empirijska analiza turistiČke potraŽnje s najveĆimoliver.efri.hr/zavrsni/443.b.pdf · izvor:...

0

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

SANELA FAZLIĆ

EMPIRIJSKA ANALIZA TURISTIČKE POTRAŽNJE S NAJVEĆIM

BDP-om PO STANOVNIKU DRŽAVA EU U RH

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

EMPIRIJSKA ANALIZA TURISTIČKE POTRAŽNJE S NAJVEĆIM

BDP-om PO STANOVNIKU DRŽAVA EU U RH

Diplomski rad

Kolegij: Statističke metode za poslovno odlučivanje

Mentor: prof.dr.sc. Ana Štambuk

Student: Sanela Fazlić

JMBAG: 0112022807

Smjer: Poduzetništvo

Rijeka, svibanj 2013.

Sadržaj

Stranica

1. UVOD ........................................................................................................................................... 1

1.1. PREDMET RADA ................................................................................................................. 1

1.2. SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA ............................................................................................ 1

1.3. METODE ISTRAŽIVANJA .................................................................................................... 2

1.4. STRUKTURA RADA ............................................................................................................. 2

2. TURIST, TURIZAM I TURISTIČKA POTRAŽNJA .................................................................. 3

2.1. POJAM TURISTA I TURIZMA ............................................................................................. 3

2.2. TEORIJSKO ODREĐENJE TURISTIČKE POTRAŽNJE ..................................................... 5

2.3. ČIMBENICI TURISTIČKE POTRAŽNJE ............................................................................. 8

2.4. MODELI TURISTIČKE POTRAŽNJE ................................................................................ 10

2.4.1. Cicvarićev model ........................................................................................................ 10

2.4.2. Krippendorfov model .................................................................................................. 11

2.4.3. Planinin model ............................................................................................................ 11

2.5. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA TURISTIČKE POTRAŽNJE ............................................ 12

3. DJELOVANJE DOHOTKA NA KRETANJE TURISTIČKE POTRAŽNJE ............................ 13

3.1. POJAM, VRSTE I OSNOVNE ZNAČAJKE DOHOTKA ..................................................... 13

3.2. GOSPODARSKA KRETANJA I KRETANJE DOHOTKA U PROMATRANIM ZEMLJAMA

16

3.3. GOSPODARSKA KRETANJA I KRETANJE DOHOTKA U RH ........................................ 17

3.4. DOHODOVNA ELASTIČNOST TURISTIČKE POTRAŽNJE ............................................ 20

4. IZGRADNJA MODELA TURISTIČKE POTRAŽNJE TURISTA U HRVATSKOJ ............... 25

4.1. DEFINIRANJE PROMATRANIH VARIJABLI .................................................................... 25

4.2. DEFINIRANJE VREMENA I ODABIR ZEMALJA ............................................................. 26

4.3. VARIJABLE I PODACI ZA ODABRANE ZEMLJE ............................................................ 28

4.4. ODABIR METODA ............................................................................................................. 31

4.5. POSTAVLJANJE PRETPOSTAVKI .................................................................................... 32

5. REZULTATI ANALIZE POSTAVLJENOGA MODELA TURISTIČKE POTRAŽNJE ........ 33

5.1. IZGRADNJA MODELA ZA AUSTRIJU .............................................................................. 33

5.2. IZGRADNJA MODELA ZA DANSKU ................................................................................ 39

5.3. IZGRADNJA MODELA ZA IRSKU.................................................................................... 47

5.4. IZGRADNJA MODELA ZA LUKSEMBURG ..................................................................... 53

5.5. IZGRADNJA MODELA ZA NIZOZEMSKU ....................................................................... 57

6. ZAKLJUČAK ............................................................................................................................. 62

7. LITERATURA ............................................................................................................................ 63

POPIS ILUSTRACIJA........................................................................................................................ 65

1

1. UVOD

U Hrvatskoj je turizam značajan izvor izvoznih prihoda pa je stoga važno da nositelji

ekonomske politike poznaju faktore koji utječu na inozemnu turističku potražnju za

hrvatskom kao turističkom destinacijom.

1.1. PREDMET RADA

Predmet rada je turistička potražnja turista s najvećim BDP-om po stanovniku Europske

unije u Republici Hrvatskoj. Turizam kao sustav svih nacionalnih gospodarstvau Hrvatskoj

ima posebnu ulogu zbog svojih učinaka na zapošljavanje, platnu bilancu, BDP i druge

pozitivne učinke. Potrebno je razumijeti faktore koji utječu na našu turističku potražnju

kako bi nositelji ekonomske politike mogli usmjeravati mjere prilagođene tim faktorima da

mogu što kvalitetnije provjeriti planiranje turizma. Istražuju se ne samo učinci turizma na

različite aspekte gospodarstva, već i čimbenici koji utječu na formiranje turističke potražnje

( dolasci, noćenja) kao i elastičnost potražnje.

1.2. SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA

Svrha ovoga rada je definirati i analizirati turističku potražnju i metode koje se koriste u

njenom utvrđivanju na primjeru Republike Hrvatske i država EU s najvećim Bdp-om po

stanovniku ( Ausrrijs, Danska, Irska, Luksemburg i Nizozemska). S toga cilj ovog rada je

istražiti i statistički modelirati turističku potražnju u Hrvatskoj za bolje razumijevanje

učinaka glavnih faktora koji oblikuju potražnju turista i u svrhu utvrđivanja dohodovne

elastičnosti potražnje za ovim proizvodom. Glavni ciljevi:

opisati koja su važna obilježja turizma

predstaviti teoretičnu pozadinu funkcije turizma

2

izabrati najbolji oblik za svaku od država korištenjem i ispitivanjem statističkih

metoda za procjenu različitih oblika funkcije turističke potažnje

testiranje pretpostavki modela

1.3. METODE ISTRAŽIVANJA

Prilikom izrade ovog diplomskog rada, korištene su različite znanstvene metode:

induktivna metoda, deduktivna metoda, metoda analize i sinteze, metoda deskirpcije,

povijesna metoda, statističke metode.. Postupak istraživanja temelji se na već poznatim

spoznajama koje su objavljene u literaturi koja je korištena za izradu ovog rada.

Tijekom izrade diplomskog rada nastojalo se zadovoljiti osnovne značajke znanstvenih

metoda: objektivnost, pouzdanost, preciznost i općenitost, dok je samoj izradi prethodilo

prikupljanje podataka iz dostupne literature.

1.4. STRUKTURA RADA

Tematika ovog diplomskog rada je uz uvod i zaključak prezentirana u četiri zasebne cjeline

koje jedna drugu međusobno povezuju i nadopunjuju. U Uvodu je postavljen predmet ,

svrha i ciljevi istraživanja rada, te znanstvene metode koje su korištene pri obradi zadane

tematike i na samom kraju prikazana je i struktura završnog rada.

U drugom dijelu, pod naslovom Turist, tuirizam i turistička potažnja opisan je pojam

turista i turizma, dano je teorijsko određenje turističke potražnje te koji čimbenici utječu na

nju, te su opisani modeli dosadašnjih istraživanja turističke potražnje.

Treći dio rada odnosi se na Djelovanje dohotka na kretanja turističke potražnje te kakav

utjecaj ima dohodak na gospodarstvo Hrvatske i promatranih zemalja Europske Unije.

U četvrtom dijelu rada pod naslovom Izgradnja modela turističke potažnje stranih turista

u Hrvatskoj , gdje su istaknute četiri varijable gospodarstva broj noćenja, BDP po

stanovniku, godišnja neto plaća i tečaj EURA naspram kune.

3

U petom dijelu rada Analiza modela turističke potražnje za odabrane zemlje je ispitana

točnost i pouzdanost odabranog modela funkcije turističke potražnje.

Zaključak, predstavlja sintezu čitavog rada. Nakon njega slijedi popis korištene literature u

izradi ovog dijela.

2. TURIST, TURIZAM I TURISTIČKA POTRAŽNJA

Da bi se mogla obraditi analiza turističke potražnje iz najrazvijeniji država EU, potrebno je

na početku rada navesti temeljne pojmove koji će se koristiti u radu. U nastavku su dane

definicije turista i turizma, turističke potražnje, navedeni su čimbenici koji utječu na

turističku potražnju, nabrojani su modeli turističke potražnje te su objašnjena dosadašnja

istraživanja turističke potražnje.

2.1. POJAM TURISTA I TURIZMA

Turist je dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u očekivanju zadovoljstva koja mu

mogu pružiti novosti i promjene doživljene na relativno dugom i neučestalom kružnom

putovanju (Jokić, 1994., str. 52.). Prema statističkom kriteriju, turizam je agregirani izraz

pojma „turist“, koji prema definiciji statistike obuhvaća osobe koje u nekom mjestu izvan

svog prebivališta provode najmanje jednu noć u ugostiteljskim, ili nekom drugom objektu

za smještaj gostiju, a razlozi boravka su odmor ili rekreacija, zdravlje, učenje (studije),

sport, religija, obitelj, poslovi, javne misije, skupovi.

Statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista. Turist je registriran u svakom

mjestu ili objektu gdje boravi i zbog toga, u slučaju promjene mjesta ili objekta, dolazi do

njegovog ponovnog iskazivanja, a time i dvostrukosti u podacima.

Turizam je skupina djelatnosti, koje zadovoljavaju potrebe turista za vrijeme njihovog

putovanja i privremenog boravka u izabranom turističkom odredištu i objektu, a njegov

4

razvoj ima pozitivnog odraza na cjelokupni gospodarski i društveni život turističke zemlje

(Radišić, 1997., str. 6.).

Turizam na najbolji način osigurava specifičnu ponudu i ekonomsku valorizaciju domaćeg

turističkog proizvoda kojeg čine elementi tradicije i kulture, prirodnog naslijeđa i izgrađene

materijalne kulture, te uslužne i proizvodne komponente lokalnih turističkih sadržaja. To je

danas brzo rastuća industrija sa rastućim udjelom znanja i visokom dodanom vrijednošću

koja doprinosi društvenom blagostanju, rastu GDP-a, zaposlenosti i investicija.

Turistička potrošnja je ukupna potrošnja roba i usluga koje turist kupuje ili konzumira da bi

zadovoljio prvenstveno svoje turističke potrebe, bez obzira na to da li se akt potrošnje

dogodio u mjestu stalnog boravka turista, tijekom putovanja ili u turističkoj destinaciji. S

funkcionalnog stajališta predstavlja diskrecijski dio osobne, finalne (neproizvodne)

potrošnje namijenjene zadovoljenju potreba pojedinaca vezanih uz turistička putovanja.

Turistička potrošnja čini samo dio ukupne potrošnje namijenjene putovanju i boravku izvan

mjesta stalnoga boravka, (radi odmora, oporavka, zabave i razonode, zdravlja, rekreacije,

edukacije i sl). U svim je gospodarstvima osobna potrošnja najvažniji dio komponente

agregatne potražnje, pa je tako i u Hrvatskoj.

Indirektna funkcija turizma se izražava kroz aktivnosti koje na gospodarski način povezuju

turizam i druge gospodarske grane koje posredno potpomažu razvoj turizma osiguravajući

svojim proizvodima njegovu funkciju. Tako npr. industrija, građevinarstvo, poljoprivreda

itd. kroz turizam proširuju tržište za svoje proizvode. Industrija zabavnih i rekreativnih

sredstava ima sve veći udio svojega tržišta upravo u turizmu. Turizam zapravo potiče ostalo

gospodarstvo da učestvuje u njegovoj djelatnosti.

Multiplikativna funkcija turizma se ogleda u činjenici da se u turističku zemlju slijevaju

devizna sredstva koja umnožavaju efekte nacionalne ekonomije. Ta sredstva cirkuliraju

kroz veći broj transakcija u gospodarstvu. Značajan čimbenik u turizmu je sposobnost

turističkog gospodarstva da neekonomska dobra neprocjenjive vrijednosti (npr. kulturno

povijesni spomenici) uključi u turističku ponudu i da takva dobra konvertiraju u ekonomska

5

dobra. Na taj se način turistička ponuda plasira na turističko tržište po znatno većim

cijenama jer su objekti iz takve ponude unikatni i s izuzetno atraktivnim karakteristikama.

U mnogim je gospodarstvima turizam već neko vrijeme priznat kao glavna djelatnost, koja

koristi resurse dotičnih ekonomija i utječe na njihovu prirodu i razvitak. Države su sve više

spremne koristiti turizam kao predmet ili sredstvo makroekonomske politike. Turizam je

često puta snažno involviran u politiku zapošljavanja ili platne bilance, čije je značenje jako

veliko u modernom makroekonomskom upravljanju.

Turizam je važan faktor proširenja ekonomskih odnosa s inozemstvom, a time bitno utječe i

na povećanje domaćeg bruto domaćeg proizvoda i poboljšava deviznu, ali i platnu bilancu

države. Osim toga, utječe na regionalni razvoj i gospodarsko otvaranje pojedinih područja,

omogućuje otvaranje novih radnih mjesta, te dodatni plasman industrijskih proizvoda na

domaćem tržištu.

2.2. TEORIJSKO ODREĐENJE TURISTIČKE POTRAŽNJE

Turistička potražnja je količina turističkih dobara, usluga i robe koje su turisti skloni

pribaviti uz određenu razinu cijena, odnosno uz određeni devizni tečaj ako je potražnja

inozemna (Senečić, 1997., str. 13.). Turistička potražnja je rezultat nastojanja da se

zadovolje turističke potrebe. Prema tome, ona je rezultat ljudskih potreba za turističkim

putovanjima u zemlji i inozemstvu, a omogućuje ju kupovna moć nositelja turističkih

potreba.

Turistička potražnja se najčešće definira kao ukupna količina roba i usluga koju je moguće

plasirati na nekom tržištu i u nekom vremenu uz određenu cijenu (Radišić, 1997., str. 61.).

Potražnja svojim zahtjevima i ponašanjem u pravilu diktira količine, kvalitetu i cijene

pojedinih roba i usluga.

Današnji turisti iskusniji su i zahtjevniji nego ikada prije. Turističko tržište svojom

dinamikom čini da se ponuda i potražnja međusobno u značajnoj mjeri uvjetuju i sukladno

tome mijenjaju. S jedne strane, ponuda prati promjene u preferencijama potražnje; s druge

6

strane, potražnji, naviknutoj na ispunjavanje svojih želja i potreba, rastu očekivanja i sve

teže ju je zadovoljiti. U nastavku je dan slikovni prikaz faktora koji utječu na turističku

potražnju.

Slika 1.: Faktori koji utječu na turističku potražnju

Izvor: Pirjavec, B.: Ekonomska obilježja turizma, Golden marketing, Zagreb, 1998., str. 76.

Da bi netko mogao zadovoljiti svoje turističke potrebe i uključiti se u turističku aktivnost,

mora prije svega imati ispunjene neke uvjete. Slobodno vrijeme, slobodna sredstva i životni

7

standard su pretpostavke koje utječu na formiranje turističke, a time i ugostiteljske

potražnje.

Slobodno vrijeme pretpostavlja da čovjek u to vrijeme nema strogo radnih obveza i nije

vezan za svoje radno mjesto. Pri analizi slobodnog vremena potrebno je uvesti pojam

dokolice. Kao vrijeme slobode od rada, slobodno je vrijeme dakle besposlica, a tek kao

vrijeme slobode za samodjelatnost, za samoostvarenje, slobodno je vrijeme dokolica.

Skraćivanje radnog vremena pruža mogućnost praćenja dokolice koja se može iskoristiti i u

turističke aktivnosti. Za turističko gospodarstvo znači veću potražnju i mogućnost razvoja.

Druga pretpostavka za formiranje turističke potražnje su raspoloživa financijska sredstva

koja se mogu iskoristiti za zadovoljavanje osobnih potreba. Visina slobodnih financijskih

sredstava u pravilu raste sa razinom društveno – ekonomskog razvoja određene zemlje, a

time je veća mogućnost zadovoljavanja sekundarnih potreba u koje spadaju i turističke.

Pri odlučivanju o vrsti, kategoriji, veličini budućeg ugostiteljskog objekta teško je usvojiti

generalne kriterije, ali ih je moguće barem globalno nabrojiti. Polazište odlučivanja nalazi

se u prostornim programima razvoja uz studioznu analizu potražnje što su okvirne

smjernice o slobodnom tržišnom prostoru na određenom području, regiji ili mjestu. Usto,

bitna je razrada svih relevantnim elemenata (Ružić, 2007., str. 166.):

Vrsta mjesta u kojem se hotel gradi (odmarališno ili prometno, grad ili manje

mjesto itd.),

Vrsta potrošača kakva se očekuje,

Dominantni motivi dolaska posjetilaca (poslovni ili turistički),

Mikrolokacija,

Trajanje poslovanja (cjelogodišnje ili sezonsko),

Intenzitet potražnje,

8

Programska koncepcija investitora i položaj objekta u organizaciji (hotel u lancu,

izdvojeni hotel koji se upotpunjuje s ostalim susjednim objektima itd.).

Optimalnu veličinu izabranog objekta potrebno je utvrditi na temelju međusobnog odnosa

navedenih čimbenika, željene kategorije ugostiteljskog objekta i njegove vrste.

2.3. ČIMBENICI TURISTIČKE POTRAŽNJE

Karakteristike turističke potražnje (Ružić, 2007., str. 65.):

Dislociranost potražnje od ponude,

Heterogenost potražnje,

Elastičnost potražnje,

Sezonski karakter.

Dislociranost turističke potražnje od turističke ponude uvjetuje korištenje transportnog

sustava, korištenje marketinških aktivnosti, ali i uvjetuje bitno različite odnose na relaciji

ponuda – potražnja.

Turistička je potražnja heterogena s gledišta različitih potreba, navika i sklonosti pojedinih

skupina potrošača, u što se uključuje i raznovrsna kulturna, vjerska ili politička pripadnost,

a također i s aspekta različitih i zabavnih ili sportskih potreba i sklonosti pojedinih

kategorija turista. Ti nematerijalni, pa i iracionalni elementi duhovne nadgradnje često

opredjeljuju turističku potražnju.

Turistička potražnja je izrazito elastična tržišna kategorija. Elastičnost je dinamičan odnos

između potražnje i drugih zavisnih pojava, u kojem se potražnja mijenja brže, jednako ili

sporije nego što nastupaju promjene u drugoj pojavi.

Sezonski karakter se odnosi na ograničeno vrijeme koje stoji turistima na raspolaganju za

turistička putovanja i boravke, a koje se svodi uglavnom na vrijeme godišnjeg odmora,

9

dane vikenda i blagdana. Vremenska ograničenost turističke potražnje jedan je od glavnih

uzroka sezonalnosti u turizmu.

Na strani turističke potražnje došlo je do promjena u strukturi turističkih potreba, koje tako

izlaze iz okvira industrijskoga turističkog modela i oblikuju turizam u skladu s novim

životnim obrascem i s novim vrijednostima nastalima pod utjecajem globalizacije.

Poboljšani životni standard odrazio se je, između ostaloga, na omasovljenje turističkih

kretanja, ali i na porast potrošnje turista, pa time i prihoda koji se ostvaruje od turizma.

Napredak na području slobodnog vremena, uz obrazovanje, zdravstveni status, te

informacije i komunikacije, u posljednje vrijeme postaju generatorima razvoja u razvijenim

zemljama.

Rast turističke potražnje utječe na rast ukupnog turističkog gospodarstva. Indirektna

funkcija turizma se izražava kroz aktivnosti koje na gospodarski način povezuju turizam i

druge gospodarske grane koje posredno potpomažu razvoj turizma osiguravajući svojim

proizvodima njegovu funkciju. Tako npr. industrija, građevinarstvo, poljoprivreda itd. kroz

turizam proširuju tržište za svoje proizvode. Industrija zabavnih i rekreativnih sredstava

ima sve veći udio svojega tržišta upravo u turizmu. Turizam zapravo potiče ostalo

gospodarstvo da sudjeluje u njegovoj djelatnosti.

Značajan čimbenik u turizmu je sposobnost turističkog gospodarstva da neekonomska

dobra neprocjenjive vrijednosti (npr. kulturno povijesni spomenici) uključi u turističku

ponudu i da takva dobra konvertiraju u ekonomska dobra. Na taj se način turistička ponuda

plasira na turističko tržište po znatno većim cijenama jer su objekti iz takve ponude

unikatni i s izuzetno atraktivnim karakteristikama.

U vezi sa primjenom teorije multiplikatora u turizmu može se reći da ona služi kao dobra

osnova da se bolje analiziraju utjecaji turizma na gospodarstvo konkretne zemlje. Prihodi

od stranih turista koji predstavljaju dopunsku potrošnju u gospodarstvu određene zemlje

imaju poticajnu ulogu za druge gospodarske djelatnosti kada je riječ o povećanju njihove

10

aktivnosti i u slučaju proizvodnih djelatnosti stvaranja nacionalnog proizvoda i nacionalnog

dohotka.

Teoriju multiplikatora u turizmu treba posebno promatrati sa aspekta njenog značaja za

vođenje dugoročne politike planiranja u turizmu, u okviru kojeg posebnu pažnju zaslužuje

investicijska politika, politika zaposlenosti, politika unapređenja turizma i promocija, kao i

usklađenost razvoja turizma i ostalih gospodarskih, posebno proizvodnih djelatnosti.

Primjena teorije multiplikatora u turizmu uvjetovana je na isti način kao i sama teorija

multiplikatora, što znači da ju je moguće primijeniti samo u uvjetima nedovoljnog

korištenja kapaciteta i nedovoljne zaposlenosti u određenoj turističkoj zemlji. U situaciji

pune zaposlenosti svih faktora proizvodnje mogla bi voditi produbljivanju inflatornih

kretanja, pod uvjetom da su takva kretanja već prisutna u gospodarstvu (Unković, 1989.,

str. 55.).

2.4. MODELI TURISTIČKE POTRAŽNJE

U modele turističke potražnje ubrajaju se: Cicvarićev model, Krippendorfov model,

Planinov model i Witt Witt model. U nastavku je opisan svaki od navedenih modela

turističke potražnje.

2.4.1. Cicvarićev model

Cicvarić turističke čimbenike dijeli na (Cicvarić, 1990., str. 28.):

Objektivne: prebivalište, industrija, urbanizacija, dohodak i slobodno vrijeme.

Subjektivne: moda, vjera, ljubav, imitacija, navike, prestiž i snobizam.

Objektivni i racionalni turistički čimbenici su oni koji su lako racionalno objašnjivi,

kvantificirani i znanstveno analizirani, dok je subjektivne ili iracionalne čimbenike teže

objasniti. Zbog toga su sljedeći modeli rijetko prisutni.

11

2.4.2. Krippendorfov model

Kripendorf daje veliki značaj znanstvenom tehničkom napretku, iz kojega proizlaze glavni

čimbenici turističke potražnje (Mihalič i Planina, 2002., str. 87.):

Povećanje životnog standarda,

Urbanizacija,

Motorizacija,

Produženje slobodnog vremena.

Rješenje od stresne svakodnevice i društvenih pritisaka vidi u turizmu (Mihalič i Planina,

2002., str. 87.).

2.4.3. Planinin model

Planina u svoj model uključuje šest čimbenika, kako iracionalnih tako i sigurnih (Mihalič i

Planina, 2002., str. 91.):

Potreba za putovanjem i turističkom rekreacijom,

Količina i kvaliteta prirodnih i kulturnih atrakcija,

Količina novčanih sredstava koja su raspoloživa za turističku potrošnju,

Slobodno vrijeme raspoloživo za turističku rekreaciju,

Iracionalni ali subjektivni čimbenici,

Cijene turističkih roba koje koriste ili su spremni koristiti turisti.

12

2.5. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA TURISTIČKE POTRAŽNJE

Koristi od turizma i njegov utjecaj na gospodarstvo u centru su pažnje već dugi niz godina.

U turizmu se uvijek analizira potrošnja turista jer turist troši svoja financijska sredstva koja

je zaradio izvan mjesta svog privremenog boravka. Hrvatski turizam je pravi primjer

otvorenog gospodarstva. Dosadašnja su istraživanja kretanja osobne i turističke potrošnje

pokazala da porastu osobne potrošnje odgovara još brži rast turističke potrošnje. To znači

da je turistička potrošnja visoko elastična pojava u odnosu prema osobnoj potrošnji.

(Cicvarić, 1984., str. 185). Ovdje je važno napomenuti, kada je riječ o ukupnoj turističkoj

potrošnji, da i investicijska potrošnja čini važan segment agregatne potražnje. Unutar te

potrošnje investicije u funkciji razvitka turizma čine bitan dio investicijske potrošnje koji u

pravilu nije potpuno bilanciran u okviru „turističkih“ investicija. Posebno se to odnosi na

razvitak infrastrukture, kao glavnog materijalnog preduvjeta za svako privređivanje, pa tako

i za ono koje se zasniva na turizmu. Prometna, energetska, vodoopskrbna i komunalna

infrastruktura okosnice su ne samo turističkog, već i općeg materijalnog preduvjeta

razvitka, pa njihovo nebilanciranje u okviru „turističkih“ investicija i turističke investicijske

potrošnje, umanjuje i značenje ukupne turističke potrošnje na domaći proizvod.

13

3. DJELOVANJE DOHOTKA NA KRETANJE TURISTIČKE

POTRAŽNJE

U ovom poglavlju se analizira djelovanje dohotka na kretanje turističke potražnje. Obrađeni

su pojam, vrste i osnovne značajke dohotka, gospodarska kretanja i kretanje dohotka u

državama s najvećim BDP-om po stanovniku: Austriji, Irskoj, Danskoj, Luksemburgu i

Nizozemskoj, te u Republici Hrvatskoj i analizira se dohodovna elastičnost turističke

potražnje.

3.1. POJAM, VRSTE I OSNOVNE ZNAČAJKE DOHOTKA

Prilično je teško potpuno i točno definirati dohodak. Definicija dohotka od središnjega je

značaja za porez na dohodak. Općenito, dohodak može označavati novčane iznose koje

neka osoba ostvari, ali takav oblik definiranja i obuhvat dohotka je s jedne strane preširok

jer dohodak također može obuhvaćati i određene kapitalne stavke, dok je sa druge strane

preuzak jer ne uključuje nenovčane dohotke ili pripisani to jest imputirani dohodak.

Određeni primitak se može ili ne mora smatrati dohotkom u ovisnosti o okolnostima u

kojima se isti ostvaruje. Stoga se u zakonskim odredbama o oporezivanju dohotka rijetko

kada pojavljuje definicija dohotka, nego se najčešće nabrajaju odrednice (činitelji) dohotka.

Jedno od osnovnih načela oporezivanja dohotka je tržišni karakter oporezivih dohodaka,

prema kojemu su oporezivi samo oni dohoci koji su ostvareni na tržištu. Drugo važno

načelo oporezivoga dohotka je načelo blagajne prema kojemu se primici odnosno izdaci od

poslovnih događaja koji utječu na dohodak utvrđuju tek nakon primljenih uplata odnosno

obavljenih isplata. (Antunović et al, 1997., str.10) Visina oporezivoga dohotka nekoga

gospodarskoga subjekta ovisi o tome koliko je široko odnosno usko definiran pojam

dohotka. Kada se primjenjuje široka definicija dohotka, osnovica poreza na dohodak je

sveobuhvatna. Tada se određeni prihodi od poreza na dohodak mogu postići primjenom

nižih poreznih stopa nego kod užih poreznih osnovica. (Brummerhoff, 2000., str.287.)

14

Često se navode neka obilježja dohotka ili zahtjevi koje dohodak treba ispunjavati a koji se

smatraju bitnima pri opisivanju značajki poreza na dohodak: (Brummerhoff, 2000.,

str.288.)

Dohodak je pokazatelj gospodarske snage i vezan je za osobu

Dohodak je neto veličina

Porez na dohodak je sintetičan, što znači da se njime oporezuje čitav dohodak,

Porez na dohodak ne pravi razliku u pogledu izvora iz kojega se plaća, niti u

pogledu uvjeta ostvarivanja i upotrebe dohotka,

Porez na dohodak temelji se na zaista ostvarenome dohotku.

Dohodak se dakle smatra izrazom gospodarske snage neovisno o njegovu sastavu i

uvjetima u kojima se ostvaruje. (Brummerhoff, 2000., str.290.) Porez na dohodak u načelu

jednako tretira sve dijelove dohotka bez obzira na njihovo podrijetlo (primanja), te

predstavlja mehanizam izravnoga oporezivanja koje je objašnjeno dohodovnim konceptom

oporezivanja. Dohodovni koncept oporezivanja kao osnovicu za oporezivanje uzima

dohodak fizičke osobe te je temelj svih suvremenih poreznih sustava oporezivanja dohotka.

Odabir odgovarajućega koncepta formiranja dohotka omogućava primjenu načela

horiznotalne odnosno vertikalne pravednosti prilikom oporezivanja porezom na dohodak.

Sam pojam dohotka teško je odrediti, odnosno teško je definirati što je to ustvari dohodak a

da definicija zadovoljava svaki pojavni oblik dohotka te da bude upotrebljiva u svakome

poreznome sustavu. Taj problem se rješava na način da se u Zakonu o porezu na dohodak,

metodom enumeracije ili nabrajanja navede što točno u nekoj zemlji čini oporezivi

dohodak. Dohodak se, sukladno prethodno iznesenim postavkama koncepta oporezivanja

dohotka, definira kao razlika između primitaka ostvarenih u promatranome poreznom

razdoblju i izdataka tog istog razdoblja. Primici i izdatci će se evidentirati kada se uistinu i

ostvare. Dužnost je svakoga građanina prijava ostvarenoga dohotka u promatranome

razdoblju. Upravo zbog mogućnosti uvida u ostvarene primitke osobe, dohodak, točnije

15

porez na dohodak, je svojevrstan alat kojim se utječe na ispravljanje svih iskrivljenja.

Godišnje porezne prijave dovode do provođenja načela pravednosti. Dohodak u

suvremenim državama predstavlja jedan od najvažnijih alata državne administracije za

određivanje prava pojedinca. Dohodak određuje poreznu sposobnost obveznika poreza na

dohodak, na način da se od iznosa utvrđenoga i ostvarenoga dohotka promatranoga

poreznoga razdoblja oduzmu osobna svojstva poreznoga obveznika, te se njegovim

izračunom pojedinac svrstava u određenu dohodovnu skupinu, koja nosi određena prava

sukladna statusu koji osoba. Tim putem omogućava se efikasno djelovanje socijalnoga

sustava u zemlji. Također, potrebno je spomenuti kako se porezna sposobnost često

izjednačava sa poreznom osnovicom, što nije točno. Tek oduzimanjem odbitnih stavaka i

egzistencijalnoga minimuma dobije se iznos porezne osnovice. Egzistencijalni minimum je

fiksno utvrđen iznos koji se odbija od porezne osnovice. Njegovo postojanje je važno zbog

ostvarivanja ekonomskih i socijalnih ciljeva porezne politike.

Dohodak se definira kao razlika primitaka i izdataka nastalih tijekom poreznog razdoblja,

koji se utvrđuju načelom blagajne, tj. tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih

isplata (Samuelson i Nordhaus, 2007.). Dohodak je razlika između poslovnih primitaka i

poslovnih izdataka nastalih u određenom poreznom razdoblju.

Kod utvrđivanja dohotka mora se voditi računa da postoje dvije kategorije poreznih

obveznika i to :

1. Porezni obveznici koji su obveznici plaćanja samo poreza na dohodak

2. Porezni obveznici koji su istodobno obveznici i poreza na dohodak i PDV-a

Radi utvrđivanja ukupnih godišnjih poreznih izdataka dodaju se izdaci otpisa dugotrajne

imovine. Dohodak je jedan od najvažnijih preduvjeta za stvaranje turističke potražnje.

16

3.2. GOSPODARSKA KRETANJA I KRETANJE DOHOTKA U

PROMATRANIM ZEMLJAMA

S obzirom da je dohodak element koji izravno utječe na turističku potražnju, u ovom dijelu

će se analizirati kretanje dohotka u odabranim zemljama. U nastavku je priložena tablica za

dohodak per capita u odabranim zemljama za razdoblje od 2000. do 2011.

Tablica 1.: Dohodak per capita u odabranim zemljama 2000. – 2011.

GODINA AUSTRIJA DANSKA IRSKA LUKSEMBURG NIZOZEMSKA

2000 18598 15522

17182

2001 18204 15781

18176

2002 18899 16694 15709

18914

2003 19541 16352 16514

18112

2004 20311 17126 17332

18675

2005 20967 17120 18738

19143

2006 22227 18110 19360

20355

2007 22861 18910 20075

21611

2008 23014 19240 19765 29313 21583

2009 22576 19486 19138 29026 20910

2010 23490 20378 19215 29247 20998

2011 23806 20387 18963 29090 21238

Izvor:

Eurostat,http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&init=1&language=en&pc

ode=tec00113&plugin=0, 03.09.2013.

U nastavku je prikazano kretanje dohotka u odabranim zemljama od 2000. do 2011. godine

pomoću linijskog grafikona.

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&init=1&language=en&pcode=tec00113&plugin=0


17

Grafikon 1.: Dohodak u odabranim zemljama 2000. – 2011

Izvor: izrada studentice prema podacima sa Eurostat-a

U promatranom razdoblju i odabranim zemljama ne dolazi do većih oscilacija u promjeni

osobnog dohotka.

3.3. GOSPODARSKA KRETANJA I KRETANJE DOHOTKA U RH

Globalna ekonomska kretanja ukazuju na duboku financijsku i ekonomsku krizu. Svjetska

ekonomska kriza manifestirala se u Hrvatskoj krajem 2008. zaustavljanjem rasta, a potom i

značajnim smanjenjem proizvodnje i potrošnje, te padom BDP-a za više od 6% na

godišnjoj razini. Posljedice globalne recesije u Hrvatskoj vide se prije svega u smanjenju

izvozne konkurentnosti, u pogoršanju komparativnih prednosti, u financijskoj restrikciji i u

smanjenju investicijske aktivnosti. U uvjetima smanjenja osobne potrošnje i potrebe da se

zaustavi povećanje državne potrošnje, kao pokretači gospodarskoga rasta prepoznaju se

povećanje investicija i izvoza.

Nasuprot prvobitnim vjerovanjima, gospodarstvo Republike Hrvatske nije ostalo

nepogođeno utjecajem globalne financijske i ekonomske krize. Republika Hrvatska je bila

18

u vrlo teškoj situaciji i prije svjetske gospodarske krize. Posljedice krize duboko djeluju na

gospodarstvo cijele Republike Hrvatske i očituju se kroz opadanje količine proizvodnje,

povećanje nezaposlenosti, smanjenje ugovorenih isporuka i zastoja u novom ugovaranju a

naročito sa inozemnim partnerima.

Posljedice recesije značajno su se odrazile na nepovoljna kretanja u trgovini na malo, što je

značajnim dijelom uvjetovano smanjenjem zaposlenosti, kreditnom restrikcijom i

smanjenjem kupovne moći stanovništva. Negativna kretanja zabilježena su i u industriji.

Ona su posljedica smanjene potražnje za sektorima prerađivačke industrije koja je

najznačajnija sastavnica ukupne industrijske proizvodnje u Republici Hrvatskoj (Buturac,

Rajh, Teodorović, 2009., str. 633.).

Jedna od ozbiljnih posljedica recesije koja je zahvatila Republiku Hrvatsku je i masovno

otpuštanje radnika. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 27.07.2013. je

evidentirano 316.645 nezaposlenih osoba, a očekuju se i nova otpuštanja. To dovodi do

opadanja kupovne moći stanovništva i povećanja siromaštva.

Opadanje kupovne moći stanovništva je dovelo i do pada cijena na tržištu nekretnina u

Republici Hrvatskoj što dodatno povećava probleme u građevinarstvu ali i u mnogobrojnim

zavisnim industrijskim granama.

Hrvatska gospodarska recesija (ili depresija) uvjetovana je poznatim faktorima: raspadom

istočnoeuropskog socijalističkog sustava i tržišta (uključivo bivšu Jugoslaviju) te ratnim

stanjem. Sadašnja financijska i ekonomska kriza je nastala zbog ulaganja ogromne količine

financijskih sredstava u neproduktivne investicije (sindrom „promašenih investicija“) u vrlo

kratkom vremenskom periodu. Kriza je globalna – započela je u SAD-u, a zatim se

proširila na razvijene i ostale zemlje.

19

Tablica 2: Struktura salda tekućeg računa platne bilance u postocima BDP-a 2007. – 2013.

godine

Opis 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Saldo

tekućih

transakcija

-7,0 -9,0 -5,1 -1,0 -0,9 -0,4 -0,1

Roba -21,8 -22,4 -16,1 -12,8 -13,7 -13,7 -13,5

Usluge 14,7 14,4 12,7 12,9 13,8 14,2 14,2

Dohodak -2,5 -3,3 -4,0 -3,5 -3,6 -3,6 -3,7

Tekući

transferi

2,4 2,3 2,3 2,4 2,6 2,7 2,9

Izvor: Hrvatska narodna banka,

http://www.hnb.hr/publikac/bilten/informacija/savjet/hinformacija_savjet_12_2012.pdf,

19.07.2013.

Hrvatska se danas suočava s ozbiljnim gospodarskih poteškoćama. Gospodarski je rast spor

i nedostatan za ozbiljnije unaprjeđenje životnog standarda građana. Strukturne

karakteristike gospodarstva uvelike su nezadovoljavajuće, pa je zato potrebno mijenjati

takvo stanje. Prosječna plaća hrvatskih radnika raste puno sporije od njihovih kolega u

novim članicama Europske Unije.

http://www.hnb.hr/publikac/bilten/informacija/savjet/hinformacija_savjet_12_2012.pdf

20

3.4. DOHODOVNA ELASTIČNOST TURISTIČKE POTRAŽNJE

Elastičnost je veličina kojom se iskazuje reakcija jedne varijable na promjene druge

varijable. Elastičnost varijable X u odnosu na varijablu Y iskazuje se kao postotna

promjena varijable X za svaku jedinicu postotne promjene varijable Y.

Elastičnost potražnje na cijenu mjeri stupanj u kojemu tražena količina reagira na promjenu

cijene. Koeficijent elastičnosti (Ep) je postotna promjena tražene količine podijeljena s

postotnom promjenom cijene. Kada je cjenovna elastičnost visoka tražena količina snažno

reagira na promjenu cijene. Kada je cjenovna elastičnost nekog dobra niska, ono je

“neelastično”i tražena količina tog dobra neznatno reagira na promjene cijene.

Turistička aktivnost još uvijek spada među čovjekove sekundarne potrebe. One izrazito

ovise o visini potrošačevih primanja. Elastičnost potražnje opada s rastom standarda.

Utječu i promjene na strani ponude. Otvaranje brzog cestovnog pravca nekom kraju donijet

će prednosti, a nekom će smanjiti interes potražnje.

Turistička potražnja je izrazito elastična tržišna kategorija, jer svaka čovjekova potreba koja

nema primarni ili egzistencijalni karakter ima veći ili manji stupanj elastičnosti. Za

promatranje elastičnosti turističke potražnje značajni su utjecaji koji proizlaze iz različitih

promjena koje se dešavaju u sektoru ponude. Otvaranje novog, brzog cestovnog pravca

može u potpunosti obezvrijediti do jučer atraktivan turistički prostor, ali može utjecati i na

povećanje interesa za nekim nedovoljno valoriziranim turističkim prostorom.

21

Tablica 3: Struktura salda tekućeg računa platne bilance u postocima BDP-a

2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Saldo tekućih

transakcija

-6,6 -7,2 -8,8 -5,3 -1,3

Roba -21,0 -22,0 -23,0 -16,0 -13,0

Usluge 14,5 14,7 14,8 12,6 12,8

Od čega:

prihodi od

turizma

15,8 15,6 15,6 14,0 13,6

Dohodak -3,0 -2,5 -3,3 -4,0 -3,5

Tekući

transferi

2,8 2,4 2,2 2,3 2,4

Izvor: Hrvatska narodna banka

Dohodovna elastičnost je osjetljivost potražnje nekog dobra u odnosu na promjenu

dohodaka. Mjeri se koeficijentom dohodovne elastičnosti potražnje (Ei). Dohodovna

elastičnost potražnje (Ei) je određena kao postotna promjena traženih količina nekog dobra

(Q) prema postotnoj promjeni potrošačkih dohodaka (I). Mogući slučajevi:

Povećanjem dohotka potražnja nekog dobra povećala se više nego proporcionalno.

Koeficijent elastičnosti veći je od 1 (superiorna dobra). Takvo dobro je dohodovno

elastično. Većina luksuznih dobara dohodovno su elastični.

Potražnja i dohodak rastu u istoj proporciji. Koeficijent je jednak 1. Jedinična

dohodovna elastičnost.

22

Potražnja raste sporije nego dohodak. Koeficijent je manji od jedan ali još pozitivan.

Proizvod je dohodovno neelastičan. Mlijeko i većina prehrambenih artikala je

dohodovno neelastično.

Negativna dohodovna elastičnost - potražnja se smanjuju kako dohodak raste.

Koeficijent je negativan (inferiorna dobra). Npr. povećanjem dohotka smanjuje se

potrošnja jeftinih izvora kalorija koje ustupaju pred kvalitetnijim prehrambenim

proizvodima.

Slika 2 prikazuje kretanje elastičnosti potražnje.

Slika 2.: Elastičnost potražnje

23

Izvor: Rudarsko geološko naftni fakultet,

http://rgn.hr/~dkarasal/NIDS/EKONOMIKA%20NAFTNOG%20RUDARSTVA/Ekonomi

ka-3.pdf, 02.08.2013.

Slika 3 prikazuje kategorije elastičnosti potražnje.

Slika 3.: Kategorije elastičnosti potražnje

Izvor: Rudarsko geološko naftni fakultet,

http://rgn.hr/~dkarasal/NIDS/EKONOMIKA%20NAFTNOG%20RUDARSTVA/Ekonomi

ka-3.pdf, 02.08.2013.

Kategorije elastičnosti potražnje se dijele na elastičnu potražnju, jediničnu elastičnu

potražnju i neelastičnu potražnju.

Koeficijent dohodovne elastičnosti turističke potražnje govori za koliko posto se mijenja

turistička potražnja ako se dohodak promijeni za jedan posto. Dohodovna elastičnost

turističke potražnje se računa po sljedećoj formuli (Bunc, 1974., str. 47.):

dD

dTDx

TD

D

D

dDTD

dTD

Ed

Gdje je:

http://rgn.hr/~dkarasal/NIDS/EKONOMIKA%20NAFTNOG%20RUDARSTVA/Ekonomika-3.pdf




24

Ed – koeficijent elastičnosti

dTD – promjena količine turističke potražnje

dD – promjena dohotka

TD – količina turističke potražnje

D - dohodak

Turistička potražnja i dohodak imaju isti smjer gibanja. O elastičnoj potražnji se govori

kada se turistička potražnja mijenja jače od dohotka. Tada je koeficijent elastičnosti veći od

1. Kada je koeficijent elastičnosti manji od 1, tada se govori o potražnji sa niskom

elastičnosti. To znači da je promjena potražnje manja od promjene dohotka. Koeficijent

elastičnosti može biti i jednak nuli. Takva potražnja se javlja kod monopolističkih

turističkih dobra.

25

4. IZGRADNJA MODELA TURISTIČKE POTRAŽNJE TURISTA

U HRVATSKOJ

Putem statističkih podataka dobiveni su pokazatelji o strukturi gostiju i noćenjima gostiju,

čime je utvrđeno koje su najvažnije zemlje s najvećim BDP-om po stanovniku značajne za

turizam Republike Hrvatske. Vezano uz iste izvršene su statističke analize, koje uzimaju u

obzir najvažnije čimbenike značajne za određenu emitivnu zemlju (realni dohodak dotične

zemlje, svjetska ekonomska kriza), a koji uvelike utječu na broj dolazaka i dužinu trajanja

boravka gostiju (noćenja) u određenoj turističkoj destinaciji.

4.1. DEFINIRANJE PROMATRANIH VARIJABLI

Početni korak u analizi potražnje je identifikacija svih varijabli koje utječu na potražnju za

proizvodom poduzeća. primjenom regresijske analize poduzeće može dobiti pouzdane

ocjene graničnog utjecaja svake od varijabli na potražnju. poduzeće osim toga može

iskoristiti te podatke za izračunavanje elastičnosti potražnje u odnosu na svaku od varijabli

u funkciji potražnje

U ocjenjivanju funkcije turističke potražnje za odabrane države i Hrvatsku korišteni su

podaci za razdoblje 2000.-2012. godine.

Glavni cilj u traženju i dobivanju podataka je pronaći kvalitetne informacije i dobiti najveći

mogući uzorak. Tako je većina podataka prikupljena iz baze podataka Eurostat. Podaci koji

nisu bili dostupni na toj stranici, prikupljeni su iz Državnog zavoda za statistiku (DZS),

Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske narodne banke te sa stranica

Za potrebu ovog diplomskog rada u izradi funkcije turističke potražnje korišteni su slijedeći

parametri: bruto domaći proizvod, godišnja neto plaća i tečaj Eura/kune kao nezavisne

varijable u istraživanju zavisne varijable tj. na broj noćenja inozemnih gostiju iz odabranih

zemalja.

26

Pristup modeliranju je bio da se u početku uključe u model sve varijable koje su se smatrale

potencijalnim važnim čimbenicima za objašnjenje kretanja dolazaka i noćenja turista, tzv.

početni model, te nakon toga se išlo u sekvencijalno odstranjivanja varijabli iz modela koje

nisu značajno doprinosile objašnjenju zavisnih varijabli, čime se dobio finalni model, koji

je po statističko-ekonometrijskim svojstvima bolji u odnosu na početni model. Varijable

dolazaka i noćenja imaju naglašen sezonski karakter. Stoga su uzete varijable BDP po

stanovniku, godišnja neto plaća i

Budući da su sve emitivne zemlje iz Euro zone, kao varijablu tečaja uzeo se prosječni

srednji godišnji devizni tečaj eura u odnosu na kunu kojeg objavljuje Hrvatska narodna

banka.

4.2. DEFINIRANJE VREMENA I ODABIR ZEMALJA

U nastavku će se definirati vrijeme i odabrati zemlje koje će se promatrati kroz analizu

turističke potražnje. Promatra se razdoblje od 12 godina za države s najvećim BDP-om po

stanovniku.

U nastavku dana je tablica potražnje prema emitivnim zemljama od 2000. do 2012.

27

Tablica 4: Struktura potražnje prema emitivnim zemljama od 2000. do 2012. godine

NOĆENJA TURISTA GODINA AUSTRIJA DANSKA LUKSEMBURG IRSKA NIZOZEMSKA

2000 3.358.000 129.000 3.000 20.000 901.000

2001 3.601.000 144.000 7.000 37.000 1.059.000

2002 3.543.000 196.000 8.000 80.000 1.204.000

2003 3.585.000 302.000 22.000 152.000 1.497.000

2004 3.638.000 434.000 14.000 185.000 1.690.000

2005 3.757.000 625.000 15.000 193.000 1.910.000

2006 4.069.000 574.000 13.000 193.000 1.938.000

2007 4.245.000 562.000 16.000 193.000 2.030.000

2008 4.165.000 595.000 14.000 168.000 2.335.000

2009 4.515.000 566.000 16.000 130.000 2.446.000

2010 4.420.000 567.000 17.000 124.000 2.244.000

2011 4.836.000 538.000 19.000 119.000 2.224.000

2012 5.104.000 626.000 21.000 128.000 2.566.000

Izvor: Izrada studentice prema podacima Eurostata

28

4.3. VARIJABLE I PODACI ZA ODABRANE ZEMLJE

Za ocjenu funkcije turističke potražnje uzete su nezavisne varijable BDP po stanovniku,

godišnje neto plaće iskazane u Eurima te godišnji prosjek srednjih tečajeva HNB-a

Tablica 5: BDP po stanovniku za odabrane zemlje u razdoblju od 2000.-2012. godine

GODINA BDP AUSTRIA

BDP DANSKA

BDP IRSKA

BDP LUKSEMBURG

BDP NIZOZEMSKA

2000 26.000,00 32.500,00 27.800,00 50.300,00 26.300,00

2001 26.600,00 33.500,00 30.400,00 51.100,00 27.900,00

2002 27.300,00 34.400,00 33.200,00 53.700,00 28.800,00

2003 27.700,00 35.000,00 35.200,00 57.100,00 29.400,00

2004 28.700,00 36.500,00 36.900,00 59.900,00 30.200,00

2005 29.800,00 38.300,00 39.200,00 65.000,00 31.500,00

2006 31.300,00 40.200,00 41.600,00 71.700,00 33.100,00

2007 33.000,00 41.700,00 43.100,00 78.000,00 34.900,00

2008 34.000,00 42.800,00 40.100,00 76.400,00 36.200,00

2009 33.100,00 40.500,00 35.800,00 72.300,00 34.700,00

2010 34.100,00 42.600,00 34.700,00 78.600,00 35.300,00

2011 35.700,00 43.200,00 35.500,00 82.100,00 35.900,00

2012 36.400,00 43.800,00 35.700,00 83.600,00 35.800,00

Izvor: Izrada studentice prema podacima Eurostata

U nastavkui je dan grafički prikaz BDP po stanovniku za odabrane zemlje u razdoblju od

2000.-2012.

29

Grafikon 2: BDP po stanovniku za odabrane zemlje u razdoblju od 2000.-2012

Izvor: Izradila studentica prema podacima preuzetim sa Eurostata

Iz danog grafičkog prikaza može se zaključiti da je Luksemburg država s najvećim BDP

om po stanovniku na području Euro zone, a nakon nje istiću se Danska i Irska.

Sljedeća nezavisna varijabla koja je uzeta za istarživanje turističke potražnje je godišnja

neto plaća izabranih zemalja. U nastavku je dana Tablica 6.: Godišnja neto plaća za

razdoblje 2000.-2012. godine

30

Tablica 6: Godišnja neto plaća za razdoblje 2000.-2012.godine

GODINA NETO AUSTRIA NETO

DANSKA NETO IRSKA NETO

LUKSEMBURG NETO

NIZOZEMSKA

2000. 19478,71 18837,91 15614,46 20434,4 18047,99

2001. 19565,21 19598,5 13074,79 21446,69 19574,88

2002. 20008,46 20355,29 13611,87 21858,13 20355,06

2003. 20862,66 20946,88 14401,21 22509,89 21180,41

2004. 21266,99 21270,55 15169,93 23071,69 22058,14

2005. 21968 21491,45 15712,43 23950,62 22500,82

2006. 22689,83 22180,96 16237,57 24785,56 22132,84

2007. 23390,35 23246,95 16917,86 25769,03 22847,63

2008. 24027,42 24094,69 17658,38 26179,36 23477,1

2009. 24425,96 24646,87 17252,59 26876, 24123

2010. 24859,68 25248,95 17527,09 27496,69 24649,91

2011. 25349,63 25692,58 17816,51 28016 24969,61

2012. 26378,02 26361,65 17699,81 28814,08 25361,61

Izvor: Izradila studentica prema podacima Eurostata

Neto plaća za najrazvijenije države Euro zone se povećava kroz pojedina razdoblja, i dalje

je država s najvećom godišnjom neto plačom je Luksemburg, a zatim slijedi Danska i

Austrija.

Treća varijabla koja je uzeta u istraživanje turističke potražnje je tečaj. U tablici 7.: Tečaj

euro/kuna prikazan je godišnji srednji tečaj HNB-a za razdoblje 2000.-2012. godine.

31

Tablica 7: Godišnji srednji tečaj HNB-a za razdoblje 2000.-2012. godine

GODINA TEČAJ

EURO/KUNA

2000. 7,638852

2001. 7,471

2002. 7,406976

2003. 7,56

2004. 7,495

2005. 7,4

2006. 7,32

2007. 7,336

2008. 7,223

2009. 7,339

2010. 7,28623

2011. 7,434204

2012. 7,51734

Izvor: Izradila studentica prema podacima HNB-a

Iz Tablice 7.: može se zaključiti da je došlo do manjih oscilacija u promijeni deviznog

tečaja za razdoblje 2000.-2012. godine.

4.4. ODABIR METODA

U ekonometriji se koriste različite statističke metode, no osnovni alat je regresijska analiza.

U regresijskoj analizi pojave se predočuju varijablama. Ako se dvije pojave javljaju

zajedno, to ne mora značiti da su one međusobno povezane. Da bi se ustanovila međusobna

ovisnost jedne pojave o drugoj ili međusobno više njih koristi se regresijska analiza.

Osnovni cilj regresijske analiza je testiranje hipoteza o statističkoj vezi između dvaju ili

više skupova podataka. Regresijska analiza ne dokazuje uzročnost. Uzročnost i tip

funkcijske veze definira ekonomska teorija, a uz pomoć regresijske analize, na bazi

empirijskih podataka, specificira se i kvantificira veza između zavisne varijable i

nezavisnih varijabli. Pomoću tako specificiranih modela moguće je dobiti kvantitativne

informacije o uzročnoj vezi među varijablama. Oni su osnova za ekonomsku analizu, a uz

32

to, menadžerima i nosiocima ekonomske politike omogućuju kvalitetno predviđanje

(Lovrić, 2005., str. 3.).

Osim regresijskom analizom, potražnja za proizvodima nekog proizvođača se može

ustanoviti pomoću anketa o potrošnji, potrošačkih klinika i tržišnih eksperimenata.

4.5. POSTAVLJANJE PRETPOSTAVKI

Turizam je izrazito elastičan fenomen na kojeg utječu raznorazne situacije i događanja. Na

turizam utječu određeni čimbenici koji ne moraju biti u nikakvoj vezi sa samom turističkom

destinacijom, dakle događaji koji su vezani za ukupno svjetsko ekonomsko, društveno i

političko stanje.

Kada se elastičnost može ocijeniti s određenom sigurnošću, to je jedan važan sastojak u

prognoziranju budućih tendencija u potražnji. Nužno je ocijeniti slične promjene u per

capita dohocima (večina projekcija daju dvije ili tri varijantne ocjene). Također je poželjno

uzeti u obzir promjene u distribuciji dohotka unutar kućanstava. Oni koji loše prolaze u

restrikciji dohotka (preko oporezivanja, npr.) mogu smanjiti svoje kupovine za različiti

iznos u odnosu na povećanje potrošnje onih koji bolje prolaze. U cjelini bi se trebalo

očekivati da će kretanje prema većoj jednakosti u dohotku povećati potražnju za turističkim

proizvodima i uslugama, dok nejednolika distribucija podrazumijeva koncentraciju dohotka

između ljudi kojima je dohodovna elasticnost potražnje za turističkim proizvodima i

uslugama relativno niska.

33

5. REZULTATI ANALIZE POSTAVLJENOGA MODELA

TURISTIČKE POTRAŽNJE

U nastavku su prkazani i objašnjeni rezultati izgradnje postavljenog modela turističke

potražnje država s najvećim BDP-om u EU zemalja u Republici Hrvatskoj. Na temelju

prethodno prikazanih podataka, pomoću računalnog programa Eviews 7 ocijenjena je

vrijednost regresijskih parametara za broj noćenja za pojedinu izabranu državu.

5.1. IZGRADNJA MODELA ZA AUSTRIJU

Na temelju prethodno prikazanih podataka, pomoću računalnog programa Eviews 7

ocijenjena je vrijednost regresijskih parametara za broj noćenja za Austriju.

Ocijenjena funkcija glasi: BRNOCt= ß1+ß *BDPt+ß3*GNPt+ß4*Tt+ut

OCIJENA MODELA: AUSTRIJA

Dependent Variable: BRNOC

Method: Least Squares

Date: 09/17/13 Time: 20:32

Sample: 2000 2012

Included observations: 13

Variable Coefficient Std. Error t-Statistic Prob.

C -2.12E+08 2.45E+08 -0.864862 0.4123

BDP 110.5128 92.01170 1.201073 0.2641

GNP -94.31626 264.4313 -0.356676 0.7306

T 103448.7 123904.8 0.834905 0.4280

TECAJ 927434.3 456049.4 2.033627 0.0764

34

R-squared 0.956816 Mean dependent var 4064308.

Adjusted R-squared 0.935224 S.D. dependent var 543148.1

S.E. of regression 138236.8 Akaike info criterion 26.79505

Sum squared resid 1.53E+11 Schwarz criterion 27.01234

Log likelihood -169.1678 Hannan-Quinn criter. 26.75038

F-statistic 44.31378 Durbin-Watson stat 1.956452

Prob(F-statistic) 0.000017

BRNOCt = -211630181.977t + 110.512780595*BDPt - 94.3162598577*GNPt + 103448.704199*T +

927434.294605*TECAJt

S obzirom da formula nije činkovita jer varijabla Godišnja neto plaća nema očekivani

predznak, što znači da ekonomski i statistički kriterij nije zadovoljen. Na temelju podataka

može se zaključiti kako je u slučaju Austrije 94,15% varijacija zavisne varijable objašnjeno

pomoću ocijenjenog regresijskog modela.

RESET TEST AUSTRIJA

Ramsey RESET Test

Equation: UNTITLED

Specification: BRNOC C BDP T TECAJ

Omitted Variables: Squares of fitted values

Value df Probability

t-statistic 2.347121 8 0.0469

F-statistic 5.508976 (1, 8) 0.0469

Likelihood ratio 6.810866 1 0.0091

F-test summary:

35

Sum of Sq. df

Mean

Squares

Test SSR 6.33E+10 1 6.33E+10

Restricted SSR 1.55E+11 9 1.73E+10

Unrestricted SSR 9.20E+10 8 1.15E+10


LR test summary:

Value df

Restricted LogL -169.2704 9

Unrestricted LogL -165.8649 8

Unrestricted Test Equation:



Date: 09/17/13 Time: 21:23

Sample: 2000 2012



C 2.78E+08 2.02E+08 1.378450 0.2054

BDP -236.8520 149.8090 -1.581026 0.1525

T -126092.1 95510.53 -1.320190 0.2233

TECAJ -2698981. 1549354. -1.742005 0.1197

FITTED^2 3.94E-07 1.68E-07 2.347121 0.0469

R-squared 0.974020 Mean dependent var 4064308.



36





F(1,8)=5.50 p=0,0469

Da bi se moglo dokazati da li je model pravilno specificiran potrebno je iz tablice F

vrijednosti isčitati kritičnu F vrijednost koja pri razini od 5% signifikantnosti iznosi 5,32

što znači da se odbacuje nul hipoteza i tvrdi se da je model nije pravilno specificiran i da

sadrži specifikacijske pogreške.

CHOW TEST AUSTRIJA

Chow Breakpoint Test: 2006

Null Hypothesis: No breaks at specified breakpoints

Varying regressors: All equation variables

Equation Sample: 2000 2012

F-statistic 9.095235 Prob. F(4,5) 0.0162

Log likelihood ratio 27.47397 Prob. Chi-Square(4) 0.0000

Wald Statistic 36.38094 Prob. Chi-Square(4) 0.0000

Izračunata F vrijednost iznosi 9,95235. Zatim se ta vrijednost uspoređuje sa kritičnom F

vrijednošću koja za =0,05 iznosi: cF = 5,41

što dovodi do zaključka da je F vrijednost veća od kritične vrijednosti stoga se odbacuje

alternativna hipoteza i tvrdi da razlike među regresijskim koeficijentima jesu statistički

značajne.

37

MULTIKOLINEARNOST AUSTRIJE

Variance Inflation Factors

Date: 09/17/13 Time: 21:24

Sample: 2000 2012


Coefficient Uncentered Centered

Variable Variance VIF VIF

C 1.42E+16 10665304 NA

BDP 4608.777 3389.339 41.12801

T 3.68E+09 11164896 38.84359

TECAJ 1.54E+11 6400.156 1.472816

Ako je vrijednost inflacijskog faktora varijance uz nezavisne varijable veći od 5, tada je u

modelu prisutna multikolinearnost. Budući da je VIF u oba slučaja veći od 5 može se

zaključiti kako je u modelu prisutna multikolinearnost.

HETEROSKEDASTIČNOST AUSTRIJE

Heteroskedasticity Test: Breusch-Pagan-Godfrey


Obs*R-squared 2.828439 Prob. Chi-Square(3) 0.4188

Scaled explained SS 0.739227 Prob. Chi-Square(3) 0.8639

Test Equation:

Dependent Variable: RESID^2

38


Date: 09/17/13 Time: 21:25

Sample: 2000 2012



C -6.41E+12 1.20E+13 -0.533701 0.6065

BDP -5576414. 6854398. -0.813553 0.4369

T 3.39E+09 6.13E+09 0.553840 0.5932

TECAJ -2.84E+10 3.97E+10 -0.716617 0.4918

R-squared 0.217572 Mean dependent var 1.19E+10

Adjusted R-squared -0.043237 S.D. dependent var 1.30E+10

S.E. of regression 1.33E+10 Akaike info criterion 49.70206





Umnožak koeficijenta determinacije I broja nezavisnih varijabli očitava se iz ispisa

rezultata Obs*r-squared kako je χ²(3,n=13)= 2,828439 gdje se na razini signifikantnosti od

5% u modelu može zaključiti da nije prisutna heteroskedastičnost.

39

TESTIRANJE NORMALNOSTI AUSTRIJE

0

1

2

3

4

-200000 -100000 1 100001 200001

Series: ResidualsSample 2000 2012Observations 13

Mean 1.77e-08Median 10509.20Maximum 218967.1Minimum -150603.5Std. Dev. 113763.8Skewness 0.349788Kurtosis 2.090593

Jarque-Bera 0.713065Probability 0.700100

Promatra se Jarque-Bera test na razini signifikantnosti od 5% i slijedi da je J-B

test=0,713065 , a probability=0,700100 što je veće od razine signifikantnosti. Budući da je

Probability veće od razine signifikantnosti ne odbacuje se H0 hiptezu te se tvrdi kako su

greške relacije normalno distribuirane.

5.2. IZGRADNJA MODELA ZA DANSKU

OCJENA MODELA ZA DANSKU



Date: 09/17/13 Time: 20:40

Sample: 2000 2012



C -3.53E+08 1.38E+08 -2.561590 0.0336

40

BDP 22.13353 26.82792 0.825019 0.4333

NGP -264.2619 91.67465 -2.882606 0.0204

T 179896.2 70493.01 2.551973 0.0341

TECAJ -290922.8 271189.9 -1.072764 0.3147

R-squared 0.913269 Mean dependent var 450615.4







Estimation Command:

=========================

LS BRNOC C BDP NGP T TECAJ

Estimation Equation:

=========================

BRNOC = C(1) + C(2)*BDP + C(3)*NGP + C(4)*T + C(5)*TECAJ

Substituted Coefficients:

=========================

BRNOC = -353147203.824 + 22.1335290101*BDP - 264.261921442*NGP + 179896.241135*T -

290922.80118*TECAJ


predznak, što znači da ekonomski i statistički kriterij nije zadovoljen. Na temelju podataka

može se zaključiti kako je u slučaju Danske 86,99% varijacija zavisne varijable objašnjeno

pomoću ocijenjenog regresijskog modela.

41

MULTIKOLINEARNOST DANSKE


Date: 09/17/13 Time: 20:41

Sample: 2000 2012


Coefficient Uncentered Centered

Variable Variance VIF VIF

C 1.90E+16 53151508 NA

BDP 719.7372 3067.555 30.21536

NGP 8404.242 12148.10 129.5857

T 4.97E+09 55921512 194.5555

TECAJ 7.35E+10 11319.27 2.604812


modelu prisutna multikolinearnost. Budući da je VIF u ovom slučaja veći od 5 može se


AUTOKORELACIJA DANSKE

Breusch-Godfrey Serial Correlation LM Test:



Test Equation:

42

Dependent Variable: RESID


Date: 09/17/13 Time: 20:42

Sample: 2000 2012


Presample missing value lagged residuals set to zero.


C -69906688 2.22E+08 -0.314866 0.7635

BDP 4.906236 27.91542 0.175754 0.8663

NGP -59.98002 159.6907 -0.375601 0.7201

T 35374.32 113676.2 0.311185 0.7662

TECAJ 15738.90 340099.3 0.046277 0.9646

RESID(-1) 0.362802 0.488179 0.743175 0.4854

RESID(-2) -0.777846 0.630008 -1.234661 0.2631

R-squared 0.317352 Mean dependent var 5.85E-08

Adjusted R-squared -0.365296 S.D. dependent var 55669.12






Na razini sugnifikantnosti od 5%, p>0,05 prihvaća se H0 hipoteza što znači da u modelu

nije prisutna autokorelacija.

43

HETEROSKEDASTIČNOST DANSKE





Test Equation:



Date: 09/17/13 Time: 20:42

Sample: 2000 2012



C -5.18E+12 5.48E+12 -0.945453 0.3721

BDP -1020962. 1065918. -0.957823 0.3662

NGP -2725693. 3642388. -0.748326 0.4757

T 2.64E+09 2.80E+09 0.941152 0.3742

TECAJ -6.61E+08 1.08E+10 -0.061349 0.9526

R-squared 0.199359 Mean dependent var 2.86E+09

Adjusted R-squared -0.200961 S.D. dependent var 2.47E+09

S.E. of regression 2.71E+09 Akaike info criterion 46.56124





44




RESET TEST DANSKE

Ramsey RESET Test

Equation: UNTITLED

Specification: BRNOC C BDP NGP T TECAJ

Omitted Variables: Squares of fitted values

Value df Probability

t-statistic 3.197684 7 0.0151

F-statistic 10.22518 (1, 7) 0.0151

Likelihood ratio 11.70601 1 0.0006

F-test summary:

Sum of Sq. df

Mean

Squares

Test SSR 2.21E+10 1 2.21E+10

Restricted SSR 3.72E+10 8 4.65E+09



LR test summary:

Value df

Restricted LogL -159.9793 8

Unrestricted LogL -154.1263 7

45




Date: 09/17/13 Time: 20:43

Sample: 2000 2012



C -1.20E+09 2.82E+08 -4.267677 0.0037

BDP 89.00900 27.77869 3.204218 0.0150

NGP -912.1816 212.0347 -4.302039 0.0036

T 611519.1 143274.1 4.268177 0.0037

TECAJ -732525.9 230712.7 -3.175057 0.0156

FITTED^2 -3.00E-06 9.38E-07 -3.197684 0.0151








F(1,7)=10,22518 p=0.0151



što znači da se odbacuje nul hipoteza i tvrdi se da je model nije pravilno specificiran i da

sadrži specifikacijske pogreške.

46

CHOW TEST DANSKA




Equation Sample: 2000 2012




Izračunata F vrijednost iznosi 5.059552. Zatim se ta vrijednost uspoređuje sa kritičnom F


što dovodi do zaključka da je F vrijednost manja od kritične vrijednosti stoga se odbacuje

nul-hipoteza i tvrdi da razlike među regresijskim koeficijentima nisu statistički značajne.

TESTIRANJE NORMALNOSTI DANSKE

0

1

2

3

4

5

-100000 -50000 0 50000 100000


Mean 5.85e-08Median 5863.982Maximum 78434.29Minimum -89955.54Std. Dev. 55669.12Skewness -0.056456Kurtosis 1.689239


47





5.3. IZGRADNJA MODELA ZA IRSKU

OCJENA MODELA IRSKA



Date: 09/17/13 Time: 20:52

Sample: 2000 2012



C -68.14117 4.385992 -15.53609 0.0000

BDPST 0.495158 0.062096 7.974037 0.0000

T 0.037948 0.002660 14.26783 0.0000

TECAJ -1.319216 0.258089 -5.111468 0.0006



S.E. of regression 0.008098 Akaike info criterion -6.546688

Sum squared resid 0.000590 Schwarz criterion -6.372857

Log likelihood 46.55347 Hannan-Quinn criter. -6.582418



Estimation Command:

48

========================= LS BRNOC C BDPST T TECAJ Estimation Equation: ========================= BRNOC = C(1) + C(2)*BDPST + C(3)*T + C(4)*TECAJ Substituted Coefficients: ========================= BRNOC = -68.1411675749 + 0.495157734869*BDPST + 0.037948094883*T - 1.31921560234*TECAJ


predznak, što znači da ekonomski i statistički kriterij nije zadovoljen. Podaci su

logaritmirani kako bi se zadovoljili statistički kriteriji.Na temelju podataka može se

zaključiti kako je u slučaju Irske 99,42% varijacija zavisne varijable objašnjeno pomoću

ocijenjenog regresijskog modela.

RESET TEST IRSKA

Ramsey RESET Test

Equation: UNTITLED

Specification: BRNOC C BDPST T TECAJ

Omitted Variables: Squares of fitted values Value df Probability

t-statistic 0.006191 8 0.9952

F-statistic 3.83E-05 (1, 8) 0.9952

Likelihood ratio 6.23E-05 1 0.9937 F-test summary:

Sum of Sq. df Mean

Squares

Test SSR 2.83E-09 1 2.83E-09

Restricted SSR 0.000590 9 6.56E-05

Unrestricted SSR 0.000590 8 7.38E-05

Unrestricted SSR 0.000590 8 7.38E-05 LR test summary:

Value df

Restricted LogL 46.55347 9

Unrestricted LogL 46.55350 8




49

Date: 09/17/13 Time: 20:53

Sample: 2000 2012

Included observations: 13 Variable Coefficient Std. Error t-Statistic Prob. C -70.60851 398.4537 -0.177206 0.8638

BDPST 0.511925 2.708359 0.189017 0.8548

T 0.039281 0.215240 0.182498 0.8597

TECAJ -1.366211 7.593704 -0.179914 0.8617

FITTED^2 -0.003861 0.623539 -0.006193 0.9952 R-squared 0.995669 Mean dependent var 4.501473







F(1,8)=0,0000383 p=0,9952



što znači da se odbacuje alternativna hipoteza i tvrdi se da je model je pravilno specificiran

i da ne sadrži specifikacijske pogreške.

MULTIKOLINEARNOST IRSKA


Date: 09/17/13 Time: 20:53

Sample: 2000 2012

Included observations: 13 Coefficient Uncentered Centered

Variable Variance VIF VIF C 19.23693 3813301. NA

BDPST 0.003856 15857.49 1.959459

T 7.07E-06 5642773. 19.63167

TECAJ 0.066610 249689.3 23.32619

50




AUTOKORELACIJA IRSKA

Breusch-Godfrey Serial Correlation LM Test: F-statistic 8.770109 Prob. F(2,7) 0.0124


Test Equation:



Date: 09/17/13 Time: 20:54

Sample: 2000 2012


Presample missing value lagged residuals set to zero. Variable Coefficient Std. Error t-Statistic Prob. C -3.693516 2.809201 -1.314793 0.2300

BDPST 0.000281 0.037640 0.007468 0.9942

T 0.002222 0.001702 1.305436 0.2330

TECAJ -0.175636 0.162258 -1.082450 0.3149

RESID(-1) -0.828130 0.241963 -3.422552 0.0111

RESID(-2) -0.878481 0.241716 -3.634345 0.0083 R-squared 0.714754 Mean dependent var 8.81E-15









51

HETEROSKEDASTIČNOST IRSKA





Test Equation:



Date: 09/17/13 Time: 20:54

Sample: 2000 2012



C -0.014691 0.030517 -0.481407 0.6417

BDPST -0.000171 0.000432 -0.396473 0.7010

T 7.41E-06 1.85E-05 0.400497 0.6981

TECAJ 0.000149 0.001796 0.083145 0.9356

R-squared 0.295210 Mean dependent var 4.54E-05

Adjusted R-squared 0.060280 S.D. dependent var 5.81E-05

S.E. of regression 5.63E-05 Akaike info criterion -16.48246

Sum squared resid 2.86E-08 Schwarz criterion -16.30862




52




CHOW TEST IRSKA




Equation Sample: 2000 2012 F-statistic 0.419283 Prob. F(4,5) 0.7899






nul-hipoteza i tvrdi da razlike među regresijskim koeficijentima nisu statistički značajne.

53

TESTIRANJE NORMALNOSTI IRSKA

0

1

2

3

4

5

6

-0.015 -0.010 -0.005 0.000 0.005 0.010 0.015


Mean 8.81e-15Median 0.000475Maximum 0.012111Minimum -0.013447Std. Dev. 0.007013Skewness -0.179440Kurtosis 2.512914



test=0,198276, a probability=0.905618 što je veće od razine signifikantnosti. Budući da je

Probability veće od razine signifikantnosti prihvaća se H0 hiptezu te se tvrdi kako su greške

relacije normalno distribuirane.

5.4. IZGRADNJA MODELA ZA LUKSEMBURG

OCJENA MODELA LUKSEMBURG



Date: 09/17/13 Time: 21:28

Sample: 2000 2012

Included observations: 13 Variable Coefficient Std. Error t-Statistic Prob. C 38.11564 15.07063 2.529134 0.0353

BDPST 1.903076 0.529284 3.595566 0.0070

GNP -0.590578 0.438333 -1.347325 0.2148

T -0.019019 0.008761 -2.171031 0.0617

TECAJ -1.698786 1.684369 -1.008559 0.3427

54








Estimation Command: ========================= LS BRNOC C BDPST GNP T TECAJ Estimation Equation: ========================= BRNOC = C(1) + C(2)*BDPST + C(3)*GNP + C(4)*T + C(5)*TECAJ Substituted Coefficients: ========================= BRNOC = 38.1156416255 + 1.90307568268*BDPST - 0.590577548845*GNP - 0.0190194042*T - 1.69878643298*TECAJ

Statistički kriterij nije ispunjen jer nezavisne varijable nemaju očekivani predznak.

Godišnja neto plaća utjeće na broj noćenja turista, što je manja godišnja plaća broj noćenja

se smanjuje. Na temelju podataka može se zaključiti kako je u slučaju Luksemburga

84,24% varijacija zavisne varijable objašnjeno pomoću ocijenjenog regresijskog modela.

MULTIKOLINEARNOST LUKSEMBURGA


Date: 09/17/13 Time: 21:29

Sample: 2000 2012



BDPST 0.280142 97632.53 24.93747

GNP 0.192136 50839.50 5.447774

T 7.67E-05 4624464. 16.08889

TECAJ 2.837099 32173.49 1.840090




55

AUTOKORELACIJA LUKSEMBURG



Test Equation:



Date: 09/17/13 Time: 21:30

Sample: 2000 2012


Presample missing value lagged residuals set to zero. Variable Coefficient Std. Error t-Statistic Prob. C 4.345824 18.17903 0.239057 0.8190

BDPST 0.208905 0.582225 0.358804 0.7320

GNP -0.119518 0.446036 -0.267955 0.7977

T -0.002480 0.010445 -0.237427 0.8202

TECAJ 0.142665 1.675592 0.085143 0.9349

RESID(-1) 0.547681 0.390309 1.403197 0.2101

RESID(-2) -0.480384 0.494130 -0.972182 0.3685 R-squared 0.295601 Mean dependent var -2.22E-15







Na razini sugnifikantnosti od 5%, p>0,05 ne odbacuje se H0 hipoteza što znači da u

modelu nije prisutna autokorelacija.

HETEROSKEDASTIČNOST LUKSEMBURG

Heteroskedasticity Test: Breusch-Pagan-Godfrey F-statistic 0.786041 Prob. F(4,8) 0.5653



56

Test Equation:



Date: 09/17/13 Time: 21:30

Sample: 2000 2012


BDPST -0.013507 0.009412 -1.435055 0.1892

GNP 0.002611 0.007795 0.334955 0.7463

T 0.000199 0.000156 1.277810 0.2371

TECAJ -0.012486 0.029952 -0.416852 0.6877 R-squared 0.282136 Mean dependent var 0.000534










CHOW TEST LUKSEMBURG









57

što dovodi do zaključka da je F vrijednost veća od kritične vrijednosti stoga se odbacuje

nul-hipoteza i tvrdi se da razlike među regresijskim koeficijentima jesu statistički značajne.

TESTIRANJE NORMALNOSTI LUKSEMBURG

0

1

2

3

4

-0.04 -0.03 -0.02 -0.01 0.00 0.01 0.02 0.03 0.04


Mean -2.22e-15Median -0.004250Maximum 0.038914Minimum -0.033412Std. Dev. 0.024058Skewness 0.156861Kurtosis 1.824489






5.5. IZGRADNJA MODELA ZA NIZOZEMSKU

OCJENA MODELA NIZOZEMSKA



Date: 09/17/13 Time: 21:37

Sample: 2000 2012


BDP 0.395274 0.179303 2.204504 0.0549

58

T 0.008297 0.001637 5.066974 0.0007

TECAJ -1.342916 0.462096 -2.906140 0.0174 R-squared 0.986115 Mean dependent var 5.720444







Estimation Command: ========================= LS BRNOC C BDP T TECAJ Estimation Equation: ========================= BRNOC = C(1) + C(2)*BDP + C(3)*T + C(4)*TECAJ Substituted Coefficients: ========================= BRNOC = -11.5403476039 + 0.395274295332*BDP + 0.00829705133824*T - 1.34291624778*TECAJ

Statistički kriterij je ispunjen jer nezavisne varijable imaju očekivani predznak. Godišnja

neto plaća utjeće na broj noćenja turista, što je već godišnja plaća broj noćenja se povećava.

Na temelju podataka može se zaključiti kako je u slučaju Nizozemske 98,61% varijacija

zavisne varijable objašnjeno pomoću ocijenjenog regresijskog modela.

MULTIKOLINEARNOST NIZOZEMSKA


Date: 09/17/13 Time: 21:38

Sample: 2000 2012



BDP 0.032150 158654.8 12.30649

T 2.68E-06 2609236. 9.077747

TECAJ 0.213533 39106.76 2.236623

59




AUTOKORELACIJA NIZOZEMSKA



Test Equation:



Date: 09/17/13 Time: 21:39

Sample: 2000 2012


Presample missing value lagged residuals set to zero. Variable Coefficient Std. Error t-Statistic Prob. C 1.334085 1.983393 0.672628 0.5228

BDP 0.041438 0.143487 0.288795 0.7811

T -0.000673 0.001322 -0.508611 0.6267

TECAJ -0.198050 0.375279 -0.527741 0.6140

RESID(-1) 0.097367 0.266333 0.365582 0.7255

RESID(-2) -0.771178 0.284185 -2.713649 0.0300 R-squared 0.514312 Mean dependent var 2.53E-15









HETEROSKEDASTIČNOST NIZOZEMSKA


60




Test Equation:



Date: 09/17/13 Time: 21:39

Sample: 2000 2012


BDP -0.000877 0.001135 -0.773080 0.4593

T 6.84E-06 1.04E-05 0.659473 0.5261

TECAJ -0.005432 0.002925 -1.856963 0.0963 R-squared 0.329305 Mean dependent var 3.72E-05

Adjusted R-squared 0.105740 S.D. dependent var 4.91E-05

S.E. of regression 4.64E-05 Akaike info criterion -16.87033








CHOW TEST NIZOZEMSKA







61




nul-hipoteza i tvrdi se da razlike među regresijskim koeficijentima nisu statistički značajne.

TESTIRANJE NORMALNOSTI NIZOZEMSKA

0

1

2

3

4

5

-0.015 -0.010 -0.005 0.000 0.005 0.010 0.015


Mean 2.53e-15Median -0.000844Maximum 0.012531Minimum -0.010486Std. Dev. 0.006350Skewness 0.444391Kurtosis 2.605336




Probability veće od razine signifikantnosti prihvaća se H0 hiptezu te se tvrdi kako su greške

relacije normalno distribuirane.

62

6. ZAKLJUČAK

Turističko je tržište svakim danom sve elastičnije. Turističkim je destinacijama temeljni

zadatak postao borba za svakog gosta, što se može ostvariti jedino podizanjem kvalitete

turističke ponude i poznavanjem navika i trendova samih korisnika usluga. Za turističko

tržište se kaže da je ono zapravo tržište potražnje, i da je u odnosu na turističku ponudu

potražnja uvijek jači tržišni „partner“. Ove konstatacije proizlaze iz činjenice da je

turistička potražnja, iako ovisna o mnogim čimbenicima, najosjetljivija na promjenu

dohotka, te kao takva, čak i u uvjetima deficitarnosti turističke ponude, onemogućuje

normalno formiranje cijena u turizmu. Stoga je, radi lakšeg i kvalitetnijeg izbora strategije

tržišnog nastupa, za subjekte turističkog gospodarstva veoma značajno determinirati

dohodovnu elastičnost turističke potražnje za njihovim turističkim proizvodom. Svjesni

toga kao i činjenice da turizam predstavlja prioritetni sektor hrvatskog gospodarstva, te da

glavninu turističkog prometa u Hrvatskoj obavljaju stranci, autorici , kao cilj ovoga rada, je

nastojati utvrditi da koliko ima utjecaj BDP po stanovniku, neto plaća i sam tečaj na broj

noćenja turista iz Euro zone

Osnovni cilj ovoga rada bio je procijeniti funkciju turističke potražnje iz 5 zemalja EU s

navećim BDP-om po stanovniku. Temeljem provedenog istraživanja nad postojećom

literaturom koja obrađuje turističku potražnju odabrane su sljedeće varijable za empirijsko

istraživanje: BDP po stanovniku emitivnih zemalja, godišnja neto plaća i godišnji srednji

tečaj po HNB-u.

Iz svega navedenoga može se zaključiti da je turizam izrazito nepredvidljiv te da je

statistički modelima moguće izdvojiti glavne čimbenike koji utječu na varijacije noćenja,

ponajprije ako se dobro poznaju karakteristike emitivnih zemalja, njihovi običaji, želje,

visina dohotka, BDP po stanovniku, godišnja neto plaća i ostali važni čimbenici.

63

7. LITERATURA

KNJIGE:

2. Antunović Ž., et al.: Porez na dohodak i obračun plaća, Hrvatska zajednica računovođa

i financijskih djelatnika, Zagreb, 1997.

3. Brummerhoff, D.: Javne financije, Mate, Zagreb, 2000.

4. Bunc, M.: Tržišna ekonomika in marketing turizma, DZS, Ljubljana, 1974.

5. Cicvarić, A.: Turizam i privredni razvoj Jugoslavije, Zagreb, 1984.

6. Cicvarić, A.: Ekonomika turizma, Zagreb poduzeće za grafičku djelatnost, Samobor,

1990.

7. Jokić, B.: Turizam u sociokulturološkoj perspektivi, Ekonomski fakultet Zagreb i

Mikrorad, 1994.

8. Lovrić, Lj.: Uvod u ekonometriju, Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet, Rijeka,

2005.

9. Mihalič, T., Planina, J.: Ekonomika turizma, Ekonomski fakultet Ljubljana, Ljubljana,

2002.

10. Ružić, D.: Marketing u turističkom ugostiteljstvu, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek

2007.

11. Radišić, F.: Poduzetnički menadžment u turizmu, Hotelijerski fakultet Opatija, Opatija,

1997.

12. Samuelson, P.; Nordhaus, W.D.: Ekonomija, MATE, Zagreb, 2007.

13. Senečić, J.: Istraživanje turističkih tržišta, Mikrorad, Zagreb, 1997.

14. Unković, S.: Ekonomika turizma, osmo izdanje, Savremena administracija, Beograd,

1989.

64

ČLANCI:

15. Buturac, G., Rajh, E., Teodorović, E.: Hrvatsko gospodarstvo u svijetlu globalne

recesije, Ekonomski pregled, 60 (12), 633-698 (2009)

16. Hara, T.: Quantitative Tourism Industry Analysis: Introduction to Input-output, Social

Accounting Matrix Modelling and Tourism Satellite Accounts, Butterworth-

Heinemann, Elsvier Inc., Oxford, 2008.

INTERNET IZVORI:

17. Eurostat,

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&init=1&language=en&pcode=t

ec00113&plugin=0, 21.05.2013.

18. Hrvatski turizam u brojkama, Vol. 6, br. 4./2012.,

http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Projekti/Informacije/Hrvatski-turizam-u-brojkama-4-

2012.pdf, 17.07.2013.

19. Hrvatski turizam u brojkama, Vol. 7, br. 1/2013.,

http://www.iztzg.hr/UserFiles/file/institut/Hrvatski-turizam-u-brojkama-2013-Broj-

01.pdf, 18.07.2013.

20. Rudarsko geološko naftni fakultet,

http://rgn.hr/~dkarasal/NIDS/EKONOMIKA%20NAFTNOG%20RUDARSTVA/Ekon

omika-3.pdf, 02.08.2013.

21. Utjecaj ekonomske krize na tržište rada,

http://www.undp.hr/upload/file/234/117299/FILENAME/Trzisterada_HR_fin.pdf,

19.05.2013.

OSTALA LITERATURA:

22. Hrvatski turizam u brojkama, Institut za turizam, vol. 6., br. 4., 2012.



http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Projekti/Informacije/Hrvatski-turizam-u-brojkama-4-2012.pdf

http://www.iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Projekti/Informacije/Hrvatski-turizam-u-brojkama-4-2012.pdf

http://www.iztzg.hr/UserFiles/file/institut/Hrvatski-turizam-u-brojkama-2013-Broj-01.pdf

http://www.iztzg.hr/UserFiles/file/institut/Hrvatski-turizam-u-brojkama-2013-Broj-01.pdf



http://www.undp.hr/upload/file/234/117299/FILENAME/Trzisterada_HR_fin.pdf

65

POPIS ILUSTRACIJA

POPIS TABLICA:

Tablica 1.: Dohodak per capita u odabranim zemljama 2000. – 2011. ............................................. 16

Tablica 2: Struktura salda tekućeg računa platne bilance u postocima BDP-a 2007. – 2013. godine

........................................................................................................................................................... 19

Tablica 3: Struktura salda tekućeg računa platne bilance u postocima BDP-a ................................. 21

Tablica 4: Struktura potražnje prema emitivnim zemljama od 2000. do 2012. godine .................... 27

Tablica 5: BDP po stanovniku za odabrane zemlje u razdoblju od 2000.-2012. godine .................. 28

Tablica 6: Godišnja neto plaća za razdoblje 2000.-2012.godine....................................................... 30

Tablica 7: Godišnji srednji tečaj HNB-a za razdoblje 2000.-2012. godine ....................................... 31

POPIS GRAFIKONA:

Grafikon 1.: Dohodak u odabranim zemljama 2000. – 2011 ............................................................ 17

Grafikon 2: BDP po stanovniku za odabrane zemlje u razdoblju od 2000.-2012 ............................. 29

POPIS SLIKA:

Slika 1.: Faktori koji utječu na turističku potražnju ............................................................................ 6

Slika 2.: Elastičnost potražnje ........................................................................................................... 22

Slika 3.: Kategorije elastičnosti potražnje ......................................................................................... 23

66

IZJAVA

Kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom EMPIRIJSKA ANALIZA

TURISTIČKE POTRAŽNJE S NAJVEĆIM BDP-OM PO STANOVNIKU DRŽAVA EU

U RH izradila samostalno pod voditeljstvom prof.dr.sc. Ana Štambuk. U radu sam

primjenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teotije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika. Također, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na

službenim stranicama Fakulteta.

Studentica

Sanela Fazlić

empirijska analiza turistiČke potraŽnje s najveĆimoliver.efri.hr/zavrsni/443.b.pdf · izvor:...

Documents