poslovna ekonomija

PITUP

1 foiskripte.com neslubene skripte

POSLOVNA EKONOMIJA skripta 1. kolokvij

EKONOMIJA cilj i podjela

Temeljni cilj ekonomske znanosti - prouavanje mogunosti racionalnog koritenja ogranienih resursa koji nam stoje na raspolaganju, kako bi se na najbolji nain zadovoljile potrebe. Trina ekonomija-pojedinci i poduzea donose odluke o proizvodnji i potronji. Naredbodavna ekonomija drava donosi sve odluke. Mjeovite ekonomije-elementi trine i naredbodavne. Makroekonomika - bavi se funkcioniranjem gospodarstva kao cjeline, eli se spoznati to odreuje opu stopu ulaganja u gospodarstvo i kako ta ulaganja utjeu na ukupnu proizvodnju, zaposlenost. Mikroekonomika (usmjerena je na pojedine dijelove ekonomskog sustava: ponaanje potroaa na odreenom tritu i kretanja ponude i cijena u razliitim uvjetima, te utjecaj na pojedinane subjekte

POSLOVNA EKONOMIJA

Poslovna ekonomija dio mikroekonomskih znanosti koji prouava gospodarenje na razini poduzea kao temeljne jedinice nacionalnog gospodarstva

prouava glavna pitanja uinkovitosti proizvodnje na razini gospodarskih subjekata istrauje imbenike koji utjeu na uspjenost poslovanja utvruje zakonitosti koje vrijede u ekonomskom sustavu poduzea definira pravila ijom se primjenom poslovanje poduzea moe poboljati Opa ekonomika: bavi se pitanjima gospodarenja u poduzeu karakteristinim za gotovo sva poduzea neovisno o njihovoj vrsti.

Posebne ekonomike: razliiti kriteriji: - po vrstama djelatnosti poduzea (industrijska, poljoprivredna, trgovinska pod.) - po obliku vlasnitva na imovini poduzea (ekonomika dionikih dr., dravnih pod.) - po poslovnim funkcijama u poduzeu (ekonomika nabave, proizvodnje, prodaje) Poslovna ekonomija bavi se pitanjima odluivanja u poduzeu koja su bitna za njegov poslovni uspjeh. Pitanjakoja su bitna za razumijevanje i ocjenu odnosa izmeu ostvarenih rezultata (uinaka) i vrijednosti izvrenih ulaganja (trokova): - to proizvoditi (predmet poslovanja-potrona ili investicijska dobra) - Koliko proizvoditi (opseg proizvodnje)

- Kako proizvoditi (kojim metodama proizvodnje)

- Kako rasporediti ostvarene rezultate

- Gdje i kada nabaviti

- Gdje i kada prodati

Proizvodnja

U sreditu prouavanja poslovne ekonomije je proces proizvodnje (skup aktivnosti kojima se dobra i usluge manje vrijednosti pretvaraju u dobra i usluge vee vrijednosti) Proizvodnju ine sve aktivnosti kojima se poveava vrijednost dobivenih uinaka. Aktivnosti: Promjene oblika resursa Promjene mjesta uporabe uinka (transport) Promjene vremena uporabe uinka (skladitenje)

PODUZEE Poduzea su poslovne organizacije koje su glavni subjekti ekonomskog ivota u uvjetima slobodnog trinog gospodarstva a koje obavljaju jednu ili vie gospodarskih djelatnosti u proizvodnji i razmjeni materijalnih dobara i pruanju usluga na tritu. Poduzee se moe promatrati kao sustav: ekonomski (gospodarska cjelina u kojoj se obavlja odreena djelatnost proizvodnje ili pruanja usluga) tehnoloki (sustav u kojem se obavljaju razliiti procesi transformacije inputa u outpute, primjenom odreenih tehnologija i tehnike)

PITUP


pravni (poduzee stjee odreena prava i obveze) sociolokisustav (poduzee je zajednica ljudi koji u njemu rade)

Osnivanje poduzea Poduzee moe osnovati jedna ili vie osoba radi ostvarivanja neke djelatnosti. Uvjeti: raspolaganje odreenim kapitalom raspolaganje kvalificiranom radnom snagom Uloenim kapitalom osigurava se vlasniki nadzor nad poslovanjem konkretnog poduzea.

Temeljna ekonomska struktura poduzea Skuptina

vlasnici - dioniari

Nadzorni odbor

Uprava menadment

Dobavljai Kupci

Poslovni procesi u poduzeu

ukupni trokovi =

koliina inputa x

njihove cijene

Proizvodnost

Ekonominost

ukupni prihodi

=

koliina outputa x

njihove cijene

Rentabilnost

Vrste poduzea S obzirom na vrstu proizvodnih procesa, mogu se razlikovati:

proizvodna: ekstraktivna i preraivaka usluna poduzea: poduzea proizvodnih i osobnih usluga

Veliina se moe promatrati kroz: broj zaposlenih, vrijednost uloenog kapitala, veliinu ostvarenog godinjeg prihoda, vrijednost ukupne aktive, vrijednost stalnih sredstava, veliinu ugraene pogonske snage... Na temelju takvih kriterija poduzea se dijele na velika, srednja i mala

Kriterij

Status

Mali poduzetnik Srednji poduzetnik

Zbroj bilance do 1.000.000 do 4.000.000

Ostvareni prihod do 2.000.000 do 8.000.000

God. prosjek zap do 50 zaposl. do 250 zaposl.

Kriterij kljunog resursa: temelj za razvrstavanje poduzea predstavlja resurs koji je najvie zastupljen i koji ima najvei utjecaj na uspjenost poslovanja poduzea. U kljune resurse se najee ubrajaju: stalna sredstva (kod kapitalno intenzivnih poduzea) obrtna sredstva (npr. vrijednost potroenog materijala, energije) radna snaga (radno intenzivna poduzea)

kriterij vlasnitva - podjela poduzea po ovom kriteriju je bitna zbog utvrivanja naina upravljanja poduzeem. Prema vlasnitvu razlikuju se: privatna - osniva ih jedna osoba, a vlasnik u poduzee unosi svoj kapital, a esto i sam organizira poslove i

upravlja poduzeem. Zapoljavaju manji broj radnika. Najee se bave trgovinom na malo, ugostiteljstvom, uslunim djelatnostima, sitnom industrijom

PITUP


javna - mogu biti: drutvena (u vlasnitvu sindikata, crkve, mirovinskih fondova,...) i dravna (u vlasnitvu drave). Dravna poduzea obino djeluju u djelatnostima od posebnog dravnog interesa. U prosjeku su manje uinkovita od privatnih poduzea (nemaju jasno odreenog vlasnika zbog prirode djelatnosti)

zadruna - osnivaju ih zadruge radi obavljanja gospodarske djelatnosti u interesu zadrugara. Sama zadruga nije poduzee, jer joj cilj nije ostvarivanje profita. Zadrugari u pravilu zadravaju vlasnitvo nad sredstvima za rad koje unose u zadrugu. Uglavnom se osnivaju u poljoprivrednoj, kreditnoj i trgovakoj djelatnosti

mjeovita poduzea

kriterij pravnog oblika vlasnitva: Razliiti pravni oblici djelovanja poduzea imaju za posljedicu razlike u nainu osnivanja, upravljanja, strukturi i odgovornosti lanova te ekonomskoj djelotvornosti i uinkovitosti. Pravni oblici poduzea su: javno trgovako drutvo - Svi lanovi jame za obveze drutva neogranieno cjelokupnom svojom imovinom

(solidarna odgovornost). Poslovima drutva upravljaju svi lanovi, a razmjerno veliini uloga lanovi sudjeluju u podjeli dobiti i pokrivanju gubitaka drutva (osnivaka sredstva drutva se sastoje od uloga lanova drutva)

komanditno drutvo - udruuju se dvije vrste lanova: komplementari (za obveze drutva odgovaraju neogranieno, upravljaju drutvom) i komanditori (za obveze drutva odgovaraju samo do visine kapitala koji su unijeli u drutvo, ne upravljaju drutvom)

drutvo s ogranienom odgovornou - lanovi drutva za obveze drutva odgovaraju do visine uloenog kapitala i imaju pravo sudjelovanja u upravljanju drutvom i podjeli dobiti razmjerno udjelu u ukupnom kapitalu. Osnovna svrha ovakvog udruivanja je prikupljanje kapitala potrebnog za pokretanje posla. U RH najraireniji oblik poduzea

dioniko drutvo - sredstva za osnivanje, poslovanje i razvoj pribavlja izdavanjem dionica. Osobna odgovornost vlasnika je ograniena na iznos njihova pojedinanog ulaganja u tvrtku. Moe se utemeljiti na dva naina: simultanim osnivanjem (otkupom svih dionica pri osnivanju) sukcesivnim osnivanjem (upuivanjem javnog poziva za otkup (prodaju) dionica) Glavnica (iznos sredstava potreban za osnivanje i rad drutva) se dijeli na odreeni broj dionica jednakih vrijednosti. Dionice su priznanice o uloenom kapitalu i vrijednosni papiri koji predstavljaju dio osnovne glavnice dionikog drutva.

PODUZETNITVO Poduzetnik je osoba koja ima sposobnosti osnivanja poduzea i pokretanja njegovih poslovnih aktivnosti ulaganjem

kapitala u potrebne resurse radi proizvodnje novih dobara i usluga. Poduzetnitvo se razlikuje od menadmenta po

tome to je ono stalno usmjereno na inoviranje: poduzetnitvo znai pokretanje promjena u proizvodnji i poslovanju, a

menadment se odnosi na tekue koordiniranje proizvodnog procesa; poduzetnik tei iskoristiti priliku za stvaranje

profita, a menader nastoji iskoristiti raspoloive resurse

UDRUIVANJE PODUZEA Motivi za udruivanje poduzea

smanjivanje konkurencije i poveanje udjela na tritu, okrupnjavanje kapaciteta i sniavanje trokova, podjela

poslovnih i financijskih rizika, opi rezultat udruivanja poduzea je tzv. efekt sinergije (2+2=5), udruena

poduzea mogu racionalnije i uinkovitije upotrijebiti svoje potencijale, te stvoriti bolje uvjete za daljnji razvoj.

Oblici udruivanja poduzea: prema:

o intenzitetu udruivanja (kooperacije i koncentracije) o srodnosti udruivanja (homogena i heterogena) o trajanju udruivanja (privremena i trajna) o podruju udruivanja (nacionalna i meunarodna) o broju udruenih poduzea (ua i ira)

PITUP


o nainu udruivanja (spajanja i pripajanja) Kooperacija je blai oblik udruivanja gdje poduzea zadravaju svoju punu samostalnost i udruuju se radi poslovne

suradnje. Najpoznatiji trajni oblik poslovne suradnje je kartel, a povremeni konzorcij. Kartel nastaje udruivanjem

poduzea radi dogovaranja o podjeli trita i odreivanju cijena po kojima e kupcima nuditi svoje proizvode.

Najee nastaju radi zajednikog rada na programima racionalizacije, istraivanja i razvoja, nabave i prodaje

Konzorcij je oblik povremenog povezivanja poduzea i banaka radi zajednikog ulaganja u veliki poslovni pothvat

(npr. izgradnje cjevovoda, autocesta,...), kako bi podijelili rizik mogueg neuspjeha i gubitka uloenog kapitala.

Koncentracija je vri oblik udruivanja poduzea. Poduzea mogu ostvariti homogene koncentracije (povezana

poduzea iste djelatnosti) i heterogene koncentracije (povezana poduzea razliitih djelatnosti).

Razvitak mikroekonomske misli

Razvitak mikroekonomske misli se moe promatrati kroz tri razdoblja:

razdoblje starih spoznaja Ksenofont (O gospodarenju, Kirov odgoj, Sredstva ili o dohodcima), Benedikt Kotruljevi (O trgovini i savrenom trgovcu), Juraj Kriani (Politika), Adam Smith, David Ricardo

pojava i razvitak ekonomske znanosti Frederic Taylor, Henry Ford, Henry Fayol, A. Marshall... suvremeno razdoblje: Schmalenbach, Nikliesch, Mellerowitz, Samuelson, Nordhaus, Schumpeter, Keynes,

Galbraith

nai autori: osim Kotruljevia i Kriania, tu su Bla Lorkovi (Poela politike ekonomije) Mijo Mirkovi, imun Babi (Uvod u ekonomiku poduzea)...

MJERILA USPJENOSTI POSLOVANJA

Kako bi se dobili pokazatelji uspjenosti poslovanja poduzea, uvaavajui i utjecaj okruenja u kojem poduzee

djeluju, i time bili meusobno usporedivi, koriste se mjerila:

proizvodnosti rada ekonominosti rentabilnosti

PROIZVODNOST RADA

Proizvodnost rada - odnos izmeu koliine uinaka i koliine rada utroenog za stvaranje tih uinaka.

Glavna tenja: ostvariti odreenu razinu uinaka uz to manju upotrebu ljudskog rada, odnosno vee koliine uinaka

uz isti udio rada.

Porastom proizvodnosti rada postie se vie uinaka po jedinici utroenog rada, odnosno u jedinici uinaka

(proizvoda) se nalazi manje rada (ako ima manje trokova rada - poduzee je uinkovitije i proizvod je jeftiniji za

konanog potroaa).

Proizvodnost rada poveava se ako se poveava koliina uinaka (komadi, tone, metri, promet) ili ako se smanjuje

utroena koliina rada.

Najjednostavniji izraz za odreivanje proizvodnosti rada je:

QPr

T

PITUP


Proizvodnost = koliina uinaka / koliina utroenog rada

Ili reciprono ime se izraava izraava koliina rada koja se troi na jedinicu uinaka:

U ekonomici su razvijene metode kojima raznovrsnu proizvodnju izraavamo tako da se moe mjeriti proizvodnost

rada:

o naturalna metoda o naturalno-uvjetna metoda o radna metoda o novana metoda

Naturalna metoda

Primjenjiva je onda kada se proizvodnja ili promet u nekom poduzeu moe izraziti fizikim naturalnim veliinama

(brojem komada, kilograma, metara),a primjenjuje se u situacijama kada se radi o samo jednom proizvodu.

Naturalno-uvjetna metoda

- modifikacija naturalne metode. Primjena kada raznovrsnost proizvodnje nije heterogena:

o izmeu vrsta proizvoda postoji odreena slinost ili srodnost (npr. razlike u dimenzijama) o za jedinicu uinaka troe se razliite koliine rada, pa se ne mogu jednostavno zbrajati Rjeenje je u uvoenju uvjetnih jedinica - raunskim postupkom se svi proizvodi svode na jedan uvjetni proizvod

U primjeni naturalno-uvjetne metode uzimamo radno vrijeme za izradu jedne jedinice proizvoda i na temelju toga

izraunamo koeficijente (K) po postupku:

primjenom tih koeficijenata na ostvarene koliine proizvoda dobivamo koliinu uvjetnih proizvoda (koje moemo

zbrajati).

Radna metoda

- odnosom izmeu normiranog vremena i stvarno utroenog vremena dobiva se stvarno kretanje proizvodnosti rada.

Ova metoda nam moe posluiti i za mjerenje proizvodnosti rada kod raznovrsnih proizvoda

Postupak se izvodi po formuli:

TPt=

Q

Radno vrijeme svakog proizvodaK=

Radno vrijeme uvjetnog proizvoda

Norma satiPr

Efektivni sati

PITUP


Novana metoda

Ostale metode primjenjive su u proizvodnim djelatnostima (barem u veini). U uslunim djelatnostima najee

umjesto koliina moramo primijeniti novano izraavanje uinaka i utroaka.

Kod proizvodnje gdje asortiman ini velik broj razliitih vrsta proizvoda moramo se posluiti novanim izrazom kao

univerzalnim mjerilom pomou kojega moemo zajedniki izraziti razliite uinke i utroke.

Mnoenjem razliitih koliina uinaka i koliine rada s cijenama dobit emo veliine koje e dati elemente za

mjerenje proizvodnosti rada.

Za mjerenje proizvodnosti rada ispravno je koristiti stalne cijene

Za ovaj postupak se koristi formula:

Uvjeti za poveanje proizvodnosti rada:

opi uvjeti (prirodni uvjeti koji pridonose kretanju proizvodnosti rada)

organizacijsko-tehniki uvjeti (organizacijska rjeenja i metode, organizacija rada, primjena odgovarajuih sredstava za rad, vrsta koritene energije)

ovjek i njegovo znanje (ljudski rad i stvaralatvo, ovjekova kvaliteta)

ostali uvjeti

Dinamika proizvodnosti rada

Proizvodnost rada se promatra kao stalno mijenjanje i kretanje s ciljem poveanja uspjenosti poslovanja zahvaljujui

rastu proizvodnosti rada.

Proizvodnost rada se usporeuje sa: vrijednostima koje je poduzee postizalo prije i sa proizvodnosti rada kod drugih

poduzea

Dinamiku proizvodnosti kroz odreeno razdoblje moemo izraziti indeksima koje raunamo po formuli:

Proizvodnost rada izraena apsolutnim brojem za tekue razdoblje stavlja se u brojnik, a proizvodnost rada za bazno

razdoblje u nazivnik. Da bi dobili postotak, mnoimo sa 100.

Q Stalne cijenePr

T Stalne place

1

0

PrI Pr 100

Pr

PITUP


LIKVIDNOST PODUZEA

- je njegova sposobnost da podmiri svoje tekue kratkorone obveze .

- je sposobnost uravnoteenja izmeu kratkoronih platenih mogunosti s jedne strane i kratkoronih obveza s druge

strane.

Formula za odreivanje likvidnosti glasi:

L >1 poduzee je likvidno

L

PITUP


Trajanje obrtaja

Tob=vrijeme vezivanja (trajanje obrtaja)

D= broj dana u godini

REZULTAT POSLOVANJA

Temeljni financijski izvjetaji

Bilanca daje snimak financijske situacije nekog poduzea na odreeni dan. prikazuje stanje imovine, obveza i kapitala na odreeni dan (statino izvjee-temeljni nedostatak)

Raun dobiti i gubitka - razlika prihoda i rashoda poduzea u nekom razdoblju Izvjetaj o novanom tijeku prikazuje utjecaj aktivnosti poduzea na generiranje novanog toka poduzea Izv. sredstava: vlasniki, zadrana dobit, rezerve, rez. za trokove, dugor. i kratkor. obveze korisnici fin. izvjetaja: vlasnici poduzea, kreditori, dobavljai, zaposlenici, menadment, porezna vlast,

izvjetajne agencije Imovina se financira bilo iz vlastitih izvora(glavnice) ili iz obveza pa je tako knjigovodstvena vrijednost vlastitog

kapitala:

bilanca imovina

ukupna tekua imovina (novac i utrive vrijednosnice, potraivanja, zalihe) neto vrij. dugotr. imovine

obveze i glavnica obveze:

tekue obveze (doavljai, mjenice, ostale tek. obveze)

dugorone obveznice obina glavnica:

preferencijalne dionice

obine dionice

zadrane zarade

ob

ob

DT

K

PITUP


IZVJETAJ O DOBITI

- dinamiki financijski izvjetaj

Prikazuje: prihode, rashode, razliku prihoda i rashoda (rezultat poslovanja) Pokazuje kako poduzee posluje u smislu odnosa prihoda i rashoda Nedostatak: (pozitivna dobit ne znai i uspjeh poslovanja) Prihodi

prihodi iz osnovne aktivnosti: prihod od prodaje prihod na temelju upotrebe vlastitih proizvoda ostali poslovni prihodi

financijski prihodi prihodi od sudjelujuih interesa s povezanim i nepovezanim poduzeima prihodi od ostalih ulaganja i zajmova izvanredni prihodi

Rashodi

rashodi iz osnovne aktivnosti materijalni trokovi troak osoblja amortizacija i vrijednosno usklaivanje dugorone imovine arijednosno usklaivanje kratkotrajne imovine

rashodi financiranja: kamate, teajne razlike i slini trokovi iz odnosa s povezanim i nepovezanim poduzeima

izvanredni rashodi

Neto-prodaja (ukupan prihod) ukupni trokovi prodanih proizvoda = bruto-kontribucija

bruto-kontribucija administrativni trokovi = bruto-dobit prije kamata i poreza (EBIT)

bruto-dobit prije kamata i poreza (EBIT) kamate = dobit prije poreza (EBT)

dobit prije poreza (EBT) porez =neto dobit

Neto-prodaja (ukupan prihod) varijabilni trokovi = marginalna kontribucija

marginalna kontribucija fiksni trokovi = dobit prije kamata i poreza (EBIT)

dobit prije kamata i poreza (EBIT) kamate = dobit (zarada) prije poreza (EBT)

dobit (zarada) prije poreza (EBT) porezi (na dobit) = dobit nakon kamata i poreza (neto-dobit)

Raun dobiti i gubitka

neto prodaja operativni trokovi = zarade prije poreza, kamata i amortizacije

zarade prije poreza, kamata i amortizacije amortizacija = zarade prije kamata i poreza

zarade prije kamata i poreza kamate = zarade prije poreza

PITUP


zarade prije poreza porez = neto dobit prije preferencijalnih dividendi

neto dobit prije preferencijalnih dividendi preferencijalne dividende = neto dobit za redovite dioniare

neto dobit za redovite dioniare = obine dividende + dodatak zadranim zaradama

IZVJETAJ O NOVANOM TIJEKU

Prikazuje ukupne primitke i ukupne izdatke

Dijeli primitke i izdatke na 3 skupine aktivnosti:

poslovne aktivnosti investicijske aktivnosti financijske aktivnosti Slui za prognoziranje budueg novanog toka. Rezultat je isti novani tok (pozitivan ili negativan).

Odnos dobiti i novanog toka

Novani tok je temeljna veliina u upravljanju financijama. Vrijednost neke imovine (poduzea) definirana je

veliinom novanih tokova koje poduzee moe generirati

Odreeni raunovodstveni trokovi nemaju karakter otjecanja novca iz poduzea(amortizacija, rezerviranja za poreze),

pa je zato odnos dobiti i novanog toka slijedei:

Prilagodbe neto dobiti za utvrivanje novanog toka iz poslovnih aktivnosti

Poveanje stavki kratkotrajne imovine (oduzima se od neto dobiti)

Smanjenje stavki kratkotrajne imovine(dodaje se neto dobiti)

Poveanje obveza (dodaje se neto dobiti)

Smanjenje obveza (oduzima se od neto dobiti)

Modificiranje raunovodstvenih podataka za potrebe odluivanja

Potrebno je usporediti operativnu dobit sa operativnim sredstvima kojima poduzee raspolae

Operativna sredstva - gotovina, vrijednosni papiri, dugotrajna imovina potrebna za izvoenje poslovnih aktivnosti:

dugotrajna imovina i radni kapital

Neoperativna sredstva: gotovina, ulaganje u VP iznad normalne razine potrebne za poslovanje poduzea, zemljita za

buduu uporabu, itd.

neto novani tok neto dobit amortizacija+ostali nenovani rashodi

PITUP


Neto radni kapital

Primarni izvori sredstava poduzea(koji imaju cijenu u obliku zahtijevanog prinosa): dioniki kapital, bankarski

krediti, emitirane obveznice ili sl.

NRK = kratkotrajna imovina kratkotrajne beskamatne obveze

(kratkotrajne obveze mjenice)

NOPAT

(neto operativna dobit nakon poreza)

- veliina dobiti nakon poreza koju bi poduzee ostvarilo da nije imalo dugova u financijskoj strukturi poslovanja

NOPAT = zarade prije kamata i poreza x (1-T)

NOPAT = neto dobit (poslije kamata i poreza) + kamate (1-T)

Slobodni novani tok onaj iznos novanih tokova koji poduzeu stoji na raspolaganju za isplatu

investitorima(vlasnicima i kreditorima), nakon investiranja u operativnu imovinu (dugotrajnu imovinu i radni kapital)

potrebnih za odravanje poslovnih operacija poduzea

Operativni novani tok = NOPAT + amortizacija

Free Cash Flow = operativni novani tok bruto investicije u operativnu imovinu

Bruto investicije u operativnu imovinu = neto investicije + amortizacija

FCF = NOPAT neto investicije u operativnu imovinu

Pokazatelji snage zaraivanja

Nedostaci pokazatelja:

dobit prije kamata vs dobit poslije kamata

Inflacija poetnih vrijednosti imovine

usporedivost pokazatelja uslijed razliite strukture i starosti imovine

PITUP


Pokazatelji aktivnosti(koeficijenti obrtaja)

Nedostaci:

visoki koeficijent obrtaja moe imati dvostruko znaenje

Kob ima drugaije veliine tijekom godine u pojedinim djelatnostima( primjerice u poljoprivredi)

Povezivanje pokazatelja - Duponotov Sustav

Rentabilnost glavnice poduzea mora biti vea od rentabilnosti vlastitog kapitala koliko je puta ukupna imovina vea

od uk. glavnice poduzea.

Pokazatelji zaduenosti

Odnos duga i glavnice pokazatelj je stupnja koritenja financijske poluge u poslovanju

Pokazatelji likvidnosti

Nedostaci:

uljepavanje podataka prije sastavljanja izvjetaja

Visoki odnosi likvidnosti mogu znaiti i pretjeranu koliinu novca ili zaliha ili potraivanja

EKONOMINOST

- kompleksniji izraz uspjenosti poslovanja poduzea od ostalih mjerila zbog toga to u obzir uzima utroke i uinke svih elemenata koji djeluju na poslovanje poduzea - odnos izmeu svih prihoda i svih trokova nastalih u cilju stvaranja toga prihoda

Ekonominost pokazuje koliko je kuna prihoda ostvareno na svaku kunu trokova. Ako je kvocijent:

- vei od 1, poslovanje je ekonomino - manji od 1, poslovanje je neekonomino - jednak 1, poslovanje je na granici ekonominosti (Ph = Tr), nema financijskog rezultata

Reciproan izraz temeljnog obrasca ekonominosti pokazuje koliko je kuna trokova uinjeno za svaku kunu prihoda

PITUP


Poveanje ekonominosti

Postoje dvije mogunosti poveanja ekonominosti:

- poveanje prihoda (kao rezultat vee koliine uinaka, veih prodajnih cijena uinaka) - smanjenje trokova (kao rezultat manjeg utroka koliina svih inputa, racionalnim troenjem rada, energije,

poveanjem proizvodnosti rada, manjim trokovima reije) - globalno mjerenje uinkovitosti - mjerenje ekonominosti odnosom uinaka prema svim utrocima.

- parcijalno mjerenje uinkovitosti - mjerenje ekonominosti odnosom prema svakom pojedinom utroku. Za

reprezentante trokova uzimaju se : materijal, rad i reije.

Parcijalna ekonominost

Nespojivo je zbrajanje kilograma ili tona materijala sa satima rada, a reiju je nemogue kvantitativno izraziti.

Parcijalnim mjerenjem ekonominosti moi e se utvrditi koliko je prihoda ostvareno na jednu kunu trokova svakog

pojedinog elementa. Time e se izmjeriti i koliko je svaki od njih utjecao na kretanje ekonominosti.

Rjeenje je u tome da se uinci, kao i svi utroci, zajedniki se izraavaju novano.

Kako odreeni stupanj ekonominosti moe biti rezultat ekonomiziranja u samom poduzeu, a moe biti i rezultat

vanjskih kretanja, ekonominost emo mjeriti po dvije metode:

koliinska ekonominost

vrijednosna ekonominost u mjerenje ekonominosti uvrstimo stvarne (tekue) cijene

Dinamika ekonominosti:

vremenska (izraavamo indeksima: IE= E1/E0 *100), prostorna (usporedba ekonominosti dvaju ili vie poduzea) programsko-planska (usporedba planiranog sa stvarno ostvarenim)

Re

UP

RME

Q stalne prodajne cijeneE=

K stalne nabavne cijene

Q tekuce prodajne cijeneE=

K tekuce nabavne cijene

PITUP


Mjere za poveanje ekonominosti

- cilj je da se za jedinicu uinka troi manje sirovina, materijala...

Kod sredstava za rad: bolje iskoritavanje sredstava potpunije iskoritavanje kapaciteta nii trokovi odravanja usklaivanje kapaciteta uklanjanjem uskih grla

Nastojanjem da se postignu povoljne prodajne cijene proizvoda na tritu i da se ulazni elementi nabave po povoljnim cijenama

RENTABILNOST

Vrste rentabilnosti

rentabilnost ulaganja - kada je u nazivniku navedenog obrasca ukupno angairani kapital (D/K) rentabilnost poslovanja - ako su u nazivniku ukupni rashodi poduzea, odnosno trokovi (D/R), tada govorimo o Prag rentabilnosti

- situacija u kojoj poduzee postie ravnoteu izmeu prihoda i rashoda, tj. nastale trokove pokriva svojim

prihodima. Prag rentabilnosti mogue je utvrditi kroz: koliinu proizvoda koju treba proizvesti i realizirati na tritu da

bi se prihodima od realizacije pokrilo trokove ili visinu prihoda koja je potrebna za pokrie nastalih trokova

(D = P-UT)

Povezanost mjerila uspjenosti poslovanja poduzea

proizvodnost rada i njezino kretanje utjecat e izravno na kretanje koliinske ekonominosti rast proizvodnosti rada dovodi do rasta koliinske ekonominosti (pod uvjetom da se udio ostalih elemenata nije

mijenjao)

na vrijednosnu ekonominost imat e utjecaj rast proizvodnosti rada ako kretanje cijena ne umanji djelovanje proizvodnosti rada

Porast koliinske ekonominosti djelovat e na porast rentabilnosti ako nisu nepovoljno djelovale cijene. Ako se smanjuju prodajne cijene proizvoda ili rastu nabavne cijene elemenata, koliinsko kretanje ekonominosti nee se pozitivno odraziti na rentabilnost

Vrijednosno kretanje ekonominosti izravno e se odraziti na kretanje rentabilnosti: ako raste vrijednosna ekonominost raste i rentabilnost, i obratno.

Rentabilnost e se mijenjati pod utjecajem: proizvodnosti rada koliinske ekonominosti vrijednosne ekonominosti

ona se kree pod utjecajem svih moguih odnosa: koliinskih vrijednosnih

FTx=

pc-vt

poslovna ekonomija

Documents