Na osnovu clana 31 i 53 Zakona o uredenJu prostora i izgradnji objekata ("Siuzbeni list CG", br. 51/08,40/10, 34/11, 40/11 , 47/11 , 35/13, 39/13 i 33/14) i clana 72 Statuta Glavnog grada - Podgorice ("Siuzbeni list RCG - op§tinski propis ', br. 28/06 i "Siuzbeni list CG - op§tmski prop1si'", br. 39110 i 18/12) i Progrc:,ma urel1enJa prostora Glavnog grada - Podgorice za 201S.god1nu (.Siuzbeni list CG- opstinski propisi", broj 07/15), Gradonacelnik Glavnog grada - Podgonce, donio je-

ODLUKU 0 IZRADIIZMJENA I DOPUNA URBANISTICKOG PROJEKTA

, KLINICKI CENTAR" U PODGORICI

Clan 1

Pristupa se izradi lzmjena i dopuna Urbanistlckog projekta .Kiinicki centar"' ("SI. list Cme Gore - opstinski propisi", br. 23/11 od 27 07 2011). u Podgorict. u daljern tekstu: lzmjene i dopuna plana.

Clan 2

lzmjenama i dopunama plana je obuhvaceno podrucje povrsine cca 16,45 ha i definisano je koordinatama taeaka·

1 X=6602691 45 Y=4700178 49 2 X=6602637 77 Y=4699969 52 3 X=6602661 35 Y=4699732 37 4 X=6602775 58 Y=4699752 16 5 X=6602847 35 Y=4699759 66 6 X=6602918 01 Y=4699763 78 7 X=6602994 50 Y=4699764 93 8 X=6603067 78 Y=4699762.24 9 X=6603066.32 Y=4699964 89 10 X=6603072 02 Y=4699964 89 11 X=6603071 18 Y=4700095 63 12 X=6603066 45 Y=4700108 42 13 X=6603054 61 Y=4700115 20 14 X=660287"~ 03 Y-4700146 85

Clan 3

Finansijska sredstva potrebna za izradu lzmjena i dopuna plana i pripremne poslcve predvidaJU se u 1znosu od 20 000 €. koja ee se obezbijedlti od strane podnos1oca inici)at1ve (JZU Kllnicki centar Crne Gore)

Clan 4

lzm1e1e 1 dopune plana izradire se u roku od 160 dana ito: • pripremm poslovi na izrad1 lzmjena i dopuna plana .......... ··•oc•··· ..... 20 dana • izrada Nacrta lzmjena 1 dopuna plana ............................................ 30 dana • pribavljanje mi~ljenja i utvr6ivanje Nacrta lzmjena i dopuna plana ............ ..

.... ............................... ..................................................... 45 dana • javna rasprava ............................................................................... 15 dana • izrada Predloga lzmjena i dopuna plana .................... .................. 20 dana • pnbav•:arje saglasnostl Mimstarstva odrtivog razvoja i turizma .30 dana.

Clan 5

PnprE!mne poslove na izrad1 i dono~enJU lzmjena i dopuna plana, obaviJare organ lokalne uprave nadle!an za poslove planiranja i ure6enja prostora 1 zastite t1votre sredine.

Clan 6

Sastavni d1c.. ove od.uke predstavlja Programski zadatak za izradu lzmjena i dopuna pla~a Odluka o izradi Strate~ke procjene uticaja lzmjena i dopuna plana na zivotnu srea,nu.

Clan 7

Ova :>dluka objavice se u dnevnom hstu ''Pabjeda" i na Web saJtu Glavnog grade: - Podgonca (www.podqorica.me) Prava uvida u Odluku o 1zrad1 lzmJena i dopuna plana Kao 1 u ProgramsKJ zadatak kod nosioca pripremmh poslava 1maju sva zamteresov:ma uca. shodno clanu 32 Zakona o uredenju prostora 1 1zgradnji objekata i"S uLOeni list CG ·. br. 51 /08, 40/10, 34/11 , 40/11 , 47/11 , 35/13, 39/13 i 33/14).

Clan 8

Ova :>aluka stuoa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Siutbenom listu GG·OI•s·,r.~ < prcp:s1".

Broj: 01-0llf1!>- 6 96 (f Podgonca,a! oktobar 2015.godine

0 b r a z I o z e nj e

Pravri osnov za donosenje Odluke o izradi lzmjena i dopuna Urbanistickog projel:ta "Kiinicki centar", u Podgorici, sadrzan je u clanu 31 Zakona o uredenju prostora i izgradnji objekata ("Siuzbeni list CG", br. 51/08, 40/10, 34/11 , 40/11 , 47/11 , 35/13, 39/13 i 33/14), a u skladu sa Programom uredenja prostora Glavrog grada - Podgorice za 2015. godinu. ("Siuzbeni list CG - opstinski propisi", br. 07/15).

Claneom 31 Zakona o uredenju prostora i izgradnji objekata propisano je: " lzradi lokalrog planskog dokumenta pristupa se na osnovu odluke koju donosi izvrsni organ lokalne samouprave."

Osnov za izradu Urbanistickog projekta "Kiinicki centar·, u Podgorici je Program uredenja prostora za 2015. godinu {"Siuzbeni list CG - op!>tinski propisi", br. 07/15), poglavlje Ill lzrada planske dokumentacije, stavka 3.5. Urbanisticka dokurnentacija po potrebi predvidena smjernicama PUP-a i dokumentacija za koju c:e finansijska sredstva obezbijediti podnosilac inicijative. lnicijativu za izradu Urbanistickog projekta (br.OB-350/15-279 od 26. avgusta 2015. godine), podnijela je Javna zdrastvena ustanova Klinicki centar Crne Gore, kojorn je navedeno da ova ustanova "u narednom periodu planira izgradnju Hirur~:ke klinike, Psihijatrijske klinike i Klinike za ginekologiju i akuserstvo, kojom realincijom ee kvalitet pruzenih usluga iz navedenih oblasti medicine, gradanima podici na znatno veci nivo". lnicijativom je, takode, navedeno da ce "sredstva namijenjena za izradu izmjene Plana bice obezbijedena iz donacije".

Smjernice za izradu lzmjena i dopuna plana, sadrzane su u Prostorno urbanistickom planu Podgorice (,Siuzbeni list CG- opstinski propisi", broj 06/14), kojim je planirana namjena za ovaj prostor: ,povrsine za zdrastvenu zastitu", "povriiine specijalne namjene" i ,povrsinske vode". U grafickom dijelu Prostorno urbanistickog plana (prilog: A1 16- GUR Podgorica - Rezimi uredenja prostora) oznac:ene su gran ice zahvata Urbanistickog projekta.

Zakonom o uredenju prostora i izgradnji objekata ("Siuzbeni list CG", br. 51/08, 40/10, 34/11 , 40/11 , 47/11 , 35/13, 39/13 i 33/14), propisano je da se uredenje prostora zasniva na nacelu usaglasavanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja u prostoru i privatnog interesa ali ne na stetu javnog interesa. Sred~.tva za izradu Urbanistickog projekta "Kiinicki centar", u Podgorici, obezbijedice se od strane podnosioca inicijative za izradu izmjena i dopuna Plana. (JZU Klinicko centar Crne Gore).

U cilju sprovodenja postupka izrade i donosenja planske dokumentacije saglasno odredbama Zakona o uredenju prostora i izgradnji objekata, stekli su se uslovi da Gradonacelnik Glavnog grada Podgorice donese Odluku o izradi lzmjena i dopuna Urbanistickog projekta "Kiinicki centar", u Podgorici.

__ ,_ PROGRAMSKI ZADATAK ZA IZRADU lzmjena i dopuna UP-a .,Kiinicki centar" u Podgorici

Podgorica, septembar 2015. godine

PRAVNI OSNOV Pravni osnov za izradu lzmjena i dopuna plana sadrzan je u odredbama Zakona o ure:jenju prostora i izgradnji objekata ("Siuzbeni list CG", br. 51/08, 40/10, 34/11 , 40/11 , 47/11, 35/13, 39/13 i 33/14), Programa uredenja prostora Glavnog grada - Podgorice za 2015. godinu ("Siuzbeni list CG- opst1nsk1 propisi", br 07/15), i Pravllnika o blizem sadriaju 1 formi planskog dokumenta, kriterijumima namjene povr5~na, elementima urbamstltke regulacije i Jed1nstven1m grafickim s1mbclima ("Siuzbeni list CG", broj 24/10 1 33/14).

II PREDMET I CILJ IZRADE PLANSKOG DOKUMENTA Osno·me smjernice za izradu lzmjena i dopuna plana sadrzane su u Prostorno urbanistickom planu Podgorice {,Siuzbeni list CG- opstinski propisi", broj 06/14), kojim je planirana namjena ovog prostora: ,povrsine za zdrastvenu zastitu", "povrliine speCIJalne namjene" i .povrsinske vode".

Cilj i.'!rade lzmJena i dopuna plana Je da se prostor u zahvatu planskog dokurnenta organiZUJe 1 uredi u skladu sa narelima propisamm tlanom 5 Zakona o uredenju prostora 1 izgradnji objekata ("Siuzbeni list CG" br 51/08, 40/10, 34/11 , 40/11, 47/11 , 35/13, 39/13 i 33/14), i da se odrede sve specificnosti podrucja zahvata i kontaktnih planskih cjelina koje ce predstavljati uvodne smjernice za stvaranje odgovarajuce koncepcije planskog rjesenja.

Osno~ za izradu Urbanistickog projekta "Khnitkl centar", u Podgonci Je Program uredenja prostora za 2015. godinu ("Siuzbeni list CG - opst1nski propisi", br. 07/15), poglavlje Ill lzrada planske dokumentacije, stavka 3.5. Urbanisticka dokumentaCIJa po potreb1 predvidena smJemicama PUP-a i dokumentacija za koju ~:e finansijska sredstva obezbiJedlti podnosilac inicijative lnicijativu za 1zradu Urbanistickog proJekta (br.08-350/15-279 od 26. avgusta 2015. godine), podnijela je Javna zdrastvena ustanova Klinitki centar Crne Gore, kojom je navedeno da ova ustanova "u narednom periodu planira izgradnju Hirur!;ke klinike, Psihljatrijske klinike i Klln1ke za ginekologiju i akuserstvo, kojom realizacijom re kvalitet pruzenih usluga IZ navedenih oblasti medicine, gradanima podici na znatno vec1 mvo". lnicijativom je, takode, navedeno da oo "sredstva namijenjena za 1zradu 1zmjene Plana b1oo obezbljedena iz donaCIJe"

Ill METODOLOSKI PRISTUP U po;tupku izrade lzmjena i dopuna Urban1stitkog projekta .Kiinitki centar" u Podgorici, potrebno je:

• Sagledavanje ulaznih podataka iz vazeceg planskog dokumenta Urbanist1tkog projekta .Kiinitki centar" - izmjene i dopune ("SI. list Crne Gore- opst1nsk1 propisi", br. 23/11 od 27.07.2011)

• SagledavanJe ulaznih podataka IZ Prostornog urban1st1tkog lzrnjena i dopuna plana Glavnog grada - Podgorice (.Siuzbeni list CG - opstinsk1 propisi", broJ 06/14), kao i ostale dokumentacije koJa 1e rad1ena za ovaj i okolni prostor.

• Analiza postojeceg stanja (sagledavanje programskih zahtjeva korisnika prostora);

• Analiza uticaja kontaktnih zona na ovaj prostor i obrnuto.

IV SADRZINA PLANSKOG DOKUMENTA SadriaJ Urbanistickog projekta je defimsan Zakonom o uredenju prostora i izgradnji objekata ("Siu!beni list CG", br. 51/08, 40/10, 34/11 , 40/11, 47/11 , 35/13 39/13 i 33/14), clanom 27, i Pravilnikom o bli!em sadrzaju i formi plansl:og dokumenta, knterijumima namjene povi'Sina. element1ma urbanis!lcke regulzc1je i Jedinstvenim grafiCkim simbohma ("SiuZben1 list CG" broj 24/10 i 33/141 clanom 25.

Urbaristick1 projekat u skladu sa clanom 27 Zakona o ureaenju prostora i izgradnji objekata, sadr!i sve elemente detaljnog urbanistickog plana i idejna ~e!;erja objekata, sto znaci: granice 1 opis podrucja za koje se donos1: azurne katastarske planove u digitalnom iii analognom obliku; izvod iz plana vi!leg reda lokalne samouprave sa namje·nom povrsina, OCJenu postojeeeg slanJa prostornog ureaenJa, postavkama i smjen1cama za odnosno podrucje; detaljnu namjenu povr!lma; ekonomsko -demografsku analizu; plan parcelacije; indeks izgraaenosti i indeks zauzetosti; urbanisticko - tehnicke uslove za izgradnju objekata i uredenje prostora; kriten. ume za primjenu energetske efikasnosti i kori!lcenja obnovljenih izvora energije, velicine urban1stick1h parcela, vrste objekata, v1s1nu i orijentaCIJU objek.3ta najveci brOJ spratova, broj stanova, bruto razv11ena gradev1nska povrs na 1 dr; gradevinske i regulacione limJe trase infrastrukturnih mre!a i saobracaJnica i smjernica i uslova za izgradnju infrastrukturnih i komunalnih objek.3ta; nivelaciona i regulaciona rjesenja; tacke i uslove prikljucivanja objekata na saobracajnice, infrastrukturne mre!e i komunalne objekte; smjernice za zastitu Z.1votne sredine, mjere za urbanisticko i arhitektonsko oblikovan1e prostora, mJere za za!ltrtu pejzainih vnjednosti i realizac1ju projekata pejza!ne arhilekture odnosno uredenja terena; re!1m zaslite kulturne basline; ekonomsko - trii~nu proJekciju, nac1n, faze i dinamiku realizacije plana 1 idejna ~esen1a objekata.

Pravilnikom o blizem sadr!aju i formi planskog dokumenta je propisano, clanom 25 . eta se Urbanisticki proJekat, moze domJeli, ako je to predvidjeno prostorno­urbarisiiCklm planom lokalne samouprave. za uza podrucja kojima predstOJr znaCctJnija i slozeniJa 1zgradnja, odnosno koja predstavljaju posebno karaktensticne cjeline.

Urbanisticki projekat po Pravilniku sadr!i i: - opis podrucja za koje se donosi; - elemente urbanisticke regulacije i urbanrst1cko-tehnicke uslove za izgradnJu objekata i uredjen1e prostora (prostorn1 raspored, kapac1tet. povi'Sine pod objekt1ma 1 slobodne povrs1ne; indeks izgradjenosti i 1ndeks zauzetosti broJ korismka povrsina i objekata - broj stanovmka i zaposlenih; velicina urbanistick1h

parce a, vrste Objekata, visinu i orijentaCIJU objekata, najvec1 brOJ spratova, broj stano•ta, bruto razvijena gradjevinska povr§ina i dr.; gradjev1nske i regulacione linije; nivelaciona i regulaciona rje§enja; ta~ke i uslove priklju~ivanja objekata na saobr.aeajnice, infrastrukturne mre~e i komunalne objekte); - upcredne tabele postojecih i plansk1h bilansa i kapaciteta (po planskim jedinicama)

Urbar isti~ki projekat ne smije da odstupi od prav1la uredjenja i pravila gradjenja koja su definisana prostorno urbamstl~k1m planom lokalne samouprave.

Urbar isticki projekat sadr~i narocito: - situacioni prikaz urbanistickog i parternog rjesenja, odnosno dispoziciju objekata sa nivelac1onim i regulacionim rje§enjem; - idejna rjerenja objekata (osnove, presJeci i 1zgledi, siluete, krovovi, boje, detalji opreme i sl.), - s1tuc.cioni plan saobraeajnica; - skupni prikaz komunalne infrastrukture sa prikljuecima na spoiJnu mrezu ill idejna rje§enja komunalne infrastrukture sa s1nhron planom za veee komplekse, a po potrebi i plan pojedinacnih instalacija i gradjevina (situacija i profili); - plan uredjenja terena i neizgradjenih povr§ina (zelenilo, poplo~avanje, urbana oprema). - ana iza uklopljenosti planiranih objekata u kontekst (studija vizuelnog uticaja, 30 m·xlel, maketa)

UrbanistiCki projekat mo~e da sadd1 i vanJantna rjesenja.

Plan~.ki dokument se sastoji od tekstualnog i grafickog dijela. Planski dokument saddi i analiticko - dokumentacionu osnovu i op§tu dokurnentaciju kao obavezne priloge.

Tekstualni dio planskog dokumenta sastoji se od teksta, koji prate karte i crte~i u odgovaraJuCoj razmjeri ,kao i tabele diJagrami, grafikoni, fotografije i sl. Tekstualni dio planskog dokumenta sadd~: - uvodni dio; - analiticki dio, - op§le i posebne ciljeve; - planirano rje§enje; - smjernice za sprovo~enje planskog dokumenta.

Uvodni dio sadr~i: opis granice i povr§mu obuhvaeenog prostora planski period, obraz.lozenje za izradu planskog dokumenta. zakonski osnov, izvod iz programskog zadatka

Anali":ickim duelom. daje se prikaz postojeceg stanja orgamzaciJe, uredenja i kori§cenja prostora, koji se sastoji , u zav1snosti od vrste planskog dokumenta,

od: 1) ana lize prirodnih karakteristika planskog podrui::ja; 2) analize postojeceg stanja namjena 1 kapaciteta podrui::ja obuhvacenog planorn; 3) analize postojecih fizii::kih struktura, objekata infra i suprastrukture (sa podacima o izgrat1enim objektima, ukljuC::uju6i i neformalne objekte, izgrat1ene suprotno zakonu 1h vafeeem planu), 4) ekonomsko - demografske analize. 5) analize posloje6e planske, studiJSke 1 tehnii::ke dokumentaCIJe viseg reda, plans~.og i susjedn1h podrucja sa odgovaraJUCim izvodom; 6) an<:1lize podrui::Ja koja su zastieena prop1som o prirodnoj, kulturnoj bastini i sl; 7) anc:lizu obaveza preuzetih medunarodnim ugovorima; 8) ocjene iskazanih zahtjeva i potreba korisnika prostora koji su sastavni die izvjestaja o stanju uredenja prostora; 9) sirteznog prikaza postojeeeg stanja uret1enja prostora sa evidentiranim deterninantama prostornog razvoja tabelarmm prikazom prostom1h pokazatelja i pregledom problema, ogranieenja i potencijala planskog podrui::Ja

Analiza i ocjena stanja u organizaciji, konscenju i uredenju prostora, narocito sadrzi: jasno izrazene razlike izmedu rjesenja u planovima i stanja u prostoru, prikaz pozitivnih tendencija u prostornom razvoju, kao i mogucnosti ~esavanja konflikata u prostoru. Ekonomsko - demografska analiza 1e strucna osnova koJom se ocjenjuju demografski trendovi na podrucju obuhvaeenom planom 1 posiJedice na stamhenu i ostalu izgradnju, infrastrukturu, mrezu objekata 1avmh funkcija, komunalnih objekata 1 sl

Opsti ciljevi polaze od: zajednii::k1h interesa i ciljeva utvrt1enih planskim dokumentom sire teritorijalne cjeline, strateskih razvojnih dokumenata, politike racioralnog koriscenja prostora i zastite zivotne sredine: nacela odrzivog razvoja, kao i ciiJa postizanja balansiranog socijalno - ekonomskog razvoja. Posebni ciljevi sadrfe sve specifii::nosll podrucja za koje se 1Zrat1uJe planski dokunent i predstaviJaJu smjernice za izbor odgovarajuee koncepc1je razvoja i izradl.! planskog (]esenJa

Planirano riesenje organ1zacije, uredenJa 1 koriscenja prostora sadrfi: 1) obrazlozenje planiranog prostornog modela (koncepta); 2) koncepciju koriscenja, uredenja i zastite planskog podru«::ja; 3) ekonomsko- trfisnu i demografsku projekciju; 4) faze realizacije, 5) mreze i objekte supra i 1nfrastrukture. 6) podjelu na planske Jed in ice i zone, 7) u~oredne tabele postojecih i planskih bllansa kapac1teta (po planskim Jedinicama); 8) uslove u pogledu planiranih namjena

Koncepcijom koriscenja, uredenja i zastite podrucja obuhvacenog planom izrazava se prostorna dimenzija, u ciiJu sticanja potpunog uvida u stepen racionalnosb i prostorne uskladenosti planiramh aktivnostl u odnosu na pnrodne uslovE• 1 prostorne resurse Proje~ CIJa koncepcije dare se za citav plansk1 period, a posebno za prvu etapu realizacije. Proje~.cija sadrii i obrazlozenje o nacinu, obimu i dinamici finansiranja i realizacije planskih rjesenja

Ekonomsko - trtisna prorekCIJa je strucna osnova, koja se sastoJI od ekonomsk1h procjena razlicrtih varijantl u postupku plan1ranra. a koje slu!e 1zboru narbOIJih varijanti. Ekonomsko - trtisna prorekc1ja mora bit1 razradena kroz planersko dokazivanje ekonomske i tr!isne opravdanosti realizacije planiranih rjesenja. Faze realizacije moraju biti jasno definisane, dokazane ekonomskim parametnma, koje mora da prati proCJena troskova 1zgradnje plamran1h infrastrukturnih sistema (troskovi opremanra 1 urMenja gradev1nskog zemljista).

Smjernice za sprovodenje, u skladu sa vrstom planskog dokumenta, sadrze 1) sm ern ice za dalju plansku razradu (oblici intervencija); 2) sm ern ice za faznu realizacije lzmjena i dopuna plana; 3) sm,ern1ce za zastitu pnrodn1h i pejzazmh vrirednosti i kulturne bastine; 4) sm.ermce za zastitu !1votne sredine: 5) sm1ermce za zastitu od mteresa za odbranu zemlje; 6) smrern1ce za sprijeeavanre i zastitu od prirodnih i tehmcko - tehnolosk1h nesreca; 7) smjernice za povecanje energetske efikasnosti i koriscenje obnovljivih izvora energije; 8) urtanistiCko - tehnicke uslove i smjernice za izgradnju objekata. 9) smrern1ce za tretman neformalnih objekata i naselja.

Grafi•~ ki dio planskog dokumenta, u zavisnosti od vrste planskog dokumenta, cine kartografski prikazi i graficki prilozi na koj ima se, u zakonom propisanoj razmjeri , prikazuju postojece stanje i planirani zahvati u prostoru

Grafii:k1 d1o sadrfi: 1) topografsku kartu odnosno topografsko - katastarski plan iii drugu azurnu i ovjeronu podlogu sa granicom plana izdatu od strane nadleznog organa drzavne uprave; ukoliko se rade izmjene i/ili dopuna plana posebno se prikazuje granica obuhvata u kojem se mijenja iii dopunjuje odredeni dio plana; 2) izvod 1z planskog dokumenta viseg reda; 3) IZI/od 1z planskih dokumenata podrucra kOJe plan obuhvata i kontaktnog podrucja, 4) inienrersko- geoloske 1 se1zmicke karaktenst1ke terena;

5) stanje fizi~kih struktura i namjene povr!lina sa prikazom objekata izgradenih suprotno zakonu iii planu; 6) adm1mstrativnu podjelu i podjelu na planske jedinice; 7) plan namjene povrs1na i objekata javnih funkcija; 8) plan mJera. uslova i re!1ma zastite !1votne sredine, prirode i kultume ba!lbne, 9) stanJe i plan zelenih i slobodnih povrs1na (predJela); 1 0) stanJe i plan saobracajne infrastrukture; 11) stanje i plan hidrotehni~ke infrastrukture; 12) st;~nje i plan elektroenergetske infrastrukture: 13) stanJe i plan telekomun1kacione infrastrukture; 14) st.lnJe 1 plan termotehm~ke infrastrukture, 15) plan parcelacije, nivelaCIJe 1 regulaCIJe, 16) plan sa smjernicama za sprovodenje planskog dokumenta (faze realizacije, oblici ntervencija i dalja planska razrada).

Grafi~k1 d1o planskog dokumenta treba da sadrti i dvije sintezne karte, ito: - stan1e organizacije, uredenja i kon!IC:enja planskog determ1nantama prostornog razvoja. odnosno konstantama ogran ~en11ma za izgradnJU) i -plan organizacije, uredenja i koriscenja planskog podru~ja .

podru~ja (sa u prostoru 1

U zavisnosti od vrste planskog dokumenta i primjenjene razmjere, na kartografskom prikazu ill grafi~kom pnlogu obraduje se jedan 1li vise tematsk1h sadrtaja. a na sintezmm kartama 1ntegralno se iskazuJe postojeee stanje orgamzaCIJe, uredenja i konsC:enja prostora, odnosno 1ntegralni plan organizaCIJe. uredenja 1 korisC:enja prostora, IIi veci broJ srodnih tematskih CJellna (npr sintezm plan infrastrukture).

Broj f;artografskih prikaza, odnosno grafi~k1h priloga, u zavisnosti od obima i na~ina prezentacije tematsk1h sadrtaja mote se povecab 1h smanjiti, u m)en u kojoj 1e to neophodno za racionalno prikazivanje planskih f)esenJa Grupisan1em vise tematsk1h sadr2aja na Jednom kartografskom pnkazu 111 grafi~<om prilogu ne sm11e se narusiti n11hova ~itljivost i preglednost, odnosno mogucnost identifikacije povrsina i objekata svake pojedine Ierne. KartO<Jrafski prikaz iii grafi~ki prilog formatira se na dimenzije A4 iii A3.

SadriaJ grafi~og d1jela planskog dokumenta ozna~va se metodama znakova. boja i srafura u skladu sa ov1m pravllnikom a specijalisti~kih karata (inzenjersko­geoloske, h1drogeoloske, pedoloske, !lumske. lovne, nbolovne osnove, karte nagiba terena i druge) u skladu sa propisima i standardima, koj1ma su uredene pojedine specijalisti~ke oblasti.

Anallti~ko - dokumentaciona osnova je pnlog lzmjena i dopuna plana, koji ~1ne stru~n i i drug1 dokument1 na osnovu kojih Je plan izraden, ill kOJI su tzradeni u vezi s planom, a koji u svom 1zvornom obliku ne ulaze u sastav lzmjena i dopuna plana.

Analiti~ko - dokumentacionu osnovu ~ine uslovi, smjernice i predlozi, neophodni za izndu planskog dokumenta organa, privrednih drustava, ustanova 1 drug1h pravn1h hca nadleznih za poslove: projekc11a pnvrednog i demografskog razvoja vodopnvrede elektroprivrede, saobraca1a telekomunkaCIJa radio - d1fuz1Je zdravstva, odbrane zemlje, kulture; stambeno - komunalne djelatnost1; geodetske, geoloske, geofizicke, seizmicke i hidro meteoroloske poslove; poslove statistike; poljoprivrede, sumarstva, turizma, zastite prirode, zastite kulturne i pnrodne bastine; zastite zivotne sredine i dr; Analillcko - dokumentac1onu osnovu ~1ne popis i odgovaraJUCi izvod1 IZ dokumenata o ~injenicama, okolnostima 11i p1tanJ1ma relevantn1m za izradu plana (infornaCIJe, izvjestaji, saopstenja, anahze, studije, ekspertlze, recenZIJe, konkursna rJesenja i preporuke, strucna mtsiJenja, programi, planovi, proJektl, karto~;rafske publikacije, izvodi iz evidencija, zapisnici, napisi u sredstvima javnon informisanja, izvodi iz udzbenika i drugih naucnih i strucnih publikaCIJa, filmski, video i zvucni zapisi, fotografije, itd.). U to~u pnpreme anahllcko - dokumentac1one osnove izra~uje se s1ntezni tekstualni i graficki prikaz relevantmh stud1ja, studijsk1h pnloga, separata, ekspert1za, dokumentaCIJe o korisnicima i vlasnicima zemiJISta, bilansa 1 sl. Kada se za odre~ene oblasti od posebnog znacaja za plan1ranje razvoJa ne raspo aze odgovarajucim informacijama, mogu se izvrsiti dodatna istrazivanja u cilju i:~rade posebnih studija, elaborata i ekspertiza pojedinih oblasti, a u cilju rjesa11anJa konkretnih problema u prostoru

Za potrebe izrade Prostornog plana erne Gore; prostornog plana posebne namje•ne, detaljnog prostornog plana i prostorno - urbanist1ckog plana lokalne samoJprave, u sklopu izrade analiticko- dokumentacione osnove pripremaju se 1

adek\alne bazne studije i istrazivanja.

V ENERGETSKAINFRASTRUKTURA Planiranje i razvoj prenosnog s1stema semora bazirati na sljedec1m zahl)ev1ma :

• Ocuvanju poslojece i daljem povecanJu sposobnost1 mreze da odrtava ugovoreni nivo usluga,

• Zadovoljenju zahtjeva korisnika mreze za povecanje kapaciteta mreze u cllju obezbjedenja utvrdenih standarda napajanja i

• lzbjegavanju ogranteenja u mrezi koj1ma se onemogucava ostvaren1e b1lateralnih ugovora izm~u snabdJevaea i potrosaea

U gradskom podrucju novoplanirane TS 10/0,4 kV treba izvod1tl prema tehn1ckoJ prepcruci TP-1b .Distributivna transformatorska stanica DTS- EPeG 10/0,4 kV", done!>enim od strane Sektora za distribuciju - Podgorica .Eiektroprivrede erne Gore". AD- Niksic.

• Trafo-stanica je montazno-betonska sa srednjenaponskim postrojen1em u SF6 tehnologiji sa stepenom izolaCIJe 24 kV.U posebnom slueaju trafo­stanlca se moze ugrad1t1 i u objekat u ravni terena.

• Trafo-stanica treba da bude bar jedan put prolazna na stram srednjeg napona.

• Trafo-stanica 6e se izvoditi za snage 630 kVA, 2 x 630 kVA,1000 kVA i 2 x 1000kVA.

• Primarni namolaJ transformatora 10 kV !reba da bude prespojiv na napon 20 kV

• Srednjenaponska oprema STS treba da bude sa stepenom 1zolacije 24 kV.

• Primarni namota) transformatora 10 kV !reba da bude prespOJIV na napon 20kV

• Mre!e srednjeg napona 10 kV u gradskom podru6ju treba 1zvodill u konceptu otvorenih prstenova. Mre!a se izvodi sa podzemnim jednozilnim kablovima XHE 49 A ,240 mm2, sa stepenom izolacije 24 kV.

• Mre!e srednjeg napona 10 kV u seoskom podru6ru treba izvod1ti kao radijalne. Mre!e se izvode kao nadzemne sa stepenom izolaCIJe 24 kV.

• NN mreza u gradskom podrucju izvodi se isklju6ivo kao kablovska radijalnog tipa, bez rezervi, podzemno U slucajevima kada se radi o potro~acima od posebnog znaeara preporucuje se prstenasta niskonaponska mreza.

• Osvretljenje saobracajnica planirati u skladu sa Preporukama za projektovanje, izvodenje i odr!avanje javne rasvjete na podrucju Glavnog grada Podgorice

VI TELEKOMUNIKACIONA INFRASTRUKTURA lzmjenama i izradama DUP-a, UP-a i LSL-a treba predvidjeti izgradnju telekcmun1kac1onih cvori~ta na podrucjima Darbaba, Vran1ca. Beri. Stare Zlatice, Kakaricke gore. Baliraca. Bijelog Polra u skladu sa cilrev1ma i zadac1ma razvo)a telekcmumkac1one infrastrukture TakoCie, izmjenama i izradama DUP-a, UP-a i LSL-a, treba planirati izgradnju telekcmunikacione kanalizacije u cilju povezivanja novopredvidenih lokacija telekc·munikac1onih cvorova sa postoje6om telekomun1kac1onom infrastrukturom, kao i izgradnru zalazaka tk kanahzacije u poredine zone unutar posmatramh podrucja, du! postoje6ih, kao i planiranih pnstupnih saobracajnica, u zavisnostl od planiranih sadr!aja, u cilju efikasnijeg i lak§eg nalazenja tehnickih rje§enja za buduc:e konsn1ke sa t1h podrucja U svim navedenim detaljima bi6e potrebno planirati i kablovska tk okna, u skladu sa plan1ramm objekt1ma u zoni obuhvata Trasu plan1rane tk kanahzacije potrebno je, gdje god je to moguce, uklopiti u buduc:e trotoare ulica i zelene povr~ine. lzgradnju tk kanalizacije kora se plan1ra, kao i tk okana, izvoditi u svemu prema va!e6im propisima 1 preporukama iz ove oblasti . Kroz izradu i 1zmjene OUP-ova, UP-ova i LSL-a. prilikom odredivanra detaljnog polozaja bazne stanice mora se voditi racuna o njenom amb1rentalnom i pejzaznom uklapanju, i pri tome treba izbjeci njihova lociranje na javnim zelenim povr§inama u sredi~tu naselja, na 1staknutim reljefnim tackama koje predstavljaju panoramsku 1 pejza!nu vrijednost. prostonma za~ti6emh drelova prirode,

arheolo~kim podrucjima i lokalitetima, te istorijskim grat1evinskim cjelinama. Za konac:m polozaj postavke baznih stanica preporucuje se izrada odgovaraJuCe Studijl~ iii Procjene uticaja na zivotnu sredinu Za prc·~lrenJe kapac1teta telekomunikacione mreze prvenstveno koristiti posloJeCe saobm6aJne i infrastrukturne koridore i tez111 njihovom ob)ed1njavanju u ciiJU za~llte· i ocuvanja prostora 1 sprecavanJu zauz1manja novih povrsina. Gdje god visina stuba, u vizuelnom sm1slu, ne predstavlja problem (mogucnost zaklanjanja i skriv.3nja), preporucuje se koriscenje jednog antenskog stuba za vise korisnika. Posta·1ljanjem antenskih stubova ne mijenjati konfiguraciju terena i zadrzat1 tradicionalan nacin konseenja pejza.Za. Prirodnu sumsku vegetaciju za~ti!l!l 1 koristl!l za v1zuelnu ban)eru prostora antenskog stuba.

VII HIDROTEHNICKA INFRASTRUKTURA Planiranju infrastrukture prici u skladu sa planskim rjesenjima i na osnovu prethodno provjerenih mogucnosti postojecih mreza hidrotehnickih instalacija. Planir311 propisano dimenzionisane hidrotehnicke instalacije. te savremenu funkc1onalnu mre.Zu u objekt1ma i za potrebe ukupnog kompleksa. Vodib racuna o ~esen11ma kontaktnih zona

VIII SAOBRACAJ Saobracaj u mirovanju Neophodan broj parking mjesta za svaku jedinicu gradevinskog zemljista, prema namjeni i velicini i za svaku namjensku zonu, utvrduje se kao planska odredmca u plaru sa detaljnom razradom i predstavlja obavezujucu sadri1nu plana. Potrebe za parking mjesbma procjenjuju se u zavisnost1 od namJene plamran1h povrs na 1 stanja sistema 1avnog gradskog saobra6aJa, uz sagledavanje mogucnosti prostora. Biciklisticki saobracaj Formiranje 1nfrastruklure za biciklisticki saobracaj je potreba koja ce biti sve aktue n11a Na svim gradsk1m saobracajnicama koje se rekonstrUI~u - pro~lruJu na 4 trake i anima koJe se planiraju kao nov1 putni pravc1, treba proJektovab 1 biciklisbcke staze. Na ostaloj gradskoJ putnoJ osnovi, koja se ne moze 111 nece rekonstruisati , treba isp1tati mogucnost obiiJezavanja biCikllstickih staza na postoJeCim trotoarima i gdje god je to moguee i planirati, sa pravom prvenstva za bicikliste. Uz n:woplanirane saobracajnice obavezno Je planiranje b1c1klistickih staza, pridriavaJUCI se svih predv1demh propisa za projektovanje 1st1h

Autoput Je driavni put kOJI 1e namijenjen 1skljucivo za saobraCaJ motornih vozila. sastavni je dio putnog povezivanja sa susjednim zemljama i utvrden Je prost()rnim planovima. Autoput je u saobracajno-tehnickom smislu javni put posebno izgraden i nam11enjen 1skljucivo za saobracaj motorn1h vozila. koji je kao takav oznaeen propisan1m saobracajnim znakom koji ima dVIJe kolovozne trake za saobra6aJ iz suprotmh sm)erova fiz1ck1 odvoJene (zelenim po)asom, zaslltnom ogracom 1 sl.) bez ukrstanja sa poprecmm putev1ma i zel)ezmcklm iii tramvaJSklm pruga ma u 1stom nivou 1 na koji se mo!e ukljuciti, odnosno iskljuciti same

odred<!nim i posebno izgradenim javnim putevima na odgovarajucu kolovoznu traku autoputa. Popreeni profil sa minimum dv11e kolovozne trake, sinne 3,50 m i razdJe n1m ostrvom s1nne mimmum 4 m. Magistralni put je drzavni put koji povezu1e gradove 1li vaznija privredna podru<:ja Republike Crne Gore. Sastavni djelovi magistralnog puta su i izgradeni prikljuc5ci izvedeni u sirini putnog pojasa 1. Poprel:ni profili, biciklistil:ke i pjesal:ke staze >U definisan1 i ozna<:eni na odgovarajuc1m grafil:kim prilozima. Regionalni put Je driavni put namijenjen saobraeajnoj vez1 izmedu znal:aJnih centara lokalnih zajednica i povez1vanju saobracaja sa drug1m javnim putev1ma jednaf:e iii vise kategorije iii na putni sistem susjednih dr!ava. Sastavn1 djelovi regionalnog pula su i prikljul:ci izvedeni u sirini putnog pojasa. Poprel:ni profili, bic1klistll:ke i pjesal:ke staze su definisani i ozna<:eni na odgovarajucim grafil:kim pniOZI11a. Lokalni put je javni put koji povezuje seta i naselja na tentonji lokalne zaJednice iii koJI se nadovezuje na odgovarajuce puteve susjedne lokalne zajednice, a od znal:aja je za lokalni saobracaj na teritoriji te lokalne zajednice. Poprel:ni profili, bicikhBtil:ke i pjesal:ke staze su definisani i oznaceni na odgovarajucim grafil:kim pnloz1ma. Grad ~lke ulice su dionice pula u gradu 1h naselju sa razlicitim stepenom infrastrukturne opremljenost1. Zavisno od toga, dijele se na glavne, sab1rne i pristupne gradske ulice. Ovim planom se definisu glavne gradske i sabirne ulice, dok <:e se ostale definisati DUP-ovima, UP-ovima. LSL-a i smjernicama defim!;anim ov1m Ptanom za podruqa gdje se neee raditi planska dokumentacija. Glavr a gradska utica u profilu lma eetiri kolovozne trake, od kojih su po dVIJe za svak1 smjer, zelene povrs1ne sa svake strane kolovoza. biciktistil:ke staze i trotoare sa obije strane kolovoza. Gradnke ulice - sabirne planirati tako da sirina kolovoza bude 6 - 7m, sa dvostranim trotoanma, a gdje god je moguee plan irati i zelene povrsine Grad:1ke ulice - pristupne plan1rati tako da s1rina kolovoza bude m1n1mum 5 metara i gdje god 1e moguce plan1rati trotoare Na svim ptan1ranim pros1renJ1ma i nowr vezama gradskih utica podrazumijeva se izgradnJa i ostale potrebne saobraeajne strukture (biciklistil:ke staze, trotoari, stajalista za autobuse ... ). Pjeiacka staza je javni put koJi je prop1sanom saobracajnom signalizacijom obllje!en i namiJenJen iskljul:ivo za kretanje pJesaka. Staze se predvidaju 1zmedu dv11e zelene povr5~ne, izmedu saobraeajnica i uzvisenja i 1zmedu saobral:aJnica i zgrada. Opravdanost planiranJa staza je ako oko 50 pjesaka prede datu putanju u jednom danu. $irina staze je minimum 1 ,5 m po duzii nagiba maksimalno 12%. $~rina staze kombiovana sa saobraeajem je data u opisu odgovarajuce saobraeajnice. Biciklisticka staza Je izgradena saobraeajna povr5ina namiJenJena za saobraeaj b1c1kla i bicikla sa motorom, koJa se prote!e du! kolovoza pula i od nJega je odvojena i obllje!ena propisanim saobraCaJnim znakom za obilje!avanje biciklistil:ke staze Za stazu izmedu dvije zelene povrsine sirina je 1 m~edna staza. izmedu saobraeajmce 1 uzvisenJa 1,50 m~edna staza, izmedu

1 Z..k0<1 o putevwna (Sf 1•1 RCG ll< 42/2004 Od 22 6 2004 gOdone)

saobraeaJnice i zgrade 1, 75 m~edna staza Gabarit bic1khsticke staze ukljucuje za~titnu traku od 25 em i 50 em. Daje se mogucnost korekcije profila prilikom 1zrade proJektne dokumentacije u cilju u:vrdivanja najracionalnijeg poprecnog profila i ukupnog tehnickog rje~enja koje je moguee izvesll na predmetnoj trasi. T1p raskrsnice moze se promijemt1 DUP-om ih projek1nim l)e~enjem ako se nakon analiz;~ uslova na terenu i sagledavanja saobraeajnih rje~enja u kontaktmm zonama i protoka vozila pokaze da je bolje neko drugo rje~enje raskrsnice. Planskim l)e~enjima treba planirall pretpostavke za nesmetano kretanje lica sa sman1enom pokretiJIVO~cu. proJektovanjem oborenih ivicnjaka na mjestu pJe~ac:kih prelaza, kao i povezivanjem rampom denivelisamh prostora. obezbjedenJem dovoljne sirine, bezbjednih nagiba i odgovarajucom obradom pov~ina .

Putnu infrastrukturu plan;rati u skladu sa clanov;ma 112, 113, 114, 115, 116, 117 i 118 Praviln;ka o bli!em sadr!aju i formi planskog dokumenta.

IX PEJZAiNA ARHITEKTURA RJe~a~anjem ozelenJavanja prostora neophodno je posllci optimalna pejzazna r]eserja prostora za potrebe konsn;ka prostora odnosno ocuvati i revitalizovati postojece parkove; stvorili zelene trgove i skverove kao .stepping stones• koji povezuju linijske potez·~ zelemla sa zelen1m povr~1nama ,

uspo>tavltl zelenu gradnju, stvarat1 urbane prostore u zelenllu; potrebno je postoje6e degradirane povrsine revitahzovati i pejza!no urediti 1

prive~ti ih namjeni; stvorri zelen1 prsten grada kroz stvaranje manjih urbanih parkova po cijeloj tentoriji (postoJeCe blokovsko zelemlo), neophodno je detaiJmm razradama predvldJeti form11anje nov1h povr~ina parkovskog karaktera i trgova, na svim mjestima koje omogucuju oblikovno i funkc onalno nj1hovo form1ranje; formnanje Sistema za zahvanje u okviru zelemh povrsina

Pejzazno urediti zonu planskog dokumenta u skladu sa clanovima 118 do 126 Pravilnika o blizem sadrzaju i form• planskog dokumenta, kriterijumima namjene pov~ina elementima urbanisticke regulacije i Jedinstvenim grafick1m simbolima ("SI. list CG", br. 24/10 i 33/14) u zavisnost1 od plamramh sadr!aJa 1 namjena prostora.

Parkovske povr~ine potrebno je projektovati kao pov~ine javnog karaktera sa mreZ•Jm puteva i staza koje povezuju amb•Jentalne prostore i kompoziCIJSke elem;~nte : platoe, elemente sa vodom, djecJa 1gralista, sportski tereni i dr. Na postcjecim parkovskim povrsinama potrebno je sprovesti entomoloska i dend ·oloska •strazivanja-valorizaciJu sadnog materijala cime bi se izvrsila s1sternatizovana sjeea i uklanjanJe starih i bolesnih stabala. Sve postojeee deko·ativne elemente u parkovima (fontane. skulpture, SVJetlosne elemente)

onamo gd)e )e to potrebno, revitahzovati kroz obnovu boJa popravku rtd. Takode. sve poslo)e~e parkovske sadriaJe, mobilijar ograde, dje~Ja igralrsta potrebno Je revitalizovatr, oni koji su u Iesko zapustenom stanju potrebno je zamiJeniti novrm. Dopur u sadnog materijala vrsiti autohtonim i alohtonim visokodekorativnim sadnicama Obnovitr degradirane sezonske cvijetnjake i stvonti nove na povrsi 1ama gdJe je to moguee i gd)e se ambr)entalno i kompozicijski uklapaju u prostor parka. Stvoritr CJeline za rekreaciju pasrvnu i aktivnu za sve starosne uzraste. Vise od 50% povrsine parka !reba da bude pod zelenilom. Prilrkom projektovanja novih parkovskih povrsina potrebno je izvrsitr snimanje postojeeeg stanJa U sklopu oblrkovanja gradskih uhca predvrc1a se zna~Jan porast drvoreda. Nutnc• je da dogradnju primarnog ulicnog sistema prati i uporedo podizanje drvoreda. Drvorede treba siriti posebno na potezima koji imaju reprezentativni karakter rlr spajaju prrrodno-rekreatrvna zna~Jna podrucja. U planu zelenila predvida se podizanJe i visestrukrh drvoreda kao vrzuelnih barrJera izmedu razlicitih sadrtaja namjene prostora. Na novoplaniranim trgovima potrebno je pove~ati procenat zelenila u vidu zasada visokodekoratrvnrh vrsta alohtonih 1 autohtonih drveca, kao i stvaranja nisk~J sklopa brljaka u vrdu zardrnJera. Proje•:tovati prostor sa otvorenim vrzurama ka znacajnrm objektima - VJerskim, drtavnim, zdravstvenim itd. Pjesacke ulice savremena dizajnirati i poplo~ati prirodnim materijalima Koristiti moderan dizajn elemenata rasvjete uz uklapanJe u postojeee arhitektonsko oblikovanJe Stvamnje drvoreda sa vrsokim drvorednim sadnrcama moguee je formrrati samo U nOVIJprO)ektovanim Uficama U kOJIITia je Sirina trotoara minrmafnO 2,5 m. U UZIITI ulicama drvored se formira samo na suncanoj strani iii obostrano, ali sa niskim drvomdnim sadnicama Kod formrranja drvoreda na parkrng mjestima potrebno je proJeUovatr po jedno drvo na dva upravna parkrng m)esta, dok kod poduznog parkiranja na jedno parking mjesto po jedno drvo. GdJe postoji mogu~nost kod dvost·ukih drvoreda planirati izmedu stabala zelene povrsine u vidu travnjaka. Koristiti biljne vrste koje imaju dubok korjenov sistem. crme bi se izbjeglo podinnje trotoara. Ujedro potrebno je biratr vrste koJe su otporne na zagac1en)e zemljista, vazduha, buke itd. Rastojanje izmedu pojedrnacnih stabala iznosi od 6 do 12m, pri cemu minimalno rastojanje od objekta iznosi 5 m. lzbjegavati vrste sa velikim medcnosnrm plodovima pr. Prunus cerasifera atropurpurea. Maclura aurantiaca rtd Koristrll vrste ko)e rastu u otezanim uslovrma - zbrJenom r zagadenom zemlj stu, vehkrm koli~rnama prasrne na listovrma, velikom rntenzitetu buke. Na saobra~jnim ostrvima. na razdjelnim trakama, skverovima otvorenog tipa, kruznim tokovima itd saditi iskiJU~rvo biljni materijal niskog rasta sa sitnim hstov rna i plodovima. parterno zelenilo zbog preglednostr saobracaja Kruzne tokove uredrtr kompozrcrJski i sadrtr vrsokodekoratrvan sadnr materijal. Za saobra~jnice koje su rijesene uz denivelaciju prostora saditi biiJnr materijal kOJI veze zemiJiste kao i vertikalno ozelenjavanje terena - koristiti puzavice. Tamo gd)e nije moguee uvezatr zemljiste zbog prevehke denivelacije terena prostor je

mogul;e urediti zelenim terasama, ~ije je zidove potrebno ozeleniti vertikalnim zelenilom. Zelen1 o stambenih objekata 1 blokova predstavlja bitnu komponentu zelenog sistema grada Osim estetske funkcije , zelemlo objekata i blokova ima izra!enu i sanitamo-ekolo~ku funkc1ju Pje~a~;ke komunikaclje unutar blokova spojene su sa vanblokovskim pje~a~kim stazama U zavisnosti od intenziteta kori~eenja ~irina staze se krece od 1 ,5 do 3 m. Prosier je potrebno urediti zelenilom alohtonog i autohtonog biljnog materijala, ujedno zelen1lom stvoriti prostore za pasivan odmor i odvojit1 1h od djecjih 1grali~ta zelen1lom kOJe ima funkc1ju vizuelne ban)ere kao i tampon zone protiv buke Vodit1 ra~una o osun~nostl , polo!aju drveca u odnosu na objekte, instalaCIJe, mobilijar 1td.

Prostcrnim urbaniti~kim planom je za zonu ovog planskog dokumenta u pogledu pejza2ne arhitekture predvu!ena namjena .zelenilo Objekata zdravstva" i •zasttf'lt pojasevi".

Zelemlo objekata zdravstva (ZOZ} Stvarat1 ambijentalne prostore za pasivan odmor korisnika sa sadnjom biiJnog materijala sa fitocidnim svojstvima koji pozitivno uti~u na zdravstveno stanje bolesnika, kao i one vrste koje doprinose sanitarnim uslovima prostora. Kod planiranja bolni~kih kompleksa i sanatonJuma, zelene povrsine treba da zauzir1a1u m1n1mum 70% od CJelokupne povr5.ne, 20% saobraeajnice, staze. plato1, dok ostalih 10% ~1m objekat. Potrebno Je stvoriti pje~a~ke staze kru!nih obhka, odvojene zelenilom cime b1 se omogucio pasivan vid rekreacije. lzbjegavatl alergene vrste i korovske.

Zastitni p91asevi- uz saobracajnice. vodoizvorista (ZP) Zastitni poJasevi mogu b1h 1skljucivo san•tarno-higijenskog karaktera iii zelen1 zastitni pojasevi. Sanitarno-higijenski pojasev1 spreeavaju negabvan uticaJ buke aerozaga~enJa , dominantn1h VJetrova i st•te prostor od daiJe nefonnalne gradnJe PostaviJaJu se oko industrijskih/proizvodmh kompleksa, saobraca)nlca, vodoi;:vori~ta , pored vodotoka, ispod dalekovoda itd. Bltan su elemenat urbanog zelenila jer pospjesuju sanitano-ekolo~ku sliku grada kroz sprecavanje erozije, popravljanJa m1kroklime. U sarutarno zastitnim poJasev•ma dozvoljeno Je lociranje proezvodnih objekata manje"Q stepena ~tetnoste , garaze, depoi javnog saobracaJa, skladista 1 sl Najmanje 40% povrsine zast1tne zone treba da je slobodno 1 iskorisceno za ozelenJavanJe (gledaj Prilog, normative i standard1). Visefunkcionalni zeleni sanitarni pojasevi se formiraju kao rekreativni 1 dekorativni pojasevi u granicama gradevinske zone, slu!e i kao sredstvo za ogram~vanJe nelegalne gradnje i prekomJerno sirenje naselja u horizontalnom smislu. all 1stovremeno kao rezervna zona za kasnije plansko s1renje. Oko Podgonce je posloJaO za~titni pojas kOJI Je, prije svega, 1mao vjetrozastrtnu funkc ju sa zasadima monokulture alepskog bora-Pinus halepensis i ujedno Je i

predsi:IVIJao zelem prsten grada. Vellki broj drveca je posjeeen usljed ~rrenja naselja i neformalne izgradnje, time se za~titni pojas znatno smanjio i izgubio svoju prvobitnu funkciju. Predviaa se obnova ovog pojasa, prije svega u proizvodnim zonama, gdJe su predvideni veer neizgraaenr prostori .Prilikc m projektovanja zelenih za~trtnrh poJaseva potrebno je vodrti ratuna o povr~ini koja je na raspolaganju, ulovima tivotne sredine, fitocenolo~ki sastav podru(:ja, strukturi predjela. kori~eenje podrucJa rtd. Moguc;e Je izdVOJrtr nekollko osnovnrh modela 1. Model I - vr~eredni pojasevr srednjeg rntenziteta za~tite, sastavljenr od li~earskih vrsta, u kojem su glavne vrste autohtone, ekonomski isplative sa vi~e aspek3ta kori~eenJa ; 2. Model II - vr~erednr pojasevi kod kojih se mogu )aviti alohtone vrste u kombi1aciji sa eetinarskim vrstama; 3. Model Ill - vi~erendni pojasevi sa vrstama iz nitih spratova, mogu biti alohtone vrste - slabijeg intenziteta, 2) Model IV - niski po)asevi sa pnsustvom alohtonrh biljnih vrsta - slabrJa za~titc:r. Za~titni pojasevi od buke - uz saobraeajnice i teljeznicku infrastrukturu - Ukoliko se za Jedno stanr~te mogu samo nacr alohtone vrste sa velikrm efektom na smanjenJe buke, ovim vrstama treba dodatr autohtone vrste, rako imaju malu za~titu kako bi se povecala raznovrsnost i kako bi se pobolj~ala stabrlnost, mogu•~nost samoregulacije Prema Krellu (1980) sadnja zastitnog pojasa treba da pocne neposredno uz saobraCaJnicu Ukoliko )e dovol)no prostora na raspo aganju, !reba form irati ~iroke za~titne po)aseve sa vi~e prekida, crme se postize bolja osvijetljenost biljaka unutar pojaseva, bolje olistavanje i razgr<rnatost.

X ENERGETSKA EFIKASNOST Neophodno je pri izradi smjernica za izdavanje urbanisticko tehnickih uslova nagla ;rti da je pri izgradnJr novih objekata potrebno je da se bar 20% potrebne energr)e obezbrJedi iz alternatrvnih izvora energrJe, pri eemu !reba vodrti racuna o ambii•=ntalnim i pejzaznim karakteristrkama okruzenja buducih objekata. OdrZi'IOj potrosnji energije treba dati prioritet racionalnim planiranjem potro~nje, te implementacijom mjera energetske efikasnostr u sve segmente energetskog sister1a lnstal:~cije za iskori~cavanje sunceve energije potrebno je integrisati u oblikcvan)u objekata (krovovi, fasade) Najbolji natin integracije ovrh rnstalacija je postaviJanJe kolektora u ravan kosog krova. Ovakav nacrn rntegracrJe moguc Je ukoli~o Je krov ori)entisan ka jugu uz odstupanja ± 30" NajpogodnrJe tipologrje zgrada za ovakvu integraciju su, svakako, stambeni objekti, bilo za kolektivno iii rndividualno stanovanje. U objektima cije arhrtektonsko rJe~enje upucuje na ravan krov, optrmalno r1e~enje )e postavitr solarnu rnstalaciju na nosaee kOJi garantuju optimalnr nagib kolektora. Cilj sveobuhvatne u~tede energije, a time i za~tite zivotne sredine, ce stvoriti preduslove za srstemsku sanaciju i rekonstrukciju postojecih zgrada, a zatim i povec:an)e obavezne toplotne za~trte novih objekata.

XI NIVELACIJA I REGULACIJA Kod r1esavanja n1velacije i regulacije obezbijediti potrebne elemente koji garant JJU naJpovoljnije funkc1onisanje unutar prostora kao i veze sa kontak1tnim zonama. Uskladttt v1s1ne objekata i polo!aJ na parceli, odnosno odnos objekta prema ultl:nom frontu, preispitUJUCI mogucnost planiranja istih povrs~na pod objektom za istu planiranu namjenu, kako bi se postigla blokovska unif1c1ranost. Usklaciti visine planiranih i postojecih saobracajnica, visine poda objekata u odnosu na saobracaJnicu iii kolsko-pjesacki pnlaz. Gra6evinske linije definisati prema ulici a urbantst1Cki ogran1l:11t prema susjedtma.

XII PARCELACIJA Od poeetka izrade lzmjena i dopuna plana, obavezno je obezbje6ivanje kvalttetn1h i a!urn1h podloga Takcx'le je obaveza da se planska dokumentacija rad1 u :l1gitalnoj obrad1

U skladu sa clanom 28 Pravilnika o bli!em sadr!aju i formi planskog dokumenta, kriterijiJmima namjene povrsina, elementima urbanisticke regulacije i jed1nstvenim grafickim simbolima ("SI. list CG", br. 24/10 i 33/14), planski dokumenti izra6uju se na a!uriranim topografsko-katastarskim kartama i planO\'tma u dig1tanoj form1, a prezentuju se u analognOJ formi izra6enoJ na pap1rno1 podlozt i moraju bib a!urirani i identicni po sadr!aju. Topografsko­katasl3rske karte i planovi, u analognom i digitalnom obliku, koji se koriste kao podlooe za izradu planskih dokumenata moraJU biti izra6eni, izdati i ovjereni u skladL sa prop1s1ma o premjeru 1 katastru nepokretnosti 1 o odr!avanju premJera i katastra zemljista

Prilog Parcelacija treba da sadr!i polilintjom definisane urbanitil:ke parcele sa brojem. Numerisati sve urbanisticke parcele u jednom nizu Grafic.ki prilog mora da sa:lri1 spisak koordinata svth prelomnih taeaka urbanisttcke parcele. spisak koordtnata osov1na ulica i kolsko pjesackih pnlaza kao i sve druge analtt1Cke podatl<e neophodne za prenosenJe plana na teren. U sto vecoj mjen poklop1ti granice katastarsk1h i urbanistickih parcela i tzbjegavati m1n1malna odstupanja.

Podloga postojeeeg stanja treba da sadrzi i graficki prikazano vlasnistvo

XIII URBANISTICKO TEHNICKI USLOVI Urbaristicko - tehnicke uslove treba posebno obraditi za svaku urbanist1cku parce u i objekat i iskazati u posebnom prilogu koji ee sadr!ati sve neophodne tekst~alne, numericke i graficke podatke, u skladu sa Zakonom o ure6enju prostma i izgradnJI obJekata ("Siu!beni list CG' , br. 51/08, 40/10, 34/11 , 40/11 , 47/11 , 35/13, 39/13 i 33/14) i u skladu sa clanom 91 Prav1ln1ka o blt!em sadr!aju

i formi planskog dokumenta, kriterijum1ma namjene povrsina, elementima urbam:;ticke regulac1je i jedinstven1m grafick1m simbolima ("SI list CG", br 24/10 i 33/14), kojim su definisani elementi urbamsticke regulaCIJe

U skladu sa Zakonom o uredenju prostora i izgradnji objekata, Obradivac plana ce nac leznom organu za poslove planiranja i uredenja prostora i zastitu tivotne sredinn dostavill na uvid i dalji postupak plansk1 dokument sa grafickim pnlozima urader 1m na topografsko- katastarskim planov1ma u razmJeri R = 1 1000 iii R = 1:50) i tekstom u fazi Nacrta i konacnog Predloga.

Prilikom izrade plana, potrebno je primijeniti Pravilnik o blitem sadrtaju i formi planskog dokumenta, kriterijum1ma namjene povr5ina, elementima urban1sticke regula;1Je i jedinstven1m grafick1m simbolima ("SI. list cG· br. 24/10 1 33/14), i isll uraditi u skladu sa Uputstvom za primjenu Pravilnika (model podataka)

Konacni Predlog plana dostaviti u skladu sa clanom 3. Pravilnika o nacinu uvida, ovjera 1anja, potp1sivanja, dostavljanja, arh1v1ranja, umnotavanja i cuvanja planskog dokumenta ("SI list Cme Gore" br 71/08) .

-

--

. ~ -I - -

' ~ I

( \

-\

. -. .

- _J..,----0 - "" - -• -

URBANISTJC:KJ PROJ~o+-....-__..

NTARn IZMJENE I DOPUNE

I

-'

Na o~novu clana 5 stav 2, clana 9 i clana 13a, stav 1 Zakona o strate~koj proCJeni uticaja na zivotnu sredinu (.Siuzbeni list RCG", br. 80/05 i .Siuzben• list CG", br. 73/10, 40/11 i 59/11 ), Sekretar Sekretarijata za planiranje 1 ure<1enje prostora i zastitu zivotne sredine Glavnog grada - Podgorice, donosi -

ODLUKU o izradi Strateike procjene uticaja na iivotnu sredinu

lzmjena i dopuna Urbanistickog projekta , Kiinicki centar" u Podgorici

Clan 1

Pnstu Ja se izradi Strate~ke proqene uttcaja na zivotnu sredtnu lzmJena o dopura Urbanistickog projekta .Klimek• centar" u Podgorici, u daljem tekstu. Strate~ka procjena.

Clan 2

Osnov za izradu lzmjena i dopuna Urbanistickog projekta .Kiinicki centar" u Podgorici, je Program uredenja prostora Glavnog grada Podgorica za 2015. godinu.

Clan 3

CtiJ iz ·ade predmetnog UrbamstiCkog proJekta, koji obuhvata podrucJe povrs1ne cca 15,45 ha, jeste stvaranje planskth prelpostavki za orgamzactJU 1 uredenJe datog prostora u skladu sa planirantm sadriajima iz Prostomog urbantshckog plana Podgorice, kojim su za ovaJ prostor predvidene nam1ene .povritne za zdrastvenu za~titu", "povrsine spectJalne namjene• i .povrsinske vode"

Clan 4

Strateska procjena uticaja na zivotnu sredinu Urbanistickog projekta .Kiinicki centar" u Podgorici, izradice se u cilju sagledavanja pitanja za~tite zivotne sredire i zdravlja ljudi u kontekstu izrade predmetnog plana, odnosno uticaja istog na segmente zivotne sred1ne i predloga odgovorajucih mjera za njihovo sp~e~avanje i ublazavanje, uz obezbjedlvanje transparetnog ucesea javnosti u dati postupak. 0 izvrsenoj StrateskOJ procjen• izradiee se lzvJeSiaJ, u skladu sa Zakonom.

Clan 5

u lzvjestaj o strateskoj procjen• uticaja biee ukljuceni podaci o postojecem kvali!Hiu i kapacitetu segmenata zivotne sredine, u kontekstu i obimu

usklac1,3nom sa prostornim zahvatom dokumenta.

prirodom predmetnog planskog

Clan 6

Nosilac: izrade lzvje~taja o strate~koj procjen1 uticaja bice odabran kroz tenderski postupak, u skladu sa Zakonom propisanom procedurom. Rok za izradu lzvje~t.3ja se pokJapa sa rokom izrade lzmjena i dopuna plana. Dati lzvje~taj bice izraCen od strane multidisciplinarnog lima, sastavljenog od kvalifikovanih lica za odreCe·ne oblasti.

Clan 7

Nosila '~ pripremnih poslova za izradu lzmjena i dopuna plana, 6e obezbijediti uvid javnosti i zainteresovanoj javnosti istovremeno sa Nacrtom lzmjena i dopuna plana ~a kOJI se izraCuje strate~ka , a u skladu sa programom kojim 6e se utvrd1ti nacin i rokov1 uvida u sadrt1nu lzvje~ta1a o strateskoj proCJenl i nacin i rokov1 javne 1asprave.

lzvje~taj o strate~koj procjeni i program iz prethodnog stava objavice se na web sajtu Glavnog grada Podgorice www.podgorica.me i u dnevnom listu "Pobjeda".

Clan 8

Ova Odluka donosi se istovremeno sa Odlukom o izrad1 lzmjena i dopuna Urbanistickog projekta . Kiinicki centar" u Podgorici, i predstaviJa njen sastavni d1o i bi6e objavljena u .Siu!benom listu Crne Gore - opstinski propisi". na web sajtu Glavn:>g grada- Podgorice www podgonca .me i u dnevnom listu »Pobjeda«.

Clan 9

Finan·;ijska sredstva za izradu lzvje~taja o strate~koj procjeni u iznosi od 1000 € obezt:ijedi6e podnosilac inicijative.

Broj: 08-350/15-279 Podgorica, 6. oktobar 2015. godine

• ~ VD SEKRET ARA ll~ ' Oliyer, Markovic, dipl.ing.gra<!,. \t "' li" ~~ .... -. ..r-rutJJ~