jos bolja nego prije

Download jos bolja nego prije

Post on 13-Apr-2016

223 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

super totalno

TRANSCRIPT

  • 113Dijana Jerkovi, Lidija Vugrinec, eljko Petkovi: Procjena koherentnosti politika o nekim psihoaktivnim tvarima...

    Zaprimljeno:19.9.2013. Prethodnopriopenje

    UDK:613.8(497.5)

    PROCJENAKOHERENTNOSTIPOLITIKAONEKIM

    PSIHOAKTIVNIMTVARIMAIOVISNIKOMPONAANJU UREPUBLICIHRVATSKOJ

    DijanaJerkoviLidijaVugrineceljkoPetkovi

    VladaRepublikeHrvatskeUredzasuzbijanjezlouporabedroga

    SAETAKOvaj rad predstavlja glavne rezultate projekta procjene koherentnosti politika o nekim psihoaktivnim tvarima (duhan, alokohol, droge) i ovisnikom ponaanju (kockanju) u Republici Hrvatskoj. Rad je nastao kao ekstenzija pilot projekta Pompidou grupe Vijea Europe o testi-ranju pokazatelja koherentnosti politika o legalnim i ilegalnim psihoaktivnim tvarima, koja se promatra kroz stupanj usklaenosti razliitih javnih politika, odnosno mjeru u kojoj se predmetne politike podravaju (Muscat i Pike, 2012). Cilj ovog rada je prikazati procjenu kohe-rentnosti predmetnih politika koja je provedena primjenom Upitnika o pokazateljima koherentnosti politika (konceptualizacija problema, politiki kontekst, zakonodavno i regulativa, strateki okvir, strukture i resursi, odgovori i intervencije), analizom pet stratekih dokumenata na podruju zdravlja, odnosno ovisnosti o duhanu, alkoholu i drogama te primjenom metode fokusnih skupina koja je provedena s rele-vantnim strunjacima i kreatorima predmetnih politika. Istraivanje je pokazalo da, izuzev u politici suzbijanja zlouporabe droga, postoji neujednaenost u implementaciji i praenju provedbe promatranih politika. Utvrena je potreba za veom koherentnou te za ustrojava-njem nekog oblika koordinativnog tijela / koordinativnih tijela. Navedeno bi unaprijedilo kvalitetu provedbe aktivnosti, osiguralo sredinje planiranje i nadzor nad izvrenjem planiranih stratekih ciljeva te olakalo praenje stanja problematike ovisnosti u Republici Hrvatskoj.

    Kljune rijei: koherentnost, politika, psihoaktivne tvari, ovisniko ponaanje.

    UVOD

    Svjetska zdravstvena organizacija identificiralaje blagostanje kao opi cilj politika koje se baveproblematikomlegalnihiilegalnihdroga,aliidru-gihovisnikihponaanja(WHORegionalOfficeforEurope,2012).Buduidazdravljepredstavljastanjeukupnogpsihikog,mentalnogisocijalnogblagosta-nja(ConstitutionoftheWorldHealthOrganization,1946),PompidougrupaVijeaEurope1prepoznalaje pitanje koherentnosti politika o psihoaktivnimtvarima prioritetnim podrujem svog Radnog pro-grama2011.-2014.(CouncilofEurope,2010).

    Koherentnost politika promatra se kroz stu-panjusklaenostirazliitihjavnihpolitika,odnosnomjeru u kojoj se razliite politike podravaju. U

    skladu s navedenim, osiguranjemeusobne uskla-enosti politika koje obuhvaaju legalne i ilegalnedroge predstavlja kljuni preduvjet za razvoj inte-griranogpristupapremaovisnostima(MuscatiPike,2012).U skladu s navedenim, Pompidou grupa jepokrenula istraivaki projekt o procjeni koheren-tnostipolitikaolegalnimiilegalnimpsihoaktivnimtvarima(Muscat,2008;Muscatisur.,2010).Uokvi-ruprojektaosnovanajeStrunaskupinaokoheren-tnimpolitikama,kojuinepredstavnicizainteresira-niheuropskihzemalja,meukojima ipredstavniciRepublikeHrvatske.Tijekom2012.Strunaskupinajerazradilapokazateljekoherentnostipolitikedroga,alkoholaiduhana(MuscatiPike,2012).SudjelujuezemljezamoljenesutestiratispomenutepokazateljeteoistomizvijestitiPompidougrupu.

    1 Grupazasuradnjuuborbiprotivzlouporabedrogaikrijumarenjadroga(Pompidougrupa)jemeuvladinaorganizacijaosnovana1971.naprijed-logbivegfrancuskogpredsjednikaGeorgesaPompidoua.Upoetkujeovajneformalniforum,sastavljenodsedameuropskihzemaljaFrancuske,Belgije,Njemake,Italije,Luksemburga,NizozemskeiVelikeBritanije,dijeliosvojaiskustvanapodrujusuzbijanjazlouporabedrogaitrgovanjadrogom.SuradnjasepotomproirilainanovezemljetetrenutnoPompidougrupabroji36dravalanica,ukljuujuiiRepublikuHrvatsku.

  • Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 21 (2013) Br. 2, 1-164114

    Uredzasuzbijanjezlouporabedrogakontinuira-nopratiprovedbusprjeavanjaisuzbijanjazloupora-bedrogananacionalnojrazini,stogajebiozaduenizaprovedbuprocjeneusklaenostipredmetnihpoli-tikauRepubliciHrvatskoj.IakojeprojektPompidougrupe bio usmjeren samo na testiranje pokazateljakoherentnostipolitikanapodrujudroga,alkoholaiduhana,Uredjeprojektnuaktivnostproirioinaigrenasreu,odnosnokockanje.Naime,premapopula-cijskomistraivanju(GlavakTkaliiMileti,2012),okodvije treine ispitanih graana (67.0%)u dobiizmeu 15 i 64 godine barem je jednom u ivotuigralonekuigrunasreu,dokjeuposljednjihmje-secdanaistouinilaokotreinaispitanika.Nadalje,rezultati pilot projekta o kockanjumeu zagreba-kimsrednjokolcimapokazalisukakoje75%ispita-nikabaremjednomuivotukockalotekakopostojiznaajan udio onih koji zadovoljavaju kriterije zarizino(20do26%)iproblematinokockanje(8do12%)(DodigiRicija,2011).Takoer,Koi(2009)navodi kako u klinikom uzorku, 19-50% kocka-ra ima povijest ovisnosti o alkoholu ili drogama.Navedenipodacipokazujukakokockanjepredstav-lja rastuiproblemuHrvatskoj teupuujuna rele-vantnostukljuivanjaipredmetnepolitikeuprojekt.

    Razmatrajui teorije i modele ovisnosti, West(2013, 27) definira ovisnost kao ponavljan snaanpoticaj za ukljuivanje u svrhovito ponaanje kojenijeodivotnevanosti,akojijerezultatangairanjautomponaanju,saznaajnimpotencijalomzanano-enje nenamjerne tete.U skladu s navedenim, uzovisnostio legalnim i ilegalnim tvarima, integriranapolitikatrebalabiobuhvatitiiitavnizdrugihovisni-kihponaanja(npr.patolokokockanje,kompulzivnuuporabu Interneta, ovisnost o raunalnim igrama,hrani,poslu,kupovini,seksuitd.).Nadalje,imajuiuvidukonceptmultifinalnosti (Hosman,2011),odno-snoinjenicudaistiriziniizatitniimbenicimogurezultirati u mnogostrukim negativnim ishodima teda rizina ponaanja mladih imaju prije zajednikenego razliite rizine i zatitne imbenike (Bai,2000;BaiiFeri,2004;Bai2009),unavedenomkontekstuvanojepromatratiipojavuovisnostitepriplaniranjusveobuhvatnihmjeraciljatinazajednikeimbenikezarazvojrazliitihoblikaovisnosti.

    METODOLOGIJATESTIRANJAPOKAZATELJAKOHERENTNOSTIUREPUBLICIHRVATSKOJ

    Svrha projekta Pompidou grupe odnosi se natestiranje i analiziranje rezultataUpitnika o kohe-

    rentnostipolitika.OpiciljprojektauHrvatskojjeutvrditi usklaenost politika o psihoaktivnim tva-rima iovisnikomponaanju.Kakobi sepostigaonavedeni cilj, u projektu su identificirana sljedeaistraivakapitanja:

    a) Postoji li strateki i zakonodavni okvir kojidefinira pojedinu politiku o psihoaktivnimtvarima(duhan,alkohol,droga)iovisnikomponaanju(kocka)?

    b) Postoje likoordinativnimehanizmikojiosi-guravaju implementacijupojedinepolitikeopsihoaktivnim tvarima,odnosnoovisnikomponaanju?

    c) Postojilisustavpraenjaprovedbepojedinihpolitika o psihoaktivnim tvarima i ovisni-komponaanju?

    d) Postoji li usklaenost politika o pojedinimpsihoaktivnim tvarima i ovisnikom pona-anju?

    e) Kojesumogunostiunaprjeenjapostojeegstanja u smislu uinkovitije i ekonominijeprovedbepojedinihpolitika?

    Budui da triangulacija (primjena viestrukihmetoda) poveava povjerenje u istinitost podataka(Propstisur.,2008;BaiiGrozi-ivoli,2010),uz spomenuti Upitnik Pompidou grupe o kohe-rentnosti politika provedena je analiza relevantnihstratekih dokumenata te je primijenjena metodafokusnihskupina,buduidaseistasmatrauinko-vitommetodomprikupljanjakvalitativnihpodatakau socijalnomkontekstu (Redmond iCurtis,2009).Kako bi se dobio objektivan uvid u komplemen-tarnost predmetnih politika, analiza koherentnostipolitika prema ovisnostima u Republici Hrvatskojsastojalaseodsljedeihaktivnosti:

    1. Prijevoda Upitnika Pompidou grupeCoherency Policy Markers Diagnostic Tool (udaljnjemtekstu:Upitnik) sengleskognahrvatskijezik;

    2. Popunjavanja Upitnika od strane nadlenihtijelairelevantnihstrunjaka;

    3. InterpretacijeodgovoraUpitnika;4. Analizerelevantnihstratekihdokumenata;5. Primjene metode fokusnih skupina s pred-

    stavnicima nadlenih tijela i relevantnihstrunjaka;

    6. Analizepodatakadobivenihmetodomfoku-snihskupina;

    7. Izrade zakljuaka i preporuka proizalih izprojekta;

    8. Izradezavrnogizvjea2;

    2 Zavrnoizvjeespripadajuimprilozima,tabliniprikazianalizestratekihdokumenataicjelovitatematskaanalizafokusneskupinedostupnisunauviduUreduzasuzbijanjezlouporabedroga.

  • 115Dijana Jerkovi, Lidija Vugrinec, eljko Petkovi: Procjena koherentnosti politika o nekim psihoaktivnim tvarima...

    9. DostaveizvjeaPompidougrupi;10. Upoznavanja sudionika projekta i ire jav-

    nostisazakljucimaipreporukamaprojekta.Potrebnojenapomenutikakojeanalizapredmet-

    nih javnih politika provedena uglavnom u zdrav-stvenomdiskursu,iakomultidisciplinarnii integri-ranipristupovisnostimaukljuujeisocijalni,odgoj-no-obrazovniterepresivniaspekt,kaoiorganizacijecivilnog drutva i medije. U skladu s navedenim,prikupljenipodacipredstavljajusamodiopodatakarelevantnihzatemuistraivanja.Usvrhupostizanjanjihovereprezentativnosti,usljedeimistraivanji-mapredmetneproblematikepotrebnojeobuhvatitiidrugeaspektepromatranihpolitika.

    Upitniksesastojaooddijelovakojiujednopred-stavljaju pokazatelje koherentnosti: (1) Politika:stanje problema i kontekst, (2) Zakonodavni iregulatorni okvir, (3) Strategija i akcijski planovi,(4)Strukture i resursi, (5)Odgovori i intervencije.Upitnik su ispunili kreatori i provoditelji pred-metnih politika3: predstavnik Ureda za suzbijanjezlouporabedroga4,predstavnikMinistarstvazdrav-lja, dva predstavnika Hrvatskog zavoda za javnozdravstvoidvaistaknutastrunjakaiznanstvenikaKlinike za psihijatriju Klinikog bolnikog centraSestre milosrdnice. Sudionicima je dana uputa dauokviruprvogpokazateljaopiustanjeproblema-tikeizsvogdjelokrugaradateda,sukladnosvojimnadlenostima, navedu politike ciljeve za svakopojedinopodruje. Pri evaluaciji ostalih pokazate-lja, sudionici su procijenili je li pojedina politikakoherentnausvojojbititejelikoherentnasdrugimpolitikama u podruju ovisnosti. Prilikom inter-pretacije dobivenih odgovora, provoditelj projektaje svakompokazateljudodij

View more