PITANJA GINEKOLOGIJA I AKUSERSTVO

1.Predmet proucavanja ginekologije:Ginekologija je grana medicine koja se bavi bolestima i lijeenjem enskog reproduktivnog sistema (materica, vagina i jajnici). Doslovno, izvan medicine, rije znai "nauka o enama". Njen pandan je andrologija, koja se bavi bolestima i lijeenjem mukog reproduktivnog sistema.Rije ginekologija potjee od starogrkih rijei (gyne; u modernom grkom ona glasi - gynaika), to znai "ena", i logos ("nauka, znanje").Skoro svi moderni ginekolozi ujedno su i akueri. U mnogim podrujima ove se dvije grane medicine preklapaju

2.Anatomija vanjskih genitalnih organa zene:Vanjske spolne organe ine: stidnica (lat. vulva) s velikim i malim usnama (lat. labia maiora pudendi, labia minora pudendi), predvorje rodnice (lat. vestibulum vaginae) sa Bartholinijevim lijezdama, te draica (lat. clitoris) i djevinjak (lat. hymen). Stidnica (lat. vulva) je vanjski spolni organ ene koji ukljuuje Venerin breuljak, velike i male stidne usne, draicu, predvorje vagine sa lijezdama i njihovim izvodnim kanalima. Venerin breuljak (lat. mons pubis) je izboina koja nastaje zbog nakupine masnog tkiva ispred stidne kosti.

Velike stidne usne (lat. labia maiora pudendi) su dva paralelna kona nabora bogata potkonim masnim tkivom koja se od stidnog breuljka sputaju prema maru ispred koga se zavravaju. Na taj nain omeuju jajoliki otvor. Velike usne su analog monji kod mukarca. Vanjska strana stidnih usana nakon puberteta je prekrivena kovrdavim stidnim dlakama i obino je jae pigmentisana. Unutranja strana velikih stidnih usana je bogata lojnim lijezdama koje lue bjeliasti sekret karakteristinog mirisa (smegma). Dio izmeu zadnjeg dijela velikih usana i mara naziva se meica.

Kod nerotkinja unutranje strane velikih usana usko nalijeu jedna na drugu i pokrivaju male stidne usne zatvarajui usku stidnu pukotinu. Kod ena koje su raale velike stidne usne su neto razmaknute tako da ispod njih stre male stidne usne. Male stidne usne (lat. labia minori pudendi) su meki koni nabori koji se nalaze unutar velikih usana. Na mjestu gdje se spajaju prednji dijelovi nabora nalazi se draica. Draica ili klitoris (lat. clitoris) je erektilni organ koji po svom poloaju, izgledu i grai odgovara mukom spolnom udu. Zbog svoje bogate inervacije, najosjetljiviji je spolni organ ene. Draica je bogata krvnim sudovima koji se pri spolnom podraaju napune krvlju, te draica dolazi u stanje erekcije. Ukoliko se povrijedi dolazi do obilnog krvarenja koje zahtijeva hirurku intervenciju.

Predvorje vagine (lat. vestibulum vaginae) nalazi se unutar malih stidnih usana. Sadri vanjski otvor mokrane cijevi, rodnice i izvodne kanale lijezda. Djevinjak ili himen (lat. hymen) je tanka koasta opna na ulazu vagine koja odvaja vanjske od unutranjih spolnih organa. Otvor na himenu najee je polumjeseastog oblika i kroz njega prolazi menstrualna krv za vrijeme menstruacije. Prilikom prvog spolnog odnosa nastaju rascjepi na himenu. Prilikom cijepanja himena ena manje ili vie krvari. U sluaju postojanja elastinog himena spolni odnosi mogu se obavljati bez cijepanja himena i bez prateeg krvarenja.

3.Anatomija unutrasnjih genitalnih organa zene:Unutranje spolne organe ene ine jajnici, jajovodi, maternica i rodnica.Maternica (lat. uterus) se nalazi u sredini male zdjelice, ispred nje je mokrani mjehur, a iza nje zavrno debelo crijevo. Maternica ima oblik i veliinu naopako okrenute kruke, s najveim dijelom (koji se naziva korpus ili tijelo maternice) smjetenim prema gore, a najuim dijelom (nazvanim cerviks ili vrat maternice) smjetenim najnie. Tijekom trudnoe se, meutim, njezina veliina izrazito poveava te zauzima itavu trbunu upljinu, sve do donjih rebara, da bi se nakon poroda ponovno vratila na svoje mjesto, izmeu mokranog mjehura i zavrnog debelog crijeva (rektuma).

Teina maternice iznosi 50-60 g. Krukolika je oblika, njena je duljina u odrasle ene oko 7-8 cm. Vrat maternice, lat. naziva cerviks, ini donji dio, duljine je oko 3,5 cm. Prema upljini maternice je unutranje ue, a prema dolje vanjskim uem zavrava u rodnici (vagini). Vrat maternice je manjim dijelom graden od miija, a veim dijelom od vezivna tkiva. U svojoj sredini ima kanal koji je obloen sluznicom, koja je tanja od sluznice tijela maternice, sadri brojne lijezde, koje izluuju sluz. Cervikalna sluz se mijenja tijekom ciklusa, uoi i za vrijeme ovulacije je vrlo obilna, rastezljiva, omoguuje prihvaanje i prolaz spermija, koji za vrijeme snoaja budu izbaeni u svod rodnice. Funkcija vrata maternice je obrnuta od funkcije trupa maternice. Bioloki gledano, izvan trudnoe sprjeava ulazak u upijinu maternice bakterija, u vrijeme ovulacije omoguuj; transport spermija, a tijekom trudnoe ini zaporni mehanizam, koji sprjeava ispadanje jajaca i ploda u razvoju.

Rodnica (vagina) je uplja cijev, duljine 8-10 cm, koja spaja vrat maternice s vanjskim svijetom. U gornjem dijelu u rodnicu stri oko dva cm vrata maternice, tako da se izmedu prednje stijenke i vrata maternice oblikuje prednji, a izmedu vrata i stranje stijenke stranji svod rodnice.Prema dolje rodnica zavrava u djevica himenom (djevinjakom), koji se prigodom snoaja razdere, a nakon poroda od njega ostanu samo krvice (karunkule) od 1-2 mm. Ispred rodnice je mokrani mjehur i mokrana cijev (monica, uretra), a iza rodnice je zavrno debelo crijevo. Stijenka rodnice je tanka, i graena od veziva, elastinih i glatkih miinih niti, prema unutra obloena mnogoslojnim ploastim epitelom, koji ne sadri lijezde. Zato se iscjedak rodnice sastoji od raspadnutih odljutenih stanica epitela i sluzi iz vrata maternice. Prednja i stranja stijenka rodnice su jedna drugoj priljubljene, tako da je rodnica samo zamiljena (virtualna) upljina.

Bioloki gledano je funkcija rodnice da omogui istjecanje sadraja maternice za vrijeme menstruacije, da omogui snoaj i ulazak mukog sjemena, a u i rodnica porodu da omogui izlazak djeteta pa posteljice na vanjski svijet. Jajnik ili ovarij, parni je unutranji spolni organ ene, koji se nalazi u maloj zdjelici, sa svake strane maternice. Izmeu jajnika i maternice nalaze se jajovodi, koji povezuju ta dva organa. Jajnik je graen od vezivna tkiva u kojem se nalaze jajne stanice. U enskog novorodeneta ima 300.000 do 400.000 prvotnih (primordijalnih) jajnih stanica, od kojih oko 90 posto nestaje te ih u vrijeme puberteta ima oko 30.000.

4. Menstrualni ciklus:Menstrualni ciklus je razmak od jedne do druge menstruacije. Prvi dan ciklusa je zapravo prvi dan menstruacije. Uredan menstrualni ciklus traje 287 dana. U mnogih ena trajanje ciklusa varira, stalno ili povremeno. Menstrualni ciklus odvija se na tri razine: hipotalamus i hipofiza jajnik - gametogeneza i stvaranje spolnih hormona maternica - promjene vrata i sluznice maternice tijekom ciklusa.

Hipotalamus, kao most izmeu mozga i hipofize, kontrolira luenje svojih oslobaajuih i inhibirajuih hormona iz prednjeg renja hipofize. Nasuprot tomu, prednji reanj hipofize otputa svoje hormone i regulira rad jajnika.

Najvaniji hormoni menstrualnog ciklusa:

GnRH (gonadotropin realising hormon) je oslobaajui hormon iz hipotalamusa. Vee se na receptore gonadotropnih stanica prednjeg renja hipofize i potie sintezu gonadotropnih hormona FSH i LH.

FSH - folikulstimulirajui hormon hormoni hipofize koji

LH - luteinizirajui hormon kontroliraju funkcije gonada i reprodukciju ovjeka

Spolni hormoni jajnika su:

estrogeni - estradiol (najvaniji estrogen), estron i estriol (slab estrogen, jajnik ga proizvodi 20-30 posto), dominantni hormon 1. faze ciklusa

progesteron - dominantni hormon 2. faze ciklusa

androgeni - androstendion i testosteron (prekursori estrogena).

Hormoni jajnika alju tijekom ciklusa povratne informacije u mozak, tj. djeluju na hipofizu i hipotalamus mehanizmima povratne sprege.

Postoji, dakle, stalna interakcija izmeu hipotalamusa, hipofize i jajnika, to ukazuje na kompleksnost menstrualnog ciklusa.

5.Faze menstrualnog ciklusa:Ciklus ima 2 faze: 1. faza :

Folikularna faza menstrualnog ciklusa u kojoj se zbiva rast i sazrijevanje folikula i jajne stanice. Poinje prvim danom menstruacije, a zavrava sazrijevanjem jajne stanice i ovulacijom. U svakom ciklusu sazrije samo 1 folikul do stadija dominantnog folikula i 1 jajna stanica. Menstruacija je ljutenje sluznice maternice koje se javlja tijekom fertilne dobi, traje 3-7 dana i ponavlja se svakog mjeseca, osim u trudnoi. Oznaava kraj jednog ciklusa i poetak novog. U 1. fazi ciklusa izluuje se FSH koji stimulira rast folikula. Folikul tijekom sazrijevanja izluuje hormon estrogen.

Estrogen, meu ostalim, potie:

Daljnje sazrijevanje folikula

Zadebljanje sluznice maternice u smislu proliferacije (bujanja)

Promjene vrata maternice: ue se otvara, cervikalna sluz je obilna, prozirna i elastina (fenomen paprati pri ovulaciji)

alje povratnu informaciju u mozak o zbivanjima na razini jajnika

U trenutku kad koncentracija estrogena dosegne odreenu razinu, hipofiza pojaano izluuje hormon LH (i neto manje FSH) te ovaj skok u izluivanju dovodi do ovulacije.

Promjene kanala grlia maternice prije/nakon, te u vrijeme ovulacije

Ovulacija je rasprsnue dominantnog folikula i oslobaanje jajne stanice. Najee se dogaa izmeu 10. i 16. dana prije sljedee menstruacije. Jajna stanica sada putuje kroz jajovod prema maternici i eka oplodnju.

2. faza ili luteinska faza:

Folikul koji je prsnuo i oslobodio jajnu stanicu pretvara se u uto tijelo pod utjecajem LH (luteinizirajui hormon), hormona prednjeg renja hipofize. uto tijelo proizvodi progesteron, dominantan hormon ove faze, i estrogen koji je sada 30 posto nii od predovulacijske razine. Progesteron i estrogen sinergistiki djeluju na transformaciju endometrija i pripremu za implantaciju. Zbivanja u 2. fazi pod utjecajem su prije svega progesterona i estrogena:

sekretorna transformacija sluznice maternice (endometrija);

alje povratnu informaciju u mozak o zbivanjima na razini jajnika;

promjene na vratu maternice: ue se zatvara, cervikalna sluz postaje oskudna i gusta.

Ako ne doe do oplodnje, pada razina hormona progesterona i estrogena, a sluznica maternice se ljuti. Nastupa nova menstruacija i zapoinje novi ciklus.

6.Poremecaji menstualnog ciklusa:Amenoreja (izostanak menstruacije)

Menoragija (Obilno krvarenje) Obilno krvarenje ili menoragija javlja se kod 9% do 14% svih ena i moe biti posljedicom niza problema. Duga krvarenja (oko sedam dana) te esta mijenjanja tampona ili uloaka nisu uvijek pokazatelj menoragije. Svega dvije treine ena koje se ale na obilna krvarenja zaista i gubi zabrinjavajuu koliinu krvi. Ako mijenjaju uloke ili tampone ee od sat vremena, ene bi se trebale posavjetovati sa svojim lijenikom. Stvaranje ugruaka je kod obilnih krvarenja esto i nije razlog za zabrinutost. Meutim u sluaju krvarenje izmeu ciklusa ili u vrijeme trudnoe treba posjetiti lijenika. Kapljice ili lagano krvarenje kod djevojica koje su tek dobile menstruaciju nije neobino, a ponekad se javlja tokom ovulacije i kod mladih odraslih ena.

Dismenoreja: (Snani menstrualni grevi) Kod svih ena se tokom krvarenja javljaju kontrakcije maternice, ali kod nekih ti grevi mogu biti esti i vrlo intenzivni. U tim sluajevima govorimo o dismenoreji (bolna menstruacija). Dismenoreja moe biti primarna i sekundarna. Primarna je posljedica normalnih kontrakcija miia maternice i ima je vie od polovice ena s menstruacijom. Kod sekundarne dismenoreje su menstrualni bolovi posljedica abnormalnih medicinskih stanja, kao na primjer endometrioze.

Predmenstrualni sindrom: Prije poetka menstruacije oko tri etvrtine svih ena ima neke simptome koji ukazuju na variranje koncentracije hormona. Kod oko polovice njih ti su simptomi blagi i ne utjeu na njihov normalni svakodnevni ivot. Druga polovica ima teke simptome, jedan od kojih je i depresija. Najee je predmenstrualni sindrom (PMS) posljedica kombinacije fiziolokih i psiholokih faktora i kulturalnih stavova. ene kojima je dijagnosticiran PMS ne mogu normalno funkcionirati prije menstrualnog krvarenja.

Fiziki simptomi: Gotovo sve ene ale se na nadutost, osjetljivost dojki i lagani, privremeni dobitak teine. Kod nekih ena se javlja ciklika mastopatija, bol u dojkama nakon ovulacije intenzitet koje se pojaava za vrijeme lutealne faze i nestaje tokom menstruacije. Od ostalih simptoma mogu se pojaviti gastrointestinalne smetnje, glavobolje, osipi, bol u miiima i zglobovima, umor, gingivitis, lupanje srca, poremeaj ravnotee, valovi vruine, preosjetljivost na zvukove i mirise, uznemirenost i nesanica.

7.Amenorea:

Amenoreja je izostanak menstruacije; fizioloka (pretpubertet, trundoa, dojenje, postmenopauza) i patoloka o Primarna (ne nastupa do 16 god uz normalno razvijene sek spolne osobine) o Sekundarna (izostanak u bilo koje doba nakon menarhe, tj. kada u ene koja je ranije imala uredne cikluse, menstruacija izostane u trajanju 3 biva ciklusa ili 6 mjeseci) - Kriptomenoreja je amenoreja koja nastaje zbog anatomskog defekta koji smeta otjecanju menstruacijske krvi - Oligomenoreja se najee definira kao produljeni razmak izmeu menstruacija (6 tj do 6 mj) - Razne podjele: obzirom na sek spolne osobine (amenoreja s ili bez razvijenih sek spolnih osobina); prema hormonskom statusu (eugonadotropne, hipogonadotropne, hipergonadotropne) prema razini poremeaja (periferne-rodnica i maternica, ovarijske i centralne-hipofiza i hipotalamus)

- Zbog jednostavnosti, u klinikoj praksi se najee koristi ova podjela: o PERIFERNE AMENOREJE anatomski defekti i poremeaj otjecanja mens krvi o OVARIJSKE AMENOREJE hipergonadotropni hipogonodizam (afunkcionalnost jajnika) o KRONINE ANOVULACIJE poremeaji osovine hipotalamus-hipofiza-ovarij

8.Dismenorea :

DISMENOREJA, dysmenorrhoea - Bolna menstruacija, prisutna u oko 50% ena; primarna, sekundarna i dismenoreja membranacea - PRIMARNA (bez organske podloge): posljedica poceane proizvodnje prostaglandina u sekretornoj fazi to dovodi do poveanja napetosti u maternici i bolnih kontrakcija; utjecaj psihikog stanja izraen - SEKUNDARNA (organska podloga): endometrioza, adenomioza, kronine zdjeline upale, stenoza vrata maternice, cerviklani polipi, miomi, anomalije - DISMENOREA MEMBRANACEA: poremeaj ljutenja i odbacivanja sluznice u jednom aktu pri nedovoljno otvorenom uu to uzrokuje grevite i bolne kontrakcije; slilno moe uzrokovati i IUD - KLINIKA: javlja se do dvije godine od menarhe; bolovi se jave nekoliko sati prije menstruacije i traju 42-72 sata; najbolnija regija je suprapubina ili lumbalna, bol se iri prema bedrima; nekada i muina, povraanje, proljev ili nesvjestica; pokreti, masaa ili pritisak smanjuju bolnost - DIJAGNOZA: anamneza, ginekoloki pregled, ultrazvuk i druge pretrage na indikaciju - LIJEENJE: medikamentozno i etioloko (sekundarna dismenoreja) o NSAIL jesu lijekovi prvog izbora (salicilati, indometacin, ketoprfen, ibuprofen) o Ukoliko je ena spolno aktivna i trai kontracepciju prvi izbor je OHK (ene s OHK imaju snienu vrijednost prostaglandina) o Drugi medikamentni: antagonisti kalcija, betamoimetici (rijetko); vjebe oputanja - Najei organksi uzrok je endometrioza (pitanje !)

9.Disfunkcionalno krvarenje:

Disfunkcionalno krvarenje iz maternice je nenormalno krvarenje koje nastaje zbog hormonskih promjena a ne zbog ozljede, upale, trudnoe ili tumora. Disfunkcionalno krvarenje najee se javlja poetkom i krajem reproduktivnih godina: 20% sluajeva nastaje u adolescentica, a vie od 50% u ena starijih od 45 godina.Difunkcionalno krvarenje iz maternice obino nastaje zbog neprekinute razine estrogena, to dovodi do zadebljanja sluznice maternice. Sluznica se zatim nepotpuno i nepravilnoljuti, to dovodi do krvarenja. Dijagnoza disfunkcionalnog krvarenja iz maternice postavlja se onda, kada se ne moe pronai nijedan drugi uzrok. Biopsija sluznice maternice se izvodi prije nego se zapone terapijom lijekovima. Lijeenje ovisi o ivotnoj dobi ene, stanju sluznice maternice te eninim eljama u svezi trudnoe.Lijecenje moze biti hirutsko odstranjivanje maternice (histerektomija) i medikamentozno (progestin,estrogen,klomifen).

10.Ginekoloski pregled:

Ginekoloki pregled ukljuuje pregled spoljanjih i unutranjih polnih reproduktivnih organa. Ljekarka ili ljekar pregled izvode pomou ruke (dodirom) i spekulumom (posebnim instrumentom za unutranji pregled). Ginekoloki pregled podrazumeva i pregled unutranjih polnih organa preko debelog creva. Ukoliko se radi o prvom ginekolokom pregledu ovu injenicu treba saoptiti lekaru. Bilo da se radi o prvom ili ponovljenom pregledu lekaru treba skrenuti panju na eventualne neprijatne momente u toku same procedure. Trebalo bi lekara zamoliti da pregled obavlja polako i objanjavajui ono to radi. Pre ginekolokog pregleda ne treba zaboraviti da se isprazni mokrana beika.

Kod pregleda vulve ljekarka ili ljekar provjeravaju da li postoji crvenilo, otok, promjena boje ili povreda na spoljanjim polnim organima. Takoe je pri pregledu potrebno utvrditi veliinu klitorisa (draice), raspored stidnih dlaka i proveriti eventualno prisustvo stidnih vai. Pregleda se i spoljanje ue vagine (rodnice) kako bi se ustanovilo da li postoje znaci oboljenja. Posle spoljanjeg, pristupa se unutranjem pregledu. Prstom se pregledaju Bartolinijeve lezde kako bi se utvrdilo da li u njima postoje ciste ili se iz njih cedi neki sadraj, gnoj ili slino. Pitae vas da li vam nekontrolisano otie mokraa kada se zasmejete ili kaljete, to je znak ispadanja materice, rektocele ili cistocele.

Tada lekar/ka stavlja spekulum u vaginu, ime omoguava da njeni zidovi budu odvojeni, a deo unutranjih polnih organa dostupan posmatranju. Spekulum je od metala ili plastike i veoma je vano da bude temperature tela pre pregleda ni hladan ni pregrejan. Zidovi vagine se pregledaju da bi se utvrdilo postojanje povreda, zapaljenja i ostalih moguih promena. Pri ovoj proceduri pregleda se i grli materice, koji je zahvaljujui upotrebi spekuluma postao vidljiv. Na grliu materice posmatraju se mogui znaci zapaljenja, povrede, promena boje, defekti sluznice ili izrasline. Sa grlia materice uzima se za pregled bris po metodu Papanikolau utvrivanje prisustva ili odsustva premalignih ili malignih elija i bris za mikrobioloki pregled odreivanje stepena istoe vagine.

Kod nekih ena se pri uvoenju spekuluma javlja oseaj pritiska u predelu mokrane beike ili debelog creva. Da bi se ova neprijatnost odstranila ili ublaila potrebno je pokuati da se to vie opuste miii male karlice i trbuha. Ukoliko ovaj pokuaj ne uspe treba lekara/ku zamoliti da spekulum izvue i ponovo ga stavi, odnosno zameni nekim manjim.

Posle pregleda spekulumom, ljekar/ka dva prsta jedne ruke u rukavici stavlja u vaginu, dok drugu ruku postavlja spolja, na predeo donjeg dela trbuha. Na ovaj nain, pritiskom spolja i iznutra, mogue je odrediti poloaj i veliinu, oblik i konzistenciju materice, jajnika i jajovoda. Ovim postupkom se takoe moe utvrditi postojanje osetljivosti ili bola.

Palpacija (opipavanje) materice uobiajeno je bezbolna, ali ovakav pregled jajnika esto moe da bude neprijatan. Jajnike je esto teko napipati i laki bol koji se javlja pri pregledu je jedini pokazatelj da lekar/ka budu sigurni da su ih napipali. Pregled rukom je laki i prijatniji ukoliko ena uspe da potpuno opusti vratne, trbune i lene miie, da die polako i duboko i da potpuno izdahne vazduh.

Kod rektovaginalnog preglada lekar/ka stavlja jedan prst u debelo crevo, a drugi u vaginu i na taj nain moe bolje da odredi stanje organa male karlice, kao to su jajnici, jajovodi i materine veze. Ovakav pregled isto tako omoguuje da se utvrde i mogue promene debelog crijeva. Nekim enama ovaj pregled je veoma neprijatan, dok ga druge sasvim dobro podnose. Neki ljekari/ke obavljaju ginekoloki pregled mnogo njenije i vjetije od drugih, a neke ene mogu tokom pregleda da se mnogo bolje opuste od drugih. Oputanje se moe vebati primenom Kegelovih vebi ili vebanjem stavljanja tampona ili spekuluma kod kue.

11.Vaginalni bris:

Pregled vaginalnog sekreta je jednostavna i bezbolna metoda ispitivanja sekreta u uzetog iz vagine, sa prednje i zadnje usne i kanala grlia materice. Od uzetog uzorka se pravi citoloki razmaz koji se fiksira na mikroskopskoj ploici i boji specijalnim bojama. Posle bojenja vri se mikroskopska analiza morfolokimh osobina sekreta i elija u njemu u toku koje se mogu otkriti znaci zapaljenja vagine, grlia materice, uzronici infekcije, dobroudne i zloudne elije i druge patohistoloke promene

12.Stepen cistoce vaginalnog brisa:

Razlikujemo est grupa vaginalne istoe, odnosno est grupa vaginalnog sekreta, kako se to u svakodnevnoj ginekolokoj praksi primenjuje i meu enama govori; Prva grupa vaginalnog sekreta odlikuje se prisustvom sluzi, ponekog leukocita i mnotvom Doderleinovih bacila. Ovaj nalaz je dosta redak i susree se kod devojica pre puberteta. Druga grupa vaginalnog sekreta sadri malo leukocita i sluzi, dosta Doderleinovih bacila, poneki streptokok, stafilokok i redak bacil koli. Takav nalaz se smatra normalnim. Trea grupa vaginalnog sekreta sadri dosta leukocita, mnotvo patogenih bakterija, nema Doderleinovih bacila, katkad se moe nai i poneki Trihomonas vaginalis. Sekrecija tada istie iz vagine, prlja rublje ene i stvara okolno crvenilo, svrab i bol. Nekada moe proi nezapaeno i bez reakcije. Dosta veliki procenat ena ima u svom nalazu treu grupu vaginalnog sekreta koji, bez obzira na to da li smetnje postoje ili ne, treba da se lei upravo zbog toga to se infekcija ushodno iri i neopaeno pree u hronina zapaljenja.

etvrta grupa vaginalnog sekreta karakterie se obilnom ukastom sekrecijom. Izaziva je gramnegativni diplokokgonokok. Veoma brzo se iri i zahvata veliki broj seksualno aktivnih a promiskuitetnih osoba, tako da u kratkom vremenskom intervalu oboli vei broj osoba. U narodu ova vrsta polno prenosive bolesti poznata je pod nazivom triper ili kapavac, upravo zbog sekrecije koja se prilikom pritiska na penis iz njega izliva kapanjem. Iz tih razloga, skoro uvek se na pregled javlja mukarac koga peenje pri mokrenju i obilje sekrecije upuuju na pregled. Naa zakonska obaveza je da prijavimo tu vrstu oboljenja, zbog ozbiljnosti posledica koje nosi neadekvatno leenje i naina i brzine irenja infekcije.

Peta grupa vaginalnog sekreta izazvana je biarem koji je normalan stanovnik zavrnih partija debelog crevaTrihomonas vaginalis. Aktivno se kree, pa nepravilna higijena (pranje odoydo na gore ili nepravilno brisanje posle defekacije), kao i niz drugih momenata, mogu dovesti do infekcije ovim dosta upornim, neprijatnim i recidivima sklonim uzronikom. Pored seksualnog puta, u ginekologiji veliki znaaj u infekciji trihomonasom imaju mokrani kateteri, pa se zato preporuuje upotreba samo sterilnih katetara za jednokratnu upotrebu. esta grupa vaginalnog sekreta nastaje usled infekcije kandidom albikans. U preparatu se nalazi dosta leukocita, deskvaminisanih elija, sluz i kolonije gljivica kandide albikans, koja na sluzokoi vagine stvara malinast izgled, pa se dijagnoza moe postaviti sa sigurnou i bez uzimanja brisa. Isti taj uzronik kod novoroenadi moe da izazove soor (mleac), pa razlog infekcije treba potraiti u poroaju i kasnijoj higijeni ruku. Ova vrsta infekcije se prenosi polnim putem, a kisela sredina pogoduje za njen razvoj.

13.PAP-a test:

Papa test je test probiranja (screening test) kojim se uzima obrisak rodnikog dijela vrata maternice, rodnice i kanala vrata maternice, a slui za otkrivanje upale, uzronika infekcije, abnormalnosti stanica i zloudnih promjena. Test se jo naziva i VCE obrisak (vagina-cIzvoenje testa. Papa test se izvodi jednostavno, brzo i bezbolno. Dok ena lei na ginekolokom stolu, lijenik u rodnicu uvodi speculum. Test se sastoji u uzimanju obriska unutarnjih genitalnih organa: drvenom patulom se uzima obrisak blagim struganjem sa stranjeg svoda rodnice kao i rodnikog dijela vrata maternice, a pomou drvenog tapia omotanog vatom iz kanala vrata maternice. Obrisak sa patule i tapia razmae se na predmetno stakalce i nakon toga uroni u alkohol radi fiksiranja stanica. Nakon toga se u citolokom laboratoriju (laboratoriju za stanice) obavlja specijalno bojanje uzorka te se obojani uzorak na stakalcu promatra pod mikroskopom i trae se abnormalnosti stanicaervix-endometrij).

14.Kolposkopija u ginekologiji:

Kolposkopija je pregled koji se vri pomou optikog aparata kolposkopa, instrumenta kojim se pregledaju zidovi rodnice i grlia materice da bi se pronali eventualni poremeaji na sluznici ovih organa. Kolposkopija je preciznija metoda od ispitivanje brisa po metodu Papanikolau, jer njenom primenom je mogue tano prepoznati delove sluznice sa nepravilnim rastom elija. Ovaj pregled je veoma koristan i kod pojave neregularnog krvavljenja. Dragocen je postupak i kod dijagnostikovanja i praenja posebnih vrsta karcinoma rodnice i grlia tzv. DES adenokarcinoma izazvanog primenom jednog snanog sintetskog kortikosteroida. Kolposkopija se izvodi jednostavno i to u ambulantnim uslovima. Ne izaziva nikakve smetnje, niti posledice.

15.Biopsija u ginekologiji:

Biopsija grlia materice i endometrijuma

Biopsija je vrsta pregleda u toku kojeg se uzima deli tkiva iz organa koji se alje na mikroskopski pregled, a ima za cilj postavljnje tane dijagnoze. Kod biopsije grlia materice uzorak tkiva se uzima sa promenjenih povrina sluznice koje su otkrivene prilikom ginekolokog pregleda grlia materice pomou optikog aparata kolposkopa. Tkivo se uzima pomou instrumenta koji lii na tipaljku, sa jednog ili vie mesta na grliu. Biopsija se radi ambulantno, bez anestezije. U toku biopsije ena ima oseaj grebanja, a mogue je i takasto krvavljenje posle zahvata. Za endometrijalnu biopsiju koristi se isti instrument kao kod kiretae (kireta), kojim se iz materine upljine uzima uzorak tkiva. Ovaj postupak se takoe najee obavlja ambulantno.

16.Vulvovaginitis,uzrok nastanka:

Vulvovaginitisi predstavljaju grupu zapaljenskih oboljenja donjeg genitalnog trakta, koji ukljuuje vaginu i vulvu, a izazvani su vrlo poliomorfnom etiologijom od iritacije, preko zapaljenskih faktora tipa bakterija, virusa, gljivica, do mehanikih i termikih faktora. Uzroci nastanka vrlo su raznoliki poevi od mehanikih faktora tipa iritacije, mikropovreda, povreda osetljive koe i sluzokoe, koje nastaju prilikom mehanikih manipulacija kao to je, na primer, depilacija. Prilikom depilacije deava se da koa vulve i sluzokoa ulaza u vaginu, inae vrlo osetljiva, bivaju oteene razliitim mikropovredama. Depilacije se preporuuju, ali ena bi trebalo sama da odredi nain koji joj najvie odgovara. Infektivni faktori, naroito bakterije, veoma su esti. Od patogenih bakterija to su: Escherichia coli, Pseudomonas, Proteus, razne vrste Staphylococcus aureus, kao i alfa i beta hemolitiki streptokok. Od gljivica tu su najee Candida albicans, od protozoa Trichomonas, a od virusa najee humani papiloma virusi.

17.Vulvovaginitis,klinicka slika:

U pravilu, vulvovaginitis pojavljuje obilan iscjedak iz genitalnog trakta da ne ide za dugo vremena, ima neugodan miris i gora nakon seksa ili za vrijeme menstruacije; kao i svrbe, nemir u stidnici ili vaginu, poremeaji mokranog mjehura, crvenilo stidnice, vanjskom spolovilu, anogenitalnom i nateenost. Manifestacije vulvovaginitis mogu varirati u trajanju i teini simptoma. Oni takoer mogu curiti i biti latentno teka klinika slika. Prijelaz od akutne u kroninu vaginitis moe se prepoznati po stalnom laganom iscjedak iz genitalnog trakta.

18.Vulvovaginitis ,dijagnoza i terapija:

Za dijagnosticiranje vulvovaginitis treba konzultirati ginekologa. Za postavljanje dijagnoze njih e biti dodijeljena provoditi iscjedak obrezivanje iz genitalnog trakta. Prisutnost specifinih infekcija, kao to su mikoplazme, klamidija i sur., Otkrivene putem imunofluorescencije i immunoenzymatic studije. Pojanjenje o statusu sluzi se provodi pomou dodatnih instrumentalne metode. Kako bi se finalizirati dijagnozu smatra potrebnim bakteriolokog dijagnozu, a analizom antibiotikogrammy. Za osumnjienim crijevnih parazita potrebno istraiti izmet na helmintima jaja. U nedostatku uinak konvencionalnog lijeenja nespecifini vulvovaginitis uvijek preporua da razmotre mogunost crijevnih parazita. Lijeenje vulvovaginalne poinje imenovanjem antimikrobne terapije. Lijekovi mora biti konaan, koji je, zajedno s antibioticima treba uzeti imunomodulatori hepatoprotectors (zatititi jetru), multivitamine, antifungalna sredstva. Da bi se sprijeilo guavost, preporuujemo da lineksa, Hilak forte, acidophilus fermentirane mlijene proizvode

19.Adnexitis uzrok nastanka:

Najei uzrok adneksitisa ranije je bio gonokok, no danas su to streptokoki, stafilokoki, klamidija, E. coli, ureaplazma, mikoplazma, Candida albicans, citomegalovirus i dr. esto se javlja kod mladih ena, najee od 20 do 40 godine ivota, posebice kod ranog ulaska u spolne odnose, estog mjenjanja spolnih partnera, nekoritenja zatite prilikom odnosa, zatim smanjene higijene kako pri spolnim odnosima tako i inae, koritenja intrauterinih uloaka, u vrijeme i neposredno nakon menstruacije kad je ena prirodno slabije zatiena, nakon poroaja, u babinju, nakon pobaaja i drugih zahvata u podruju genitalnog trakta.

20.Adnexitisi, klinicka slika: simptomi su burni i javljaju se naglo, gotovo iznenada

prisutni sa jaki bolovi u donjem delu trbuha i donjem delu ledja

poto proces najee istovremeno zahvata oba jajnika, bolovi su obostrani

mogue su smetnje prilikom hoda i nemogunost stajanja

temperatura je poviena i moe biti praena groznicom

javlja se opta slabost, malaksalost i gubitak apetita, a neretko munina i povraanje

komplikacije adneksitisa najee sustvaranje apscesa u jajovodu i/ili jajniku, apsces u Douglasovom prostoru, pelvoperitonitis, difuzni peritonitis, ekstrauterini graviditet, sterilitet

21.Adnexitisi,dijagnoza i lijecenje:

Dijagnoza se postavlja najprije, kao i uvijek, detaljno i ciljano uzetom anamnezom, pregledom koji ukljuuje i ultrazvuni pregled, laboratorijskim nalazima krvi i mokrae, a u teim sluajevima i ev. kirurkim zahvatom koji moe biti ujedno i terapijski (danas uglavnom laparoskopski pristup). Diferencijalno dijagnostiki se mora razmiljati i o ostalim moguim bolestima koje mogu imati slinu kliniku sliku kao to su upala slijepog crijeva, izvanmaternina trudnoa, gastroenterokolitisi, upale mokranog sustava, kamenci i sl.

Lijeenje adneksitisa ovisi o teini klinike slike. Sastoji se od mirovanja, terapije antibioticima i analgeticima, a kako smo ranije spomenuli u tekim sluajevima i kirurki. Akutni adneksitis sa tekim simptomima se lijei u bolnici uz intravensku primjenu kombinacije antibiotika, dok se laki oblici mogu tretirati ambulantno. Idealno bi bilo naravno da se antibiotici daju ciljano prema nalazu antibiograma to vrlo esto odmah na poetku nije mogue, pa se bolest empirijski lijei, a potom se terapija modificira prema antibiogramu. Vrlo je vano da se terapija uzima dovoljno dugo jer se esto dogodi da ene zbog prestanka simptomatologije mislei da su izlijeene ne provedu terapiju do kraja to moe imati teke posljedice. U terapiju bi trebalo ukljuiti oba partnera.

22.Benigni tumori vulve:

-ciste stidnice (ciste lojnih lijezda, ciste izvodnog kanala Bartholinove lijezde, cista Nuckova kanala, inkluzijske ciste, mucinozne ciste, ciste Skeneovih lijezda, endometriotine ciste)

-solidni tumori stidnice (fibromi, lipomi, hidradenomi, mioblastom, pigmentirani made (lat.naevus pigmentosus), hemangiom, kavernozni angiom, angiokeratom)

Benigni tumori vulve najee ne predstavljaju vei zdravstveni problem, niti izazivaju ozbiljnije smetnje. Jedino ako dostignu enormnu veliinu dovode do deformisanja tkiva, oseaja teine iU pritiska na okolne organe. U tim sluajevima bi ih trebalo operativno odstraniti.

23.Benigni tumori cervixa:

Najei benigni tumori cerviksa materice su cervikalni polipi (polypus cervicis) a neto rei su miomi i leomiomi. Polip cerviksa moe biti okruglastog oblika ili izduen (kad prominira u vaginu), sa glatkom ili renjastom povrinom, bledo ili tamno crvene boje, veliine zrna penice, pa ak i oraha i nalazi se u spoljanjem uu cerviksa. esto dolazi do sekundarne infekcije povrine polipa koja je u zapaljenju i ulcerisana. Pacijentkinje se obino ale na sukrviavo prljanje i krvav fluor koji nastaje zbog lediranja povrine polipa (trenje, koitus, vaginalni pregled). Postoji obilna sluzava sekrecija koja potie iz cerviksa (cervikalni fluor) usled ascedentne infekcije i cervikalnog endometritisa. Neto rei benigni tumori su miomi koji nastaju iz glatkog miinog tkiva grlia. Miom je obino lokalizovan na prednjoj usni grlia i ree moe da dostigne veliinu pesnice, kada vri kompresiju na mokranu beiku i uretru i priinjava smetnje pri mokrenju.

24.Miom:

Veliina mioma moe da se smanji prestankom uzimanja estrogena. Joga vebe smanjuju oseaj pritiska i teine u stomaku.

LeenjeU veini sluajeva ove promene nije potrebno leiti. Meutim, ako postoji jako krvavljenje, bol, oteano mokrenje ili problemi sa trudnoom, miomi se mogu odstraniti. Prilikom odstranjivanja mioma materica ostaje nedirnuta. Mnogi hirurzi preporuuju vaenje materice enama koje vie nee da raaju ili su starije ivotne dobi. Ove operacije su stvarno nepotrebne poto se obino radi o enama koje se blie menopauzi u kojoj dolazi do pada nivoa estrogena, pa se i miomi smanjuju ili iezavaju. Izvoenje histerektomije samo moe biti tetno, jer dovodi do seksualne disfunkcije i poremeaja u radu jajnika, ak i onda kada su poteeni operacije. Dovoljna je mijektomija, odstranjivanje mioma, da bi se problemi reili ak iako se radi o vrlo velikim izraslinama.

25.Rak grlica maternice:

Rak vrata maternice ili rak grlia maternice je zloudna bolest koja pogaa ene, nastaje nekontroliranim rastom stanica, koje ine vrat maternice. Najvei faktor rizika za oboljenje je infekcija uzrokovana humanim papiloma virusom (HPV). Oboljenje se moe sprijeiti u 80% sluajeva, redovitim pregledom Papa testom. Rak vrata materice zauzima drugo mjesto kako po uestalosti javljanja tako i po mortalitetu od ginekolokih karcinoma poslije raka dojke. Ovo oboljenje najee se javlja kod ena od 45 do 50 godine starosti. Oko 37% oboljelih ena su mlae od 35 godina, dok ene starije od 65 ine 10% oboljelih. Najvei mortalitet prema dobnim grupama imaju ene starosti od 65 godina to je vezano za uznapredovalost oboljenja u vrijeme uspostavljanja dijagnoze. Svake godine u svijetu oboli oko 500.000 ena, a umre oko 250.000. [1]

26.Menopauza :

zadnja menstruacija ili prestanak menstruacijskih krvarenja oznaava zavretak reprodukcijskog ciklusa ene, koji se uobiajeno javlja izmeu 45. - 55. godine ivota. Menopauza moe nastupiti i izmeu 40. - 60. godine, ali i ranije kao posljedica operacije ili bolesti. Pojam menopauza esto se rabi za opis cijelog razdoblja koje prethodi (premenopauza) i koje slijedi po prestanku menstruacijskih krvarenja (postmenopauza). Pojam perimenopauza ili prijelazno razdoblje (prijelaz) obuhvaa kratko razdoblje prije, menopauzu i kratko razdoblje nakon zadnje menstruacije. Uzrok menopauze postupno je iscrpljivanje funkcije jajnika, pri emu naposljetku potpuno prestaje produkcija ne samo enskih spolnih hormona estrogena i progesterona, nego i mukih spolnih hormona androgena, testosterona i DHEAS.

27.Menopauza,klinicka simptomatologija:

Klinika slika- Simptomatologija klimakterijuma

Klimakterijum retko nastupa iznenada. Uobiajeno je da prestanku menstrualnog krvarenja prethodi period neregularnih ciklusa ili oskudnih menstruacija. Simptomatologija klimakterijuma zavisi od interreakcije tri osnovne komponente:

- smanjenje aktivnosti jajnika i nivoa hormona

- sociokulturoloskih faktora i okruenja

-psiholokih faktora

Simptomatologija

Najkarakteristiniji simptom klimakterijuma je toplotni talas ili valung, odnosno iznenadno crvenilo koze lica, vrata, grudi koje je praeno osjeanjem intenzivne vruine a zavrava se najee obilnim znojenjem. Uobiajeno se pojavljuje tokom jedne do dvije godine kod 80% ena, ali moe da traje i do 5 godina. Doivljava ih oko 2/3 ena u klimakterijumu.

28.Menopauza,terapija i prevencija komplikacija:

Terapija:

Terapija se ogleda u kontroli povremenih klimakterinih simptoma i menstrualnog ciklusa,a postie se nadoknaivanjem hormona estrogena. U perimenopauzalnom periodu (period neposredno pred klimakterijum) estrogeni su prije svega znaajni za za spreavanje klimakterinih tegoba, zatim za spreavanje osteoporoze i zatitu srca i krvnih sudova. Smatra se da svoj efekat estrogeni ostvaruju delimino delujui povoljno na profil lipida i holesterola, zatim na krvni pritisak i direktno na krvne sudove. Najnovija istraivanja su pokazala da je hormonska terapija sa estrogenima posebno indikovana kod ena koje imaju povien krvni pritisak, eer, ene koje su puai, koje su gojazne ili su ve preboljele infarkt srca. Hormonska terapija kod ovih ena ima znatno vei znaaj nego u ena koje nemaju ove faktore rizika. Pri primeni hormonske terapije sa estrogenom nije toliko bitno koji se preparat estrogena primenjuje nego je bitna doza, trajanje primene i dodatna primena drugih hormona u terapiji. Kod ena koje boluju od raka dojke, aktivne bolesti jetre ili tromboembolijske bolesti (bolesti krvnih sudova) nije opravdana upotreba hormonske terapije.

29.Predmenopauza:

Predmenopauza je razdoblje koje prethodi menopauzi (poetak je oko 45. godine ivota), a poinje kada jajnici (ovariji), zbog starenja, postupno smanjuju hormonsku aktivnost (smanjuje se luenje estrogena uz prestanak progesterona, mjesenice se pojavljuju neredovito i sve rjee), a zavrava menopauzom, tj. potpunim prestankom mjesenice (oko 50. godine ivota).

30.Inkontinencija u ginekologiji:

INKONTINENCIJA URINA - Inkontinencija urina oznaava nemogunost voljnog zadravanja urina; esti problem u ena Uretralni uzroci inkontinencije Ekstrauretralni uzroci inkontinencije -stresna (statika) inkontinencija -nestabilni detrusor -paradoksna/preljevajua ishiurija -kongenitalno, lijekovi, infekcije, psihosomatski -kongenitalni uzroci (ektopija mokraovoda, ekstrofija mjehura) -fistule (jukstavezikalne fistule, vezikalne fistule, uretralne fistule)

Stres inkontinencija Javlja se samo kod ena - zbog specifine anatomije male karlice, i to najee nakon vie trudnoa i poroaja. Beiku, matericu i creva dre miii karlinog dna i pomau u zadravanju urina. Ako miii oslabe, ili su oteeni prilikom poroaja - epiziotomijom ili cepanjem meice, to moe da bude uzrok stres inkontinencije. inkontinencije moe da se leikonzervativno (lekovima, injekcijama, fizikalnom terapijom) i operativno.31.Oblici inkontinencije u ginekologiji:

Uretralna inkontinencija se dijele na:-STATIKU(stresnu) INKONTINENCIJU-URGENTNU INKONTINENCIJU-MIJEANU INKONTINENCIJU-FUNKCIONALNU(idiopatski hiperaktivni detruzor)--neurogeni mjehur

32.Kontracepcija:

Kontracepcija obuhvaa sve metode koje sprjeavaju nastanak neeljene trudnoe. Kontraceptivne metode nisu specifikum dananjice. Najvjerojatnije postoje koliko i ljudski rod. U nekim dijelovima svijeta primjenjuju se normalno, dok u nekima jo uvijek postoje predrasude i strah, naalost zbog opeg neznanja populacije.

33.Prirodne metode kontracepcije:

U prirodne metode kontracepcije ubrajaju se periodika (odreivanje plodnih i neplodnih dana, kalendarska, metoda cervikalne sluzi (Bilingsova) te temperaturna metoda. Sterilizacija je kontraceptivna metoda koja je u nekim zemljama sve ea. Postoji jo i hitna ili postkoitalna kontracepcija.

34.Hemijske metode kontracepcije

Hemijska kontracepcija - Kombinacija osnovne, inertne tvari (koja mehaniki spreava danji prodor spermija) i spermicidne tvari - Nisu posebno uinkoviti te se trebaju kombinirati s mehanikom kontracepcijom

35.Hormonske metode kontracepcije:

Hormonske kontraceptivne tablete najsigurniji su i najee koriten oblik kontracepcije u zemljama razvijenog svijeta. Osim njih, postoje i druge metode hormonske kontracepcije (injekcije, potkoni implantati, flasteri, vaginalni prstenovi). Maternini uloci kontraceptivna su metoda koja se uglavnom koristi u ena koje su raale. Danas se koriste uloci s bakrom ili s hormonima

36.Intrauterine metode kontracepcije:

Intrauterina kontracepcija - Intrauterini uloak (spirala) postavlja se u maternicu i podravajui upalu endometrija onemoguava implantaciju blastociste; razlikujemo nemdicirane i medicirane IUD - Nemedicirani IUD graeni su samo od polietana, a medicirani IUD imaju dodatak - bakar ili progestagene - MEHANIZAM: potie upalne promjene u endometriju, polimorfonukl. infiltraciju, fagocitozu, osobaanje prostaglandina te ometa enzimatsko djelovanje pri implantaciji, kroz takav medij se tee probijaju spermiji na putu prema jajovodu - INDIKACIJE: ene koje su bar jednom rodile, ive u stabilnim vezama, bez mjenjanja partnera - KONTRAINDIKACIJE: postojee ili preboljele upale zdjelice, malformacije, srane bolesti, promiskuitet - POSTAVLJANJE I TRAJANJE: postavlja se neposredno nakon menstruacije, pobaaja ili poroda ili nakon nezatienog snoaja (postkoitalna kontracepcija); uini se dezinfekcija spolovila, sondiranje maternice te se postavi IUD; nemedicirani se dre 6-12 mjeseci, a suvremeni medicirani i do 5 godina - KOMPLIKACIJE: krvarenje, perforacija, trudnoa, upale zdjelice

37.Mehanicke metode kontracepcije:

Mehanika kontracepcija - Mehaniki spreava ulaz spermija u cervikalni kanal, obino se kombinira s nekom drugom metodom - Kodnom, dijafragma, cervikalna kapa, kondom za ene, poliuretanska spuvica

38.Najcesce spolne bolesti :

Kandidijaza

Najei uzronik ove infekcije je Candida albicans, gljivica koja prirodno ivi u rodnici. Pod razliitim utjecajima, primjerice pri lijeenju antibioticima ili u osoba oslabljene imunosti, pod utjecajem sunca, hormonskih promjena ili u trudnoi, dolazi do neprirodnog razmnoavanja gljivice uzronika.

Simptomi: Kandidijaza rodnice gotovo se uvijek oituje vrlo neugodnim svrbeom i bijelim, gustim iscjetkom s grumeniima. Spolni odnos je bolan, a za vrijeme mokrenja javlja se arenje. Kod mukaraca se bolest najee oituje svrbeom glavia penisa i prepucija.

Trihomonijaza

To je infekcija rodnice i stidnice ili mokrane cijevi koju uzrokuje mikroorganizam Trichomonas vaginalis. Taj mikroorganizam moe pritajeno ivjeti u rodnici tijekom vie godina. Simptomi se vrlo esto oituju nakon menstruacijskog krvarenja, kada su uvjeti za razmnoavanje ovog parazita posebno povoljni.

Simptomi: U ena se javlja bolna upala rodnice i stidnice popraena svrbeom i obilnim pjenastim iscjetkom neugodnog mirisa. Kod mukaraca su smetnje blae, oituju se pri mokrenju ili dolazi do upale glavia penisa.

Gonoreja

Ovo je vrlo esta spolna bolest. Uzrokuje je gonokok, mikroorganizam koji ivi u spolnim organima, a prenosi se spolnim odnosom. Nepravilno lijeenje ili izostanak lijeenja u mukaraca i ena ima sline posljedice: u mukaraca zaepljenje sje-menovoda, a u ena zaepljenje jajovoda. Kao posljedica moe se javiti neplodnost. Oboljela majka moe pri poroaju zaraziti novoroene, to za posljedicu moe imati gonokoknu upalu vjea i onih spojnica u novoroeneta.

Simptomi: Za razliku od veine spolno prenosivih bolesti, gonoreja u prvom redu pogaa mukarce. Oituje se jakim peenjem pri mokrenju, mutnom mokraom, jakim bolovima i gnojnim iscjetkom. Kod ena su simptomi slabije izraeni. U nekim se sluajevima javi tek neznatna bol i peenje pri mokrenju, simptomi cistitisa, bol u donjem dijelu trbuha i umjereni bijeli iscjedak.

Vaginitis

Uzrokuje ga mikroorganizam koji prirodno ivi u rodnici ali se zbog razliitih, jo uvijek nedovoljno poznatih razloga (stres, promjena spolnog partnera...) poinje prekomjerno razmnoavati i uzrokovati bolest.

Simptomi: Bolest se oituje obilnim iscjetkom neugodnog mirisa, a u nekim se sluajevima javlja i nadraenost nakon spolnog odnosa.

Genitalni herpes

Herpes je virusna bolest koju uzrokuje jedan od est vrsta virusa herpesa. Najee se radi o obinom virusu herpesa ili HSV2. Prenosi se spolnim kontaktom sa zaraenom osobom. Danas je tijek ove bolesti dobro poznat. Sve poinje prvom infekcijom, tj. prvim kontaktom s virusom. Prva infekcija vrlo esto proe neprimijeena, ali zaraena osoba postaje nosilac virusa koji kree kroz osjetilni ivac i smjeta se u gangliju. Tijekom vie mjeseci ili ak godina virus moe ostati pritajen. Bolest najee izbija potaknuta jakim uzbuenjem, fizikim naporom, menstruacijom ili jakim umorom. Vrlo esto dolazi do recidiva, a bolest moe izbiti i na vie mjesta. Zaraena majka moe pri poroaju zaraziti novoroene, to moe biti jako opasno za dijete jer jo nema razvijeni obrambeni sustav protiv virusa.

Simptomi: Najprije se osjeti svrbe i peckanje u spolnom organu, potom se stvaraju mjehurii koji pucaju i ostavljaju brojna i bolna oteenja sluznice ili koe. Ona zarastaju u tijeku deset do dvadeset dana. Limfni vorovi na preponama esto su poveani i bolni. Pri mokrenju se mogu osjetiti jaki bolovi.

Klamidijske infekcije

Uzronik je bakterija Chlamydia trachomatis. Neizlijeena bolest moe uzrokovati adneksitis ili upalu jajovoda te, kao posljedicu toga, neplodnost. Bolest se, naime, moe proiriti na maternicu i jajnike. Klamidijska infekcija vrata maternice u trudnice moe izazvati teki oblik konjunktivitisa ili upalu plua u novoroeneta.

Simptomi: U ena se najee javlja iscjedak i bolovi pri mokrenju. U mukaraca klamidijske infekcije ne prolaze neprimijeeno: oituju se iscjetkom i peenjem pri mokrenju. Postoji opasnost da se bolest proiri na testise, sjemenovod i na prostatu.

iljati kondilomi

Nazivaju se jo i genitalne bradavice, a uzrokuju ih razliiti virusi iz skupine papilomavirusa. Zarazni su i prenose se spolnim odnosom. Opasni su utoliko to se povezuju s pojavom raka maternice.

Simptomi: U mukaraca se kondilomi javljaju na glaviu penisa i prepuciju, u ena na malim usnama i po cijeloj povrini rodni-ce, oko mara ili na stranjici. Ako je broj kondiloma umjeren, popraeni su umjerenim svrbeom. U sluaju veeg broja kondiloma, te ukoliko su u skupinama, mogua su krvarenja i tada su kondilomi vrlo bolni.

Hepatitis B

Ova se virusna bolest prenosi krvlju, zaraenim iglama injekcija i spolnim odnosom. Akutni oblik hepatitisa B razvija se u kronini oblik, a iz ovoga lako nastane ciroza i rak jetre. Virus se tijekom poroaja prenosi s majke na dijete. Pretraga na hepatitis B obvezna je za sve trudnice tijekom prva tri mjeseca trudnoe. Ako je majka nosilac virusa, dijete se cijepi odmah nakon poroaja.

Simptomi: Mogue je da se uope ne oituju ili se oituju samo jakim umorom i tek kasnije utom bojom koe i bjeloonica.

39.Spolne bolesti,faktori rizika:

Glavni faktori rizika za spolno prenosive bolesti su nedovoljna upuenost, promiskuitet partnera osobito kod nezatienog spolnog odnosa, analni spolni odnos, loi socijalni uvjeti, kao i loa zdravstvena zatita.

40.Spolne bolesti,posljedice i prevencija:

- Zatita, koja e pruati zadovoljavajuu sigurnost tj. zatititi nas od veine uzronika, je upotreba kondoma. Istraivanja su utvrdila da lateks kondom moe zatiti od prijenosa najveeg broja virusnih i bakterijskih infekcija, a u veoj mjeri moe se smanjiti i opasnost od HIV-infekcije. No, za viruse koji se prenose direktnim kontaktom koe sa koom (poput virusa herpes simpleks ili HPV-a), zatita s kondomom nee biti dovoljna, ako arite infekcije nije njime pokriveno. I spermicidi mogu igrati vanu ulogu u inaktiviranju pojedinih uzronika infekcije, a time i u zatiti od spolno prenosivih bolesti. No, da li istovremena uporaba kondoma i spermicida poveava zatitu i od HIV-infekcije, za sada nije poznato. Vano je napomenuti da kondom ujedno predstavlja i dobru zatitu djevojaka od neeljene trudnoe. Od neeljene trudnoe tite i kontracepcijske tablete (tzv. pilule), ali njihova uloga u zatiti od infekcija, ravna je nuli. Preporuljiva je i temeljita higijena (tuiranje), naroito intimnih dijelova, nakon svakog spolnog odnosa. Vrlo vanu ulogu u prevenciji igraju i cijepljenja. Cijepljenje protiv hepatitisa B prua zatitu od infekcije s istoimenim virusom, dok za hepatitis C, cjepivo zasad ne postoji.

Novost je HPV-vakcina. Rije je o vakcini koja u sebi sadri inaktivirane etiri najvanija tipa HPV-a (16 i 18 te 6 i 11). Tipovi 16 i 18 uzronici su 70% karcinoma vrata maternice, dok su tipovi 6 i 11 odgovorni za 90% virusnih bradavica na podruju genitalnog trakta. Cjepivo je namijenjeno uglavnom djevojicama u dobi od 11-12 godina, u svakom sluaju prije prvog spolnog kontakta odnosno prije prvog kontakta sa HPV-om. Za te djevojice, vakcina moe pruati stopostotnu zatitu od bolesti uzrokovanih sa ova etiri tipa virusa. Zatita je dugotrajna, ali ne titi od svih tipova HPV-a (dosad je, naime, otkriveno vie od sto podtipova), te su redoviti ginekoloki pregledi ena i dalje potrebni. Naalost, kod ve zaraenih ena i djevojaka, cjepivo nee sprijeiti daljnji razvoj bolesti.

Posljedice: Ako se pravovremeno i rano ne prepoznaju i ne lijee, spolno prenosive infekcije mogu uzrokovati neplodnost mukarca i ene, izvanmaternine trudnoe i spontane pobaaje, te utjecati na zdravlje potomstva. Infekcija HIV-virusom koji izaziva AIDS je i danas smrtonosna. Protiv virusnih spolno prenosivih bolesti nema djelotvornog lijeka. Samo protiv hepatitisa B postoji cjepivo, koje je uvedeno u redoviti program obveznog cijepljenja. Bakterijske spolno prenosive bolesti se uspjeno lijee antibioticima.

41.Normalna i umjetna oplodnja:

NORMALNA I UMJETNA OPLODNJA Spajanjem muke polne elijesa zrelom jajnom elijom naziva se oplodnja. Tokom polnog odnosa sperma se deponuje u stranji fornix vagine. Spermatozoidi dalje putuju kroz cervikalni kanal u materinu upljinu a zatim ulaze u lumen jajovoda gdje se u ampularnom dijelu susreu sa zrelom jajnom elijom koja je poslije ovulacije kroz ostium tube uterine ili infundibulum isto tako dola u ampularni dio jajovoda. Spermatozoidi kad dou do jajne elije svi pokuavaju da prodru u nju ali prodire samo jedan koji je najaktiviniji, oplodi jajnu eliju i lui neku vrstu materije koja imobilie ostale spermatozioide. Novonastala jedinka sada ima diploidan broj hromozoma 44+xx ili 44+xy.

Umjetna oplodnja je medicinski postupak potpomognute oplodnje jajne stanice, transfer oploenih zametaka u maternicu, implantacija i razvitak trudnoe. Postoji oko dvadeset tehnika ali najee su inseminacija, IVF (in vitro oplodnja), ICSI (intracitoplazmina injekcija spermija) i FET (engl. frozen embryo transfer, transfer odmrznutog zametka). Umjetna oplodnja prakticira se zbog neplodnosti ene ili mukarca ili kad su oboje neplodni ili kad postoji bojazan prenoenja teke genetske bolesti na dijete. Postupak uzimanja enskih jajnih stanica zove se punkcija i vri se ubodom dugake tanke uplje igle kroz zid vagine u jajnike. Dobivene jajne stanice oplode se u Petrijevoj zdjelici sa spermijima mukarca. Sam proces oplodnje kod postupka IVF-a je prirodan, jer spermij spontano dopliva do omotaa jajne stanice i spontano prodre u nju.

Kod ICSI-ja, jedan jedini spermij usisa se u mikroskopsku iglu i pomou nje se pod mikroskopom unese u unutranjost jajne stanice, gdje tek nakon toga zapoinje stapanje jezgri muke i enske spolne stanice. Oploena jajna stanica ne moe se odmah staviti u maternicu ene, nego se razvija u inkubatoru, u tekuini u Petrijevoj zdjelici, koja oponaa jajovod u ene, gdje se dogaa uobiajeno prirodno zaee. Nakon dva-pet dana zametak se prenosi u maternicu ene. U Petrijevoj zdjelici se oplodi vie jajnih stanica dobivenih hormonskom stimulacijom ene. Broj dobivenih jajnih stanica i dobivenih zametaka je vrlo individualan i ovisi o dobi ene, koliini hormonskih lijekova u postupku i dijagnozi neplodnosti. U prosjeku se dobije desetak jajnih stanica..

42.Koplikacije vantjelesne oplodnje:

Tokom vantelesne oplodnje postoje dve najee komplikacije koje se mogu desiti:

-Ovarijalni hiperstimulacioni sindrom (OHSS) i

-Viestruka trudnoa

-Ovarijalni hiperstimulacioni sindrom (OHSS)

U cilju postizanja boljih rezultata leenja u svakoj proceduri vantelesne oplodnje sprovodi se hormonska stimulacija jajnika kako bi, za razliku od prirodnog ciklusa, dolo do razvoja velikog broja jajnih folikula i dobio to vei broj jajnih elija. Kao komplikacija te terapije moe da se razvije ovarijalni hiperstimulacioni sindrom koji se klasifikuje u tri stepena: laki oblik ,srednje teak i teak oblik OHSS. Kod lakog oblika OHSS-a, dolazi do poveanja jajnika i najee simptoma koji se ogledaju u napetosti trbunog zida, osrednjih bolova u malom trbuhu, ponekad munine. Ovi simptomi mogu da se zadre i vie dana posle zavrenog leenja, ali najee ne zahtevaju nikakvu dodatnu terapiju ve se posle 7 do 10 dana sami povlae. Kod srednje tekog oblika simptimi su neto tei. U ovim sluajevima je neophodno uraditi analize krvi, elektolita i odrediti nivoe ukupnih belanevina i albumina.

Najtei oblik OHSS javlja se relativno retko, jedan sluaj na 200 indukcija ovulacije i predstavlja komplikaciju kod koje pored enormnog poveanja jajnika sa cistama koje u promeru imaju preko 3 cm, dolazi do izliva vee koliine tenosti u trbunu duplju i plunu maramicu. Ako se pojavi ovaj oblik komplikacije neophodna je hospitalizacija zbog intenzivnog nadzora i terapije.

-Viestruka trudnoa:

Da bi se poveala ansa da do trudnoe doe esto se transferie vei broj embriona. Ukoliko se implantira veliki broj embriona mogu nastati viestruke trudnoe koje objektivno predstavljaju komplikaciju postupka vantelesne oplodnje. Najvei broj takvih trudnoa su blizanake, ree trojke, etvorke ili sa jo veim brojem plodova. Viestruke trudnoe predstavljaju rizik za majku i plod i esto se zavravaju kao spontani pobaaji ili prevremeni poroaji. Da ne bi dolo do ove koplikacije generalno je prihvaeno da se vri trensfer maksimalno tri embriona. Transfer embriona u fazi razvoja nazvanog blastocista ovu komplikaciju znaajno smanjuje.

43.Trudnoca :

Trudnoa nastaje usaivanjem oploene jajne stanice u endometrij maternice. Za vrijeme trudnoe u tijelu ene dogaaju se razne fizioloke i psiholoke promjene koje omoguavaju rast i razvoj ploda, pripremu za porod i dojenje - PROMJENE PO TROMJESJEJIMA o I tromjesjeje: izostanak menstruacije, mogua mala sukrvica u vrijeme oekivane menstruacije (implantacija); poveanje i napetost dojki; umor, pospanopst; jutarnje munine; cerviks i vagina se smekavaju postaju lividni, pojaani iscjedak (leukoreja) o II tromjesjeje: maternica izlazi iz male zdjelice; nabreknue perigenitalnih struktura zbog hipervaskularizacije i poveanja masnog tkiva; dojke poveanje, bradavice hiperpigmentirane; linea alba pigmentira i postaje linea fusca; pjege na licu (chloasma gravidarum); porast TT o III tromjesjeje: maternica i dalje raste; dno maternice dosee jetru i oit; pojavljuju se kontrakcije; raste hidrostatski tlak (varikoziteti, hemorodidi); esto se javi konstipacija; danji porast TT

44.Trajanje trudnoce: Normalna trudnoa traje 280 dana ili 40 nedelja ili 10 lunarnih mjeseci

45.Sigurni znaci trudnoce: sigurni znaci trudnoe (pokreti ploda, kucanje djeijeg srca i prisustvo beta HcG hormona u urinu).

46.Vjerovatni znaci trudnoce: Vjerovatni znaci trudnoe (izostanak menstruacije, uveanje polnih organa i dojki itd.)

47.Nesigurni znaci trudnoce: nesigurni znaci trudnoe (munina, gaenje, povraanje, vrtoglavica itd.),

48.Odredjivanje termina porodjaja:

Verovatan termin poroaja je procenjen termin kada se moe zavriti trudnoa poroajem. Mnoge ene se porode do 14. dana od verovatnog termina poroaja.

Metode za procenu duine trudnoe i njenog zavretka su sledee:

Utvrivanjem poslednjeg dana vaeg menstrualnog ciklusa.

Merenjem veliine materice.

Ultrazvunim pregledom fetusa.

49.Situs ploda:

Poloaj ploda (situs) podrazumijeva odnos uzdune osovine ploda sa uzdunom osovinom majke, te shodno tome razlikujemo: Uzduni poloaj (situs longitudinalis), kod kojeg se osovine ploda i majke poklapaju, Kosi poloaj (situs obliqus) kod kojeg se osovine sijeku pod otrim uglom.

50.Positio ploda:

Smjetaj ploda (positio) predstavlja odnos lea ploda prema trbunom zidu majke. Moe da bude prvi ili lijevi kada su lea ploda okrenuta lijevoj strani trbunog zida porodilje i drugi ili desni kada su lea okrenuta desnoj strani trbuha porodilje. Ukoliko se radi o poprenom poloaju ploda smjetaj se odreuje prema poloaju glavice po istom principu.

51.Habitus ploda:

Dranje ploda (habitus) se definie kao meusobni odnos pojedinih dijelova tijela. Plod se najee nalazi u fleksionom dranju i tako je maksimalno prilagoen materinoj upljini. Posebno je vano dranje glavice ploda koja moe biti fleksiono i defleksiono. Pri fleksionom dranju plod e kroz poroajni kanal proi najmanjim dijametrom. Za mehanizam poroaja najznaajnija je glavica ploda, jer je ona i najtvri i najvei dio tijela i najee prednjai u poroaju.

52.Presentatio ploda:

Stav ploda (praesentatio) odreuje prednjaeu est ploda u odnosu na poroajni kanal. Glavica je najobimniji i najtvri dio ploda, koji najbolje proiri mekani dio poroajnog kanala, tako da poraanje trupa i udova poslije raanja glavice ne predstavlja problem. Stav zatkom manje je povoljan i praen je poveanim mortalitetom i morbiditetom novoroenadi.

53.Porodjaj:

Porod - Za vrijeme poroda iznimno je vano stalno praenje stanja majke i djeteta. Rodiljama se redovito mjeri krvni tlak, puls i provodi nadoknada tekuine. Nerijetko rodilje povraaju, najee za prvog porodnog doba, to je najee neeljeni uinak analgetika koji se koriste za smanjenje boli. Vano je istaknuti i da mokrani mjehur za poroda ne smije biti pun jer sprjeava trudove. Stanje djeteta prati se kardiotokografom koji biljei otkucaje srca te uestalost i intenzitet trudova. Kardiotokograf je najee pripojen tankom spiralnom elektrodom na oglavak djeteta.

54.Prvo porodjajno doba:Prvo porodno doba oznaava stadij otvaranja grlia maternice i samog ua. Poinje ili prvim trudovima koji dovode do nestajanja cerviksa i otvaranja ua ili prsnuem vodenjaka. Trudovi su u poetku slabog intenziteta i trajanja, da bi se pred kraj prvoga porodnog doba javljali tri puta u 10 minuta. Kod prvorotkinja traje od osam do deset sati, a zavrava kad se ue maternice od poetna dva centimetra otvori potpuno (10 cm). Za to vrijeme rodilja dobije oko 150 trudova. U vierotkinja traje pet do sedam sati. Ako je prsnuo vodenjak bez pojave trudova, nemate razloga za brigu. Stav je ekati trudove sljedeih 12 sati, za koje ima vrijeme 90 posto rodilja dobije pod uvjetom da nema znakova infekcije. Prvo porodno doba je i najtee za rodilje, pogotovo prvorotkinje, jer dugo traje, a bolovi su sve jai i ei.

Rutinska primjena razliitih analgetika u svake rodilje ublait e bolove do podnoljive granice. Epiduralna analgezija jedini je nain potpuna kupiranja boli. Prisustvo supruga mnogo znai veini rodilja, naroito u ovom dobu, kad je psiholoka potpora najvanija

55.Drugo porodjajno doba:

Drugo porodno doba je doba istiskivanja djeteta. Poinje kad je ue potpuno otvoreno (10 cm), a vodenjak prsnuo. Trudovi su izrazito esti i jaki. Kod prvorotkinja traje sat do dva, a u tom vremenu rodilja dobije oko 50 trudova. Trudovi se javljaju svake dvije minute i traju oko stotinjak sekundi. U vierotkinja traje do 30 minuta, nerijetko i krae. U tom dobu dolazi do sputanja vodee esti (najee glavica) kretnjama rotacije kroz poroajni kanal. Pred kraj rodilja dobije neizdriv nagon za tiskanjem, kao da e imati stolicu. To znai da se glavica nalazi na dnu zdjelice te da e uskoro nastupiti porod. Za to vrijeme treba pozorno pratiti upute lijenika i babice. Rodilja se postavi u poloaj za raanje. Za najjaeg intenziteta truda potrebno je svom snagom tiskati dijete prema uputama lijenika.

Kad glavica djeteta izboi meicu, uini se epiziotomija, koju rodilje uglavnom ne osjete. Prvo se poraa glavica, potom prednje, pa stranje rame, trup i noice. Nakon samog poroda djeteta zavrava drugo porodno doba. Babica podvee pupkovinu i preree je, nakon ega prvi put vidite svoje dijete. Novoroene je esto prekriveno verniksom (bijeli sirasti premaz), ponekad krvavo, to vas ne treba iznenaditi. Ako dijete ne zaplae odmah nakon roenja, nemojte oajavati. Novoroenetu je esto potrebno nekoliko minuta oporavka i prilagodbe na potpuno nove uvjete ivota. I vi i vae dijete dobit ete narukvicu s matinim brojem. Uvijek dobro pogledajte spol djeteta i usporedite brojeve na narukvicama.

56.Trece porodjajno doba:

Tree porodno doba poinje roenjem djeteta, a zavrava roenjem posteljice. U fiziolokim uvjetima traje 30 do 60 minuta, a aktivnim voenjem puno krae. Svaka rodilja odmah nakon roenja djeteta dobije intravenski injekciju uterotonika koji e potaknuti jo nekoliko tru-dova koji e u kratko vrijeme poroditi posteljicu, to je bezbolno. Svaku posteljicu lijenik koji vas je porodio detaljno pregleda, kako bi se izbjeglo zaostajanje posteljinog tkiva u materitu. Nakon poroda posteljice potrebno je saiti epiziotomiju. Epiziotomija je opstetrika operacija kojom se karama ree meica u sredinjoj ili postraninoj liniji. Izvodi se u interesu majke (profilaksa razdora mekog poroajnog kanala) i djeteta (ubrzava drugo poroajno doba). est strah od ivanja meice neopravdan je, jer se ivanje provodi u lokalnoj analgeziji koja potpuno kupira bol.

57.Cetvrto porodjajno doba:

etvrto porodno doba oznaava stadij ranog oporavka, a traje oko dva sata. Za to vrijeme bit ete zadrani u raaonici i praeni. Neke od komplikacija kao to su krvarenje ili eklamptiki napadi najee se dogaaju upravo u tom dobu. Stoga je u vaem interesu da budete pod neposrednim struno-medicinskim nadzorom iz profilaktikih razloga.

58.Carski rez:

Carski rez - 10 do 15 posto poroda, ovisno o vrsti bolnike ustanove, dovri se carskim rezom. Carski rez je operativni nain dovrenja poroda, a provodi se samo u interesu majke ili djeteta ako postoji vrsta medicinska indikacija. Relativno velik broj rodilja od lijenika trai operativno dovravanje poroda, pa je vano istaknuti da je carski rez operativni zahvat koji moe imati kirurke i anestezioloke komplikacije. Isto tako, pobol ili komplikacije nakon carskog reza deset puta su ee nego nakon normalna vaginalnog poroda. Iako su dananjim napretkom medicinske struke komplikacije svedene na najmanju moguu mjeru, svaka rodilja mora znati da je lijenik nee izlagati poveanim rizicima carskog reza ako ne postoji stvarna i vrsta indikacija za operativno dovrenje poroda.

59.Puerperium:

PUERPERIJ - Razdoblje oporavka nakon poroaja - Obuhvaa prvih 6 tjedana nakon poroda, a oznaava vrijeme genitalnih i ostalih promjena u okvire od prije trudnoe (ipak za neke sustave je potrebno i vie od 6 tj) - PROMJENE NA GENITALNIM ORGANIMA o Promjene trupa maternice: miina involucija poinje 2 dan; za 14 dana maternica je u maloj zdjelici, za 4 tj ima oblik kakv je imala prije trudnoe o Lohije: dijelovi decidue koji se ljute, nekrotiziraju i izbaciju; lochia ruber (prvih nekoiliko dana zbog dosta krvi); lochia serosa (nakon 3-4 dana, manje erit, ugl voda); lochia alba (i nakon 3-4 tj) o Regeneracija endometrija: posteljica se ljuti u sloju spongioze, ostaje bazalna decidua iz koje se diferencira dva sloja: povrinski koji nekrotizira (lohije) i dubinski iz kojeg proliferira endometrij o Cerviks: u 2 tj cerviks je zatvoren, zadebljava se i nastaje cervikalni kanal, na uu se vide oiljkaste promjene od laceracija.

60.Involutivni procesi puerperiuma:

Involutivne promene deavaju se na nivou genitalnog trakta, kao i van njega. Ove promene nastaju zbog prekida hormonske stimulacije koja je do tada postojala. U toku trudnoe i poroaja,organizam je preplavljen hormonima utog tela trudnoe u poetku, a kasnije hormonima posteljice (placente) kao to su HCG, estradiol, progesteron. Na genitalnom traktu najupeatljivije promene su na materici. 24 asa nakon poroaja fundus materice se nalazi u visini pupka, da bi posle 10 dana bio u nivou stidne kosti. Materica koja je nakon poroaja teila oko 1000 grama, posle 6 nedelja teie oko 50-70 grama. Ovo se deava najvie zbog toga to dolazi do gubitka vode u materici koja ini oko 83% njene teine, a nastaje zbog pada svih hormona trudnoe s jedne strane kao i nastanka materinih kontrakcija s druge strane, a koje dovode matericu u stanje od pre trudnoe. Ove materine kontrakcije potpomae dojenje, koje stimulie luenje oksitocina iz zadnjeg renja hipofize.

Na grliu materice dolazi do promena u smislu formiranja grlia, suavanja cervikalnog kanala, do 10-og dana zatvara se unutranje ue, a spoljanje ue moe biti uloivo za vrh jagodice prsta. Van genitalnog trakta dolazi do promena u karlinom dnu, trbunom zidu, maloj karlici, mokranoj beici,crevima. Dolazi do poveanja tonusa trbune muskulature, do gubitka zadrane vode, a svi organi koji su bili promenjeni u toku trudnoe i poroaja ponovo dolaze u stanje u kojem su bili pre trudnoe. Zbog svega toga, u babinjama mogu da se jave anemije, depresije, postpartalne psihoze, uglavnom zbog gubitka sna, uznemirenosti zbog deteta, emocionalne nestabilnosti ali su sve prolaznog karaktera.

61.Procesi zacjeljivanja u puerperiumu:

Procesi zaceljivanja rana koje su nastale u toku poroaja odvijaju se na nivou materice tj. njene unutranje povrine i na nivou poroajnog kanala. Posle izlaska posteljice i plodovih ovojaka, unutranjost materice je jedna velika ranjava povrina koju pokrivaju nekrotini ostaci endometrijuma. Deo te povrine gde je bila insertovana posteljica je veliine dlana u prvim danima i za razliku od uglavnom glatke okolne povrine, ona je hrapava, neravna i lako izboena zbog ostataka tkiva na mestu insercije, prekinutih krvnih sudova, ostataka resica i delova posteljice. Kako se prekinuti krvni sudovi zatvaraju tromboziranjem i miotamponadom u nivou gde su bili plodovi ovojci i kako dolazi do materinih kontrakcija, svi ti delovi tkiva se odstranjuju, a prodorom leukocita dolazi do ienja rane. Zahvaljujui tome u normalnim uslovima ne dolazi do prodora bakterija i drugih infektivnih agenasa u matericu, pa dolazi do epitelizacije unutar materine upljine. Ovaj proces se zavrava izmeu 4. i 6. nedelje babinja, a praen je pojavom lohija.Lohije predstavljaju puerperalni iscedak iz te velike rane u materinoj upljini, a njegova boja odraava stepen vulnerabilnosti odnosno zaceljivanja te rane. U prvoj nedelji lohije su krvave, u drgoj nedelji su braonkaste i prljavo-ute, guste, krajem tree nedelje su sivo-bele i vodenaste, a od 4.-6. nedelje prestaje pojava lohija. Poroajni kanal takoe doivljava svoje transformacije. Tonus vagine, koja je u poroaju traumatizovana, nagnjeena,edematozna, se vraa u prvobitno stanje. Povrinske povrede, laceracije, ekskorijacije brzo zaceljuju. Miii meice su razvueni i mlitavi pa njima treba vie vremena da se restituiu.

62.Laktacija u puerperiumu:

U trudnoi se mlene lezde pripremaju za funkciju dojenja. To se deava pod uticajem steroidnih hormona iz utog tela trudnoe i posteljice. Za vreme trudnoe i poroaja inhibirana je sekrecija mleka. Nakon izlaska posteljice,sa padom svih ovih hormona, dolazi do luenja prolaktina u hipofizi koji izaziva sekreciju mleka. Osim tog hormona,na luenje mleka veoma veliki znaaj ima akt sisanja ili refleks sisanja koji nervnim putem stimulie luenje prolaktina ,a ujedno i luenje oskitocina, koji e sa svoje strane doprinositi materinim kontrakcijama i involuciji materice, a u toku dojenja istiskivanju mleka iz dojke, jer deluje na kontraktilnost miinog epitela u dojkama.

Prvih nekoliko dana nakon poroaja dojke lue kolostrum. Kolostrum je iscedak iz dojki, koji sadri vie vode nego mleka, dosta masti i malo belanevina.Ve treeg dana po poroaju dojke nabreknu, otvrdnu i porodilja osea nadolazak mleka u vidu arenja. Pri kraju prve nedelje poinje luenje mleka. Od druge nedelje mleko je bogatije za plod. Kvalitet i kvantitet ishrane majke utiu na izdanost sekrecije mleka. Tena ishrana, naroito unoenje mleka pojaava sekreciju, a hrana bogatija proteinima utie na kvaltet majinog mleka.

63.Menstrualni ciklus u puerperiumu:

Kada e doi do uspostavljanja menstrualnih ciklusa zavisi od toga kada e se uspostaviti aktivnost na nivou hipotalamusa-hipofize-jajnika. Kod veine ena koje doje, do prvog menstrualnog ciklusa dolazi pri kraju perioda dojenja ili po prestanku dojenja. Kod manjeg broja ena koje doje u periodu oko 4.-6. nedelje nakon poroaja dolazi do krvarenja ali to ipak nije menstrualno krvarenje. Neke ene koje doje, nakon perioda od 4.-6. nedelja poinju redovno da menstruiraju. Ta prva krvarenja su obino anovulatorna. Vreme kada e nastupiti prva ovulacija i samim tim prva menstruacija, je individualno i zavisi od duine trajanja dojenja, kao i od zdravstvenog stanja ene.

64.Ektopicna trudnoca:

Ektopina trudnoa je svaka trudnoa koji nastaje nasaivanjem (implantacija) oploenog jajaca u tkivo izvan za to predvienog mjesta (endometrija tijela maternice). Ektopina trudnoa u veini sluajeva (99%) nastaje u jajovodu, to se naziva tubarna trudnoa. Osim jajovoda oploena jajna stanica moe se implantirati u jajniku (ovarijska trudnoa), trbunoj upljini (abdominalna trudnoa) ili u vratu maternice (trudnoa u cerviksu uterusa). Oploena jajna stanica moe se implantirati i u atretini rog maternice. U upotrebi je i naziv izvanmaterina trudnoa to nije uvijek potpuno tano, jer ne obuhvaa sva mjesta implantacija (npr. u vratu maternice)

65.EPH-gstoze:

EPH ova tri slova oznauju jednu od najeih i najopasnijih komplikacija koje mogu opteretiti i ugroziti trudnou. Rije o komplikaciji od koje obolijeva oko pet do osam posto svih buduih majki. Slovo E oznauje edeme (nakupljanje vode u tkivu). B oznauje proteinuriju (pojavu bjelanevina u urinu), a slovo H oznauje hipertenziju (privremeno povieni krvni tlak iznad 140/90). Svaki simptom za sebe moe predstavljati prvi znak te bolesti koja je ranije bila poznata kao trudniki otrov, a danas je jo nazivaju preeklampsijom ili trudnikim visokim tlakom.

to uzrokuje gestozu, jo nije u potpunosti dokazano. Ona nije "trudniki otrov", kako se to smatralo jo prije nekoliko godina i ne uzrokuju je bakterije ni virusi. Takoer nije rije samo o jednom uzroku. Majke koje oekuju blizance i ene koje su ve prije trudnoe patile od bolesti bubrega, visokog krvnog tlaka ili dijabetesa imaju veo rizik za pojavom ove komplikacije.

KOMBINACIJE:1.Anatomija vanjskih genitalnih organa zene

2.Stepen cistoce vaginalnog brisa

3.Adnexitisi,klinicka slika

1. Anatomija unutrasnjih genitalnih organa zene

2.PAP-a test

3.Benigni tumori cervixa

1.Menstrualni ciklus

2.Biopsija u ginekologiji

3.Miom

1.Faze menstrualnog ciklusa

2.Vulvovaginitis,klinicka slika

3.Rak grlica maternice

1.Poremecaji menstualnog ciklusa

2.Vulvovaginitis ,dijagnoza i terapija

3.Menopauza

1.Amenorea

2.Adnexitisi,dijagnoza i lijecenje

3.Menopauza, klinicka simptomatologija

1.Dismenorea

2.Ginekoloski pregled

3.Predmenopauza

1.Disfunkcionalno krvarenje

2.Kolposkopija u ginekologiji

3.Menopauza,terapija i prevencija komplikacija

1.Miom

2.Biopsija u ginekologiji

3.Predmet proucavanja ginekologije

1.Inkontinencija u ginekologiji

2.Spolne bolesti,posjedice i prevencija

3.Positio ploda

1.Kontracepcija

2.Koplikacije vantjelesne oplodnje

3.Laktacija u puerperiumu

1.Hormonske metode kontracepcije

2.Normalna i umjetna oplodnja

3.Puerperium

1.Mehanicke metode kontracepcije

2.Sigurni znaci trudnoce

3.Porodjaj

1.Ektopicna trudnoca

2.Spolne bolesti,faktori rizika

3.Prirodne metode kontracepcije

1.EPH-gstoze

2.Trece porodjajno doba

3.Trajanje trudnoce

1.Spolne bolesti,posjedice i prevencija

2.Oblici inkontinencije u ginekologiji

3.Prvo porodjajno doba

1.Habitus ploda

2.Benigni tumori cervixa

3.Carski rez

1.Odredjivanje termina porodjaja

2. Spolne bolesti,faktori rizika

3.Menopauza

1.Trajanje trudnoce

2.Drugo porodjajno doba

3.Procesi zacjeljivanja u puerperiumu

1.Laktacija u puerperiumu

2. Presentatio ploda

3.PAP-a test

PAGE 22