drenaža temelja i podruma

Upload: dejanoskia

Post on 06-Oct-2015

111 views

Category:

Documents


2 download

DESCRIPTION

drenaza temelja

TRANSCRIPT

Drenaa temelja i podruma (unutranja i spoljanja) - odbrana objekta od vlage i vode i preduslov za bezbednost konstrukcije

21.03.2010. |Green Building AdvisorPopravka loe drenae temeljnih stopa predstavlja veliku investiciju. Graevinski propisi zahtevaju drenau temelja oko celog objekta. Drenau nije teko izvriti pre ili za vreme izvoenja temelja, ali ako se ne uradi kvalitetno na vreme kasnije moe predstavljati veliki troak.

Reavanje problema vlage i vode u zoni podruma i temelja nije samo neophodno, ve se mora uraditi pravilno i to na dva naina: unutranjom drenaom podruma ili spoljanjom drenaom oko temelja.Sutina problema je u sledeem: kada ono to radite zakopavate u zemlju, najpametnije je da ga uradite valjano. Pesak, ljunak i geotekstili obezbedie istou i protonost cevi za dui vremenski period.

Suv podrum ima brojne prednosti: daleko je manja verovatnoa da e se pojaviti bu

kua e imati bolji kvalitet unutranjeg vazduha (IAQ)

manje vlage u podrumu znai i manje vlage na tavanu - isparavanjem vlaga se sakuplja u zoni krova i vremenom moe negativno uticati na krovnu konstrukciju

Ukoliko uviate ove prednosti, investirajte u kvalitetnu drenau odgovarajueg preseka i kapaciteta, i zatitite kompletan temelj granulastim materijalom koji dobro drenira vodu.

Preporuuje se kompletno iskopavanje i postavljanje drenae umesto sistema koji se u SAD nekada koriste - ugradnja pumpi za izvlaenje eventualne vode iz podruma objekta(sump pump).

Drenaa temelja - kad god je mogue sprovesti vodu na svetlo danaVlani podrumi su esta pojava ak i u novogradnji. Ukoliko to dozvoljava nagib parcele trebalo bi da se drenaa nastavlja na cev koja e vodu izvesti iz zemlje na povrinu (u SAD je est sluaj da svu atmosfersku vodu morate zadrati na parceli i preistiti je pre nego to je pustite dalje u kanalizaciju, ili je moete koristiti za upotrebu na parceli - za zalivanje zelenih povrina, za vodokotlie, itd).

Presek cevi treba da bude oko 10cm (100 - u milimetrima), a nagib cevi trebalo bi da bude najmanje 2% (2cm visinske razlike na jednom dunom metru), bolje ako je i vei.Ako je ukupan obim temelja vei od 60m, trebalo bi dodati jo jednu cev od 100 ili koristiti cev prenika 150.

Foto: naknadna drenaa - uvekdonosi mnogoproblema.Kada zbog nagiba parcele nije mogue izvesti voduna povrinu u SAD je uobiajeno da sedrenaa sprovodi u podrum kroz temeljni zid, putem cevi prenika 150 do pumpe koja se nalazi u specijalnomrezervoaru ispod nivoa podruma, ikoja izbacuje vodu ka viim nivoima (u sistem za preiavanje ili kanalizaciju).

Neke parcele su nepogodne za podrumeVoda koja prodire kroz podrumske zidove ili kroz "mrtvu" plou (betonska ploa koja lei na zemlji) zbog pojave hidrostatikog pritiska koji vodu "gura" navie, moe se prikupiti unutranjim drenanim sistemom i izbaciti uz pomo pumpe.

Meutim, ako znate da je pojava vee koliine podzemnih voda sasvim izvesna ne nekoj lokaciji, moda je najbolje odustati od izgradnje podruma. Instalacija unutranjeg sistema drenae i pumpe isplativa je ukoliko moe da se dobije dovoljno kvadrata koji e svojom cenom pokriti investiciju.

Ne treba zaboraviti da e ove instalacije uvek ostati slaba taka za bezbednost objekta od pojave vode i vlage.

Instalacija spoljanje drenae - ljunak, pesak i geotekstilPotrebno je iskopati kanal onoliko dubok koliko su duboki i temelji. Prvo treba postaviti geotekstile za filtriranje. Re je o trakama irine do 2m koje se postavljaju po dnu kanala i podiu uz temeljne stope (vie o geotekstilima pogledati na linku Geosintetika na kraju teksta).

geotekstil - filtrira vodu koja prodire kroz zemlju i spreava da se estice zemlje nataloe u sloju ljunka ili lomljenog kamena oko drenane cevi (geotekstil se od istog problema titi slojem peska)Zatim se dodaje lomljeni kamen ili krupniji ljunak, i cev za drenau. Preko trake za filtriranje sipati oko 8cm debeo sloj lomljenog kamena ili ljunka, i zatim postaviti 100 PVC cev za drenau oko celog temelja (pogledati emu iznad).

Eventualni "bunari" u koje su smeteni podrumski prozori takoe treba da imaju odvod ka drenanoj cevii to prenika100.

Dodajte zatim preko cevi jo jedan sloj kamena koji treba da bude na visini od oko 20cm iznad gornje kote temeljne stope. Zatim preko njega savijte preostali deo irine trake koja je podignuta uz zemljanu povrinu. Nju zatim treba prekriti obinim peskom.

Sloj od 15cm peska koji se posipa preko geotekstila spreie da isprana zemlja zaptije pore geotekstila i uini itav sistem neefikasnim.

Drenaa i zelena sertifikacija objekataSistem sertifikacije LEED(u delu LEED-H ID2 - Durability Management Process) navodi osnovne preduslove i dodeljuje 3 poena za sertifikat dugotrajnosti koji je izdalo nezavisno telo (third-party certification).Nacionalni standard za zelenu gradnju SAD(National Green - Building Standard NGBS) u poglavlju 6, Efikasnost resursa (Resource Efficiency) dodeljuje 4 poena za dobro projektovanu drenau temelja po punom obimu, kao deo mera za dugotrajnost projekta (602.3).

Instalacija unutranjeg sistema drenaeStvaranje drenane povrine ispod nivoa mrtve ploe- Stavite sloj ljunka ili lomljenog kamena debljine 20-25cm pre nego to nalijete mrtvu betonsku plou kako bi cela povrina objekta bila dobro drenirana (kod nas je u svakodnevnoj praksi uobiajen sloj od 5 do 8cm).

Preko ovog sloja postavite ekstrudirani polistiren (XPS - BASF brand Styrodur) sa vodootpornom parnom branom (na primer biaksijalno laminiranom HDPE membranom). Ona e spreiti prodor vlage koja se pojavljuje usled hidrostatikog pritiska.

Na jednom uglu potrebno je iskopati i dodatni rezervorar u koji e se drenirati sakupljena voda i iz kog e ona biti izbacivana na vie kote pumpama.

Instalacija unutranje drenae uz zidove- U veini sluajeva, ova drenaa se sastoji od perforirane cevi preseka 100. Takoe, postoje i specijalni fabriki drenani sistemi koji obino kotaju neto vie.

Svi su dizajnirani tako da prikupljaju vodu na mestima gde se podrumski zidovi sastaju sa podom, da bi zatim vodu drenirali do okna iz kog voda moe biti ispumpana napolje. Na ilustracijama ispod date su tri osnovne eme drenae podrumskih prostorija, odnosno objekta (strelice pokazuju pravac slivanja vode do drenanih cevi ili pravo ka rezervoaru za vodu - sivi krui u donjem levom uglu):

U rezervoar za sakupljanje vode instalirajte pumpu. Preporuuju se oni modeli pumpi koji se ukljuuju automatski kada nivo vode naraste i zatim je izbacuju van kue.

Ova voda moe biti izbaena i u spoljanji drenani sistem ukoliko on ima izlaz na povrinu.

Pomona pumpa sa nezavisnim napajanjem -U podrujima gde su poplavljeni podrumi uobiajena pojava pomone pumpe koje se napajaju iz nezavisnih baterija obezbeuju drenau i u sluaju nestanka dotoka energije za glavnu pumpu.

Nain pregledanja i odravanja pumpe trebalo bi da dostavi proizvoa u prateim objanjenjima za kupca. Pumpa bi trebalo da stoji u prostoru koji moe da se zatvori poklopcem koji u potpunosti dihtuje. Ovim se smanjuje opasnost od pojave estica radona u kui i svakako se umanjuje nivo buke.

Linkovi: proizvodi: Upravljanje atmosferskim vodama - drenaa i sakupljanje atmosferskih voda (Greenbuild Expo 2009) -http://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/961/820/upravljanje-atmosferskim-vodama-drenaza-i-sakupljanje-atmosferskih-voda-greenb odbrana od vlage u gornjim zonama objekta: Parne brane i barijere za vazduh i vlagu obavezan deo fasadnog zidnog sistema -http://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/663/820/parne-brane-i-barijere-za-vazduh-i-vlagu-%E2%80%93-obavezan-deo-fasadnog-zidnog-sistema Hidroizolacioni materijali u visoko i niskogradnji -www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/439/820/hidroizolacioni-materijali-u-visoko-i-niskogradnji Podrum sa toplotnom izolacijom -www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/651/820/podrum-sa-toplotnom-izolacijom Sump pump -http://en.wikipedia.org/wiki/Sump_pump Realizacija Nacionalnog standarda za zelenu gradnju u SAD - ICC-700-2008 -www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/611/820/realizacija-nacionalnog-standarda-za-zelenu-gradnju-u-sad-ngbs-icc-700-2008 Geosintetika -www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/340/820/geosintetika