elektrostatika i električna strujastatički elektricitet statički elektricitet je jedna vrsta...

Elektrostatika i električna strujaTehnička fizika 2

21/02/20 Tehnološki fakultet

Tehnička fizika 2 / Fizika 2

• Prisustvo na predavanjima 5 bod

• Laboratorijske vježbe 10 bod

• Test zadaci 1 15 bod

• Test zadaci 2 15 bod

• Test teorija I 10 bod

• Test teorija II 10 bod

• Zavrsni ispit 35 bod

Tehnička fizika 2 / Fizika 2

• Test teorija I 10. 04. 2020.

- Elektrostatika i Magnetizam

- Optika

• Test teorija II 05. 06. 2020.

- Atomska fizika

- Nuklearna fizika

Elektrostatika, električna struja

Oblast fizike koja razmatra vrste naelektrisanja i

kulonovsku interakciju, formiranje električnog polja,

električni dipol, kapacitivnost i kondenzatore.

• Naelektrisanje tijela i Kulonov zakon

• Električno polje

• Gausov zakon

• Električni potencijal i napon

• Kapacitet

• Električna struja i elektromotorna sila

• Omov zakon za jednosmjernu struju. Kirhofova pravila

Sistem jedinica

• SI International System of Units

• Osnovne veličine:

•𝐸𝑙𝑒𝑘𝑡𝑟𝑖č𝑛𝑎 𝑠𝑡𝑟𝑢𝑗𝑎 𝐼 amper [A]

• Izvedene veličine:

• Sila Njutn 1N = 1 kgm/s2

• Energija Džul 1J = 1 N m• Naelektrisanje Kulon 1C = 1 A s

• Električni potencijal Volt 1V = 1J

C

• Otpornost Om 1Ω = 1 V/A

Statički elektricitetStatički elektricitet je jedna vrsta električne energije koja za

razliku od električne struje miruje.

Definiše se kao naelektrisanje uzrokovano neravnotežom

elektrona na površini materijala.

Neravnoteža elektrona proizvodi električno polje koje može biti

mjereno i može uticati na druge objekte u okolini.

Elektrostatički proboj je prenos naelektrisanja između tijela

različitog električnog potencijala.

Elektrostatičko naelektrisanje se u većini slučajeva stvara

dodirom i odvajanjem dva slična ili različita materijala.

Na primjer, statički elektricitet se generiše kada balon trljamo o

kosu.

Elektroskop

https://www.youtube.com/watch?v=4UnggxPVCYw

Naelektrisanje

• Atome sačinjavaju pozitivno nael. jezgro (nukleus) malih

dimenzija (reda veličine oko 10−14 𝑚) oko kojeg se na

relativno velikom rastojanju (oko 10−10 𝑚) kreću negativno

naelektrisani elektroni.

• Dimenzija jezgra je oko 10 hiljada puta manja od prečnika

atoma. Masa elektrona oko 1840 puta manja od mase

protona.

𝑒 = 1.60 ∙ 10−19 C

o Jedinica je kulon C

o Elektroni imaju negativno naelektrisanje, a protoni pozitivno

Kulonov zakon

• Kulonov zakon definiše silu između dva naelektrisanja:

𝐹𝑞 =1

4𝜋𝜀0

𝑞1𝑞2

𝑟2

𝑘 =1

4𝜋𝜀0= 9 ∙ 109 Nm2/C2

• Kulonovska sila djeluje na liniji između naelektrisanja,

privlačna je za suprotna naelektrisanja, a odbojna za

naelektrisanja istog znaka.

Aparatura za provjeru Kulonovog zakona

Kulonov zakon

• Kulonov zakon definiše silu između dva naelektrisanja:

𝐹𝑞 =1

4𝜋𝜀0

𝑞1𝑞2

𝑟2

𝜀0 =10−9

36𝜋C2/Nm2

𝜀0 = 8,85 ∙ 10−12C2

Nm2𝑖𝑙𝑖 ൗ𝐹

𝑚

𝜀0 - dielektrična konstanta vakuuma ili dielektrična

propustljivost vakuuma

Kulonov zakon

Električno polje

• Definicija električnog polja:

𝐸 =𝐹𝑔

𝑞0=

1

4𝜋𝜀0

𝑞

𝑟2

Ԧ𝑟

𝑟

• Vektor Ԧ𝑟/𝑟 je jedinični vektor položaja (ort vektor)

• Jedinica za jačinu električnog polja je N/C (V/m)

• Permitivnost vakuuma:

𝜀0 = 8.85 ∙ 10−12 𝐶2/𝑁𝑚2

Odrediti tačku P između naelektrisanja q1=1,5 μC i

q2=2,3 μC u kojoj je električno polje nula. Rastojanje

između q1 i q2 je 13 cm.

Odrediti električno polje električnog dipola na osi koja

spaja naelektrisanja. Rastojanje između naelektrisanja

je l.

• Dvije jednake količine naelektrisanja suprotnog znaka

na izvjesnom rastojanju l čine električni dipol.

• Električni moment dipola ili dipolni moment p=ql

• El. moment dipola je vektor čiji se pravac poklapa sa

osom dipola, a smijer mu je od negativnog ka pozitivnom

naelektrisanju.

Električni dipol

𝐸 =1

2𝜋𝜀0

𝑝

𝑥3

Linije (silnice) električnog polja

• Linije (silnice) električnog polja su

linije koje pokazuju smjer vektora

polja u bilo kom trenutku.

• Broj linija po jedinici površine koja je okomita na linije

proporcionalna je jačini električnog polja u određenom

prostoru

• Jedinica za električni fluks je 𝑁𝑚2

𝐶

Φ𝐸 = 𝐸 ∙ Ԧ𝑆 = 𝐸𝑆𝑐𝑜𝑠𝜃

Električno polje naelektrisane sfere

• Φ = ׯ 𝐸𝑑𝑆

• 𝑆 = 4𝜋𝑟2

• 𝐸 =1

4𝜋𝜀0

𝑞

𝑟2

• 𝐸 ∙ 𝑆 =𝑞

𝜀0

Električni fluks i Gausov zakon

Električni fluks kroz zatvorenu površinu proporcionalan

je naelektrisanju unutar te površine.

Φ = ර 𝐸𝑑𝑆 =1

𝜀0

𝑖=1

𝑛

𝑞𝑖

Fluks vektora električnog kola kroz proizvoljnu zatvorenu

površinu S jednak je algebarskom zbiru naelektrisanja

unutar te površine, podjeljenim sa 𝜀0.

E

S

Električna potencijalna energija

• Energija čestice s obzirom na položaj u električnom

polju zove se električna potencijalna energija.

𝐸𝑃=1

4𝜋𝜀0

𝑞1𝑞2

𝑟

• Promjena potencijalne energije električnog polja

jednaka je radu koji je potrebno uložiti da se

naelektrisanje pomjeri iz jednog položaja u drugi

𝐴 = 𝐸𝑃𝐴 − 𝐸𝑃𝐵

Električni potencijal i napon

• Električni potencijal tačke električnog polja je količnik potencijalne energije i naelektrisanja u toj tački.

𝑉 =𝐸𝑝

𝑞1V = 1

J

CPotencijal naelektrisane sfere poluprečnika r:

𝑉 =1

4𝜋𝜀0

𝑞

𝑟• Razlika potencijala između dvije tačke A i B u električnom polju naziva se električni napon U između tih tačaka.

𝑈𝐴𝐵 = 𝑉𝐴 − 𝑉𝐵

Električni potencijal i napon

𝑈𝐴𝐵 = 𝑉𝐴 − 𝑉𝐵

𝑈𝐴𝐵 =𝐸𝑃𝐴 − 𝐸𝑃𝐵

𝑞

𝑈𝐴𝐵 =𝐴

𝑞

𝐴 = 𝑞 ∙ 𝑈Razlika potencijala ili napon između tačaka A i B jednak je radu koji treba izvršiti da se jedinično naelektrisanje prenese iz tačke A u tačku B.

Pitanje:

Električni napon između tačaka A i B je 100 V. Koliki rad

izvrši sila kojom električno polјe deluje na kuglicu

naelektrisanu količinom naelektrisanja od 10 μC pri

premeštanju kuglice iz tačke A u tačku B?

Električni kapacitet

Ako se dva tijela naelektrišu jednakim

količinama elektriciteta suprotnog znaka:

𝑞1 = −𝑞2 = 𝑞U prostoru oko tijela obrazovaće se električno

polje, a između njih će se uspostaviti razlika

potencijala. Ovakav sistem se naziva

kondenzator.

Odnos q/U zavisi samo od oblika, dimenzija i

međusobnog rastojanja i naziva se KAPACITET.

𝐶 =𝑞

𝑈1 𝑓𝑎𝑟𝑎𝑑 =

1 𝑘𝑢𝑙𝑜𝑛

1 𝑣𝑜𝑙𝑡

Kapacitet sfere je: 𝐶 =𝑞

𝑈= 4𝜋𝜀0𝑟

Električno polje između dvije suprotno

naelektrisane površine

• Električno polje:

𝑉𝐵 − 𝑉𝐴 = − න0

𝑑

𝐸𝑑𝑥 = −𝐸𝑑

𝐸 =𝑈

𝑑[1

V

m]

Ԧ𝐹 = 𝑞𝐸d

Kondenzatori i električni kapacitet

• Kondenzatori su elektronički elementi čija je uloga

skupljanje i čuvanje električnog naelektrisanja u strujnom

krugu. Sastoje se od dvije metalne ploče koje su

međusobno razmaknute, a prostor između njih ispunjen je

nekim dielektrikom.

• Kapacitet kondenzatora je količina naelektrisanja koja

može stati na njegove ploče pri određenom iznosu napona,

te se može odrediti po formuli:

𝐶 =𝑞

𝑈[1 F = 1

C

V]

𝐶 =𝑞

𝑈=

𝑞

𝐸𝑑=

𝑞𝑞

𝜀0𝑆𝑑

=𝜀0𝑆

𝑑𝐶 =

𝜀0𝑆

𝑑

𝐸𝑆 =𝑞

𝜀0

𝐶 =𝜀𝜀0𝑆

𝑑

Energija pločastog kondenzatora

• Kada se dvije jednake raznoimene količine elektriciteta

razdvoje, izvrši se rad. Pri razdvajanju sistem je stekao

potencijalnu energiju.

• Slično pri naelektrisavanju kondenzatora dolazi do

separacije naelektrisanja i tako do akomulacije električne

potencijalne energije jednake spoljašnjem radu koji je

izvršen pri tom.

• Neka je u toku vremena t količina elektriciteta 𝑞`

premještena sa jedne na drugu elektrodu kondenzatora.

U` =𝑞`

𝐶

•Stoga povećanje naelektrisanja na elektrodama dq`

izaziva promjenu potencijalne energije dE`

𝐸 = න 𝑑𝐸‚ = න 𝑈𝑑𝑞` = න

0

𝑞 𝑞`

𝐶𝑑𝑞` =

𝑞2

2𝐶=

1

2𝐶𝑈2 =

1

2𝑞𝑈

Električna struja

• Usmjereno kretanje naelektrisanja generiše električnu struju.

• Neophodni uslovi za nastanak električne struje:

– Postojanje slobodnih nosilaca naelektrisanja

– Postojanje električnog polja koje usmjerava slobodne nosioce

naelektrisanja koji se inače nalaze u haotičnom kretanju

• Svi materijali u većoj ili manjoj mjeri sadrže nosioce

naelektrisanja.

• Materijali se dijele na:– Provodnike, koncentracija slobodnih nosilaca 1022 cm−3

– Poluprovodnike, koncentracija od 108 − 1021 cm−3

– Izolatore, koncentracija manja od 107 cm−3

Električna struja

• Kada se provodnik unese u električno polje:

– Dolazi do razdvajanja naelektrisanja i usmjerenog kretanja

– Nastaje električna struja koja kratko traje

• Da bi struja bila trajnog karaktera neophodno je da:

– Postoji provodna sredina

– Postoji trajno električno polje, odnosno

potencijalna razlika koja se ostvaruje pomoću

nekog izvora električne energije.

Električna struja

• Jačina električne struje definiše količinu naelektrisanja koja u

jedinice vremena prođe kroz poprečni presjek provodnika.

𝑖 =𝑑𝑞

𝑑𝑡1

C

s= 1 A

• Za stacionaran protok naelektrisanja

jačina struje je konstantna.

𝐼 =𝑞

𝑡• Konvencija:

– Smjer električne struje jednak je smjeru kretanja pozitivnih nosilaca

naelektrisanja, od višeg ka nižem potencijalu.

– Elektroni u metalima se kreću u suprotnom smjeru od smjera

električne struje.

Električna struja

• Gustina struje se definiše kao jačina struje po jedinici

površine poprečnog presjeka provodnika:

𝑗 =𝑑𝑖

𝑑𝑆𝑗 =

𝐼

𝑆• Gustina struje je vektorska veličina:

𝐼 = න Ԧ𝑗 ∙ 𝑑 Ԧ𝑠

Električna struja

• Ako se nosioci naelektrisanja kreću u jednom smjeru

onda je struja jednosmjerna i ne mijenja smjer.

• Ako se nosioci naelektrisanja kreću u oba smjera struja je

naizmjenična i mijenja smjer kao posljedica promjene smjera

električnog polja.

Električna struja-elektromotorna sila

• Zatvoreno električno kolo se sastoji od izvora električne

energije i spoljašnjeg dijela kola.

• Izvor sadrži jedan pol na višem, a jedan na nižem potencijalu.

• U strujnom kolu nema nagomilavanja naelektrisanja.

Ista količina naelektrisanja prođe kroz svaki presjek spoljašnjeg

kola i između polova

električnog izvora.


• Pozitivni nosioci naelektrisanja definišu smijer struje:

u spoljašnjem dijelu kola pod dejstvom električnog polja

nosioci se kreću od pozitivnog ka negativnom polu.

unutar električnog izvora se kreću od negativnog ka

pozitivnom polu, tj. suprotno dejstvu sile električnog polja, tako

da je potrebno uložiti rad za kretanje naelektrisanja suprotno

dejstvu električne sile.


• Elektromotrona sila se definiše kao rad utrošen po jedinici

naelektrisanja koje prolazi kroz poprečni presek u električnom

izvoru.

𝜀 =𝐴

𝑞𝑉 =

𝐽

𝐶

• Elektromotorna sila nije sila.

• Određuje se kao razlika potencijala između polova

neopterećenog električnog izvora kroz koji ne protiče

električna struja.

Omov zakon za dio provodnika

• Pod dejstvom električnog polja E na svaki slobodni elektron u

metalu djeluje elektrostatička sila eE zbog čega se on ubrzava:

𝑒𝐸 = 𝑚 Ԧ𝑎Gdje je m masa elektrona.

• U toku sudara sa jonom, brzina drifta pada na nulu, zatim

brzina raste i najveća je u trenutku pred novi sudar:

න

0

𝑣𝑚

𝑑𝑣𝑑 =𝑒𝐸

𝑚න

0

𝜏

𝑑𝑡

Ԧ𝑣 = 𝑣𝑚/2 =𝑒𝜏

2𝑚𝐸 = 𝜇𝐸

𝜇 je pokretljivost i mjeri se u 𝑚2

𝑉𝑠


• Pretpostavimo da se svi elektroni kreću konstantnom brzinom

v, svaki elektron u toku vremena dt pređe put vdt. Broj elektrona

koji u vremenu dt prođe kroz presjek S provodnika jednak je

broju slobodnih elektrona koji se nalaze u zapremini Svdt.

• Ako je n broj slobodnih elektrona po jedinici zapremine

provodnika, u pomenutoj zapremini se nalazi nSvdt elektrona.

• Količina naelektrisanja q:

𝑑𝑞 = 𝑛𝑒𝑆𝑣𝑑𝑡• Jačina struje i:

𝑖 =𝑑𝑞

𝑑𝑡= 𝑛𝑒𝑆𝑣

•Gustina struje j:

𝑗 =𝑖

𝑆= 𝑒𝑛𝑣


• Gustina struje j:

𝑗 = 𝑒𝑛𝑣 = 𝑒𝑛𝑣𝑚

2=

𝑛𝑒2𝜏

2𝑚𝐸 = 𝜎𝐸

gdje je 𝜎 specifična električna provodnost u jedinicama A/Vm.

• Gustina el. struje u provodnicima je linearno proporcionalna el.

polju. Ovo je Omov zakon u diferencijalnom obliku.

Ԧ𝑗 = 𝜎𝐸• Specifična električna provodnost:

𝜎 =𝑛𝑒2𝜏

2𝑚= 𝑒𝑛𝜇


• Specifična električna provodljivost materijala:

𝜎 = 𝑒𝑛𝜇1

Ωm= Sm−1

• Specifična električna otpornost materijala:

𝜌 =1

𝜎Ωm


• Kako bi izveli Omov zakon u integralnom obliku polazimo od

veze jačine struje i brzine drifta:

𝐼 =Δ𝑞

Δ𝑡= 𝑒𝑛𝑆𝑣 = 𝑒𝑛𝑆𝜇𝐸 = 𝑒𝑛𝑆𝜇

Δ𝑈

Δ𝑙= 𝜎𝑆

Δ𝑈

Δ𝑙

Δ𝑈 = 𝐼Δ𝑙

𝜎𝑆• Sabiranjem razlika potencijala Δ𝑈 po svim elementima dužine

provodnika Δ𝑙, dobija se ukupna razlika potencijala na

krajevima posmatranog provodnika:

𝑈 = න

0

𝑙

𝐼𝑑𝑙

𝜎𝑆= 𝐼 න

0

𝑙𝜌

𝑆𝑑𝑙


• Električni otpor homogenog provodnika:– Zavisi od prirode materijala,

– Dužine provodnika l,

– Poprečnog presjeka S.

𝑅 = න

0

𝑙𝜌

𝑆𝑑𝑙 =

𝜌

𝑆න

0

𝑙

𝑑𝑙

𝑅 =𝜌𝑙

𝑆


• Omov zakon: jačina električne struje koja prolazi kroz neki

provodnik srazmjerna je naponu na krajevima tog

provodnika i obrnuto srazmerna njegovom otporu.

𝐼 =𝑈

𝑅A

• Provodnik ima otpor od 1 Ω ako kroz njega protiče struja

od 1 A kada je na njegovim krajevima napon 1 V.


• Otpornost metala se javlja usljed sudara slobodnih nosilaca

naelektrisanja (elektrona) sa pozitivnim jonima kristalne rešetke.

•Povećanjem temperature:

povećava se brzina kretanja slobodnih elektrona i jona

rešetke;

elektroni nailaze na veći otpor pri kretanju.

Kod nekih provodnika (grafit, elektroliti) otpor opada sa

porastom temperature - termički koeficijent negativan.

Kod nekih materijala u blizini apsolutne nule otpor je jednak

nuli - superprovodnici.

Omov zakon za prosto električno kolo

• Prosto električno kolo sadrži:

električni izvor EMS;

jedan otpornik.

• Struja prolazi kroz:

električni izvor, i

otpornik R.

• Električni izvor ima unutrašnju otpornost Ru:ista struja protiče kroz otpor R i unutrašnji otpor Ru jer su redno vezani.

• Omov zakon:

Jačina struje u prostom električnom kolu srazmerna je EMS u

kolu a obrnuto srazmerna zbiru spoljašnjeg i unutrašnjeg otpora.

𝐼 =𝑈

𝑅 + 𝑅𝑢

R

𝜀, 𝑅𝑢

+ -

Vezivanje otpornika

•Vezivanje otpornika:

redno,

paralelno.

• Redno vezivanje:

• Ukupan napon na krajevima električnog izvora jednak je zbiru

napona na krajevima pojedinih otpornika.

• Kroz sve otpornike protiče ista struja.

𝑈 = 𝑈1 + 𝑈2 + ⋯ + 𝑈𝑛

𝑈 = 𝐼𝑅1 + 𝐼𝑅2 + ⋯ + 𝐼𝑅𝑛 = 𝐼𝑅𝑒

𝑅𝑒 =

𝑖=1

𝑛

𝑅𝑖

R1 R2 Rn Re

Vezivanje otpornika

• Paralelno vezivanje:

• Složeno razgranato kolo

• Napon na krajevima pojedinih otpornika isti.

• Struja kroz granu električnog izvora jednaka je zbiru struja kroz

grane kola.𝐼 = 𝐼1 + 𝐼2 + ⋯ + 𝐼𝑛

𝐼 =𝑈

𝑅1+

𝑈

𝑅2+ ⋯ +

𝑈

𝑅𝑛=

𝑈

𝑅𝑒

1

𝑅𝑒=

𝑖=1

𝑛1

𝑅𝑖

R1

R2

Rn

Re

Kirhofova pravila

• Osnovni elementi električnog kola:

čvor,

grana,

zatvorena kontura.

• I Kirhofovo pravilo:

Algebarski zbir jačina struja u nekom čvoru električnog kola

jednak je nuli.

• Zbir jačina struja koje utiču u čvor električnog kola jednak je

zbiru struja koje ističu iz čvora.

• Pri računanju zbira važe pravila:

struje koje utiču u čvor su pozitivne,

struje koje ističu iz čvora su negativne.

• Za čvor A:

𝐼1 + 𝐼2 − 𝐼 = 0 𝐼 = 𝐼2 + 𝐼1

R1

R

R2

E1

E2

A B

I1I

I2

𝑖=1

𝑛

𝐼𝑘 = 0

Kirhofova pravila

• II Kirhofovo pravilo važi za zatvorene konture kola koje sadrže

jedan ili više generatora i otpora:

Algebarski zbir elektromotornih sila i elektrootpornih sila (R*I)

jednak je nuli.

𝐸 − 𝑅𝐼 = 0

• Zbir napona za zatvoreno strujno kolo jednak je nuli.

Kirhofova pravila

R1

R

R2

E1

E2

A B

I1

I

I2

−𝐸1 + 𝐼𝑅 + 𝐼1𝑅1 = 0

−𝐸2 + 𝐼𝑅 + 𝐼2𝑅2 = 0

𝐼1𝑅1 −𝐸1 +𝐸2 − 𝐼2𝑅2 = 0

𝑈𝐴𝐵 = 𝐼𝑅 = −𝐼2𝑅2 + 𝐸2 = −𝐼1𝑅1 + 𝐸1

Rad, snaga i toplotno dejstvo električne struje

• Potrošnja električne energije podrazumijeva njeno

pretvaranje u druge oblike energije.

• Uređaji u kojima se električna energija pretvara u drugi

vid energije nazivaju se potrošači.

• U zavisnosti od potrošača električna energija se

pretvara u:

mehaničku (elektromotor),

toplotnu (otpornik),

svjetlosnu (sijalica),

hemijsku (akumulator) ...


• Pri proticanju električne struje kroz potrošač slobodni

nosioci naelektrisanja se kreću od višeg ka nižem

potencijalu.

• potencijalna energija nosilaca naelektrisanja se smanjuje

usljed utrošenog rada na prebacivanje nosioca

naelektrisanja sa višeg na niži potencijal.

• Električna energija koja se troši kroz potrošač jednaka je

proizvodu napona na njegovim krajevima i naelektrisanja

koje kroz potrošač protiče.

𝑑𝐴 = 𝑑𝑞 𝑉𝐴 − 𝑉𝐵 = 𝑑𝑞 ∙ 𝑈


• Ukupan rad (odnosno energija):

𝐴 = න 𝑑𝐴 = න

0

𝑡

𝐼𝑈𝑑𝑡 = 𝑈𝐼𝑡

𝐴 = 𝑅𝐼2𝑡 =𝑈2

𝑅𝑡

Pri konstantnom naponu, rad električne struje jednak je proizvodu

napona, jačine struje i vremena proticanja struje.

Energija koja se preda potrošaču u jedinici vremena odgovara snazi

koju treba uložiti da se u kolu održi stalna struja:

𝑃 =𝑑𝐴

𝑑𝑡= 𝑈 ∙ 𝐼 = 𝑅𝐼2 =

𝑈2

𝑅Snaga električne struje jednaka je proizvodu jačine električne struje

i napona (razlike potencijala).

𝐼 =𝑑𝑞

𝑑𝑡

𝑅 =𝑈

𝐼


• Kada strujno kolo sadrži samo metalni provodnik (provodnik prve

vrste) sva energija se pretvara u toplotu:

pod dejstvom električnog polja elektroni se ubrzavaju;

povećava se njihova kinetička energija;

prilikom sudara sa jonima kristalne rešetke elektroni predaju

energiju jonima;

energija jona se povećava usljed čega se provodnik zagrijava;

u provodniku se stvara količina toplote na račun električne

energije.

• Ako ne postoji druga vrsta energije, toplotna energija je jednaka

radu koji izvrši električna struja - Džulov zakon:

𝑄 = 𝑈𝐼𝑡 = 𝑅𝐼2𝑡 =𝑈2

𝑅𝑡 J

Pitanja:

1. Kulonov zakon, napiši formulu i objasni članove,

jedinice.

2. Napisati izraz za električni potencijal, napisati mjernu

jedinicu za potencijal i objasniti članove.

3. Objasniti riječima pojam relativne dielektrične

konstante?

4. Definisati rečima električni dipol, napisati izraz za

električni dipolni moment i objasniti

članove u izrazu. Kako je usmeren električni dipolni

moment?

5. Elektromotorna sila, definicija, formula i jedinica!

Pitanja:1. Napisati izraz za Gausov zakon, objasniti zakon

rečima i objasniti članove.

2. Definiši jedinicu 1A!

3. Napiši jedinicu za jačinu električnog polja!

4. Pokazati vezu između C2/Nm2 i F/m!

5. Pokazati vezu između N/C i V/m!

6. Napisati/Izvesti Omov zakon u diferencijalnom obliku!

7. Napisati/Izvesti Omov zakon u integralnom obliku!

8. Električna struja, definicija, jedinica i formula!

9. Smijer kretanja elektrona u strujnom kolu!

10.Napiši formulu za količinu naelektrisanja u

integralnom obliku!

11.Gustina struje, definicija, jedinica i formula!

Pitanja:

1. Pokretljivost, formula i objasniti članove.

2. Kondenzator, definicija!

3. Kapacitet pločastog kondenzatora, izvesti formulu,

jedinica!

4. Energija napunjenog kondenzatora!

5. Džulov zakon, definicija, formula i jedinica!

6. Snaga električne struje, definicija, formula i jedinica!

7. Kirhofova pravila!

8. Omov zakon za prosto el. kolo!

9. Specifična električna provodnost, formula i jedinica!

10.Pokretljivost elektrona, formula i jedinica!

11. Izvesti formulu koja povezuje brzinu drifta i jačinu

električnog polja!

elektrostatika i električna strujastatički elektricitet statički elektricitet je jedna vrsta...

Documents