ekonomija - ii kolokvijum.doc

7
Ekonomija – II kolokvijum 57. Navedite 3 pristupa za merenje društvenog proizvoda? Ekonomska aktivnost privrede može da se izrazi na tri načina: Proizvodni pristup – daje društveni proizvod kao zbir tržišnih vrednosti svih finalnih proizvoda i usluga koji služe finalnoj potrošnji. Prema potrošnom pristupu – društveni proizvod dobija se sabiranjem iznosa koje su krajnji potrošači dali za kupovinu proizvoda i susluga. DP=C+I+G+X (DP – društ. proizvod; I – bruto investicija; X – saldo izvoza i uvoza; C – potrošnja domaćinstva; G – državno trošenje) Prema dohodnom postupku – društveni proizvod meri se sabiranjem dohotka stanovništva rimljenih od proizvođača, ali i dohotka proizvođača (profita nakon odbitka poreza) i dohotka države (porezi). 58. Iz kojih se faza sastoji društvena reprodukcija? 59. Šta je nominalni, realni i potencijalni društveni proizvod? Normalni društveni proizvod se iskazuje kretanjem realnog društvenog proizvoda, ali i kretanje cena. Realni društveni proizvod se dobija kao se iz nominalnog društvenog proizvoda isključi uticaj kretanja cena. To se postiže inflacioniranjem ili deflaciranjem nominalnog društvenog proizvoda. Potencijalni proizvod je proizvod koji je moguće proizvesti ako su faktori proizvodnje u potpunosti uposleni i on se vremenom uvećava, uporedno sa povećanjem količine resursa kojima jedno društvo raspolaže. Linija trenda stope rasta DP 60. Šta je nacionalni dohodak? (ovo ne bi trebalo da bude ali...) Šta je per capita dohodak?

Upload: prodaja-sminke-bg-ns-sabac

Post on 14-Nov-2015

213 views

Category:

Documents


1 download

TRANSCRIPT

Ekonomija II kolokvijum

Ekonomija II kolokvijum

57. Navedite 3 pristupa za merenje drutvenog proizvoda?

Ekonomska aktivnost privrede moe da se izrazi na tri naina:

Proizvodni pristup daje drutveni proizvod kao zbir trinih vrednosti svih finalnih proizvoda i usluga koji slue finalnoj potronji.

Prema potronom pristupu drutveni proizvod dobija se sabiranjem iznosa koje su krajnji potroai dali za kupovinu proizvoda i susluga.

DP=C+I+G+X (DP drut. proizvod; I bruto investicija; X saldo izvoza i uvoza; C potronja domainstva; G dravno troenje)

Prema dohodnom postupku drutveni proizvod meri se sabiranjem dohotka stanovnitva rimljenih od proizvoaa, ali i dohotka proizvoaa (profita nakon odbitka poreza) i dohotka drave (porezi).

58. Iz kojih se faza sastoji drutvena reprodukcija?

59. ta je nominalni, realni i potencijalni drutveni proizvod?

Normalni drutveni proizvod se iskazuje kretanjem realnog drutvenog proizvoda, ali i kretanje cena.

Realni drutveni proizvod se dobija kao se iz nominalnog drutvenog proizvoda iskljui uticaj kretanja cena. To se postie inflacioniranjem ili deflaciranjem nominalnog drutvenog proizvoda.

Potencijalni proizvod je proizvod koji je mogue proizvesti ako su faktori proizvodnje u potpunosti uposleni i on se vremenom uveava, uporedno sa poveanjem koliine resursa kojima jedno drutvo raspolae.

Linija trenda stope rasta DP

60. ta je nacionalni dohodak? (ovo ne bi trebalo da bude ali...)

ta je per capita dohodak?

Nacionalni dohodak predstavlja iznos koji je raspoloiv za kupovinu dobara i usluga, nakon odvijanja dela novca za nadoknadu utroenih faktora proizvodnje. Novostvrorena vrednost u privredi jedne zemlje u posmatranom periodu.

Kontinuirani rast per capita dohotka u nekim zemljama, s jedne i uporno opstajanje dispariteta u nivou dohotka per capita meu zemljama sa druge strane.

61. Prikaite preko dijagrama obim investicija i kamatne stope?

- Veliina prinosa od investicionog poduhvata. (mogunost plasmana proizvoda).- trokovi investiranja koji su odredjeni visinom kamatne stope i poreza.- Od oekivanja buduih dogaajaMeuzavisnost obima investicija i kamatne stope

- kamatna stopa dovodi u ravnoteu ponudu i traznju za zajmovnim sred.

- Ponuda zajmova potie od nacionalne tednje, ukljuujuci linu i javnu tednju. - Traznja potie od preduzeca i domainstava koji zele da dobiju zajam radi investiranja. Na sledecem dijagramu vidimo da ravnotezna kamatna stopa iznosi 5% a ponudjena i traena kolicina zajmovnih sredstava iznose po 1.200 milijardi dolara.

62. Objasnite princip multiplikatora i akceletora?

Multiprikator je broj kojim se mora pomnoiti promena investicija da bi se dobila proizala promena ukupne proizvodnje.

- poveanje investicija poveava obim proizvodnje i zaposlenosti.

Akceletor znai da e poveanje potronje prouzrokovati znatno vei rast investicija.

63. ta znai paradoks tediljivosti?

Prema tradicionalnom shvatanju, tedljivost je uvek korisna za privredu. U stanju pune zaposlenosti, ukoliko se vei deo dohotka namenjuje tekuoj potronji, manji deo ostaje za formiranje kapitala tj. neto-investicije. To znai da u periodima prosperiteta, ukoliko pojedinci vie tede, odnosno manje troe, ta manja potronja vodi veim investicijama.

- Na dijagramu prikazano je kako poveanje tednje moe proizvesti manju stvarnu tednju i investicije.

- Poveanje tednje vodi pomeranju linije tednje navie sa S na S, a nova ravnotea R oznaava nii nivo drutvenog proizvoda i nacionalnog dohotka Y. Manji DP poveava potronju, smanjuje tednju, smanjenja investicija i GDP

64. ta znai deflacioni a ta inflacioni jaz?

Deflacioni i inflacioni jaz javljaju se kao rezultat uspostavljanja ravnotee ispod, odnosno iznad pune zaposlenosti.

Deflacioni jaz jednak je razlici izmeu nivoa postojeih investicija i nivoa tednje pri punoj zaposlenosti.

- Ravnoteni nivo dohotka R - postoji nezaposlenost. Da bi se ostvario nivo dohotka koji odgovara punoj zaposlenosti R, investicije bi trebalo poveati toliko da budu jednake tednji na nivou pune zaposlenosti.

- potronje i investicija, ravnoteni dohodak (R) ako bi bio dohodak Ye javio bi se deflacioni jaz AR, To znai da je agregatna ponuda vea od potronje ( C+I ), to izaziva pritisak na cene i zalihe. Proizvodnja bi se smanjila i dolo bi do uspostavljanja nove ravnotee u taki R, a ravnoteni proizvod iznosio bi Yr.

Inflacioni jaz nastaje kada su investicije vee od tednje na nivou pnue zaposlenosti.

- Kriva potronje i investicija ( C+I ) nalazi se iznad ravnotene take (R) koja odgovara preseku linije 45, tj. ravnotenog i linije pune zaposlenosti (e).Budui da je potronja ( C + I ) vea od ponude proizvoda, dolazi do rasta opteg nivoa cena.65. Nacrtajte dijagram agregatne tranje?

nivo cena

krot. kriva agr. tra.

106 B

visoka agreg. tr.

102 A niska agreg. tranja

0 7500 8000 Q

66. Nacrtajte dijagram agregatne ponude

nivo cena

porstom ponude nivoa

P2 B poveava se agreg. tranja

AD2

P1 A agreg. tranja AD1

0 7500 8000 Q

67. Nacrtajte dijagram i objasnite ravoteu investicija i tednjeBudui da je ravnotea take R levo od linije pune zaposlenosti e u privredi postoji nezaposlenost. Da bi se ostvario nivo dohotka koji odgovara punoj zaposlenosti investicije bi trebalo poveati toliko da budu jednake tednji na nivou pune zaposlenosti. Kriva investicija morala bi da podigne poloaj I da bi sekla krivu tednje u taki R eS,I R I

R B I

A yr ye y68. Koje su osnovne funkcije novca?

Novac u ekonomiji ima 3 osnovne funkcije: sredstvo razmene, kao obraunska vrednost i uvar vrednosti.

69. ta su to novani agregati?Novani agregati (novana masa) predstavlja potpuno likvidna potraivanja nebankarskih subjekata (preduzea, stanovnitvo, drave, vanprivredne institucije, finansijske institucije van sistema banaka i inostranstva) prema bankarskom sistemu.

70. ta je inflacija i navedite koje poznajete prema intenzitetu?

Inflacija je posledica neravnotee u privredi, a manifestuje se sa rastom cena i padom vrednosti novca. Prema intenzitetu se dele na: umerenu, galopirajuu i hiperinflaciju.

71. Koji su osnovni uzroci inflacije?

Velika stopa rasta novane mase, velika koliina novca u opticaju koji premauje obim drutvene proizvodnje, nedovoljna sektorska usklaenost ponude i tranje.

KOD NJE po meni lakeRast cena, pad kupovine moi, rat, politika previranja72. Koje su osnovne posledice inflacije?

poveani rizik gubitka kontrole nad inflacijom moe biti posledica toga to se nakon prelomne take prelazi eksplicitno ili implicitno na indeksaciju nominalnih veliina.KOD NJE -po meni lake

Poveana potronja, rastu zalihe, brzopleto investiranje, porast kupovine zlata, raste tranja, pada vrednost novca, socijalne promene (migracija)

73. Koje osnovne teorije inflacije poznajete?Teorija inercijske inflacije, teorija inflacija tranje, teorija inflacija trokova, teorija strukturalne inflacije.

74. ta objanjava Filipsova kriva. Objasnite?

Stopa infl. (god. procenat)

6 B

2 A Filipsova kriva

0 4 7 Nezaposlenost (%)

(autput je (autput je

8.000) 7.500)Filipsova kriva predstavlja verovatno najznaajniji makroekonomski odnos. Filipsova kriva je kratkorona veza izmeu inflacije i nazaposlenosti.75. Koje su osnovne mere za suzbijanje inflacije?To se moe postii merama monetarne i fiskalne politike. Monetarno-kreditnom politikom deluje se preko smanjivanja koliine novca i kredita, to izaziva rast kamatne stope. U okviru fiskalne politike moe da se deluje preko poreza i javnih rashoda.

76. Koje sve vrste nezaposlenosti poznajete?

Frikciona nezaposlenost prisutna je u svakoj privredi, a odnosi se na onaj deo ukupne nezaposlenosti koji je uzrokovan promenom posla.

Strukturalna nezaposlenost nastaje kada pod uticajem promena u strukturi tranjezaponu procesi promena u privrednoj strukturi.

Ciklina nezaposlenost posledica je smanjenja agregatne tranje i nivoa privredne aktivnosti u recesionoj ili depresionoj fazi ciklusa.

77. ta su to privredni ciklusi?

Potencijalni proizvod se moe predstaviti jednom linijom koja postepeno raste, s obzirom na to da se na drugi rok kratkorone fluktuacije meusobno potiru. Stvarni proizvod privrede na kratki rok fluktuira oko pretpostavljenog trenda.