dragi kamen 2013finish.pdf

Dragi kamen

ŠKOLSKA GODINA 2012./2013.

Uredile:

Rea Filjar

Sanja Pereša-Macuka,

prof.

Lektura i korektura:

Evelina Majcan-Lenić,

prof.

Design naslovnice:

Elena Kuprešak

Rea Filjar

Agnese Sgagliardi

Trpčevski, prof.

Novinari:

Gorica Karlović

Mellani Sabo

Katarina Filajdić

Ivana Knežević

Rea Filjar

Ivana Deur

Noemi Poropat

Lucia Bojić

Tea Knežević

Staša Radulović

Aleta-Tia Tomše

Monika Tijanić

Lara Bratičić

Nikka Jakupović

Lea Šimunić

Lea Šiša

Severina Majčica

Andrea Prenc

Mia Kujundžić

Impresum:

Sadržaj:

Škola, ljudi, događaji 2

Svijet oko nas 19

Knjige, film, glazba 21

Za svakog ponešto 25

Učenički radovi 28

Kviz 43

Rezultati natjecanja 44

Učenički list Osnovne škole Vidikovac

Dragi kamen

ŠKOLSKA GODINA 2012./2013.

Riječ urednice:

Evo nas još jednom na kraju š ko l s ke godi ne. Vjerujem da se i vi, kao uostalom i svi članovi novinarske grupe, radujete školskim praznicima. Ne sumnjamo da će vaš odmor bi ti z a s l už en nakon m no g o u č e n j a , testova, sastavaka, prezentacija... Ovu smo školsku godinu započeli u velikom stilu. Škola je dobila nove pametne ploče i ušli smo u sustav e-imenika. Dodatno je uređen okoliš. Upisali smo novih 90 prvaša. Na prijemu prvašića posjetio nas je ministar prosvjete i sporta Željko Jovanović. Dobili smo i nove profesore: Astrid

B a n o v a c ( m a t e m a t i k a ) , Alexandra Licula (fizika), Valentinu Jurić (kemija) i Sanju Milaković (tehnička kultura) .

Ova godina bila je godina velikih promjena. Izgubili smo cijenjenog učitelja, vrijednog i sposobnog čovjeka - našeg ravnatel ja Dragutina Pavlića.

Šest je godina on uspješno vodio školu i unaprijedio je u svakom smislu. U ovom je gradu ostavio neizbrisiv trag među svojim učenicima i kolegama.

Dobili smo novu ravnateljicu Suzanu Mohorović, koja se spremno prihvati la teškog zadatka upravljanja ovom velikom i uspješnom školom. Rad imo , uč imo, g r a d i m o , popravljamo... Život ide dalje. Život u školi nikada ne staje...osim možda onih mjesec dana između ljetnih popravnih rokova kada se zaogrnuta suncem odmara i sunča u tišini...

I za kraj, uživajte u ljetnim

praznicima i dobro napunite baterije jer n a k o n p r v i h kolovoških pljuskova, evo nas opet u školskim klupama. Jer kao što sam već rekla

– život u školi nikad ne staje!

Voli vas vaša urednica:

Rea Filjar

Katja Siard, 8.c

Foto grupa: Andrea Šimek (8c), Sara Cvitanović (7a), Ivan Ćosić, Leo Pejković i Marko Veljković (5.c) Sanja Milaković, prof.

Osmi razredi 46

Svečani prijem prvašića tradicionalno je najljepši

i najtopliji događaj na početku svake školske godine. To je poseban program koji

su ove godine pripremili stariji učenici (2., 3., 5. i 6. razred). Program je počeo u

19:00 h u velikoj sportskoj dvorani. Topli pozdrav svim prvašićima i njihovim

roditeljima uputili su ravnatelj Dragutin Pavlić i pedagoginja Suzana Mohorović.

Poseban gost programa bio je ministar znanosti,

obrazovanja i sporta gospodin Željko Jovanović. Ministar je uputio riječi

dobrodošlice mališanima te im poželio sretno i uspješno školovanje. Čestitao je

ravnatelju i zaposlenicima škole zbog odlične organizacije i uspješnog vođenja

škole te je potvrdio da je Osnovna škola Vidikovac trenutno informatički

najopremljenija škola u Hrvatskoj. Na kraju kratkog, ali zanimljivog programa

učiteljice su prozvale prvašiće i povele ih u prvi posjet budućoj učionici. Ove

školske godine u prvi je razred krenulo 90 mališana.

Monika Tijanić

Godina velikih promjena

Dobrodošli, prvašići!

Ovu godinu mnogi će još dugo pamtiti. U ovoj godini napustio nas je veliki čovjek koji se čitav svoj radni vijek trudio uljepšati našu školu i život u njoj. Da, to je naš bivši ravnatelj Dragutin Pavlić. Dragutin Pavlić rodio se 30. srpnja 1948. godine u Marijancima, u p o d r a v s ko m d i j e l u Slavonije. Iako je još kao dijete došao u Pulu zajedno sa svojom obitelji, svoj je zavičaj i rodno selo nosio u srcu te ga se rado i nerijetko sjećao i vraćao mu se. Osnovno i s r e d n j o š k o l s k o obrazovanje stekao je u Puli, Pedagošku akademiju je također završio u Puli i stekao zvanje nastavnika matematike i fizike. Nastavio se školovati na Sveučilištu u Rijeci gdje je pri Pedagoškom fakultetu stekao zvanje

profesora matematike i fizike. Od 1971. godine djelatnik je naše škole koja se u to vrijeme zvala „43. istarska divizija“ . K ao p ro feso r matematike isticao se s vo j im pedagošk im radom, znao je uvijek prenijeti znanje i pomoći učenicima koji su gradivo sporije usvajali. Mnoge generacije pamte ga po n e z a b o r a v n i m ekskurzijama na koje ih je ovaj neumorni profesor vodio. Kroz svoj rad redovito se dodatno usavršavao na aktivima za učitelje matematike te kasnije i na aktivima ravnatelja osnovnih škola. U siječnju 2006. godine izabran je za ravnatelja Osnovne škole Vidikovac. Tijekom svog ravnateljskog mandata isticao se snažnom voljom i uspješnim vođenjem škole. Mnogobrojnim

projektima unaprijedio je rad škole i podigao kvalitetu rada. Za njegova j e manda ta š ko l a i n f o r m a t i z i r a n a : postavljaju se pametne ploče, uveden je e-dnevnik proširenjem škole omogućeno je uvođenje rada u jednoj smjeni, uređena je kuhinja te omogućeno uvođenje toplih obroka. U ređeno je i prošireno školsko igralište. Vjerujemo da je imao još puno planova i da je još mnogo mogao dati školi, gradu i svojim najmilijima... Nažalost, bolest ga je svladala i prekinula u njegovim planovima, no viziju razvoja naše škole koju nam je on ostavio, nikada nećemo zaboraviti.

Gorica Karlović

Mellani Sabo

3 DRAGI KAMEN

“U ovoj godini

napustio nas je

jedan veliki čovjek

koji se čitav svoj

radni vijek trudio

uljepšati našu školu

i život u njoj.”

kreativne profesorice hrvatskog jezika i povijesti odlučile su pokrenuti ovu udrugu i oživjeti stare tradicijske priče. N a š i m s u učenicima pričale „Priču o željeznom vitezu“ i „Sanak snovak“. Program se odvijao u školskoj knjižnici. Učenici i

U listopadu 2012. godine u sklopu obilježavanja Dječjega tjedna udruga „Pustu priču“ darovala je našim najmlađim učenicima ono u čemu je najbolja - u z b u d l j i v e p r i č e . Voditeljice i osnivačice ove udruge zovu se Željka i Ina. Ove mlade i

učiteljice pozorno su slušali i svi su na kraju bili sretni i ispunjeni.

Mija Kujundžić

Putovima glagoljaša

Pusti priču

već tradicionalni susreti i ove

godine održali u Hotelu Histria. U

ovom susretu sudjelovale su

udruge iz Istre, Rijeke i Slovenije.

Među sudionicima bili su učenici i

djelatnici naše škole: Stevo

Sabadoš (školski domar i suradnik

Dnevnog centra za radnu terapiju i

rehabilitaciju Pula) koji je kao

vrstan folkloraš i svirač tradicijskih

glazbala čest gost naših priredaba,

Susret prijateljstva

Susret prijatelja održao se 3.

l istopada 2012. Na taj dan

organiziran je 10. kulturni susret osoba

s intelektualnim teškoćama. Ti su se

U I s t a r s k o m narodnom kazalištu 30. listopada 2012. godine održana je predstava ''Putovima glagoljaša''. Tema ove predstave je p o v i j e s t h r v a t s k e pismenosti. Predstavu su odgledali učenici od 5. do 8. razreda. Redatel jica je Samanta Milotić Bančić, scenografiju je osmislila Marina Štemberg, a autori glazbe su Đole Macola i Ranko Svorcan. U glavnim ulogama nastupili su: Patrik Lazić, Marin Jaković, Karlo Stipić, Filip

Blažević, Valter Roša, Aleksandra Možar, Melisa Kamenčić, Nika Ivančić i Andrea Lončarić. Posebno ćemo spomenuti glumce koji su bivši učenici naše škole: Anna Alice Kraljić, Karlo Stipić, Paola i Filip Lugarić. P r e ds t ava j e

namijenjena mladima i

vrlo je poučna. Gledajući

predstavu učenici su

mogli ponoviti i utvrditi

znanje o glagoljici i

poče t c ima h rva tske

pismenosti, saznati kada i

kako su nastali najvažniji

glagoljički spomenici i

nasmijati se uz dosjetke

koje su vješti glumci

izvodili na pozornici.

Bila je to savršena porcija

znanja i smijeha.

Tea Knežević i

Staša Radulović

4 DRAGI KAMEN

te učenici: Andrea Bortulić, Bojan Crnogorčić, Sara Gorički, Tanja Kamber, Anja Milas i Ivan Franjul. Oni su se predstvaili recitacijama i prigodnim skladbama..

Lara Bratičić

Šes t i r a z r ed i

posjetili su 27. rujna 2012.

Nezakcij. Pratilo nas je

lijepo vrijeme, ali cijelo su

nam jutro prijetili tamni

oblaci. Nezakcij je stari

histarski grad smješten u

blizini Valture. Tijekom

jutra i nastave u prirodi

saznali smo da je

Nezakcijem vladao Epulon.

On je bio hrabar i dobar

kralj. Njegova kruna je

bila veličanstvena, ali ju

do sada još nitko nije

pronašao. Ne možemo

točno reći gdje je jer se

izgubila u ratu između

Histra i Rimljana. Ti su se

ratovi odvijali u 3. i 2.

stoljeću prije Krista.

Nakon strašnog poraza

E p u l o n j e i z v r š i o

samoubojstvo, a s njime i

svi njegovi podanici. Smrt

je za njih bio bolji izbor od

ropstva. Danas su

na tom mjestu ostali

samo ostatci zidina, kuća,

bazilika i trgova. Sve je to

skriveno u zelenilu

netaknute prirode. Osim

povijesti učili smo i

geografiju, hrvatski jezik

te posjetili malu kuću u

kojoj je postavljena

izložba s najvažnijim

i n f o r m a c i j a m a o

Nezakciju. Najviše smo se

radovali satu tjelesne

kulture kad smo dobili

loptu i rastrčali se po

brežuljku.

Posjet histarskom gradu - Nezakciju

Tijekom ove školske godine ova je udruga organizirala čak dvije humanitarne akcije u gradu, pa i u našoj školi. To su akcija prikupljanja hrane i higijenskih potrepština u listopadu i akcija za malu Helenu kada je u našoj školi prikupljeno 1234,00 kune. U sklopu prikupljanja sredstava za našu malu, oboljelu sugrađanku Helenu V., organizirali su veliku

humanitarnu izložbu u Patinaggiu u kojoj su sudjelovale brojne pulske škole i vrtići.

Katarina Filajdić

Naš san njihov osmijeh

U srijedu 17. listopada 2012. u školskoj je knjižnici upriličen susret s gospođicom Valentinom Lopić, članicom Udruge i humanitarkom. Naši su se učenici mogli upoznati s djelovanjem Udruge. Postavljali su mnogo pitanja o udruzi i volontiranju . „Naš san njihov osmijeh “ je udruga kojoj je cilj promicanje humanosti, dobrote i povezanosti među ljudima. Okuplja volontere koji su voljni odvojiti dio svojega slobodnog vremena i pomoći ljudima. Udruga je osnovana 2010. godine.

5 ŠKOLSKA GODINA 2012./2013.

„Naš san njihov

osmijeh “ je

udruga kojoj je cilj

promicanje

humanitosti,

dobrote i

povezanosti među

ljudima.

Profesori u pratnji bili su: Salja Sijarić, Evelina Majcan-Lenić,

Branka Jurišić, Sanja Pereša-Macuka, i naša školska knj ižničarka Branka Mamula. S prvim kapima kiše ukrcali smo se u autobuse i požurili svojim kućama.

Tea Knežević

iz svakoga razreda otišlo je na klizalište. Profesori u pratnji bili su: Branko Popović, Maja Kalebić, Salja Sijarić, Ana Bačić i Vesna Piton Buždon. Mnogi učenici prvi su put stali na klizaljke tako da su uz glazbu i veselo raspoloženje po koji put i pali, no od silnog veselja nije ni boljelo. Klizalo se i klizalo

Ove je zime na Verudeli otvoreno prvo klizalište u Puli. U o r g a n i z a c i j i J a v ne ustanove Pula Sport organizirano je klizanje za više razrede osnovnih škola. Među njima se našla i naša škola, OŠ Vidikovac. Umjesto na prvi sat, po osmero učenika

sve dok im svi prsti nisu bili promrznuti. Unatoč hladnoći, bio je to lijep prosinački dan za sve! A za one koji su ostali u školi? Pa, za njih baš i ne!

Lucia Bojić

OŠ Vidikovac na

klizaljkama

Edita Borojević i voditelj školskog zbora Zoran Gardašević. Program je imao Božićnu tematiku i svi su se radovali susretu. Na kraju programa gosti i izvođači počašćeni su keksima i sokovima. Aleta Tia Tomše

Tradicionalni posjet domu Alfredo Štiglić

Učenici Osnovne škole Vidikovac posjetili su štićenike doma u kojem su smješ t eni naš i sugrađani starije dobi koji teško skrbe sami o sebi. Za tu priliku priredili su p o s e b a n p r o g r a m . Program su osmislili 4.b, 4.c i školski zbor. Učitelji koji su bili u pratnji nižih razreda su: Goranka Bašić Mitrović,

6 DRAGI KAMEN

Učenici 2.a posjetili su Vatrogasnu postaju Pula. Zbog tog su, naravno, bili presretni. Upoznali su rad vatrogasaca i njihov svakodnevni život. Ušli su u vatrogasno vozilo i upoznali njihova sredstva za rad. Na trenutak su postali pravi vatrogasci. Djelatnici postaje

dopustili su im isprobati i vatrogasni šmrk što je izazvalo opće veselje.

Lea Šiša

U Vatrogasnoj postaji Pula

Dan kruha u Osnovnoj školi

Vidikovac uvijek je poseban

dan. Marljive su ručice sa svo-

jim roditeljima, djedovima i

bakama pripremile najslasnija

peciva i kruščiće pa je cijela

škola zamirisala po toplom

kruhu.

Dan plodova zemlje - 19. listopada 2012.

Drugašići u srcu prirode

Tijekom veljače učenici 2.a i 2.b razreda Osnovne škole Vidikovac bili su na izletu u Gorskom kotaru, točnije u Fužinama. Bilo je puno snijega. Sanjkali su se, igrali, ali ponešto i naučili. Uživali su u čistom, gorskom, svježem zraku i na kraju poželjeli da bude što više takvih izleta u prirodi.

Andrea Prenc


3.c s učiteljicom Suzanom Mrvić i svojim

maštovitim kruhom.

Školski zbor otpjevao je

prigodne skladbe i raz-

veselio malu publiku.

Staša Radulović

Sveti Nikola

Maskenbal su učenici obilježili u svojim učionicama. Rasplesane cipelice plesale su puna dva školska sata dok je škola odjekivala smijehom i glazbom. Katarina Filajdić

K

K

a

a

r

Maškare

Svake se godine u našoj školi obilježavaju maškare pune ludih i šarenih boja. I ove godine bilo je tu duhova, kauboja, princeza, ali jedna nam je maska posebno upala u oko. Jedna se djevojčica odjenula u sultaniju. Vjerujem da ju je nadahnula popularna

s e r i j a S u l e j m a n Veličanstveni.

U prosincu je u školi pripremljen poseban program za

učenike nižih razreda. Učenici dramske grupe (5.a i

5.b razred) pripremili su šaljivi igrokaz o sv. Nikoli.

Igrokaz su spremali prema tekstu profesorice Ive

Radovan, a male glumce pripremali su profesorica

Jelena Kolić i dramski pedagog koji je ove školske

godine surađivao sa školom Frane Meden.

Tema igrokaza bio je sveti Nikola, a njega je

glumio učenik osmog razreda Matija Šestan.

Učenici su uživali u predstavi i glumce nagradili ve-

likim pljeskom.

Andrea Prenc

8 DRAGI KAMEN

Pave Kunjašić, 4.b Marija Ezgeta, 7.c

U travnju 2013. godine održan je 2. festival dječje knjige – Monte Librić. Na tom susretu gostovali su mnogobrojni autori raznih knjiga. Mjesto toga susreta bila je Zajednica Talijana Circolo, a posjećenost je bila velika. Sajam je trajao od 24 . do 26 travnja. Iako je ovaj „mali“ sajam tek drugi po redu, Puljanima je poznat već duže vrijeme kao sastavni dio Sajma

knjige u Puli. Ipak, izgleda da je Monte Librić pokazao da je dovoljno odrastao da postane samostalan književni sajam posvećen samo

najmlađim čitateljima. Ovaj su potez pozdravili brojni izdavači, autori i, što je najvažnije, djeca. Na sajmu knjiga postoje razni sadržaji. Tu su susreti s autorima (popularni piknici), radionice, predavanja, a od ove godine čak filmovi i kazališne predstave.

Naši razdragani učenici prvog i drugog razreda sudjelovali su u jednom veselom pikniku. Au to r i ca Ko ra l j ne og r l i ce predstavila nam je svoju najnoviju knjigu. Učenici su bili vrlo sretni i uživali su u društvu autorice Jelice Gjenero.

Lara Bratičić

Monte Librić - festival dječje knjige

svijeta te pročitala jedan zanimljivi ulomak o „Eko-modi“ . Tijekom razgovora pitala je učenike na kojim su otocima bili, vole li gledati televiziju, vole li jesti, znaju li nešto skuhati, objašnjavala im je što je eko-moda. Mali čitatelji rado su sudjelovali u razgovoru, dizali ruke, a ponekim nas odgovorom i nasmijali. Gospođa Gjenero radi u školi

kao učiteljica, a u slobodno vrijeme

piše slikovnice, napisala ih je 13.

Roman “Koraljna ogrlica” njezin je

prvi i za sada jedini roman, a njezine

slikovnice ilustriraju djeca.

Mia Kujundžić

Književnica - Jelica Gjenero

Na Monte Libriću, dječjem sajmu knjiga, imali smo priliku upoznati spisateljicu Jelicu Gjenero, autoricu romana „Koraljna ogrlica“. Književnica J.Gjenero dolazi nam iz Dubrovnika. Na sajmu knjiga družila se s učenicima škole Vidikovac i uživala u njihovom društvu. Pričala je o svojoj knjizi,

razlici između stvarnog i virtualnog


“Književnica J.Gjenero

dolazi nam iz

Dubrovnika.”

Akcija „ Besplatni zagrljaj“ Učenice sedmog razreda organizirale su akciju “ Besplatni zagrljaji “. 20. prosinca 2012. sa svojom su se učiteljicom hrvatskog jezika Marijom Benčić Vukičević uputile u centar grada i dijelile zagrljaje prolaznicima. Sedmašice su na taj način željele naše sugrađane podsjetiti na važnost međusobne bliskost i kvalitetnih odnosa. Mnogi prolaznici od srca su se nasmijali ovoj simpatičnoj akciji .

Severina Majičica

Projekt - ”Let’s reduce”

Projekt „ Let's reduce“ pokrenule su učiteljice Marija Benčić Vukičević i Nada Hukić. To je europski program smanjivanja bacanja sirovina. Osnovna škola Vidikovac jedna je od mnogih europskih škola koja se priključila programu.

10 DRAGI KAMEN

Vjerujemo da smo i ovakvim akcijama doprinijeli spašavanju naše zemlje od propadanja. Svakako smo učinili prvi korak, a ustrajat ćemo i nadalje.

Svaki je razred odabrao jednu temu koju je kroz dva mjeseca razrađivao tijekom satova razrednika. Zadatak je bio proučiti temu, educirati se, izraditi informativne materijale i pripremiti izlaganje za veliku završnicu projekta koja se održala 22. travnja 2013.

Teme su bile prilično

šarolike – od smanjivanja bacanja upotreb l j i v ih sirovina, pronalaženja ilegalnih odlagališta otpada, smanjenje korištenja štetnih tvari u kućanstvu, do kvalitenije organizacije slobodnog vremena i komunikacije među ljudima.

Tijekom projektnog

dana mogli smo vidjeti mnogobrojne šarene p l a k a t e i l e t k e , s impati čne darove, poruke i jednu aplikaciju. Učenici viših razreda p o m a g a l i s u u pr i kup l janj u s t ar ih sirovina: odjeće, školskog pribora, boca i ostalih korisnih materijala koji se mogu reciklirati.

Lea Šiša i Lara Bratičić

Poznato je da prekomjeran teret školske torbe, kao i njeno nepravilno nošenje, može biti opterećenje dječjoj kralježnici, najviše u cervikalnom i lumbalnom dijelu. Dobra školska torba treba biti primjerena težini i uzrastu djeteta, težine do najviše 10 % tjelesne težine djeteta.

O d l u č i l i s m o istražiti kolika je otprilike masa torbe učenika sedmih razreda. Za pomoć smo zamolil našeg p r o f e s o r a f i z i k e

Aleksandra Licula koji nam je vrlo rado izašao u susret i pomogao u istraživanju. Tako smo saznali da na svojim leđima (u dane kada imamo najviše sati) nosimo knjiga približne mase 7,55 kg. Tome treba pribrojati masu torbe od oko kilogram. Sveukupno to je preko 8 i pol kilograma. Dakle, ova bi torba odgovarala čovjeku teškom preko 80 kilograma.

Posljedice preteške školske torbe mogu biti bolovi

u ramenima, trnjenje u rukama i prstima te zamor vratne i leđne muskulature što vodi nepravilnom držanju tijela. Djeca opisuju da ih bole ruke i noge, a zapravo se radi o bolnosti u području hvat išta miš i ća zbog prevelikog opterećenja.

Učenici se već dugo

žale na težinu torbi, a

posljedice će pojedinci

osjećati cijeli život. Zapitat

ćemo se postoji li rješenje za

ovaj ozbiljan problem?

Možda bi uvođenje blok

satova i informatizacija

učenika mogli biti prvi korak.

Gorica Karlović

svakoga četvr tka

odvaja ju d io svog

vremena i dolaze u Crveni

križ, dočekuju ljude dobre

volje, preuzimaju pakete,

sortiraju robu (odjeću,

obuću, posteljinu, školski

pribor...), slažu je i

Ove je jeseni novinarska

grupa odlučila posjetiti

Crveni križ, točnije Centar

za prihvat rabljene odjeće

u Puli. Za neupućene, taj

se centar nalazi u

neposredno blizini pulske

Tvornice stakla. Ondje

smo imali čast upoznati

djelatnike i volontere

Crvenog križa: Elenu

Rudelu, Mariju Gašparić,

bračni par Kristinu i

Miroslava Jerkića, Anu

Celiu i Ornelu Rovis. Ovi

marl j i v i vo lonter i

pripremaju za podjelu

korisnicima. Drage volje

dočekali su i naše

novinare i proveli ih

svojim prostorijama te nas

upoznali sa svojim

radom. Posebna nam je

čas t b i l a upoznat i

n a j s t a r i j u p u l s k u

volonterku koja i u

osamdesetoj ima snage i

volje pomagati ljudima

gospođu Ornelu Rovis.

Istražili smo: školske torbe

Posjet Centru za prihvat rabljene odjeće


“Posljedica

preteških torbi često

su bolovi u leđima i

ramenima te trnci u

prstima.”

Ovi volonteri pokazali su

nam kako vesela lica i

dobra srca mogu svijet

učiniti boljim.

Aleta Tia Tomše

Koji biste zanimanje izabrali da niste profesor tjelesne kulture? Da nisam prof. TZK, bio bih trener nekoga sporta. Gdje ste sve putovali i gdje vam je bilo najljepše? Svugdje je lijepo. Kojim se sportom bavite? Oduvijek sam se bavio nogometom.

Noemi Poropat i Aleta

Tia Tomše

Koliko dugo radite u školi Vidikovac? U ovoj školi radim već dvadeset i jednu godinu. Kada ste rođeni? Rođen sam 1957. Gdje ste studirali? Studirao sam u Sarajevu. Je li vam uzor bio vaš profesor iz TZK ? Nije mi on bio uzor, već prof. geografije. Srećete li često svoje bivše učenike? Da, često susrećem svoje bivše učenike.

Intervju: Suzana Mrvić

Salja Sijarić

Razgovarali smo sa S u z a n o m M r v i ć , učiteljicom razredne nastave koja je već dugo s nama. Dočekala je i ispratila brojne generacije, mnoge učenike poučila prvim slovima, osnovama matematike, ali i pristojnom ponašanju. Osim po kvalitetnom radu, Suzana Mrvić poznata je i po svom vedrom i nemirnom duhu. Saznali smo nešto više o njoj, n j e n o m r a d u i planovima: Koliko dugo radite u našoj školi? Radim od 1993. godine, znači 20 godina. Gdje ste studirali? U Puli. Gdje ste započeli svoju karijeru? Prvo po selima i mjestima u Istri: Barban, Cerovlje, Gračišće, Rovinj, Medulin… Pa onda u Puli.

Imate li svoju najdražu generaciju, i koja je to? Nekada su generacije bile bolje, djeca su bila pristojnija… Nemam svoju najdražu, ali uspomene me vežu za moju prvu generaciju u OŠ Vidikovac. Što vam je najljepše u radu s djecom? Najljepše mi je kad me djeca iznenade nekim sitnicama i kad su lijepo odgojena. Ponekad me rastuži ponašanje neke djece. Bavite li se nečim u slobodno vrijeme, i čime? Idem na vježbe, na pilates, puno šetam i čitam, a planiram se upisati u planinarski klub. Gdje ste sve putovali s učenicima? Najčešće smo išli na zimovanje u Sloveniju , Austriju… Putovali smo po cijeloj Hrvatskoj. Idemo na puno jednodnevnih izleta i u školu u prirodi, što djeca jako vole.

Održavate li slobodne aktivnosti? Koje? Održavam dramsku grupu. Srećete li često vaše bivše učenike? Pa srećem ih dosta, pogotovo one koji idu u gimnaziju. Jeste li ponosni uspjehom vaših učenika? Naravno da jesam. Veselim se tome da su otišli na pravi put. Mnogo ih je i na fakultetima. Što smatrate svojim najvećim talentom? Nemam neki veliki talenat, ali predmeti koje volim predavati su hrvatski, priroda i društvo i dramska grupa. Kojim biste se poslom bavili da niste učiteljica? Bila bih odgajateljica u

vrtiću jer jako volim djecu.

Gorica Karlović i Mellani

Sabo

12 DRAGI KAMEN

“Najljepše mi je kad

me djeca iznenade

nekim sitnicama i

kad su lijepo

odgojena.”

Odlučili smo porazgovarati sa svestranom i duhovitom profesoricom Anom Bačić. Nju baš i ne poznaju svi učenici jer predaje izborni predmet - informatiku, no sigurno ste je zapazili na hodnicima kako uvijek veselo korača na svoje radno mjesto. Koliko ste već profesorica informatike i koliko ste dugo u ovoj školi? Profesorica informatike sam već sedam godina, a u ovoj školi predajem šest godina. Kako ste se odlučili baš za informatiku? Ha, slučajno. Samo mi je jednog dana palo na pamet.

Volite li oduvijek

školu? Da, oduvijek. Na koji način radite s učenicima? S djecom radim kroz zabavne primjere. Opišite nam svoj tijek obrazovanja? Završila sam Srednju medicinsku školu u Rijeci te sam upisala Visoku

učiteljsku školu s

osnovnim predmetom informatikom. Kojim ste se poslovima bavili u prošlosti? U prošlosti sam radila svašta: bila sam medicinska sestra, prodavala sam kruh, radila u pekari na traci, prodavala ulaznice za razne događaje itd. Volite li djecu? Da, volim djecu. Koliki je odaziv učenika na informatiku po razredu? 70% učenika po razredu. Mnogi učenici kažu da ste jedna od najsimpatičnijih i najzabavnijih profesorica naše škole. Kako to objašnjavate? Pa konkurencija baš i nije jaka. Hahaha!

suvremeno opremljen i boravak

u njemu bio je pravi izazov. Na

kraju su učenici pogledali

dokumentarni film „Na rubu

svemira“.

Gorica Karlović

Kao i svake godine naši su osmaši

krenuli na terensku nastavu s

učiteljicom informatike Anom

Bačić. Ove godine put ih je odveo

u Rijeku. Osim učiteljice Bačić, u

pratnji je bila i učiteljica engleskog

jezika Jelena Gugić. Terenska

nastava bila je osmišljena za

učenike koji pohađaju informatiku.

Djelatnici Astronomskog centra

Rijeka pripremili su predavanje o

svemiru i projekciju u digitalnom

planetariju. Riječki planetarij vrlo je

Ana Bačić

Posjet Astronomskom centru Rijeka


Kako provodite svoje slobodno vrijeme? Svoje slobodno vrijeme provodim u igri i zabavi s obitelji i prijateljima. Pratite li modu? Poznati ste po svom pomalo drugačijem stilu od ostalih profesora naše škole. To stvarno nisam znala, ali

ne, ne pratim modu. Volite li više knjige ili filmove? Više volim knjige, a posebno one psihološke ili povijesne. Volite li putovati? Da, jako volim putovati i uživam u tome. Rea Filjar i Katarina Filajdić

Gdje treniraš ? Treniram u klubu Rocwool

Pula. Jesi li igrala na nekom velikom natjecanju ? Igrala sam A1 - liga prvaka Hrvatska . Koliko ste utakmica

pobijedili ? Pobijedili smo u dvije utakmice na kupu i onda smo prošli na Foul Ford. Misliš li se još baviti košarkom ? Nastavit ću trenirati koliko

god mogu. Što ćeš upisati?

Razgovarale smo s učenicom osmog

razreda i istaknutom sportašicom Natašom Mišić ili „Natašom Velikom“. Čime se baviš ?

Već četiri godine bavim se košarkom. Koliko si visoka ? Visoka sam 180 cm. Zašto si počela trenirati košarku ? Svidjelo mi se. Kao

djevojčica sam s tatom odlazila na utakmice.

Upisat ću Hotelijersko-turističku školu. Koji ti je omiljeni film? Omiljeni film mi je Love and basketball. Koja ti se knjiga najviše sviđa? Najviše mi se sviđa Dnevnik Ane Frank .

Monika Tijanić

Zlatna djevojka: - Ivana Babić – odlična učenica i državna prvakinja u atletici

Uspješna košarkašica: Nataša Mišić

Tko kaže da ne možeš postići sve što želiš? Ivana Babić jedna je od naših učenica koje ruše tu teoriju. Nevjerojatno uspješna za svoje godine: dobra je, pametna i briljira na stadionima. Svijete čuvaj se - stiže Ivana! Za koji klub treniraš ? Treniram za Atletski klub Istra Pula. Koliko puta tjedno treniraš i gdje? Treniram šest puta tjedno. Naporno je, ali sam zahvalna treneru jer odrađujemo dobre treninge i on brine da sve dobro prođe. Treniram na stadionu

Uljanika. Kako si se odlučila baš za atletiku? Slučajno sam odabrala taj sport. Na kojim si sve natjecanjima bila? Bila sam na natjecanju na Marsovom polju. Ove sam godine u Rijeci osvojila titulu državne prvakinje (u starijoj i mlađoj kategoriji), bila sam i na Ba lk ans kom p rvens tvu u Beogradu... Koji ti je cilj? Cilj mi je ostvariti normu na 200m, na Olimpijskim igrama mladih (EYOF) u Nizozemskoj.

Kakvi su tvoji planovi za budućnost? Pa, završiti opću ili jezičnu gimnaziju, a za dalje još nisam sigurna... Što je po tebi najbitnije kod trenera? Bitno mi je da me uvijek motivira i da je dobar psiholog. Planiraš li se nastaviti baviti atletikom? Planiram se nastaviti bavit i atletikom, ali ne i profesionalno. Kako provodiš slobodno vrijeme? Nemam puno slobodnog vremena, ali kada stignem, volim se družiti s prijateljima ili pogledati dobar film. Koji ti je omiljeni film? Omiljeni film? Hmm... Ted! Koja ti je omiljena knjiga? Najdraža knjiga mi je ,,Mali ratni

dnevnik''.

Nikka Jakupović

14 DRAGI KAMEN

Imali smo priliku razgovarati s jednom posebnom učenicom. Miu poznaju svi, kako učitelji tako i učenici. Ta je simpatična i pametna djevojka ove godine po treći put prva na školskom n a t j e c a n j u i z matemat i ke . No , saznali smo da Mia nije s a m o d o b r a matematičarka, ona je uspješna, svestrana i zabavna djevojka. Koji predmeti su ti posebni i koje najviše voliš? Volim sve pri rodne znanosti: prirodu, fiziku, a dobra sam i u matematici. Jesi li bila na nekim natjecanjima, iz čega i jesi li osvojila neko značajnije mjesto?

Bila sam na školskom natjecanju iz matematike na kojem sam po treći put osvojila prvo mjesto, na natjecanju iz fizike, na kojem sam bila druga, te n a n a t j e c a n j u i z vjeronauka, na kojem sam također bila druga. S ekipom sam bila na natjecanju u košarci i na županijskom smo osvojile prvo mjesto, dok smo na regionalnom natjecanju

bile četvrte. Što misliš upisati i čime se misliš baviti u životu? Upisat ću matematičku gimnaziju i mislim se baviti nečime vezanim uz matematiku. Čime se ističeš među p r i j a t e l j i m a i učiteljima? Pa ne znam... trudim se uvijek biti pozitivna i duhovita. Što radiš u slobodno vrijeme? Ne učim baš puno i volim provoditi vrijeme vani s prijateljima. Koja ti je najdraža serija ili film?

svidjelo i odlučile smo se upisati. Kako ste počele trenirati? Otišle smo na audiciju i krenule s treninzima. Koliko dugo trenirate? Šest godina, obje. Što vam je najljepše u vašem hobiju? Elena: Pa, najljepše je to što putujemo, upoznajemo druge mažoretkinje i tako to… Je li teško biti mažoretkinja? Elena: Kada tek počinješ, nisi siguran u sebe i teško je, ali s vremenom sve postaje uobičajeno i puno lakše. Maja: Na početku je malo teško jer je ipak to nešto novo, no kada svladaš osnove, postaje sve lakše i lakše. Gdje ste sve do sada putovale s

Jedna od omi l jen ih slobodnih aktivnosti među djevojkama zasigurno su mažoretkinje. Odlučili smo saznati nešto više o tome. Što vas je privuklo da budete mažoretkinje? Vidjele smo djevojke kako plešu na nastupima, to nam se jako

mažoretkinjama? Po Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini (Široki Bri jeg i Mostar) i Francuskoj (Mazamet i Castres). Ako se ove godine plasiramo na Europsko prvenstvo, koje će se održati u Češkoj, posjetit ćemo i tu zemlju. Mellani Sabo i

Gorica Karlović

Mia Mesić

Mažoretkinje: Maja Petković i Elena Pincin


“ U p i s a t ć u m a t e m a t i č k u gimnaziju i mislim se baviti nečime v e z a n i m u z matematiku.

Najviše volim komedije, a posebno mi se sviđa film Friends with benefits, no on definitivno nije za mlađu publiku. Sviđa mi se lektira koju sam nedavno čitala - Bijeli klaun. Opiši jedno idealno provedeno popodne? Najbolji provod mi je biti s prijateljima . Noemi Poropat

sada ima čak 70 medalja. U školi joj je najdraži predmet matematika, ali i ostali prirodni premeti. Na

Županijskom natjecanju iz fizike ove je godine osvojila 8. mjesto. Do sada je putovala u Sloveniju i Italiju. Obožava putovati i spremna je na nove izazove. Kao najdražu

knjigu navodi „Tajni dnevnik Adriana Molea“. Najbolji joj je film „Oceanovih 12“.

Demi Lisjak ima 14 godina i ide u 8. razred. U školi je odlikašica, a u slobodno vrijeme bavi se judom. Na ovaj

ju je sport potaknuo brat koji je prvi počeo trenirati. Trenira četiri puta tjedno u Patinaggiu. Sada ima drugi zeleni pojas, a ubrzo će polagati za plavi pojas. Njen najveći sportski uspjeh je 2. mjesto na

kadetskom prvenstvu Hrvatske. Ove godine planira još ozbiljnije krenuti s treninzima, a kada krene u srednju školu, prelazi i u stariju grupu. Sveukupno, Demi do

Planovi za budućnost su joj upisati Opću gimnaziju u Puli, nastaviti trenirati i natjecati se. Sretno joj bilo!

Melani Sabo i Gorica Karlović

Antonio Močinić

Djevojka za 5 - Demi Lisjak

Dragi učenici, možda niste znali, ali među vama se nalazi jedan poseban učenik - Antonio Močinić. U njegovom 5.b razredu ponekad ga u šali zovu Antonio Moćni ili Einstein. Tako ga zovu zato što ga mnogi smatraju izrazito pametnim. Antonio je odličan učenik i ove se godine istaknuo na školskim natjecanjima, a pozvan je i na Županijsko natjecanje iz matematike. Između svih školskih uspjeha Antonio pronađe vremena i za

Tu je mogao saznati kako se izrađuju igrice i aplikacije. Antonio se odmah

zaljubio u to. Do sad je izradio dvije aplikacije za android mobilne uređaje. Okušao se i u izradi igrica, a na aplikaciji “Dobri vicevi” ima više od tisuću korisnika. Antonio svoje igrice i aplikacije izrađuje zajedno s prijateljicom iz razreda Lucijom Selak. Svakim danom usvajaju nova znanja o programiranju. Kad smo ga pitali

o planovima za budućnost, Antonio nam je povjerio da mu je cilj baviti se time i u budućnosti. Vjerujemo da bi to za njega bio posao iz snova - raditi ono što voliš i igrati se do kraja života. Iako još ne zarađuje na tome, sigurni smo da će Antonio jednog dana i unovčiti svoj talent. Rea Filjar i Lea Šiša

16 DRAGI KAMEN

svoj hobi - izradu mobilnih aplikacija Prošloga ljeta, za v r i j e m e l j e t n i h praznika, mama ga je prijavila na radionicu GameMaker.

Aplikacije:http://files.appsqeyer.com/Najbolji%20vicevi.apk /World%20Of%Giving.apk

Istria memento

Izlet trećih razreda - središnja Istra

Sedmi razredi posjetili

su u svibnju Povijesni muzej

Istre i pogledali izložbu starih

razglednica “Istria memento”.

Nakon izložbe obišli su stalni

postav muzeja i utvrdu u kojoj

je muzej smješten.

17 DRAGI KAMEN

Trećaši su u obilasku Istre posjetili grad Velog Jože, koji stoji na brežuljku iznad rijeke Mirne. Put su nastavili prema Butonigi. Jezero Butoniga opskrbljuje vodom velik dio istre. Obišli su Aleju

glagoljaša te Roč i Hum, najmanji grad na svijetu. Učenike su na izlet vodile učiteljice:

2.svibnja 2013. učenici IV.b posjetili su izložbu

akademskog kipara Denisa Kraškovića „Spasi

ugroženu gljivu“ u Galeriji Luka i Galeriji Anex,

multimedijalnog centra Luka.

Učenici Osnovne škole Vidikovac često imaju priliku poslušati zanimljiva i poučna

predavanja. Naši sedmaši i osmaši ove su godine imali priliku poslušati predavanje o nepušenju. Pogledali su prezentaciju o posljedicama pušenja. Stručno predavanje održao im je liječnik Boris Grdinić. Nadamo se da je prezentacija bila poučna i da će učenici naći svoj pravi put.

Lea Šimunić

Projekt - “Dijete u galeriji”

Nepušenje kao stil života

Uredila: Goranka Bašić Mitrović Aktivno su sudjelovali u radu projekta „Dijete

u galeriji“ .


Na školskim, županijskim pa i na jednom državnom natjecanju ove je godine zasjala jedna nova zvijezda na zvjezdanom nebu OŠ Vidikovac. To je Romina Damijanić - učenica koja je briljirala na natjecanjima iz engleskog, hrvatskog i talijanskog jezika. Na županijskim natjecanjima postigla je lijep uspjeh iz engleskog jezika. Osvojila je 11 mjesto, a iz hrvatskog je bila šesta u Županiji istarskoj. Ipak, najveći je uspjeh postigla u talijanskom jeziku gdje je pozvana na Državno natjecanje i osvojila sjajno 3. mjesto. Romina je odlična učenica, pohađa i Glazbenu školu Ivan M. Ronjgov gdje već šest godina svira violinu u klasi profesorice Nensi Krupić. U slobodno vrijeme najviše voli spavati, svirati i družiti se s prijateljima. Obožava čitati, a omiljena joj je trilogija S. Meyers. Kao najbolji film izdvaja “Neka bolji pobijedi”. Nema sumnje, ovu talentiranu i marljivu djevojku čeka sjajna budućnost!

Romina Damijanić - “djevojka od milijun dolara”

prvih pet minuta Medveščak je postigao gol. Publika je vrištala, urlala i plakala od sreće. Dok je trajala uzbudljiva igra, čekalo nas je mnogo iznenađenja – od tučnjave na ledu do sukoba navijača. U jednom se trenutku činilo da ćemo pobijediti. Kad se rezultat izjednačio 2:2, a pak došao u ruke TBD-a, navijači su bili uporni i molili da pak ponovno pripadne Medvjedima. No ništa od toga, TBD je osvojio bod. Sve se više osjećao

U zagrebačkoj Areni 27. siječnja 2013. godine odvijala se ledena borba na Pan Ice Feveru. To nije bila prava tučnjava, već hokejaški dvoboj naših Medvjeda i ljubljanskog TBD-a. Dok su igrači Medveščaka silazili na led, na ledu je doslovno bilo “vatreno“. No za protivničku ekipu čulo se samo jedno veliko: „Buuuuu!“. Borba je bila žestoka. Već u

pad raspoloženja i na kraju smo i zgubi l i s rezultatom 4:3. Medveščak je izgubio utakmicu, ali ne i ponos! Publika je bila zadovoljna. Bila je to poštena borba, dobra i napeta utakmica.

Lucia Bojić

Prvi izlazak na crveni tepih

Noć muzeja

Na hokejaškoj utakmici u Zagrebu - Medveščak-TBD

Osma Noć muzeja održana je 25. siječnja ove godine . Bila je to odlična prigoda da naučite nešto novo o povijesti ili umjetnosti. Ova popularna manifestacija

organizira se u cijeloj Hrvatskoj. U „Noći muzeja˝ možete obići sve muzeje u Puli potpuno besplatno i stoga ovaj događaj svake godine broji sve veći broj posjetitelja. Put od prapovijesti sve do suvremenog doba možete vidjeti u Povijesnom muzeju, Arheološkom muzeju Istre i Muzeju suvremene umjetnosti. Svaki muzej tom prilikom osmisli neki poseban program poput izložbi, koncerata, zanimljivih predavanja... Lara Bratičić

U noći punog mjeseca 26. siječnja 2013. KC Karlo Rojc na trenutak se pretvorio u modnu pistu. Stare su hodnike Rojca na jednu noć ukrasile baršunaste zavjese, crveni tepih i maštovite kreacije mladih dizajnera. Modnu reviju otvorile su manekenke iz plesnih studija AB Original i Sense & Dance. Na reviji su izlagali hrvatski dizajneri: Ana Kujndžić iz Splita, Ivana Slaviček iz Pule koja je izložila šarene rukom osl ikane ki šobrane, Marina Štemberger sa svojim velikim i veselim torbama, Kristina Nefat, Uroš Raguž i Tajči Čekada. Najmlađa dizajnerica s tek sedam godina bila je Jana Raguž.

Nama je ovaj događaj bio

posebno zanimljiv jer su među mladim manekenkama bile i učenice naše škole: Noa Sardoz, Tisa Bastijanić i Eli Grgorinić.

Sve je završilo zabavom uz DJ-e.

Nikka Jakupović

19 DRAGI KAMEN

Noa Sardoz u maštovitoj kreaciji s ručno oslikanim kišobranom pulske kreatorice Ivane Slaviček

Postupak biranja pape naziva se konklava (lat. Conclave – soba koja se može zaključati). Na konklavama vijećaju kardinali iz cijeloga svijeta. Kardinali se zatvaraju u Sikstinsku kapelu i zaklinju se na tajnost. Nakon molitve i meditacije kreće glasovanje! Glasovanje je tajno i sastoji se od 3 stupnja. Prvo se podijele glasački listići na kojima kardinali napišu ime svog kandidata. Zatim se listići pokupe i zbroje. Ako broj listića

o d g o v a r a b r o j u kardinala, postupak se nastavlja, a u suprotnom se listići spaljuju i glasanje kreće ispočetka. T re ć i s t upanj j e o t v a r a n j e l i s t i ć a ,

brojanje g lasova i spaljivanje listića. Ako nitko nema dovoljan broj glasova, ispušta se crni dim te glasanje počinje iznova. U slučaju da je jedna osoba pridobila dvije trećine glasova - izabran je novi poglavar Katoličke crkve te se iz dimnjaka Sistinske kapele ispušta bijeli dim.

Papinska konklava ove godine započela je u utorak 12. ožujka, a završila u srijedu 13. ožujka. Tada je nakon petog glasovanja izabran nadbiskup Buenos Airesa

Jorge Mario Bergoglio koji je uzeo ime Franjo.

Papa Franjo I. Franjo I. donosi sa sobom mnoge zanimljivosti od kojih sam izdvojila neke

prvi put nakon 1300 godina za

papu je izabran kardinal izvan Europe

ovo je prvi papa iz Južne Amerike

ovo je prvi papa isusovac

ovo je prvi papa Franjo

odrekao se

biskupskog luksuza u zamjenu za mali stan, koristi javni prijevoz te često razgovara s ljudima

sam si je kuhao kao nadbiskup Buenos Airesa

voli biti s običnim ljudima i živjeti kao i oni

od mladosti živi

s jednim plućnim krilom

studirao je kemiju, filozofiju, teologiju i proučavao umjetnost

Argentincima je poručio da ne dolaze u Rim, nego da taj novac daju sirotinji


Katolička crkva je jedna od najvećih zajednica vjernika na svijetu. Poglavar Katoličke crkve jest papa, oko čijega smo izbora puno slušali prethodnih mjeseci. Naime, ostavkom pape Benedikta XVI. (danas papa u miru) Katolička crkva ostala je bez vođe te je morala krenuti u potragu za novim papom.

Već svojim prvim nastupom novi papa očarao je svijet. Zapravo, pomalo nas je sve i zbunio svojom skromnošću i poniznošću. Takvim se pokazao odbijanjem zlatnoga križa (draži mu je običan metalni) i papinske limuzine (pridružio se

Postupak biranja pape - KONKLAVE

Lea Šimunić

Vođa tih veselih bića bio je Papa Štrumpf, i na če po zna t k ao čarobnjak. Jedini ženski lik bila je Štrumpfeta – simpatična štrumpfica duge plave kose. Ostali štrumpfovi su: Mrgud,

Trapavi, Lijeni, Vicko, Svirko, Medeni, Gruber i još mnogo drugih malih izmišljenih bića. Žive u kućama-gljivama po imenu gigagljive.

Ne postoji dobar crtić bez negativaca. Negativni l ikovi su:

Svi znamo za mala, plava, izmišljena b i ća po zna ta kao Štrumpfovi. Ta nestvarna, mala bića prvi su se put pojavila u stripu koji je nacrtao poznati belgijski crtač stripova Pierre

Culliford (Peyo). Za ta simpatična

stvorenja ubrzo se pročulo i u SAD-u gdje je prema stripu ubrzo napravljen crtani film. Epizoda Štrumpfova trajala je 25 minuta i uveseljavala m no ge ge ne r a c i j e .

Gargamel i mačak Azrijel, a tu su još i Agata ( stara

vještica ), Baltazar (Ga rgame lov kum) , Klorofila (zla čarobnica)... Budući da je ta crtana serija postala poznata u cijelom svijetu,

nedavno je snimljen i igrani film koji je prikazan i u kinu. Ne moramo ni spominjati kakva je bila popularnost ovog filma.

Ivana Deur

Kutak za knjigoljupce

ŠTRUPMFOVI

godina prije događaja koji će uslijediti u romanu/f i lmu Gospodar prstenova. Priča se vrti oko Billba Bagginsa kojeg čarobnjak Gandalf pozove u avanturu. Film je svoju premijeru imao na Novom Zelandu 28. studenog 2012. godine. Glavni je glumac Martin Ferrman

kojemu je ovaj film donio

slavu.

Katarina Filajdić

Hobbit

H o b b i t – „Neočekivano putovanje“ je epska fantazija iz 2012. godine koju je režirao poznati redatelj Peter Jackson. To je prvi dio filmske trilogije koja je snimljena prema romanu Hobbit iz 1937. godine , autora J. R. R . Tolkiena . Radn j a f i lma smješ tena je u

međuzemlje šezdeset

Najčitanije knjige za tinejdžere

Možda ste mislili da čitanje više nije u modi, no varate se! Knjiga je ponovno IN, a mi smo se protrudili istražiti najpoznatije i najčitanije naslove. Evo naše top liste najpopularnijih naslova među mladima:

Joanne Kathleen Rowling, Harry Potter

Jasminka Tihi-Stepanić, Imaš fejs?

Cecily Von Ziegesar, Gossip girl

Stephenie Meyer, Sumrak Cecelie Ahern, P.S. Volim te L. J. Smith, Vampirski dnevnici Ann Brashares, Sestre po trapericama J.R. Ward, Bratstvo crnog bodeža Maggie Stiefvater, Drhtaj Bazdur Hubijar, Ruža

Želimo vam ugodno ljeto uz odabranu

knjigu i ne zaboravite - s knjigom nikada

nije dosadno

Rea Filjar

21 DRAGI KAMEN

iskusio je u seriji Izgubljeni. Od tada je glumio u brojnim serijama i filmovima, a proslavila ga je glavna uloga u slavnoj seriji Vampirski dnevnici.

Osim što glumi, on često sudjeluje u r a z i m e k o l o š k i m akcijama čišćenja mora i

tvrdi kako bi, da kojim slučajem nije postao glumac, najvjerojatnije postao pomorski biolog...

Novo lice na vampirskoj sceni zove se Ian Somerhalder. Ovaj simpatični glumac rođen je u ma l enom g radu Covingtonu, a njegovo je puno ime, koje je dobio po svom djedu, Ian Joseph. S v o j u m a ne k e n s k u karijeru započeo je s 13 godina, a završio sa

sedamnaest kada se odlučio posvetiti glumi i upisati glumačku školu u New Yorku. Prvu ulogu

I za kraj, ovom odličnom glumcu i velikom ljubitelju prirode želimo sve najbolje u karijeri .

Katarina Filajdić

Teorija velikog praska

Ian Somerhalder

pjevanja. Dobila je stipendiju Regionalnog savjeta Francuske koja joj je omogućila da se upiše na školu moderne glazbe Ciam of B o r d e a u x . N a k o n završetka školovanja preselila se u Pariz gdje se nastavila baviti glazbom. S a svojim bendom svirala je po ulicama i lokalima i tako „pekla“ zanat.

Nakon hita “Je veux” stekla je planetarnu popularnost, no nastavila je širiti svoje pozitivne poruke putem glazbe.

Katarina Filajdić

Zaz

Isabelle Gefroy po zna ta kao Zaz francuska je pjevačica koja pjeva jazz i šansone te kombinira više srodnih žanrova. Majka joj je bila profesorica španjolskog jezika, a otac je radio u e l e k t r o - e ne r ge t s ko j kompaniji. Iz svog rodnog grada Toursa preselila se u Bordeaux gdje je išla na satove


Četiri štrebera: Leonard, Sheldon, Howard i Raj, sa svojim fantastičnim znanjem zadivili su i potom iritirali cijeli svijet. Oni možda jesu pametni, ali načinom komunicikacije s ostatkom svijeta to ne pokazuju pa im to onemogućuje pronalazak djevojaka. No, kada se preko puta Sheldonovog stana doseli simpatična konobarica Penny, Leonard pomisli da ima šanse kod nje… Glumci u ovoj poznatoj seriji jesu: Leonard (Johnny Galecki) , Penny (Kaley Couco), Sheldon (Jim Parsons) , Howard (Simon Helberg) , Rajesh (Kunal Nayyar). Redatelji su Chuck Lorre i Bill Prady. Država podrijetla je SAD, a mjesto emitiranja Pasadena, Kalifornija. Prva epizoda emitirana je 24. rujna 2007. Serija je dosada osvojila nagradu Emmy za najboljeg glumca. Zanimljivo je spomenuti da su glavni likovi dobili ime po glumcu, redatelju i

producentu Sheldonu Leonardu. Severina Majčica

Nirvana

Havajima kad je Courtney bila trudna. Kontroverze počinju kad je Courtney priznala da je konzumirala drogu za vrijeme trudnoće. Kad je beba Frances Bean bila stara samo dva mjeseca, oduzeta je svojim roditeljima. Kurt i Love potrošili su milijune da bi ponovno dobili

skrbništvo nad svojim djetetom. Unatoč svim tim događajima,

obožavatelji su i dalje ostali vjerni Kurtu i Nirvani. Kurt je

proglašen predstavnikom svoje generacije.

8. travnja 1994. godine pronađeno je mrtvo tijelo Kurta Cobaina. Ustanovilo se da je počinio samoubojstvo. Nirvana

se raspala nakon nikad prežaljene smrti legendarnog glazbenika, ali Nirvana je ostala jedna od vodećih grupa svih vremena.

Gorica Karlović

Kurt Cobain

Kurt Donald Cobain rodio se 20. veljače 1967. godine u

blizini Aberdeena. Za četrnaesti rođendan ujak mu je kupio prvu gitaru. Tada se počeo baviti glazbom, a uzori su mu bili AC/DC i The Beatlesi.

U srednjoj školi upoznao je

Hrvata Krisa Novoselica. Spojila ih je zajednička ljubav prema glazbi. Kurt i Kris su 1990. godine kao poznata grunge grupa Nirvana postali planetarno popularni sa svojim velikim glazbenim hitom Smells like teen spirit. Kurt se

nikako nije privikao na slavu, a i sami novinari su ga prilično frustrirali. Bio je zatvoren, tih i skroman dečko. Ljudi su ga širom svijeta obožavali.

U brak je ušao sa svojom d ugo go d i š n j om d j evo j ko m Courtney Love. Vjenčali su se na

Jedna od najvećih rock grupa svih vremena bila je i ostala Nirvana. Nirvanu su osnovala dvojica prijatelja - Hrvat Crist (kasnije Krist) Novoselic (hrv. Novoselić) i plavokosi Kurt Cobain. Proslavili su se svojim hitom „Smells Like Teen Spirit“ s njihovog drugog albuma „Nevermind“ koji je izdan 1991. godine. S tim su hitom postali planetarno popularni, a tinejdžeri diljem svijeta odlučili su da baš ta pjesma bude njihova himna. Nirvana je tako osim što je postala planetarno popularna,

Svoj je život z a v r š i o p o č i n i v š i samoubojstvo, no glazba koju je stvarao i danas i m a m n o g o b r o j n e obožavatelje diljem svjeta.

Dave Grohl, jedan od najpoznatijih bubnjara Nirvane, u grupu je došao tek nakon prve verzije pjesme „Smells Like Teen

Spirit „. N a k o n

smrti Kuta Cobaina Nirvana se raspala, no Chris i Dave nastavili su se baviti glazbom. Chris je danas aktivan u politici, a Dave Grohl frontmen je poznate rock grupe Foo Fighters i jedan od najznačajnih ljudi na suvremenoj rock sceni.

Gorica Karlović

23 DRAGI KAMEN

stvorila novu podvrstu

rocka, grunge. Usprkos velikoj popularnosti, Kurt nije mogao pronaći sreću. Mučile su ga teške depresije i ovisnosti.

Asterix je poznati strip junak. Radnja Asterixa

smještena je u doba r i m s k e d o m i n a c i j e svijetom (50 god. pr. Kr.). Strip je zaživio 1959. godine. Autori stripa Asterix su Francuzi Rene Goscinny (priča) i Albert

Uderzo (ilustracije). Strip je posebno zaživio u Francuskoj, a preveden je na 77 svjetskih jezika. Prema stripu je ubrzo napravljen i film.

Aserix i Obelix u Britaniji

50. je godina pr. Kr., Cezar je željan novih osvajanja. Odlučio je osvojiti otok na kraju svijeta. Kraljica tog otoka bila je britanska kraljica Kordelija. Kraljica je p o s l a l a č a s n i k a Antiklimaxa u selo Gala. U svom selu Asterix i Obelix imaju zadatak napraviti čovjeka od Urbanixa, ali plan im se mijenja čim je u selo

došao časnik pa kreću s njim u Britaniju. A što će

se dal je dogodi t i ? Pogledajte sami!

Nikka Jakupović

Asterix i Obelix

One Direction

Muški bend One Direction sastoji se od pet članova: Niall, Harry, Zayn, Louis, Liam, koji su nakon pobjede u natjecateljskom programu krenuli prema putu slave. Oni dolaze iz Velike Britanije, a njihovu glazbu možemo nazvati teen-popom. Svojim su simpatičnim nastupom osvojili obožavatelje širom svijeta i preko noći postigli veliku popularnost. Njihova prva pjesma bila je What makes you beautiful, a njihov prvi album zvao se Up all night. Drugi album zove se Take me home. Ove godine krenuli su na britansku turneju. Planiraju snimiti i film One thing .

Katarina Filajdić


“Poznati strip

junak Asterix

najpopularniji

je francuski

junak”

Članovi One Directiona:

Niall Horan

Zay Malik

Liam Payne

Louis Tomlinson

Harry Styles

Koji je tvoj favorit?

Kuba

Kuba je egzotična i nama daleka zemlja. Poznata je kao zemlja ruma, latino-američkih plesova i, naravno, kubanskih cigara. Zbog slabe industrije njene plaže nisu zagađene pa je samim time vrlo čest odabir za ljetovanje. Iako na prvi pogled Kuba izgleda kao savršena zemlja iz snova, ona zapravo to nije. U prvom redu za svoje stanovnike. Među žiteljima postoji veliki jaz između bogatih i imućnih te onih koji su siromašni i nezaposleni. Mnogi zbog toga krive poznatog marksističkog revolucionara Fidela Castra. Puno ime mu je Fidel Alejandro Castro Ruz , a rodio se na Mayari 10. kolovoza 1926.godine. Na vlast je došao nakon kubanske revolucije, 1959. godine postaje prvi ministar, 1976. godine

postao je doživotni predsjednik. Zbog svoje diktature Kuba danas spada među najzaostalije

zemlje svijeta. Ipak, nije sve tako crno. Castro je uveo besplatno zdravstvo. P r e m a n o v i j i m istraživanjima kubanski kirurzi su najbolji kirurzi u cijelom svijetu. Najvažniji gradovi su: Havana, Santiago de Cuba, Camaguey, Holguin, Santa Clara, Cienfugoj. Glavni grad je Havana (španj. La

Habanna). Havana je proglašena najpoželjnijom destinacijom za odmor prema odabiru turista. Osim turizmom, Kuba se bavi proizvodnjom i izvozom šećerne trske, koja donosi veći prihod i od samog turizma.

Kubanska kultura spoj je različitih kultura i običaja. Ispijanje kave predstavlja poseban ritual. Kubanska kuhinja slična je španjolskoj i meksičkoj. Najpopularnije kubansko jelo je rapa vieja čija je osnova govedina uz povrće u umaku, a lokalni stanovnici kažu da je boljeg okusa dan nakom

pripremanja kad se svi okusi izmiješaju.

Iako je život u

Kubi vrlo težak, Kubanci

nisu izgubili svoj vedar

duh. Kada dođete na

Kubu, nije čudno na

ulicama vidjeti kako

stanovnici veselo plešu uz

harmoni ku. . . kao da

n e m a j u n i k a k v i h

problema. S obzirom na

španjolsko i afričko

podrijetlo, Kubanci su

p o t o m c i k r e o l s k o g

stanovništva i robova

dovezenih na otok nakon

otkrivanja obiju Amerika.

Autohtono stanovništvo

otoka , koji je 1492.

godine otkrio Kristofer

Kolumbo, bilo je ubrzo

uništeno.

Gorica Karlović

25 DRAGI KAMEN

“Kada dođete na

Kubu, nije čudno

na ulicama vidjeti

kako stanovnici

veselo plešu uz

harmoniku...kao da

nemaju nikakvih

problema.”

Kako napraviti narukvice od debljeg konca

Za dane kad ste umorni, kada vam je dosadno i ne znate što raditi, predlažem vam da „skočite“ na www.youtube.com i u tražilicu upišite: “Kako napraviti narukvice od konca”. Zatim izaberite savršene boje končića za vaš stil i krenite! Ja sam uzela crnu, ljubičastu, rozu i plavu. Boje koje nemate pri ruci, možete kupiti u Robnoj kući u Puli ili u speciliziranim dućanima za tkanine po cijeni od tri kune. Jako će vam lijepo pristajati za školu, ples, glumu, itd. Ivana Deur

Za one posebno spretne i kreativne:

poigrajte se perlicama, fimo masom,

š l j o k i cam a , k am enč i ć im a i

školjkama… Možete izraditi

narukvice, ogrlice, naušnice, ali ukra-

siti japanke ili sandale.

Mašta nema granica!

Kutak za kreativce

Budi original 100%

Zovu ih još i narukvice pri-

jateljstva. Mogu biti savršen,

ali ne i preskup dar. Potrebno

je samo malo strpljenja i vre-

mena.

Najteže je izraditi prvu naruk-

vicu, a nakon toga, možete se

prepustiti mašti.


Možete se poslužiti tanjim

ili debljim koncem, vuni-

com ili gumenim trakicama.

Narukvice s imenom su

posebno zanimljive, no

iziskuju veće strpljenje.

Palačinke - antička poslastica popularna u cijelom svijetu

Naučite sami pripremiti palačinke

Palačinke Sastojci za smjesu : brašno, mlijeko, jaja, šećer, mineralna voda

Z b o g jednostavnosti recepta teško je otkriti povijest palačinki. Palačinke su često prvo jelo koje smo voljni naučiti raditi jer je recept vrlo jednostavan. Rimljani su je nazivali „abita dolcia“, što u prijevodu znači: nešto slatko. M o d e r n a receptura dolaz i iz Bretanje na sjeverozapadu Francuske. Palačinke su francusko nacionalno jelo i Francuzi ih nazivaju crepes. To ime dolazi od latinskog crispa, što znači

zamotana. Danas ih ljudi

pripremaju na razne

načine, slatke i slane, s

punjenjem od sira,

marmelade, čokolade,

oraha ili voća.

Popularnost ove

slastice možemo vidjeti i

kroz njezino ime koje se

koristi gotovo u cijelom

svijetu: crepes, crepsella,

palacsinka, palaeinka,

palatschinken, clatita,

pandekage, pfannkuchen,

pannehaehen, palačinka,

prevrta, gallete, pancake,

drop scones, bao bing...

DRAGI KAMEN

američke palačinke

Palačinke možemo

smotati u rolicu ili u

“maramicu”

Zagrijte široku, plitku tavu i ulijte

ulje (male količine). Zaimačom za juhu zagrabite

smjesu i razlijevajte je po zagrijanoj tavi. Nakon

nekoliko minuta nožićem odlijepite rubove palačinke i

malo pričekajte da se sredina odlijepi. Nakon nekog

vremena provjerite je li palačinka zlatno-smeđe boje i

okrenite je. Pravi znalci okrenut će je bacanjem u vis,

no vi si radije pomozite vilicom. Napunite ih po želji.

U posudu stavite navedene sastojke i dobro ih promiješajte. Pustite da se smjesa malo staloži radi boljeg okusa.

Dobar tek! Bon appetit! Buon appetito!

Moja lutkica Lavli Osobito drag predmet koji me tješio i davao sigurnost kad sam bila mala, moja je lutka Lavli. Ona je poprilično velika lutka koja je u mom ranom djetinjstvu bila čak i veća od mene. Lavli je krpena lutka od koje se nisam odvajala. Uvijek sam je vodila sa sobom na put i spavala s njom. Jednog ju je dana mama stavila u perilicu rublja kako bi je oprala. Ja sam vidjela da je nema i odmah sam počela plakati. Smirila sam se tek kad ju je oprala i ponovno donijela k meni. Bila sam toliko vezana za nju da bi me bez nje ponekad bilo strah. Sad sam već velika i ne igram se puno s njom jer nemam vremena, ali prvo što uzmem kad napokon nađem malo vremena za igru, je ona, Lavli, moja lutkica s ružičastom kosom koju nikada neću zaboraviti.

Da sam zima

Da sam zima, igrala bih se s dje-

com. Bacala bih snježne pahulje i

kuglice leda. Povremeno bih sve

prskala kišnim kapima. Radila bih

snjegoviće i svakoga jutra prekrila

prirodu snježnim prekrivačem.

Posipala bih snježne pahulje po

granama, planinama i nizinama.

Cijeli svijet bio bi bijel.

Nea Uzelac 3.b

Literarni i likovni radovi učenika

Pismo zahvalnosti Draga Lavli, Hvala ti što si mi bila prava prijateljica i što si bila uz mene kad sam se nečega bojala. Hvala ti što si sa mnom pospremala sobu i što si mi noću pravila društvo. Hvala ti što si se sa mnom igrala u autu dok smo se vozile na duge puteve. Hvala ti što strpljivo čekaš da te izvadim iz ormara. Ima još puno stvari za koje ti moram zahvaliti, ali ipak je najjednostavnije reći jedno: „Hvala ti što postojiš!“ Pozdravlja te tvoja Leonora.

Leonora Krajina, 5.c


Moj najdraži prijatelj iz djetinjstva Moja omiljena igračka bio je autić na

daljinski po imenu “Mercedes SLR turbo“. Bio je bijel sa svjetlima. Mogao je postići brzinu do 9 km/h. Bio mi je jako drag. Kad bih se po noći plašio, upalio bih ga i on bi upalio svjetlo, tako bih lakše zaspao. Kako sam odrastao, sve sam ga više i više koristio. Stalno sam ga nadograđivao.

Jednom je kod sestre došla prijateljica i ja sam testirao njegovu novu funkciju. Bila je to funkcija za špijuniranje. Na njega zam zavezao svoj fotoaparat i odvezao ga u sestrinu sobu. Snimao sam ih, a zatim se vratio u svoju sobu. Pogledao sam video i smijao se jer su sestra i njezina prijateljica radile gluposti. To je bila njegova prva funkcija. Nakon toga smislio sam i „Strašenje sestre“, „Kamuflažu“ i mnoge druge igre.

Sa svojim autićem doživio sam još mnoge pustolovine. Šaljem mu sve pozdrave i sretan sam što je uvijek bio uz mene. Još ga uvijek imam i sretan sam zbog toga.

Marko Veljković, 5.c

Posljednji list na hrastu

Ja sam posljednji list na hrastu. Na najvišoj sam grani. Osjećam se tužno i usamljeno. Došla je jesen. Kad je zapuhao jak vjetar, svi su moji prijatelji pali, a ja sam ostao sam. Jan Klobučić, 2.b

Filip Gunjača, 8.b

Ja sam jedan list. Volim padati s grane, šuškati, ljuljuškati se i mahati. Jednog je dana zapuhalo jako jugo i počela je padati kiša. Vjetar me bacio sa stabla i tu je bio moj kraj. Juraj Vuković, 2.b

Moja maska

Zovem se Nika. Trbušna sam plesačica. Malena sam, ali sam jako zabavna i vesela. Plesati svašta mogu, izvijati znam bok. Kada plešem, haljinica mi zvecka zvoc,zvoc,zvoc... Svojim plesom rasplesat ću mnoge ljude. Pljesak je najveća nagrada za moj trud. Nika Trdoslavić,3.b


UREDNOST I NEUREDNOST

Jednog dana kad sam se vratila iz škole, bila sam jako umorna i nije mi se dalo pospremati sobu i ormar. Sve sam stvari s poda samo ubacila u ormar i ladice te je moja soba opet izgledala uredno. Kako su prolazili dani stvari su mi se nagomilavale. Ladice i ormar bili su puni, a stvari na podu bile su razbacane. Počela sam pospremati, no javio mi se neki glasić: "Pusti te stvari, one nisu važne, važnija je igra i zabava." Pomislila sam da je upravu, no javio mi se još jedan glasić: "Mila, bolje je prvo pospremiti sobu, a onda se ići igrati jer ako ti mama uđe u sobu, vidjet će nered i onda se sutra nećeš moći igrati." Malo sam promislila i rekla: "Možda imaš pravo." Kad sam opet počela spremati, neurednost se opet javi: "Mama ti je još na poslu i sigurno se dugo neće vratiti pa ćeš nakon igre spremiti sobu." Povjerovala sam neurednosti i otišla se igrati. Kad se mama vratila kući, bila je jako ljuta. Posljedice neurednosti bile su grozne. Mama me kaznila, a sobu sam kasnije morala pospremati puna dva sata. Iz ove situacije naučila sam da uvijek moram biti dobra i uredna, a ne neposlušna i neuredna jer mi se ta stvar vrati na još gori način.

Mila Jovanović, 5.a

Moja plava kasica Kad sam bila

mala, uvijek bih plakala da mi mama kupi lutku ili

medu, ali čim bih je dobila, više mi ta igračka nije bila zanimljiva. Nikad se nisam igrala lutkama, plišanim medvjedićima i drugim igračkama. Jednog dana, imala sam oko tri godine, mama, tata i ja otišli smo u trgovinu brava, lokota, ključeva i slično. Moj tata je morao kupiti lokot za bicikl. Ja sam tada vidjela nju, tu lijepu, plavu, malu kasicu. Imala je mali ključ. Kao i

obično, ja sam počela plakati da mi je kupe. Kako me poznaje, mama mi je nije htjela kupiti jer je mislila da ću je brzo

odbaciti, ali kao i obično - popustila je.

Od tada je kasica

uvijek uz mene. U nju sam

stavljala mamine stare

parfeme, jedan se parfem

prolio pa se kasica počela

lijepiti. Dok sam još bila

mala, u nju sam slagala

umjetne novce i igrala se

banke, a kad sam odrasla,

počela sam spremati

džeparac u nju. To radim

i sada. I dan danas moja

kasica lijepi se od parfema

i tko zna od čeka još. Na

njoj su još uvijek sličice

koje sam lijepila kada

sam bila mala. To je moja

najdraža igračka.

Nina Maria Milotić,

5.c

Liam Obić, 4. a

29 DRAGI KAMEN

Moja mačka

Moja je mačka svašta jela Postala je jako debela.

Na travi se sunčala,

I cijeli dan uživala, Ništa nije radila,

Samo si je brke gladila. Došao je veliki miš,

Mačka je od muke skočila u vis!

Nika Trdoslavić, 3.b Noa Sardoz, 7.b

Nina Sebastian, 4.b

Moja medvjedica Bianca

Moja medvjedica Bianca bila mi je najdraža igračka. Imala je dugu, bijelu, mekanu

dlaku. Imala je velike, crne oči koje su uvijek svjetlile, za razliku od njuške koja je bila malena. Bianca je imala malene, meke uši, a na desnom uhu naušnicu koju sam joj

poklonila za 1. rođendan. No, koliko god ona malena bila, a velika je otprilike kao

ovaj papir, ona je imala veliko srce i oduvijek mi je bila miljenica . Na svu sreću i dan

danas je!!!

Pismo zahvalnosti

Draga Bianchy, zahvaljujem ti jer si mi u tami pokazivala put, bila si sa mnom u plaču

i smijehu, brizi i veselju, i uvijek si bila na mojoj strani. Kada bih se nečeg bojala, ti si

mi davala sigurnost. Ti si mi bila prijatljica koja me do dan danas nije izdala!!! Hvala!

Dorotea Božić, 5.c

Ja sam malo zrno pšenice. Ratari su me bacili u zemlju.

Ukopao sam se i zaspao. Nakon tri tjedna osjetio sam da me nešto

škaklja po leđima. Shvatio sam da iz mene rastu prve klice koje uz

pomoć kiše i sunca u proljeće izrastu u lijepe zelene vlati. U ljeto dolaze ljudi i požanju mene i druge vlati pšenice.

Tada se rastaju vlati i zrnja. Suhe stapke odlaze u snopove, a zrnja

u mlin. Čarobnjak mlinar pretvori me u brašno od kojeg

mađioničar pekar radi prave delikatese. Jako je lijepo biti pšenica

zato jer najedem mnogo gladnih usta.

Matija Benčik,3.c


Priča jednog zrna

Miš

Blago malom mišu,

U svaku rupu stane, Vješto se krije od

Mačke gladne.

Kad po sir žuti krene,

Ne zna što ga čeka,

Jao, malom mišu

Ako ga mišolovka ščepa.

Alesia Bajraktarević, 3.b


Lana Husein, 2.d

Roko Stipica, 2.d

Veronika Karlović, 5.b Nikka Jakupović, 5.b

Moj nono

Moj nono se zove Vlatko. Ima sivu kosu. Nosi naočale. Ima zelene oči i

nema bradu. Mršav je. Ima šećernu bolest. 68 mu je godina. Jako je pametan. Čuva mog brata, vodi ga u šetnju i igra se s njim. Kuhao je u

vojsci, a sada kuha nama. Ja volim svog nona i on voli mene!

Juraj Topić, 3.a


Moj tata

Moj tata se zove Saša. On ima smeđu kosu i smeđe oči. Odijeva se sportski. Moj tata je: dobar, pravedan, iskren. Često me

miluje. Smiješan je i ima 41 godinu.

Moj tata je dobar kuhar, on kuha paštu, juhu, meso… Često mi

pomaže kod zadaća.

On se prema meni odnosi iskreno i s puno ljubavi. Ja mu

uzvraćam ljubavlju, poslušno i ne lažem ga.

Ja najviše volim svog tatu…

Nika Raković, 3.a

Moja mama

Moja mama ima crnu kosu. Ima zelene oči. Uvijek je nasmiješena. Mršava nije, niti je pretila. Moja mama

voli peči kolače i kekse. Njezini kolači su jako ukusni.

Mamina pita od jabuka je moja najdraža. Ona voli

gledati stare slike i sjećati se svojih predaka.

Alma Omanović, 3.a

31 DRAGI KAMEN

Moja prabaka

Moja prabaka se zove Ljubica. Kosa joj je siva i

ima plave oči. Ona ima 84 godine. Mora hodati

pomoću štake. Odijeva se u toplu odjeću. Ona pazi na mog psa dok me nema. Ona mi je jedina

prabaka koja mi je ostala. Moja prabaka mi kuha

ručak i pomaže kod učenja. Visoka je, dobra, vitka

i dobrodušna. Nosi naočale za vid. Moja prabaka

je u mirovini. Jako je volim!

Lara Tomić, 3.a

Nina Sebastian, 4.b

Andrea Šimek, 8.c

Dorotea Červar, 8.c

Moja mama Moja mama se zove Marijana, ali doma je svi zovemo Maja ili mama. Ona ima 36 godina, vitka je, voli slušati glazbu i baviti se sa mnom i sekom. Ima smeđu, kratku, ravnu kosu sa svijetlim pramenovima. Ima prekrasne oči koje svjetlucaju kada

gledaju mene seku i tatu. Na sredini lica ima mali nosić i usta koja svako toliko dijele poljupce. Najviše se voli sportski odijevati. Ona je prava majstorica u kuhinji i često nam peče kolače. Uvijek je nasmijana, osim kada seka i ja ponekad ne slušamo pa je razljutimo. Ja volim svoju mamu onakvu kakva je!

Sara Kutić 3.a

Da sam oblak

Da sam oblak, ja bih plovila nebom. Promatrala bih

zemlju, igrala bih se s

pticama, šaputala bih suncu

uspavanke prije nego što

zaspe. Noću bih brojala

zvijezde i gledala osvijetljen

grad.

Ali ne želim biti oblak, ni na

trenutak, zato što se bojim

visine i mislim da mi je puno

ljepše biti sa svojim najmilijima.

Elena Kiss, 3.c


Da sam oblak, putovao bih po

cijelom svijetu. Prvo bih išao u

Ameriku. Igrao bih lovice s drugim oblacima sve do Japana.

Svratio bih u Afriku i gledao

kako se igraju lavovi i ostale

divlje životinje. Potrudio bih se

dovesti kišu tamo gdje je suša i

maknuti je tamo gdje su poplave.

Bilo bi mi lijepo jer bih upoznao

cijeli svijet.

Stefano Radolović, 3.c


Jabučice moja

Vero si slatka, jabučice moja.

Tvoj me osmih veseli. Kako lipo mi vonjaš, jabučice moja.

Lipo mi spi i počini. Vanesa Grdić, 4.b

Da sam oblak

Da sam oblak,

putovala bih svijetom na snježne planine i na travnata brda.

U letu bi mi pomagao vjetar,

Jurila bih sve do sunca.

Da sam oblak,

pustila bih kišu da se sve šume ovog svijeta napiju

i da u presušene rijeke dođe voda.

Da sam oblak,

dopustila bih da na meni leže anđeli.

Da sam oblak,

bila bih sretna.

Marlena Odobašić , 3.C

Uspavanka

Lipo spavaj zlato moje, jabuko mića črljene boje.

Lipo sanjaj meni ti,

cvitu moj najlipši.

Dok ti tićem lice glatko, sanjaj dušo, sanjaj slatko.


Nina Sebastian, 4.b

Tisa Batijanić, 7.a

Ana Diminić, 6.a

Likovni i literarni radovi učenika

Pozdravlja me jesen

Šetam šumom, a pokraj mene golo drveće zavija od boli. Vjetar šumi kroz promrzle grane i veselo diže otpalo šareno lišće u modro nebo, na kojem bezbrižno skakuću lepršave bijele ovčice. Osluškujem: razigrane ptičice zvižđuću od grane do grane, a šareno lišće šušti kad po njemu skakuću zečevi. Gljive veselo namiguju dok šetam sve dalje i dalje u tamnu šumu. Kesteni se kotrljaju, a šipak se rumeni među otpalim lišćem. Leptirići sretno lete dok među granama sunce bježi od mraka. Grmovi malina i jagoda su poluprazni. Srne brižno traže hranu za svoje mlade, a sove su zatvorile krupne oči i čekaju mrkli mrak. Zmije gmižu po zemlji dok gušteri bježe pod kamenje. Odjednom počne padati kiša kao iz kabla. Brzo sam krenula kući da se ne prehladim. Kada sam stigla, ispričala sam mami sve što sam vidjela, a ona me samo pogledala i počela se smijati. Ovu pustolovinu bih ponovila još sto puta.

Aleksandra Pandurević, 5.b

Lungomare

Dok šetam obalom Lungomare, vjetar od mora šije bijeli stolnjak i igra se s ovčicama na nebu. Odjednom se pojavi sunce, crveno kao vatra u plavom polju. Šareno lišće šušti mi pod nogama, vjetar se smije s valovima udarajući njima o stijene i prskajući ljude. Sada sam vidjela da vatri treba još malo da se uguši u plavetnilu. Osjećaj je divan, no šetnju je pokvarila iznenadna kiša. Veronika Karlović,5.b

33 DRAGI KAMEN

Uspavanka


Lipo sanjaj meni ti,

cvitu moj najlipši.

Dok ti tićem lice glatko, sanjaj dušo, sanjaj slatko.


Nina Sebastian, 4.b

Mila Jovanović i Anton Martini Čuperjani, 5.a

Luana Zrinić, 6.a

Moje putovanje

Jednog dana sijalo je sunce. Bila sam na hrastu sama. Puhao je vjetar i odnio me daleko, jako daleko. Na drugi otok. Na otoku je bilo puno drveća. Pala sam pored puža. U početku se nismo slagali, ali s vremenom smo postali prijatelji.

Ivana Petković Rakovac, 2.b

Priča jednog lista

Sjedim za stolom i pišem zadaću. Umoran sam i oči mi se zatvaraju. Ja sam list, lijepi, žuti list na velikom hrastu. Srce mi je stalo jer ne vidim n i k o g a o k o s e b e . Č u j e m vjetar:“Huuuuu...“ O ne, padam.

Tras! Uh, pa to je bio samo san. Stefano Galešić, 2.b Ja sam posljednji list na hrastu. Nalazim se na najvišoj grani hrasta. Osjećam se usamljeno i tužno. Kako je vrijeme prolazilo, postajao sam sve žući i žući...i na kraju i ja sam pao. Luka Vukelić, 2.b

Pozdravlja me jesen Š e ć e m š u m i c o m . Odjednom ugledam staru, sijedu ženu. Ta je žena pokrivena suhim lišćem. Kad je shvatila da sam je prepoznala, brzo je pobjegla. Nisam išla za njom, jer je tada već bilo kasno. Osluškivala sam kako odlazi. Nekoliko je listića palo za njom, zvučalo je kao da stotinjak ovaca jede tvrdi, hrskavi čips. Kući sam stigla toliko oduševljena da sam to noću čak i sanjala. Kad sam se probudila, osjetila sam da se našom kućom širi miris svježe pečenog kestenja. Toliko sam se najela da nisam mogla stajati. Otišla sam na zrak.

Pri izlasku iz kuće primijetila sam da se naš vrtni patuljak smješka, kao da se zaljubio u susjedovu figuricu. Za sušnih ljetnih dana bilo je sparno, ali otkako nam je u Pulu došla gospođa Jesen, sve se pretvorilo u mali raj. Trava raste, a stočari sve sretniji. Oni su najzahvalniji gospođi Jeseni, i kada drugi put dođe, seljani će joj ponuditi sočnog i ukusnog pršuta.

Maria Peteh, 5.b

Ostala sam sama na svijetu Jesen je. Na velikome hrastu ostala sam potpuno sama. Jako sam tužna jer je svu moju braću odnio vjetar. Dok je puhao vjetar, ja sam se čvrsto držala za granu. Jako sam umorna i stara. Bojim se da će me prve kapi kiše srušiti na tlo. Tako mora biti jer moram prepustiti mjesto mladome lišću.

Lina Medica, 2.b


Slatka jesen

Jesen ima puno slatkog voća i povrća. Jučer sam se išla prošetati s tatom. Vidjeli smo puno voća u voćnjaku. Ja jako volim jesen jer je šarena, obojana, slatka i kišovita. Volim skakati po lokvicama i veseliti se s prijateljicama. Poslije kiše išla sam kući, ali nisam bila sama. Otpratila me jesen. Došle smo kući zajedno i u košarici mi je bila jedna jabuka. Odmah

sam znala da mi je to donijela jesen. Ja obožavam jesen! Ivana Pehar, 3.a


Lana Crnogorčić, 4.c

Jesen

Jesen je šarena slikarica.

Ima šarene boje. Cijeli grad prekrila je šarenim lišćem.

Voli kada pada kiša, jer kišu pretvara u šarene kapljice.

Ne voli sunce jer tjera kišu.

Njezin dom je na šarenom stablu. Volim jesen!

Lara Nikolić, 3.a

Jesen

Jesen vjetrovita, Jesen kišovita.

Do moga grada prošetala I kistom sve začarala.

Kiša pljušti, Vjetar šušti.

Kišom posipa ulice gradova I stabla kestena

Lorens Popović, 3.a

Ljubav je kad se netko voli, grli i to osjeća. Amel Mujakić Ljubav je ruža crvene boje. Ljubav je ključić u srcu mom. Ljubav su dvije ptice na nebu.

Lara Tomić

Ljubav su mama i tata, ljubav su baka i djed, ljubav su djeca, ljubav je Valentinovo! Alma Omanović

Ljubav je najslađa na svijetu. Neki ljudi budu zbunjeni od ljubavi kao da ih pauk paralizira. Ivan Mofardin Ljubav je slađa od šećera i od najslađeg bombona. Stella Pejić


Valentinovo u 3. a

Moj zavičaj

Živim u primorskom zavičaju, u Istri. Moj grad je Pula. U primorskom zavičaju rastu: masline, smokva, grožđe, lavanda… Ljudi se bave: maslinarstvom, stočarstvom, vinogradarstvom, turizmom, ribarstvom i brodogradnjom. U mom zavičaju ljudi uzgajaju: koze, magarce, ovce, krave i boškarine. Moj je zavičaj prepoznatljiv po Jadranskom moru. Ovdje su ljeta jako topla, a rijetko padnu kiša ili tuča. Proljeća su topla i ima malo kiše. Jesen je kišovita i promjenjiva. Zime su u mom zavičaju blage,a ponekad padne i snijeg. Volim svoj zavičaj zato jer svako ljeto plivam i ronim u moru! Lorena Ostojčić, 3.c

Jesen

Jesen malena, jesen šarena,

grad razgledala, bojama ga zašarala.

List na grani nije više, Dunja na ormaru miriše.

Sve su ptice otišle , Ostale stanarice.

Benjamin Grgorinić i Lorens

Popović, 3.a

35 DRAGI KAMEN

Čarobna zemlja

Ovo je zemlja u kojoj jedan zamah štapića može učiniti sve. Zemlja u kojoj nema tuge, ljutnje ni prezira. Barem je tako bilo dok jedan čovjek nije kročio u čarobnu zemlju. Za sobom je donio: strah, bijes, zlo i tamu.On je probudio ono što se davno smatralo zaboravljenim - ljubomoru. Ljubomoru koja je prerasla u pohlepu,a pohlepa sve izjeda.Taj čovjek imenom Sjena promijenio je sve. Okrenuo je prijatelja protiv prijatelja, brata protiv brata, kralja protiv kralja. Kad se sve činilo izgubljenim, stigao je Herkul. Onaj isti Herkul koji je porazio Hada, koji je bio Sjenin brat. On se hrabro borio, te na

kraju pobjedio Sjenu izaključao ga u Pandorinu kutiju. Svi su slavili Herkula i tada je Herkul postao istinski junak . Herkulov pothvat je istinski dokaz da dobro uvijek pobjeđuje zlo. Leon Batel-Stojkovski, 3.a

Roland Maglić Metikoš, 8.b

Noemi Poropat, 6.c

Kada se zaljube dvije ptice, nastanu mali ptići. Nebo se zaljubilo u mjesec i nastale su zvijezde. Stablo se zaljubilo

u kišu i nastale su trešnje.

Anea Carić

Ja volim proljeće zato jer se mogu igrati vani i jer su dani duži. Ivan Crnković Za mene je najljepše godišnje doba proljeće. Nicola Zuban Volim proljeće zato jer ima puno životinja vani i ima puno cvijeća i čuje se lijep zvuk. Marin Grubešić Ja volim proljeće zato jer ima puno lijepih cvjetova i zato jer se životinje bude iz zimskog sna i rađaju mlade. Ika Nadrčić

Proljeće mi je lijepo zato što ima puno cvijeća i zato što i na stablima cvate cvijeće. Tajna Benčik Meni je proljeće lijepo jer je sunčano. Meni je proljeće lijepo zato jer ima puno cvijeća. Meni je proljeće lijepo jer se mogu šetati. Meni je proljeće lijepo jer se mogu igrati s prijateljima vani. Marko Bodul

Meni je proljeće lijepo zato što ima cvijeća i listopadno drveće lista. Rade Marković Proljeće mi je lijepo zato što ima puno šarenog i mirisnog cvijeća. Vice Kunjašić Ja volim proljeće jer jako volim saditi cvijeće i jer je malo toplije. Ivan Udović Ja volim proljeće jer cvate cvijeće. Lea Vareško Meni je lijepo proljeće zato jer ima puno lijepih cvjetova i dolaze ptice selice. Bude malo toplije i mogu ići u prirodu. Martin Lozančić

boja koje se skladno miješaju kao na paleti nekog slikara. Jednako je lijepo letjeti noću dok raj svjetlucavih zvjezdica poput tisuće krijesnica ukrašavaju noćno nebo. Kroz svoje sam sanjarenje posjetila mnoge egzotične zemlje i vidjela uzbudljive pejzaže. Poput zmaja koji se uvijek vraća u svoju špilju i ja se nakon sanjarenja vraćam u svoju malu, veselu sobu.

Tisa Gavrić, 6.c

Još od malena sanjarim o tome kako bi bilo uzbudljivo biti zmaj. Letjela bih modrim nebom dok se po njemu razlijeva crveni odsjaj sunca poput odsjaja velike, crvene vatrene kugle. Moje omiljeno doba dana je predvečer kad sunce polako poput umornog starca zalazi nad plavu pučinu. Ja tada raširim svoja smeđa, kožnata

krila i poput suhog lista na vjetru lagano silazim s visine prema zemlji. Uvijek me iznova iznenadi šarenilo i bogatstvo

O proljeću- 1.b

Snatrim, sanjarim, maštam


Sandi Mujagić, 4.c

Katarina Stanić, 6.c

Maja Marić, 6.c

Luana Zrinić, 6.a

Da sam zima, bila bih hladna zima u primorskom

zavičaju s puno snijega. Ledila bih ceste, bacala snijeg na

kuće i sve bih zabijelila. Djeca bi se veselila snijegu. Grudala

bih se i pravila snjegovića, uživala u klizanju, sanjkanju i

skijanju.

Možda bih starije ljude malo rastužila. Oni bi morali

bacati sol i čistiti snijeg lopatama i ralicama. Bilo bi im jako

hladno i teško. Oni ne bi bili raspoloženi za klizanje,

sanjkanje, a niti za skijanje.

Voljela bih biti zima jer bih u našem zavičaju djecu

usrećila snijegom.

Erika Pernić, 3.c


Da sam zima

Ja tinejdžer žutokljunac “Ma šta je ovo? Pa to je redstore! Jeah, imam ih 64!” derem se ja jutros dok igram Minecraft. Za limače , Minecraft, s velikim M, je najjj igra u svemiru. „Sine, spremi se za školu , odmah!“ opet mi ona tupi mozak. „ MAA, daj još pet minuta.“ pokušavam biti umiljat, no niš od toga. „Gasi kompjuter!“ Ljutito gasim komp, te se vučem do sobe ko krepana mačka. Dobro, ‘ajde, odoh ja u školu. Tamo profe sole pamet. Doma starci, na čelu im mater, a u školi profe. Izbjegavam kolac, dobijem dvicu. Vratih se doma, vodi se rat! Bježim na trening bar jedan sat. Od četiri do šest razbijam trice. Dođem doma, nema šalice.

Zadaća kreće, hvata me jeza, ostanem tada i bez zadnjeg PEZ-a. Mirim se sa starci, di sad komarci? Prođoše žmarci i stari parci. Ombretta je bolesna, jadan sam ja, učim do tri, u školi do dva. Šivana glava, razbijen nos. To već zna i najmanji kos. Ne znam šta da radim, da li da čupam ili da sadim? JA SAM BJEGUNAC, TINEJDŽER , ŽUTOKLJUNAC!!! Jure Šiško, 6.b

37 DRAGI KAMEN

Staša Radulović, 6.b Silvija Petrović i Ana Marija Ivanov, 7.a

Rafaela Grgorinić i Gorica Karlović, 7.a

Vice Kunjašić, 1.b

Ne vidimo zvijezde

Okusi riječi vjere gdje pohlepi nemoj vjerovati. Ovdje stalo je vrijeme uvijek

od osam do deset. Teško procijeni teret ako netko se zezne

jer ispod ovih oblaka mi ne vidimo zvijezde.

Ispod ovih ožiljaka uvijek isto srce tuče mada nije k’o jučer.

Daleko od kuće, daleko od snova,

predaleko za vjerovati. Da bi čovjek nešto trebao,

zar bi trebao postojati? Dal’ bih trebao se bojati

svih tih misli u glavi? Izgubiš smisao u laži, izgubiš sebe u nadi.

Tu gdje svatko gleda svoja pravila lako je izrezati površinu, al’ teško iščupati korijen.

Jer ispod ovih oblaka mi ne vidimo zvijezde.

Rikardo Tonja, 7.a



Emil Bičević, 1.b

Nicole Zuban, 1.b

Alessia Ravnić, 1.b

Moj zavičaj Moj zavičaj je Istra, preljepi poluotok na kojemu ljudi rado žive,

a gosti mu se rado vraćaju. Istra obiluje mnogim znamenitostima za

koje zna cijeli svijet. Pulska Arena jedan je od najljepših i najčuvanijih

amfiteatra na svijetu. Nadaleko je poznat i Hum koji je ne samo

najmanji grad u Istri, nego i u cijelome svijetu. Možda naše more nije

najveće na svijetu, ali je čisto, bogato ribom i mnoštvom otoka i

poluotoka. Legenda kaže da je div Dragonja stvorio pazinsku jamu i

četiri rijeke, a div Veli Jože obranio Motovun od mletačkih osvajača.

Istarska povijest ima mnoge velike ljude, ne visinom, već zbog

njihovih djela. Biskup Juraj Dobrila zaslužan je za širenje pismenosti

među seljacima i radnicima. Mate Balota pjesnik je čije su pjesme rado

čitale mnoge generacije đaka. Postoje mnogi veliki ljudi o kojima nikada

nećemo čitati u povijesnim knjigama, a koji su svojim marljivim radom

promjenili život u mom zavičaju.

Moj je pradjed radio na Brijunima. Brinuo je o životinjama u

ZOO vrtu i maslinama. Trag njegovog rada i danas gledaju tisuće ljudi

koji posjete taj čarobni otok iako mog pradjeda više nema. Svjetskim

morima plove brodovi koji su izgradili marljivi radnici brodogradilišta

Uljanik. Istarska vina i maslinovo ulje cijenjeni su u mnogim zemljama.

I oni su plod marljivog i nesebičnog rada običnih ljudi. Svaki čovjek

koji s ljubavlju obavlja svoj posao može promijeniti život u mom

zavičaju. Zato su svi ti ljudi velikani iako njihovo ime neće biti

zapisano ni u jednoj povijesnoj knjizi.

svijetlio u mraku. Ponekad bih ga

bacio, npr. u zid, a on bi pitao:

“What are you doing?” Kad bih

ga jako stisnuo, on bi počeo svi-

rati gitaru. Možda me je baš to

potaknulo da i ja počnem sviratii

gitaru?

Leo Pejković

Kada sam bio mali, imao sam

jednog medvjedića koji me

tješio i davao mi sigurnost kada

mi je bilo najteže. Medvjedić se

zvao Winnie. Bio je malen, s

kratkom crvenom košuljicom I

gitarom u ruci. Nikada se nisam

odvajao od njega. Mislim da

sam ga najviše volio zato što je


Moj medvjedić Winnie

Moj medvjedić

Moj medvjedić, jako si mi bio drag i nisam si mogao zamisliti boljeg prijatelja od tebe! Volio sam tvoje bijelo krzno i te velike plave oči. U mom sjećanju si velik poput nekog velikog nebodera. Tad sam bio malen i mislio sam da ćeš onako veliki svakog trenutka pasti na mene. S vremenom sam narastao i promijenio mišljenje. Veoma sam te volio i nikad te neću zaboraviti.

Daniil Dabić, 5.a

Ja sam slikar proljeća Da se predstavim! Ja sam proljeće. Odlučio sam otići do jednog grada gdje je jako hladno, to jest, gdje su zime hladne. Spremio sam se. U jednu crvenu torbu stavio sam: paletu, vodene boje, sunce, cvijeće, potok, bumbare, listiće… Krenuo sam, a kako je put bio dug, cvijeće mi je bilo teško pa sam ga morao izbaciti. Vjetar ga je otpuhao na jednu prekrasnu zelenu livadu. Odjednom se preda mnom stvorio grad u koji sam i trebao doći. Primio sam se posla. Izvadio sam paletu i vodene boje te sam sve počeo bojati. Kad sam bio gotov, izvadio sam žuto, toplo Sunce. Sunce sam bacio u zrak i ono si je odmah našlo ugodno mjesto u oblacima. Kukce sam pustio da idu gdje hoće. Kako sam se bližio kraju, dignuo sam se iznad sredine prekrasne livade. Dozvao sam vjetar da puhne te da se cvijeće porazbaca po livadi. Uspjelo je! Gle! Evo i djece. Više nisu u dugim rukavima i zimskim jaknama. Sad su u proljetnoj laganoj odjeći. Spušta se već noć i spavati moram poć. Moram naglasiti da mi je ovaj dan protekao lijepo uz tople i vedre boje. Vidimo se sljedećeg proljeća! Sara Kutić, 3.a

39 DRAGI KAMEN

Marina Grgorović, 7.b

Dea Kalebić, 7.a

Dragi medvjediću Bruno! Bio si moja najdraža plišana igračka. Hvala ti što si me čuvao kad sam bio sam i davao mi savjete iako zapravo i nisi govorio. Bio si žut i imao si rupe na obje ruke i noge, i koliko god te šivali, uvijek bi se raspao. Hvala ti što si me tješio u trenucima kad sam bio uplašen, a najviše ti hvala što si me ti zapravo odgojio. Volio bih da te još uvijek imam, ali što je bilo bilo je. Jednom riječju - hvala ti za sve! Leonard Glasnović, 5.c

Krvavo ogledalo Sve se to dogodilo u kupaonici prošle godine. Ustala sam ujutro, ušla u kupaonicu i ugledala ogledalo koje je bilo žućkaste boje. Zagledala sam se u njega i čula tihe vriskove. Potrčala sam, a srce mi je kucalo k'o ludo. U školi se nisam mogla koncentrirati na sat. Vriskovi koji su dopirali iz ogledala bili su sve jači.

Došla sam kući i krenula prema ogledalu. Ovaj put ogledalo je krvarilo, a vriskovi su sve više dopirali do mene. S druge strane kupaonice visio je obješen, krvlju umrljan plišani medvjedić. Na zidu je crvenom bojom pisalo: ''You will be dead'' . Vrisak se čuo tako jako da sam pala na pod. Na mene je pao krvavi medvjedić…

Severina Majčica

Znatiželjna djevojka

Bilo je to prije dva tjedna. Odlazila sam iz trgovine. Bilo je 19 i 30 navečer. Uvijek kad sam prolazila pored te

kuće prolazila me jeza. “Ukleta kuća” izazivala je znatiželju. Bila je zarasla u biljke i visoku travu. Zid nije bio obojen.

Prozor je bio otvoren i mogla se vidjeti unutrašnjost kuće: sve je bilo razbijeno, puno prašine i paučine. Ograda je bila

zahrđala, a na njoj je bio lokot. Odlučila sam preskočiiti zidić i malo razgledati. Kada sam došla ispod jednog prozora,

vidjela sam ogromnog pauka. Već sam se tada uplašila, ali sam odlučila nastaviti dalje. Vrata kuće bila su malo odškri-

nuta pa sam ušla. Kad sam zakoračila u dnevni boravak, na kauču je ležao kostur. Vrisnula sam i potrčala prema vra-

tima, no tada sam začula pomicanje namještaja u kuhinji. Otišla sam prema kuhinji i tamo ugledala staricu s podočnja-

cima i dubokim borama. U ruci je držala krvavi nož. Ja sam iskočila kroz razbijeni prozor, no morala sam se vratiti po

torbu koja mi je ostala pred vratima. Na vratima me je već čekala starica. Brzo sam joj zalupila vrata i pobjegla.

Kad sam došla kući, otišla sam u sobu i razmišljala o onome što sam doživjela. Začula sam nekakav šum, po-

dignula pogled prema vratima i tada je baš ta starica otvorila vrata i potrčala prema meni…

Andrea Prenc, 6.c


sam cijelo vrijeme osjećala nečiju

prisutnost. Razgledavala sam dvorište

i vidjela staro stablo, a na njemu ljul-

jačku od automobilske gume. Ušla

sam u veliku kuću i počela tražiti

svoju sobu. Usput sam razgledavala.

Kad sam došla na kat, ugle-

dala sam spuštene ljestve za na ta-

van. Bila sam znatiželjna i krenula

gore. Tavan je bio prljav, prašnjav,

pun razbacanih starih stvari, ali

najviše mi je za oko zapelo staro ogle-

dalo prekriveno plahtom. Pred

ogledalom je na vješalici visila

prelijepa bijela haljina. Toliko mi se

svidjela da sam je morala isprobati.

Uzela sam haljinu, prislonila je uz

tijelo i razmaknula plahtu.

Kad sam se pogledala u

ogledalo, iza sebe sam ugledala

djevojku moje visine. Na sebi je imala

haljinu poput one na meni. Kosa joj

je bila tamna, a oči crne poput smrti.

Monika Tijanić

Kutak za strašne priče

Tavan

Bio je to lijep sunčan dan, no

u jednom se trenutku pretvorio u kišu i

grmljavinu. Uzrok tomu bio je to što su

moji roditelji rekli da se selimo daleko

od mojih prijatelja, škole i dečka Paola.

Bila sam tužna jer sam voljela kraj u

kojem sam živjela i zato što smo se

stalno selili. Spakirali smo se i krenuli.

Kad smo stigli, mama, tata i

brat bili su presretni ugledavši našu

novu kuću, no ja sam bila uplašena jer


Tihany Jozić, 6.b

wake up one day, and remember that I didn't do anything interesting in my life, nothing at all. Of course, I want a good job and to find "The love of my life", ant to live happily

forever, but out generation dumb because of everything they depend on TV, mobile phones, etc., will have to work, or they will suffer. Life is just a long journey, and

we have to search anf discover

every little peice of that road.

Nino Lalić, 7.a

Hello, I'm Nino and I am thirteen years old. I am just a boring teenager, but I hope my

future wil be more awesome. I expect to work with my firend, even when we already have families, to stay connected. Why do we only think about money, when we have friends? No matter how much money you have. How "rich" you are, when you don't have friends, you are poor. I hope that I won't stay in Pula, because I would like to travel all the time, like nomads. Visiting far places, climbing the highest mountains, stepping somewhere where nobody was, because, only the sky is the limit. I don't want to

Likovni i litetarni radovi učenika

How do I imagine my future?

How do I imagine my future We learn from the past, enjoy in the present and wonder about the future. I have thought, won-dered and already put so many hopes into my future. Here is a short story how I see and want my future to be like. After I finish primary school with almost all A’s I will get in to the high school I want. During those four years I’ll finally cross the Croatian border and travel. After the high school I will get in to a good college on which I’ll also get a scholarship. I don’t know which one yet but hopefully it won’t be in Croatia. When I finish my college I’m going to take a free year to do all the stuff I’ve ever wanted. I’m going to travel and see all the big cities: London, Paris, New York, Los Angeles and more.

I’m going to see the Big Ben, climb the Eiffel tower, admire to the amazing city that never sleeps and of course go see the Hollywood sign. I will visit Disneyland, Tomor-rowland or maybe learn how to ski-all the things I’ve ever wanted to do. After that amazing, let’s call it “year of my life”, I’ll get home and find a job with a big wage. I still

don’t know which job, but I know it has to include travelling, meeting new people or even being famous. Then, the time will come and I will meet the love of my life - my soul mate. His proposal will be really romantic and soon we will get mar-ried. Our wedding will be beautiful and we will invite a lot of our dear friends. I will have my own family. Our house will be big, with a nice front yard and a big balcony. We will live somewhere in England or the United States of America. This story is not really realistic and I know it, but I’m going to work hard and do my best to make it all come true. I really hope I’ll succeed.

Tisa Bastijanić 7.a

41 DRAGI KAMEN

Daniel Šuran, 8.a

Ana Franjul, 8.b

Luka Gavranić, 8.c

Grupa učenika 2. d razreda s učiteljicom Bojanom Manzin “otpuhnula

je prašinu” s nekih zaboravljenih predmeta iz prošlosti istarskih

seljaka koji nas podsjećaju na siromaštvo i težak život naših predaka.

Cilj ovoga projekta bio je očuvanje jezične raznolikosti i tradicije te

njegovanje zavičajnosti u nastavi.


Čakavska slovarica - 2.d razred

S KAO SPONE


F KAO FERA

L KAO LAVIĆ

O KAO OGNJIŠTE

K KAO KANICA

M KAO MAŽENIN

Najviše odgovora pod b):

Ti si dobra i zabavna pri-

jateljica, ipak nisi spremna na

velike žrtve. Sebe uvijek

stavljaš na prvo mjesto.

Najviše odgovora pod a):

Ti si sebična i razmažena.

Prijateljice ti nešto znače

samo dok od njih imaš

koristi. Čim se nađete u prvoj

nevolji, ti brišeš u nepozna-

tom smjeru. Nastavi tako i

zauvijek ćeš ostati sama.

Najviše odgovora pod c):

Ti si najbolja prijateljica ikad.

Požrtvovna si, zabavna i

puna razumijevanja. Moraš

naučiti odabrati iste takve

prijatelje za sebe. Neki ljudi

te jednostavno ne zaslužuju.

Zabavne stranice

prijateljica. b) Pokušat ću nagovoriti mamu

da mi dopusti družiti se s njom

c) Ništa nas neće spriječiti u prijateljstvu.

5. Prijateljica ti je posudila ogrlicu, a ti si je izgubila, što ćeš učiniti?

a) Lagat ću da nije meni posudila ogrlicu.

b) Ispričat ću joj se. c) Kupit ću joj novu i ispričat ću joj

se. 6. Tvoja najbolja prijateljica nije ti

došla na rođendan. Kako ćeš reagirati?

a) Prekinut ću svaku vezu sa njom. b) Nazvat ću je i porazgovarati s

njom. c) Oprostit ću joj. Sigurno nije

nikako mogla doći. Naše prijateljstvo nije vrijedno te svađe.

7. Ti i prijateljica zaljubljene ste u istog dečka. Što ćeš napraviti?

a) Nije me briga za njene osjećaje.

b) Neka bolja pobijedi . c) Reći ću da mi je ona važnija od

dečka. 8. Prijateljica je na facebooku

objavila video gdje si kao mala

imala vodene kozice. Što ćeš učiniti?

a) Objavit ću njene fotografije kada je bila debela.

b) Pitat ću je je li to učinila zlonamjerno.

c) Ne ljutim se, sigurno je imala dobre namjere.

9. Ti i prijateljica šećete trgovačkim centrom. U dućanu nađete cool majcu koja vam se objema sviđa. Što ćeš učiniti?

a) Zatvoriti ću je u WC da samo ja kupim tu majicu.

b) Pokušat ću je odgovoriti od majice.

c) Obje ćemo kupiti majicu. Bit ćemo štosne u istoj majici.

10.Koga bi izabrala da moraš birati između ocjena i prijateljice.

a) Ocjene su uvijek na prvom mjestu.

b) Teško mi je odlučiti. c) Prijateljicu naravno, ocjenu mogu

uvijek ispraviti.

Kviz: Provjeri snagu prijateljstva

1. Prijateljica ti je posudila časopis. Zaboravila si ga na plaži i kad si se vratila, nije ga više bilo. Što ćeš sada?

a) Zaboravit ću na sve. b) Ispričat ću joj se. c) Reći ću joj da mi je žao i

kupit ću joj novi časopis. 2. Posudila si od prijateljice

bilježnicu iz hrvatskog. Drugi dan 1. sat hrvatki, a ti si zaboravila bilježnicu kod kuće. Što ćeš sada?

a) Baš me briga,neka piše na neki papir.

b) Posudit ću joj nekoliko papira.

c) Nazvat ću roditelje i zamoliti da mi donesu bilježnicu.

3. Prijateljica i ti dogovorile ste se da idete na super tulum. Došla si do nje spremna, a ona ti je rekla da ne smije ići. Kako ćeš reagirati?

a) Izderat ću se na nju. b) Bit ću tužna, ali što je tu je. c) Reći ću joj da nema veze, ići

ćemo drugi put. 4. Mama ti je zabranila da se

družiš s prijateljicom jer loše utječe na tebe. Što ćeš učiniti?

a) Ništa, postoji 100 drugih

43 DRAGI KAMEN

Kiara Brljafa, 7.b

Talijanski jezik Romina Damijanić, 8.b 1.mjesto mentorica: Andreina Palaziol Na Državnom natjecanju 3.

mjesto

Tehnička kultura Danijel Šuran, 8.a - Raketno modelarstvo 1.mjesto Lara Despić, 8.a - Elektrotehnika 2.mjesto Roland Maglić Metikoš, 8.b - Aviomodelarstvo 2.mjesto Tisa Bastijanić, 7.a - Obrada

materijala 3.mjesto Alen Adrović, 5.b - 8. mjesto mentorica: Sanja Milaković

Engleski jezik

Adrian Hristovski, 8.a 2.mjesto mentorica: Jelena Gugić

Kemija Marija Ezgeta,7.c 2.mjesto Elena Kuprešak, 7.c 4.mjesto Rea Filjar, 7.c 5. mjesto mentorica: Matea Hervat

Geografija Nikola Radović, 6.a 2.mjesto

Elena Kuprešak, 7.c 2. mjesto

David Folja, 6.a 2. mjesto Silvija Petrović, 7.a 4. mjesto mentorica: Branka Jurišić

Hrvatski Jezik

Romina Damijanić, 8.b

6. mjesto

Mentorica: Evelina Majcan-Lenić

Fizika

Demi Lisjak, 8.b

8. mjesto

Mentor: Aleksandar Licul

Likovna kultura:

Marin Belančić, 6.c - priznanje

mentorica: Agnese Sgagliardi-

Trpčevski

Matematika:

Na Županijsko natjecanje pozvani

su učenici Antonio Močinić (5.b) i

Nikola Radović (6.a)

Mentori: Predrag Dukić i Astrid

Banovac

"Pula -moj grad"

Tema ovogodišnjeg natjecanja

bila je “Pula -europski grad”.

Pohvaljene učenice:

Mia Kujundžić, 5. c

Mia Mesić, 8. a

Nagrađene:

U kategoriji animacija:

1. mjesto - Katja Siard

U kategoriji prezentacija i film:

2. mjesto - Andrea Lovrinčić

Rezultati i uspjesi učenika na županijskim

natjecanjima 2013. godine


Nika Radnić, 6.b

Gradsko prvenstvo: Učenice Košarka – 1. mjesto Odbojka – 3. mjesto Stolni tenis – 1. mjesto Šah – 1. mjesto Atletika – 1. mjesto Rukomet - 1. Mjesto Učenici Plivanje – 1. mjesto Šah – 2. mjesto Atletika – 3. Mjesto Županijsko prvenstvo: Učenice Košarka – 1. mjesto Stolni tenis – 2. mjesto Atletika - 2. mjesto Učenici Plivanje – 2. mjesto

Poluzavršno državno prvenstvo: Košarka učenice 4. mjesto

(Nataša Mišić, Ivana

Babić, Katja Mikolić, Katja

Antolović, Demi Lisjak,

Mia Mesić, Elizabeta Antić,

Tatjana Doblanović i Lara

Despić)

Rezultati školskog sportskog društva u školskoj godini 2012./2013. godini


OŠ Vidikovac - malonogometni prvaci Pule Na terenu OŠ Vidikovac odigrana je završnica malonogometnog prvenstva Grada Pule. U velikom finalu Vidikovac je zahvaljujući sjajnom vrataru Leonardu Sabattiju (koji u završnom turniru nijednom nije primio pogodak) i Matiji Orbaniću (strijelcu odlučujućeg pogotka u zadnjim sekundama

finala) svladao momčad Verude i osvojio naslov

malonogometnog prvaka Pule.

Vita Rumora, 7.b Noa Sardoz, 7.b Iva Jugovac, 8.b

Ana Maria Ivanov, 7.a

8.b

8.a

46 DRAGI KAMEN

8.a

Edin Omerašević, Adrian Hristovski, Marin Ružić, Despina Smonkar, David Radolović, Ivan Šafar, Ivana Babić, Luka Ilinčić, Nataša Mišić, Elizabeta Antić Nina Matošović, Marko Knezović, Danijel Šuran, Doris Fornažar, Mauro Hržić, Tomislav Trogrančić, Mia

Mesić, Lara Despić, Tajana Doblanović

Razrednica: Evelina Majcan-Lenić

8. c Andrea Lovrinčić, Dea Sokolić, Katja Siard, Katja Antolović, Nicole Greiml, Adriana Milivojević, Stephanie Medica Luka Gavranić, Anronio Poropat, Dino Žepina, Toni Žulić, Ivan Levak, Marijan Luka Grobenski, Mateo Furjan, Egon Stančir Razrednik: Predrag Dukić

8.b Nikita Scheglov, Daniel Marković, Katja Mikolić, Afan Ališić, Amer Mušić, Filipa Angela Kajić, Ema Kovač, Larisa Buršić, Iva Jugovac Matija Šestan, Dino Krizmanić, Demi Lisjak, Tomislav Prhat, Filip Gunjača Roland Maglić Metikoš, Karin Buić Jovičić, David Juričić, Elena Pincin, Ana Franjul, Adelisa Mujanović,

Romina Damijanić, Maja Petković Nikola Dubroja Razrednica: Astrid Banovac

8.c


Podjela Učiteljica pita Ivicu:

- Kojoj grupi životinja pripada zmija naočarka? - Grupi kratkovidnih.

Vozni red

Ivica pita oca: -Tata, znaš li koji vlak najviše kasni? - Ne znam, Ivice, koji? - Onaj što si mi ga obećao za rođendan.

Sporost

Učiteljica lisica kori kornjaču: - Sporo pišeš, sporo zbrajaš, sporo oduzimaš, još

sporije misliš.Postoji li nešto što radiš brzo? - Postoji. Brzo se umaram.

Malo zabave za kraj

Vicevi

Antonia Bojić, 1. b

Lara Pašić., 2. d

Karla Linardon, 2.d

dragi kamen 2013finish.pdf

Documents