Download - zrelost deteta za polazak u skolu
-
7/29/2019 zrelost deteta za polazak u skolu
1/33
1. SPREMNOST DETETA ZA POLAZAK U KOLU PREDUSLOVI
2. TEORIJSKI PROBLEMI PRIPREME DETETA ZA
POLAZAK U OSNOVNU KOLU Opta i neposredna priprema deteta za polazak
u kolu3. RAZNOVRSNI ASPEKTI OPTE PRIPREME DETETA
ZA POLAZAK U KOLU Motivaciona gotovost za polazak u kolu Fizika priprema dece za kolu u vrtiu Emocionalna priprema Socijalna priprema Razvijanje higijenskih, kulturnih i radnih navika
deteta Priprema deteta za prihvatanje kolske
disci line
1. SPREMNOST DETETA ZA POLAZAK U KOLU PREDUSLOVI
2. TEORIJSKI PROBLEMI PRIPREME DETETA ZA
POLAZAK U OSNOVNU KOLU Opta i neposredna priprema deteta za polazak
u kolu3. RAZNOVRSNI ASPEKTI OPTE PRIPREME DETETA
ZA POLAZAK U KOLU Motivaciona gotovost za polazak u kolu Fizika priprema dece za kolu u vrtiu Emocionalna priprema Socijalna priprema Razvijanje higijenskih, kulturnih i radnih navika
deteta Priprema deteta za prihvatanje kolske
discipline
-
7/29/2019 zrelost deteta za polazak u skolu
2/33
SPREMNOST DETETA ZA POLAZAK U KOLU -PREDUSLOVI
SPREMNOST DETETA ZA POLAZAK U KOLU -PREDUSLOVI
FIZIKA I MOTORIKA ZRELOST ( odreeni kalendarski uzrast,telesna i motorika razvijenost )
INTELEKTUALNA ZRELOST ( izvesni stepen razvijenosti panje,pamenja, miljenja
GOVORNA ZRELOST (ovladalo glasovnom strukturompravilnog govora )
SOCIJALNA ZRELOST ( relativna samostalnost prizadovoljavanju svojih potreba, osposobljenost za ivot udrutvu dece i odraslih )
EMOCIONALNA ZRELOST ( izvesna emocionalna stabilnost ikontrola emocija )
MOTIVACIJA ZA UENJE ( interesovanje i radiznalost za kolsouenje )
ISKUSTVO ( u smislu realnih informacija o koli i zahtavima )
FIZIKA I MOTORIKA ZRELOST ( odreeni kalendarski uzrast,telesna i motorika razvijenost )
INTELEKTUALNA ZRELOST ( izvesni stepen razvijenosti panje,pamenja, miljenja
GOVORNA ZRELOST (ovladalo glasovnom strukturompravilnog govora )
SOCIJALNA ZRELOST ( relativna samostalnost prizadovoljavanju svojih potreba, osposobljenost za ivot udrutvu dece i odraslih )
EMOCIONALNA ZRELOST ( izvesna emocionalna stabilnost ikontrola emocija )
MOTIVACIJA ZA UENJE ( interesovanje i radiznalost za kolsouenje )
ISKUSTVO ( u smislu realnih informacija o koli i zahtavima )
-
7/29/2019 zrelost deteta za polazak u skolu
3/33
FIZIKA I MOTORIKA ZRELOST
FIZIKA I MOTORIKA ZRELOST
Ako je postiglo nivo opteg i telesnog razvoja i otpornostiorganizma
Ojaalo fiziko i mentalno zdravlje
Postiglo nivo zrelosti fiziolokog sistema- pre svega centarlnognervnog sistema
U toku je zamena mlenih zuba Ima razvijenu motoriku i spretnost
Ne osea potekoe pri sedenju, stajanju, hodanju
Dobro vidi i uje
Poseduje razvijenu finu motoriku, za pisanje i crtanje Prepisuje sva tampana slova
See makazama i lepi jednostavnije oblike
Ako je postiglo nivo opteg i telesnog razvoja i otpornostiorganizma
Ojaalo fiziko i mentalno zdravlje
Postiglo nivo zrelosti fiziolokog sistema- pre svega centarlnognervnog sistema
U toku je zamena mlenih zuba Ima razvijenu motoriku i spretnost
Ne osea potekoe pri sedenju, stajanju, hodanju
Dobro vidi i uje
Poseduje razvijenu finu motoriku, za pisanje i crtanje
Prepisuje sva tampana slova
See makazama i lepi jednostavnije oblike
-
7/29/2019 zrelost deteta za polazak u skolu
4/33
INTELEKTUALNA ZRELOST
INTELEKTUALNA ZRELOST
elja i sposobnost da ui i ima sposobnost aktivnogperceptivnog pretraivanja i analize ( pronalaenje
jednostavnije slike u sloenijoj )
Srazmerno tano imenovanje, raspoznavanje, razlikovanje,uporeivanje i opisivanje predmeta i pojava iz neposredne
okoline Sposobnost da reprodukuje zapaeno zahvaljujui namernoj
panji
Sposobnost da voljno usredsredi, koncentrie i zadri panjuna odreeni predmet, aktivnost a da pri tome ne pokae
znake fiziolokog zamora Ume da uoava slinosti i razlike meu predmetima po boji,
obliku, veliini, debljini i pri tome moe da vri logiko matematike operacije klasifikacije, serijacije, tranzitivnosti
elja i sposobnost da ui i ima sposobnost aktivnogperceptivnog pretraivanja i analize ( pronalaenje
jednostavnije slike u sloenijoj )
Srazmerno tano imenovanje, raspoznavanje, razlikovanje,uporeivanje i opisivanje predmeta i pojava iz neposredne
okoline Sposobnost da reprodukuje zapaeno zahvaljujui namernoj
panji
Sposobnost da voljno usredsredi, koncentrie i zadri panjuna odreeni predmet, aktivnost a da pri tome ne pokae
znake fiziolokog zamora Ume da uoava slinosti i razlike meu predmetima po boji,
obliku, veliini, debljini i pri tome moe da vri logiko matematike operacije klasifikacije, serijacije, tranzitivnosti
-
7/29/2019 zrelost deteta za polazak u skolu
5/33
INTELEKTUALNA ZRELOST
INTELEKTUALNA ZRELOST Zna koja je njegova leva i desna ruka
Poseduje elementarne matematike pojmove
Broj elemenata u skupu adekvatno oznaava brojkom
Na verbalni nalog moe razvrstati logike blokove prema 4atributa ( boja, oblik, veliina i debljina )
Navodi razloge ( po emu se razlikuju ptica, pas, drvo, staklo- pojam ive i neive prirode)
Crta kuicu, drvo, ljudsku figuru ( 3 do 6 detalja ) crteprepoznatljiv ( 5,5 godina )
Crta figuru oveka sa glavom, telom, rukama i nogama uzprikazivaje svih detalja ( oi, nos, usta, ui, kosa, prsti, odea )
6 do 7 godina
Uoava slinost bilo koje prirode 8 boje, oblika, veliina ) Orijentie se u vremenu ( dan , no, jutro, podne ,.... )
Zna koja je njegova leva i desna ruka
Poseduje elementarne matematike pojmove
Broj elemenata u skupu adekvatno oznaava brojkom
Na verbalni nalog moe razvrstati logike blokove prema 4atributa ( boja, oblik, veliina i debljina )
Navodi razloge ( po emu se razlikuju ptica, pas, drvo, staklo- pojam ive i neive prirode)
Crta kuicu, drvo, ljudsku figuru ( 3 do 6 detalja ) crteprepoznatljiv ( 5,5 godina )
Crta figuru oveka sa glavom, telom, rukama i nogama uzprikazivaje svih detalja ( oi, nos, usta, ui, kosa, prsti, odea )
6 do 7 godina
Uoava slinost bilo koje prirode 8 boje, oblika, veliina ) Orijentie se u vremenu ( dan , no, jutro, podne ,.... )
-
7/29/2019 zrelost deteta za polazak u skolu
6/33
GOVORNA RAZVIJENOST I KOMUNIKATVNOST
GOVORNA RAZVIJENOST I KOMUNIKATVNOST
DETE NA PREDKOLSKOM UZRASTU USVAJA SAMO USMENIGOVOR A PISANI SAMO ONOLIKO KOLIKO POKAEINTERESOVANJE ZA SVET SLOVA I PISANU RE
Da je uglavnom ovladalo glasovima i glasovnim sklopovima (mogue je da neka deca tee izgovaraju , , , D, R, LJ, NJ
to je normalna pojava u tom uzrastu ) Da ume da se igra glasovima, reima
Da poznaje glasovni sastav rei i da postigne odreeni nivorazvoja izraajnog monolokog i dijalokog govora
Da ima dovoljno bogat renik ( da koristi izmeu 2500 i 3000
razliitih rei i pojmova ) Da razume reenice duine do 6 -8 rei
Da sada zna da ispria svoj dogaaj od pre
DETE NA PREDKOLSKOM UZRASTU USVAJA SAMO USMENIGOVOR A PISANI SAMO ONOLIKO KOLIKO POKAEINTERESOVANJE ZA SVET SLOVA I PISANU RE
Da je uglavnom ovladalo glasovima i glasovnim sklopovima (mogue je da neka deca tee izgovaraju , , , D, R, LJ, NJ
to je normalna pojava u tom uzrastu ) Da ume da se igra glasovima, reima
Da poznaje glasovni sastav rei i da postigne odreeni nivorazvoja izraajnog monolokog i dijalokog govora
Da ima dovoljno bogat renik ( da koristi izmeu 2500 i 3000
razliitih rei i pojmova ) Da razume reenice duine do 6 -8 rei
Da sada zna da ispria svoj dogaaj od pre
-
7/29/2019 zrelost deteta za polazak u skolu
7/33
Da srazmerno tano opisuje predmete i pojave iz okolnestvarnosti
Da voli da slia prie koje mu itamo i ume samostalno da ihprepria, potujui odgovarajui redosled i logiku deavanja,bez zastajkivanja, jasno i razumljivo suaocima
Da ga interesuju znaenja rei
Da postavlja pitanja Da ume dobro da se sporazumeva sa drugima
Da ume da slua druge
Tano da preslikava reenicu od tri kratke rei, napisanerukom pisanim slovima
Da praktikuje sve komunikativne funkcije govora a posebnoone koje se odvijaju u interakciji sa drugima
Da srazmerno tano opisuje predmete i pojave iz okolnestvarnosti
Da voli da slia prie koje mu itamo i ume samostalno da ihprepria, potujui odgovarajui redosled i logiku deavanja,bez zastajkivanja, jasno i razumljivo suaocima
Da ga interesuju znaenja rei
Da postavlja pitanja
Da ume dobro da se sporazumeva sa drugima
Da ume da slua druge
Tano da preslikava reenicu od tri kratke rei, napisanerukom pisanim slovima
Da praktikuje sve komunikativne funkcije govora a posebnoone koje se odvijaju u interakciji sa drugima
-
7/29/2019 zrelost deteta za polazak u skolu
8/33
SOCIJALNA ZRELOSTSOCIJALNA ZRELOST
Relativna samostalnost pri zadovoljavanju svojih potreba,
kulturno higijenskih navika Razvijena svest o sebi, poverenje u sebe i svoju okolinu
Biranje omiljenog druga
Preferiranje igre sa istim polom
Pokazivanje zatitnikog ponaanja prema mlaoj deci Potovanja pravila igre sa vrnjacima
Mo sagledavanja situacije iz ugla druge osobe
Komuniciranje sa odraslima
Spremnost na saradnju
Ispoljavanje empatijepojava elementarne samokontrole
Izvesna usmerenost na socijalne norme
Poveana sposobnost voljnog upravljanja svojim ponaanjem
Relativna samostalnost pri zadovoljavanju svojih potreba,
kulturno higijenskih navika Razvijena svest o sebi, poverenje u sebe i svoju okolinu
Biranje omiljenog druga
Preferiranje igre sa istim polom
Pokazivanje zatitnikog ponaanja prema mlaoj deci
Potovanja pravila igre sa vrnjacima
Mo sagledavanja situacije iz ugla druge osobe
Komuniciranje sa odraslima
Spremnost na saradnju
Ispoljavanje empatijepojava elementarne samokontrole
Izvesna usmerenost na socijalne norme
Poveana sposobnost voljnog upravljanja svojim ponaanjem
-
7/29/2019 zrelost deteta za polazak u skolu
9/33
EMOCIONALNA ZRELOSTEMOCIONALNA ZRELOST
Moe kontrolisati svoje emocije Postiglo je izvesnu emocionalnu stabilnost
Steklo je poverenje i samopouzdanje u sebe i ima odreenusopstvenu sigurnost
Ume da reaguje na adekvatan nain na raspoloenje ljudi okosebe, da prepoznaje svoja i tua emocionalna stanja
Ima veu kontrolu sopstvenih impulsa, razvijeniju volju iemocionalnu nezavisnost
Karakteristini realistiki strahovi ( strah od mraka ) i strahovi
od natprirodnih bia Moe da odloi zadovoljavanje potreba
Moe kontrolisati svoje emocije Postiglo je izvesnu emocionalnu stabilnost
Steklo je poverenje i samopouzdanje u sebe i ima odreenusopstvenu sigurnost
Ume da reaguje na adekvatan nain na raspoloenje ljudi okosebe, da prepoznaje svoja i tua emocionalna stanja
Ima veu kontrolu sopstvenih impulsa, razvijeniju volju iemocionalnu nezavisnost
Karakteristini realistiki strahovi ( strah od mraka ) i strahovi
od natprirodnih bia Moe da odloi zadovoljavanje potreba
-
7/29/2019 zrelost deteta za polazak u skolu
10/33
MOTIVACIJA ZA UENJEMOTIVACIJA ZA UENJE
Formiranje unutranje potrebe za saznavanjem Ako saznajna potreba kod deteta nije razvijena kod deteta,
njega nee obradovati saznanje neeg novog, bez ega senee pojaviti ni interesovanje
Vaspita u svom radu sa decom polazi i uvaava dejainteresovanja i potrebe, stvara podsticajnu sredinu i takorazvija radoznalost kod dece, stvara nova interesovanja ikanalie ih
Od posebnog znaaja je pitanje da li dete ima elju zauenjem
Dete e biti spremno da reaguje na izazove novih uenja isaznanja ako ima mogunost da deluje, misli i izraava se uskladu sa svojim trenutnim moima, ako je prihvaeno iuvaeno.
Formiranje unutranje potrebe za saznavanjem Ako saznajna potreba kod deteta nije razvijena kod deteta,
njega nee obradovati saznanje neeg novog, bez ega senee pojaviti ni interesovanje
Vaspita u svom radu sa decom polazi i uvaava deja
interesovanja i potrebe, stvara podsticajnu sredinu i takorazvija radoznalost kod dece, stvara nova interesovanja ikanalie ih
Od posebnog znaaja je pitanje da li dete ima elju zauenjem
Dete e biti spremno da reaguje na izazove novih uenja isaznanja ako ima mogunost da deluje, misli i izraava se uskladu sa svojim trenutnim moima, ako je prihvaeno iuvaeno.
-
7/29/2019 zrelost deteta za polazak u skolu
11/33
TEORIJSKI PROBLEMI PRIPREME DETETA ZAPOLAZAK U OSNOVNU KOLU
TEORIJSKI PROBLEMI PRIPREME DETETA ZAPOLAZAK U OSNOVNU KOLU
Opta priprema deteta za polazak u kolu uvaavati specifinosti detinjstva, ne liavati dete
radosti i punoe ivljenja
pruiti mu potpuno iskustvo koje stie u zivotnim
situacijama vanije od savladavanja nastavnih predmeta je opti
razvoj njegovih intelektualnih sposobnosti i saznajnihinteresovanja da uoava pojave u prirodi i drutvu i
da samo izvodi zakljukejaati mentalno i fiziko zdravlje za napore koje ga
ekaju u koli
Opta priprema deteta za polazak u kolu uvaavati specifinosti detinjstva, ne liavati dete
radosti i punoe ivljenja
pruiti mu potpuno iskustvo koje stie u zivotnim
situacijama vanije od savladavanja nastavnih predmeta je opti
razvoj njegovih intelektualnih sposobnosti i saznajnihinteresovanja da uoava pojave u prirodi i drutvu i
da samo izvodi zakljukejaati mentalno i fiziko zdravlje za napore koje gaekaju u koli
-
7/29/2019 zrelost deteta za polazak u skolu
12/33
OPTA PRIPREMA ZA POLAZAK U KOLUpodrazumeva :
1. dobro razvijeno i fiziki izdrljivo dete
2. dete sa izgraenim motivima, zainteresovanoda ui
3.dete razvijenih voljno karakternih osobina zalaku adaptaciju pri promeni sredine
4.sposobnost ispunjavanja zahteva koji e bitipostavljeni pred njega
OPTA PRIPREMA ZA POLAZAK U KOLUpodrazumeva :
1. dobro razvijeno i fiziki izdrljivo dete2. dete sa izgraenim motivima, zainteresovano
da ui
3.dete razvijenih voljno karakternih osobina zalaku adaptaciju pri promeni sredine
4.sposobnost ispunjavanja zahteva koji e bitipostavljeni pred njega
-
7/29/2019 zrelost deteta za polazak u skolu
13/33
Neposredna priprema deteta za polazak u koluNeposredna priprema deteta za polazak u kolu
realizuje se u predkolskim ustanovama i utzv.NULTIM odeljenjima u okviru osnovnih kola usredinama gde ne postoje predkolske ustanove
Zakonom utvrena kao obavezna
program predkolskog vaspitanja i obrazovanja jerazraen u dva modela A i B iji se izbor vri upredkolskoj ustanovi na nivou svakog posebnogobjekta
A model : vaspitanje i obrazovanje kao interakcija ;
potovanje dejih interesovanja i potreba ;obrazovanje kao unutranja konstrukcija znanja;autonomija centralni cilj; koncepcija predkolskeustanove kao otvorenog sistema vaspitanja
realizuje se u predkolskim ustanovama i utzv.NULTIM odeljenjima u okviru osnovnih kola usredinama gde ne postoje predkolske ustanove
Zakonom utvrena kao obavezna
program predkolskog vaspitanja i obrazovanja je
razraen u dva modela A i B iji se izbor vri upredkolskoj ustanovi na nivou svakog posebnogobjekta
A model : vaspitanje i obrazovanje kao interakcija ;
potovanje dejih interesovanja i potreba ;obrazovanje kao unutranja konstrukcija znanja;autonomija centralni cilj; koncepcija predkolskeustanove kao otvorenog sistema vaspitanja
-
7/29/2019 zrelost deteta za polazak u skolu
14/33
B model : sadri naela, ciljeve, sistem aktivnosti,organizaciju ivota i vaspitno obrazovnog rada,saradnju sa porodicom i lokalnom zajednicom
NEPOSREDNA PRIPREMA DETETA ZA POLAZAK UKOLU obuhvata sledee oblasti :
1. Priprema za nastavu poetnog itanja
2. Priprema za nastavu poetnog pisanja3. Formiranje elementarnih matematikih pojmova
4. Pripreme u podruju upoznavanja okoline
5. Pripreme u podruju likovnog vaspitanja
6. Pripreme u podruju muzikog vaspitanja
B model : sadri naela, ciljeve, sistem aktivnosti,organizaciju ivota i vaspitno obrazovnog rada,saradnju sa porodicom i lokalnom zajednicom
NEPOSREDNA PRIPREMA DETETA ZA POLAZAK UKOLU obuhvata sledee oblasti :
1. Priprema za nastavu poetnog itanja
2. Priprema za nastavu poetnog pisanja3. Formiranje elementarnih matematikih pojmova
4. Pripreme u podruju upoznavanja okoline
5. Pripreme u podruju likovnog vaspitanja
6. Pripreme u podruju muzikog vaspitanja
-
7/29/2019 zrelost deteta za polazak u skolu
15/33
DOBRE STRANE UKLJUIVANJA DECE U PPP kompenzatorska funkcija svoj deci se obezbeuju
uslovi za proirivanje i sreivanja socijalnog isaznajnog iskustva ime se ublaavaju socio-kulturne razlike i obezbeuje donekle podjednakstart za polazak u kolu
programsko i organizaciono povezivanje
predkolskog i kolskog vaspitanja stvorenaosnova za negovanje kontinuiteta u vaspitanju iobrazovanju dece
predstavlja dopunu porodinom vaspitanju uzunapreivanje vaspitne kompetencije porodice
u zajednikoj akciji dece, vaspitaa i roditelja sestvara i gradi autentian program nije izdvojensegment delovanja na dete nego podrkacelokupnom njegovom razvoju
DOBRE STRANE UKLJUIVANJA DECE U PPP kompenzatorska funkcija svoj deci se obezbeuju
uslovi za proirivanje i sreivanja socijalnog isaznajnog iskustva ime se ublaavaju socio-kulturne razlike i obezbeuje donekle podjednakstart za polazak u kolu
programsko i organizaciono povezivanje
predkolskog i kolskog vaspitanja stvorenaosnova za negovanje kontinuiteta u vaspitanju iobrazovanju dece
predstavlja dopunu porodinom vaspitanju uzunapreivanje vaspitne kompetencije porodice
u zajednikoj akciji dece, vaspitaa i roditelja sestvara i gradi autentian program nije izdvojensegment delovanja na dete nego podrkacelokupnom njegovom razvoju
-
7/29/2019 zrelost deteta za polazak u skolu
16/33
polazi se od uzrasnih mogunosti i potrebaestogodinjaka ali i prilagoenosti karakteristikamakolskog uenja
Karakteristike uzrasta estogodinjaka :
igra je jo uvek vodea aktivnost
deje saznanje je i dalje pod uticajem ivog opaanja
odnos deteta prema zadacima je jo uvek praktian detetu je vie stalo do toga da ostvari cilj ne birajui
nain na koji e to postii
postepeno se kod dece gradi celovitiji pogled na
stvari i pojave vie se osamostaljuju u zakljuivanju
razvijaju se specifine vrste radoznalosti
polazi se od uzrasnih mogunosti i potrebaestogodinjaka ali i prilagoenosti karakteristikamakolskog uenja
Karakteristike uzrasta estogodinjaka :
igra je jo uvek vodea aktivnost
deje saznanje je i dalje pod uticajem ivog opaanja
odnos deteta prema zadacima je jo uvek praktian detetu je vie stalo do toga da ostvari cilj ne birajui
nain na koji e to postii
postepeno se kod dece gradi celovitiji pogled na
stvari i pojave vie se osamostaljuju u zakljuivanju
razvijaju se specifine vrste radoznalosti
-
7/29/2019 zrelost deteta za polazak u skolu
17/33
govoru se poklanja posebna panja
deca se osposobljavaju da primaju informacije
putem rei intenzivan razvoj saznajnih sposobnosti: opaanje
vremena i prostora, stvaralaka mata, opaajno predstavno miljenje
ZADATAK VRTIA
razvojne moi mnogo vee nego to se ipretpostavlja, POTREBNO JE BRZO PRILAGOAVANJE
NOVOM IVOTNOM I RADNOM AMBIJENTU
govoru se poklanja posebna panja
deca se osposobljavaju da primaju informacije
putem rei intenzivan razvoj saznajnih sposobnosti: opaanje
vremena i prostora, stvaralaka mata, opaajno predstavno miljenje
ZADATAK VRTIA
razvojne moi mnogo vee nego to se ipretpostavlja, POTREBNO JE BRZO PRILAGOAVANJE
NOVOM IVOTNOM I RADNOM AMBIJENTU
-
7/29/2019 zrelost deteta za polazak u skolu
18/33
RAZNOVRSNI ASPEKTI OPTE PRIPREME DETETA ZAPOLAZAK U KOLU
RAZNOVRSNI ASPEKTI OPTE PRIPREME DETETA ZAPOLAZAK U KOLU
Motivaciona gotovost za polazak u kolu
sastoji se od detetove elje da ui i zainteresovanostida se bavi neim to ga pribliava delatnostiodraslihelja da se bude ak, ide u koluvano
da se elja temelji na realnim predstavama o onometo dete oekuje u koli odreenije predstaveformiraju se tek polaskom u kolu
elja deteta da ui u koli mora biti zasnovana na
realnim predstavama o njoj kao i zahtevima koji epred njega biti postavljeni kada postane ak
Motivaciona gotovost za polazak u kolu sastoji se od detetove elje da ui i zainteresovanosti
da se bavi neim to ga pribliava delatnostiodraslihelja da se bude ak, ide u koluvano
da se elja temelji na realnim predstavama o onometo dete oekuje u koli odreenije predstaveformiraju se tek polaskom u kolu
elja deteta da ui u koli mora biti zasnovana na
realnim predstavama o njoj kao i zahtevima koji epred njega biti postavljeni kada postane ak
-
7/29/2019 zrelost deteta za polazak u skolu
19/33
osnovna promena u motivacionoj sferi : decu privlaiuenje kao ozbiljna, sadrajna delatnost, kojadovodi do odreenog rezultata, vanog, kako za
dete, tako i za odrasle koji ga okruuju
smisao je u formiranju unutranje potrebe zasaznavanjem koja e u koli biti efikasnija od svihdrugih oblika motivacije, kao to su to npr.ocene
saznajna potreba raa radost za saznavanjemnovog ukoliko se to nepostigne svaki trud jeuzaludan: uitelj moe da organizuje asove nanajbolji nain ali to nema efekta ako ne iskusi radost
saznanja uenje biva nametnuto i raa se otporprema knjizi i uitelju negativne emocije
osnovna promena u motivacionoj sferi : decu privlaiuenje kao ozbiljna, sadrajna delatnost, kojadovodi do odreenog rezultata, vanog, kako za
dete, tako i za odrasle koji ga okruuju
smisao je u formiranju unutranje potrebe zasaznavanjem koja e u koli biti efikasnija od svihdrugih oblika motivacije, kao to su to npr.ocene
saznajna potreba raa radost za saznavanjemnovog ukoliko se to nepostigne svaki trud jeuzaludan: uitelj moe da organizuje asove nanajbolji nain ali to nema efekta ako ne iskusi radost
saznanja uenje biva nametnuto i raa se otporprema knjizi i uitelju negativne emocije
-
7/29/2019 zrelost deteta za polazak u skolu
20/33
Motivi za uenje predkolske dece
1. socijalni (svest o tome da su znanja potrebna, daobezbeuju drutvenu afirmaciju)
2. saznajni (radoznalost kao elja da se neto sazna ili usvojiodreena vetina)
3. igrovni( igranje je motiv a do uenja dolazi uzgredno
socijalni motivi i saznajni interesi su pogodna osnova za
kolsko uenje tekoe se javljaju kad prevladajuigrovni motivi
za najstarije predkolce je karakteristino da semotivacija vie ne vezuje samo za proces nego i rezultataktivnosti koji postaje sve vaniji i na odreeni nain sevrednuje tako da dete tei da njegov rad bude ocenjenpozitivno
centralna aktivnost je uenje iji je motiv i smisaosticanje znanja i umenja
Motivi za uenje predkolske dece
1. socijalni (svest o tome da su znanja potrebna, daobezbeuju drutvenu afirmaciju)
2. saznajni (radoznalost kao elja da se neto sazna ili usvojiodreena vetina)
3. igrovni( igranje je motiv a do uenja dolazi uzgredno
socijalni motivi i saznajni interesi su pogodna osnova zakolsko uenje tekoe se javljaju kad prevladajuigrovni motivi
za najstarije predkolce je karakteristino da semotivacija vie ne vezuje samo za proces nego i rezultataktivnosti koji postaje sve vaniji i na odreeni nain sevrednuje tako da dete tei da njegov rad bude ocenjenpozitivno
centralna aktivnost je uenje iji je motiv i smisaosticanje znanja i umenja
-
7/29/2019 zrelost deteta za polazak u skolu
21/33
Fizika priprema dece za kolu u vrtiu
potreban visok nivo opteg telesnog razvoja i
otpornosti organizma ( intelektualni napori, dugosedenje u klupi koje zahteva odreeni poloaj tela,teka deja torba, put do kole
nezrela deca imaju snienu i nestabilnu radnu
sposobnost, tj. nisku otpornost na zamor i teko seprilagoavaju uslovima nastave
u periodu 6 do 7 godina dete brzo raste i razvia se,nastaju promene u organizmu, potrebni su uslovi zapravilan fiziki razvoj vrti ima prave uslove dadete navikne na istou i da razvije higijenske navike
povoljno utie na somatsko i psihiko zdravlje deteta
Fizika priprema dece za kolu u vrtiu
potreban visok nivo opteg telesnog razvoja i
otpornosti organizma ( intelektualni napori, dugosedenje u klupi koje zahteva odreeni poloaj tela,teka deja torba, put do kole
nezrela deca imaju snienu i nestabilnu radnu
sposobnost, tj. nisku otpornost na zamor i teko seprilagoavaju uslovima nastave
u periodu 6 do 7 godina dete brzo raste i razvia se,nastaju promene u organizmu, potrebni su uslovi zapravilan fiziki razvoj vrti ima prave uslove dadete navikne na istou i da razvije higijenske navike
povoljno utie na somatsko i psihiko zdravlje deteta
-
7/29/2019 zrelost deteta za polazak u skolu
22/33
dobro organizovane telesne i perceptivne motorneaktivnosti su aktivnosti koje neguju zdravljeestogodinjaka ( pokretne igre kroz koje dete stiemotorno iskustvo )
reim dana obezbeuje obroke svakodnevno u istovreme
kroz igru realizuju se globalni ciljevi razvoja dece :
Upoznavanje pokreta i kretanja - pojam o sebi
Izraavanje pokreta i kretanja svest o drugima
Ovladavanje pokretima i kretanjima - svest ookruenju
dobro organizovane telesne i perceptivne motorneaktivnosti su aktivnosti koje neguju zdravljeestogodinjaka ( pokretne igre kroz koje dete stiemotorno iskustvo )
reim dana obezbeuje obroke svakodnevno u istovreme
kroz igru realizuju se globalni ciljevi razvoja dece :
Upoznavanje pokreta i kretanja - pojam o sebi
Izraavanje pokreta i kretanja svest o drugima
Ovladavanje pokretima i kretanjima - svest ookruenju
-
7/29/2019 zrelost deteta za polazak u skolu
23/33
primaran rad vaspitaa na razvijanju navikakretanjavebe hodanja, tranja,skakanja,poskakivanja, penjanja,provlaenja,bacanja, hvatanja, gaanja, kotrljanja, dizanja inoenja, potiskivanja, vuenja i razvlaenja, igre nasnegu, igre na vodi
vebe za razvoj pojedinih miinih grupa vebe
oblikovanja :
Za razvoj miia ramenog pojasa
Za razvoj lenih miia
Za razvoj trbunih miia
Za razvoj miia nogu i stopala
primaran rad vaspitaa na razvijanju navikakretanjavebe hodanja, tranja,skakanja,poskakivanja, penjanja,provlaenja,bacanja, hvatanja, gaanja, kotrljanja, dizanja inoenja, potiskivanja, vuenja i razvlaenja, igre nasnegu, igre na vodi
vebe za razvoj pojedinih miinih grupa vebe
oblikovanja :
Za razvoj miia ramenog pojasa
Za razvoj lenih miia
Za razvoj trbunih miia
Za razvoj miia nogu i stopala
-
7/29/2019 zrelost deteta za polazak u skolu
24/33
Program fizikih aktivnosti u PP grupama usmeren na
podsticaj razvoja motorike preko prirodnih oblikakretanja : hodanja, tranja, skakanja, penjanja podstie se aktivnostima vee sloenosti i manjegintenziteta
podsticaj razvoja biomotorikih sposobnosti:koordinacije, ravnotee, sigurnosti, snage, brzine,izdrljivosti podstie se aktivnostima manjesloenosti i vieg intenziteta
telesnim aktivnostima u vrtiu obezbeuje se deci dakroz igru upoznaju radost kretanja
Program fizikih aktivnosti u PP grupama usmeren na
podsticaj razvoja motorike preko prirodnih oblikakretanja : hodanja, tranja, skakanja, penjanja podstie se aktivnostima vee sloenosti i manjegintenziteta
podsticaj razvoja biomotorikih sposobnosti:koordinacije, ravnotee, sigurnosti, snage, brzine,izdrljivosti podstie se aktivnostima manjesloenosti i vieg intenziteta
telesnim aktivnostima u vrtiu obezbeuje se deci dakroz igru upoznaju radost kretanja
-
7/29/2019 zrelost deteta za polazak u skolu
25/33
EMOCIONALNA PRIPREMA
emocije i dalje intenzivne ali ne tako eksplozivne kao
u mlaem uzrastu emotivne ekspresije sublimisane i sve ee se
izraavaju stvaralatvomdete ih najee izraavacrteom
izvori i uzroci straha su od 6 godine sve brojniji iraznovrsniji jer dete strahove stieiskustvenopoinje da se plai moguih nesretnihsluajeva, bolesti, smrti, podsmeha, neuspeha
ue da izbegavaju zastraujue situacije
prikrivaju reakcije straha ( naroito deaci )
EMOCIONALNA PRIPREMA
emocije i dalje intenzivne ali ne tako eksplozivne kao
u mlaem uzrastu emotivne ekspresije sublimisane i sve ee se
izraavaju stvaralatvomdete ih najee izraavacrteom
izvori i uzroci straha su od 6 godine sve brojniji iraznovrsniji jer dete strahove stieiskustvenopoinje da se plai moguih nesretnihsluajeva, bolesti, smrti, podsmeha, neuspeha
ue da izbegavaju zastraujue situacije
prikrivaju reakcije straha ( naroito deaci )
-
7/29/2019 zrelost deteta za polazak u skolu
26/33
ljutnju i bes dete sve ee ispoljava i to u situacijamanepravedne optube, na neispunjena obeanja su burnereakcije ljutnje
ei su ispadi besa u odnosu na odrasle i decu, ei inatkao bes, dete radi ba ono to je zabranjenojavlja sekompulzivni bes kod dece kojoj je uskraena potreba zauvaavanjem i samostalnouimpulsivno ispoljavanje
besa je veoma retkojavlja se odloena reakcija besa u vidu osvete, pretnje,
tvrdoglavosti i inata
radost se sve ee javlja u situacijama uspeha, pohvala idruenja sa vrnjacimadete se sve ee radujeunapred, ve na obeanje ili nagovetaj odreenihdogaaja; radoznalost postaje usmerenija, osmijenija isve ee je dete zadovoljava samostalno
ljutnju i bes dete sve ee ispoljava i to u situacijamanepravedne optube, na neispunjena obeanja su burnereakcije ljutnje
ei su ispadi besa u odnosu na odrasle i decu, ei inatkao bes, dete radi ba ono to je zabranjenojavlja sekompulzivni bes kod dece kojoj je uskraena potreba zauvaavanjem i samostalnouimpulsivno ispoljavanje
besa je veoma retkojavlja se odloena reakcija besa u vidu osvete, pretnje,
tvrdoglavosti i inata
radost se sve ee javlja u situacijama uspeha, pohvala idruenja sa vrnjacimadete se sve ee raduje
unapred, ve na obeanje ili nagovetaj odreenihdogaaja; radoznalost postaje usmerenija, osmijenija isve ee je dete zadovoljava samostalno
-
7/29/2019 zrelost deteta za polazak u skolu
27/33
briga je indukovana vrlo esto od strane odraslih kojineguju optu atmosferu brigedugotrajnaprisutnost kombinovano sa nepravednimkanjavanjem deteta produkuje snaan oseajkrivicedete se esto identifikuje sa tom ulogom ipostaje negativni voa grupe
ljubomora se ispoljava sve prikrivenije, tee se
raspoznaje
ljubav se najpre javlja prema vrnjacima i tosuprotnog pola( jo uvek se kombinuje sa stidom )
jenjavaju manifestacije ljubavi prema odraslima i
lanovima porodice
briga je indukovana vrlo esto od strane odraslih kojineguju optu atmosferu brigedugotrajnaprisutnost kombinovano sa nepravednimkanjavanjem deteta produkuje snaan oseajkrivicedete se esto identifikuje sa tom ulogom ipostaje negativni voa grupe
ljubomora se ispoljava sve prikrivenije, tee se
raspoznaje ljubav se najpre javlja prema vrnjacima i to
suprotnog pola( jo uvek se kombinuje sa stidom )
jenjavaju manifestacije ljubavi prema odraslima i
lanovima porodice
-
7/29/2019 zrelost deteta za polazak u skolu
28/33
Socijalna priprema
Socijalni kontakti razvijaju se od:
usmerenosti na sebe , na svoje stvari, specifinainteresovanja
razvijanja interesovanja za drugu decu iprilagoavanje na grupnu igru i ivot u zajednici
potpunog uspostavljanja grupnih odnosa meuvrnjacima
Socijalna priprema obuhvata :
negovanje prijateljskog odnosa deteta prema drugoj
deci navikavanje dece da se drue
negovanje trpeljivosti, taktinosti, uvaavanja drugih
Socijalna priprema
Socijalni kontakti razvijaju se od:
usmerenosti na sebe , na svoje stvari, specifinainteresovanja
razvijanja interesovanja za drugu decu iprilagoavanje na grupnu igru i ivot u zajednici
potpunog uspostavljanja grupnih odnosa meuvrnjacima
Socijalna priprema obuhvata :
negovanje prijateljskog odnosa deteta prema drugoj
deci navikavanje dece da se drue
negovanje trpeljivosti, taktinosti, uvaavanja drugih
-
7/29/2019 zrelost deteta za polazak u skolu
29/33
socio emocionalni razvoj moe da obezbedi mnogo
vei domet obrazovanja nego uenje specifinih
vetina i ponaanja, ili ak intelektualnih operacija (K.Kami ) ako su deca radoznala, snalaljiva,samopouzdana, sposobna da razmenjuju miljenje sadrugom decom i odraslima ona e biti spremna danastave da ue i izvan uionice i tokom kasnijeg
ivota atmosfera koja vlada u najstarijoj grupi ( uzrasno
istoj ) utie na status njenih lanova i na ponaanje malih maturanata razvija se slika o sebi na
poseban nain : oseaju se odraslijima, ire se injihovi socijalni kontakti, ee se izlazi van vrtia iuestvuje u ivotu drutvene zajednice
socio emocionalni razvoj moe da obezbedi mnogo
vei domet obrazovanja nego uenje specifinih
vetina i ponaanja, ili ak intelektualnih operacija (K.Kami ) ako su deca radoznala, snalaljiva,samopouzdana, sposobna da razmenjuju miljenje sadrugom decom i odraslima ona e biti spremna danastave da ue i izvan uionice i tokom kasnijeg
ivota atmosfera koja vlada u najstarijoj grupi ( uzrasno
istoj ) utie na status njenih lanova i na ponaanje malih maturanata razvija se slika o sebi na
poseban nain : oseaju se odraslijima, ire se injihovi socijalni kontakti, ee se izlazi van vrtia iuestvuje u ivotu drutvene zajednice
-
7/29/2019 zrelost deteta za polazak u skolu
30/33
sposobni za grupno reavanje pojedinihproblemaraspravjlaju o njima, brane svoja stanovita iporede ih sa tuim, trae argumente i protivargumente i
sporazumevaju se koje je reenje najverovatnije da bi ga ipraktino proveravali
vaspita ima zadatak da formira javno mnjenje kojeobjedinjuje grupu i daje motive za stvaranje saradnikihodnosa, izaziva zajednike doivljaje i razne vrste razmena
meu decom, inicira poslove povezane optim ciljemprilikaza to su usmerene aktivnosti koje se organizuju sa celomvaspitnom grupom dece
vaspita treba da ujedinjuje pojedinane napore dece nairem planu kada postoje pogodni uslovi za to ( igra u kojoj se
od kuica napravi grad ...); bitne su prilike da deca delezajedniki doivljaj kolektivne proslave roendana, poseterazliitim javnim i kulturnim ustanovama, izleti, sveaniispraaj pripremne grupe od ostale dece iz vrtia
sposobni za grupno reavanje pojedinihproblemaraspravjlaju o njima, brane svoja stanovita iporede ih sa tuim, trae argumente i protivargumente i
sporazumevaju se koje je reenje najverovatnije da bi ga ipraktino proveravali
vaspita ima zadatak da formira javno mnjenje kojeobjedinjuje grupu i daje motive za stvaranje saradnikihodnosa, izaziva zajednike doivljaje i razne vrste razmena
meu decom, inicira poslove povezane optim ciljemprilikaza to su usmerene aktivnosti koje se organizuju sa celomvaspitnom grupom dece
vaspita treba da ujedinjuje pojedinane napore dece nairem planu kada postoje pogodni uslovi za to ( igra u kojoj se
od kuica napravi grad ...); bitne su prilike da deca delezajedniki doivljaj kolektivne proslave roendana, poseterazliitim javnim i kulturnim ustanovama, izleti, sveaniispraaj pripremne grupe od ostale dece iz vrtia
-
7/29/2019 zrelost deteta za polazak u skolu
31/33
Razvijanje higijenskih, kulturnih i radnih navikadeteta
aktivnosti od praktinih do usmerenih razvijajuistrajnost, sposobnost za koncepciju, za planiranje isamokontrolu
deca ue da planiraju i odreuju cilj svog rada, birajumaterijale i sredstva da bi ostvarili odreenerezultate
radne aktivnosti :samoposluivanje, briga obiljkama,pravljenje igraaka, aktivnosti u irojdrutvenoj sredini
Razvijanje higijenskih, kulturnih i radnih navikadeteta
aktivnosti od praktinih do usmerenih razvijajuistrajnost, sposobnost za koncepciju, za planiranje isamokontrolu
deca ue da planiraju i odreuju cilj svog rada, birajumaterijale i sredstva da bi ostvarili odreenerezultate
radne aktivnosti :samoposluivanje, briga obiljkama,pravljenje igraaka, aktivnosti u irojdrutvenoj sredini
-
7/29/2019 zrelost deteta za polazak u skolu
32/33
Priprema deteta za prihvatanje kolske discipline
najvanije da shvate odnos uitelj uenik
prvi put se sreu sa obavezama drutvenog karaktera pribliavaju se znaajno ulozi odraslog koju su elela
svaki sledei korak ogranien je za dete novimpravilima i zahtevima
esto se javljaju destruktivne emocije i reakcije deca koja su pohaala vrti imaju pozitivne stavove
prema koli i odgovarajuu motivaciju
deca se trude da to bolje obave zadatak,
ispravljajui greke, radei na pravilan nain, formirase kod dece lepo ponaanje sa adekvatnimemocijama
Priprema deteta za prihvatanje kolske discipline
najvanije da shvate odnos uitelj uenik
prvi put se sreu sa obavezama drutvenog karaktera pribliavaju se znaajno ulozi odraslog koju su elela
svaki sledei korak ogranien je za dete novimpravilima i zahtevima
esto se javljaju destruktivne emocije i reakcije deca koja su pohaala vrti imaju pozitivne stavove
prema koli i odgovarajuu motivaciju
deca se trude da to bolje obave zadatak,
ispravljajui greke, radei na pravilan nain, formirase kod dece lepo ponaanje sa adekvatnimemocijama
-
7/29/2019 zrelost deteta za polazak u skolu
33/33
veliki uticaj na decu vre druga deca iz grupe koja
interveniu u sluajevima naruavanja od stranenekog deteta ili grupe dece
deca lako prihvataju pravila ponaanja i lako sesocijalizuju ako od strane vaspitaa osete potpunorazumevanje , punu podrku i pravilnu saradnju
bitna je:
odnegovana sposobnost usmeravanja panje
samodisciplina
i samokontrola sopstvenog ponaanja
veliki uticaj na decu vre druga deca iz grupe koja
interveniu u sluajevima naruavanja od stranenekog deteta ili grupe dece
deca lako prihvataju pravila ponaanja i lako sesocijalizuju ako od strane vaspitaa osete potpunorazumevanje , punu podrku i pravilnu saradnju
bitna je:
odnegovana sposobnost usmeravanja panje
samodisciplina
i samokontrola sopstvenog ponaanja