Divrej Tkra

B’’H

gdje on ponavlja priču o događajima toga

dana. Rivka se vraća s Eliezerom u zem-

lju Kenaan, gdje susreću Jichaka koji se

moli u polju. Jichak se oţeni Rivkom,

zavoli je, i utješi se zbog gubitka svoje

majke. .

Avraham se ponovo ţeni, Keturom

(Hagarom), i dobiva još šest sinova, ali

Jichak je određen kao njegov jedini na-

sljednik. Avraham umire u dobi od 175

godina i njegova dva najstarija sina,

Jichak i Jišmael sahranjuju ga pored

Sare.

(Berešit 23,1 - 25,18 )

Sara umire u dobi od 127 godina i sa-

hranjena je u pećini Mahpela u Hebronu,

koju Avraham kupuje od Hetita Efrona

za 400 srebrnih šekela. .

Avraham šalje svog slugu Eliezera, na-

tovarenog darovima, u Haran da prona-

đe ţenu za Jichaka. Na seoskom studen-

cu, Eliezer B-ga traţi znak: kada djevojka

dođe na studenac, on će je zatraţiti vode

da pije, a ţena koja će ponuditi da napoji

i njegove kamile, bit će ona određena za

sina njegovog gospodara. .

Rivka, kćer Avrahamova nećaka Betu-

ela, pojavljuje se na studencu i prolazi

"test". Eliezera pozvaju u njihov dom,

Paraša Hajei Sara

Godina 10 Broj 5 Broj 5 Zagreb, šabat 26. studenog 2016. - 25. hešvana 5777.

■

divrejtora@gmail.com http://twitter.com/DivrejTora

Šabat Hajei Sara

Jeruzalem 15:55 17:15

Zagreb 15:58 16:58

Rijeka 16:06 17:05

Split 16:03 17:03

Dubrovnik 15:59 16:59

Vinkovci 15:48 16:48

Sarajevo 15:54 16:54

Bihać 16:01 17:01

B. Luka 15:56 16:56

Beograd 15:43 16:49

Novi Sad 15:44 16:50

Subotica 15:42 16:49

Zrenjanin 15:42 16:48

Niš 15:42 16:46

Beč 15:48 16:48

Frankfurt 16:11 17:11

Edison, NJ 16:15 17:15

Dnevni Zmanim za

Grad Zagreb

Na dan utorak 29.11.2016.

Alot Hašahar 5:33

Najranije Talit 6:06

Nec Hahama 7:00

Najkasnije Š’ma 9:23

Zman Tefila 10:10

Hacot 11:46

Minha Ketana 14:33

Plag Haminha 15:32

Šekia 16:32

Cet Ha-kohavim 17:14

Divrej Tkra

OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Strana 2 D ivrej Tora Strana 2 D ivrej Tora

■

razmjene učtivosti i velikodušne (ali

isprazne) geste Efronove da mu ze-

mlju daruje, Avraham dobro plaća

za taj teren i špilju Mahpela.

Pirkei Avot tvrdi da je Avraham

testiran 10 puta. Ali ne kazuje nam

koji su to testovi. Većina lista zavr-

šava s akeida. Međutim, rabeinu

Jona pronalazi još jedan test nakon

akeide - Avrahamovo iskustvo u

pribavljaju grobnice za Saru. Što je

tako teško u vezi s time, da se moţe

okvalificirati kao test vjere - pose-

bno nakon akeide? Moţda odgovor

leţi u činjenici da je nakon nje, Av-

raham još uvijek morao proći par

teškoća. Nije li akeida i sve što je

prethodilo bilo dovoljno? Ne, još

nije. To moţe podvrgnuti čovjeka

testu, ponekad čak i više od strašnih

kušnji i nevolja.

Levi

2. alija – 13 p'sukim 23:17– 24:9

Polje, špilja, stabla, itd., postaju

zakoniti posjed Avrahamov nakon

što je sahranio Saru.

B-g je Avrahama blagoslovio

bakol – sa svime.

Brojčana vrijednost riječi bakol je

52, isto kao i riječ sin. To ukazuje na

najveći blagoslov kojeg je Avraham

dobio – sina Jichaka.

Rabin Meir kaţe da je Avraham

bio blagoslovljen time što nije imao

kćer. U Avrahamovo doba i u datim

okolnostima, za koga bi se ona uda-

la? Što bi se dogodilo s njom?

Rabin Jehuda kaţe da je Avraha-

mov dodatni blagoslov bilo to što

jest imao kćer. Neki dodaju da je

ime njegove kćeri bilo bakol.

Rabin Eliezer HaModai kaţe da je

Avraham bio blagoslovljen umi-

jećem / moći poznavanja astrologije

i da su mnogi od njega traţili savjet.

Rabin Šimon Bar Johaj kaţe da je

Avraham imao dragi kamen s lje-

kovitim moćima. Taj kamen je mo-

gao izliječiti svakog tko bi se u njega

zagledao.

Š'liši

3. alija – 17 p'sukim – 24:10–26

Eliezer s deset deva natovarenih

prekrasnom robom putuje u Avra-

hamovo rodno mjesto. Po dolasku

veţe deve kraj bunara u vrijeme kad

lokalne djevojke dolaze zahvatiti

vodu. Eliezer moli B-ga da mu da

znak - djevojka koja će mu ponuditi

vode za njega i njegove deve, bit će

ona koju je poslao B-g. Tek što je

završio s molitvom, prilazi mu

Rivka b. Betu'el iz Avrahamove

obitelji. Eliezer zatraţi malo vode.

Ona odmah daje i njemu i devama.

Ţeljan saznati je li ona "ona," Eliezer

čeka da se deve napoje, a onda

Paraša Hajei Sara

Kohen

1. alija – 16 p'sukim – 23:1-16

Sara umire u Kirjat Arba

(Hevron). Proţivjela je 127 godina.

Zadnja tema prošle paraše je bila

akeida, a prva tema ove je Sarina

smrt. To ide u prilog tvrdnji da je

Sarina smrt bila posljedica akeide.

Midraš kaţe da je Satan obavijestio

Saru o tome što Avraham namjera-

va učiniti s Jichakom kad su krenuli

prema Har HaMoria. Šok je bio pre-

velik za Saru. Neki komentari obrću

priču i kaţu da je Sara izdahnula, ali

ne iz straha da će Avraham ponudi-

ti Jichaka kao korban, nego da ga

neće ponuditi! Sjetila se Avrahamo-

ve reakcije kad mu je rekla da pro-

tjera Hagar i Jišhmaela. Bojala se da

će Avrahamova dobrota i ljubav

prema Jichaku spriječiti ga u oba-

vljanju B-ţje zapovijedi i da će

Avraham pasti na posljednjem

testu. Kad je vidjela (ili čula) da se

Avraham vraća s još uvijek ţivim

Jichakom, pomislila je da su se nje-

zini strahovi ostvarili. I to je ono što

ju je ubilo.

Avraham se mora pobrinuti za

sahranu. Obraća se narodu Hetita

(među kojima ţivi) i zahtjeva od

njih (posebno od Efrona) da od njih

kupi mjesto za ukop. (Predaja kaţe

da je Avraham znao da su tu sahra-

njeni Adama i Hava i upravo je za

to zemljište pregovarao.) Nakon

Strana 3 Strana 3 Godina 10 Broj 5 Strana 3

Hamiši

5. alija – 15 p'sukim – 24: 53–67

Eliezer daje još poklona Rivki,

njezinoj majci i bratu.

U jutarnjim satima traţi dopušte-

nje da krene kući. Rivkina obitelj

traţi da ostane još neko vrijeme, ali

Eliezer inzistira na odlasku. Rivka

pristaje otići odmah. S njom šalju i

"sluškinju" (kasnije identificirana u

Tori kao Devora) i blagoslivljaju je.

(Ovaj blagoslov se ponavlja bezbroj

puta ţidovskim djevojkama kroz

generacije.) I na kraju kreću u Ka-

naan. Kad Rivka ugleda u daljini

Jichaka, skoči s deve, ispituje

Eliezera o njemu i pokriva lice ve-

lom kad shvati da je to njezin budu-

ći muţ. Eliezer prepričava Jichaku

sve što se događalo na putu. Jichak

uzima Rivku za ţenu i ona mu po-

staje utjeha nakon gubitka majke.

Nama ona postaje Rivka imenu.

Šiši

6. alija – 11 p'sukim – 25:1–11

Avraham, nakon što je osigurao

kontinuitet onoga što će postati

judaizam, sada ţivi svoje preostale

dane kao "običan građanin." Uzima

sebi ţenu po imenu Ketura (pretpo-

stavlja se da je to Hagara) i postaje

otac (šestero) još djece. Daje im da-

rove, ali Jichak ostaje njegov eks-

kluzivni duhovni nasljednik. Avra-

ham umire u "dubokoj starosti" od

175 godina nakon što je imao dobar

i ispunjen ţivot. Pokopan je u spilji

Mahpela gdje je pokopana Sara. Sa-

hranili su ga Jichak i Jišmael. (Pod-

razumijeva se da se Jišmael pokajao

i postao pravedan. B-g blagoslivlja

Jichaka nakon Avrahamove smrti.

Švi'i

7. alija – 7 p'sukim – 25:12–18

Nabrajaju se Jišmaelovi potomci, a

on umire u dobi od 137 godina.

Tekst u Tori podudara se s onim

koji se odnosi na Saru i Avrahama,

pa je to još jedan pokazatelj da je

Jišmael učinio t'šuva prije smrti.

Haftara

31 p'sukim – 1. Kraljevi 1:1–31

Sedra govori o ostarjelom Avra-

hamu i njegovoj zadaći da se po-

brine za nastavljanje svojih uvjere-

nja preko sina Jichaka (iako je bilo i

drugih potencijalnih nasljednika).

Haftara nalazi paralelu ove teme u

priči o ostarjelom kralju Davidu i

brojnim potencijalnim nasljedni-

cima, ali i uvjerenje da će njegov sin

Šlomo biti sljedeća karika u Davi-

dovoj liniji. (Ispunjenje obećanja

dato Šlomovoj majci Bat Ševi, slično

kao i obećanje Sari da će njezin sin

biti nasljednik.) Polazne točke su

Avraham Avinu i David HaMeleh.

No, bez obzira na to koliko jake bile

njihove osobnosti, lanac završava s

njima, osim ako sljedeća generacija

ne bude jaka kao Jichak Avinu i

Šlomo HaMeleh.

Prevela i prilagodila Dolores Bettini

Rivki daruje nakit. (S jedne strane,

on je zamijetio njezinu dobru narav

i snaţni hesed, a s druge strane, nije

ju čak ni upitao tko je.) Kad mu

Rivka kaţe da je ona uistinu iz

Avrahamove obitelji i pozove ga da

dođe u njezin dom, on se pokloni B-

gu u znak zahvalnosti.

Gemara kaţe da Eliezer nije pitao

kako treba, ali B-g mu je ipak od-

govorio kako treba. Kombinirajući

različita mišljenja o toj temi, recimo

da je Eliezerov postupak bio na

granici zabranjenog. Oslanjanje na

znakove i predznake je zabranjeno.

Ipak, Eliezerov postupak je bio

opravdano testiranje djevojke. Ali,

mogao je i doţivjeti neuspjeh. Nije

bilo b'seder, ali B-g je "poslao"

Rivku njemu.

R'vi'i

4. alija – 26 p'sukim – 24:27–52

Eliezer kazuje blagoslov B-gu jer

nije napustio Avrahama niti mu

uskratio B-ţansku dobrotu. Rivka

trči kući reći svojoj obitelji što se

dogodilo. Lavan (pun prikrivenih

motiva, naši komentari nam kaţu)

hita pozdraviti Eliezera. Zlatni nakit

koji krasi Rivku zapne Lavanu za

oko i on "velikodušno" nudi Elie-

zeru svoje gostoprimstvo. Eliezeru

posluţuju jelo, ali on odbija jesti

dok ne dovrši "posao.―

Govori im o Avrahamu i Jichaku i u

ime svog gospodara traţi Rivkinu

ruku. Lavan i Betuel prihvaćaju

(Lavan se gura ispred oca).

(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po Alija

■

Rav Kook:

Tora praotaca

Strana 4 D ivrej Tora Strana 4 D ivrej Tora

■

Abrahamova misao, Sarina Tora

Rav Kook je razlikovao drugačije

pristupe ova dva duhovna velikana.

Abrahamovo se učenje slaţe s filo-

zofskom baštinom judaizma. On je

do vjere u Stvoritelja došao kroz

svoju moć logike i zaključivanja, te

se koristio argumentima i dokazima

za uvjeravanje ljudi svoga vremena.

Kao što je Majmonides (Zakoni o

idolopoklonstvu 1,9.13) napisao:

"Ljudi bi se okupili oko njega te ga

ispitivali o njegovim riječima, a on

bi svakome objašnjavao u skladu s

njegovim sposobnostima, dok ga ne

bi vratio na put istine. '

S druge strane Sarina je Tora u ve-

ćoj mjeri bila usklađena s dobrim

djelima, prikladnim običajima i pra-

ktičnim dobrim djelima (micvot).

Stoga Midraš (Bereišit Haraba 60,15)

naglašava fizičke znakove njene

sluţbe B-gu – oblak koji lebdi na

ulazu u šator, blagoslov u tijestu, i

svjetiljka koja gori od jednog šabat-

nog predvečerja do sljedećeg.

Filozofski je sadrţaj ţidovstva po

svojoj prirodi univerzalan. Abra-

hamovi ideali - monoteizam, hesed,

pomaganje drugima - relevantni su

za sve narode. Vaţno je da Abra-

ham bude priznat kao svjetska li-

čnost kako bi se naglasila univerzal-

na priroda njegova učenja. Mora ga

se zvati Abrahamom, "ocem mno-

gih naroda."

S druge strane praktične micvot

(dobra djela), sluţe za jačanje i kon-

solidaciju nacionalnog karaktera ţi-

dovskog naroda. Od Sare smo nasli-

jedili svetost čina. Ta djela pomaţu

razviti jedinstvenu svetost ţidov-

skog naroda, koja je potrebna za

moralno napredovanje svih naroda.

Na ovaj je način Sarina Tora prakti-

čnih djela obuhvaćala i nacionalne i

univerzalne sfere. Dok je Sara 'prin-

ceza' svijeta, ona još uvijek ostaje

'moja princeza', princeza njezinog

naroda.

Uzvišeni cadikim – pravednici –

moraju prepoznati ovu tajnu. Nji-

hov je zadatak da kombiniraju ove

dvije Tore, onu od Avot - praotaca s

onom njihovih potomaka. Tada će

oni otkriti Toru okrunjenu slavom i

snagom, ljepotom i sjajem.

Čak su i Mudraci bili zbunjeni

Univerzalna poruka

B-g je Abrahamu i Sari promijenio

imena: Abramu u Abraham, a Saraj

u Sara. U čemu je značenje ove pro-

mjene imena? Talmud u Berahot 13a

objašnjava da obje promjene imaju

zajedničku temu.

Ime Abram znači "otac Arama." U

početku Abraham je bio samo vođa

naroda Arama, no na kraju je postao

duhovni vođa cijelom svijetu. Da-

kle, on je postao Avraham - "Av

hamon gojim," otac mnogih naroda.

Ime Saraj znači "moja princeza". U

početku ona je bila samo princeza

svog vlastitog naroda. No, na kraju

je Sara postala - 'princeza' - princeza

cijeloga svijeta.

Drugim riječima, učenja Abraha-

ma i Sare preobrazila su se iz lokal-

ne poruke u univerzalnu. Ipak Tal-

mud nam kaţe da je postojala te-

meljna razlika u tim promjenama

imena. Onaj tko pozove Abrahama

njegovim starim imenom prekršio je

pozitivnu zapovijed. Međutim, tak-

ve zabrane nema za korištenje Sari-

nog starog imena. Zašto?

Strana 5 Strana 5 Godina 10 Broj 5 Strana 5

pregledu

detaljnih

pravila i

propisa

sračunatih

da upravlja-

ju svim vi-

dovima ţiv-

ota. To oso-

bito vrijedi

za razvoj

zakona Tore

tijekom

dugih godi-

na izgnan-

stva, dok je

Tora bila

ograničena

na reguli-

ranje vjer-

skog ţivota

pojedinca.

Tora izbavljenja

Zajedno s povratkom nas kao na-

cije u Erec Jisrael, mi se isto tako

vraćamo i Tori Erec Jisraela. Genera-

cija preporoda naše nacije nema

strpljenja za nejaka svjetla judaizma

kakva postoje u egzilu. Ljudi traţe

uzvišene ideale i velika djela. Oni

ţele izgraditi uzorno društvo, ispra-

viti nepravdu, i vratiti ţidovski na-

rod u autonoman i neovisan polo-

ţaj. Postoji unutarnji B-ţanski duh

koji pokreće njihovu drskost, dok

odbacuju slabašna svjetla judaizma

u izgnanstvu, svjetla drhtavog sjaja,

poput svijeća na blistavom pod-

nevnom suncu.

Što će zadovoljiti duhovne potre-

be generacije preporoda? Oni će za-

dobiti novi ţivot iz svobuhvatne

Tore praotaca. Dnevna molitva

Amida čini tu vezu između Avot i

doba izbavljenja:

"[B-g] se sjeća dobrih djela prao-

taca i u ljubavi dovodi Otkupitelja

njihovim potomcima."

Dobra djela praotaca i njihova ţi-

va i prirodna Tora izbavit će njihove

potomke u posljednjoj generaciji.

Zasjati će mesijansko svjetlo, a iz

mraka hereze i poricanja proisteći će

nadzemaljska svjetlost uzvišene

Tore Avot - praotaca, izvorne i veli-

čanstsvene Tore koja će izbaviti tu

generaciju.

Prevela Tamar Buchwald

time što Tora do tako sitinih detalja

opisuje priču o Abrahamovom sluzi

i njegovo traţenje ţene za Jichaka.

Zašto je toliko stihova posvećeno

susretu sluge s Rebekom na zdencu,

kao i njegovom kasnijem izvještaju

o ovom događaju Rebekinoj obitelji?

Tora je tako škrta na riječima – va-

ţne zakone se često izvodi iz jednog

jedinog slova. Odakle sada tolika

rječitost?

Zbog ove anomalije u tekstu, mu-

draci su iznijeli smionu tvrdnju:

"Razgovor patrijarhovog sluge ima

viši poloţaj od Tore njegovih poto-

maka" (Breišit Raba 60). Što to znači?

Je li njihov svakodnevni razgovor

uistinu vaţniji od Tore i njezinih

zakona?

Uzvišena Tora praoctaca

U stvari, "razgovori" Avot, prao-

taca su također bili oblik Tore. Ova

je Tora bila uzvišenija od kasnije

Tore njihovih potomaka, jer odra-

ţava izvanrednu svetost i plemeni-

tost tih duhovnih velikana. Ako je

tako, zašto je Mudraci nazivaju tek

'razgovorom'?

Razgovor je prirodan, neusiljen

govor. Tora Avot - praotaca bila je

poput razgovora koji prirodno teče

iz unutarnjeg svetišta njihovih cilje-

va i teţnji. Sveti ideali do te su mje-

re proţimali svakodnevne ţivote

Abrahama, Jichaka i Jakova, da su

se ti ideali pokazivali čak i u sva-

kodnevnom govoru njihovih slugu.

S druge strane Tori njihovih poto-

maka nedostajalo je prirodne spon-

tanosti. To je promišljena religija

koja se temelji na voljnoj svetosti,

(nastavak s 4. stranice) Rav Kook: Tora praotaca

■

Rabbi Berel Wein:

Prošlost i budućnost

Strana 6 D ivrej Tora Strana 6 D ivrej Tora

■

nevolja kroz koje je Avraham pro-

šao, njegov stav prema ţivotu i

promjenama u njemu doţivio pro-

mjenu – on sada uvijek gleda napri-

jed i nikada nije usredotočen na

prošlost.

Oni koji ţive isključivo u prošlosti

osuđeni su na samosaţaljenje i te-

šku emocionalnu tjeskobu. Ona

izaziva jedino osjećaj stradanja i

beznađa. To se očituje u svakom

području kasnijeg ţivota i zausta-

vlja svaki daljnji duhovni, društveni

ili osobni napredak.

Veličina Avrahama, kako nas uči

Mišna, sastojala se u njegovoj spo-

sobnosti adaptacije i neprestanom

duhovnom i osobnom rastu. Avra-

ham je stalno gledao naprijed, is-

pred sebe – nikada se nije bavio

prijašnjim nesrećama.

Imao sam priliku slušati izuzetan

govor kojeg je iznio George Deek,

kršćanin koji je Arap i član Izrael-

skog ministarstva za vanjske poslo-

ve. Pričajući priču o svom ţivotu, on

opisuje kako je njegova obitelj gene-

racijama ţivjela u Jaffi, te kako su

pobjegli u Libanon za vrijeme rata

za neovisnost 1948.

Kada je na svojoj koţi osjetio bi-

jedu i političko manipuliranje iz-

bjeglicama od strane arapskih sila,

čiji je jedini cilj bio uništenje Izraela,

a ne spašavanje i smještaj izbjeglica,

njegov je djed pobjegao iz Libanona

i nekako uspio svoju obitelj dovesti

natrag u Jaffu i Izrael. Ponovo je do-

bio svoj posao kod Izraelske kom-

panije za distribuciju električne

energije, te obrazovao generacije

uspješnih stručnjaka, sve građana

Izraela.

On je rekao da su Ţidovske izbje-

glice iz Europe i muslimanski svijet

nastojale zaboraviti svoju prošlost i

izgraditi novu budućnost za sebe i

svoje potomke kada su stigli u Izra-

el. Izbjeglice arapskih Palestinaca,

zavedeni svojim duhovnim i svjeto-

vnim vođama, zabavljali su se svo-

jim bivšim porazima i svojom legen-

dom o nakbi.

Uglavnom, oni su se posvetili

nastojanju da unište Izrael umjesto

da sebe rehabilitiraju. Ovakav stav i

Gubitak svog voljenog bračnog

druga, naročito nakon mnogih go-

dina i desetljeća braka i zajedničkog

ţivota, uvijek je traumatičan udarac

koji slomi čovjeka. Oni među nama

koji su imali nesreću da to doţive u

svom ţivotu mogu posvjedočiti o

emocionalnom gubitku pa čak i

fizičkoj traumi koju taj ţalosni do-

gađaj moţe izazvati.

Iz ţivota našeg praoca Jakova

vidimo da on čak i desetljećima

kasnije podsjeća svoju djecu i sebe

na bol i patnju koje je prouzročila

smrt njegove voljene ţene Rahel. U

biti, čini se da Jakov nakon smrti

Rahel više nikada nije bio ista oso-

ba.

Avraham se naizgled sa smrću

Sare nosi na više stoički. Sama Tora

nam ukazuje na to. U vezi Avraha-

move reakcije na tu tragediju, upo-

trijebljeno je malo slovo kaf da opiše

Avrahamovu tugu i oplakivanje

nad Sarinom smrću. Avraham zbog

gubitka Sare ne tuguje manje od

Jakova kada je ostao bez Rahel. Radi

se o tome da se, poslije svih kušnji i

Strana 7 Strana 7 Godina 10 Broj 5 Strana 7

vlasništva. To su pećina Mahpela u

Hevronu, polje izvan Š'hema/Na-

blusa u Samariju, i Brdo Hrama u

Jeruzalemu. Sva su tri mjesta kupili

vođe Izraela – Avraham, Jakov,

David – iz dobrih i vrijednih razlo-

ga, te po punoj, ako ne i više od

toga, trţišnoj cijeni. Kupovina i

pojedinosti tih kupovina su zabilje-

ţeni u Bibliji. No i pored toga, tije-

kom naše duge povijesti, pa sve do

sadašnjeg trenutka, naše vlasništvo

nad sve tri lokacije je osporavano.

Ono što moţda moţemo shvatiti iz

ove paradokalne situacije, je da je

upravo razlog zbog koje su nam ova

mjesta osporavana to što svoje pra-

vo temeljimo na zakonima, ugovori-

ma i djelima koje je čovjek načinio, a

ne na boţanskom obećanju. Svi su

ugovori, čak i sve naše kupovine na

ovom svijetu, predmet ponovnog

razmatranja, revidiranja i otkazi-

vanja. Vlade dolaze na vlast i pa-

daju, okolnosti i situacije se mije-

njaju, definicija ―prava‖ se mijenja

dekretom ili zajedničkom suglasno-

šću. Ukratko, ništa nikada ne ostaje

isto. Ništa u svijetu kakvim ga je

čovjek sam stvorio nije nepromije-

njivo. Stoga nam čitavi svijet, a

napose arapski svijet, osporava

pravo na te dijelove zemlje u zemlji

Izraelu. Našem ugovoru je istekao

rok i više nije vaţeći, vele oni. Mi

smo se još davno odrekli svoga

prava time što stoljećima nismo bili

prisutni na tim posjedima. Indi-

janska plemena u Americi također

su potpisala i prepustila vlasništvo

nad velikim dijelovima Sjedinjenih

Drţava, no kada su se okolnosti

―promijenile,‖ isprave su bile

opozvane i odbijena traţbina

indijanskih plemena na tu zemlju.

Traţbine nad zemljom nisu baš

sigurne ako se zasnivaju na

zakonitosti, kupnjama i ugovorima.

Cijeli je smisao knjige Berešit da

svijet i njegovi posjedi i dobra ne

pripadaju čovjeku, već Stvoritelju.

Pravo Ţidovskog naroda na zemlju

Izrael ne temelji se na ugovorima i

ispravama. Doista, ono se ne temelji

ni na Balfourovoj deklaracije i re-

zoluciji Ujedinjenih naroda. Ona se

temelji na B-ţjem obećanju našim

precima da Zemlja Izraela pripada,

po pravu B-ţje odredbe, njihovim

potomcima. Na one Ţidovima koji

iz raznih osobnih i vjerskih razloga

odbijaju ovo B-ţje obećanje vrši se

veliki pritisak da opravdaju posto-

janje drţave Izrael i Ţidovskog

prava na Jeruzalem. Bez tog vjer-

skog opravdanja i Ţidovske

tradicije, tvrdnja naroda zemlje da

smo "kradljivci" zvuči uvjerljivo i

korektno. Vjera Izraela se temelji na

objavi i volji našeg vječnog Stvori-

telja. Mi svakako moramo učiniti

svoj dio, jer B-g nesumnjivo pomaţe

onima koji si sami pomaţu. No, u

konačnoj analizi, očito je da mi

imamo naša prava i potraţivanja

koja ne proizlaze samo iz trenutač—

nog postupanja, nego iz prava na

temelju drevne vjere, te vjerskih

načela i uvjerenja. Rabin Saadya

Gaon izjavio je da se "naša nacional-

nost temelji isključivo na Tori." He-

vron i pećina Mahpela dokazuju

koliko je u pravu.

Šabat šalom

način razmišljanja jako je loše fukci-

onirao i skupo ih koštao. Prošlost

treba pamtiti i prisjećati je se, čuvati

je i izvlačiti pouke za sebe. Među-

tim budućnost i ono što od nje na-

činimo je ono što u konačnici odre-

đuje koliko vrijedimo i kakva će

nam biti sudbina. To je jedna od

velikih lekcija koju trebamo izvući

iz priče o ţivotu našeg praoca

Avrahama.

Hevron: Neosporno naš

Grad Hevron ima vrlo istaknuto

mjesto u našem svijetu i svakodnev-

nim novinskim vijestima. Vijesti iz

Hevroba nisu uvijek ohrabrujuće.

Teško je mjesto za ţivot, taj naš

Hevron. Teško mjesto da se ţivi u

njemu i teško mjesto za napustiti. U

Tori čitamo o kupnji našeg praoca

Avrahama pećine Mahpela. Ova

kupovina je trebala zauvijek učiniti

ovo sveto mjesto vlasništvom Izra-

elskog naroda. No nije tako ispalo.

Stoljećima su Jišmael i njegovi po-

tomci, i Esav i njegovi potomci, ne-

brojeno puta s uspjehom osporavali

Izraelu pravo na taj prostor. Više od

tisuću godina Ţidovima nije bilo

dopušteno da uđu u zgradu koja

navodno počiva nad pećinom za

pokapanje. Pravo Ţidovima da ţive

u Hevronu jest i bilo je osporavano

mnogo oštrije čak i od prava Ţido-

vima da ţive u Jeruzalemu. Zbog

čega? U čemu je tajna Hevrona koja

ga čini toliko opasnijim i osporava-

nijim mjestom za ţivot i sigurnost

Ţidova?

Talmud spominje da postoje tri

mjesta u Zemlji Izraelu nad kojima

Ţidovski narod ima nesporno pravo

(nastavak s 6. stranice) Rabbi Berel Wein: Prošlost i budućnost

■

Rabbi Yissocher Frand:

Kada se suočiš sa stresom ili traumom – znaj da to možeš

podnijeti

Strana 8 D ivrej Tora Strana 8 D ivrej Tora

■

To je pitanje još veće u svjetlu či-

njenice da nam naši mudraci kaţu

da je Sarina razina proroštva nadila-

zila Avrahamovu. Izgleda da njena

nesposobnost da se suoči sa relativ-

no blagom traumom ne moţe biti

objašnjena umanjivanjem njene

osobnosti u odnosu na Avrahama.

Rav Haim Shmuelevitz predlaţe

odgovor koji se temelji na odlomku

Talmuda iz traktata Avoda Zara.

Gemara kaţe (3a) „Ain HaKadoš

Baruh Hu ba b'trunija im berijotav― .

(B-g svojim stvorenjima ne daje

ništa što ne bi mogli podnijeti).

Čovjek ima potencijal preţivjeti

svaki stres, svaku kušnju i svako

stradanje s kojim se suoči u ţivotu.

Da li se čovjek odrţi na tom testu ili

ne, to je već druga priča; ali teoret-

ski, odrţati se na testu nije van mo-

gućnosti čovjeka. Zajedno sa činje-

nicom da nam B-g ponekad daje

teške zadatke, ide i činjenica da nam

On daje i sposobnost da se sa tim

zadacima nosimo. Dvoje ljudi mogu

se naći u istim okolnostima i reagi-

rati drugačije – jer jedan od njih je

prošao izazov, a drugi – iako je

imao potencijal da učini to isto –

nije!

Rav Haim objašnjava da je test

akeide bio kušnja za Avrahama i

Jichaka, ali nikada nije trebao biti

test za Saru. Budući da su Avraham

i Jichak trebali proći kroz taj test,

B-g im je dao sposobnost da se s

njime nose. Sari nije bio dan taj test i

stoga joj – unatoč činjenici da je bila

superiornija u proroštvima od svog

muţa – nije dana ni posebna boţan-

ska pomoć (sijata d'šmaja) i unutar-

nja snaga koje su bile potrebne da se

nosi sa tom traumom. I uistinu, ona

se s njome nije mogla nositi.

To nas uči da iako neki čovjek

moţe biti jači od drugog u određe-

nim područjima, moţda neće moći

izdrţati neke stvari koje će onaj

duhovno slabiji izdrţati – samo zato

jer mu nikad nije dana boţanska

pomoć da se suoči sa tim izazovom.

Ako test nije njegov, vjerojatno mu

neće biti dana niti snaga koja je

potrebna da taj test prođe.

Trauma dolaska u doticaj sa

čovjekom kojeg je zadesila bol

Nakon smrti svoje voljene supru-

ge Sare, Avraham Avinu prišao je

„A Sara je umrla u Kirjat Arbi, odno-

sno Hevronu u zemlji Kanaan; Avra-

ham je plakao za njom i oplakivao

ju.“ (Berešit 23:2)

Raši citira vrlo poznatu rabinsku

tradiciju kojom se objašnjava slijed

u kojem nakon odlomka o veziva-

nju Jichaka dolazi odlomak Sarine

smrti, a ona uči da je Sara zapravo

umrla od šoka kada je čula da je

njen sin zamalo ubijen.

Kako su Avraham i Jichak, koji su

bili osobno uključeni u cijelu tu

traumu, uspjeli istu preţivjeti?

Mora da je drama za njih bila ţivlja i

više zastrašujuća nego što je to bila

za Saru. Pa ipak, očigledno nisu oni

ti za koje je to postalo najgore isku-

stvo. Sara je, s druge strane, samo

čula o tim događajima – i to nakon

što je već znala da je Jichak siguran

– a ipak je umrla od straha. Nije to

mogla podnijeti. Zašto?

Strana 9 Strana 9 Godina 10 Broj 5 Strana 9

Sforno kaţe da izraz „ustao je― uči

da se zakoni oplakivanja još nisu

odnosili na Avrahama (prije poko-

pa).

Rav Jeruhem Levovitz nudi dru-

gačije tumačenje: stih pokušava reći

da je Avraham Avinu ustao i odvo-

jio se od svoje osobne boli prije no

što je krenuo u interakciju sa dru-

gim ljudima. Mnogo puta, kada je

čovjek pogođen boli, teško mu je

kontrolirati svoje emocije. Kada

ljudi doţive periode uţasne boli,

često svoje emocije nose na sebi.

Naţalost, tada su i oni s kojima ti

ljudi dolaze u doticaj, također izlo-

ţeni njihovoj boli.

Stih nas uči da je Avraham bio

potpuni gospodar nad samim

sobom i svojim emocijama. Bio je

sposoban obrisati svoje suze i ne

opterećivati druge svojom boli.

„Moja bol je moja bol, ali sada

moram razgovarati sa drugim

ljudima i u mom odnosu sa njima,

oni ne moraju osjetiti moju emo-

cionalnu bol.― „Ustao je― – znači da

je internalizirao svoje osobne emo-

cije i prema Hetovim sinovima se

odnosio kao da se ništa nije dogo-

dilo.

Čak i u najbolnijim trenucima

svog ţivota, nakon gubitka voljene

supruge, Avraham Avinu bio je

sposoban odnositi se staloţeno i s

poštovanjem prema svojim bliţnji-

ma. Na taj ih je način poštedio

traume dolaska u doticaj sa čovje-

kom pogođenim boli.

Prevela Anja Grabar

sinovima Heta i traţio da od njih

kupi mjesto na koje će pokopati

svoju ţenu. To je uvod u priču o

kupnji pećine Makpela gdje su po-

kopana četiri biblijska para (Adam i

Hava; Avraham i Sara; Jichak i

Rivka; Jakov i Lea).

Na početku opisa ovog pregova-

račkog procesa stih koristi jedan

neobičan izraz: „vaJakam Avraham (i

Avraham je ustao) iz prisutnosti

svoje pokojnice― (Berešit 23:3).

Komentari istraţuju posebno

značenje izraza „ustao je.― Što je

sakriveno u tom izrazu?

Baal HaTurim kaţe da to uči da

nitko ne smije govoriti u prisutnosti

mrtvog tijela. Avraham je morao

ustati i otići prije no što je sa Heto-

vim sinovima raspravljao o kupnji

posjeda.

(nastavak s 8. stranice) Rabbi Yissocher Frand: Kada se suočiš sa stresom ili traumom – znaj da

to možeš podnijeti

■

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Zrnca praktične mudrosti

ponekad vrlo teška vremena. To su

usponi i padovi ţivota. Ali Izreke

nam obećavaju da su za pravednika

takva vremena prolazna. B-g neće

dopustiti da pravedan čovjek

zauvijek bude na dnu; svakako ne u

svijetu koji dolazi, ali ni u ovome.

„Ne reci svom bližnjem 'Idi i dođi

sutra pa ću ti dati', ako imaš već

sada' (Izreke 3:27)

Kada je nekome potrebno nešto što

mi imamo, to nam daje moć nad

njime. Ovaj stih nas uči da ne

smijemo zloupotrebljavati tu moć

tako što bismo, primjerice, pustili

drugoga da čeka na naš raspored.

Ako je nekome nešto potrebno, daj

mu onda kada mu je potrebno, a ne

onda kada si u raspoloţenju

davanja.

„Pozdravi svakog čovjeka

osmijehom“ (Avos 3:17) Kada nam

se ljudi nasmiješe, to čini da se

osjećamo dobro – čak i ako smo

inače neraspoloţeni. Vjerojatno ćeš

tijekom dana sresti stotine ljudi – to

su stotine ljudi koje moţeš oraspo-

loţiti svojim osmijehom!

„Pozdravi svakog čovjeka s

veseljem“ (Avos 4:15)

Svaki čovjek je vrijedna duša stvo-

rena na B-ţju sliku. Kada bismo to

shvaćali kao istinu, bili bismo uz-

buđeni sresti druge ljude. Zamislite

da ste na pustom otoku proveli 10

godina i jednog se dana netko – bilo

tko – pojavio pred vama. S kolikom

biste mu radošću krenuli u susret!

Svaki dan je taj dan. Boţanske duše

su svuda oko nas. Nije li to uzbud-

ljivo?

„ G o v o r i m a l o , a č i n i

mnogo.“ (Avos 1:15)

Ljudi koji mnogo pričaju, prirodno

imaju osjećaj da nešto i rade – čak i

ako ne čine ništa. S druge strane, što

manje pričaš, više osjećaš da to mo-

raš nadoknaditi djelima. Mnogo je

bolje što manje pričati o tome što ćeš

učiniti – radije se primi toga i učini

to.

„Blagoslov B-žji donosi bogatstvo

– trud neće ništa nadodati.“ (Izreke

10:22)

Nije upitno da B-g pomaţe onima

koji pomaţu sami sebi. Međutim,

uspjeh je svejedno u potpunosti

ovisan o B-gu. Netko moţe godi-

nama raditi bez da išta postigne.

Drugi sve što takne moţe pretvoriti

u zlato. Nemojmo primati zasluge

za svoje uspjehe, već radije budimo

zahvalni B-gu što nas je blagoslovio

tako velikodušno.

„Bog je blizu onima koji ga zovu;

o n i m a k o j i g a z o v u u

istini“ (Psalam 145:18)

B-ţja valuta je iskrenost. Moţeš

prevariti čitav svijet – moţda čak i

samoga sebe. Ali ne i B-ga. Kada

staneš pred Njega, nema ništa

drugo što moţeš učiniti osim ogoliti

svoju dušu. Iskrena suza nadjačava

tisuće praznih riječi.

„Samo jedno tražim od B-ga – da

prebivam u Njegovom domu sve

dane svog života“ (Psalam 27:4)

Na kraju, što to mi ljudi ţelimo ako

ne duhovno ispunjenje? Novac,

lijepu kuću, čast, poštovanje, moć?

Vrijedi li išta od toga? Hoćemo li u

svojim 80-ima i 90-ima biti zado-

voljni time? Ljudi te dobi koje ja

poznajem to nisu. Ali dotaknuti

nešto dublje, povezati se sa nepro-

laznim izvorom postojanja… to je

nešto vrijedno ţivota.

Prevela Anja Grabar

■

„ J e d a n j e

čovjek spasio

6 0 0 . 0 0 0 , a

600.000 nije

moglo spasiti

njega' (Ponov-

ljeni zakon

Raba 7:10)

Kada je Moše

molio za ţidovski narod u vrijeme

grijeha sa zlatnim teletom, spasio ih

je od uništenja. Međutim, kada su

oni molili za njega da ne umre, nije

se moglo učiniti ništa. Nitko ne ţivi

zauvijek. Ponekad je čovjekovo

vrijeme isteklo i nijedna količina

molitve to neće promijeniti. Koliko

god to bilo bolno, postoje vremena

kada moramo dopustiti prirodi (da

tako kaţemo) da ide svojim tokom.

Drugo tumačenje moglo bi biti uvod

u razumijevanje molitve. Poanta

molitve nije u količini, već u kvalite-

ti. Nije stvar u tome koliko ljudi

moli ili koliko drugo mole. Stvar je

u predanosti toj molitvi i u značenju

koje smo joj pridali. Moše je, jedno-

stavno rečeno, mnogo ozbiljnije

shvaćao svoju molitvu no što je to

shvaćalo 600.000 Ţidova koji su

molili za njega.

„Pravedan čovjek je temelj

svijeta.“ (Izreke 10:25)

U ţidovskom razmišljanju, ovaj

svijet je samo prolaz do sljedećeg.

Naša svrha nije postizati, graditi,

biti uspješan, poštovan i velik. Naša

je svrha jednostavno biti dobro i

skromno ljudsko biće. Kao takav,

pravedan čovjek ostvaruje B-ţju

svrhu za svemir. On je razlog zbog

kojeg svijet postoji.

„Pravednik neće posrnuti

zauvijek“ (Izreke 10:30)

Bez sumnje, čak i najbolji ljudi

prolaze kroz teška vremena –

Strana 10 D ivrej Tora Strana 10 D ivrej Tora

Strana 11 Strana 11 Godina 10 Broj 5 Strana 11

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TTTJEDNIJEDNIJEDNI ZZZOHAROHAROHAR: H: H: HAJEAJEAJE SSSARAARAARA

■

vot smisla, čak i kada se snovi ne

ostvare kao što smo prvobitno pla-

nirali Kad se san izjalovi to je prilika

da otpočnemo s novim snom, kao

što je pisano: "Pravednik pada se-

dam puta i diţe se" (Izreke 24).

Zohar nas uči da kada su Adam i

Eva jeli od plodova Drveta znanja,

oni su po prvi put osjetili okus smr-

ti, okus poniranja do mjesta tame,

mjesta neuspjeha. Smrt je silazak na

niţu razinu. Svaki put kad budemo

povrijeđeni, ne postignemo uspjeh,

ili padnemo u očaj, mi malčice um-

remo. Ta smrt je tama (slova korije-

na hebrejske riječi za tamu, hošeh su

š.ĥ.h, zaboraviti) koja ponire u naš

DNK, i uzrokuje da on zaboravi

kako obnoviti stanice u tijelu kada

se starost pojavi. Starenje ne mora

biti erozija ili trošenje tijela, budući

se stanice neprestano iznova

stvaraju. U ovoj paraši stoji da je

Abraham umro "star i sit", što znači

da je ţivio punim ţivotom. Tajna

punog ţivota korijen ima u davanju

drugima; to je ţivot nade, snova i

vjere, koji će nas poštedjeti ra-

zočarenja i neuspjeha, i u svakom

nam trenutku darovati osjećaj vje-

čnog ţivota.

Razumijevanje ovu tajne omogu-

ćuje nam da pronađemo pravu lju-

bav. Ova nam paraša priča čudesnu

priču o tome kako Eliezer, Abraha-

mov sluga, susreće Rebeku na iz-

voru u Haranu. Ona velikodušno

donosi njemu i njegovim devama

vodu da piju, a on na taj način dobi-

va odgovor na svoju molitvu, znak

da je moguće ona ţena namijenjena

Jichaku. Njihov "spoj" je puni us-

pjeh, kao što je zapisano kad je Re-

beka postala Jichakovom ţenom, "I

on je zavoli" (Postanak 24,67).

Šabat šalom.

Prevela: Tamar Buchwald

Iako paraša Haje Sara govori o

Sarinoj smrti, ona je nazvana "Haje

Sara" (Sarin ţivot). Ţivot, a ne smrt.

To je u osnovi tajna koju ova paraša

podučava - kako čovjek treba ţivjeti

i preobratiti sile smrti u ţivot. Ova

paraša biljeţi Abrahamovu kupnju

Ma'arat HaMahpela, špilje u kojoj

sahranjuje svoju suprugu, Saru.

Abraham i Sara bili su jedinstveni

po tome što su išli kontra svijeta,

kontra zeitgeista, duha vremena, do

te mjere da su zbog svojih ideja i

snova morali pobjeći iz Ura Kaldej-

skog u Haran. Abraham i Sara san-

jali su da će jednog dana svaka oso-

ba, zato što je stvorena na sliku B-

ţju, imati pravo na ljudsko dosto-

janstvo. Revolucionarna ideja za to

vrijeme, kao i u godinama koje su

slijedile, da bismo tek danas, 4000

godina kasnije, mi mogli gledati os-

tvarenje ove vizije. Iz toga učimo da

je jedna od najznačajnijih stvari u

bivanju čovjekom naša sposobnost

da se projiciramo u budućnost. Sa-

mo tada moţemo ići naprijed, razvi-

jati i ostvariti našu svrhu kao

stvorenih na Njegovu sliku. Povi-

jesne knjige pune su priča o ljudima

koji su se usudili sanjati ono što se

činilo nemogućim u to vrijeme, i

njima odajemo priznanje za

napredak čovječanstva.

Većina nas izbjegava sanjati zbog

straha od neuspjeha, ali ono čega bi-

smo se trebali bojati je ţivjeti ţivot

bez snova. Ţivot snova i vizija je ţi-

■

Rabbi Nachman (Pathways, Yossi Katz):

Fer dogovor

Strana 12 D ivrej Tora Strana 12 D ivrej Tora

■

zemlje i otkrila se impresivna razina

B-ţje Providnosti. No, Druga strana

Zla ne ţeli dopustiti Abrahamu da

iskoristi te sile na dobro. Stoga se

pobrinula da ključevi ovog svetog

mjesta budu u rukama bijednog

Efrona.

Abrahamu je bio potreban pravi

ratni plan da spasi ovo zemljište i

vrati ga na stranu Svetosti. Oruţje

kojim se koristio bio je novac. No-

vac je krajnji pokazatelj moći i kon-

trole, koji zasljepljuje onoga tko ga

ima da pomisli kako je apsolutno on

taj koji drţi sudbinu u svojim ruka-

ma.

Tako je Abraham podmitio Efrona

zelenaškim iznosom novca, dajući u

stvari Drugoj strani da okusi svoj

vlastiti medikament. Efron je dobio

ono zašto je mislio da će ga učiniti

sve-moćnim, ali krajnja je nagrada

otišla Abrahamu. Pećina Makpela,

mjesto gdje se Nebo i zemlja susre-

ću da otkriju B-ţju istinsku vlada-

vinu u svakom detalju našeg svijeta,

bila je vraćena natrag na stranu

Svetosti.

Kakve to ima veze s nama? Dok

putujemo putem duhovnog raste-

nja, mi dolazimo do moćnih odre-

dišta. Ove nove razine nam mogu

pomoći da ustanemo i doţivimo

novu svijest i bliskost s B-gom.

Međutim, Druga strana stalno

postavlja barikade i čini sve što

moţe da nas drţi podalje. Sile zla

čine da izgleda kao da od toga ne

moţe biti ništa - stvari će završiti

onako kako i uvijek završavaju. Zar

stvarno misliš da se moţeš

promijeniti? Zar stvarno misliš da

se tvoj ţivot moţe poboljšati?

Ali B-g čini upravo suprotno i daje

nam znak da priđemo. Da shvatimo

da je ovdje svetost - da shvatimo da

mi i B-g moţemo imati potpuno

novi i bolji odnos nego li smo imali

jučer ili prekjučer. B-g je ovdje, i ne

postoji nešto kao što je priroda ili

navika. Vi samo morate shvatiti da

je B-g taj koji doista upravlja, i sve

što vas gura dalje od Njega nije ni-

šta drugo nego samo još jedna smi-

calica Druge strane. Odbacite sve

svoje sumnje i brige, i ustrajte u

svojim duhovnim ţeljama, tako da i

vi također zasluţite okus Edenskog

vrta. ■

Sara, naša prva pramajka, premi-

nula je u dobi od 127 godina. Abra-

ham, njezin voljeni muţ i ţivotni

partner u širenju monoteizma po

čitavom svijetu, odmah se baca na

zadatak pronalaţenja odgovaraju-

ćeg mjesta pokopa za svoju praved-

nu ţenu. On baca oko na pećinu

Makpela, mjesto počivanja Adama i

Eve, i vrata kroz koja se sve duše

uzdiţu do Edenskog vrta.

Kako bi pribavio pravo na ovo

sveto mjesto, Abraham mora pre-

uzeti vlasništvo od jednog mutnog

lika po imenu Efron. Abraham za-

moli mještane, koji apsolutno poš-

tuju Efrona, da posluţe kao posred-

nici i dogovore plaćanje. Kad se

Efronu pristupi u vezi prodaje, on

uzvraća govoreći pred svim mješ-

tanima "Posjed je vaš!" Čovjek bi

očekivao da će to biti trenutak utje-

he za Abrahama. No, umjesto toga,

Abraham inzistira da plati punu

cijenu za pećinu i polje u kojem se

nalazi. Bez ikakvog čuđenja, Efron u

potpunosti iskorištava ovu ponudu

i naplaćuje Abrahamu nevjerojatnih

milijun šekela za posjed (Raši na

Postanak 23,16; Bava Mecia 87a).

Abraham spremno pristaje na taj

iznos.

Zašto je Abraham nije pristao na

Efronov prvotni darovanje tog polje

za badava? I zašto je na kraju platio

zelenaški iznos koji Efron naveo?

Nije li mogao barem dogovoriti fer

cijenu?

Pećina Makpeli nije bila obično

mjesto. Bio je to ulaz u Edenski vrt;

Abraham je znao da je to mjesto na

kojem će se Sarina duša uzdići i

sjediniti s boţanskom. Upravo ov-

dje, se nalazio most između Neba i

ozvolite mi da budem iskren. Ne moţete

se oslanjati na mene kao posrednika između

Stvoritelja i vas. Ja vam mogu samo pokušati

ukazati na pravi put prema ispravnom

ponašanju, koje onda vodi u poboţnost. Ali

dalje morate nastaviti bez moje pomoći.

Naučite čvrsto stajati na svojim

nogama, tako da, čak i u slučaju da vaš rabin

nije veliki čovjek, nikada nećete pasti.

R. Isak Meir iz Gera

vaka priča koju nađemo u Tori nosi neku univerzalnu poruku. Tako nas priča

o Kainu i Abelu poučava o kobnim posljedicama ljubomore; priča o potopu ukazuje

na rezultate poţude; priča o Babilonskom tornju

upozorava na posljedice nepoznavanja naših

ograničenja.

U svakome od nas moguće je pronaći neke od

tih nepoţeljnih osobina, a sudbinu ljudi, koji su

dozvolili da ih takve osobine nadjačaju, trebamo

shvatiti kao upozorenje.

Magid iz Koznica

ada te upitaju, "Kako si?",

nemoj cmizdriti i nemoj gunđati

o svojim problemima.

Ako odgovoriš: "Loše mi je",

Stvoritelj će reći: "Misliš da je to loše? Pokazat ću ja

tebi što je zaista loše!"

Kada te upitaju, "Kako si?",

a ti, unatoč teškoćama ili patnji, odgovoriš: "Dobro

mi je",

Stvoritelj će reći: "Misliš da je to dobro? Pokazat ću

ja tebi što je zaista dobro!.

R. Nachman iz Bratslava

■

Biseri hasidske mudrosti

ospodaru svijeta,

kao što mi vjerujemo u Tebe, premda te

ne vidimo,

tako i Ti pomogni nama, premda nema

previše dobra u nama!

R. Moshe Leib iz Sasova

■

■

■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

S

K

D

G

Strana 13 Strana 13 Godina 10 Broj 5 Strana 13

Strana 14 D ivrej Tora

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati

kako ih je sakupio Hafec Hajim

da bude ubijen nego li da sagriješi. Ako je to u doba

vjerskog progona, ne daj B-ţe, tada čak i ako to nije

javno on radije treba prihvatiti smrt nego li sagriješiti.

Međutim, ako to uključuje idolopoklonstvo, spolni od-

nos sa srodnicima ili preljub, ili krvoproliće [kao čin na

koji ga se prisiljava], tad čak i ako to nije javno, a nije u

vrijeme vjerskog progona, i čak ako onaj koji ga na to

prisiljava čini to samo zbog svog zadovoljstva, a ne s

namjerom da ga navede da se odrekne vjere, on radije

treba prihvatiti smrt nego li sagriješiti. Ako se to doga-

đa javno, on na taj način otvoreno posvećuje B-ţje ime, i

od toga nema veće stvari.

Ako netko prestupi u ovome i ne posveti B-ţje ime u okol-

nostima u kojima je duţan posvetiti ga, on nije poslu-

šao pozitivnu zapovijed i prekršio je negativnu – da ne

obeščasti Njegovo B-ţansko ime, kao što Pismo kaţe,

I nećeš obeščastiti Moje sveto ime (Vajikra 22,32). (Uspo-

redi s 155. Negativnom zapovijedi).

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku,

kako za muškarce tako i za ţene.

Pozitivne zapovijedi

5. Pozitivna je zapovijed otvoreno posvećivati

Vječnoga

kao što kaţe Pismo: i bit ću proglašen svetim među djecom

Izraelovom (Vajikra 22,32). Ovo moramo činiti izlaga-

njem svog ţivota smrti [ukoliko je neophodno], i svom

svojom snagom, da učinimo Njegovu vjeru nadaleko

poznatom (neka Mu je ime blagosloveno). Stoga, ako bi

drugi htjeli nekoga prisiliti da se okrene od naše vjere,

on to uopće ne bi trebao htjeti slušati, već zbog toga

izloţiti svoj ţivot pogubljenju. Niti bi trebao obmanji-

vati onoga tko ga sili, tako da ga navede da pomisli da

je postao heretik, iako u svom srcu vjeruje u Njega (bla-

gosloveno bilo ime Njegovo) – tako da ne bi trebao dati

onome koji ga sili na grijeh, nikakve osnove da pomisli

da se odrekao B-ga blagoslovenog. Ako je onaj koji pri-

mijenjuje silu odlučio da će ga natjerati da promijeni

svoju vjeru, i to javno, što znači pred deset Ţidova, tada

bez obzira kakav je prekršaj u pitanju, pa čak i ako to

nije u doba vjerskog progona, on prije treba dozvoliti ■

steći bolji uvid u problem, pa moţda čak i pronaći rješenje. Treće, nepri-strano razmatrajući problem, naš slušatelj moţe iznijeti mnogo ob-jektivniji sud o tome nego što bismo to mi sami bili u stanju.

Rabin Elimeleh preporučuje da se takvo iznošenje radi redovito. Uzne-mirujućim mislima i osjećajima ne treba dopustiti da se nakupljaju. Ne samo da se mogu nakupiti u tolikoj mjeri da budu preteški da bi ih mo-gli podnositi, već mogu i izazvati upalu, postati još ozbiljnijima, i na taj način će ih se mnogo teţe moći ukloniti.

Haje Sara

Ako je čovjeku briga u srcu, neka je iznese drugima. (Izreke 12,25; Joma 75a)

Mnogi se ljudi t e š k o od l u ču ju

podijeliti svoje bolne osjećaje s drugima. Moţda ne ţele opterećivati druge svojim problemima, ili se moţda suviše srame otkriti svoje misli i osjećaje. Sveto Pismo i Talmud zagovaraju korist od davanja oduška svojim proble-mima.

Strana 15

Rabin Elimeleh iz Lizenska rekao je: „Čovjek treba redovito iznositi sve neprimjerene misli i osjećaje koji mu se pojavljuju svom mentoru ili prijatelju u kojega ima povjerenja... nema metode koje se moţe uspo-rediti s ovom (za pravilno pona-šanje).―

Korist od toga što s drugom oso-bom dijelimo svoje uznemirajujuće misli, osjećaje i postupke neprocje-njiva je. Prvo, time što ne potisku-jemo svoje istinske osjećaje, mi po-stajemo iskreni prema sebi samima. Drugo, objašnjavajući svoje proble-me nekom drugom, moţda ćemo

Strana 15 Page 15 Strana 15 Strana 15 Godina 10 Broj 5

Broj 5

Strana 15

■

Godina 10 Broj 5 Strana 15

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Rastimo svakoga dana

odmah ode. Njezina obitelj je blago-

silja, i Eliezer ju odvodi u Kanaan.

Jichak oţeni Rivku godine 2108.

6. i 7. alija: Avraham oţeni Keturu

(neki kaţu da je to bila Hagar) te

dobije još 6 sinova. Avarham umre

godine 2123. - 1638 pr.n.e. u dobi od

175. godina. Njegova dva sina Jichak

i Jišmael pokopaju g u spilji Makpe-

la. Jišmaelovih 12 sinovi su pobro-

jani i Jišmael umre s 137 godina.

1. alija: Avraham pregovara s Efro-

nom Hititom o kupnji pećine Mahpeli

kao mjestu pokopa za Saru. Predaja

kaţe da je to ujedno i mjesto na kojem

su sahranjeni Adama i Hava

2. alija: Avraham šalje Eliezara, svog

pouzdanog slugu, u Aram Naharajim,

(između Tigrisa i Eufrata) kako bi

pronašao Jichaku šiduh - nevjestu.

3. alija: Predvodeći karavan pun robe

i raskoši, Eliezer stiţe u Nahor. Od-

marajući se pored "zdenca", on smišlja

test kojim bi utvrdio da li je potenci-

jalna druţica dostojna Jichaka. Rivka

(Jichakova rođakinja u prvom kolje-

nu) zadovoljava sve kriterije i Eliezer

joj daruje s primjerenim darovima.

4. alija: Eliezar je pozvan u Bisuelov

dom (Rivkin otac), te on pripovijeda

cijelu priču o svom poslanju i susretu

s Rivkom. Eliezer zatraţi njezinu ru-

ku za brak s Jichakom. Bisuel i Lavan

(Rivkin brat) se sloţe.

5. alija: Rivka izrazi svoju ţelju da

■

U najkraćim crtama: Paraša

kraj, i pobrinuti se za Jichakovu

budućnost. Baš kao što Dovid

nadgleda nasljeđivanje, još za svog

ţivota, te silazi s prijestolja kako bi

osigurao odgovarajuću i sigurnu

promjenu, tako i Avraham podu-

zima potrebne korake da osigura

razvoj ţidovske nacije, dok je još

uvijek na ţivotu i u poziciji da i dalje

nastavi s podučavanjem i usmjera-

vanjem.

(1. Kraljevima 1:1 - 1:31)

Ovotjedna haftara je iz prvog pogla-vlja 1. Knjige o Kraljevima. Dovid Ha-meleh (kralj) je star i mora se suočiti s neizbjeţnim predavanja prijestolja drugome. Njegovih 40 godina vlada-vine kao kralja Izraela bilo je blago-slovljeno velikim uspjehom, i on je osigurao sigurnost i suverenitet naro-da. Ipak, u svom osobnom ţivotu on je pretrpio velike tragedije i stradanja. Nakon što je već preţivio pobunu njegovog sina Avšoloma, on se sada

mora suočiti s pobunom svog sina Adonijahua, i njegova pouzdanog generala Joava.

Haftara iznosi predviđanje i hra-brost Batševe, Šlomove majke i po-moć Nasana Navia, što zajamči da Šlomo postane sljedeći kralj.

Veza ove priče s našom paršom je

planirano nasljeđivanje prijestolja.

Baš kao što Dovid mora planirati

sljedeću fazu vodstva Izraela, tako i

Avraham mora prihvatiti neizbjeţan

■

U najkraćim crtama: Haftara

zrakoplova

Canadair CL-

415 Hrvatskog

ratnog

zrakoplovstva

i protuzračne

obrane,

navodi se u

priopćenju

vlade.

Izostanak kiše

i vrlo suhi i

snažni istočni

vjetrovi

proširili su

požare diljem

središnjeg i

sjevernog dijela Izraela.

Uništeno je ili oštećeno na

desetke kuća, no nema

poginulih ili ozlijeđenih. Lokalni

meteorolozi predviđaju da će

se suho i vjetrovito vrijeme

nastaviti još nekoliko dana.

U priopćenju koje je objavio

Netanyahuov ured stoji kako

su hrvatski i grčki premijer

Andrej Plenković i Aleksis

Cipras "smjesta odgovorili"

njegovom zahtjevu "te obećali

da će poslati kanadere što je

prije moguće".

Slični vremenski uvjeti su

2010. uzrokovali požar u

sjevernom Izraelu koji je trajao

nekoliko dana i u kojem je

poginulo 42 ljudi.

POŽARI

Izrael zatražio hitnu pomoć Hrvatske,

Plenković i Kolinda šalju avione

Index 23.11.2016.

IZRAEL je od Hrvatske i Grčke

zatražio da mu pošalju

kanadere kako bi pomogli u

borbi protiv šumskih požara

koji u proteklih nekoliko dana

haraju tom državom, objavio je

izraelski premijer Benjamin

Netanyahu.

Hrvatska vlada je na prijedlog

ministra obrane Damira

Krstičevića, a uz prethodnu

suglasnost predsjednice

Kolinde Grabar Kitarović, na

telefonskoj sjednici donijela

odluku o uporabi oružanih

snaga Republike Hrvatske radi

pružanja humanitarne pomoći

Izraelu.

Dva kanadera kreću za

Izrael

Za izvršenje te zadaće

odobrava se korištenje dva

Iz domaćeg tiska

■

Page 16 Strana 16 Strana 16 Strana 16 D ivrej Tora Godina 10 Broj 5

■

snažnom podrškom

novoizabranom predsjedniku

Donaldu Trumpu, tako i svojim

ekstremno desnim stavovima

koji ponekad prelaze u otvoreni

neonacizam.

Kako prenosi Independent,

Sciutto je u intervjuu citirao

lidera alt-right pokreta

Richarda Spencera iz njegovog

govora na nedavno

održanoj alt-right konferenciji:

"Pitamo se jesu li ovi ljudi

uopće ljudi, ili su bezdušni

golemi." Spencer je pritom

aludirao na Židove. U isto

vrijeme, producent je pustio

traku s komentarom "Osnivač

alt-righta se pita jesu li Židovi

ljudi".

Voditelj se ogradio od

odluke producenta

Negativne reakcija ubrzo su

uslijedile. Gledatelji su na

društvenim mrežama naveliko

izrazili nevjericu da je CNN

spreman na ovaj način

prenositi bilo kakvu izjavu, čak

i ovako odvratnu i

mrzilačku.

I sam voditelj

emisije Jake

Tapper pridružio

se osudama.

"Danas sam bio

Index 23.11.2016.

AMERIČKA televizijska

kuća CNN dobila je salvu

kritika nakon što je u

programu u ponedjeljak

navečer emitirala grafiku s

komentarom o tome "jesu

li Židovi ljudi".

Naime, u emisiji On The Lead

With Jake Tapper voditelj Jim

Sciutto, koji je mijenjao

Tappera, intervjuirao je

predstavnike "alt-right"

pokreta. Riječ je o neformalnoj

zajednici koja je posljednjih

mjeseci privukla pažnju

američke javnosti, kako svojom

slobodan, ali ova traka je

neprihvatljiva i smjesta sam

nazvao redakciju da im to

prenesem", napisao je Tapper

na Twitteru. Njegov suvoditelj

Sciutto također se složio s

kolegom, ali napomenuo da za

vrijeme emisije nije znao za

traku koja se emitirala.

SPORT?

CNN uživo pustio traku s citatom "jesu li Židovi

ljudi", pa ga popljuvali gledatelji i vlastiti novinari

■