www.eesc.europa.eu

svima vam od srca želim sretnu i uspješnu novu godinu. Nadam se da će vam donijeti puno zadovoljstva i sreće kako u privatnom tako i u profesionalnom životu.

Rad zauzima važno mjesto u našim životima. Gotovo je nemoguće u potpunosti ga odvojiti od našeg privatnog života.

Svima nam je potrebno zadovoljstvo koje proizlazi iz dobro obavljenog posla, kao i priznanje koje dobro obavljen posao zaslužuje.

Velik su dio naših sugrađana radnici, ali ne smijemo zaboraviti da su među našim sugrađanima i radnici koji ne dobivaju plaću, oni koji su još premladi da rade, oni koji su u mirovini i oni koji ne rade jer su bolesni, teški su invalidi, žrtve su nezaposlenosti ili ne rade iz nekog drugog razloga.

Povrh toga, aktivnosti velike većine organizacija civilnog društva zastupljenih u Odboru izravno su povezane s radom. Razlog tome golema je važnost rada u našim životima.

Uz ono što sami ulažemo u svoj rad – kompetencije, hrabrost, energiju i odlučnost – vjerujem da je još nešto potrebno kako bi se moje novogodišnje želje na najbolji način ostvarile, a to je da budete okruženi iskrenošću, odanošću, dijalogom i, ako je moguće, solidarnošću. Potrebni smo jedni drugima.

Bez obzira na ono što će se dogoditi, imajmo na umu dvije osnovne postavke koje nas moraju ujediniti, posebno u ovim teškim trenucima za Europu: kao prvo, Europska unija donosi dobro svojim narodima te je stoga moramo očuvati i razvijati. Kao drugo, unutar Europske unije civilno društvo mora se organizirati i poticati na organiziranje jer ono mora biti zastupljeno i njegov se glas mora čuti.

Georges DassisPredsjednik EGSO-a

U OVOM BROJU

2 Komisija mora insistirati na većoj solidarnosti tijekom 2017. godine, tvrdi EGSO u raspravi s povjerenikom Timmermansom

7 Inicijativa EGSO-a za mlade Tvoja Europa, tvoje mišljenje! 2017.

8 Saznajte kako EGSO doprinosi promjenama – novi korporativni videozapis

KALENDAR7. i 8. veljače – Valletta, Malta: Otoci u EU-u: od strukturnih nedostataka do uključivog teritorija

22. i 23. veljače – EGSO, Bruxelles: Plenarno zasjedanje EGSO-a

EGSO poziva povjerenika Katainena da bez odgađanja aktivira plan ulaganjaU mišljenju „EFSU 2.0” preporučuje se uključivanje privatnog kapitala

Vijeće ministara u prosincu je odlučilo produljiti trajanje Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU 2.0), uz ulaganja u vrijednosti od dodatnih pola bilijuna eura do 2020. godine. EGSO je na prosi-načkom plenarnom zasjedanju pozvao na hitnu provedbu, uravnoteženu zemljopi-snu pokrivenost u cijelom EU-u te zajam-čeno uključivanje privatnog kapitala.

EFSU je dokazao da je početni plan počivao na čvrstim osnovama. Dosad su odobrene operacije u vrijednosti većoj od 154 milijarde eura, 62 % od čega financi-raju privatni ulagači, a potporu je primilo 380 000 MSP-ova i više od 50 000 mikro-poduzeća. EGSO je pozdravio prijedlog Komisije i odluku Vijeća da produlje traja-nje EFSU-a i povećaju njegova financijska sredstva. Potrebno je nastaviti podupirati MSP-ove, no kao što je naglašeno u mišlje-nju, tim bi poduzećima trebalo jasno uka-zati na to da potporu primaju od EU-a. EGSO je pozvao i  na veće uključivanje privatnog kapitala te je naglasio važnost uravnotežene zemljopisne i  sektorske

pokrivenosti. Povrh toga, EGSO je istaknuo potrebu da se osnaži socijalna dimenzija EFSU-a te preporučio jačanje Europskog savjetodavnog centra za ulaganja (EIAH), kao i uloge nacionalnih razvojnih banaka.

Alberto Mazzola (Skupina poslodavaca – IT), izvjestitelj EGSO-a o  EFSU-u, izjavio je: „Predlažemo sve veće uključivanje privatnog kapitala – tržišta obveznica te fondova osiguranja i  investicijskih fondova – uz osiguravanje njihova pra-vilnog korištenja. Institucijski ulagači u Europi upravljaju sredstvima u iznosu od 13  500 milijardi eura, od čega se manje od 1  % ulaže u  infrastrukturu.” Junckerov plan, za koji je izdvojeno više sredstava nego za druge inicijative, omo-gućuje ulaganja u velike prekogranične

europske projekte od kojih svaki vrijedi više od 10 milijardi eura, a koji su uglavnom financirani privatnim kapitalom. „Komisija mora biti proaktivna kako bi ostvarila te projekte. EFSU bi trebao podupirati i elemente kao što su dvojne tehnologije povezane sa zajedničkom sigurnošću i obrambenom industrijom, te je u skladu s time potrebno izmijeniti popis sektora koji ne mogu dobiti potporu EIB-a”, rekao je izvjestitelj EGSO-a. (mm)� l

Europsko društvo treba iz kulture odbacivanja prijeći u održiviju fazu obilježenu velikim brojem radnih mjestaEGSO usvojio mišljenja o ekonomiji suradnje, funkcionalnoj ekonomiji i ideji nukanja

Na prosinačkom plenarnom zasjeda-nju EGSO-a istaknuta je važnost ekono-mije suradnje i funkcionalne ekonomije kao novih poslovnih modela za održiviju Europu. Međutim, Odbor je jednako tako pozvao Komisiju da osigura da se u eko-nomiji suradnje ne povećaju nesigurnost rada i mogućnosti za izbjegavanje plaća-nja poreza. Među načinima za postizanje tog cilja izdvaja se pristup utemeljen na ideji nukanja. EGSO je predložio i razradu novog načina reguliranja i mjerenja nove ekonomije s pomoću različitih standarda.

Tijekom rasprave o mišljenju o ekono-miji suradnje EGSO je izrazio zabrinutost zbog toga što nesigurnost rada i pove-ćane mogućnosti za izbjegavanje plaćanja poreza predstavljaju prijetnju u decen-traliziranom digitalnom gospodarstvu.

EGSO je pozvao na to da se ne dopusti da lanac dodane vrijednosti prijeđe iz ruku subjekata realnog gospodarstva u ruke vlasnika vlasničkih digitalnih platformi, poput platformi za zajedničko korištenje automobila. U mišljenju se naglasak stav-lja na rješenja poput osnivanja europske agencije za ocjenjivanje digitalnih plat-formi na temelju transparentnosti, nedis-kriminacije i povjerenja.

U mišljenju o funkcionalnoj ekonomiji EGSO je pozvao na to da europsko druš-tvo otpočne ekonomsku tranziciju iz faze prekomjernog iskorištavanja resursa i kul-ture odbacivanja u održiviju, kružnu fazu koja je usmjerenija na kvalitetu nego na kvantitetu i nudi velik broj radnih mjesta. Odbor je preporučio da se ubrzaju istra-živanja i dostignuća na području novih

načina proizvodnje i potrošnje povezanih s funkcionalnom ekonomijom: ekološko osmišljavanje proizvoda, kružno gospo-darstvo i gospodarstvo za opće dobro.

Odbor je usvojio i mišljenje o izradi poli-tika utemeljenih na ideji nukanja. „Nukanje” podrazumijeva mijenjanje ljud-skog ponašanja s pomoću „blagih poti-caja” ili sugestija, a može se upotrebljavati gotovo na svim područjima politika, poput korištenja energije, zdravstvene skrbi i gospodarenja otpadom. EGSO će u izradi politika na europskoj i nacionalnoj razini poticati uporabu tog učinkovitog instrumenta koji je jednostavno provesti. Ako se nukanje pomno osmisli, uz uzima-nje u obzir kako tehničkih tako i etičkih pitanja, može potaknuti ljude da promi-jene svoje ponašanje. (mm)� l

UVODNIKDragi čitatelji,

Posebno izdanje u umetku

Nakon svečane dodjele Nagrade EGSO-a za civilno društvo 2016. godine održane u prosincu, EGSO info objavljuje poseban umetak u kojem donosi kratke životopise pobjednika i razgovore s njima, kao i zapažanja predsjednika EGSO-a Georgesa Dassisa o migracijama kao ključnom pitanju našeg doba i razmišljanja potpredsjed-nika Gonçala Loba Xaviera o značenju Nagrade EGSO-a za civilno društvo.

ISSN 2314-971X

Europski gospodarski i socijalni odbor –most između Europe i organiziranog civilnog društvaSiječanj 2017. | HR

EGSO info

Komisija mora insistirati na većoj solidarnosti tijekom 2017. godine, tvrdi EGSO

Na raspravi s  prvim potpredsjednikom Europske komisije Fransom Timmermansom, održanoj prilikom plenarnog zasjedanja, članovi EGSO-a pozvali su na povećanu soli-darnost i  odgovornost, kao što je izneseno u  doprinosu EGSO-a programu rada Europske komisije za 2017. godinu.

EGSO smatra da bi 2017. godina trebala biti posvećena povećanju gospodarske i socijalne kohezije EU-a, osna-živanju uloge EU-a u svijetu i jačanju osjećaja pripad-nosti europskih građana EU-u. Predsjednik EGSO-a George Dassis poručio je: „Moramo se boriti pro-tiv nejednakosti i siromaštva; to je jedini način da uvjerimo Europljane da udruženim snagama podu-pru europski projekt.” Izgradnja sustavnog dijaloga s organizacijama civilnog društva i jačanje socijalnog dijaloga ključni su za postizanje ciljeva EU-a.

Potpredsjednik Timmermans izjavio je: „Najveći izazov s kojim se suočavamo potreba je za pobolj-šanjem socioekonomskih uvjeta, a prva mjera 2017. godine bit će usredotočivanje na stup socijalnih prava, jedinstveno digitalno tržište i  energetsku uniju.”

U svom doprinosu programu rada Europske komisije za 2017. godinu EGSO poziva Komisiju da osigura da se u okviru europskog semestra ostvare ciljevi strate-gije Europa 2020. Također je zaključio da bi dovršenje jedinstvenog tržišta trebalo biti prioritet.

Potrebno je ojačati ulogu EU-a kao svjetskog pokretača mira i stabilizacije uz pomoć zajednič-kog sustava azila, snažne zajedničke vanjske i razvojne politike, međunarodne suradnje policijskih snaga i učinkovite kontrole vanjskih granica. (cad/jk)� l

Zrakoplovstvo: Potreban je nov pristup sigurnosti, tvrdi EGSO

Sigurnost je temelj održivog sektora zrakoplov-stva, jednog od ključnih područja za gospodarski rast u EU-u. Međutim, sigurnost zračnog prometa u 21. stoljeću znači biti spreman i redovito se pri-lagođavati novim sigurnosnim rizicima, poput bes-pilotnih letjelica i novih oblika kiberkriminaliteta. U  cilju prilagodbe promjenjivom tehnološkom okruženju EGSO je usvojio mišljenje kojim se podu-pire nov pristup sigurnosti utemeljen na procjeni rizika i performansama, uz redovitu evaluaciju pra-vila svakih pet godina.

„Novim pravilima o sigurnosti zračnog prometa morat će se svim putnicima i građanima osigurati siguran zračni promet prihvatljiv za okoliš”, kazao je Raymond Hencks (Skupina radnika – LU), izvje-stitelj za mišljenje, i dodao: „Moramo uzeti u obzir bitnu europsku dimenziju sigurnosti zračnog pro-meta i ojačati djelovanje na razini EU-a. Države članice trebaju imati zajednički pristup kako bi se izbjegli složenost i dupliciranje sigurnosnih standarda.”

Osim novog pristupa, potrebno je ojačati kapacitet Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA) te osigurati transparentan i uključiv prijelaz na novi sustav utemeljen na procjeni rizika i perfor-mansama. EGSO smatra da je potrebno dodatno proširiti nadležnost EASA-e kako bi Agencija dobila

veće ovlasti na području sigurnosti; to se posebice odnosi na djelovanje u hitnim slučajevima. Financi-ranje Agencije ne bi trebalo ovisiti o naplati usluga u vezi s jedinstvenim europskim nebom. Istovre-meno, potrebno je razmotriti i dodatne elemente, poput zahtjeva za certifikaciju pružatelja zemaljskih usluga i sustava licenciranja kabinske posade.

EGSO poziva na donošenje sveobuhvatnih i dosljednih propisa za bespilotne letjelice kako bi se zajamčila sigurnost. Stoga je potrebno uspo-staviti dosljedan pristup u pogledu licenciranja na području rabljenja i posjedovanja bespilotnih letjelica, uključujući postupak registracije. (cad/jk)� l

© Shutterstock

EGSO poziva na stratešku reviziju Strategije EU-a za kibernetičku sigurnost

Internet i digitalne tehnologije igraju bitnu ulogu u gospodarskom i socijalnom životu. Digitalna ekono-mija već donosi više od jedne petine rasta BDP-a u EU-u. Naše društvo ovisi o  internetu i digitalnoj tehnologiji; stoga je važno da se ta izuzetno važna infrastruktura zaštiti na odgovarajući način.

Incidenti povezani s  kibernetičkom sigurnošću uzrokuju znatnu štetu gospodarstvu EU-a i naruša-vaju povjerenje građana u digitalno društvo. Prema podacima Istraživanja o općem stanju informacijske sigurnosti za 2016. godinu, otprilike 80 % poduzeća EU-a susrelo se s barem jednim incidentom povezanim s kibernetičkom sigurnošću, dok je broj sigurnosnih incidenata u svim industrijama diljem svijeta porastao za 38 % tijekom 2015. godine.

EGSO smatra da to dokazuje da Strategija EU-a za kiber-netičku sigurnost iz 2013. i mjere poduzete u okviru te strategije nisu dovoljne za osiguravanje ni otpornosti na kibernetičke napade ni primjerenog odgovora na te incidente. EGSO je stoga usvojio mišljenje „Jačanje europskog sustava kibernetičke sigurnosti” u kojem pozdravlja Komunikaciju Europske komisije o toj temi, ali i poziva na ažuriranje Strategije za kibernetičku sigurnost te predlaže niz mjera, kao što je izdvajanje odgovarajućih sredstava za institucije koje se bave tim pitanjem te za istraživanja i inovacije na polju kiber-netičke sigurnosti. Povrh toga, EGSO se nada da će se

ugovorno javno-privatno partnerstvo na području kibernetičke sigurnosti iskoristiti za potporu razvoju poduzeća specijaliziranih za kibernetičku sigurnost.

EGSO pozdravlja namjeru Komisije da evaluira man-dat Agencije Europske unije za mrežnu i informacij-sku sigurnost, no također poziva na osnivanje tijela za kibernetičku sigurnost na razini EU-a, kao i na osmi-šljavanje nacionalnog modela za razvoj kibernetičke sigurnosti i sustava za rejting radi mjerenja stupnja otpornosti svake države članice. Odbor smatra da je, među ostalim, od ključne važnosti obrazovati osoblje javnih uprava u vezi s relevantnim pitanjima, podići svijest građana u pogledu rizika te ojačati suradnju među svim uključenim stranama. (jk)� l

Malteško predsjedanje EU-om: težište na bitnim pitanjima

Malta u siječnju 2017. prvi put u povijesti preu-zima kormilo rotirajućeg predsjedništva Vijeća EU-a, i to u presudnom trenutku za Europu. U ožujku 2017. obilježava se 60. godišnjica Ugovora iz Rima te se tom prigodom dovršava proces promišljanja o budućnosti EU-a koji su šefovi država i vlada započeli u rujnu 2016. u Bratislavi. Uz to, Malta je svjesna mogućnosti pokretanja članka 50., pa se stoga priprema i za moguće otpočinjanje pregovora o Brexitu. Nakon nizozemskog i slovačkog predsje-danja, razdoblje aktualnog trija trajat će do srpnja 2017. Malta je odabrala sljedeće prioritete koji će usmjeravati njezino predsjedanje:

�l migracije: jačanje i pojednostavljivanje zajed-ničkog europskog sustava azila

�l jedinstveno tržište: uklanjanje prepreka kao što su naknade za roaming i razvijanje unije trži-šta kapitala

�l sigurnost: borba protiv terorizma, upravljanje vanjskim granicama Unije, unapređenje uprav-ljanja Eurojustom

�l socijalna uključenost: veće sudjelovanje žena na tržištu rada, suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja

�l zemlje europskog susjedstva: stabiliza-cija Libije, mirovni proces na Bliskom istoku,

sukob u Siriji i suradnja sa zemljama Istočnog susjedstva

�l pomorstvo: međunarodno upravljanje oce-anima, inicijativa za morski bazen Zapadnog Mediterana

Zbog važnosti tih prioriteta malteško predsjedništvo zatražilo je od EGSO-a da izradi razmatračka mišljenja o sljedećim temama:

�l nautički i pomorski turizam�l usavršavanje vještina osoba na tržištu rada�l visokokvalitetno obrazovanje za sve�l otoci u EU-u: od strukturnih nedostataka do

uključivog teritorija

U sklopu savjetovanja i sastanaka koji će se održati na Malti Odbor će ondje 21. ožujka 2017. organi-zirati svoje godišnje događanje povodom Europ-skog dana potrošača. Ovogodišnja tema bit će „Jedinstveno digitalno tržište: Kakvu korist donosi potrošačima?” (jb)� l

Glavna događanja EGSO-a povezana s malteškim predsjedanjem

�l 25. siječnja: plenarno zasjedanje EGSO-a – predstavljanje prioriteta malteškog pred-sjedanja (Bruxelles)

�l 7. veljače: javno savjetovanje – „Što otocima Europske unije donosi budućnost?” (Malta)

�l 22. veljače: otvorenje izložbe „Niti sjećanja”, Joe P. Smith (Bruxelles)

�l 21. ožujka: konferencija povodom Europ-skog dana potrošača (Malta)

�l travanj: konferencija „Digitalna Europa i industrijske promjene” (Malta)

�l 31. svibnja: otvorenje izložbe „Regnum”, Kris Micallef (Bruxelles)

�l 22. i 23. lipnja: godišnji sastanak predsjed-nika i glavnih tajnika gospodarskih i soci-jalnih vijeća država članica EU-a i EGSO-a (Malta)

�l 5. srpnja: plenarno zasjedanje EGSO-a – predstavljanje rezultata malteškog pred-sjedanja (Bruxelles)

Brošura EGSO-a o prioritetima tijekom malteškog predsjedanja može se preuzeti na http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.publications.41204

© Shutterstock

2

Posebno

izdanje o Nagradi

za civilno društvo 2016.

www.eesc.europa.eu

Solidarnost s migrantima u Europskoj uniji

Migranti su tijekom povijesti aktivno doprinosili gospodarskom, socijalnom i kulturnom razvoju europskih društava, kao i njihovoj raznolikosti. Danas, u kon-tekstu starenja stanovništva, potrebne su nam njihove kompetencije, njihova energija i njihova odlučnost. Određene studije Ujedinjenih naroda pokazuju da je doprinos migranata društvu veći nego trošak koji oni uzrokuju.

Migracije i prihvat izbjeglica jedan su od najvećih izazova s kojima se Europa tre-nutno suočava.

To opravdava temu odabranu za izdanje Nagrade EGSO-a za civilno društvo 2016.

godine, kojom se nagrađuju pojedinci i organizacije civilnog društva koji nastoje pomoći izbjeglicama i migrantima poboljšavajući njihove životne uvjete i pomažući im da se integriraju u društvo.

Od početka izbjegličke krize EGSO je u 11 država EU-a i Turskoj proveo misije za utvr-đivanje činjenica koje su našim članovima omogućile da prouče uvjete na terenu i

u izvješću iz ožujka 2016. iznesu niz preporuka. Među njima izdvajamo sljedeće: EU i države članice moraju uvesti pravedan zajednički sustav azila, izbjeglicama su potrebni sigurni i zakoniti kanali za dolazak u Europu i nakon toga im se moraju osigurati dugo-ročne politike integracije.

Organizacije civilnog društva obavljaju posao neprocjenjive vrijednosti, često nado-knađujući propuste javnih službi. Od juga Italije do skandinavskih zemalja, od Francu-ske do Balkana, one brane ljudska prava i dostojanstvo migranata i njihovih obitelji. U nekim državama socijalni partneri udružuju snage kako bi pomogli migrantima da se integriraju na tržište rada.

Vrlo sam ponosan na to što svijetu mogu pokazati toliko dirljive primjere solidarnosti europskih organizacija i pojedinaca koji iskazuju golemu sposobnost empatije, mobi-lizacije i organiziranog djelovanja. Žao mi je samo zbog jednog, a to je što ne mogu dodijeliti ovu nagradu većem broju organizacija, tim više što bih iz osobnih razloga među njima rado vidio jednu talijansku organizaciju. U svakom slučaju, želim odati počast brojnim organizacijama i osobama koje diljem Europe i povremeno u neprija-teljski nastrojenom okruženju ili u jeku gospodarske krize pridonose tomu da patnja brojnih ljudi bude nešto podnošljivija.

Georges Dassis

Predsjednik EGSO-a

Odavanje priznanja najboljem u civilnom društvu

Pri kraju postupka dodjele Nagrade EGSO-a za civilno društvo 2016. želio bih s našim čitateljima podijeliti neko-liko misli u vezi s ovim vrlo pozitivnim aspektom mog mandata. Zaprimili smo 284 prijave, najveći broj u deset godina postojanja Nagrade, pa je ocjenjivačkom povjerenstvu i povjerenstvu za odabir bilo izuzetno teško odabrati krajnje pobjednike među tako brojnim vrijednim projektima i primjerima goleme ljudske solidarnosti.

Rekordan broj prijava i  težak odabir pobjednika dokaz su, ako je dokaz uopće bio potreban, presudne uloge civilnog društva u rješavanju izazova migracija, bilo to pri spašavanju ili prihvaćanju izbjeglica i migranata, bilo pri zadovolja-vanju njihovih osnovnih potreba ili osi-guravanju njihove socijalne integracije. Naših pet pobjednika svakako pokriva cijeli spektar.

Nagrađivanje najistaknutijih primjera djelovanja civilnog društva na ovom području za EGSO je doista bio najpri-mjereniji način da privede kraju godinu koja je počela dugim nizom misija za utvrđivanje činjenica diljem Europe čiji je cilj bio analizirati ulogu civilnog društva u nošenju s golemim priljevom migranata

i  izbjeglica. Naše su misije ukazale na to koliko je civilno društvo važno kao potpora javnim vlastima, koje ponekad i zamjenjuje u područjima u kojima one nisu aktivne. Suradnja je stoga od pre-sudne važnosti!

Zbog toga bih, dok čestitam našim pobjednicima, želio odati priznanje i svim drugim organizacijama i pojedincima koji su se prijavili za Nagradu. Njihov skupni i  pojedinačni rad od neprocjenjive je vrijednosti i plete priču koja je u oštroj

suprotnosti s rasizmom, strahom i kse-nofobijom koje mediji obično prika-zuju. Dapače, tijekom postupka odabira postalo je jasno da stvaramo riznicu naj-boljih praksi i praktičnih rješenja koje bi trebalo podijeliti i proširiti kako bi služili kao uzor. Odjel EGSO-a za komunikaciju stoga je pristao na suradnju sa Stručnom skupinom za zapošljavanje, socijalna pitanja i  građanstvo (SOC) i  njezinim predsjednikom Pavelom Trantinom, koji su svojom stručnošću na području politika koje se bave migracijama i inte-gracijom podupirali naš rad u postupku dodjeljivanja Nagrade, kako bi zajednič-kim snagama objedinili sve te informacije i objavili ih u knjizi. Zajedno s izvješćima o prošlogodišnjim misijama naših čla-nova ta bi knjiga trebala pomoći europ-skim vladama i predstavnicima civilnog društva da odgovore na izazove s kojima se Europa suočava.

Još jednom, čestitam svima koji su sudje-lovali i time doprinijeli promjeni. Svi vi ste pobjednici!� l

Gonçalo Lobo Xavier

Potpredsjednik EGSO-a za komunikaciju

Nagradom EGSO-a za civilno društvo nagrađuju se najistaknutiji primjeri solidarnosti s migrantimaMađarska nevladina organizacija Zaklada Artemisszio – dobitnica prve nagrade za promicanje društvene raznolikosti i multikulturalnosti u Mađarskoj

Nagrada EGSO-a za civilno društvo za 2016. godinu – videozapisSvečanost dodjele nagrada pogledajte ovdje: europa.eu/!TD66Kt

Predstavljanje pet pobjedničkih projekata pogledajte ovdje: europa.eu/!dF33py�l

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) dodijelio je 15. prosinca 2016. svoju Nagradu za civilno društvo za 2016. godinu. Nagradu je dobilo pet organiza-cija i pojedinaca iz cijele Europe koji su se iskazali solidarnošću prema izbjeglicama i  migrantima. Prvu je nagradu dobila mađarska nevladina organizacija Zaklada Artemisszio (14 000 eura), dok su nje-mačka, francuska i talijanska organizacija SOS Mediterrannee, grčki pekar Dio-nysis Arvanitakis, ogranak španjolske

nevladine organizacije SOS Racismo i  grčka nevladina organizacija Iliak-tida (Zraka sunca) dobili drugu nagradu u iznosu od 9000 eura po dobitniku.

U govoru prilikom preuzimanja nagrade Adrienn Zsuzsanna Megyery-palfay, koor-dinatorica projekta Gradimo mostove Zaklade Artemisszio, izjavila je: „Vrlo smo zahvalni na nagradi i ponosni što smo je dobili. Ovom nagradom Europa odaje priznanje radu civilnog društva.

Djelovanje civilnog društva ključno je za spašavanje života u migracijskoj krizi tako širokih razmjera. Nagrada šalje jasnu i pozitivnu poruku migrantima i  izbjeglicama. Smatramo je znakom čvrste predanosti EU-a potpori ljudima koji traže mir i sklonište.”

EGSO se nada da će uz pomoć ovih nagrada omogućiti odabranim orga-nizacijama, koje često nemaju pristup državnim fondovima ili se na njih ne mogu osloniti, da osiguraju sredstva koja su im potrebna da nastave i prošire svoje projekte. Nada se i da će takvi projekti

zaživjeti i u drugim europskim zemljama i šire, kao primjeri najboljih praksi koje drugi trebaju slijediti.� l

ISSN 2314-971X

Europski gospodarski i socijalni odbor –most između Europe i organiziranog civilnog društvaSiječanj 2017. | HR

EGSO infoPosebno

izdanje o Nagradi

za civilno društvo 2016.

EGSO je objavio brošuru u  kojoj se predstavlja pet pobjedničkih pro-jekata te se pružaju osnovne infor-macije o Nagradi za civilno društvo općenito i o opsežnom radu EGSO-a usmjerenom na postizanje paneurop-ske migracijske politike i politike azila. Brošuru možete preuzeti ovdje: http://www.eesc.europa.eu/resources/docs/qe-04-16-734-en-n.pdf� l

Nagrada EGSO-a za civilno društvo: opće informacije

Godišnja nagrada za civilno društvo instrument je koji je EGSO pokrenuo prije deset godina, 2006., kako bi uperio reflektore na napore koje građani i organizacije diljem Europe ulažu u poboljšanje životnih uvjeta u svojim zajednicama. Svrha je nagraditi i potaknuti projekte – već dovršene ili još u tijeku – uz pomoć kojih su ostvareni opipljivi rezultati u određenom i svake godine različitom području, kao i podići svijest u javnosti o doprinosu civilnog društva promicanju zajedničkih vrijednosti na kojima se temelje europski identitet i europski projekt.

Natjecanje je otvoreno svim organizacijama civilnog društva koje imaju službeno sjedište u EU-u, kao i pojedincima.

Tijekom 2016. godine EGSO je zaprimio 284 prijave iz 27 zemalja. Žiri ocjenjivač-kog povjerenstva, sastavljen od tri člana EGSO-a i jednog vanjskog suca, utvrdio je uži popis finalista koji je zatim dostavljen povjerenstvu za odabir koje čine Uže predsjedništvo u proširenom sastavu i glavni tajnik EGSO-a.

Ocjenjivači su tražili inovativne projekte koji donose opipljivu korist migrantima, posebno u pogledu sljedećih aspekata:�l pružanje hitne pomoći�l osiguravanje socijalne podrške te smještaja i zdravstvene skrbi�l pružanje praktične podrške i savjeta�l borba protiv ksenofobije, rasizma i diskriminacije�l suzbijanje izrabljivanja i promicanje uzajamnog poštovanja i tolerancije�l senzibilizacija novopridošlih osoba u pogledu njihovih prava i obveza te osi-

guravanje sredstava uz pomoć kojih mogu postati samostalni�l organiziranje obrazovanja i obuke za državljane trećih zemalja i zajednice

domaćina�l stavljanje naglaska na pozitivan doprinos migranata europskom društvu

Ocjenjivačko povjerenstvo odredilo je niz kriterija kako bi ocijenilo sljedeće:�l u kojoj je mjeri određena inicijativa doprla do ciljane publike i uspjela je

senzibilizirati u vezi s konkretnim pitanjima koja se tiču migracije, kao i�l dugoročni utjecaj ostvarenog djelovanja te�l trajan doprinos dobrobiti zajednica o kojima je riječ

Povrh toga, inicijativama se moralo:�l dokazati inovativan, kreativan i originalan duh�l osigurati sudjelovanje samih migranata�l ponuditi primjer koji i drugi mogu slijediti

Svečana dodjela nagrada, na kojoj su pobjednici i drugonagrađeni podijelili iznos od 50 000 eura, održana je 15. prosinca 2016. u Bruxellesu.

U prethodnim godinama nagrade su dodijeljene različitim projektima i inicijati-vama čiji je cilj bio suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti, potpora romskim zajednicama, promicanje održivog načina života i zelenih radnih mjesta, poticanje umreživanja, obrazovanja i kampanja za podizanje svijesti ili zalaganje za interese mladih.� l

Zaklada Artemisszio

(HU) nevladina je organizacija koja ima više od 20 godina iskustva i u vrlo teškim uvjetima radi na soci-jalnoj i kulturnoj integraciji migra-nata i izbjeglica u društvo. U okviru programa „Gradimo mostove” pomogla je brojnim izbjeglicama i  migrantima da razviju osjećaj pripadnosti mađarskom društvu, uz pomoć volontera mentora koji pomažu izbjeglicama i migrantima te ih podučavaju lokalnom jeziku, običajima i kulturi. Migrantima se osigurava i strukovno osposoblja-vanje kao priprema za pristupanje lokalnom tržištu rada. Organizacija nastoji proširiti taj program, kojim se trenutačno može osigurati istovremena podrška za 60 osoba, kako bi izgradila veću zajednicu koja neprestano raste – „Zajednicu Mira” u Mađarskoj.

NOVA PUBLIKACIJA

Predstavljanje pobjednikaNa sljedećim stranicama donosimo pregled pet dobitnika

Nagrade EGSO-a za civilno društvo 2016. i njihove odgovore na naša pitanja po primitku nagrade

„Ova nagrada šalje jasnu i pozitivnu poruku migrantima i izbjeglicama. Smatramo je znakom odlučne predanosti EU-a potpori ljudima koji traže mir i sklonište.”

EGSO info: Možete li nam objasniti što ova nagrada znači za Vas i Vašu organizaciju?

AF: Nagrada potvrđuje da imamo jasnu ideju o tome što je problem, a i o mogu-ćim rješenjima. Pokazuje da nismo sami te da možemo računati na podršku dru-gih. Njome se također odaje priznanje našem dosadašnjem radu, a to izuzetno cijenimo i ponosni smo na to.

Što biste savjetovali drugim orga-nizacijama u pogledu postizanja rezultata u okviru aktivnosti i pro-grama te vrste?

Stanje u  vezi s  izbjeglicama razlikuje se od zemlje do zemlje i neprestano se mijenja. Važna je brza reakcija na krize, ali je važno i dugoročno osigurati pomoć i održati zamah koji se rađa iz uspješ-nog zajedničkog djelovanja. Smatramo da se to na najbolji način može postići ako u  što većoj mjeri smanjimo uda-ljenost između onih koji pružaju i onih koji primaju pomoć te stvorimo okružje u kojem svi, bez obzira na status, mogu pomoći.

Kako ćete iskoristiti ova sredstva da poboljšate skrb za migrante i njihovu dobrobit?

Od 2017. više nećemo primati potporu koju smo tijekom 2016. dobivali od UNH-CR-a za uspostavu osnovne Zajednice Mira s obzirom na to da u Mađarskoj tre-nutno ne vlada izbjeglička kriza, barem ako se sudi prema broju izbjeglica. No, to ne znači da je stanje dobro. Izbjeglice i  tražitelji azila koji žive u  Mađarskoj danas su suočeni sa sve težim uvjetima, kao i s odbacivanjem, ne toliko od strane društva, koliko od strane institucija. Želimo im i  dalje osiguravati sigurnu zajednicu u kojoj mogu naći dom i pri-premiti se za to da postanu korisni članovi mađarskog društva. Velik broj volontera pomaže u vođenju zajednice, no naši su troškovi i dalje veliki. Iskoristit ćemo novac od nagrade da pokrijemo troškove održavanja zajednice, koji odlaze uglavnom na stalno osposoblja-vanje volontera mentora i nastavnika jezika.� l

© Artem

isszió Alapítvány

4

Posebno

izdanje o Nagradi

za civilno društvo 2016.

Posebno

izdanje o Nagradi

za civilno društvo 2016.

„Mala djeca iz Sirije, Iraka i Afganistana rukama nam pokazuju kruh. Ne znaju kako se kaže hrana. Koja osoba može ostati nedirnuta kad vidi malo dijete koje jede zemlju?”

„Između dva obroka prestali su biti nevidljivi likovi koji se mimoilaze na ulici i postali su jednostavno dvije obitelji koje se međusobno ravnopravno ophode, pa se tako srušio zid rasizma, ksenofobije, straha i nepovjerenja.”

EGSO info: Možete li nam objasniti što ova nagrada znači za Vas i Vašu organizaciju?

DA: Oduševljen sam nagradom. Htio bih najtoplije zahvaliti svim ljudima u EGSO-u na tome što su na ovaj način pokazali poštovanje prema migrantima. Također bih im želio zahvaliti na časti koju su mi ukazali dodjeljivanjem ove nagrade. Osjećam da sam napravio nešto dobro kad vidim da je ovaj pro-blem, koji se ne tiče samo mog otoka već cijele Grčke, privukao pažnju Europe. Grčki narod prolazi kroz teško ekonom-sko razdoblje, no ipak je osigurao smje-štaj i hranu za te ljude i postupa prema njima na najbolji mogući način.

Što biste savjetovali drugim orga-nizacijama u pogledu postizanja

rezultata u okviru aktivnosti i pro-grama te vrste?

Pokušajte ponuditi što je više moguće. Mislim da je važno da što više ljudi zna za ova djela jer vjerujem da što više ljudi ulaže napore, to će rezultati biti bolji, a to će biti bolje i za budućnost osoba koje pate.

Kako ćete iskoristiti ova sredstva da poboljšate skrb za migrante i njihovu dobrobit?

Moja obitelj i ja vodimo trgovinu u kojoj pečemo peciva i kruh. Novac ću upotri-jebiti za tu skromnu djelatnost kako bih tim ljudima mogao pomoći što više mogu, kao što sam i dosad činio.� l

EGSO info: Možete li nam objasniti što ova nagrada znači za Vas i Vašu organizaciju?

SOS Racismo: Prije svega, ovom se nagradom odaje priznanje tisućama ljudi koji su tijekom godina omogućili da se njihovi domovi pretvore u mikroprostor za integraciju, kao i volonterima i člano-vima organizacije koji rade na širenju ove inicijative.

S institucijskog stajališta, nagrada je izraz potpore za naš rad i za rizik koji smo

preuzeli u potrazi za novim načinima pro-micanja suživota. Također se odaje pri-znanje organizacijama koje su inicijativi osigurale financijsku potporu. Nadamo se da će se ta potpora učvrstiti i povećati, uz uključivanje novih donatora.

Što biste savjetovali drugim orga-nizacijama u pogledu postizanja rezultata u okviru aktivnosti i pro-grama te vrste?

Naš prvi savjet: usudite se učiniti nešto novo. Jedini je rizik da to možda neće biti

onako uspješno kao što bismo željeli pa ćemo morati krenuti iz početka.

Naš drugi savjet: analizirajte, razmislite o tome što nije bilo dobro tijekom godine i postepeno unesite poboljšanja tijekom predstojećih godina. Integracija i inova-cije procesi su koji se razvijaju u srednjo-ročnom razdoblju.

Treće, uključite cijeli tim: svi moraju vje-rovati u ideju i imati zajednički pristup.

Četvrto, procesi integracije i borbe pro-tiv rasizma i ksenofobije iziskuju snažnu sinergiju između javnog i privatnog sek-tora. Druge javne organizacije moraju biti uključene ako želimo da ova inicija-tiva pripada „svima”, da bude inicijativa koja će se u budućnosti moći imitirati.

Peto, potrebno je osigurati vidljivost rezultata: javnost treba znati za inicija-tive i uvažavati ih.

Naš je šesti savjet jasan fokus na prave protagoniste, pri čemu je potrebno pred-staviti životne okolnosti migranata i stra-naca u cilju stvaranja dodatne društvene

vrijednosti uključivanjem tih novih gra-đana u naše okružje.

Kako ćete iskoristiti ova sredstva da poboljšate skrb za migrante i njihovu dobrobit?

Novac od nagrade iskoristit ćemo za poboljšanje našeg rada na unapređenju suživota i integracije kao načina za suz-bijanje rasizma i ksenofobije na našem području.� l

Dionysis Arvanitakis

(EL) 77-godišnji je grčki pekar koji je u jeku krize za očajne izbjeglice pristigle na otok Kos, nedaleko od turske obale, pekao više od 100 kg kruha na dan. Njegova je veli-kodušnost nadahnula kolege, građane, vlasnike hotela i brojne druge osobe koje su se ugledale na njega.

SOS Racismo Gipuzkoa

(ES) ogranak je udruge SOS Racismo osnovan 1993. u San Sebastiánu radi borbe protiv rasizma, netolerancije i ksenofobije. Nagrađeni projekt – Bizilagunak ili „Obitelj vrata do nas” – zasniva se na vrlo jednostavnoj ideji koju ipak nije lako provesti u djelo: lokalna obitelj u svom domu za jedan obrok ugošćuje obitelj migranata tako da mogu razgovarati i saznati više jedni o drugima te postati pravi susjedi. Postignuti su golemi pozitivni rezultati. Projekt se proširio sa 60 obroka organiziranih 2012. (120 obitelji) na 260 obroka 2015. godine (520 obitelji) te se zahvaljujući njemu znatno smanjio osjećaj nesigurnosti, a povećali su se pozitivni osjećaji, poput divljenja, prema migrantima.

© Shutterstock

© SOS Racism

o Gipuzkoa

5

Posebno

izdanje o Nagradi

za civilno društvo 2016.

„SOS MEDITERRANEE skupina je običnih građana koji su, suočeni s političkom nedjelotvornošću, smatrali da mogu i moraju učiniti nešto da zaštite ljudske živote i dostojanstvo. U posljednjih 11 mjeseci spasili smo 6600 ljudi. Stižu na našu palubu traumatizirani, ali i puni nade. „Aquarius” i njegova posada jedino je nezavisno plovilo civilnog društva koje je i dalje aktivno na Sredozemnom moru, čak i u ovim teškim zimskih mjesecima. Željeli bismo da ovo što radimo nije potrebno, ali željeli bismo i da u tome nismo sami. Ipak, nastavit ćemo to raditi kao građani koji mogu i moraju učiniti nešto da pokažu solidarnost s ljudima koji dolaze u Europu kako bi preživjeli i našli utočište. Neprestano pozivamo na siguran i zakonit prijevoz, kao i na akcije na moru koje bi bile bolje i opsežnije od onih koje mi trenutno možemo provoditi. Pozivamo na to jer se danas i mi nadamo da je Europa kontinent na kojem je humanost vrijednost za koju smo spremni djelovati, a ne samo pričati o njoj.”

„Ako jedna mala organizacija poput naše može postići toliko mnogo, zamislite koliko bi mogle učiniti sve zemlje zajedno!”

EGSO info: Možete li nam objasniti što ova nagrada znači za Vas i Vašu organizaciju?

SOS MEDITERRANEE: Velika nam je čast primiti ovu nagradu. Njome se odaje priznanje važnom radu koji obavljaju timovi organizacije SOS MEDITERRANEE

na našem brodu „AQUARIUS”, kao i u nacionalnim udrugama u Francuskoj, Italiji i Njemačkoj.

Što biste savjetovali drugim organizacijama u pogledu postizanja rezultata u okviru aktiv-nosti i programa te vrste? 

SOS MEDITERRANEE paneuropska je organizacija, s osobljem i članovima različitog porijekla koji se udružuju u solidarnosti prema ljudima kojima je potrebna pomoć. Činimo što možemo kao građani. I druge organizacije mogu uz pomoć svoje stručnosti na određenom polju doprinijeti pretvaranju europ-skih vrijednosti u djela. Prioritet bi uvijek trebao biti spašavanje života i ublažavanje patnji osoba kojima je potrebna pomoć, uz iznalaženje dugotrajnih humanih rješenja.

Kako ćete iskoristiti ova sredstva da pobolj-šate skrb za migrante i njihovu dobrobit?

Iskoristit ćemo novac od nagrade i potporu naših velikodušnih donatora kako bismo, kao jedina nezavisna organizacija koja djeluje u  srednjem Mediteranu tijekom teških zimskih mjeseci, nastavili osiguravati spašavanje u hitnim situacijama.� l

EGSO info: Možete li nam objasniti što ova nagrada znači za Vas i Vašu organizaciju?

I: Nagrada je dar za sve nas. Tim se putem nagra-đuju svi napori koje smo dosad uložili i koje ćemo nastaviti ulagati. To je nešto što vam daje snage kad se umorni vratite kući.

Što biste savjetovali drugim organizacijama u  pogledu postizanja rezultata u  okviru aktivnosti i programa te vrste?

Svaka osoba i organizacija mora naučiti raditi u timu i surađivati s drugima. Moramo slušati mišljenja i stavove svojih kolega i nastojati se odnositi prema svim osobama kojima je potrebna pomoć kao da smo to mi ili kao da su to naši sunarodnjaci. Moramo biti spremni riskirati u najboljem interesu tih ljudi. Ne smijemo projicirati vlastite potrebe na migrant-sku populaciju, već jednostavno pokušati zadovoljiti njihove stvarne potrebe.

Jednako tako, programi se trebaju provoditi tran-sparentno. Dakle, potreban je spoj rigorozne uprave i fleksibilnosti.

Kako ćete iskoristiti ova sredstva da pobolj-šate skrb za migrante i njihovu dobrobit?

Željeli bismo iskoristiti novac od nagrade za pokreta-nje pilot-projekta usmjerenog na integraciju osoba kojima je odobren azil u lokalnu zajednicu, pri čemu je glavni cilj pomoći im da pronađu posao. Koristan instrument koji bismo pritom htjeli u potpunosti iskoristiti postojeće je zakonodavstvo o socijalnoj ekonomiji.

Namjeravamo nastaviti s provedbom naših planova o uspostavi zadružnog poduzeća koje bi okupljalo ključne radnike i  partnere iz redova migranata i lokalnog stanovništva koji žele udružiti snage.� l

ILIAKTIDA

(EL) je neprofitna organizacija sa sjedištem u Lezbosu koja pomaže u zadovoljavanju osnovnih potreba izbjeglica i migranata kojima stručno osoblje pruža socijalnu, pravnu, jezičnu, medicinsku i psihološku pomoć. Njezina je glavna briga i cilj postići da izbjeglice izađu iz kampova i uključe se u lokalnu zajed-nicu. Na temelju tog koncepta vode lokalne pansione i apartmane koji izbjeglicama omogućavaju da započnu novu dnevnu rutinu, odlaze u kupnju, kuhaju vlastite obroke, uživaju u lokalnim kulturnim aktivnostima, upoznaju lokalno stanovništvo te u njemu razviju prijateljske odnose. Organizacija potiče migrante da doprinose njezinim aktivnostima te da svoja iskustva podijele s novopridošlim osobama i lokalnim stanovništvom. Određen broj migranata i izbjeglica čak je pronašao posao te su učinili prve korake prema novom, neovisnom i integriranom životu u Grčkoj.

SOS MEDITERRANEE

je njemačka, francuska i talijanska nevladina organizacija koja je pridonijela spašavanju više od 5400 života na Sredozemnom moru zahvaljujući svojim operacijama traganja i  spašavanja između Sicilije, Lampeduse i Libije, migracijske rute na kojoj su se utopile tisuće ljudi u pokušaju da doplove do Europe u nepouzdanim i prenatrpanim čamcima koje rabe nemilosrdni krijumčari. SOS MEDITERRA-NEE radi u partnerstvu s Liječnicima bez gra-nica i uz talijanske i europske snage koristeći se preuređenim trgovačkim brodom „Aquarius” i oslanjajući se na tim radnika koji su uglavnom volonteri.

© SOS M

EDITERRANEE

6

Posebno

izdanje o Nagradi

za civilno društvo 2016.

Kreće Tvoja Europa, tvoje mišljenje! 2017.33 škole iz cijele Europe doći će u Bruxelles na raspravu o budućnosti Europe

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) odabrao je škole koje će sudjelovati u ovogodiš-njem izdanju inicijative Tvoja Europa, tvoje mišlje-nje!, vodećem događanju Odbora namijenjenom mladima. Njihova su imena 14. prosinca 2016. oda-brana ždrijebom među više od 680 prijava, u pri-sutnosti Gonçala Loba Xaviera, potpredsjednika EGSO-a za komunikaciju, te Katiane Vicens Guillén (Skupina radnika – ES) i Indrė Vareikytė (Skupina raznih interesa – LT), članica Skupine za komuni-kaciju Odbora.

U inicijativi će sudjelovati 33 srednje škole, po jedna iz svake države članice EU-a i pet zemalja kandidat-kinja (Albanije, Crne Gore, bivše jugoslavenske repu-blike Makedonije, Srbije i Turske).

Tema događanja za mlade Tvoja Europa, tvoje mišljenje!, koje Odbor organizira svake godine, ove će godine biti 60. obljetnica Ugovora iz Rima, čime se mladima iz cijele Europe pruža mogućnost da iznesu svoje ideje o EU-u jučer, danas i sutra. Svaka će škola u Bruxelles poslati delegaciju sastav-ljenu od troje učenika u dobi od 16 do 17 godina i jednog nastavnika kako bi sudjelovali na plenar-nom zasjedanju mladih koje će se održati 30. i 31. ožujka 2017., uz plenarno zasjedanje EGSO-a. Učenici će u Bruxellesu surađivati, raspravljati i gla-sovati o političkim izazovima s kojima se EU suočava u ovom teškom razdoblju te predložiti svoja rješenja.

Uskoro će započeti prva faza u sklopu koje će članovi EGSO-a posjetiti odabranu školu u svojoj zemlji kako

bi učenicima pomogli da se pripreme za plenarno zasjedanje mladih tako što će im ukratko predstaviti na koji način EGSO funkcionira i objasniti im ulogu koju Odbor igra u ustroju EU-a.

EGSO, kao glas civilnog društva, ovom inicijativom želi osigurati da se stajališta, iskustva i ideje mlađe generacije saslušaju u postupku izrade politika EU-a.

Potpun popis odabranih škola dostupan je na: http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.events-and-acti-vities-your-europe-your-say-2017-selected-schools (ks)� l

Pristup zemljištu – ozbiljan izazov za europske poljoprivrednike

Članovi EGSO-a prisustvovali su konferenciji pod nazivom „Pristup zemljištu poljoprivrednika u EU-u” koju je 7. prosinca u prostorijama EGSO-a i Europskog parlamenta u Bruxellesu organizirala Europska stranka zelenih.

Brendan Burns, predsjednik EGSO-ove stručne skupine NAT, naveo je primjer svoje zemlje Škot-ske u kojoj je 50 % zemljišta u rukama samo 500 osoba od kojih većina živi izvan Škotske, što dovodi do odumiranja sela, napuštanja terena i slabljenja gospodarstva.

Škotska od 1999. godine nastoji promijeniti to stanje, pri čemu nailazi na brojne prepreke, kao na primjer kad zajednice žele kupiti zemljište od vlasnika koji žive daleko od Škotske. „Stanje u Škotskoj, koje koči održiv ruralni razvoj u velikom dijelu zemlje i društva, trebalo bi biti upozorenje Europi”, izjavio je g. Burns.

Sylvia Kay, iz amsterdamskog Transnational Insti-tuta (TNI), već niz godina prati stanje poljoprivrede i pristupa zemljištu u cijeloj Europi, a na konferen-ciji je iznijela vrlo zabrinjavajuće podatke: u Europi 3 % poljoprivrednih gospodarstava kontrolira 52 % zemljišta, a 11 % velikih poljoprivrednih gospodar-stava (više od 100 ha) kontrolira 75 % europskog poljoprivrednog zemljišta. Stanje je još gore u Bugar-skoj, u kojoj je 83,5 % poljoprivrednog zemljišta u rukama samo 2 % poljoprivrednika. U Finskoj je broj velikih poljoprivrednih gospodarstava porastao za više od pet puta (5,5), a poljoprivredno zemljište koje kontroliraju povećalo se šest puta. U Nizozem-skoj se broj velikih poljoprivrednih gospodarstava utrostručio.

Istovremeno, Europa se suočava s masivnim gubit-kom malih poljoprivrednih gospodarstava (do 10 ha): od 12 milijuna između 1995. i 2013. godine preživjelo je samo 8 milijuna, što predstavlja sma-njenje od 33 %. U Estoniji je u samo deset godina, od

2003. do 2013., nestalo 62 % malih poljoprivrednih gospodarstava.

Visoka koncentracija vlasništva, kako među dobav-ljačima tako i među otkupljivačima, i trend prema manjem broju većih poljoprivednih gospodarstava uzrokuju probleme u cijelom ekonomskom ciklusu, zbog čega nestaju brojna radna mjesta i dolazi do depopulacije ruralnih područja.

EGSO već dugo radi na rješavanju tog problema te poziva na potporu malim poljoprivrednicima i na pravedniju i održiviju europsku zajedničku poljopri-vrednu politiku. EGSO je također posebno zabrinut zbog određenih posljedica slobodnog kretanja kapi-tala u okviru EU-a (kao što je predviđeno Ugovorima), te je pozvao Europski parlament i Vijeće da razmotre treba li jamčiti načelo slobodnog kretanja kapitala i kad je riječ o otuđenju i stjecanju poljoprivrednog zemljišta. (sma)� l

Poljsko izaslanstvo u EGSO-u želi pojačati suradnju s glavnim institucijama u Poljskoj

Poljsko izaslanstvo posjetilo je 16. prosinca, odmah nakon plenarnog zasjedanja EGSO-a, neko-liko glavnih institucija u Varšavi kako bi predstavilo tekući rad Odbora i razgovaralo o potencijalnim područjima suradnje. Poseban naglasak stavljen je na samoinicijativna mišljenja poljskih izvjestite-lja usvojena tijekom prve godine tekućeg saziva EGSO-a.

Rasprave s  Marekom Prawdom, novoimenova-nim voditeljem Predstavništva Europske komisije u Poljskoj, bile su usredotočene na jačanje suradnje između civilnog društva i Predstavništva Europske komisije, uključujući potporu tog tijela promicanju rada EGSO-a, kao i na ključne probleme povezane s europskom integracijom.

Rasprave s Jacekom Safutom, voditeljem Ureda za informiranje Europskog parlamenta u Poljskoj, vodile su se uglavnom o potencijalnim instrumen-tima za promicanje sudjelovanja građana u idućim izborima za Europski parlament i za jačanje surad-nje između civilnog društva i Ureda Europskog parlamenta.

Zadnji sastanak, održan u Ministarstvu za obitelj, rad i socijalnu politiku, bio je prilika da se državnim tajnicima Krzysztofu Michałkiewiczu i Stanisławu Szwedu prikaže važan rad koji obavljaju poljski čla-novi EGSO-a i Odbor u cjelini. Tijekom žive rasprave, u kojoj su sudjelovali i direktori pet glavnih odjela Ministarstva, predstavljen je niz važnih mišljenja EGSO-a. Poseban naglasak stavljen je na mišljenje o Direktivi o upućivanju radnika, usvojeno samo dva dana prije sastanka. Predstavnici Ministarstva odgovorili su na niz pitanja i objasnili stav poljske vlade prema prijedlogu Europske komisije. Također su ponudili da budu domaćini događanjima EGSO-a kao što su seminari ili savjetovanja uviđajući da su takve aktivnosti dobar instrument promicanja vri-jednosti EU-a u poljskom društvu. (kp)� l

EGSO i Forum civilnog društva EU-a i Rusije raspravljaju o položaju civilnog društva i migracijskim politikama

Na trećem zajedničkom seminaru EGSO-a i  Foruma EU-a i  Rusije održanom 23. studenog 2016. predstavnici organizacija civilnog društva EU-a i Rusije razmijenili su stajališta o položaju civilnog društva u Rusiji i Europi te o migracijama.

„Kontakti između predstavnika civilnog društva dviju strana čine sastavni dio gospodarskih i soci-jalnih odnosa EU-a i Rusije. Od presudne je važnosti osigurati da rusko i europsko civilno društvo mogu slobodno komunicirati te na taj način doprinositi izgradnji međusobnog povjerenja i razumijeva-nja”, poručila je Dilyana Slavova (Skupina raznih interesa – BG), predsjednica Stručne skupine EGSO-a za vanjske odnose.

Yuri Dzhibladze, član upravljačkog odbora Foruma civilnog društva EU-a i Rusije, izjavio je: „Negativan odnos prema civilnom društvu u Rusiji sve je nagla-šeniji: gotovo 150 nevladinih organizacija uvršteno je na popis „stranih agenata” otkad je prije četiri godine stupio na snagu zakon o  tome. Brojne organizacije morale su prekinuti s radom, a druge nastavljaju s borbom i izložene su velikom politič-kom, pravnom i financijskom pritisku, a ponekad i fizičkim napadima. Paradoksalno, položaj civil-nog društva u nekim državama članicama EU-a počeo se pogoršavati, posebice u Mađarskoj i Polj-skoj. Vrlo je važno da rješavanje problema ograni-čavanja slobode civilnog društva, kako u Rusiji tako i u EU-u, ostane među najvažnijim prioritetima politika država članica i institucija EU-a.”

Članovi EGSO-a i  Foruma civilnog društva EU-a i Rusije izrazili su veliku zabrinutost zbog pogorša-nja položaja organizacija i aktivista civilnog društva u Rusiji od lipnja 2015.

Veliku zabrinutost sudionici su iskazali i u pogledu vladavine prava i temeljnih sloboda u Rusiji. Istaknuli su da predanost demokratskim postupcima mora biti među glavnim temama dijaloga između EU-a i Rusije, bez obzira na političke, gospodarske ili sigur-nosne interese. Sudionici su pozvali na povećanu potporu EU-a ruskom civilnom društvu.

Razgovaralo se i o političkim i društvenim posljedi-cama dolaska izbjeglica i migranata u zemlje EU-a i Rusiju, uz preispitivanje politika osmišljenih kao

odgovor na nove okolnosti na europskoj, nacio-nalnoj i posebice lokalnoj razini. Predstavnici su naglasili određene događaje u vezi s izbjegličkom krizom u Europi prilikom kojih se nisu poštovali ljud-sko dostojanstvo i međunarodne obveze.

Naposljetku, razmotreni su socioekonomski aspekti integracije novopridošlih osoba u Rusiji i EU-u na lokalnoj razini, kao i glavni izazovi i primjeri dobrih praksi na polju integracije. (cad)� l

Poljsko izaslanstvo u Ministarstvu obitelji, rada i socijalne politike

Poljsko izaslanstvo u Predstavništvu Europske komisije u Poljskoj

© M

RPiPS

© Predstavništvo Europske kom

isije u Poljskoj

7

Siječanj 2017. / 1 EGSO info objavljuje se devet puta na godinu tijekom plenarnih zasjedanja EGSO-a.

Tiskane verzije EGSO info-a na njemačkom, engleskom i francuskom dostupne su besplatno u uredu za medije Europskog gospodarskog i socijalnog odbora.EGSO info dostupan je i na 23 jezika u formatu PDF na internetskoj stranici Odbora:URL: http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.eesc-infoEGSO info nije službeni zapisnik aktivnosti EGSO-a; za to Vas ljubazno upućujemo na Službeni list Europske unije ili ostale publikacije Odbora.Umnažanje je dopušteno ako se EGSO info navede kao izvor te primjerak pošalje uredniku.Tiskana naklada: 6500 primjerakaSljedeći broj: veljača 2017.TISKANO NA 100 % RECIKLIRANOM PAPIRU

Urednici:Alun Jones (glavni urednik)Daniela Marangoni (dm)

Suradnici u ovom broju:Caroline Alibert-Deprez (cad)Chloé Lahousse (cl)Daniela Marangoni (dm)Janine Borg (jb)Jasmin Klotzing (jk)Katerina Serifi (ks)Krzystof Pater (kp)Leszek Jarosz (lj)Margarita Gavanas (mg)Milen Minchev (mm)Silvia M. Aumair (sma)

Koordinacija:Daniela Marangoni (dm)

Broj je zaključen 5. siječnja 2017.

Adresa:European Economic and Social CommitteeJacques Delors Building, 99 Rue Belliard, B-1040 Brussels, BelgiumTel. (+32 2) 546.94.76Faks (+32 2) 546.97.64Email: eescinfo@eesc.europa.euInternet: http://www.eesc.europa.eu/Internet: http://www.eesc.europa.eu/

EESC info in 23 languages: http://www.eesc.europa.eu/activities/press/eescinfo/index_en.asp

Discover how the EESC has made a difference

EGSO-ov korporativni videozapis

EGSO je objavio novi trominutni videozapis u kojem prikazuje nekoliko svojih glavnih postignuća u oblikovanju zakonodavstva i politika EU-a kako bi oni odražavali potrebe europskih građana. Borba za prava žrtava, zaštita potro-šača, suzbijanje siromaštva, potpora poduzećima, rastu i otvaranju novih radnih mjesta te promicanje socijalne uključivosti samo su neki od praktičnih primjera koji pokazuju kako je Odbor pridonio poboljšanju svakodnevice građana. U videozapisu prikazuje se organizacija Odbora i rad njegovih 350 članova koji na temelju svog praktičnog iskustva savjetuju zakonodavce EU-a i osiguravaju da se čuje glas europskih građana.

Videozapis pogledajte ovdje: europa.eu/!JG39PH

UKRATKO

Manje je više – Skupina poslodavaca protiv pretjerane provedbeSkupina poslodavaca EGSO-a

Prerevno prenošenje zakonodavstva EU-a na nacionalnoj razini narušava jedinstveno tržište, povećava troškove i koči razvoj. Vlade brojnih država čla-nica prenošenje iskorištavaju kao priliku za rješavanje domaćih političkih pitanja, a posljedica je „prekomjerna regulacija” (eng. gold plating). Taj nepovoljan trend ima negativan učinak na poduzeća te ga je potrebno izbjegavati u najvećoj mogućoj mjeri. Poduzeća očekuju dobre propise i  dosljedan i  stabilan pravni okvir kako na nacionalnoj razini tako i na razini EU-a. To su tek neki zaključci konferencije „Prijenos europskog zako-nodavstva – ključni izazov u poslova-nju” koja se 6. prosinca 2016. održala u Zagrebu (Hrvatska).

Poduzeća pozdravljaju činjenicu da je bolja regulativa prioritet Europske komisije. Kako bi se u potpunosti isko-ristio potencijal bolje regulative, sličan je pristup nužan i pri prenošenju direk-tiva EU-a u nacionalna zakonodavstva. Poslodavci ustraju u tome da je stabilan, predvidljiv i  jednostavan regulatorni okvir preduvjet za rast. Prerevno dono-šenje propisa dovelo je do prekomjerne regulacije i razlika u propisima među državama članicama, narušilo usklađe-nost i naškodilo jedinstvenom tržištu.

Sudionici prvog okruglog stola pružili su opći pregled bolje regulative, programa REFIT i praksi prenošenja zakonodavstva EU-a. U sklopu drugog okruglog stola

izneseni su konkretni primjeri neis-pravnog donošenja propisa te odredbi EU-a koje predstavljaju bespotrebno opterećenje u pogledu konkurentnosti europskog gospodarstva. Konferenciju su zajednički organizirale Skupina poslo-davaca EGSO-a i  Hrvatska obrtnička

komora, ujedno i domaćin događanja, uz pomoć Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske gospodarske komore. (lj)� l

Treći svjetski rat bit će socijalni rat

Skupina radnika EGSO-a

Skupina radnika organizirala je kul-turno događanje prigodom predstav-ljanja knjige „Treći svjetski rat bit će socijalni rat” koju je napisao Bernard Thibault, bivši glavni tajnik Opće fede-racije rada (CGT) Francuske i član uprave Međunarodne organizacije rada. G. Thi-bault osobno je predstavio svoju knjigu.

„Treći svjetski rat bit će socijalni rat” namjerno je provokativan naslov knjige Bernarda Thibaulta koju je obja-vio izdavač Éditions de l’Atelier. Kao član uprave Međunarodne organizacije rada i bivši glavni tajnik CGT-a, g. Thi-bault osuđuje kult najmanjeg troška zbog kojeg se na oltaru konkurentnosti žrtvuju radnici cijelog svijeta te predlaže da se ojača uloga Međunarodne orga-nizacije rada i njezina povijesna misija,

a to je promicanje socijalne pravde kao čimbenika mira u svijetu. Suprotno vrlo raširenom uvjerenju, rješenje za taj pro-blem nije skrivanje iza nacionalizma, već promicanje jednakosti među ljudima u svim zemljama svijeta putem usva-janja standarda zaštite kako u pogledu pristojne plaće, tako i u pogledu radnih uvjeta.

Nakon prezentacije održana je rasprava koju je moderirala predsjednica Skupine radnika Gabriele Bischoff, a u kojoj su sudjelovali razni sindikalni čelnici, među kojima Luca Visentini, glavni tajnik Europske konfederacije sindikata, Susanna Camusso, glavna tajnica CGIL-a (Italija), Ignacio Toxo, glavni taj-nik CCOO-a (Španjolska), Plamen Dimi-trov (Skupina radnika – BG), predsjednik CITUB-a (Bugarska), i Rudy de Leeuw, predsjednik FGTB-a (Belgija). (mg)� l

Predsjednik Skupine raznih interesa Luca Jahier otvorio Forum civilnog društva središnje i istočne EuropeSkupina raznih interesa

Drugi Forum civilnog društva središ-nje i istočne Europi održao se 25. stude-nog 2016. u Bukureštu. Više od pedeset govornika iz dvanaest europskih zema-lja pozvano je da podijele svoja iskustva i  spoznaje o  demokraciji. Svrha doga-đanja bila je rasprava o  najozbiljnijim izazovima i budućim kretanjima te raz-matranje na koji bi način civilno društvo moglo preuzeti veću odgovornost i igrati važniju ulogu u okolnostima u kojima se nalazimo.

Na Forumu se potvrdila i nastavila tra-dicija zajedničkog djelovanja i suradnje među organizacijama civilnog društva u središnjoj i istočnoj Europi, oblikovale su se nove ideje te se civilno društvo u EU-u i Europskom gospodarskom pro-storu ujedinilo u ispunjavanju određenih zajedničkih ciljeva na području aktivno-sti zagovaranja. U sklopu uvodnog dijela predstavljena su tri viđenja stanja demo-kracije u  Europi  – sa stajališta Violete Alexandru, rumunjske ministrice javnog savjetovanja i građanskog dijaloga, Yvesa

Letermea, glavnog tajnika Međunarod-nog instituta za demokraciju i  pomoć pri izborima (International IDEA), i Luce Jahiera, predsjednika Skupine raznih interesa EGSO-a. Glavna tema rasprave bila je uloga tvoraca politika i civilnog društva u Europi u kojoj prevladava sve veća politička i  socijalna nestabilnost u kontekstu slabog gospodarskog rasta

i kontinuiranih mjera štednje, a stanje dodatno pogoršavaju aktualni sukob na Bliskom istoku, priljev migranata i izbje-glica u Europu i geopolitički izazovi. Cilj Foruma 2016. godine bio je pridonijeti očuvanju demokracije i zaštiti temeljnih vrijednosti na kojima počiva europski rast. (cl)� l

QE-AA-17-001-H

R-N

EGSO Info na 23 jezika: http://www.eesc.europa.eu/activities/press/eescinfo/index_en.asp

.