eic bilten 17media.cgo-cce.org/2013/06/cgo-bilten-17.pdfeic bilten no 17 3 stav februar 2007. dvije...

E l e k t r on sk i m j e s e ~n i k z a e v r op sk e i n t e g r a c i j e - b r o j 1 7 , f e b rua r , 2 0 0 7 .

E IC Bilten

TTTTEEEEMMMMAAAA BBBBRRRROOOOJJJJAAAAKoliko je prvi

prijedlog Zakonao za{titi potro{a~a

usagla{en sapropisima

Evropske unije

IIIINNNNTTTTEEEERRRRVVVVJJJJUUUUDoskora{nji

generalni konzulSlovenije u Podgorici

Branko Rakovec,nakon skoro

~etvorogodi{njegmandata uCrnoj Gori

AAAANNNNAAAALLLLIIIIZZZZAAAASto dana rade nove VladeCrne Gore - {to je ura|eno uoblasti evropskih integracija

2E IC b i l t en N o 1 7

f e b rua r 2 0 0 7 . Ak tu e l n o s t i

IIIIZZZZ PPPPRRRROOOO[[[[LLLLOOOOSSSSTTTTIIIIUUUU EEEEVVVVRRRROOOOPPPPUUUU

Ko je mislio da su evropske integracije samopitanje razumijevanja, usvajanja i primjen-

jivanja evropskih standarda grdno se prevario.Da dugi put u Evropu itekako ima veze i sasuo~avanjem sa pro{lo{}u, te da bi to mogaobiti jednako teàk izazov kao i suo~avanje saskoro 100.000 stranica acquis communitairea,najbolje se vidi ovih dana na primjeru "sveboljih" odnosa Crne Gore i Hrvatske nad koji-ma neumoljivo lebde rane iz pro{losti. Tek {tosu, u januaru, kada su se po prvi put srelinakon crnogorskog napada na Dubrovnik kra-jem 1991. i po~etkom 1992. godine, dogovo-rili blisku privrednu i saradnju u oblasti evrop-skih integracija, zahuktala se pri~a o pla}anjuratne od{tete Hrvatskoj i o tome da li }eHrvati tuìti Crnu Goru za agresiju predme|unarodnim sudom, kao {to su tuìli Srbiju.I kada su zvani~nici dvije zemlje poku{ali min-imizirati pro{lost da ona ne bi, {to vole dakaù, bila prepreka budu}nosti, krenula je lav-ina i u jednoj i u drugoj zemlji. U Crnoj Gorije zna~ajan dio opozicione scene optuìo zaizdajstvo one koji bi Hrvatima ne{to nadok-na|ivali, a u Hrvatskoj su neki mediji bilinemilosrdni prema njihovom {efu SaboraVladimiru [eksu zato {to je prilikom posjetePodgorici tvrdio da Crna Gora nije bila agre-sor i da je bila zloupotrijebljena od velikos-rpske ma{inerije. I, onda je [eks, po povratkuu Zagreb, morao revidirati izjavu prisje}aju}i sekako je sam Sabor Hrvatske i Crnu Goru pro-glasio agresorom. Nije ni stigao da pomenesaradnju na EU poslovima sa Crnom Gorom,niti je to ikoga tamo zanimalo.

Kada se stvari malo pogledaju sa dis-tance, jasno je da progovara nera{~i{}enapro{lost koja ne moè krenuti u zaborav dokse ne utvrdi ko je {to radio, ko je kriv i da lije platio. I, dok se oni koji su tada vodili CrnuGoru u osvajanje tu|e teritorije, kao i oni kojijo{ vjeruju da se to zove patriotizmom, nepogledaju u ogledalo, priznaju i okaju grijehe.

Tek onda nad odnosima dva susjeda injihovom putu ka EU ne}e lebdjeti mra~nasjena ratnog vihora koju su neki mislili daprebri{u jednim potezom gumice, vjeruju}ivaljda da }e tako i njihova uloga postatineva`na. N.R.

V L A D A U [ L A U D R U G U F A Z U S A R A D N J E S AF O S I R O M I K A N C E L A R I J O M U N D P - AA U C I L J UJ A ^ A N J A A D M I N I S T R A T I V N I H K A P A C I T E T A

ZZaa bboolljjee kkaaddrroovvee 11,,99 mmiilliioonnaa eeuurraa

Prvi zna~ajniji korak nove Vlade kaja~anju administrativih kapaciteta za

proces pridruìvanja Evropskoj unijiu~injen je 20. februara 2007. godine.

Potpredsjednica Vlade dr Gordana\urovi}, direktorica Fondacije Institutza otvoreno dru{tvo - predstavni{tvo uCrnoj Gori Sanja Elezovi} i stalni pred-stavnik UNDP u Crnoj Gori GarretTankosi} Kelly potpisali su dokument"Program za razvoj kapaciteta (CDP)dràvne administracije Republike CrneGore - II faza", koji predvi|a da }e zareformu javne administracije u CrnojGori biti uloèno 1,9 miliona eura.

Druga faza ovog programa sprovo-di}e se od 2007. do 2010. godine. Zaovu godinu programski partneri nami-jenili su 300.000 eura. Ovaj program jecrnogorska vlada u partnerstvu UNDP iFOSI ROM po~ela u septembru 2003.godine.

U drugoj fazi prioritet }e imatija~anje administrativnih kapaciteta zasprovo|enje Sporazuma o stabilizaciji ipridruìvanju (SSP), uspostavljanju novihmehanizama za koordinaciju i podr{kaorganizaciji rada Vlade. Nakon pripremeCDP }e pruìti podr{ku u obnavljanjuserije institucionalnih i funkcionalnihanaliza, kao i u restrukturiranju i reor-ganizaciji jednog od najva`nijih sektora- me|usektora dràvne administracije.

Svrha ovog Programa je da seCrnoj Gori pomogne u harmonizaciji

razli~itih sektorskih politika kako bi seuspje{no primijenio Sporazum o sta-blizaciji i pridruìvanju u drugoj polovi-ni ove godine.

Navedeno je da su kratkoro~niprioriteti Centralna vlada, Kancelarija zaodrìv razvoj i Sekretarijat za evropskeintegracije, kao i nove nadle`nosti MIP-a oko procesa evropskih integracija.

"Ovo }e pomo}i crnogorskoj Vladii institucijama da jednostavnije trasirajuevropski put Crne Gore", kazala je\urovi}eva.

Sanja Elezovi} je napomenula da seovi programi realizuju u mnogim drugimdràvama, od Ju`ne Amerike do Azije.

"Pomaèmo vladama zemalja utranziciji da ja~aju svoje kapacitete kakobi jednostavnije u{le u globalne institu-cije i regionalne integracije. U CrnojGori postoji op{ti konsenzus da suevropske integracije budu}nost, {to na{aFondacija pomaè", izjavila je Elezovi}.

Tankosi} Kelly je istakao da jejedan od najve}ih izazova na putuCrne Gore ka EU ja~anje administra-tivnih kapaciteta Centralne vlade.

"Zato }e ovaj na{ program u prvojfazi biti skoncentrisan na ja~anje ovihkapaciteta - sprovo|enje Sporazuma ostabilizaciji i pridruìvanju, uspostav-ljanju novih mehanizama za planiranjepolitika i koordinaciju", rekao je on.

N.R.

Prilikom potpisivanja dokumenta


f e b rua r 2 0 0 7 . S tav

Dvije godine nakon neuspjehaUstavnog ugovora na referendumi-

ma u Francuskoj i Holandiji, debata oinstitucionalnoj reformi Unije je ponovou centru pa`nje evropskih politi~ara i nasamom vrhu prioriteta predsjedavaju}eNjema~ke. Mada je jo{ rano za ocjeneo tome da li }e se proces reformi usko-ro vratiti na dnevni red, sa sigurno{}u semoè re}i da je "ustavna" rasprava iza{laiz faze hibernacije i da je u toku ìvadiskusija na svim nivoima, uklju~uju}ibilateralne konsultacije kojima Njema~kapoku{ava da ustanovi pozicije i mi{ljen-ja svake od ~lanica EU.

Oìvljavanje interesa za institu-cionalnu reformu odraàva ra{ireni, iakonejedinstveni stav da su institucionalnomokviru EU neophodne promjene i daUstavni ugovor sadrì mnoge novinekoje bi pomogle Uniji da postane efikas-nija i blià gra|anima. To je poruka kojusu nedavno, na samitu u Madridu,prili~no odlu~no uputile 18 zemalja kojesu ve} ratifikovale Ustavni ugovor. Ostale~lanice, uklju~uju}i i ê{ku, Poljsku iVeliku Britaniju su manje ili vi{e neod-lu~ne da ponovo pokrenu institucional-nu raspravu, a jo{ vi{e da prihvateUstavni ugovor kao validno polazi{te zakreiranje reformi.

Radi dolaze}ih izbora u Francuskoj(koji su zakazani za april-maj 2007.godine), definisanje pravca institucional-nih reformi mora}e da sa~eka dosljede}eg sastanka Evropskog savjeta ujunu. Me|utim, oba glavna kandidata zapredsjedni~ku trku u Francuskoj suizrazila podr{ku sveobuhvatnim institu-cionalnim promjenama, iako se njihovi

recepti za reforme znatno razlikuju.Ako se uzmu u obzir stanovi{ta

klju~nih aktera na evropskom nivou,jasno se mogu sagledati dvije reformskeopcije. Prema rije~ima jednih, osnovnielementi Ustavnog ugovora trebali bi biti"prepakovani" u kra}i, manje ambiciozandokument. U zavisnosti od ambicijapojedinih aktera uklju~enih u sprovo-|enje transformacija, postoji vi{e varijan-ti kona~nog rezultata, od mini-ugovora(koji bi uklju~ivao niz novina) do "NicePlus" (koji sadrì skromne amandmanena postoje}i Ugovor iz Nice).

Razlike se javljaju i u pogledu toga{to zadràti od elemenata prethodnogdokumenta, ali ve}ina zagovara~a ovogpristupa smatra da bi opseg reformi tre-balo ograni~iti na institucionalna pitanja,poput ustanovljavanja funkcije stalnogpredsjedavaju}eg Evropskog savjeta, kaoi nove pozicije ministra spoljnih poslova,te da se za sada najbolje uzdràti odkomplikovanih reformi politika EU.

Drugi smatraju da bi mini-ugovorbilo nemogu}e sastaviti, a jo{ teè usvo-jiti. Zalaù}i se za pragmati~an pristup,ova opcija tvrdi da je Ustavni Ugovornestabilan i komplikovan kompromiskoji je postignut tek nakon dvije godineintenzivnih rasprava. Ukratko, ni{ta nijedogovoreno ako se sve ne dogovori.Poku{aj da se tu i tamo "{trbnu" i"prepakuju" poneki elementi kompro-misa, samo bi otvorilo stara pitanja idovelo do odbacivanja ~itavog sporazu-ma ~ime bi zna~ajne reforme bileodloène za neku daleku budu}nost.Na politi~kom nivou, protivnici koncep-ta mini-ugovora podsje}aju da jeUstavni ugovor ve} ratifikovan od strane18 zemalja ~lanica koje predstavljajuve}inu stanovnika EU i da se takavdemokratski uspjeh ne moè tek takozanemariti.

Predstavnici ove strane smatraju dabi Ustavni ugovor trebalo zadràti {to jevi{e mogu}e u originalnom izgledu, uzdodatne provizije i deklaracije koje bi sebavile pitanjima od va`nosti za javnamnjenja pojedinih ~lanica, poput soci-jalne ili energetske politike.

Dugoro~an pogled na ovu raspravupokazuje, me|utim, da najve}i problemne leì u postizanju dogovora me|u 27~lanica, ve} u izazovu da bilo kakavpaket institucionalnih reformi bude pri-hva}en od strane javnosti. Sprovo|enjeinstitucionalnih reformi na nivou EUzahtijeva jednoglasnu ratifikaciju, apitanje je da li }e jo{ neke zemljedonijeti odluku da problem rije{e putemreferenduma. Jo{ jedno odbacivanjeUstava bi moglo dovesti EU na rubozbiljne politi~ke krize. Mogu}nostneuspjeha u postizanju zna~ajnih prom-jena je ve} navela neke posmatra~e daponovo podstaknu raspravu o integraci-ji u vi{e brzina, pri ~emu bi one zeml-je koje su voljne i sposobne da produbeproces integracije imale mogu}nost dato u~ine, dok bi druge dràve ostale unekoj vrsti spolja{njeg kruga.

Iako se u ovom momentu takavscenario ~ini dalekim, neophodno jeposmatrati proces institucionalnih refor-mi ne kao tehni~ku, zakonodavnuvje`bu, ve} kao duboko politi~ko pitan-je ~iji bi uspjeh ili neuspjeh direktno uti-cao na bitne politi~ke odluke. To seposebno odnosi na pro{irenje EU nakonulaska Hrvatske. âk i ako poku{amoizbje}i kontroverzno pitanje povezanostireformi unutar Unije i politike pro{ire-nja, razvoj reformi }e svakako najprijeuticati na sposobnost EU da djeluje kaozna~ajan me|unarodni akter. Ubrzaneglobalne promjene predstavljaju zajed-ni~ki izazov za sve evropske zemlje,kako na ekonomskom i bezbjednosnom,tako i na nivou za{tite ìvotne sredine.Iz ove perspektive, sveobuhvatnost ipravac reformi }e jasno pokazati da li sudràve ~lanice voljne da se zajedni~kisuprotstave ovim izazovima. Reforme bimorale osposobiti Uniju da produbi ipro{iri svoj uticaj na unutra{njem planu,ali da ispuni svoju ulogu na globalnomnivou.

Autor je saradnik istraìva~ Institutaza bezbjednosne studije Evropske Unije(EUISS) u Parizu. U autorskom tekstu zaEIC Bilten iznosi li~no mi{ljenje.

POGLED IZ EVROPE

Pi{e: Giovanni Grevi

Ponovo na pravom tragu?


f e b rua r 2 0 0 7 . T ema b r o j a

Nakon skoro petogodi{njihnajava, Prijedlog zakona o

za{titi potro{a~a trebao bi da budeusvojen na redovnom prolje}nomzasijedanju crnogorske Skup{tine.Time bi Crna Gora ispunila jedanod brojnih zahtjeva Briselasadrànih u "Evropskom partner-stvu", kao dokumentu koji dajepregled kratkoro~nih i srednjo-

ro~nih mjera koje neka dràvatreba da sprovede i na osnovukojeg se mjeri uspje{nost njenihkoraka ka EU.

Me|utim, ne treba gajiti iluzi-ju, tvrde upu}eni, da }e potro{a~iu Crnoj Gori uskoro imati ipribli`no onoliko prava koliko ihimaju dràvljani EU zato {to ovajZakon, kao i veliki broj ostalihakata u Crnoj Gori koji suusagla{eni sa evropskim pravnimtekovinama, te{ko da }e bitiefikasno primijenjen. Ali, razlog za

neefikasnu primjenu je i u svijestiprosje~nog crnogorskog gra|aninakoji }e radije da pretrpi prevarunego da se buni.

Za{tita potro{a~a je veomabitna u pristupanju EU. Ona je tuoblast po~ela ure|ivati sedamde-setih godina pro{log vijeka usta-novljavanjem prava potro{a~a nazdrave i bezbjedne proizvode, za-{titu ekonomskih interesa, informa-cije, od{tetu i na predstavljanje po-sredstvom nevladinih organizacija.

Prijedlogom zakona, ~iji jepredlaga~ Ministarstvo za ekonom-ski razvoj i koji se nalazi uskup{tinskoj proceduri, predvi|enesu visoke nov~ane kazne za pro-davce koji ne po{tuju svojemu{terije. Kazne su od 500 eura,pa ~ak do 15.000 eura.

Potro{a~i }e za sve primjedbe iàlbe mo}i da se obrate Arbitra-`nom odboru koji }e biti formiranpri Privrednoj komori, a koga }e~initi dvadeset ~lanova iz raznihoblasti. U slu~aju da arbitraàizme|u potro{a~a i prodavca neuspije, slu~aj se premje{ta na sud.

Prema novom Zakonu, crno-gorski potro{a~i }e imati pravo nabezbjednost, odnosno za{titu odproizvoda opasnih i {tetnih pozdravlje. To zna~i da }e nekomorati da odgovara u slu~aju nji-hovog eventualnog trovanja.

Oni }e, izme|u ostalog, imati islobodan pristup informacijama,kao i pravo na obe{te}enje uslu~aju la`nog prikazivanja karak-

K O L I K O J E P R V I P R I J E D L O G Z A K O N A O Z A [ T I T I P O T R O [ A ^ A U S A G L A [ E N S AP R O P I S I M A E V R O P S K E U N I J E

Savjet potro{a~a u Sloveniji, osnovan jo{ 1990. godine, jako je uticajan izadaje velike glavobolje svima koji poku{avaju o{tetiti potro{a~e.Najskorija akcija ovog Savjeta je usmjerena ka sprje~avanju trgovaca da

konverziju tolara u euro iskoriste za porast cijena, {to se desilo prakti~no usvim dràvama koje su uvele euro kao zvani~nu valutu.

Iako je euro u Sloveniji zvani~no uveden 1. januara ove godine, Savjetpotro{a~a je ovu akciju po~eo u martu pro{le godine, od kada su trgovci uovoj podalpskoj dràvi morali da cijene proizvoda izraàvaju u obje valute.

Prije nekoliko sedmica, Savjet je imenom i prezimenom prozvao pekara uLjubljani koji je iskoristio uvo|enje eura da poskupi svoje proizvode, dok je utoku prava medijska hajka zbog pove}anja cijene parking prostora za 100%.

Savjet se ne libi da napadne velike trgova~ke lance zbog toga {to, prim-jera radi, prodaju deterdènte sumnjivog kvaliteta.

Tako|e, predstavnici Savjeta potro{a~a veoma su prisutni u slovena~kimmedijima jer su im kampanje interesantne i argumentovane.

Savjet potro{a~a finansira se tako {to mu oko 50% sredstava daje dràva,~ime dodatno pokazuje da joj je stalo do prava svojih gra|ana, dok ostatakobezbje|uje iz donacija.

Analiti~ari navode da nije realno o~ekivati da }e skepticizam splasnuti bezobja{njenja Vlade koliko bi pristupanje Uniji ko{talo poreske obveznike i {to~lanstvom dobijaju pojedine kategorije stanovni{tva.

KKAAKKVVAA KKAAMMPPAANNJJAA -- TTAAKKAAVV II RREEZZUULLTTAATT

Da je potpuno evropski,te{ko da bi ikad zaìvio

Pi{e: Vladan @ugi}

teristika proizvoda, za robu lo{egkvaliteta i za nezadovoljavaju}ina~in pruànja usluga.

Uz ocjenu da }e nakon usva-janja ovog Zakona prava potro{a~abiti kona~no za{ti}ena, direktoricaCentra za za{titu potro{a~a(CEZAP) OOllggaa NNiikk~~eevvii}} za EICBilten kaè da je Prijedlog zakonau zna~ajnom dijelu usagla{en sapropisima EU i napominje da su unjegovoj izradi aktivno u~estvovalistru~njaci iz Slovenije i Ma|arske.

Me|utim, ona dodaje da bi upojedinim segmentima ovaj doku-ment mogao biti uskla|eniji sastandardima EU.

"Prije svega, tu mislim na tur-isti~ke usluge i kredite, iako suobje kategorije djelimi~no tretiraneovim Prijedlogom zakona. Obziromda je turizam strate{ka grana CrneGore, tu je nekim segmentimamogla biti posve}ena pa`nja -poput paket aran`mana. Turista izEU, u slu~aju da to pitanje buderije{eno nekim drugim zakonom,ne}e èljeti da prou~ava sve na{epropise ukoliko ima dilemu da li jeo{te}en. [to se ti~e kredita, tu senerijetko kriju prevarne klauzule.Korisnik na takve klauzule, ~estonapisane kao fusnota ili sitnimslovima, ne obra}e pa`nju prilikomuzimanja kredita jer se u na{imuslovima krediti naj~e{}e traè iznu`de i samo je bitno dobitinovac. To pitanje je moralo bitipreciznije definisano ovimZakonom", kaè gospo|a Nik~evi}.

[to se ti~e ostalih odredbi kojenijesu u potpunosti uskla|ene sapropisima EU, Nik~evi}ka smatrada je to mo`da i dobro jer odgo-vara realnim uslovima u Crnoj Gorii pitanje je da li bi se Zakonuop{te mogao primijeniti da su unjemu ugra|eni svi kriterijumi EU.

"Nijesam optimista kad je upitanju primjena Zakona. Dovoljnoje samo pogledati koliko je vreme-na trebalo (iz razli~itih razloga) dabi se on na{ao pred poslanicima.

Onda, {to o~ekivati od njegoveprimjene?", podvukla je direktoricaCEZAP-a.

Ona je kazala da se u posljed-

nje vrijeme potro{a~i mnogo manjeàle na kvalitet proizvoda i istican-je deklaracije, a mnogo vi{e na"Telekom" zbog ra~una za tele-fonske usluge, a naro~ito se àlena "Elektrodistribuciju" ocjenjuju}ida iznosi na januarskim ra~unimapredstavljaju "plja~ku".

Kao "ekstreman primjer nepo-{tovanja i neza{ti}enosti potro{a~a", Nik~evi}ka je navela i slu~aj uNik{i}u gdje je Vodovod tog gradaisklju~io napajanje vodom ~itavojzgradi zato {to pojedinci nijesupla}ali ra~une.

"Vodovod nema pravo daisklju~i vodu i onima koji su pla}alii onima koji nijesu. Nemaju pravoda isklju~e vodu ~ak ni onima kojinijesu pla}ali, mogu samo da ihtuè", tvrdi ona.

Olga Nik~evi} je mi{ljenja da jeidenti~na situacija i u slu~ajevimakada Elektrodistribucija isklju~ujestruju zbog nepla}enih ra~una.



Osnovni sud u Zagrebu odbacio je prije dvije godine tu`bu kompanije kojase bavi toplifikacijom stanova protiv dvije osobe koje od 1995. godine

nijesu pla}ale ra~une za grijanje.U obrazloènju presude navodi se da je, prema vaè}im propisima, firma

koja se bavi isporukom toplote bila du`na da obezbijedi prosje~nu temper-aturu u stanu od 15oC.

Tuène osobe dostavile su dokaz da su se u nekoliko navrata àlile kom-paniji da im je temperatura u stanu 7oC, pri spoljnoj od oko - 17oC, pri ~emutoplana nije u~inila ni{ta da bi rije{ila problem.

Iz tog razloga, sud je presudio da tuèna strana nije u obavezi da izmirisvoja dugovanja.

To je jedan od primjera za{tite potro{a~a sa sudskim epilogom koji semogu na}i na web sajtu Hrvatskog udruènja za za{titu potro{a~a (HUZP).

Zakon o za{titi potro{a~a u Hrvatskoj usvojen je 2003. godine, ali zbog bro-jnih nedostataka taj je akt prakti~no svake sljede}e godine amandmanski mijenjan.

Hrvatska Vlada je po~etkom ove godine uputila Saboru novi Prijedlogzakona o za{titi potro{a~a koji je HUZP ocijenio korakom unazad u odnosuna vaè}i. HUZP je svim poslani~kim klubovima uputio svoje vi|enje ovogPrijedloga zakona, odnosno brojne primjedbe.

Jedna od njih se odnosi na odredbu koja kaè da cijene nekog proizvodane mora biti istaknuta na samom artiklu, ve} je dovoljno da bude na polici nakojoj je on izloèn. "Za{to je Vlada predloìla odredbu koja nije uskla|ena sadirektivom EU?", pitao je HUZP u dopisu upu}enom poslani~kim klubovima.

EEUU DDIIRREEKKTTIIVVEE OODDRREE\\UUJJUUII GGDDJJEE ]]EE CCII JJEENNAA DDAA SSTTOOJJII

Olga Nik~evi}

foto

VIJE

STI



"Oni prema nekom svomunutra{njem pravilniku imaju pravoda isklju~e struju u slu~aju dapotro{a~ nije izmirio ra~un u rokuod sedam dana. Me|utim, pitanjeje da li je taj pravilnik usagla{en savi{im pravnim aktima. Premana{em tuma~enju, Elektrodistribu-cija ima pravo da potro{a~u isklju~istruju tek nakon sudskog spora inakon {to odluka postane pravos-na`na. Iz tog razloga }emo poku{atida angaùjemo advokata kako birazjasnili ovu situaciju", objasnila jedirektorica CEZAP-a.

Kao dodatni oblik prodaje nakoji se potro{a~i najvi{e àle, onaje navela prodaju aparata markeRainbow.

"Njihovi promoteri su nasilni islobodno mogu re}i da zlostavljajupotro{a~e i izazivaju njihov bijes",dodala je ona.

Prema novom Zakonu bi}e"...zabranjena prodaja proizvodakori{}enjem prinude, prijetnje iuznemiravanja potro{a~a, kojimase povre|uje sloboda izbora

potro{a~a". Zabranjenim agresivnimpona{anjem trgovaca naro~ito sesmatraju u~estale posjete doma-}instvu i pored protivljenja potro-{a~a, nu|enje proizvoda potro{a~uputem telefonskih poziva, fakseva,e-mailova ili na drugi na~in bez

saglasnosti potro{a~a. Nik~evi}ka se ne slaè sa kon-

statacijom da CEZAP nije dovoljnoaktivan.

Uz ocjenu da bi mediji trebalida preduzmu znatno aktivniju ulo-gu kada je u pitanju edukacija po-tro{a~a, gospo|a Nik~evi} kaè davelike i monopolske kompanije blo-kiraju njihove medijske aktivnosti.

Kao potvrdu ove teze, ona jenavela da je "Telekom" uspio da zadva dana blokira njihove medijskeaktivnosti usmjerene na obja{nja-vanje korisnicima ADSL-a da suo{te}eni. Ovo je uslijedilo zato {tovlasnici medija nijesu èljeli da sedaljom konfrontacijom sa tomkompanijom odreknu novca kojeona izdvaja za marketing.

Direktorica CEZAP-a ne mislida crnogorski potro{a~i nijesudovoljno informisani o svojimpravima koja su do sada bila de-finisana nekim drugim zakonima.

"Edukacija je konstantan posao.Ljudi }e kod nas radije da pre}ute,pretrpe prevaru nego {to }e sepobuniti. Potrebno je pokrenutigra|ane, njihovu svijest i to }e bitiveoma teàk posao", zaklju~ila jeOlga Nik~evi}.

Svaki tre}i od hiljadu anketiranih gra|ana iz devet crnogorskih op{tina sma-tra da njegova potro{a~ka prava uop{te nijesu za{ti}ena, dok ne{to vi{e od

~etvrtine misli da je ta za{tita samo djelimi~na.Prema ovom istraìvanju javnog mnjenja, koje je prije oko dva mjeseca

obavio CEDEM, manje od 10%o ispitanih potro{a~a smatra da su njihova pravadovoljno ili sasvim za{ti}ena.

Analiza CEDEM-a je pokazala da se najve}i broj pritu`bi potro{a~a, vi{eod 36%, odnosi na lo{u uslugu prodavaca. Ovo predstavlja porast od 10% uodnosu na istraìvanje obavljeno godinu dana ranije.

Me|utim, analiza je pokazala da u praksi nije do{lo do pogor{anja uslugeprodavaca, ve} da su porasli kriterijumi potro{a~a prilikom ocjenjivanja. Tajtrend je pozitivan jer, kako se navodi, bez o{trih standarda i zahtjeva potro{a~ane moè do}i do popravljanja njihovog stanja.

Jedan od zaklju~aka CEDEM-ovog istraìvanja je i da potro{a~i sti~u navikuredovnog ~itanja deklaracije proizvoda jer svega 4,1% ispitanika to nikada nijeuradilo.

Vi{e od polovine anketiranih misli da su za za{titu potro{a~a odgovorniinspekcijski organi, ali manje od 4% im se obra}a kada uo~i nepravilnosti. UCEDEM-u smatraju da ti podaci ukazuju na nepovjerenje u nadle`ne dràvneorgane koji su na osnovu vaè}ih zakona zaduèni za za{titu potro{a~a.

CCCCRRRRNNNNOOOOGGGGOOOORRRRSSSSKKKKIIII PPPPOOOOTTTTRRRROOOO[[[[AAAA ^̂̂̂IIII JJJJOOOO[[[[ NNNNEEEE VVVVJJJJEEEERRRRUUUUJJJJUUUU DDDDRRRR@@@@AAAAVVVVIIII


f e b rua r 2 0 0 7 . Ana l i z a

Kada je birana nova Vlada Crne Gore11. novembra pro{le godine premijer

@@eelljjkkoo [[ttuurraannoovvii}} poru~io je da }e, nakonrje{avanja dràvnog statusa, mjera uspjehabiti samo "na{a sposobnost da usvajamo iprimjenjujemo najbolju evropsku praksu iiskustva".

Ni sto dana od po~etka rada [tura-novi}evog kabineta, koji su istekli 18. feb-ruara, nema sna`nijih pokazatelja da jeCrna Gora po~ela da se dokazuje na tomplanu, {to se i ne mora o~ekivati u prvihtri mjeseca, ali je ostalo veliko pitanje dali je Vlada, ali i vlast ukupno, dala makarubjedljive nagovje{taje da }e efikasnosprovoditi politiku koju je premijer najaviou ekspozeu.

Uz to, pojavila se dilema da li }epotpredsjednica Vlade za evropske inte-gracije prof. dr GGoorrddaannaa \\uurroovvii}} imatiadekvatnu potporu svih ostalih ~lanovaVlade i da li }e mo}i ra~unati na njihovubezrezervnu podr{ku.

Jer, za manje od dva mjeseca od izb-ora nove Vlade biv{i premijer i {ef vlada-ju}e Demokratske partije socijalista MMiilloo\\uukkaannoovvii}} dao je povoda sumnjama da uvladaju}oj strukturi postoje dva koncepta -jedan koji karakteri{e èlja za ubrzanimhodom i drugi iza kojeg provijava - polako,da vidimo da li to nama odgovara.Prevedeno, da li to mo`da prerano i pre-vi{e ugroàva interese lokalnih mo}nika?

Tako bi, izme|u ostalog, mogao bitishva}en novogodi{nji autorski tekst {efaDPS-a Mila \ukanovi}a u kojem on kaè:

"Vlada ne smije slijepo slijediti sveinstrukcije briselske administracije, odnos-no da po automatizmu i bez potrebnihanaliza primjenjuje neke od {ablona i datime dokazuje lojalnost Evropi. Touostalom ne o~ekuje ni Brisel, {to pokazu-je i primjer novih ~lanica EU, koje suprimjenjivale one modele koji odgovarajunjihovim nacionalnim interesima i privred-noj strukturi. Pogre{na je percepcija daevropska integracija podrazumijeva bes-pogovorno usvajanje brojnih direktiva,zakona, standarda, odnosno da u tomprocesu dràva nema prostora da izvr{iprilago|avanja u skladu sa njenim spe-cifi~nim interesima".

Kada se ova \ukanovi}eva poruka

uporedi sa ekspozeom premijera [tura-novi}a, o~igledno je da je ona bila reak-cija na [turanovi}evu poruku da je njego-va vlada "briselska".

"U doma}oj javnosti se nova Vladave} simboli~ki naziva 'briselska Vlada', {tonajrje~itije sublimira strate{ke odredniceprogramskog djelovanja u narednom~etvorogodi{njem periodu. I, da ne bi bilozablude - ubrzano }emo raditi na ispun-javanju zahtjevne evropske agende, jer jeto u interesu svih gra|ana Crne Gore, a nezbog toga {to }e to diktirati Brisel ili biloko drugi sa strane. Svakako, da je rije~ okanalisanom procesu, u kojem po{tujemoi usvajamo pravila EU kojoj teìmo dapristupimo, procesu u kojem moèmo dara~unamo na dalju svestranu podr{ku ipartnerstvo EU. Tako i razumijemo dvos-mjerni put na{e evropske perspektive",kazao je [turanovi} uo~i preuzimanjadu`nosti.

Tako se potpredsjednica Vlade, ~ijekompetencije i dobre namjere jo{ nikonije doveo u pitanje, mo`da nalazi izme|udvije vatre i suo~ava sa mogu}im opstruk-cijama. Na pitanje kako ocjenjujedostignu}a Vlade u prvih 100 dana kratkoje odgovorila:

"Crnogorska Vlada je dobar tim kojise suo~ava sa dosta izazova. Rije{eno jedosta pozitivnih stvari, ali dosta posla tekpredstoji. Prije svega u oblasti evropskihintegracija".

U prvih 100 dana ona je uradila {toje bilo do nje - po~etkom decembraokon~ana je peta zavr{na runda tehni~kih

pregovora o Sporazumu o stabilizaciji ipridruìvanju(SSP), formiran je Sekretarijatza evropske integracije, po~eo je rad napripremi Akcionog plana za sprovo|enjepreporuka iz Evropskog partnerstva usvo-jenog 22. januara na sjednici Savjeta min-istara EU. U me|uvremenu Sekretarijat zaevropske integracije za slu`benike dràvnihorgana zaduènih za EU poslove organizo-vao je nekoliko seminara posve}enih izra-di projekata koji }e se finansirati iz IPAprograma i prekograni~noj saradnji saposebnim akcentom na lokalni nivo.Sredinom januara u Podgorici je sa pred-stavnicima Evropske komisije razgovaranoo sprovo|enju IPA programa, a sa VladomHrvatske potpisan potpisan Protokol osaradnji u oblasti evropske integracije.Prema nezvani~nim informacijama, saHrvatskom je postignut i dogovor da CrnojGori besplatno ustupi prevod oko 30.000stranica evropskih propisa.

[to se ti~e ranijih najava, nije do{lo doparafiranja SSP-a do kraja februara, aispostavilo se da je problem u tome {tocarinska slu`ba nije dovoljno obu~ena dakontroli{e porijeklo robe i {to nema nezav-isne agencije koja bi se bavila regulisanjempolitike konkurencije. Potpredsjednica\urovi} je najavila hitnu reakciju i organizo-vala obuku za carinike, pripremila teren zaosnivanje agencije za konkurenciju, Vlada jeusvojila i prijedlog zakona o vinu koji supredstavnici EK tako|e traìli. Sada u Vladiparafiranje SSP-a o~ekuju sredinom marta.

NN.. RRUUDDOOVVII]]

êkali na parafiranje do~ekali \ukanovi}a

S T O D A N A R A D E N O V E V L A D E C R N E G O R E - [ T O J E U R A \ E N O U O B L A S T IE V R O P S K I H I N T E G R A C I J A

Vlada RCG

foto

VIJE

STI


f e b rua r 2 0 0 7 . I n t e rv j u

Slovenija je razmatrala i mogu-}nost da ne u|e u EU i onda je

zaklju~eno da se jedna mala Slo-venija nikako ne moè razvijatisama u velikoj Evropi. Tro{kovi pot-pune autonomije jedne relativnonerazvijene evropske ekonomije,ako ih uporedimo sa starim drà-vama ~lanicama EU, bili bi preveli-ki, kaè u razgovoru za EIC BiltenBBrraannkkoo RRaakkoovveecc, doskora{nji gener-alni konzul Slovenije u Podgorici.

On isti~e da put ka EU zahtije-va tro{kove koji su izazvani potre-bom ja~anja administrativnih ka-paciteta i uspostavljanja institucijakoje zahtijeva proces pristupanjaEU, ali da su to tro{kovi koji supotrebni za uspje{nu realizacijureformi koje bi Crna Gora svakakomorala da sprovede.

"Uz to, dobi}ete i materijalnupodr{ku EU. U osnovi, tu su stvarijasne - idete prema trì{noj eko-nomiji, parlamentarnoj demokratiji,vladavini prava...".

KKaadd rraazzggoovvaarraattee ssaa ddrr`̀aavvnniimmzzvvaannii~~nniicciimmaa CCrrnnee GGoorree,, ddaa llii sstteessiigguurrnnii ddaa jjee nnjjiihhoovv cciilljj uussppoossttaavvll-jjaannjjee pprraavvnnee ddrr`̀aavvee??

Mogu potvrdno da odgovorimna to pitanje, ali vidje}emo rela-tivno brzo {to }e nam donijetibliska budu}nost. Moj utisak moèda vara, mo`da sam u pravu, amo`da nijesam.

Ja se nadam da }e brzo do}i doparafiranja Sporazuma o stabilizacijii pridruìvanju sa EU. Uo~avamo daCrna Gora napreduje na putuevropskih integracija, to je dobro, a

ja se nadam da }e zadràti takavtempo. U pregovorima sa Evrop-skom unijom, brzo }e se pokazati{to se zaista radi u Crnoj Gori i dali je ta spremnost za vladavinomprava istinska. Ovo kaèm jer }e semorati sprovesti su{tinske promjenena nekim podru~jima.

[[ttoo jjee SSlloovveenniijjaa ddoobbiillaa,, aa {{ttooiizzgguubbiillaa uullaasskkoomm uu EEUU??

Zapravo, ne mislim da smo mimnogo toga izgubili. Prvo, govorimoo tro{kovima koji su zapravotro{kovi tranzicije koji su nas slje-dovali bez obzira na evropske inte-gracije. Na{i euroskeptici su sebunili jer smo dio suverenitetapredali na nivoe evropske zajed-nice, pla{ili su se da }e biti ugroènslovena~ki jezik itd, a slovena~kijezik je sada jedan od zvani~nihjezika EU. Otvorite web sajt EU pa}e te tamo vidjeti da pi{e"Sloven{~ina". Na kraju, sada smo

u{li u evropsku monetarnu uniju iimamo euro sa na{im simbolima...

Mislim da je evropski put, ba{zbog toga {to je sada jasno defin-isan, puno lak{i za vas.

[ttoo ssuu zzaa vvaass bbiillee nnaajjvvee}}eepprreepprreekkee nnaa ppuuttuu pprriiddrruu`̀iivvaannjjaa??

Prvo, to su bili administrativnikapaciteti. Iz tog razloga moèmopovu}i paralelu sa Crnom Gorom.Nama su isto stalno prebacivali - tone}ete uspjeti, pazite na ovo iliono... Mo`da je to i bilo dobro jersmo se zaista mnogo angaòvali i zarelativno kratko vrijeme ostvariliveoma dobre rezultate.

Ovo je problem svih malihdràva jer vi sa 640.000 gra|ana,morate da uradite isti posao kao iPoljska koja ima 40 milionastanovnika. Vi }ete morati da raditeveoma mnogo na izgradnji kadrova,pa i institucija.

Drugo, za nas je liberalizacijatrì{ta bila problem jer smo iza{li izsocijalisti~kog sistema sa naslje|emstare SFRJ. Kompanije su se moraleprilagoditi EU standardima da bibile konkurentne, oslonili smo se naneke najzna~ajnije kompanije (kao{to je Gorenje) koje su vukle slove-na~ki razvoj, a onda smo krenuli uposljednju fazu razvoja.

Kod vas je ve} druga~ije, va{etrì{te je danas otvorenije zatakmi~enje na evropskom nivou.

KKaakkoo ssttee rrjjee{{aavvaallii pprroobblleemmssllaabboogg kkaaddrroovvsskkoogg ppootteenncciijjaallaa uuddrr`̀aavvnnoojj uupprraavvii??

Kasnili smo iz objektivnih razlo-ga jer smo se godinu dana borili za

Tro{kovi reformi vas ~ekaju~ak i da ne idete ka Uniji

D O S K O R A [ N J I G E N E R A L N I K O N Z U L S L O V E N I J E U P O D G O R I C I B R A N K OR A K O V E C , N A K O N S K O R O ^ E T V O R O G O D I [ N J E G M A N D A T A U C R N O J G O R I

Branko Rakovec

foto

VIJE

STI

me|unarodno priznanje. Kasnilismo za dràvama kandidatima -Ma|arskom, ~e{kom, Poljskom iSlova~kom, koje su evropski spo-razum, {to je sada SSP, dobile 1992.godine, a mi tek 1994. godine.

Po~elo je sa nekoliko ljudi uMinistarstvu inostranih poslova kojisu na kraju stvorili Slu`bu Vlade zaevropske integracije, koja je u na{ojdràvi uvijek imala centralno mje-sto, iako je nije predvodio ministarnego dràvni sekretar.

Stru~njaci na podru~ju evropskihintegracija 12 godina se nijesu mije-njali, a stalnim usavr{avanjima smostvorili oko 150 stru~njaka koji sudokazali da se mogu nositi sa zaht-jevima koje pred nas postavlja EU.

KKaakkoo ssttee pprroottuummaa~~iillii iizzjjaavvuupprreeddssjjeeddnniikkaa DDPPSS-aa,, MMiillaa \\uukkaa-nnoovvii}}aa,, ddaa CCrrnnaa GGoorraa nnee ttrreebbaa ssllii-jjeeppoo ddaa sslliijjeeddii iinnssttrruukkcciijjee EEUU vvee}} ddaaiihh pprriillaaggoo||aavvaa ssvvoojjiimm iinntteerreessiimmaa??

îtaocu se name}e pitanje {toto sad zna~i, da li je to za ili jeprotiv EU? Vjerujem i ho}u davjerujem da, kada se pro~ita ~itavtekst, to nije re~eno u kontekstuodustanka od puta ka EU.

Ja sam njegovu izjavu razumiokao upozorenje na zna~aj ja~anjaadministrativnih kapaciteta, dakleda se Crna Gora spremni da efikas-no zastupa svoje interese. Nasamom po~etku, ona mora da ihprepozna, da ima sposobne ljudeda ih prepozna, a poslije da ta~noutvrdi {to su ti interesi i da ih braniuspje{no u pregovorima sa EU. Toje legitiman interes svake dràve.

Ja sam to tako razumio i vjeru-jem da je to tako, ali budu}nost }epokazati da li je ne{to drugo po sri-jedi. Ne vjerujem u budu}nost CrneGore izvan EU.

GGeenneerraallnnoo,, kkaaddaa ppoogglleeddaattee{{ttoo rraaddii VVllaaddaa RRCCGG,, ooppoozziicciijjaa iicciivviillnnoo ddrruu{{ttvvoo,, kkaakkoo ooccjjeennjjuujjeetteeeevvrrooppsskkuu ppeerrssppeekkttiivvuu CCrrnnee GGoorree??

Ho}u da budem optimista, tonajiskrenije mislim. Mislim da jereforma pravosu|a va{ prvi prioritet,

a za to se veoma veè borba pro-tiv organizovanog kriminala ikorupcije. Kao {to smo mogli mi, ivi moète prevazi}i problemadministrativnog kapaciteta. Uzdobru organizaciju rada, siguransam da }ete uspjeti da to uradite nazadovoljavaju}i na~in.

[[ttoo mmiisslliittee,, zzaa{{ttoo uu CCrrnnoojjGGoorrii nneemmaa nniijjeeddnnee ppoolliittii~~kkee ssttrraannkkeeiillii nneevvllaaddiinnee oorrggaanniizzaacciijjee kkoojjaa jjaavvnnooiissttuuppaa pprroottiivv uullaasskkaa uu EEUU??

To je na prvi pogled ~udno, ali}u odgovoriti da mo`da i nije ba{~udno zbog nekih jednostavnih~injenica. I mi smo na samom

po~etku evropskih integracija bilibez euroskeptika, jer nijesmo znali{to Evropa sa sobom donosi. Ali,kada smo saznali {to to evropskeintegracije donose, a donose i nekebarem kratkoro~no te{ke posljedice,stvari su se promijenile. U dijeluSlovenije gdje ja ìvim, tekstilna iobu}arska industrija su propale i tose negativno odrazilo na ìvotnistandard stanovni{tva, nakon ~egasu se, po logici stvari, pojavili ieuroskeptici. Evropski put u CrnojGori tek je na samom po~etku.

NN.. RRUUDDOOVVII]]


f e b rua r 2 0 0 7 . I n t e rv j u

Ministarstva inostranih poslova Crne Gore i Slovenije potpisala suMemorandum o saradnji. {to konkretno donosi ta saradnja?

Ho}u da podvu~em da su Slovenija i Crna Gora dvije prijateljske dràvekoje su posljednjih godina uspostavile odli~ne bilateralne odnose. Slovenijastvarno i iskreno, iz ubje|enja i iz vlastitog interesa, na evroatlanskom putupodràva Crnu Goru kao i sve ostale dràve zapadnog Balkana.

U tom smislu, pro{le godine su se desile neki relativno krupni doga|aji.Prvo smo potpisali memorandum o saradnji izme|u Ministarstva inostranihposlova Slovenije i Crne Gore. Na osnovu toga, ve} je grupa mla|ih diploma-ta bila na obuci u Sloveniji u oblasti konzularnih poslova. Ta praksa }e se {iriti.

Isto tako, Vlada Slovenije formirala je Centar za evropsku perspektivu(CEP), vrlo zna~ajnu organizaciju koja se za sada finansira od strane na{e Vlade,ali ima namjeru da aplicira i za sredstva EU. Mislim da je potencijalna pomo}CEP-a vama i dalje izvjesna, a zna se da je prvi program CEP sproveo upra-vo za Crnu Goru. Predstavnici va{eg MIP-a bili su u Ljubljani gdje su u~ilidiplomatske vje{tine...

Vi znate da }e Slovenija predsjedavati EU za godinu dana, u prvoj polovi-ni 2008. godine. Iz tog razloga, CEP }e raditi mnogo sa Crnom Gorom jer }ejedan od na{ih prioriteta biti ba{ pomo} dràvama zapadnog Balkana na putuevroatlanskih integracija.

Dalje, Slovenija }e sponzorisati predstavni{tvo Crne Gore u sjedi{tu vojnogkrila NATO-a u Monsu. Bili smo pozvani kao "nova dràva ~lanica NATO-a"da pomognemo dràvama koje su bile krajem pro{le godine primljene uPartnerstvo za mir.

Ta pomo} }e va{em predstavniku u Monsu biti stru~na, logisti~ka, a nakraju i materijalna.

Na samom kraju, èlio bih da spomenem da je kod Sekretarijata zaevropske integracije u toku realizacija CARDS programa "Izgradnja institucional-nih kapaciteta u vezi sa procesom evropskih integracija". Taj program finansi-jski je podràla Evropska agencija za rekonstrukciju, a izvode ga predstavnicifrancuske vlade kao senior partner i slovena~ke vlade kao junior partner.

KKAADDAA MMII BBUUDDEEMMOOPPRREEDDSSJJEEDDAAVVAALLII ,, BBAALLKKAANN]]EE BBIITTII PPRRIIOORRIITTEETT


f e b rua r 2 0 0 7 . Ev r op sk i b a r ome t a r u C rno j Go r i

Bezobzirna mo} kapitala, kakogod, jedina uspijeva da politiku

barem na trenutak izdigne iznadpukog verbalnog cirkusa. Kada separe stave na sto, tada tuma~enjaprestaju, politika postaje svojasu{tina - rat pobuda, nijema strate-gija, nalik kasnoj pokera{koj partijiu podgori~kom kazinu.

Skup{tina, Vlada i Sudstvo sudekor u trenutku kada se odlu~i dase neko ubije. Ako se to desi tri-deset i tri puta, a dràva ne odgov-ori, prvo treba posumnjati u Drà-vu. [to radi Dràva koja ubistva nerje{ava? U~estvuje u zlo~inu izkoristoljublja, {titi interese iza oki-da~a. Po{to je dobro znan interespolitike zvani~ne Podgorice, za sve`rtve nerasvijetljenih ubistava moèse re}i da su pale na putu u evro-pske i evroatlantske integracije. Uzizvinjenje na sarkazmu porodicamanastradalih, koje nedavno predskup{tinskom zgradom nijesu moglidobiti od ve}ine poslanika Demo-kratske partije socijalista.

Savr{ena ma{ina korupcije,trans bezakonja i ritual medijskekastracije. Sve to {to krasi godineraspleta, krenulo je dalje, dodu{e unovom demago{kom ruhu -nacionalizam je out, o~igledno vi{ene donosi prihode, koliko god ihAAnnddrriijjaa MMaannddii}} iz Amerike najavlji-vao. A novac je lijep i u najavi.Treba, dakle, misliti na novac i naljude u ~ijim je rukama ta mo},govorili o evropskim integracijamaili }utali pred ra~unom za struju -to je jedno te isto. Pratiti tragovenovca je novinarska lekcija brojjedan, makar bilo opasno kao dir-nuti u strujno kolo.

Dovoljan je letimi~an dodir tin-

jalicom po berzi, i shvatiti da se inovac integri{e, ako ne na jednommjestu, onda u jednom krugu. Jo{jedan primjer za ~itanku: ro|enibrat i prijatelj predsjednika najja~epartije su sjajni igra~i na berzi.Ekonomisti, kapitalisti, biznismeni...zauzimaju mjesto politi~arima nanaslovnicama. Biznismeni su utica-jni, kaù novine, ali ne kaù nakoga uti~u. Odgovor na to pitanjetraì dubinski pristup i otvaraispraznu jadikovku: za{to u CrnojGori nema istraìva~kog novinarst-va? Niko zbog novinskog ~lanka iliTV priloga nije oti{ao u zatvor, nipred sud - {to bi mogla biti svede-na definicija dugo ~ekanog ànra.

Naravno, ne treba o~ekivati daubistva u Crnoj Gori rije{i kakavdonkihotovski orijentisani neu-rostenik iz crne hronike. Mediji uovoj fazi civilizacije mogu da budusamo udarna igra ne~ije politi~kevolje. Nasuprot mitskom doìvljajuWatergata, hladne glave napominju

da su BBoobb WWooooddwwaarrdd i CCaarrll BBeerrnn-sstteeiinn bili tek deùrni novinari kadaje "Duboko grlo" odlu~ilo da pozoveredakciju Washington Posta. Utu`nom prevodu: ako èlimo crno-gorsko novinarstvo, krug kapitalamora da pukne i veliki kofer novcaode po rajsfer{lusu na dvije pole.Neki to nazivaju rascjepom uDemokratskoj partiji socijalista, alitakvo razmi{ljanje vodi samo uza~arani krug novinskih saop{tenjaiz kojih se smisao odavno povukao.Pred nakin|urenim besmislom zan-imanja kakvo je strana~ki portparol,ustuknu oni najbolji ~itaoci, li{enimotiva da u|u u boljku dru{tvenoganga`mana, ili makar listanjadnevne {tampe. Recimo da su nov-inari ti od kojih se najvi{e o~ekuje,s obzirom da pored 40 opozicionihposlanika, VVaannjjaa ]]aalloovvii}} mora dazastupa gra|ane pred strujomjeromizvr{ne vlasti. Ali, da bi dunuo uubojitu fanfaru svog zanata, novinarmora biti za{ti}en ugovorom sa

Berza prohujalih grijehovaPi{e: Brano Mandi}


f e b rua r 2 0 0 7 . Ev r op sk i b a r ome t a r u C rno j Go r i

makar jednim cen-trom mo}i (u sre-|enim zemljama jeto ~esto dràva)ukoliko èli da os-krne onaj drugi.Sve to da ne bi bioìva lovina kakvomnièm primatu sa{ipkom, koji, naàlost, vreba iztmu{e pokraj evro-pske staze.

Poro|ajne mu-ke javne rije~i crno-gorske, od blogaPCNEN-a, prekouli~nih peticija, ner-voze s one stranediktafona, demantijai reagovanja, felj-tonskih ispovijestiprebijanih...sve suto kamen~i}i. To jeistovremeno i signalveleposjednicimainformacija da sta-sava solidna infrastruktura, da ihmo`da po~nu plasirati na trì{te.

Market informacija, uz sve svojerizike, zna biti isplativiji od naftovo-da. Ina~e, za{to bi jedan "opozi-cioni" dnevnik i "provladinu" tele-viziju kupovali stranci? A novinski~lanci pratili cijene na berzi, iobratno.

S druge strane: za{to bineduàn ~ovjek bio ubijen, a suro-vo prebijen starac. Zato {to sugodine opasnog ìvljenja i valjao~ekivati obra~un makar dva mo}nacentra, bez ~ije takmi~arske cen-trifuge, paradoksalno, nema nidemokratije.

Evropska unija u cijeloj pri~i jesamo dosadni feti{ i kao takva, podefiniciji, potpuna imaginacija.Udaljena taman toliko da se njomemoè baratati bez oruànog lista,pucati sa svih (o)pozicija, bez {anseda se meta proma{i. Iz gore nave-denih razloga, ta je guslarska

opsjednutost jednom administra-tivnom revolucijom, makar ona bilai evropska, osu|ena na zna~enjskidebakl op{teg mjesta. Da se gra|anine dosjete, ove im je godine (postandardima evrovizije!) omogu}enoda glasaju za najbolji {lager sezone.Prestoji SMS referendum u ned-jeljnom popodnevu, dok o ulasku uNATO savez ima ko mudriji daodlu~uje.

Mehanizmi odlu~ivanja ostajutajna, a da ih se moè nasluti,pomaè ritam udaraca u gongpredsjednika Skup{tine. Kada RRaannkkooKKrriivvookkaappii}} poni{ti glasanje uSkup{tini; ili kada VVoojjiinn \\uukkaannoovvii}}ocijeni da je Tara rijeka za roman-tike i nedozrele; ili kada PPrreeddrraaggBBoo{{kkoovvii}} - u svojoj poslani~kojveli~ini - ne na|e za shodno da sepokloni majkama i sestrama ubi-jenih; ili kada MMiilloo \\uukkaannoovvii}}napomene da bi televizija IN treba-lo da uvede prenose NBA utakmi-

ca; a dràvni tu-ìlac VVeessnnaa MMeeddee-nniiccaa prizna davjeruje sudijama...- opet su sve tokamen~i}i jednogevropskog mozai-ka. Da bi taj mo-zaik bio potpun, uPodgoricu do|estari HDZ-ovacVVllaaddiimmiirr [[eekkss, ipojasni da je CrnaGora u stanju hip-noze krenula da{iri svoju obalu.Koliko je ljudipoginulo na du-brova~kom rati{tu?Reporter nikadasebi ne bi smiooprostiti {to topitanje nije posta-vio gospodi [eksu iKrivokapi}u. Jav-nost ima pravo da~uje matematiku

oprosta, makar u benigno intonira-noj vijesti, pred kraj dnevnika,poput one da 18.000 djece dnevnoumre od gladi. Portparol DPS-a birekao da ovo opservira zarobljeniklavirinata pro{losti i i te kako bi biou pravu. Rekao bi jo{ i da Zakon olustraciji nije mogu}, {to je jo{ ve}aistina. Takve vizionare, kao nekad uKumrovec, danas valja slati nastudijska hodo~a{}a u Brisel, da senafiluju sa {to vi{e proevropskihfrazetina. Onda kada stasa gen-eracija poznavalaca obe}ane leg-islative, na ~elu sa MMiiooddrraaggoommVVuukkoovvii}}eemm, moè preuzeti uloguprvosve{tenika. Ovda{nja evropejskanaracija i jeste nalik religijskoj -nikla na arhitipu obe}anog carstva isvete tajne uzroka. Sa povoljnimkreditnim linijama za otplatu grije-hova, u slu~aju da ih se neko sjeti.

AAuuttoorr jjee nnoovviinnaarr ddnneevvnnoogg lliissttaa""VViijjeessttii""..


f e b rua r 2 0 0 7 . P o l i t i k a

Ekonomsko-socijalni savjeti, kaosvojevrsni forumi za konstruk-

tivno vo|enje dijaloga izme|u rad-nika i poslodavaca o najva`nijimekonomskim problemima dru{tva,neizostavni su dio tradicije razvi-jenih zemalja Evropske unije kojupoku{ava otpo~eti i Crna Gora, aliza sada sve to funkcioni{e samo napapiru.

Evropska komisija se u svomIzvje{taju o napretku Crne Gore u2006. godini posebno posvetilaoblasti socijalnog dijaloga u na{ojdràvi. Prvo je konstatovala da je"Ekonomski i socijalni savjet, osno-van Vladinom uredbom po~etkom2001. godine, prva struktura osno-vana u svrhu podsticanja socijalnogdijaloga", ali je Komisija konstato-vala da ga "... zainteresovane stranene smatraju nezavisnim, neutralnimili sna`nim zastupnikom". Istaknutoje da bi "...Vlada RCG trebala danastavi sa svojim planom da osnujeunaprije|eni Ekonomski i socijalnisavjet i izradom Zakona o ekonom-skom i socijalnom savjetu razrije{ipostoje}e slabosti".

Uz to, predstavnici Me|unaro-

dne organizacije rada (ILO) su pri-likom pro{logodi{nje posjete CrnojGori ocijenili da "Vlada Crne Goretreba da preduzme korake za formi-ranje pravog Ekonomsko-socijalnogsavjeta, {to je predvi|eno Zakonomo radu, te da se mora shvatiti da jebitna su{tina, a ne forma, ukoliko seistinski èli pristupiti pregovorima opriklju~enju EU".

Konstatovano je i da u CrnojGori "...ne postoji pravi socijalnidijalog kojeg i ne moè biti ako uEkonomsko-socijalnom savjetunemamo poslodavce koji su nezav-isni i sindikat koji je potpuno neza-visan". Dakle, i predstavnici ILO-akoji su do{li na nekoliko dana uCrnu Goru su shvatili da ne posto-ji socijalni dijalog i da pomenutainstitucija ne predstavlja artikulacijuinteresa radnika, poslodavaca iadministracije.

Na Prvom forumu civilnogdru{tva zemalja zapadnog Balkanakoji je organizovan od straneEvropskog ekonomsko-socijalnogkomiteta (EESS) i odràn 27. i 28.marta 2006. godine u Briselu, a nakojemu su u~estvovali predstavniciUnije poslodavaca i Saveza sindika-ta Crne Gore, obostrano je konsta-tovano da pomenuti Savjet u CrnojGori ne funkcioni{e i da predstavl-ja mrtvo slovo na papiru.

Isto je konstatovano i na sas-tanku UPCG i SSCG odrànom 26.jula 2006. godine kada je ocijen-jeno da se na tripartitnoj osnovihitno mora raditi na izradi prijedlo-ga Zakona o ESS, a time bi ovainstitucija dobila zna~aj koji jojrealno i pripada. Iako je do sadaformirano ~ak 19 ESS-a, jo{ uvijekse ne prepoznaje zna~aj te institu-cije. Na kraju pomenutog sastankaje zaklju~eno da "...do sada formi-rani ESS-i zadovoljavaju samoformu, ali nijesu funkcionalni jer, unajve}em broju slu~ajeva, ~ak i nefunkcioni{u".

Naime, u Crnoj Gori oformljeniSavjeti zaista predstavljaju puko za-dovoljenje forme uz o~itu namjeruvladaju}eg establi{menta da i ovuinstituciju obesmisli. To ~ini fingira-ju}i dijalog koji se o~ito vodi samou okviru odre|enih struktura vlasti ito izme|u njegovih osnovnih poluga- Vlade RCG, Privredne komore icrnogorskih "samostalnih" sindikatana ~ijem ~elu je ve} vi{e decenijagospodin DDaanniilloo PPooppoovvii}}.

Crnogorski sindikat je, kako

I A K O J E E K O N O M S K O - SS O C I J A L N I S A V J E T C R N E G O R E F O R M I R A N 2 0 0 1 . N EI S P U N J A V A S V O J U O S N O V N U S V R H U

Bez neutralnog sindikatane moè biti ni pomaka

Pi{e: Emil Krije{torac

Sjedi{te EESS-aa


f e b rua r 2 0 0 7 . P o l i t i k a

navode sami na svom sa-jtu, jo{ poznat i po tomeda je "...prepoznatljiv naovom prostoru po odrà-vanju sindikalnog moniz-ma u Crnoj Gori, i da jekao takav jedinstven pri-mjer u svijetu". Nije ovojedina stvar u Crnoj Gorikoja je "mimo svijeta", alise (za razliku od crno-gorskog sindikata) njimauglavnom ne hvalimo.

Ekonomsko-socijalnisavjeti su neizostavni dio tradicijerazvijenih zemalja EU. Oni suformirani uglavnom na tripartitnojosnovi, a ~ine ih jednak broj pred-stavnika Vlade, odnosno adminis-tracije, poslodavaca i sindikata. Kadaje u pitanju Evropska unija, Eko-nomsko-socijalni komitet (EuropeanEconomic and Social Committee -EESS) je osnovan jo{ Rimskim ugov-orom kojim je 1958. godine uspo-stavljena Evropska ekonomska za-jednica. Ugovor iz Nice je predvidioda broj njegovih ~lanova ne moèpre}i 350. U EU petnaestorice jeovaj Komitet imao 222 ~lana, a prijeulaska Bugarske i Rumunije bilo je317 ~lanova. Broj ~lanova (~iji je

mandat ~etiri godine) se odre|ujezavisno od veli~ine dràve ~lanice, aimenuje ih Savjet EU na prijedlogdràva ~lanica. Crna Gora bi poslijepristupanja EU imala 5 ili 6 ~lanovakoliko broje Malta, odnosno Kipar iLuksemburg.

^lanovi zastupaju razli~ite sek-tore civilnog dru{tva koji se unutarKomiteta dijele u tri grupe:Poslodavci, Zapo{ljeni i Razno.Komitet ima savjetodavnu ulogu uzakonodavnom postupku, s tim {toje Ugovorom precizirano da se kododre|enih akata pomenuti Odbormora "konsultovati". Va`no je jo{napomenuti da EESC godi{nje uprosjeku donese 170 savjetodavnih

mi{ljenja, od ~ega oko15% na vlastitu inicijativu.Sva mi{ljenja se pro-slje|uju Parlamentu, Sa-vjetu i Komisiji, nakon~ega se objavljuju uSlu`benom listu Evropskeunije.

Jedan od najva`nijihciljeva tako formiranihSavjeta je unapre|enjekomunikacije izme|uradnika i poslodavaca ikao takvi predstavljaju

svojevrsni forum za konstruktivnovo|enje dijaloga izme|u radnika iposlodavaca o vaè}im ekonom-skim problemima sa kojima sezajednica suo~ava. Pomenuti Savjetiu Evropi rade na unapre|enju rad-nih odnosa, osmi{ljavanju prioritetaekonomskog i stimulisanju industri-jskog razvoja, privla~enju investicija,pove}anju produktivnosti i kvalitetaìvota radnika. Nasuprot tome, uCrnoj Gori se smatra da se njihovrad svodi na jo{ jednu manipulacijugra|ana, odnosno radnika i izigra-vanje namjere da se dobra iskustvaiz svijeta primijene i u Crnoj Gori.

Kada sve navedeno imamo uvidu, postavlja se i pitanje kako uVladi Crne Gore komuniciraju saMMF-om, Svjetskom bankom, EU iostalim me|unarodnim institucija-ma sa kojima se razmatrajuekonomsko-socijalne perspektiveCrne Gore i donose odre|eneodluke. Posebno je pitanje i kakoje Vlada RCG usvojila Program pri-vatizacije i koga je konsultovalaprilikom izrade njenih godi{njihprograma. Da ne govorimo ostrate{kim dokumentima razvojakoja su usvojena iz raznih privred-nih oblasti. Valjda se radi o pitan-jima koja se ti~u svih gra|ana CrneGore ~iji najve}i dio ~ine upravoposlodavci i radnici.

AAuuttoorr jjee ppoollaazznniikk IIVV ggeenneerraacciijjee[[kkoollee eevvrrooppsskkiihh iinntteeggrraacciijjaa ii vviissookkiiffuunnkkcciioonneerr NNaarrooddnnee ssttrraannkkee..

IIako se bave sli~nim pitanjima, treba praviti razliku izme|u EESC i Odboraza zapo{ljavanje i socijalna pitanja Evropskog parlamenta koji je osnovan

odlukom Savjeta 2000. godine na osnovu ~l. 130. Ugovora o EZ-u. Iste godineje osnovan Odbor za socijalnu za{titu koji je predstavljao podsticaj za sarad-nju izme|u Evropske komisije i dràva ~lanica, a koja se ti~e osavremenjavan-ja i usavr{avanja zakonodavstva o socijalnoj za{titi. Va`no je jo{ napomenuti daje na podru~ju socijalnih pitanja vrlo va`na uloga strukturnih fondova, prijesvega Evropskog socijalnog fonda koji se smatra najva`nijim finansijskim instru-mentom pomo}i socijalnoj politici na nivou Evropske unije. Ciljevi Fonda sudugoro~na pomo} Evropskoj strategiji zapo{ljavanja, pojednostavljenju admin-istracije, te podsticanju djelovanja i saradnje na lokalnom nivou. Primjer je ini-cijativa EQUAL, usmjerena na borbu protiv diskriminacije i neravnopravnostizapo{ljenih i osoba koje tek traè posao. U tom kontekstu je nesporan uticaji va`nost socijalnog dijaloga, koji se u EU smatra najboljim na~inom osavre-menjivanja ugovornih odnosa, prilago|avanja organizacije rada i razvijanjaravnoteè izme|u fleksibilnosti i sigurnosti.

EEEEUUUU SSSSHHHHVVVVAAAATTTTIIIILLLLAAAA KKKKOOOOLLLLIIIIKKKKOOOO JJJJEEEE VVVVAAAA@@@@AAAANNNN SSSSOOOOCCCCIIII JJJJAAAALLLLNNNNIIII DDDDIIII JJJJAAAALLLLOOOOGGGG

Predstavnici Crne Gore na jednom od sastanaka u EESC-uu


f e b rua r 2 0 0 7 . I z mog ug l a

Za{to èlim da budemgra|anin Evrope?

Ne znam. [to zna~i biti gra|aninEvrope? To je valjda neka priv-

ilegija, ne{to lijepo, ne{to {to bivaljalo da nam se desi? Bitigra|anin, pa to ve} samo po sebizvu~i lijepo. Tada sigurno nestaje

sva muka sa le|a teàka i |aka,ratara i kotlara, profesora i seljaka,doma}ice i po{tara... Kao gra|anisvi po~injemo osje}ati blagodetigra|anskih prava i sloboda, na{integritet i na{a sigurna egzistencijanam daje za pravo da budemo boljii pravedniji kao ljudi... Ne}e bitibitno ko pripada korpusu konstitu-tivnih, a ko manjinskih naroda i svi}e biti dio jednog pravednijeg ibogatijeg dru{tva... Za{to èlim dabudem seljak Evrope? Za{to èlimda budem |ak Evrope? Za{to èlimda budem preduzetnik, dijete,Esmeralda, sportista, klo{ar Evrope?Mo`da bi trebalo napisati Manifest

evropskih integracija i da ga uprili~ena{i neuni{tivi politi~ki umovimirotvora~ke provenijencije, kakonagrade kaù?

Moram vam priznati da jauop{te ne èlim da budem gra-|anin Evrope. Moje mi{ljenje je daje evropska administracija previ{eglomazna i poprili~no birokratizo-vana. Vrlo ~esto ujedinjena Evropapribjegava trulim kompromisima izarad pragmati~nih ciljeva i po-dràva vrlo problemati~ne vladaju}estrukture pojedinih dràva. Impe-rijalizam na djelu u pojavnomobliku ameri~ke spoljne politikerata je naj~e{}e podràn od straneevropskih dràva, ~ak i kroz u~e{}eu vojnim dejstvima.

Na{ standard i vizija statusauvezli su na stotine hiljada polovnihevropskih automobila koji su danasjedan od najve}ih zaga|iva~aìvotne sredine. Kao posljedica pri-tiska evropske administracije, usvo-jen je ~itav niz propisa koji nijesuuvaìli realne potrebe vremena iprostora u kojem treba da se prim-jenjuju...

U stvari, {to ja ho}u da kaèm?@elim da kaèm da mi se ~ini kaoda neko poku{ava da predstavievropske integracije kao ideologiju,kao svoj ideolo{ki koncept koji }edonijeti bolju budu}nost. Mo`da jeneko vrlo svjestan ~injenice da ljudiu Crnoj Gori pretpostavljaju da jeulazak u evropsku porodicu ne{to{to }e donijeti bolji i sigurniji ìvot,ali ti isti ljudi su do skora mislili dase ta formula zove samoupravnisocijalizam, a ba{ skoro da je nazivlijeka nacional {ovinizam. Isti mismo u nepune dvije decenijepromijenili na desetine raznih

Pi{e: Boris Mari}


f e b rua r 2 0 0 7 . I z mog ug l a

dobrih i lo{ih ubje-|enja, {to nacional-nih, vjerskih, parti-jskih, dràvotvornih...i isti mi se i daljebojimo da na realneprobleme reagujemokao gra|ani.

Lijepo je èljetida se bude samosv-jesnim gra|aninomEvrope. Rekao samvam da to ne èlimda budem, ali vamnijesam rekao da è-lim da Crna Gorabude zemlja u kojoj}e se, prije svega,po{tovati ljudski stan-dardi koje mi u ovomtrenutku identifikuje-mo kao evropske.@elim da se utvrdestandardi koji }epropisati koliko dvo-ri{ta mora imati jednaosnovna {kola, kolikozelene povr{ine moraimati jedan kvart, dali pauk moè odvestiauta zbog nepro-pisnog parkiranja akoparking ne postoji, daminimalna cijena rada raste i budesrazmjerna potro{a~koj korpi... @e-lim da to prvo propi{u standardikoje }e nam neko "{apnuti na uvo",pa da onda mo`da i mi kao dru{tvoshvatimo da je potrebno mnogorada, znanja, dobre volje, li~nogintegriteta i hrabrosti prije svega dasebe pogledamo u o~i i priznamoda nalazimo vrlo malo motiva da seborimo za ono {to u ovom trenutkuprepoznajemo kao evropsku boljubudu}nost. To }emo u~initi prepoz-naju}i {tetne efekte raznih privati-zacija, prepoznaju}i efekte dev-astacije prostora, prepoznaju}i efek-te lo{eg menad`menta na{ih javnihpreduze}a koja su jo{ neki dan udràvnom vlasni{tvu.... Ipak, vrlo~esto nalazimo motiva da brdo

energije sru~imo na razne ispraznetra~ pri~e i de{avanja u pojedinimkriminalno - produktivnim krugovi-ma, a da ne znamo da li je na{pojedina~ni kolektivni ugovor u pre-duze}u usvojen i da li je u svemuuskla|en sa gra|anskim pravima i dali nas sindikalni predstavnik oba-vje{tava o procesima koji }e bitnouticati na na{ radno-pravni i egzis-tencijalni status.

Ja znam da i Evropa ima svojeprobleme, ali isto tako znam da suna{i mnogo ve}i i ja èlim dabudem gra|anin Crne Gore koja }edijeliti probleme evropske zajednicenaroda, gra|anin Crne Gore koji }epromovisati vrijednosti koje }e bilogdje da se na|e (gra|anin) biti pre-poznate kao razborite i progresivne.

Kada bi se i daljeza jedan duì periodnastavila te`nja usva-janja evropskih stan-darda, uz ~injenicu da idalje svakodnevno gle-dam razne ljude koji suse u "Audi osmicama"sna{li u ovom vremenuzajedno sa penzion-erkama koje prodajucigarete po trotoarimacrnogorskih gradova, ipored sve ~injenice dasmo sva{ta preìvjeliovih sedamnaest godi-na, ja bih svim mladi-ma koji su sposobni,jaki, hrabri, odva`ni...poèlio da postanugra|ani Evrope, ali uvrlo bukvalnom smislu.Li~no, ja to ne èlimjer sam ve} predugotu, jer se nadam da }esve ve}i broj svjesnih,onih koji znaju da sevrijedi boriti zaevropske standarde ida vrijedi iskreno radi-ti na {to bròj stabi-lizaciji i pridruìvanju,prije svega pridru-

ìvanju pravnoj dràvi i socijalnojsigurnosti, a bogami i gra|anskoj svi-jesti i savjesti koja podrazumijevapoprili~nu hrabrost, doprinijeti daovo i su{tinski postane Evropa.

Kada se to desi, a mislim da jeto neminovnost, meni }e stra{no bitiva`no da u svoj toj pri~i ostanemCrnogorac i Balkanac... Tada }umo}i da kaèm da je dru{tvo usvo-jilo na~in zdravog razmi{ljanja, a neideologiju o boljoj budu}nosti. Onakao takva ne postoji, postoji samopregala{tvo koje osloba|a, a to nijepuno. To je sve.

AAuuttoorr jjee ppoollaazznniikk II ggeenneerraacciijjee[[kkoollee eevvrrooppsskkiihh iinntteeggrraacciijjaa ii pprraavvnniissaavvjjeettnniikk ppoossllaannii~~kkoogg kklluubbaa PPookkrreettaazzaa pprroommjjeennee ((PPzzPP))..


f e b rua r 2 0 0 7 . P og l e d i

Ne smijete gubiti vrijeme na projek-cije {to }e biti sa EU, da li je zamor

od pro{irenja jak ili nije. Morate bitispremni da {to je prije mogu}e u|ete uEU. Va{ cilj mora biti idu}i talaspro{irenja. Ne moèmo isklju~iti mogu-}nost da }e EU otvoriti vrata nekimzemljama zapadnog Balkana u narednihpet do {est godina, i Crna Gora morabiti spremna - ocjenjuje za EIC Bilten drAlexis Vahlas, vi{i politi~ki savjetnikNATO-a i profesor na UniverzitetuRobert Schuman u Strazburu.

Gotovo svakog mjeseca, Vahlasredovno posje}uje Crnu Goru okviruTwinning programa za unapre|enjeadministrativnih kapaciteta Crne Gorekoji sprovode Francuska i Slovenija.

Vahlas za EIC Bilten kaè da on nevjeruje u projekcije koje su se nedavnopojavljivale u crnogorskim medijima omogu}nosti da }e se EU raspasti.

"EU }e mo`da izgubiti neke ~lanice,to se ne moè isklju~iti. Ja vjerujem, a ipisao sam o tome, da neke ~laniceimaju pravo da se povuku iz EU, i nekebi to mogle i u~initi u slu~aju krize, aline bih se kladio da }e se EU raspasti",isti~e Vahlas.

On je uvjeren da je postoje}iapsorpcioni kapacitet EU dovoljan za jo{nekoliko ~lanica.

"Vi }ete mo`da biti dvadeset deve-ta ili trideset druga ~lanica, ali to neunosi velike promjene ako ih je sadadvadeset sedam. Pro{irenje sa 15 na 25je izmijenilo prirodu EU, ali sa 27 na 32je stvar nijansi. EU se moè pro{iriti sa27 ~lanica na 32 unutar postoje}eg sis-tema. Zato ne precjenjujte problemapsorpcionih kapaciteta u svjetlu nepo-voljne atmosfere u javnom mnjenju EU,koje je posljedica neuspjeha UstavnogUgovora", kaè Vahlas.

Do sada je Crna Gora dobro

napredovala, ali to nije razlog dausporite ili da stanete. Morate da oja~atesvoje kapacitete, ne ~ekajte druge ido|ite {to prije do Sporazuma o stabi-lizaciji i pridruìvanju (SSP). Crna Goraje skoro spremna da potpi{e SSP i mis-lim da }e to biti ura|eno vrlo brzo",nagla{ava Vahlas.

Prema njegovom mi{ljenju, na putuka EU Crne Gora ne treba da ~eka naSrbiju i BiH kako bi u isto vrijeme pot-pisale SSP sa EU.

"Definitivno, moj odgovor je ne. Toje trka i ne morate ~ekati na druge. CiljCrne Gore treba da bude da se uhvatiza Makedoniju i da {to vi{e ide napri-jed, a ne da ~eka ostale. Na Crnoj Gorije da radi, da izvr{ava pritisak na EK ikaè: 'Mi smo spremni'", preporu~ujeVahlas.

On smatra da je te{ko sada ocjen-jivati stepen administrativnog kapacitetau vladinim slu`bama "...jer se to mijen-ja, a kroz promjene se pobolj{ava".

"Sa jedne strane, za malu i novuzemlju je tipi~no da joj nedostaje dobrihkadrova jer nema iskustava kao u ve-likim zemljama. Ali, s druge strane, kadapogledamo ljude koji se bave evropskimintegracijama, kao {to je potpredsjedni-ca Vlade RCG dr Gordana \urovi} iliAna Vukadinovi} - ja sam optimista, jersu na ~elu procesa veoma aktivni i kom-petentni kadrovi. To je vrlo va`no jer vitrebate dobru lokomotivu koja vu~e sveostalo", napominje Vahlas.

Me|utim, on upozorava da {to seide dublje, u administraciji se primje}ujuneki osnovni problemi kao {to je poz-navanje stranih jezika.

"U nekim slu`bama administracijeima tek po jedna osoba koja je stru~nai koja dobro poznaje proces evropskihintegracija, ali ona je usamljena. Vje-rujem da Crna Gora ima dobre volje,

imate mnogo mladih ljudi koji su novi ivoljni da rade, ali moje pitanje je kolikodugo }e oni ostati, da li }e mo`da oti}iu bankarski sektor za {est mjeseci? Prijesvega, to je pitanje plata. Vlada CrneGore }e morati da prona|e rje{enje zato", isti~e Vahlas.

On ocjenjuje da "...situacija nijetako lo{a, ali se moraju osnaìti admin-istrativni kapaciteti, a to se posebnoodnosi na ljude koji }e konstantno bitizaduèni za pregovore sa EU. U~estalepromjene kadrova nijesu dobra stvar uovoj oblasti".

"Svi glavni izazovi za Crnu Gorupovezani su sa administrativnim ka-pacitetima, vladavinom prava... CrnaGora mora da radi mnogo. Imate iprednosti: imate dobar potencijal za tu-rizam, nijeste hendikepirani zbog velikihpoljoprivrednih kompleksa... Postojipoliti~ka saglasnost za pridruìvanje,imate dobre odnose svih nacionalnihzajednica {to je velika prednost uzima-ju}i u obzir da su postojali ratovi uokruènju. Crna Gora je dobila mnogopoena zato {to ste do{li do nezavisnostina miran na~in, i lako razrije{ili svapitanja sa Srbijom", tvrdi Vahlas.

On nagla{ava da je za EU va`no daCrna Gora ima otvoren i konstruktivanpristup kada je Kosovo u pitanju.

"Svi znamo da to nije lako za CrnuGoru", ocjenjuje Vahlas.

N. RUDOVI]

D R A L E X I S V A H L A S , V I [ I P O L I T I ^ K I S A V J E T N I K N A T O - AA I P R O F E S O R N AU N I V E R Z I T E T U R O B E R T S C H U M A N U S T R A Z B U R U

Ne brinite {to }e biti sa EU, radite vi na sebi

Alexis Vahlas


f e b rua r 2 0 0 7 . Dokumen t i

Unaprijediti kapacitete Uprave cari-na da primjenjuje pravila o pori-

jeklu robe, crnogorski trgovinski reìmprilagoditi budu}em Sporazumu sa EU,ustanoviti pravni okvir i administrativnekapacitete za za{titu potro{a~a i zdravl-ja u skladu sa politikom EU, primijeni-ti efikasan reìm javnih nabavki uskladu sa principima EU, osigurati punutransparentnost procedure bez obzirana vrijednost ugovora, osigurati ne-diskriminaciju dobavlja~a iz EU uodnosu na crnogorske,...

Ovo su, izme|u ostalih, neki odzahtjeva Evropske unije prema CrnojGori koji su sadràni u Evropskom part-nerstvu za Crnu Goru.

Taj obimni dokument usvojio jekrajem januara Savjet ministara EU uBriselu. Njime EU fakti~ki dijeli zadatkekoje, u kratkoro~nom (2 godine) i sred-njoro~nom periodu (3 do 4 godine),Crna Gora treba da izvr{i da bi se pri-bliìla evropskim standardima.

To je prvo Evropsko partnerstvo zanezavisnu Crnu Goru u kojem se jo{,kako je EIC Bilten objavio u pro{lombroju, traì dono{enje novog UstavaRCG koji bi trebao biti u skladu saevropskim normama, traì se depoliti-zacija sudstva i javne uprave, ja~anjestruktura koje se bave evropskim inte-gracijama, promjena Zakona o konflik-tu interesa, unaprje|enje borbe protivkorupcije i kriminala, transformacijaRTCG u javni servis,...

EU traì i da se, u skladu sa pre-porukama ODIHR-a, depolitizuje izbo-rna administracija i unaprijedi njenofunkcionisanje, posebno u odnosu naobjavljivanje rezultata izbora.

"Kodifikovati izborno zakonodavst-vo, ustanoviti pravila medijskog izvje-{tavanja o kampanjama i uvesti transpar-entnost u raspodjeli mandata u skladu saevropskim standardima; ustanoviti trans-parentan okvir za finansiranje kampanja"- navodi se u Partnerstvu.

Dodaje se da treba obezbijeditiadekvatan okvir na ustavnom nivou zaza{titu prava manjina, te sprovestiStrategiju i Akcioni plan za integraciju

Roma, uklju~uju}i i izbjeglice."Pobolj{ati napore za primjenu

antikorupcione strategije, naro~ito obe-zbje|ivanjem adekvatnih finansijskih iljudskih resursa u dràvnim organimakoji sprovode zakon", isti~e se u Evrop-skom partnerstvu.

Napominje se da treba poja~atiadministrativne kapacitete Ombuds-mana i osigurati postupanje po ombud-smanovim preporukama.

"Nastaviti sa primjenom procesadecentralizacije i pobolj{ati kapaciteteop{tina. Nastaviti obuku sudija, tuìlacai sudskih slu`benika. Obezbijediti ga-rancije za ja~anje autonomije i efikas-nosti tuìla{tva, uklju~uju}i budètskapitanja, oja~ati kancelariju tuìoca zaorganizovani kriminal", poru~uje se udokumentu.

EU zahtijeva od Crne Gore i dazaokruì uspostavljanje pravnog i insti-tucionalnog ustrojstva koji se zahtijevaza nezavisnu dràvu, uklju~uju}i potpi-sivanje i ratifikaciju me|unarodnih in-strumenata kojima je pristupila dràvnazajednica SCG.

"Oja~ati ukupne zakonodavne ikontrolne kapacitete Skup{tine, poseb-no kroz primjenu novog Poslovnika oradu; oja~ati funkcionisanje Odbora zaevropske integracije i obezbijeditiodgovaraju}e administrativno i stru~noosoblje..."

Dalje se u dokumentu insistira nanastavku restrukturiranja i privatizacijepreduze}a u javnom vlasni{tvu, usva-janju i primjeni Zakon za kontroluosiguranja, nastavku napora za promo-ciju prilagodljivosti radne snage uzpuno angaòvanje poslodavaca i trgo-va~kih organizacija u tom procesu.

Nagla{ava se i da treba zavr{iti us-tanovljenje pravnog i institucionalnogsistema za standardizaciju, pra}enje trì-{ta, sertifikaciju, metrologiju...

EU smatra da je potrebno daljeuskla|ivanje carinskih propisa i proce-dura sa propisima EU, nastavak mod-ernizacije carinske slu`be, a sve u ciljuosiguravanja visokog nivoa administra-tivnih kapaciteta za borbu protivkorupcije, prekograni~nog kriminala ifiskalnih izbjegavanja.

"Zna~ajno oja~ati nivo za{tite pravaintelektualne svojine. Oja~ati regula-torni i inspekcijski okvir za finansijskeinstitucije i trì{ta u skladu sa teku}omEU praksom, naro~ito u odnosu nabankarski sektor. Usvojiti Zakon o sig-urnosti hrane, novi zakon koji seodnosi na veterinu i oja~ati veterinarskei fitosanitarne slu`be uklju~uju}i kon-trolu i laboratorijske kapacitete. Zavr{itistrategiju ribarstva i pobolj{ati kapa-citete Crne Gore da sprovodi politikuribarstva u skladu sa EU standardima,uklju~uju}i i me|unarodnu saradnju",navodi se u Partnerstvu.

Traì se i razvijanje strategije za{titeokoline (voda, otpad, vazduh), usvajanjeprostornog plana i strategije odrìvograzvoja, kao i sektorske strategije - inte-grisano upravljanje morskom zonom, bio-diverzitetom i klimatskim promjenama.

"Oja~ati Agenciju za telekomu-nikacije koja bi trebala da podsti~ekonkurenciju na trì{tu primjenom neo-phodne legislative, naro~ito ustano-vljenjem neophodnih za{tita konkurenci-je na trì{tu. Osigurati efikasnu primjenui koordinaciju propisa protiv pranjanovca i oja~ati obavje{tajnu jedinicu zafinansije", stoji u Evropskom partnerstvu.

N.R.

Sa jednog od zasijedanja Savjeta ministara

[ TO EVROPSKA UN I J A T RA@ I OD CRNE GORE U PRVOM EVROPSKOM PARTNER S TVU ?

Primijenite antikorupcionu strategiju


f e b rua r 2 0 0 7 . P r eno s imo

Trì{ta rada u novim ~lanicama EUnerazumljiva su za spoljne posma-

tra~e. Bilo da je stopa nezapo{ljenostiniska (oko 5,5%, kao u Rumuniji) ilivisoka (vi{e od 15%, kao u Poljskoj),sektorski manjak radne snage osje}a se ucjelokupnoj dràvnoj ekonomiji. Poslje-dice mogu da budu prili~no ozbiljne.

Kako to da taj manjak moè dapostoji paralelno sa vi{kom -nezapo{ljeno{}u - i bude tako izraèn utrì{noj ekonomiji? Taj paradoks lak{e jerazumjeti ako se sagleda istorijska per-spektiva ekonomske politike u zemljamau tranziciji.

Godinama je rast zarada u tranzi-cionim ekonomijama uslovljen jednomklju~nom odredbom u sporazumimapotpisanim izme|u vlada i MMF-a.Konkretno, plate u javnom sektoru nagodi{njem nivou nijesu mogle da rastupreko odre|ene stope. Stopa jeodre|ivala koliko je ljudi potrebnootpustiti da bi se pove}ale platezapo{ljenima u javnom sektoru. Tu je,o~igledno, bio napravljen kompromis.

U okviru te odredbe, nalazio se ilimit za kolektivno pregovaranje izme|uvlasnika preduze}a i radnika u privatnomsektoru. Klju~no pitanje bio je strah odvelikog budètskog deficita i potreba da sesuzbije inflacija i neodrìv spoljnotrgovin-ski deficit. Posljednjih godina, me|utim,situacija se zna~ajno promijenila.

Dvije va`ne karakteristike ekono-mije obja{njavaju dinamiku nivoa plata uRumuniji. Jedna je udio privatnog sekto-ra u stvaranju BDP-a, koji iznosi okodvije tre}ine. Po svemu sude}i, to sman-juje uticaj koji plate u javnom sektoruimaju na funkcionisanje cjelokupnogtrì{ta rada. Danas, kada je Rumunijau{la u EU, mogu}e je da }e dominantnisocijalni model u EU (u kojoj su sindikatimo}niji nego, na primjer u SAD-u) imatisnaàn uticaj.

Druga karakteristika je masovno isel-javanje. Prema nekim procjenama, vi{eod dva miliona Rumuna radi u inos-transtvu, uglavnom u zemljama EU. Tamigracija obja{njava za{to je stopa neza-po{ljenosti u Rumuniji toliko niska, iako jedo{lo do velikih otpu{tanja poslijerestrukturiranja industrije. Postoje gradovii oblasti gdje gotovo da nema neza-po{ljenosti i poslodavci te{kom mukompopunjavaju slobodna radna mjesta.

Pritisak da zarade porastu je neizb-jeàn efekat stalno opadaju}e stopenezapo{ljenosti. Manjak radne snage jeakutan u nekim sektorima, poputgra|evinarstva. Bechtel, jedna odvode}ih ameri~kih kompanija i velikiizvo|a~ u Rumuniji, nedavno se àliozbog manjka raspoloìvih radnika. I tajslu~aj ni po ~emu nije jedinstven.

înjenica da migracija smanjujeukupnu stopu nezapo{ljenosti i stvarapritisak da zarade porastu nijeiznena|uju}a. Me|utim, tu se pri~a nezavr{ava. U tranzicionim ekonomijamanastaje fenomen koji, da ironija budeve}a, podsje}a na komandnu eko-nomiju: istovremeni manjkovi i vi{kovi.Jedan od vode}ih ma|arskih ekonomistaJanos Kornai napisao je izuzetnu knjiguu kojoj je objasnio na koji na~in jekomandni sistem inherentno sklon tomproblemu - zbog svoje nesposobnosti daefikasno raspodjeljuje resurse ili ostvariravnoteù cijena. U trì{nim ekonomija-ma, istovremeno postojanje velikih man-

jkova i vi{kova ne bi trebalo da budepravilo; to prije ukazuje na rigidnosttrì{ta zbog raznih faktora.

Jedan uzrok, oko koga su se lomilakoplja u literaturi i koji je potvr|en upraksi, jeste da radna mjesta zauzimajutzv. "insajderi". Zbog toga neki ljudi -Francuzi ih nazivaju "izop{tenima" ("lesexclus") - ostaju van trì{ta rada. Ve}anezapo{ljenost nastaje i zbog sna`nihpotresa, poput naglih porasta cijenaenergenata. Naftna kriza je tokom 70-ihgodina, na primjer, izazvala "stagflaciju" uzapadnim ekonomijama.

Treba napomenuti da vi{kovi i man-jkovi mogu da koegzistiraju na drasti~norazli~itim stopama nezapo{ljenosti. Zarazliku od Rumunije, Poljska ima visokustopu nezapo{ljenosti. Ipak, gra|evinskekompanije u Poljskoj, ba{ kao i uRumuniji, àle se na manjak kvalifiko-vanih radnika. Za period 2007.-2013.poljsko Ministarstvo saobra}aja izdvojiloje oko 38 milijardi $ za taj sektor.Me|utim, mnogi strahuju da bi, zbognedostatka radne snage, taj ambiciozniprogram izgradnje mogao ozbiljno dakasni. To bi, opet, usporilo modernizaci-ju osnovne infrastrukture.

Za neinformisanog posmatra~a stvarimo`da ne izgledaju zabrinjavaju}e. Nakraju krajeva, zar na dugi rok sva trì{tane bi trebalo da izdvajaju resurse tamogdje su najpotrebnija? Realnost je, ipak,daleko komplikovanija. Ljudi ni brzo nirado ne sti~u nova znanja i vje{tine.

U stvarnosti, stvari su komplikovani-je, po{to ljudi ne mogu lako i brzo dasteknu nova znanja i sposobnosti. ~ak ikada trì{te traì takve sposobnosti,potrebno je da pro|e izvjesno vrijemedok radna snaga ne bude u stanju da ihpruì. Te{ko}a prilago|avanja jezajedni~ki sadràlac u mnogim tranzi-cionim ekonomijama.

Tekst je prene{en iz SoutheastEuropean Times.

Trì{ta rada i posljedice migracija

Pi{e: Daniel Daianu

Po{to milioni njenih gra|ana traè posao u inostranstvu, Rumunija ima problem da popuni radnamjesta u nekim sektorima, pi{e ekonomista i biv{i ministar finansija te zemlje Danijel Daianu.


f e b rua r 2 0 0 7 . P r eno s imo

Novinarske organizacije zvone nauzbunu: medijski pluralizam u

Europi u opasnosti zbog tajku-nizacije i medijske koncentracije.

Kako javlja EUobserver, glasilospecijalizirano za europske teme,administracija u Bruxellesu objavilaje nedavno materijal o medijskompluralizmu u ~lanicama Unije, upovodu sna`nog pritiska izEuropskog parlamenta i nevladinogsektora da se Europska komisijakona~no pozabavi pitanjem golemihmedijskih konglomeracija, ponekadpovezanih s politi~kim centrimamo}i, u ~ijim su rukama velikimedijski udjeli na nacionalnomtrì{tu medija.

U Italiji, primjerice, situacija jetakva da su europski parlamentarcijo{ 2004. godine upozoravali nanedopustivu povezanost medija ipolitike, gdje je tada{nji premijer imedijski tajkun Silvio Berlusconipro{irio svoj nadzor nad gotovosvim televizijskim postajama u tojzemlji. Iako je situacija u Italijijedinstvena, europarlamentarci susvjesni ~injenice da je medijskakoncentracija i povezanost s poli-tikom europski trend, poùruju}ikomisiju na dono{enje mjera idirektiva koje }e za{tititi medijskipluralizam.

Me|utim, u Bruxellesu je ta ini-cijativa nai{la na snaàn otpor,budu}i da Europska komisija oklije-va mije{ati se u to osjeljivopodru~je, pa }e to u~initi tek nakonjo{ jedne studije koja bi trebalautvrditi ~injenice pri ocjenjivanjumedijskog pluralizma u ~lanicamaUnije, posebice s obzirom na svuraznolikost situacija u pojedinim

zemljama i velikih razlika u zakon-odavnom ure|ivanju podru~jamedij. Stoga }e komisija odgovara-ju}i dokument donijeti tek 2008.godine, u kojem }e utvrditi ~injenicevezane uz pluralizam medija, a izEuropske komisije pritom poru~ujuda je rije~ o otvorenom procesu i dakomisija nema namjeru donositi bilokakve suvi{ne mjere. Takvo stajali{teBruxellesa, naravno, nai{lo je naodobravanje europskih izdava~a,koji su bili prili~no zadovoljni, pose-bice nakon prvobitnog nagovje{tajada bi Europska komisija moglapoduzeti mjere koje bi ihograni~avale u njihovom poslovanjui prekograni~nom {irenju.

Iz ENPA-e, Europske udrugenovinskih izdava~a, kako prenosiEUobserver, poru~uju da nemanikakve potrebe za jedinstvenomeuropskom legislativom, jer svakapojedina zemlja ima vlastita pravilaza reguliranje tog pitanja na medi-jskom trì{tu. Jedinstveni europskipropisi samo mogu zakompliciratisituaciju i zanemariti nacionalneposebnosti u svakoj pojedinoj zemlji.A ako bi europski propisi vodilira~una o nacionalnim propisima,budu}i nadnacionalna europska reg-ulativa mogla bi biti samo na~elna iop}enita.

Iz Me|unarodne novinarskefederacije (IFJ) tvrde suprotno,traè}i hitnu akciju protiv rastu}emedijske monopolizacije, upozo-ravaju}i odgovorne u Europskojuniji da prekograni~no {irenjemedijske koncentracije predstavljaspecifi~an europski fenomen novijegdatuma. I pritom imaju prili~no~vrste dokaze za svoje tvrdnje.

Pojedine kompanije sa sjedi{tem uzapadnim zemljama ve} danas pos-jeduju velike udjele na medijskomtrì{tu srednjoeuropskih i isto~no-europskih zemalja, od Slovenije,preko Hrvatske i Srbije, do Buga-rske i Rumunjske i drugih biv{ih ko-munisti~kih zemalja, pa pitanje nji-hova vlasni{tva, posve je jasno, vi{ene moè biti tretirano kao isklju~ivonacionalno pitanje.

Multinacionalne kompanije dje-luju na nacionalnoj razini ipove}avaju svoje medijske udjele,koncentriraju}i golemu mo} u svo-jim rukama, obi~no pod manjkavomili nikakvom javnom kontrolom.Svjestan da je jedino rje{enje da sene{to poduzme upravo na nadna-cionalnoj i europskoj razini, kako bise ujedna~ila postoje}a medijskazbrka u europskim zemljama idonijela bar osnovne regule koje biunijele red u pravila vlasni{tva nadmedijima. Stoga IFJ ve} dulje oddesetlje}a poku{ava prisiliti Europskukomisiju da ne{to poduzme, alio~ito je da }e na to ipak moratipri~ekati jo{ neko vrijeme. Akobudu}a studija bude vodila u tomsmjeru, u IFJ-u smatraju da je todobra stvar, kao i o~ekivanisveobuhvatni pristup u reguliranjutog problema, no u toj utjecajnojnovinarskoj organizaciji dvoje uodlu~nost Bruxellesa da se uhvati uko{tac s te{kim problemom po-liti~kog utjecaja na javne medijskeservise. Imaju i razloga - dovoljno jevidjeti {to su u~inili u vrijemeBerlusconijeve posljednje vladavine.Uglavnom ni{ta.

TTeekksstt jjee pprreeuuzzeett ssaa HH-aalltteerraa..

Autor: Glas Slavonije/Denis Romac

EEuurrooppsskkaa mmeeddiijjsskkaapprraavviillaa nnaa ~~eekkaannjjuu


f e b rua r 2 0 0 7 . I z a z ov i u EU

Dok se lideri EU i Savjet ministara zaspoljnu politiku i bezbjednost bavi

Iranom, bliskim Istokom i Kosovom,Evropska komisija poku{ava napravitistrategiju rje{avanja naizgled manjeva`nih, a u su{tini i te kako zna~ajnihpitanja. Neka od njih su demografskastruktura i procjena da }e EU nedosta-jati radno sposobnog stanovni{tva.

Tako je EK krajem pro{le godineocijenila da bi dràve ~lanice morale daudvostru~e napore da bi umanjileo~ekivani pad broja radno aktivnih

gra|ana, a taj pad je izazvan niskomstopom demografskog rasta.

U komunikeu koji je objavljen 12.oktobra 2006. godine, Komisija je,izme|u ostalog, zatraìla od dràva ~lan-ica da preduzmu hitne korake za pro-mociju demografske obnove, da pokrenuinicijative koje pomaù gra|anima daprona|u ravnoteù izme|u posla i poro-di~nog ìvota, da stvore uslove za vi{eradnih mjesta i duì radni vijek..., a sveto kako bi se sprije~io negativni trend udemografskom smislu.

"Pored reformi politike zapo{lja-vanja, obrazovanja i obuke koje su ve}u toku, neophodni su dalji napori kakobi se unaprijedile mogu}nosti zapo{lja-vanja starijih. Sveobuhvatne reforme supotrebne kako bi se pove}ao brojradno aktivnih èna i mu{karaca stari-jih od 55 godina. Prije svega, topodrazumijeva smanjenje mogu}nostiprijevremenog penzionisanja i ohrabri-vanje zapo{ljavanja starijih gra|ana",smatraju u EK.

Insistira se i na integraciji imigrana-ta, odnosno definisanju zajedni~ke poli-tike legalne imigracije, koja bi bilaposebno usredsre|ena na imigracijuradnika, kako bi se zadovoljila potra`njau izvjesnim sektorima trì{ta rada.

"Budètska konsolidacija je neo-phodna kako bi se garantovala socijal-na sigurnost i jednakost me|u gen-eracijama za duì period. Porast nivoau~e{}a svih starosnih grupa me|uradno aktivnima je efikasan na~in dase pove}aju dràvni prihodi bezpove}anja poreza", ocjenjuje EK.

Napominje se da je talas migracijeiz novih dràva ~lanica ka Irskoj iVelikoj Britaniji, nakon pro{irenja 2004.pomogao da se u ovim zemljama reg-uli{u hitne potrebe radnog trì{ta.

Prema podacima EK, u EU je pros-je~an broj djece po èni nizak - 1,5dijete u EU 25. Ovo je daleko ispodpredvi|enog minimuma od 2.1 koji jeneophodan da bi se stabilizovalostanovni{tvo u nedostatku imigracije.Ograni~en rast do 1.6 je predvi|en uEU 25 do 2030. godine.

"Opadanje plodnosti u posljednjihnekoliko decenija je uslijedilo nakon'bejbi bum' perioda nakon Drugogsvjetskog rata, {to danas rezultiravisokom stopom broja stanovnikastarosti izme|u 45 i 65 godina.Postepeno odlaènje u penziju sve

E V R O P S K A K O M I S I J A J E N A M U C I K A K O D A P O P R A V I D E M O G R A F S K U S L I K U E U

Traganje za ravnoteòm izme|upos la i porodi~nog ` ivo ta

Zemlje ~lanice EU mogu sprije~iti negativan trend u demografskom smislu iublaìti smanjenje stope nataliteta koja je u nekim od ~lanica ve} na

zabrinjavaju}e niskom nivou. Takve mjere su ne samo neophodne, ve} i realne- neophodne su zato {to istraìvanja pokazuju da bi parovi u zemljama EUvoljeli da imaju vi{e djece, a realne zato {to pore|enja me|unarodnih para-metara u pogledu efikasnosti porodi~nih i drugih politika pokazuju da savjes-no primijenjene politike u izvjesnim zemljama nakon nekog vremena stvarajuneophodne uslove za one koji èle djecu, navodi se u analizi EK.

Isti~e se da je cilj svake politike da smanji nejednakost mogu}nosti kojese nude roditeljima sa djecom i onima bez djece. Tako|e, cilj svake politikeje da se njome omogu}i univerzalni pristup razli~itim vrstama pomo}i zaroditelje, prije svega u pogledu obrazovanja i njege najmla|ih, te da se radnovrijeme organizuje tako da obezbjedi jednake mogu}nosti za doìvotno u~enjei obuku ènama i mu{karcima i da pomogne uspostavljanju ravnoteè izme|uli~nog ìvota i karijere.

"Uz sve to, nedavne analize opadanja nataliteta isti~u efekat starosne dobiu kojoj ène ra|aju prvo dijete, {to uti~e na sve ve}u neodlu~nost parova dauop{te imaju djecu. Analize pokazuju da je neophodno omogu}iti mladima dase uklju~e u trì{te rada i uop{te popraviti njihove ìvotne standarde. Osimtoga, efektivne politike rodne ravnopravnosti stvaraju uslove za mlade paroveda se odlu~e da li i kada da imaju dijete", smatra EK.

Kao klju~ni problemi akcentovani su obezbje|ivanje stambenih uslova,kvalitetna i pristupa~na briga o djeci i uop{te pobolj{anje ravnoteè izme|uprivatnog ìvota i rada kroz fleksibilne oblike zapo{ljavanja i upotrebu novihtehnologija. "Tako|e je neophodno posvetiti pa`nju siroma{tvu me|u djecom,a to je sve vi{e razlog za brigu i pokazuje relativno lo{ije ìvotne uslove uporodicama sa djecom", istu~e EK.

BBBBIIII]]]]EEEE DDDDJJJJEEEECCCCEEEE,,,, AAAALLLLIIII MMMMLLLLAAAADDDDIIIIZZZZAAAATTTTOOOO OOOO^̂̂̂EEEEKKKKUUUUJJJJUUUU SSSSIIIIGGGGUUUURRRRNNNNOOOOSSSSTTTT


f e b rua r 2 0 0 7 . I z a z ov i u EU

ve}eg broja pripadnika 'bejbi bum'generacije dovodi do naglog porasta ubroju penzionera, ~ije }e finansijskepotrebe morati da snosi zna~ajnoumanjeni procenat radno aktivne pop-ulacije. To je pojava koja }e nestati, alitek nakon nekoliko decenija", procjen-juju stru~njaci Evropske komisije.

Dodaje se da je o~ekivani ìvotnivijek sve duì i da }e do 2050. g.porasti za jo{ barem pet godina.

"Pretpostavljeni rast ìvotnog vije-ka ima}e najvi{e uticaja na starije gen-eracije, pa }e Evropljani koji 2050. g.budu punili 65 godina mo}i dao~ekuju da ìve u prosjeku pet godinaduè od onih koji danas imaju 65godina. To }e doprinijeti spektaku-larnom porastu broja ljudi koji doìvestarost od 80 ili 90 godina. Ovo zna~ida }e mnogi od njih provesti nekolikodecenija u penziji i doìvjeti starostkoju uglavnom karakteri{u bolest iumanjena fizi~ka sposobnost, iako jemogu}e da }e se i njihovo zdravljeznatno popraviti", isti~e EK.

Procjene su i da }e regioni u koji-ma se stanovni{tvo sastoji uglavnom od

starijih osoba imati te{ko}a da obezbi-jede osnovna javna dobra i usluge,poput zdravstvene njege, stambenihprovizija, urbanog razvoja, transporta ituristi~kih usluga, a shodno tome }estarenje populacije doprinijeti pogo-r{anju ìvotnih uslova.

"Demografske promjene su pra-}ene i zna~ajnim dru{tvenim promje-nama u pogledu porodi~ne strukture,{to je posebno primjetno u sve ve}embroju starijih ljudi koji ìve sami.Rastu}i broj starijih, osoba koje zavise

od tu|e pomo}i, stvori}e nove izazoveekonomske, dru{tvene, pa i eti~keprirode", upozorava EK.

Uzev{i u obzir rast svjetskogstanovni{tva sa 2 milijarde 1950. g. na6.5 milijardi danas, Ujedinjene nacijeprocjenjuju da }e se ovaj trend nastavi-ti, iako sporijim tempom, tako da }ebroj stanovnika zemljine kugle 2050.godine iznositi 9.1 milijardi.

Oko 95% ukupnog rasta populacijedogodi}e se u zemljama u razvoju, ao~ekuje se da }e se broj stanovnika 50najnerazvijenijih zemalja udvostru~iti.Najbrì rast se o~ekuje u Africi. Kaorezultat toga, udio populacije EU 25 uukupnoj svjetskoj populaciji }e se znat-no smanjiti. Me|utim, Evropa ne}estariti sama. Sve ve}i procenat starijegstanovni{tva o~ekuje se i u Indiji i Kini.

U EK zato tvrde da }e se produk-tivnost uve}ati na globalnom nivou,ukoliko zemlje u razvoju uspiju daiskoriste svoju demografsku prednost iintegri{u mla|e, radno sposobnestanovnike u rastu}a radna trì{ta. Time}e se stvoriti profitabilne investicionemogu}nosti za Evropljane koji èle dau{tede dovoljno sredstava da obezbi-jede sopstvenu starost.

"Imigracija moè privremenoumanjiti finansijske pote{ko}e vezaneza starenje populacije ukoliko imigrantibudu legalno zapo{ljeni i ako budupla}ali doprinose javnim penzijskimfondovima. S druge strane, ekonomskiaktivni imigranti }e time tokom vreme-na i sami ste}i prava na sopstvenu pen-ziju", pi{e u analizi.

N. RUDOVI]V. []EPANOVI]

Evropa je ve} doma}in zna~ajnom broju imigranata iz tre}ih zemalja. EU je2004. registrovala 1,8 miliona imigranata. To zna~i da je, proporcionalno

broju stanovnika, stopa imigracije u EU ve}a nego u SAD-u. Evropska unija }e vjerovatno nastaviti da bude popularna destinacija za

imigrante u narednih nekoliko decenija. Konzervativne procjene Eurostata suda }e od sada pa do 2050. godine u EU imigrirati oko 40 miliona ljudi.

S obzirom na to da mnogi me|u njima spadaju u radno aktivnu popu-laciju, imigracija mijenja demografsku strukturu spu{taju}i prosjek starostistanovni{tva. S druge strane, dugoro~ne posljedice ovakvog trenda su neizv-jesne, jer zavise od manje ili vi{e restriktivne imigracione politike u pogledupridruìvanja ~lanovima porodice i nivoa plodnosti me|u imigrantima.

Uprkos trenutnom prilivu, imigracija moè samo djelimi~no ublaìtiefekat niske plodnosti i produènog ìvotnog vijeka na starosnu strukturustanovni{tva EU.

Kao posljedica toga, broj stanovnika u EU bi}e neznatno umanjen, ali }ezato u prosjeku ljudi postati mnogo stariji. Ekonomski gledano, najve}a prom-jena odnosi}e se na udio radno aktivnog stanovni{tva (starosti od 15 do 64godine) u ukupnoj populaciji. Taj broj }e se do 2050. godine smanjiti za 48miliona. Procenat starijeg stanovni{tva }e se udvostru~iti do 2050. i dosegnu}e51%. Danas, na jednu osobu starosti 65 godina i vi{e dolazi po ~etiri radnoaktivne osobe, dok }e 2050. na jednu osobu ove starosne dobi, biti samo dvijeradno aktivne osobe.

DDDDOOOO 2222000055550000.... DDDDOOOOLLLLAAAAZZZZIIII 44440000MMMMIIIILLLLIIIIOOOONNNNAAAA IIIIMMMMIIIIGGGGRRRRAAAANNNNAAAATTTTAAAA


f e b rua r 2 0 0 7 . Upo zna jmo Ev r op sku un i j u

Evropski savjet, koji je u neformalnomrje~niku poznat i kao Samit EU,

okuplja predsjednike dràva i vladazemalja ~lanica EU.

Formalno-pravno, Evropski savjetnije institucija Evropske unije. Ustano-vljen je 1974. godine na samitu u Parizu.Inauguralni samit odràn je 1975. godineu Dablinu za vrijeme irskog predsjeda-vanja Savjetom Evropske unije.

Razvoj Evropskog savjeta pro{ao jekroz nekoliko faza. Period konstitucijetraje od 1974. godine kada je ovo tije-lo imalo karakter neformalnog okupl-janja {efova dràva i vlada ~lanicaEvropske ekonomske zajednice. Nakondono{enja Jedinstvenog evropskog akta(JEA) 1986. godine, po~inje faza insti-tucionalizacije Evropskog savjeta. Od-redbama JEA odre|uje se sastav Savjetai obaveza zasijedanja najmanje dvaputa godi{nje. Ipak, ni ovim aktomEvropski savjet jo{ uvijek ne dobija sta-tus institucije.

Tre}i period razvoja Savjeta, kojitraje od Ugovora iz Mastrihta do danas,karakteri{e kontinuitet ostajanja ovogorgana van institucionalne strukture EU.

Ono po ~emu je Evropski savjetvaàn faktor procesa u EU jeste velikapoliti~ka teìna njegovih odluka. Za-pravo, Savjet isklju~ivo donosi politi~keodluke, ali nema zakonodavnu mo}.Snaàn politi~ki uticaj Savjeta pravno jepotvr|en i Ugovorom iz Mastrihta. Poovom Ugovoru, Savjet kvalifikovanomve}inom donosi odluku o tome da lizemlja zadovoljava uslove za usvajanje

jedinstvene evropske valute i ulazak uEvropsku monetarnu uniju.

Evropski savjet ima veliku mo} i udomenu odlu~ivanja o prijemu novih~lanica u Evropsku uniju. Na samitu1993. godine, Savjet je definisao poz-nate Kopenha{ke kriterijume koje moraispunjavati dràva koja èli da postane~lanica EU.

Evropski savjet ima zna~ajnu ulogui u spoljnoj politici EU i to u formidono{enja generalnih smjernica uodno{enju prema de{avanjima u svijetu.

Generalne smjernice nijesu uvijekrealizovane i ispo{tovane, takav jeslu~aj bio povodom davanja podr{keameri~koj intervenciji u Iraku, a tajslu~aj je podijelio zemlje EU.

Zasijedanja Evropskog savjetaobi~no se odràvaju dva puta godi{nje,a nekada i vi{e puta, sve u zavisnostiod potrebe. Evropski savjet treba raz-likovati od Savjeta EU koji okuplja min-istre zemalja ~lanica, ali i od SavjetaEvrope koji je posebna me|unarodnaorganizacija.

Tradicionalno, {efovi dràva i vlada~lanica EU su se sastajali u onoj zemljikoja je trenutno predsjedavaju}a Sa-vjeta EU. Na samitu u Nici 2001.godine, done{ena je odluka da seubudu}e barem polovina broja samitaodràva u Briselu. Odluka je bilainspirisana perspektivama pro{irenjaEU, koja je uskoro trebala da obuhvati25 dràva, i {to bi rotiranje mjestaodràvanja samita u~inilo suvi{e sloè-nim i skupim.

Evropskim savjetom }e do juna2007. godine predsjedavati njema~kakancelarka Angela Merkel.

Uloga predsjedavaju}eg Evropskogsavjeta se svodi na predsjedavanje ipripremu samita. Po statusu u Savjetu,predsjedavaju}i je primus inter paresme|u ostalim {efovima dràva i vlada.

Vi{e informacija o Evropskom sav-jetu moète na}i na sajtu: www.eu.int/de/info/eurocouncil

Petar \UKANOVI]

EEvvrrooppsskkii ssaavvjjeettP R E D S T A V L J A M O I N S T I T U C I J E E U NEVLADINE ORGANIZACIJE

U EVROPSKOJ UNIJI

EEVVRROOPPSSKKIIKKOOMMIITTEETT ZZAA

@@IIVVOOTTNNUUSSRREEDDIINNUU ((EEEEBB))EEB je federacija od 143 udruènja gra|ana

koja se bave ìvotnom sredinom u svimzemljama EU i ve}ini zemalja kandidata, kaoi u nekim susjednim zemljama. Ove organi-zacije djeluju na lokalnom, nacionalnom,evropskom i me|unarodnom nivou.

Cilj EEB-a je za{tita i pobolj{anje ìvotnesredine u Evropi, kao i pruànje mogu}nostigra|anima Evrope da aktivno u~estvuju u ost-varivanju tog cilja.

EEB nastoji da u javnosti promovi{eznanje i razumijevanje teku}ih i budu}ih poli-tika koje se ti~u ìvotne sredine i da motivi{egra|ane da se u kontinuitetu bave njihovimunapre|enjem. Stoga je nu`no stalno razvijan-je i odràvanje kontakta sa ~lanstvom, tj. sajavno{}u, kao i pruànje potrebnih informaci-ja, koordinacija i promovisanje pomenutihpolitika. EEB kancelarija u Briselu uskosara|uje sa organizacijama ~lanicama {iromEvrope. Tako|e, djeluje u ad-hoc koalicijamasa predstavnicima drugih interesnih grupa, uslu~ajevima kada je to potrebno. EEB imainformativnu i press slu`bu koju ~ini 12 rad-nih grupa sastavljenih od njenih ~lanova. Ovaslu`ba se bavi kreiranjem dokumenata koja seti~u aktuelnih pitanja iz oblasti za{tite ìvotnesredine o kojima se raspravlja u okviruEvropske unije.

U sprovo|enju svojih aktivnosti, EEBpolazi od sljede}ih koncepata: odrìvost nijesamo pitanje politike za{tite ìvotne sredine,ve} su va`ne i dru{tvena, ekonomska i kultur-na dimenzija. Dalje, EU ima glavni uticaj i vansvoje teritorije. I na kraju, ~lanstvo u EEB jeraznovrsno po snazi, pristupima i prioritetima.

Na bazi toga, mislija EEB-a je dapostane efikasan instrument u vidljivomunapre|enju EU politika u oblasti za{titeìvotne sredine i ostvarivanja odrìvog razvojakroz djelotvorno ugra|ivanje ciljeva ìvotnesredine u horizontalne i sektorke politike EU,kao i obezbje|ivanje usagla{avanja sa efikas-nim strategijama realizacije ovih ciljeva.

EEB ima konsultativni status u SavjetuEvrope i u Ujedinjenim nacijama, a sara|uje i saEvropskom Komisijom, Evropskim parlamentom,Ekonomskim i socijalnim savjetom i OECD-om.

Vi{e informacija o ovoj organizacijimoète prona}i na web sajtu www.eeb.org.

Pripremio: Vu~i} ]ETKOVI]


f e b rua r 2 0 0 7 . Ak t i vno s t i NVO-aa

UPodgorici je 18. februara 2007. godine,odràna sve~ana dodjela diploma V gen-

eraciji {kole evropskih integracija i II generacijiRegionalne {kole evropskih integracija koja seodvijala u Bijelom Polju.

[kolu evropskih integracija organizujekonzorcijum NVO koji ~ine Centar za gra-|ansko obrazovanje (CGO), Centar za razvojnevladinih organizacija (CRNVO) i Evropskipokret u CG (EPuCG), uz podr{ku fondacijeInstitut za otvoreno dru{tvo, Predstavni{tvo uCG (FOSI ROM).

[kola je u trajala od septembra 2006. dojanuara 2007. i obuhvatila je 7 modula, kojasu ponudila {iroki spektar teorijskih iprakti~nih saznanja iz oblasti evropskih inte-gracija. U tom periodu, ugledni predava~i istru~njaci iz zemlje i inostranstva, pripadnicidiplomatskog kora i ostali gosti upoznali supolaznike sa istorijatom, razvojem i fun-kcionisanjem evropskih integrativnih procesa,savremenim poloàjem evropskih institucija,njihovim uticajem na na{e dru{tvo i perspek-tivama saradnje u ovoj oblasti. Pored uvida uove procese, polaznici su obu~avani i zarazli~ite vrste aktivizma u vezi sa promovisan-jem ideje evropskih integracija i evropskihstandarda i vrijednosti uop{te. U realizacijiposebnog modula na temu "Crna Gora iEvropska unija", aktivno u~e{}e su uzeli pred-stavnici Vlade RCG i Vlade RepublikeSlovenije. Ukupno 45 polaznika/ce je uspje{nozavr{ilo ovaj intezivni program, koji jeuklju~ivao i zavr{ni test na kraju rada, kao ipisanje individualnih tematskih eseja.

Polaznici {kole su bili slu`benici repub-li~kih i lokalnih vlasti, sudstva i tuìla{tva,

predstavnici NVO, medija, privrede, prosvjetniradnici, funkcioneri politi~kih partija i studen-ti zavr{nih godina dru{tvenih nauka koji supokazali visok stepen aktivizma.

Na sve~anoj dodjeli su govorili: SanjaElezovi}, direktorka FOSI ROM, Stevo Muk,Izvr{ni direktor CRNVO-a, Mom~ilo Radulovi},Generalni sekretar EPuCG i DaliborkaUljarevi}, Izvr{na direktorka CGO-a. Orga-nizatori su podvukli da je ova generacijapokazala i do sad najbolje rezultate na testovi-ma i najavili nastavak ovog programa, ali i nekedruge srodne programe u kojima bi se mogaoiskoristiti potencijal koji postoji u okviru mreèpolaznika {kole evropskih integracija.

Gost {kole bio je Martin Harvey, pred-stavnik Evropske komisije u Crnoj Gori koji jepolaznicima i organizatorima ~estitao nauspje{noj realizaciji programa i ostvarenimrezultatima.

Ovaj jedinstveni program u regionu, dosada je zavr{ilo 173 polaznika/ca. Za vi{einformacije o {koli posjetite www.sei.cg.yu.

Uz podr{ku Nor-ve{ke kraljevske

ambasade, CGO iCRNVO su objaviliknjigu "Ljudska imanjinska prava upraksi" autora Ale-ksandra Sa{e Zeko-

vi}a. Knjigu je dijelom podràlo i Ministarstvo zaza{titu ljudskih i manjinskih prava Vlade RCG.

Knjiga predstavlja kompilaciju odre|enihistraìvanja, izazova, iskustava i preporuka kojese ti~u ljudskih prava, {to je ~ini korisnimistraìva~kim dokumentom o stanju ljudskih,uglavnom manjinskih, prava u Crnoj Gori.Istovremeno, ona moè posluìti i kaopokazatelj stanja i napretka ljudskih prava ubudu}nosti.

Primjeri prakse i opisani slu~ajevi kr{enja

ljudskih prava neprekidno podsje}aju naprincipe na kojima po~iva Evropska unija - slo-boda, demokratija, vladavina prava, po{tovanjeljudskih prava i osnovnih sloboda. Knjiga dopri-nosi identifikovanju mogu}ih barijera stvaranjucrnogorskog humanog kapitala koji u EUpodrazumijeva aktivno u~e{}e u dru{tvenom iekonomskom ìvotu te borbu protiv marginal-izacije i siroma{tva.

Publikacija direktno govori o po{tovanjuljudskih prava prepoznatih u Evropskoj povelji oljudskim pravima usvojenom u Nici 2000.Tako|e, u njoj se potencira prevazilaènjenaslje|a pro{losti, lo{ih navika i postupanja ipromovi{e izgradnja novog imidà zemlje kojaèli postati dio EU.

U kontekstu evropskih integracija CrneGore ova publikacija je prakti~an materijal urazumijevanju procesa pridruìvanja i kriterijuma

koji se na tom putu moraju ispuniti - funkcional-no prihvatanje demokratije i ostvarenje njenepune djelotvornosti, po{tovanje temeljnih princi-pa na kojima po~iva Unija i posebnog politi~kedimenzije Kopenha{kih kriterijuma.

Knjiga je korisna i donosiocima odluka, nesamo informativno, ve} i u pogledu izvla~enjapouka i zaklju~aka zna~ajnih za dono{enje irealizaciju politi~kih strategija i odluka.

Kona~no, namjera je autora i izdava~a oveknjige da doprinesu sna`nijem i kriti~kom zala-ganju za poziciju ljudskih prava u Crnoj Gori,odnosno da kod {irokog kruga korisnika, kojimaje namijenjena, doprinesu upoznavanju, raz-mi{ljanju i debati o stanju i perspektivi ljudskihi manjinskih prava, kako u postoje}im okolnos-tima, tako i u nastupaju}im izazovima koji supred Crnom Gorom, u pogledu kosolidacijenjenog dràvnog statusa i evropskih integracija.

DDoo ssaadd nnaajjbboolljjii rreezzuullttaattii

U S P J E [ A N Z A V R [ E T A K R A D A V G E N E R A C I J E [ E I II I G E N E R A C I J E R [ E I

I Z D A V A [ T V O PPoo{{ttoovvaannjjee lljjuuddsskkiihh ii mmaannjjiinnsskkiihh pprraavvaajjee pprreedduusslloovv eevvrrooppsskkiihh iinntteeggrraacciijjaa

CCiivv ii llnnii sseekkttoorrvvaa `̀aann ddiioo

eevvrrooppsskkiihh iinntteeggrraaccii jjaa

ULjubljani je 26. i 27. februara 2007. orga-nizovana me|unarodna konferencija na

temu "Uslovi koji se mijenjaju u zapadno-balkanskim zemljama - izazovi za budu}usaradnju sa EU i centralno-isto~nim zemljama",koja je okupila veliki broj donosioca odluka izEU, srodnih regionalnih organizacija, predstavni-ka Vlade Slovenije i civilnog sektora iz regiona.

Predstavnici civilnog sektora iz regionasu iz svoje perspektive govorili o procesuevropskih integracija i na~inima na koji tajproces moè biti najpovoljniji za gra|anezapadnog Balkana.

Posebne prezentacije svojih programapomo}i i saradnje, pored institucija EU, imalasu ministarstva inostranih poslova Slovenije,ê{ke republike, Austrije, Slova~ke republikei Ma|arske.

Iz Crne Gore, na konferenciji suu~estvovali Stevo Muk, izvr{ni direktorCRNVO-a i Daliborka Uljarevi}, izvr{nadirektorka CGO-a. Oni su imali svoja izla-ganja u okviru sesija radnih grupa o procesuevropskih integracija i aktiviranju ljudskihresursa u civilnom dru{tvu, ali i u dijelupredstavljanja anga`mana i u~e{}a civilnogsektora u promjena na nacionalnom nivou.

Konferenciju je organizovala SLOGA -Slovena~ka globalna akcija (Platforma zarazvojnu saradnju i humanitarnu pomo}) iEU PLATFORM - Austrijska EU platformaza razvojne nevladine organizacije, usaradnji sa Centrom za evropske perspek-tive, Austrijskom razvojnom agencijom iMIP-om Republike Slovenije.

PERSPEKTIVE POMO]I EUZAPADNOM BALKANU

Sa zavr{ne sve~anosti povodomdodjele diploma [EI i R[EI


f e b rua r 2 0 0 7 . P r og ram i u s av r { avan j a u EU

U O V O M B R O J U P R E P O R U ^ U J E M O :

AAMMEERRIICCAANN UUNNIIVVEERRSSIITTYYIINN BBUULLGGAARRIIAASofia, BulgariaScholarship/Financial aid: full for selected studentsDate: annuallyDeadline: N/A or unknownOpen to: students from the in-region countries Admission to the American University in Bulgaria(AUBG) is based upon a student's academic qual-ifications. Unlike most stale universities that arefully funded by government support, AUBG mustrely on tuition, fees, gifts, and grants to provide thehigh quality faculty, library and technologyresources, and modern residence halls. As a privateuniversity, AUBG is a more costly alternative tostate universities. No one, however, should be dis-couraged from applying because of price. The University provides financial aid based on boththe academic merit and the financial need of thestudent. Financial need is determined through ananalysis of the Financial Assistance Form and sup-porting documents submitted as part of the appli-cation packet. University financial aid is available only to studentsfrom the in-region countries*. Out-of-region stu-dents who need financial assistance in order toattend AUBG should investigate bank loans. For more information please contact: Kristina Doneva, Financial Aid Coordinator,Financial Aid Office, Room 109, AmericanUniversity in Bulgaria, Blagoevgrad 2700, Bulgaria, phone: (+359 73) 888 222, e-mmail:[email protected]. * 'In-region' countries include: Albania, Armenia,Azerbaijan, Belarus, Bosnia & Herzegovina, Bulgaria,Croatia, Georgia, Kazakhstan, Kyrgyzstan, FYROM(Macedonia), Moldova, Mongolia, Romania, Russia,Serbia, Montenegro, and the region of Kosovo,Turkmenistan, Tajikistan, Ukraine, Uzbekistan.

EEUURROOPPEEAANN SSUUMMMMEERRSSCCHHOOOOLL 22000077Come to Prague and spend 10 days in one of theEurope's most beautiful cities examining the roleand activities of the Central European countries inthe EU with one of the Czech Republic's best thinktanks. Attend the fifth year of our EuropeanSummer School.The European Summer School 2007 (ESS 2007)"Central Europe in the EU: Old Europe - NewEurope " focused on the role, activities and impactof the new member states from Central Europe(Czech Republic, Poland, Hungary and Slovakia) inthe enlarged European Union. Participants of theESS 2007 will learn and discuss about the politicaland economical challenges the new EU member

states are facing. The programme is intended forstudents who are currently enrolled in a college oruniversity. To be considered for admission, youhave to submit the Online Application Form.You will be asked to paste the following documentsinto the spaces specified in the Online Application:a) Resume or curriculum vitae. Please check

www.hr-dept.co.uk for a sample CV or resume.b) A statement-of-purpose not to exceed 500

words stating your reasonsfor applying to the School, and what you wouldlike to gain by attending.c) The language of the School is English. Therefore,

non-native speakers of English should provide aproof of English proficiency. It might be one ofthe following: the IELTS/TOEFL score, letter froman English professor or official certificate of com-pleted English courses.

Final Application Deadline: April 30, 2007For more information about the European SummerSchool go to www.europeum.org/ess2007 or contactEuropean Summer School 2007EUROPEUM Institute for European PolicyRytÕrskÄ 31, CZ-1110 00 Praha 1, CZECH REPUB-LIC, Tel: +420 221.610.206-77, Fax: +420221.610.204, E-mmail: [email protected]

EEUURROOPPEEAANN CCOOLLLLEEGGEEOOFF LLIIBBEERRAALL AARRTTSSBerlin, Germany Scholarship/Financial aid: based on demonstratedfinancial needDate: academic year 2007-008Deadline: 15 February 2007 and 30 April 2007Open to: students with a spe cial interest in phi-losophy, history, literature, political theory and thevisual artsThe European College of Liberal Arts(ECLA) offers a one-year undergraduate program inthe humanities. The academic year runs for ninemonths from early October to late June and isdivided into three ten-week terms: Autumn,Winter and Spring. The Academy Year program is an introduction tothe theory and practice of interdisciplinary learning.A core curriculum in philosophy, history, literature,political theory and the visual arts is team-taughtby faculty with background in these disciplines. Thecore course uses a lecture/seminar/tutorial format,and students learn through discussion in smallgroups, writing assignments and one-to-one tuto-rials. The core course begins with the classic texts ofancient Greece and has a loosely chronologicalstructure through the three terms, with particularfocus on selected historical periods. Key authorswho feature in the course include Aristotle, Dante,

Descartes, Dostoyevsky, Homer, Hume, Kafka,Kant, Kierkegaard, Machiavelli, Montaigne,Nietzsche, Pascal, Plato and Shakespeare. Elective courses in a range of disciplines includingart history, film theory, literary theory, music andperformance art complement the core curriculum.Students take the core course (six credits), oneelective course (three credits) and one foreign lan-guage (two credits). Students who have not mas-tered German are required to enroll in a Germanlanguage class, while others may choose betweenFrench or Spanish. The Seeing Berlin component of the program givesstudents and faculty the opportunity to exploretogether Berlin's artistic and architectural treasures.The program includes visiting the city's manymuseums as well as lesser-known public and pri-vate collections and galleries. In addition, facultyorganizes visits to concerts, plays, films and lectures. A one-week study trip to Italy complements theWinter term's emphasis on the Renaissance.Students prepare presentations and lead some ofthe excursions in a practical exercise of the kind oflearning in which they engage in the classroom. The comprehensive fee of 15.000 EUR coverstuition, accommodation and full board, the studytrip, public transportation in Berlin, emergencyhealth insurance coverage, books (on loan) andInternet access. ECLA has a need-based financial aid policy and iscommitted to giving all applicants who qualify foradmission a chance to enroll, regardless of theirfinancial means. Financial aid packages vary inamount and are based on applicants' demonstrat-ed need. There are two application deadlines: February 15th

2007 and April 30th 2007. For further information contact the AdmissionsOffice at [email protected] For information aboutfinancial aid contact the Financial Aid Office [email protected]. Applications for the academic year 2007-08 arenow being accepted.

EIC Bilten je elektronski ~asopis koji izlazi u sklopu EIC programa, a uz podr{ku fondacije Friedrich Ebert.Izdava~ je Centar za gra|ansko obrazovanje.

EIC bilten je zaveden u evidenciji medija Ministarstva kulture i medija pod rednim brojem 578. Urednik: Ne|eljko Rudovi}; Ure|iva~ki kolegijum: Vera [}epanovi}, Daliborka Uljarevi}, mr Dragan Stojovi}, mr Vladimir Vu~ini}Tehni~ki urednik: Bla`o Crvenica; Lektura: Milena Milunovi}; Lektura engleske verzije: Maja Mugo{a; Prevod: Vera [}epanovi}

Njego{eva 36 / I Tel / fax: 081 / 665 - 112, 665 - 327 E-mmail : [email protected] Bilten mo`ete preuzeti na www.cgo.cg.yu

eic bilten 17media.cgo-cce.org/2013/06/cgo-bilten-17.pdfeic bilten no 17 3 stav februar 2007. dvije...

Documents