Dragi Åaci! Dragi Kolege!

O knjizi

U ovoj àete knjizi naài viîe od dvjesto takvih zadataka za vjeùbu koji pomaùu pripremi zanovi pismeni maturski ispit iz povijesti koji kreàe 2005. godine. Zaîto ovdje navedenezadatke nazivamo zadacima za vjeùbu unatoã tomu da oni u svim elementima odgovara-ju buduàim maturskim zadacima? Zato îto oni, prilagoåujuài se ponajveàma nastavnomprocesu, obradi danih nastavnih jedinica (npr. prosvjetiteljstvo ili vrijeme dualizma), ravna-juài se okvirima nastavnih sati, potpomaùu vjeùbanje, izgradnju, razvijanje zahtjeva obi-ljeùja sposobnosti (npr. uporaba i ocjena izvora, snalaùenje u prostoru i vremenu), îto seoãekuje i na ispitu, odnosno upoznavanje novih tipova zadaàa i uputa ispravljanja.

Knjiga obraåuje sve one teme nastavnoga gradiva povijesti 11. razreda îto propisu-je okvirni nastavni plan. Da bi struãni rad profesora – osim obrade sadrùajnih eleme-nata – svjesno teùio k razvijanju zahtjeva obiljeùja sposobnosti (kompetencija), îto senaglaîeno pojavljuje u ispitnim zahtjevima, te se kompetencije kod pojedinih zadatakaoznaãuju piktogramima:

uporaba i ocjena izvora;

primjenjivanje struãnog jezika;

snalaùenje u prostoru i vremenu;

otkrivanje ãimbenika koji oblikuju dogaåaje;

prikaz povijesnih dogaåaja i pojava kompleksnog tipa.

Kod svih tema 11. razreda knjiga donosi – prema propisima novih maturskih zahtje-va – ãetiri-pet zadataka u obliku testa koji se rjeîavaju davanjem kratkih odgovora, tedva esejistiãka zadatka koji se rjeîavaju tekstualnim obrazloùenjem (zadaci komplek-snog tipa, odnosno analitiãni) na dva stupnja (srednjem i viîem). Za oznaãavanje tihtipova zadataka koristimo se ovim piktogramima:

zadaci koji se rjeîavaju davanjem jednostavnih, kratkih odgovora

esejistiãki tip zadataka kompleksnog tipa (ili koji se rjeîavaju davanjem kratkih odgovora)

esejistiãki tip zadataka analitiãkog tipa (ili koji se rjeîavaju davanjem dugihodgovora).

Tekst i piktogrami zadataka viîeg stupnja u knjizi su oznaãeni zelenom bojom.

Poglavlja knjige poãinju nabrajanjem leksiãkih podataka okvirnoga nastavnog pro-grama, îto se moùe smatrati osnovom podataka novoga maturskog ispita iz povijesti,odnosno tzv. dvostupanjskim zahtjevima îto su naznaãeni u ispitnim dokumentima.

Sve to po naîim namjerama uãinkovito pomaùe uspjeîno pripremanje za ispit. Takoåerumnogome àe pomoài kazalo sastavljeno po traùilicama kompetencija koje su na krajuknjige u dodatku i koje po zahtjevima obiljeùja sposobnosti sistematizira zadatke koji senalaze u zbirci.

Nova matura iz povijesti sa srediîtem kompetencije

Polazna toãka namjere nove mature iz povijesti jest: „Suvremenim povijesnim obrazovanjemraspolaùe ona osoba koja ima bogato i mnogostruko znanje, svoje misli sposobna je usmeno ipismeno nijansirano izraziti, njezino shvaàanje karakterizira otvorenost i osjeàaj za teme, aistodobno shvaàa okvire subjektivnog i objektivnog rekonstruiranja proîlosti.” Temelj naîegopàeg postavljanja cilja pak je da „se srednjoîkolska nastava povijesti moùe smatrati uspjeînomonda ako se usporedno s usvajanjem raznih sadrùaja izgraåuju one vjeîtine ãiji su elementineophodni za mnogostrano povijesno obrazovanje. U okolnostima demokratskoga druîtvenog ipolitiãkog sustava razliãiti svjetonazori, vjere, vrijednosni sustavi i politiãka shvaàanja uspored-no jedan s drugim dolaze do izraùaja i ispoljavaju se u razliãitim povijesnim glediîtima". Sve to,jednostavnije reãeno, znaãi da novi maturski ispit ùeli uspostaviti – proîlog desetljeàa pore-meàenu – prirodnu ravnoteùu spoznaja, sposobnosti i norme.

Na dosadaînjim maturama, osobito na prijamnim ispitima bilo je vaùno i naglaîeno i viîe ele-menata znanja povijesti (razmiîljanje, snalaùenje), ali je rezultat uglavnom odredilo znanje ilineznanje tzv. leksiãkoga znanja (imena, datumi). Od 2005. godine na novoj maturi iz povijestito àe biti drugaãije! Na ispitu umjesto ispitivanja mnoîtva konkretnih podataka teùiîte prelazi naprikaz povijesnog naãina gledanja, na mnogovrsnu primjenu sposobnosti raîãlambe izvora,zemljovida i slika. Dakle, kraj je besmislenom bubanju! Naravno, to ne znaãi da od sada niîtane treba znati na maturskom ispitu! Treba, ali drugo!

Novi maturski ispit iz povijesti svojom zadaàom smatra uglavnom mjerenje kljuãnih kom-petencija (npr. razumijevanje teksta, prepoznavanje problema, kreativno razmiîljanje, prepoz-navanje logiãnih suodnosa, sastavljanje teksta). Te sposobnosti mogu se izgraditi pri nastavipovijesti, opàenito, dugoroãno i na viîe mjesta primjenjivati (snalaùenje u prostoru i vremenu,otkrivanje ãimbenika koji stvaraju dogaåaje).

Praktiãno ostvarivanje toga shvaàanja odraùava se i u opisu ispita, a poslije njegova prouãa-vanja åak koji se priprema za ispit toãno àe znati iz koliko zadataka kojeg tipa se treba pripremi-ti. Saznat àe se kod sastavljanja zadataka kakvi unutraînji omjeri dolaze do izraùaja (razdoblje,tematika) i kakva pomagala (npr. zemljovid, pravopisni rjeãnik) mogu se upotrebljavati naispitu.

Novi pismeni zadaci

Moguàe promjene u ispitivanju na maturskom ispitu iz povijesti mogu se najviîe shvati-ti upoznavanjem novih pismenih zadataka i njihovim prouãavanjem. Najoãiglednija jepromjena svakako da svaki zadatak ima izvor (tekst, sliku, zemljovid, dijagram,grafikon, karikaturu itd.) ãiji podaci imaju sve one informacije koje osiguravaju uspjeînorjeîavanje zadataka. Sve to rezultira i to da meåu ispitnim zadacima ni mjestimiceneàete naài pitanja koja poãinju s rijeãima „tko, kada, gdje", koja se najãeîàe postav-ljaju na satu povijesti. Umjesto njih pojavljuju se takvi zadaci koji se odnose na rad snavedenim izvorima, dokumentima i na rjeîavanje problema.

4 Uvod

Ova tablica saùima nove crte zadataka, promjene i proîirivanje tipova zadataka,opis ispita:

Pripremanje na ispit

Novi ispitni zahtjevi vjerojatno àe promijeniti pripremni rad struãnoga profesora jerpromijenjeni tipovi zadataka zahtijevaju nastavu usredotoãenu na tipove zadataka i radte nastavu kompleksnog tipa. Sve to znaãi da posve drugaãije treba pripremati åake nanovi maturski ispit nego prijaînjih godina. Pogotovo za sadaînji prijamni ispit! Polazimood toga da nam je rad uspjeîan i da smo gradivo predali tek onda kada su nam åacidano razdoblje shvatili. Kada su sposobni usmeno i pismeno analizirati izvore koje seodnose na dano razdoblje, kada probleme karakteristiãne za neko razdoblje mogurijeîiti samostalno. Ta oãekivanja zahtijevaju dugotrajnu obradu nastavnoga programas aktivnim sudjelovanjem uãenika, gdje je pozornost usredotoãena na djelatnost. Svese to uspjeîno moùe obaviti tek onda ako struãni profesori svoje mjesne programepreinaãe prema ispitnim zahtjevima, a ako je potrebno, „preustroje" i smanje sadrùajsvojih nastavnih programa.

Jedno od istaknutih podruãja struãnog profesora u pripremnom radu bit àe vjeùba-nje razumijevanja i sastavljanja teksta. Pritom svakako treba prouãavati one zadatkekoji proizlaze iz promjena glediîta ispravljanja i ocjena jer ti kriteriji odreåeni u uputi zarjeîenja odnose se prije svega na one radnje îto treba obaviti (npr. sakupljanje infor-macija prema danim glediîtima ili sastavljanje jednostavnih pitanja o razlozima,posljedicama nekoga povijesnog dogaåaja), a ne na oãekivane sadrùaje.

Uvod 5

Primjeri za moguàe tipove zadataka

1. Traùenje informacije pomoàu izvora (tekstualnih, slikovnih).

2. Na temelju izvora sastavljanje jednostavnih zakljuãaka, ocjena.

3. Usporedba po jednog detalja izvora, tumaãenje razloga razlika.

4. Usporedba i raîãlamba (analiza) informacija koje potjeãu iz razliãitih izvora (tekstualnih,slikovnih, dijagram).

5. Prikupljanje pojmova iz izvora po zadanim kriterijima, donoîenje zakljuãaka.

6. Tumaãenje pojmova, njihovo spajanje s razdobljem, podruãjem.

7. Prikupljanje informacija iz zemljovida, donoîenje zakljuãaka.

8. Formuliranje jednostavnih zakljuãaka na osnovi zemljovida.

9. Odreåivanje redoslijeda dogaåaja.

10. Razlikovanje ciljeva i posljedica, njihovo tumaãenje.

11. Prepoznavanje, razlikovanje povezanosti uzroka i posljedica.

12. Formuliranje zakljuãaka o posljedicama dogaåaja, tijekova, pojava, odluka.

13. Prepoznavanje veza meåu razliãitim tijekovima i nizom dogaåaja.

14. Razno

Da vidimo nekoliko primjera tipova zadataka. Navodimo kljuã rjeîenja posljednjegazadatka.

Srednji stupanj (zadatak koji se rjeîava davanjem jednostavnog, kratkog odgovora)

Ùivotne prilike tvorniãkih radnika

Priloùena slika i tekstualni izvor prikazuju ùivotne prilike tvorniãkih radnika za vri-jeme industrijske revolucije. Iz kojeg se izvora mogu prikupiti u tablici navedeneinformacije!

„Pamuãne predionice su velike zgrade, ali su graåene kako bi îto viîe ljudi stalo u njih. Da nebi bilo neiskoriîtenoga prostora, tvornice su graåene na viîe katova, a katovi su po moguànostiniski. Najveài dio prostorije zauzimaju strojevi. Zbog osobitosti industrije, u zraku uvijek lebdipamuãna praîina koja, mijeîajuài se s mirisom ulja, ima neugodan miris. U nekoj tvornici kojusam posjetio, radilo je viîe stotina ljudi, a tvornice su ãesto radile danju i noàu. Zbog toga sutroîile veàu koliãinu svijeàa. Ali gotovo niîta nisu poduzeli za prozraãivanje. Posljedica toga je,osim nedostatka svjeùega zraka, da se stalno osjete mirisi isparenja ljudskih tijela, ulja, pamuãnepraîine i noànih svijeàa […] Koje su oãekivane posljedice tih îtetnih uvjeta? Zarazne bolesti uokolici Manchestera za mnoge su se pokazale kobnima. Na pitanje gdje se zarazio temperatur-om, veàina bolesnika odgovorila je: ili ih je temperatura zarazila u tvornici ili su ih drugi za-razili. Na pitanje îto je zanimanje onih kojih su ih zarazili, odgovorili su: oni su radnici u pa-muãnoj predionici.” (Ulomak iz pamfleta izdanog u Manchesteru 1784. godine)

Ùivot u nekoj radniãkoj prigradskoj ãetvrti u vrijeme industrijske revolucije

PRIMJERI

6 Uvod

Slika Tekst Obo- Nijed- je no

Srednji stupanj (zadatak koji se rjeîava davanjem jednostavnog, kratkog odgovora)

Topografija Ugarske u reformno doba (II.)

Spojite donje opise na slijepoj karti s oznaãenim topografskim jedinicama!

a) U srednjem je vijeku dio Hrvatske, poslije Ugarske Kraljevine. Od 1776. godine pri-padao je Hrvatskoj, zatim ponovno Ugarskoj Kraljevini. Napoleon je pripojio ilirskimpokrajinama, zatim je od 1822. do 1849. godine dio Ugarske. Znak: Ime: (1 bod)

b) Prolaz u Hunyadskoj ùupaniji. Vaùan cilj ugarskoga gospodarstva u XIX. stoljeàu bioje uãiniti ga plovnim. Znak: Ime: (1 bod)

c) Odavde su krenule prve dvije ùeljezniãke pruge: prema Vácu, odnosno Szolnoku.Znak: Ime: (1 bod)

Ùivotni uvjeti radnika koji ùive u Manchesteru u vrijeme industrijskerevolucije bile su îtetne za zdravlje. (1 bod)

Ùivot prigradskih stanovnika veàim dijelom odvijao se na ulici. (1 bod)

Arhitektura industrijske ãetvrti gradova prilagodila se potrebamaradnika. (1 bod)

Za stambene prilike industrijske revolucije opàenito je karakteris-tiãna nabijenost. (1 bod)

Glavni razlog krcatosti pamuãnih predionica jest teùnja vlasnikatvornice za maksimalnim dobitkom. (1 bod)

Uvod 7

5 b.

3 b.

Srednji stupanj (tekstualni zadatak)

Bem u Erdelju

Koristeài se zemljovidom i donjim tekstom, prikaùite ratne operacije generalaBema od prosinca 1848. do ljeta 1849.

„Ovim se zapovjednicima vojska koje su utaborene samostalno ili skupno, svakoj vlasti i svimpovjerenicima vlade nalaùe da su se prema generalu Bemu, posredstvom vojske gornjeg Erdelja– glavnom zapovjednikom svih vojnih snaga duùni odnositi s poîtovanjem i posluînoîàu, kako se uvrijeme rata treba odnositi prema vrhovniku.” (Javna uredba izdana u povodu Bemova imenovanja)

„Gospodo, mene je vlada imenovala zapovjednikom ove vojske. Znam nagraåivati, ali ikaùnjavati. Onog koji bude posluîan nagradit àu, a onog koji se suprotstavi toga àu dati strije-ljati u glavu.” (Bemov pozdravni govor kod erdeljske vojske)

„Znam da àe me optuùiti da rasipam novac, ali àemo na kraju vojne, nakon rezultata vidjetitko je najjeftinije ratovao.” (Bem)

„Ove ratne operacije svjedoãe o Bemovoj izvrsnoj nadarenosti i vojnoj naobrazbi. Uãinio jesve îto je mogao. Mora se priznati kako je bio izuzetno djelatan, energiãan i iznad svega hrabarãovjek: u bitki je uvijek iîao na ãelu, svojom nazoãnoîàu ulijevao je snagu u ugarsku vojsku.Bio je izvrsni topnik, osobitom spretnoîàu je primjenjivao taj rod oruùja.” (Zapovjednik stoùeraruskoga generala Lüdersa)

Viîi stupanj (zadatak koji se rjeîava davanjem jednostavnih, kratkih odgovora)

Uzajamni odnosi razvoja Londona i industrijske revolucije (I.)

Priloùena slika prikazuje uzajamni odnos razvoja Londona i industrijske revolu-cije. Sa slike nedostaju nazivi nekoliko elemenata. Umjesto svakog elementa kojinedostaje navodimo tri moguàa odgovora. Upiîite u prazne kvadrate znak toãnogodgovora!

Razvoj Londona za vrijeme industrijske revolucije

8 Uvod

4 b.

21 b.

2. (1 bod)A) ograåivanjaB) poveàanje ovãarstvaC) poljoprivredne promjene

3. (1 bod)A) promjene zaliha sirovinaB) poveàanje eksploatacije drvaC) prestanak poîasti (epidemija) u Londonu

4. (1 bod)A) razvoj manufakturaB) povoljnije moguànosti trùiîta C) razvoj svjetskog trùiîta

7. (1 bod)A) odgovarajuài demografski uvjetiB) rast puãanstvaC) rast broja nataliteta

Viîi stupanj (zadatak koji se rjeîava davanjem jednostavnih, kratkih odgovora)

Ostvarenje njemaãke nacionalne drùave

Priloùena karikatura prikazuje ostvarenje njemaãke nacionalne drùave. Naslov jojje: Buduànost Njemaãke. Pomoàu ovih pitanja objasnite karikaturu!

a) Koju njemaãku drùavu simbolizira voj-

niãka kaciga? (1 bod)

b) Na koji naãin ostvarenja njemaãke na-cionalne drùave upuàuje karikatura?

(1 bod)

c) Îto simboliziraju stojeài ljudi ispod ka-

cige? (1 bod)

d) Koga simbolizira ruka îto drùi kacigu?

(1 bod)

Buduànost Njemaãke (suvremena karikatura)

Uvod 9

4 b.

4 b.

Viîi stupanj (tekstualni zadatak problemskog tipa)

Misli prosvjetiteljstva

Pomoàu donjih tekstova ukratko odredite kako se u vrijeme prosvjetiteljstvazamiîlja funkcioniranje idealnoga druîtva!

„… ujedinjujemo se u politiãka tijela za svoje bolje upravljanje i za svoj opstanak […] i kaorezultat navedenih, donijet àemo takve pravedne i za svakoga vaùeàe zakone, uredbe, ustave iutemeljiti takve urede […] koje smatramo najpogodnijima i najprikladnijima za kolonijalnoopàe dobro …” (Mayflowerov ugovor, 1620.)„… treba vladati prema objavljenim, vaùeàim zakonima koji se katkad ne smiju mijenjati, negoisto pravilo vrijedi za bogatog i siromaînog, za miljenika u kraljevskome dvoru i seoskog ãov-jeka kraj ruãice pluga.” (Locke: Rasprave o graåanskoj vladi, 1690.)„Dakle, ako izostavimo […] sve ono îto nije bitno, deklaracija àe se sastojati od sljedeàega.Svaka osoba sa svim svojim sposobnostima spaja se pod najviîem usmjeravanju opàega htije-nja, svakoga udruùeno prihvaàamo neodvojivim dijelom cjeline. Narodni zastupnici, dakle, nisuzastupnici naroda i to ne mogu ni biti, samo su povjerenici naroda: nikada ne mogu donijeti kraj-nju odluku. Ne vrijedi nijedan zakon ako ga narod nije odobrio, takav zakon nije zakon …”(Rousseau: O druîtvenom ugovoru)

Rjeîenje

10 Uvod

Kriteriji bodovanja Optimalno rjeîenje Bodovi

Razumijevanje zadatka Ispitanik se u svom odgovoru usredotoãuje prije svegana predstavljanje ideje prosvjetiteljstva, odnosno napredstavljanje druîtvene slike.

1

KOMPETENCIJE

1.1. Prikupljanje (predmet-nih, pisanih itd.) informacijaiz povijesnih izvora, formuli-ranje zakljuãaka

1.9. Senzibilnost prema de-taljima u obradi i analizi iz-vora.

4.4. Razlikovanje i razma-tranje bitnih od manje bitnihkriterija i ãimbenika.

4.9. Prikaz prethodnih povi-jesnih dogaåaja aktualnogazbivanja.

2.1. Poistovjeàivanje (iden-tificiranje), pravilna upora-ba povijesnih pojmova.

Na osnovi izvora ispitanik moùe napomenuti da su mis-lioci prosvjetiteljstva sastavili nove elemente upravljanjadrùavom: upravljanje drùavom mislioci prosvjetiteljstvaùele staviti meåu pravne okvire. Moùe navesti da suupravljanje druîtvom ùeljeli donijeti takve zakone kojasu jednakovrijedni za bogate i siromaîne. U svome sli-jedu misli ispitanici mogu napomenuti pojmove: opàedobro, narodni suverenitet i jednakost pred zakonom.

Ispitanik moùe razlikovati druîtvene slike trojice autoraizvora. Moùe ustvrditi da je Rousseau postigaonajuãinkovitiji naãin (predstavniîtvo naroda) nadziranjadruîtva.

Ispitanik u svom odgovoru naglaîava iz izvora one ele-mente koji su pogodni za predstavljanje zamiîljenihdruîtvenih odnosa.

Ispitanik u svom odgovoru navodi pojavu znanstvenograzmiîljanja koje je temeljito odredilo prosvjetiteljstvo –îirenje racionalizma.

Ispitanik pravilno primjenjuje karakteristiãne pojmoveteorije o drùavi i povijesti druîtva (zakon, upravljanje,narodni suverenitet).

5

Ureåenost, jeziãna pravil-nost

Jasan slijed misli, jeziãna pravilnost, pravopis.1

7 b.

Dragi Åaci!

Ova knjiga niza îto ga je izdao Nemzeti Tankönyvkiadó ùeli pruùiti pomoà za pripre-manje novoga maturskog ispita usredotoãenog na kompetencije, koji àe se uvesti 2005.godine. Prvi svezak ovoga niza pruùa moguànost vjeùbanja pismenih zadataka za 9. i10. razred, drugi za 11. razred, a treài za 12. razred. Svaki svezak sadrùi 230 – 300zadataka. Ãetvrta knjiga nudi pomoà u pripremanju usmenih zadataka. Uza svakuzbirku zadataka pripada poseban kljuã rjeîenja.

Moùete se pripremati za ispit koristeài se ovim zbirkama zadataka i osvajanjemnovog materijala, i tako do poãetka mature usporedno àe vam se proîirivati znanje,razvijat àe vam se one sposobnosti koje su neophodne za polaganje ispita.

Za pripremu, za zajedniãko uãenje ùelimo vam uspjeîan rad, marljivost i veseljeotkriàa!

Budimpeîta, u listopadu 2003. Autori

Uvod 11

4. Duhovne, druîtvene i politiãke promjeneu novom vijeku

4.4. Promjene znanstvenoga svjetonazora, prosvjetiteljstvo

1. Predstavnici prosvjetiteljstva

U donjem tekstu ãitat àete navode tekstova od po jednog predstavnika pros-vjetiteljstva. Spojite u zadatku navedene konstatacije s izvorima!

A) „Pisci, znanstvenici, filozofi neprestano grme da treba stanovati u velegradu … po njimaobilaziti Pariz, znaãi prezirati ãovjeãanstvo; u njihovim je oãima provincijalni narod nitko iniîta; sluîajuài njih, mogli bismo misliti da je ãovjek samo tamo ãovjek gdje postoje dohodci,veliki objedi i akademije …”

B) „Cilj je enciklopedije zapravo sakupiti sva rasuta znanja po svijetu; suvremenicima pred-staviti njihov opài sustav i predati ih buduàim naraîtajima, da djelatnost proîlih stoljeàa ne bibila uzaludan trud za buduàa stoljeàa; a buduài da su naîi unuci îkolovaniji, postat àe poîtenijii sretniji, a mi àemo moài umrijeti kao da smo veliku uslugu uãinili za ljudski rod … ”

Podaci vezani za teme u okvirnome programu za 11. godiîte

Pojmovi prosvjetiteljstvo, ustav, ljudska prava, naãela narodnog suvereniteta, granevlasti, podjela grana vlasti, druîtveni ugovor, Enciklopedija, prosvijeàeniapsolutizam

Osobe Montesquieu, Voltaire, Rousseau, Diderot, Fridrik Veliki, Katarina Velika

Datumi –

Topografija –

TEMEISPITNI STUPNJEVI

Srednji stupanj Viîi stupanj

4.4. Promjene znanstveno-ga svjetonazora, prosvjeti-teljstvo

Najvaùnije misli i glavni pred-stavnici prosvjetiteljstva naosnovi izvora.

Razvoj novoga svjetonazora(npr. racionalizam), prirodo-slovne znanosti u novom vijeku(npr. mehanika, Newtonovafizika) i rasplet druîtveneznanosti (npr. druîtveni ugo-vor, teorija drùave).

C) „Buduài da u slobodnoj drùavi svaki slobodni ãovjek sam treba upravljati samim sobom,iz ãega slijedi da zakonodavna vlast u cijelosti pripada narodu. Buduài da je u velikim drùava-ma to nemoguàe provesti i u malim drùavama ãini îtete, narod preko svojih zastupnika moraostvariti ono îto sam ne moùe uãiniti …”

D) „[U Engleskoj] nitko nije osloboåen plaàanja poreza samo zbog toga îto je plemià ilisveàenik. Ovako se nitko ne osjeàa potlaãenim i nitko se ne tuùi. Drvene papuãe ne ùuljaju ranena seljakovim nogama. Jede bijeli kruh, lijepo se odijeva, nije ga strah poveàati broj stoãnogfonda i pokriti kuàu îindrom, jer se ne brine da àe zbog toga iduàe godine za njega razrezati veàiporez. Svi oni koji s bogatom novãarkom i plemiàkim prezimenom dolaze u Pariz […] umiî-ljeno, prezirno gledaju trgovca […] Ali ja doista ne znam koji je korisniji drùavi: onaj koji znau koliko se sati kralj budi i legne, koji u ministrovu predsoblju izigrava slugu, ili trgovac koji izsvog ureda îalje narudùbe za Prednju Indiju ili Kairo, i na taj naãin sluùi dobrobiti svijeta.”

1. Rousseau je nijekao (negirao) da obrazovanost i civilizacija raz-vojno djeluju na ãovjeka i druîtvo. (1 bod)

2. Montesquieu je ustvrdio kako se provjera zakonodavne vlastimoùe ostvariti preko zastupnika. (1 bod)

3. Voltaire nije nijekao vaùnost vjere, ali je bio protivnik Crkve kojuje smatrao predmetom zanesenosti i licemjernosti. (1 bod)

4. Diderot je jedan od urednika djela koji se sastoji od trideset i trisveska, on je pokuîao saùeti idejni sustav prosvjetiteljstva. (1 bod)

2. Drùavna ustrojstva za vrijeme prosvjetiteljstva

Navedene drùave spojite sa sljedeàim politiãkim ustrojstvima

Engleska

Francuska

Poljska

SAD

Habsburîko Carstvo

republika

apsolutizam

prosvijeàeni apsolutizam

parlamentarna monarhija

plemiàka republika

Duhovne, druîtvene i politiãke promjene u novom vijeku 13

4 b.

Drùave Drùavna ustrojstva

Engleska

Francuska

Poljska

SAD

Habsburîko Carstvo5 b.

3. Osnovni pojmovi prosvjetiteljstva (I.)

U donjim navodima (citatima) ãitat àete najvaùnije misli prosvjetiteljstva. Izvorespojite s pojmovima!

A) „Graåanin daje svoju suglasnost za svaki zakon, joî i za taj koji ga kazni ako ga prekrîi.Opàa volja trajna je volja svakoga ãlana drùave; to ih ãini graåanima i slobodnim ljudima. Kadase za narodnu skupîtinu podnese neki zakon, tada zapravo ne pitaju slaùu li se s prijedlogom iline, nego odgovara li prijedlog opàoj volji, odnosno volji naroda …”

„Onaj koji ne ùeli slijediti opàu volju, toga àe cijelo tijelo prisiliti na posluînost; drugimrijeãima, njega treba prisiliti da bude slobodan.”

B) „Prirodnom jednakosti nazivamo onu jednakost koja postoji izmeåu svakog ãovjeka, ponaravi; to su naãela i osnove slobode.

Dakle, prirodna ili moralna jednakost grade se na zajedniãkoj naravi koja je u svakom ãovjeku,jer svi se na isti naãin raåaju, rastu, brinu se o sebi, i umiru.

Buduài da je ljudska narav u svakom ãovjeku ista, jasno je kako prema zakonu prirode svidrugu osobu moraju cijeniti i smatrati kao mnoîtvo njima ravnih biàa, odnosno njima sliãnihljudi.”

C) „U svakoj drùavi postoje tri vrste vlasti: zakonodavna i izvrîna vlast koja se veùe zameåunarodno pravo, i na kraju, izvrîna vlast koja se veùe za graåansko pravo.

Ako je zakonodavna vlast sjedinjena s izvrînom vlaîàu u jednoj osobi ili u istom upravnomtijelu, onda nema slobode, jer postoji bojazan da àe dotiãni vladar ili dotiãno tijelo donijetitiranijske zakone te ih tiranijski izvrîiti. Sloboda ne postoji ako sudska vlast nije odvojena odzakonodavne i od izvrîne vlasti. Ako bi sudska vlast bila povezana sa zakonodavnom vlaîàu,tada bi vlast nad ùivotom i imovinom graåana bila samovoljna, jer bi sudac bio i zakonodavac.Ako bi sudska vlast bila povezana s izvrînom vlaîàu, sudac bi mogao imati moà tlaãitelja (ug-njetaãa).

D) Dakle, ako izostavimo […] sve ono îto nije bitno, deklaracija àe se sastojati od sljedeàe-ga. Svaka osoba sa svim svojim sposobnostima spaja se pod najviîom upravom opàe volje,svakog zborno prihvaàamo neodvojivim dijelom cjeline. Narodni zastupnici, dakle, nisu zas-tupnici naroda i ne mogu ni biti, samo su povjerenici naroda: nikada ne mogu donijeti krajnjuodluku. Svaki je zakon nevrijedan (nevaùeài) ako ga narod nije odobrio, takav zakon nije za-kon …”

1. ljudska prava (1 bod) 3. podjela grana vlasti (1 bod)

2. naãelo narodnog suvereniteta (1 bod) 4. druîtveni ugovor (1 bod)

14 Duhovne, druîtvene i politiãke promjene u novom vijeku

4 b.

4. Prepoznavanje pojmova prosvjetiteljstva

Dolje navedene tvrdnje pojmova spojite s ovim pojmovima!

A) Ime izabranoga zakonodavnog tijela u opàem smislu.B) Veliki saùeti rad francuskoga prosvjetiteljstva.C) Oblik vladavine koji uvodi graåanske reforme, ali ùeli bez promjene vladajuàeg sus-

tava modernizirati imperij.D)Osnovni zakon koji odreåuje funkcioniranje drùave i druîtva.

1. parlament (1 bod) 3. Enciklopedija (1 bod)

2. ustav (1 bod) 4. prosvijeàeni apsolutizam (1 bod)

5. Misli prosvjetiteljstva

Mislioci razdoblja prosvjetiteljstva ovako su definirali pokretaãe razvoja gospo-darsko-druîtvenog ùivota. Nakon îto ste proãitali navode ovih izvora, ustanovitejesu li toãne ili nisu u tablici navedene tvrdnje, koje su sukladne duhu pros-vjetiteljstva.

„Ljudsko se druîtvo u cijelosti gradi na ovom opàem i jednostavnom osnovnom naãelu:ùelim biti sretan. Buduài da ùivim meåu ljudima koji su nalik na mene, svi ùele biti sretni. Zasvoju sreàu moram pronaài takav put i naãin koji àe biti ujedno i njihov, odnosno ni za koga neàebiti îtetno …” (Natuknica druîtvo u Enciklopediji)

„Prihod je proizvod zemlje i ãovjeka. Bez ljudskog rada zemlja je potpuno bezvrijedna.Prvenstveno dobro velike drùave ãine ljudi, zemlje i ùivotinje. Drùava osim poljoprivrednihproizvoda ne moùe imati druge izvore snage, osim industrije i prometa robe, ali oba mogu opsta-ti samo uz pomoà pristiglih prihoda iz inozemstva. Inaãe su ove izvorne snage u velikoj mjeriograniãene i nesigurne, mogu biti dovoljne samo malim drùavama.” (Quesnay kod natukniceùito u Enciklopediji)

„Opàa sloboda prodaje i kupnje jedino je sredstvo da, s jedne strane, prodavaã postiùe takvucijenu koja bodri proizvodnju, a s druge strane, potroîaãu da omoguàuje za najniùu cijenunajbolji proizvod.” (Turgot: Opaùanja o nastanku i uporabi dobara)

4 p.

Duhovne, druîtvene i politiãke promjene u novom vijeku 15

Tvrdnje Toãno Netoãno

Slobodno trùiîte moùe jamãiti da cijene budu najniùe. (1 bod)

Uspjeh ljudi ovisi jedino o njihovoj volji. (1 bod)

Ljudski rad ãini zemlju vrijednom. (1 bod)

Narod ne moùe imati drugi izvor snage osim industrije i prometarobe. (1 bod)

Iskljuãivo dobro velikih drùava ãine zemlja i ùivotinje. (1 bod)

Ãovjek svoj uspjeh moùe ostvariti jedino u suradnji s drugima.(1 bod)

6 b.

6. Podjela vlasti

U donjem tekstu àete ãitati ulomke iz poznatih izvora. Kljuãne smo izraze (i viîeputa) izostavili iz teksta. Dopunite rijeãima koje nedostaju!

„U svakoj drùavi postoje tri vrste vlasti: vlast (1 bod), izvrîna vlastkoja se veùe za meåunarodno pravo i izvrîna vlast koja se odnosi na stvari graåanskoga prava.

Ako je vlast (1 bod) sjedinjena s izvrînom vlaîàu u jednoj osobi ili uistom upravnom tijelu, onda nema (1 bod), jer postoji bojazan da àedotiãni vladar ili dotiãno tijelo donijeti tiranijske zakone te ih tiranijski izvrîiti.

Sloboda ne postoji, ako vlast (1 bod) nije odvojena od zakonodavne iizvrîne vlasti. Ako bi sudska vlast bila povezana sa zakonodavnom vlaîàu, tada bi vlast nad ùi-votom i imovinom graåana bila samovoljna jer bi (1 bod) bio i zakono-davac.” (Montesquieu: O duhu zakona)

7. Utjecaj prosvjetiteljstva na ideje revolucije

Na temelju ulomaka iz ovih izvora objasnite kako prosvjetiteljstvo priprema velikufrancusku revoluciju na polju postizanja druîtvene jednakosti.

„[U Engleskoj] nitko nije osloboåen plaàanja poreza samo zbog toga jer je plemià ilisveàenik. Ovako se nitko ne osjeàa potlaãenim i nitko se ne tuùi. Drvene papuãe ne ùuljaju ranena nogama seljaka. Jede bijeli kruh, lijepo se odijeva, nije ga strah poveàati broj stoãnog fondai pokriti kuàu îindrom, jer se ne brine da àe zbog toga iduàe godine za njega razrezati veài porez.Svi oni koji u Pariz dolaze s bogatom novãarkom i plemiàkim prezimenom […] umiîljeno,prezirno gledaju trgovca […] Ali doista ne znam koji je korisniji drùavi: onaj koji zna u kolikose sati kralj budi i legne, koji u ministrovu predsoblju izigrava slugu, ili trgovac koji iz svogureda îalje narudùbe za Prednju Indiju ili Kairo i na taj naãin sluùi dobrobiti svijeta.” (Voltaire:Filozofska pisma, 1734.)

„1.Ljudi se raåaju slobodnima, pravno ravnopravnima, takvi àe i ostati. Druîtvene se razliketemelje samo na opàoj koristi.

4. Sloboda znaãi da je slobodno raditi sve îto drugom ne îteti. Prema tome prirodna pravasvakog ãovjeka omeåuju se granicama koje drugim ãlanovima druîtva osiguravaju uùivanje tihistih prava. Te granice moùe odrediti samo zakon.

5. Zakon ima pravo zabraniti samo onaj ãin koji je îtetan za druîtvo. Sve ono îto zakonomnije zabranjeno, ne moùe se sprijeãiti i nikoga se ne smije siliti na ono îto zakonom nije odre-åeno.

6. Zakon je izraz opàe volje. Svi graåani imaju pravo osobno ili preko svojih predstavnikasudjelovati u njegovu stvaranju. Zakon mora biti isti za sve, bilo da zaîtiàuje, bilo da kaùnjava.Svi su graåani pred zakonom ravnopravni, zbog toga prema svojim sposobnostima i iskljuãivona osnovi razlika svojih vrlina i nadarenosti svi imaju jednaka prava na sve ãasti, poslove i javnesluùbe.” (Deklaracija o pravima ãovjeka i graåanina, 1789.)

16 Duhovne, druîtvene i politiãke promjene u novom vijeku

5 b.

12 b.

8. Teze prosvjetiteljstva

U donjem tekstu ãitat àete ulomke iz Deklaracije o pravima ãovjeka i graåanina.Odredite kako se u navedenom dokumentu pojavljuju najvaùnije ideje i misliprosvjetiteljstva!

„1. Ljudi se raåaju slobodnima, pravno ravnopravnima, i takvi àe i ostati. Druîtvene se raz-like temelje samo na opàoj koristi.

2. Cilj je svakoga politiãkog udruùivanja zaîtita prirodnih i neotuåivih prava ãovjeka. Ta suprava sloboda, vlasniîtvo, sigurnost i otpor protiv ugnjetavanja.

3. U naãelu svaki suverenitet proistjeãe od naroda. Ni organizacija ni pojedinac ne moguobnaîati takvu vlast koja ne proistjeãe izriãito iz naroda.

4. Sloboda znaãi da je dopuîteno raditi sve ono îto ne îteti drugom. Prema tome prirodnaprava svakog ãovjeka omeåuju se granicama koje drugim ãlanovima druîtva osiguravaju uùi-vanje tih istih prava. Te granice moùe odrediti samo zakon.

5. Zakon ima pravo zabraniti samo onaj ãin koji je îtetan za druîtvo. Sve ono îto zakonomnije zabranjeno, ne moùe se sprijeãiti i nikoga se ne smije siliti na ono îto zakonom nijeodreåeno.

6. Zakon je izraz opàe volje. Svi graåani imaju pravo osobno ili preko svojih predstavnikasudjelovati u njegovu stvaranju. Zakon mora biti isti za sve, bilo da zaîtiàuje, bilo da kaùnjava.Svi su graåani pred zakonom ravnopravni, zbog toga prema svojim sposobnostima i iskljuãivona osnovi razlika svojih vrlina i nadarenosti svi imaju jednaka prava na sve ãasti, poslove i javnesluùbe.

7. Svakoga se samo zakonom propisano i predviåeno moùe tuùiti, uhititi (hapsiti) ili zadrùa-vati u zatvoru. Sve one treba kazniti koji zahtijevaju samovoljne naredbe, sami ih donose,izvrîavaju ili ih daju izvrîiti.

9. Svaki se ãovjek smatra nevinim sve dok mu se ne dokaùe krivnja, ako se njegovo uhiàen-je (hapîenje) smatra neizbjeùnim, zakon mora strogo kazniti svako nepotrebno nasilje koje jepoãinjeno pri uhiàenju osobe.

10. Nitko ne smije biti uznemiravan zbog svojih nazora, bili oni vjerski, pod pretpostavkomda njihovo ispoljavanje ne remeti javni red.

11. Slobodna izmjena misli i miîljenja jedni su od najdragocjenijih prava ãovjeka, daklesvaki graåanin moùe slobodno govoriti, pisati i tiskati, ali u zakonu odreåenim sluãajevimamora odgovarati za zlouporabu te slobode.

15. Druîtvo ima pravo traùiti obraãun od svakoga javnog sluùbenika vlasti.

16. Takvo druîtvo u kojem manjkaju jamstva (garancije) za prava, a nije obavljeno razdva-janje vlasti, nema ustava.

17. Buduài da je vlasniîtvo nepovredivo i sveto pravo, ono se nikome ne smije oduzeti, osimako to traùi zakonom odreåena opàa potreba, koja to oãito iziskuje i samo uz uvjet pravedne iprethodne odîtete.” (Deklaracija o pravima ãovjeka i graåanina, 26. kolovoza 1789.)

Duhovne, druîtvene i politiãke promjene u novom vijeku 17

21 b.

9. Odreåivanje pojmova prosvjetiteljstva

Odredite ove pojmove!

a) parlament: (1 bod)

b) ustav: (1 bod)

c) Enciklopedija: (1 bod)

d) prosvijeàeni apsolutizam: (1 bod)

10. Raspodjela grana vlasti

Ulomak izvora je iz Montesquieuova djela pod naslovom O duhu zakona. Dopu-nom shematizirane slike nacrtajte djelatnost u ulomku opisanog poretka vlasti.Dajte naslov napravljenoj slici!

„U svakoj drùavi postoje tri vrste vlasti: zakonodavna vlast, izvrîna vlast koja se veùe zameåunarodno pravo, i na kraju izvrîna vlast koja se veùe za graåansko pravo.

Ako je zakonodavna vlast sjedinjena s izvrînom vlaîàu u jednoj osobi ili u istom upravnomtijelu, onda nema slobode, jer postoji bojazan da àe dotiãni vladar ili dotiãno tijelo donijetitiranijske zakone te ih tiranijski izvrîiti. Sloboda ne postoji ako sudska vlast nije odvojena odzakonodavne vlasti, kao i od izvrîne. Ako bi sudska vlast bila povezana sa zakonodavnomvlaîàu, tada bi vlast nad ùivotom i imovinom graåana bila samovoljna, jer bi sudac bio i zako-nodavac. Ako bi sudska vlast bila povezana s izvrînom vlaîàu, sudac bi mogao imati moà tlaãite-lja (ugnjetaãa).” (Montesquieu: O duhu zakona, 1748.)

Naslov:

18 Duhovne, druîtvene i politiãke promjene u novom vijeku

5 b.

4 b.