Nedavno se u biblioteci ‘’Imago’’izdavača ‘’Clio’’, koju znalački uređujeAleksandar Dimitrijević, pojavila knji-ga ‘’Bolja briga o mentalnom zdra-vlju’’. Onima koji se zanimaju za psihi-jatriju u zajednici poznata su imenaautora ove knjige. Tornicroft je profe-sor na Kings koledžu u Londonu, aTansela profesor na Univerzitetu u Ve-roni. Obojica imaju bogato iskustvo uprimjeni principa psihijatrje u zajedni-

ci u organizaciji pružanja mentalnozdravstvenih usluga. Svako od njih jenapisao brojna vrijedna djela.

Danas , prvenstveno među onimakoji sebe nazivaju ili ih drugi nazivajusocijalnim psihijatrima, vode se ras-prave o tome šta je zapravo uslovilo,pedesetih i ranih šezdesetih godinaprošlog vijeka, pojavu psihijatrije u za-jednici, kao novog vida psihijatrijskezaštite. Da li su posrijedi bili prven-

71

Engr

ami

vol.

33

okto

bar-

dece

mba

r 20

11.

br. 4

PRIKAZ KNJIGE / BOOK REVIEW

BOLJA BRIGA O MENTALNOM ZDRAVLJUGrejem Tornikoft, Mikele Tansela

CLIO, Beograd, 2011, str. 246

stveno finansijski razlozi (sve skupljisve duži boravak sve većeg broja paci-jenata u duševnim bolnicama); socio-loške studije koje su ukazale na autori-tarni i anti-terapijski ambijent dušev-nih bolnica; pokret protiv moći drža-ve, a za veće individualne slobode iprava je, šezdesetih godina, protutnjaoAmerikom i dobrim brojem evropskihzemalja; ambulantni tretman sve većegbroja ‘’lakše’’ duševno poremećenihosoba, ili možda sve navedene okolno-sti?

Jedno je sigurno, psihijatrija u za-jednici nije samo novi vid pružanjamentalno-zdravstvenih usluga. Ona jejedan novi pogled na duševni poreme-ćaj, nova paradigma u konceptualiza-ciji odnosa izmedju duševnog poreme-ćaja i društva.

Zlatno doba psihijatrije u zajedniciobuhvata tri decenije - 1950-1980. Ti-me ne želim reći da je prošlo vrijemepsihijatrije u zajednici, nego istaći da,posljednjih trideset godina, pažnju psi-hijatara u industrijski razvijenim ze-mljama Zapada više od pitanja veza-nih za terapijsku zajednicu zaokuplja-ju pitanja vezana za dijagnostiku i kla-sifikaciju duševnih poremećaja, za raz-ličite aspekte psihofarmakologije i na-stojanja da se utvrdi biološka osnovaduševnih poremećaja. Mada ima shva-tanja da je psihijatrija u zajednici ‘’odjedne sezone’’, kao što su bile mnogepsihijatrijske dijagnostičko-terapijskemetode i tehnike i vidovi organizacijezaštite duševnog zdravlja, mišljenjasam da ko god bilo gdje, danas ili su-tra, želi da organizuje zaštitu i unapre-đenje duševnog zdravlja i onih ljudikoji su duševno dobro, ali bi mogli bi-

ti bolje, i ‘’lakše’’ i ‘’teže’’ duševno po-remećenih osoba niti može niti smijeda ignoriše osnovne príncipe psihijatri-je u zajednici. Oni su postali dio kor-pusa psihijatrijskog znanja.

Tako smo došli da knjige ‘’Briga zabolje mentalno zdravlje’’. Ova knjigaje izvanredno koristan priručnik zasvakoga ko se bavi psihijatrijom u za-jednici, ko u praksi primjenjuje njenepostavke, ko vjeruje u njene brojne iznačajne prednosti u odnosu na tako-zvanu azilsku psihijatriju. Čitalac će uovoj knjizi naći vrlo konkretne upute otome šta treba da čine oni koji su u bri-zi o zdravlju stanovništva vođeni ideja-ma psihijatrije u zajednici. Nije ostaoneobrađen niti jedan aspekt vanbolnič-kog tretmana, nije izostao odgovor nina jedno pitanje koje može da se javikada se stanovništvu određenog pod-ručja (sektor) pruža ili želi pružiti sve-obuhvatna psihijatrijska zaštita. Po-sebno su u tom pogledu korisne brojneveoma informativne i pregledne tabelei sheme kojima knjiga obiluje.

Primjenjivana već desetljećima ubrojnim zemljama svijeta psihijatrija uzajednici je pokazala dobre strane i po-tencijalne nedostatke. Dobre strane subrojne – od kontinuiteta tretmana douključivanja članova porodice i šire za-jednice u pružanju pomoći onima koji-ma je potrebna, do poštovanja različi-tih potreba duševno poremećenih lju-di. Ne bi trebalo previdjeti i potencijal-ne nedostatke, tačnije, prepreke u pri-mjeni ideja psihijatrije u zajeednici upraksi – od negativnih stavova dušev-no zdravih prema duševno poremeće-nim, koje oličava stigma duševnog po-remećaja, do precijenjivanja sposob-

72

Engr

ami

vol.

33

okto

bar-

dece

mba

r 20

11.

br. 4

nosti značajnog broja hroničnih,ozbiljno oštećenih duševnih bolesnikaza samostalan život. Ono što nije ne-dostatak psihijatrije u zajednici, ali štomože da je kompromituje jeste kam-panjska, brzopleta dehospitalizacija(deinstitucionalizacija) prije nego štose razviju odgovarajuće vanbolničkeustanove i obezbijedi njihovo sigurno itrajno finansiranje.

Prave prednosti psihijatrije u zajed-nici mogu doći do punog izražaja sa-mo ako se nađe prava mjera izmeđuoptimizma i realizma u odnosu na mo-gućnosti (re)integracije duševno pore-mećenih u tkivo svakodnevnog života.Vrijednost knjige ‘’Bolja briga za men-talno zdravlje’’ je i u tome što sve zain-

teresovane upućuje u to kako da orga-nizacijom zaštite mentalnog zdravljana principa psihijatrije u zajednici štoviše afirmišu njene dobre, i prevenira-ju njene potencijalno negativne efektena duševno poremećene ljude, pona-vljam, u prvom redu one koji su pore-mećajem ozbiljno ili teško funkcional-no oštećeni.

Knjigu toplo preporučujem psihija-trima, psiholozima, socijalnim radnici-ma, srednjem i višem medicinskomosoblju, radnim terapeutima i svimonima koji posredno ili neposrednopružaju pomoć duševno poremećenimljudima i duševno zdravim koji bi mo-gli da budu zdraviji.

Dušan Kecmanović

73

Engr

ami

vol.

33

okto

bar-

dece

mba

r 20

11.

br. 4