Download - ZADACI TEHNICKE 1-1

ZAJEDNICA TEHNIKE KULTURE BiH UDRUENJE NASTAVNIKA I SARADNIKA

SREDNJIH TEHNIKIH I STRUNIH KOLA BOSNE I HERCEGOVINE

PRAKTIAN RAD

ZA MAINSKOG TEHNIARA OPI SMJER

NA PETOM FESTIVALU RADA SREDNJIH TEHNIKIH I STRUNIH KOLA BOSNE I HERCEGOVINE GORADE 2013. GODINE

IFRA:____________________________ BROJ OSVOJENIH BODOVA:______________ KOMISIJA:

1. __________________________________, PREDSJEDNIK 2. __________________________________, LAN 3. __________________________________, LAN

Kod dvostepenog prenosnika sa cilindrinim zupanicima sa pravim zupcima prikazanog na slici u vertikalnoj ravni koji dobija pogon od elektro-motora na pogonskom vratilu I, a koji se okree u smijeru kazaljke na satu odrediti:

1.Analizu sila i shemu optereenja vratila II 2.Sile koje optereuju vratilo II 3.Prenik vratila na mjestu zupanika Z1 i Z 2 (d1 i d2) 4.Nacrtati radioniki crte vratila II (skicirati)

PODACI: 1.Ulazna snaga elektro-motora Pul.=2[KW] 2.Ulazni broj obrtaja elektro-motora nul.=31,8[/min] 3.Broj zuba zupanika Z1=30 Z2=60 Z3=24 4.Modulzupamika m=5[mm]

5.tg=0,5

6.sdoz/udoz=2 7.sdoz=6[KN/cm] 8. =b/do=0,5



RJEENJE ZADATKA

ZA MAINSKOG TEHNIARA OPI SMJER




Tok prorauna 1. Analiza sila i ema optereenja vratila II 1.1.Analiza sila (10)

Z

I

II

Z

Z

II

1

2

3

F F

F F

Fr2

F

Fr3

F

r1

o1

o4

r4

o3

o2

III

Z 4

1.2.Shema optereenja vratila II (10)

C

C

D

D

F F

F F

F

FF

F

C

C

DV

H

r2

r3

H

V

D

60 100 40o2 o3

2. Sile koje optereuju vratilo II (20)

KN815

602

d

2MFF

o1

Io

o1o2

mm150305zmd 1o1

N40,58tgFF o2r2

KN2012

1202

d

2MF

o3

IIo

o3

KNcm12016

2955

n

P955M

II

ul

IIo

/min1660

3031,8

z

znn

n

n

z

zi o

2

11II

II

I

1

2

mm120245mzd 3o3

KN100,520tgFF o3r3 3.Prenici na mjestu zupanika 3.1. Reakcione sile (10) H-ravan

0MH

C 060F160F200F 2o3o

H

D

KN18,4200

4803200

200

60816020

200

60F160FF o2O3H

D

0Fy

0FFFF 2o3oH

C

H

D KN9,618,4820FFFF HDo2o3

H

C

KNcm6031,8

2955

n

P955

n

P955M

I

ul

ul

uloI

V-ravan

0MV

C 060F160F200F 2r3r

V

D KN6,8

200

60416010

200

60F160FF r2r3V

D

0Fy 0FFFF

V

D2r3r

V

C KN0,8106,84FFFF r3

V

Dr2

V

C 3.2..Momenti savijanja (10)

KNcm57,6576KNmm69,660FM HCH

S2 KNcm4,848KNmm600,860FM VC

V

S2

KNcm73,6736KNmm4018,440FM HDH

S3

KNcm27,2272KNmm406,840FM VDV

S3

3.3.Rezultujui momenti savijanja (10)

KNcm57,73340,823,043317,76

(4,8)57,6)(MMM 222V

S2

2H

S2S2rez

KNcm78,56162,25745,295416,96

27,2)(73,6)(M)(MM 222V

S3

2H

S3S3rez

3.4.Sloeni momenti (10)

KNcm132,817649144003249

)2

2(12057,79

2

/MMM 22

2

UdozSdozUII

2

S2rezi2

KNcm143,320562,2144006162,2

)2

2(12078,5)

2

/(MMM 222UdozSdozuII

2

Si 3rez3

3.5.Idealni prenici na mjestu zupanika 2 i 3 (10)

cm6,1225,5663,14

132,832

32Md 333

Sdoz

i

i2

2

cm8,67,61,61,1d

2i

cm6,25243,563,14

32143,3

32Md 333

Sdoz

i

i3

3

cm0,7cm93,625,61,1d 3i

4.Radioniki crte vratila (10)

200

250

L b

5 235 25

a

68j6

70j6

65k6

55k6

l

80

N6

N10

N6

N6 N6

R2.5R

2.5R2.

5R2.

5



PRAKTIAN RAD

ZA MAINSKOG TEHNIARA ZA KOMPJUTERSKO PROJEKTOVANJE




Kod dvostepenog prenosnika sa cilindrinim zupanicima sa pravim zupcima prikazanog na slici u vertikalnoj ravni koji dobija pogon od elektro-motora na pogonskom vratilu I, a koji se okree u smijeru kazaljke na satu odrediti:

Za modeliranje DRAA ALATA koristei dokumentaciju u prilogu, potrebno je uraditi sljedee:

- modelirati sve pozicije sklopa draa alata - izvriti montau sklopa draa alata - crte sklopa prikazati u vidu polovinog presjeka - zadatak raditi 90 min.

ELEMENTI BODOVANJA U ZADATKU:

1. tijelo poz.1 15 bodova 2. vijak poz.2 5 bodova 3. vijak poz.3 5 bodova 4. opruga poz.4 5 bodova 5. ahura poz.5 15 bodova 6. vijak poz.6 5 bodova 7. montaa sklopa 30 bodova 8. crte sklopa sa zaglavljem i sastavnicom 20 bodova

Ukupno: 100 bodova



RJEENJE ZADATKA

ZA MAINSKOG TEHNIARA ZA KOMPJUTERSKO PROJEKTOVANJE






PRAKTIAN RAD

ZA MAINSKOG TEHNIARA OPERATORA NA CNC MAINAMA




Na osnovu radionikog crtea gotovog dijela datog u prilogu, izraditi: - plan obrade i odrediti karakteristine take - U operacijski list upisati redosljed operacija i odrediti reime obrade - izraditi plan stezanja - izabrati alate i unijeti ih u plan alata - u programsku listu unijeti NC program za obradu na strugu - izvriti simulaciju obrade

Program pisati u NC kodu koristei adekvatni sofrware i izvriti simulaciju obrade struganjem. Vrijeme rada 90 minuta. NAIN BODOVANJA

- plan obrade i karakteristine take 20 bodova - u operacijski list za CNC strug upisati redoslijed

operacija i odrediti reime obrade 10 bodova - uraditi plan stezanja 5 bodova - izabrati alar u plan alata 5 bodova - program za obradu na CNC strugu sa simulacijom 60 bodova

UKUPNO: 100 bodova



RJEENJE ZADATKA

ZA MAINSKOG TEHNIARA OPERATORA NA CNC MAINAMA






PRAKTIAN RAD

ZA TEHNIARA MEHATRONIKE




Opis zadatka: elini elementi, iz gravitacionog spremnika, treba da budu izbueni na automatiziranoj builici. Dopremanje elementa iz spremnika, obavlja se pomou dvoradnog cilindra (1A) koji za vrijeme buenja obradak dri stegnut na radnoj poziciji. Jedinica za buenje se upravlja preko dvoradnog cilindra (2A), a dvoradni cilidar (3A) obavlja izbacivanje obradka u korpu za dalju distribuciju. Uslovi funkcionisanja ureaja: a) Pojedinani i stalni pogon b) Builica ostaje u radnoj poziciji (buenje) 3 sec c) Poslije obrade 5 elemenata (obradaka) automatska builica se sama iskljuuje d) Razmislite o funkcionalnosti, bezbjednosti i praktinosti te kako i koju varijantu priguenja da ugradite

Radni nalog: 1) Prikaite zadani proces (zadatak) zapisom kretanja i dijagramom put-korak. 2) Pomou softwera FluidSIM izradite elektropneumatsku shemu (alt-plan). 3) lanovima komisije prezentirajte (objasnite) vae rjeenje automatizacije ureaja.



RJEENJE ZADATKA

ZA TEHNIARA MEHATRONIKE




1) - Zapis kretanja: 1A+ 2A+(3sec) 2A- 1A- 3A+ 3A- (5X) - Dijagram put-korak:

2) Elektropneumatska shema: Ugraditi slijedee elemente: - Emergency stop, - Taster za pojedinano pokretanje - Taster za stalno (automatsko) pokretanje - Delay time (3sec) - Counter (5x) - Tri priguna ventila

3sec

1B2

2B2

2B1

1B1

3B2

3B1

ST

1A

2A

3A

FluidSIM shema:

4 2

5

1

3

Y1 Y2

4 2

5

1

3

Y3 Y4

4 2

5

1

3

Y5 Y6

40

%

20

%

1B1 1B2 2B1 2B23B1 3B2

+24V

0V

S1

3

4

S0

34

P4

1

2

3B1

S2

3

4

K1

3

4

K1

A1

A2

+24V

0V

K1

3

4

Y1

1B2

Y3

2B2

K2

3

4

K2

3

4

Y4

K2

1

2

2B1

Y2

K3

A1

A2

K3

3

4

K3

3

4

1B1

Y5

3B2

Y6

K3

1

2

K1

1

2

1A+ 2A+(3sec) 2A- 1A- 3A+ 3A- (5ciklusa)

P4 5

A1

A2

R1

R2

K2 3

A1

A2

40

%

1 2 3 4 5 6 8 9 10

12 15 20

5

12

10 8

15

4 10

20

7 3

PRIJEDLOG NAINA BODOVANJA: 1) "Dijagram put-korak" bodovati: - Zapis kretanja..........................................................4 boda - Ispravnost koraka................................................... 4 boda - Oznaena aktiviranja senzora (graninika).............4 boda - Oznaen start ..........................................................4 boda - Zastoj od 3sec cilindar 2A+.................................4 boda 2) "Uslovi funkcionisanja" - bodovati da li su uenici ugradili slijedee elemente: - Taster za pojedinano pokretanje (S1) ............................2 boda - Prekida za stalno (automatsko) pokretanje (S2) ............2 boda - Delay time (3sec) ...........................................................4 boda - Counter (5 ciklusa) ......................................................... 4 boda - Emergency stop (S0) .......................................................2 boda - Priguni ventili na cilindrima (3).....................................6 bodova 3) "FluidSIM shema: Bodovati ispravnost kretanja cilindara, uzevi u obzir prethodnu stavku! Potpuno ispravna shema ............................20 bodova Djelimino ispravna shema (oduzimati bodove navedene u stavci 2) ) 4) "Samouvjerenost prilikom prezentacije rjeenja": - Prepoznavanje komponenata te razumjevanje problema...........5 bodova - Vjetina komunikacije...............................................................5 bodova 5) "Estetski dojam": - Urednost prikaza dijagrama put-korak....................5 bodova - Urednost prikaza sheme u FluidSIM-u...................5 bodova



PRAKTIAN RAD

ZA ELEKTROTEHNIARA ENERGETIKE




Na poetku 35 kV voda koji je izveden sa SN SKS, nalazi se induktivno optereenje, koje

treba prenijeti na kraj voda. Podaci o vodu i optereenju: l =12 km; U1= 37,5 kV; 50 Hz (=314 rad/s); P1 = 8 MW; cos 1 = 0,88 (1 = - 28,360). Vod je izveden sa SN SKS tip XHP 48/0- A 3 x 70/16 mm2 20/35 kV, podaci o kablu: R1= 0,443 /km; C1=0,131 F/km; L1= 0,445 mH/km i trajna struja kad je kabal izloen sunevoj svjetlosti iznosi Itr= 220 A. Nacrtati ekvivalentnu - shemu. Primjenom ekvivalentne - sheme izraunati elektrine veliine na kraju voda (I2;U2;P2 i cos2), pad napona (u i u%) i stepen korisnosti voda ().



RJEENJE ZADATKA

ZA ELEKTROTEHNIARA ENERGETIKE




1. Podaci: l =10 km; U1= 37,5 kV; P1 = 8 MVA; cos 1 = 0,88 (1 = -28,360);

R1= 0,443 /km; C1= 0,131 F/km; L1= 0,445 mH/km i Itr= 220 A.

2. Nacrtajmo ekvivalentnu - shemu (8 bodova):

3. Parametri voda (9 bodova):

R=R1. l =0,443

. 12=5,316 ; X1= . L1=314

. 0,445 . 10-3= 0,14 /km;

X=X1 .l = 0,14

.12 = 1,68 ; B1 = . C1 = 314

. 0,131 . 10-6 = 4,113 . 10-5 S/km;

B=B1 . l=

=4,113 . 12-5 . 10 = 4,94 . 10-4 S; Z= 22 XR = 22 68,132,5 =5,58 ;

Z =R+j X =5,316 +j1,68 ; R

XarctgZ =arc tg

32,5

68,1=17,520 i Z = 5,58

.ej17,520

. 4. Napon na poetku voda (5 bodova):

U1f=73,1

37500

3

1 U

=21676,3 V;00

11

j

ff eUU =U1f=21676,3 V.

5. Struja na poetku voda (5 bodova):

I1=88,03750073,1

108

cos3

6

11

1

U

P=140,13 A;

01 36,28

11 13,140jj eeII

=140,13cos(-28,360)+j sin(-28,360)=123,31 - j 66,56 A. 6. Struja kroz kapacitivnu vodljivost na poetku voda (5 bodova):

00 904

0

1102

1094,43,21676

2

jj

f eeB

UI

=090351,5 je = j 5,35 A.

7. Struja izmeu taaka 1 i 2 (8 bodova):

10112 III =123,31 - j 66,56 - j 5,35 =123,31 j 71,91 A; I12=22 91,7131,123

=142,75 A;

31,123

91,71

)(

)(

12

1212

arctg

IR

IIarctg

e

m = - 30,250; 025,30

12 75,142jeI A.

8. Napon na kraju voda (15 bodova):

ZIUU ff 1212 =21676,3-025,3075,142 je . 5,58 . ej17,52

0

=

=21676,3796,55 . e-j12,730

=21676,3 -796,55cos(-12,730)+j sin(-12,730)=

=21676,3 776,96+j175,2 =20899,34+j175,2 V. U2f=22 2,17534,20899 =20900

V; 0

2

248,0

34,20899

2,175

)(

)( arctg

UR

UIarctg

fe

fm i

048,0

2 20900j

f eU V.

9. Struja kroz kapacitivnu vodljivost na kraju voda (7 bodova):

000 48,90904

48,0

220 16,52

1094,420900

2

jjj

f eeeB

UI

=5,16cos(90,480)+ j

sin(90,480)= = - 0,043 +j 5,16 A. 10. Struja na kraju voda (8 bodova):

20122 III =123,312j71,91+0,043j5,16=123,35j77,07 A; I2=22 07,7735,123

=145,45 A i 0

2

22, 0,32

35,123

07,77

)(

)(

arctg

IR

IIarctg

e

m .

11. Fazni pomak i faktor snage na kraju voda (5 bodova): 000

2,

2 48,3248,00,32 ; cos 2 =cos(32,480)=0,843.

12. Linijski napon na kraju voda (5 bodova):

U2=U2f 3 =20900 . 1,73=36157 V.

13. Aktivna snaga na kraju voda (5 bodova):

P2= 3 U2 I2 cos 2 =1,73 . 36157 . 145,45 . 0,843 = 7669725 W.

14.Stepen korisnosti voda (5 bodova):

8000000

7669725

1

2 P

P =0,9587 ili 95,87 %.

15. Apsolutni pad napona na vodu (5 bodova) : u=U1 U2= 37500 36157 =1343 V. 16. Procentualni pad napona (5 bodova):

u%= 10035000

1343100

U

u=3,84 %.

Napomena : Zadatak se rjeava dva nastavna sata (90 minuta). Od pribora dozvoljeno je koritenje runog kalkulatora (digitrona) sa trigonometrijskim funkcijama i pribar za pisanje!



PRAKTIAN RAD

ZA ELEKTROTEHNIARA ELEKTRONIKE




ZADATAK 1. (30 bodova) STATIKI REIM RADA POJAAVAA Izlazna statika karakteristika tranzistora BC107 je prikazana na slici 1. Na istoj slici je prikazan i poloaj radne take Q u kojoj treba da radi taj tranzistor, iskoriten u NF pojaavau u spoju zajedniki emitor, sa slike 2.

Slika 1. Izlazna statika karakteristika tranzistora BC 107

a) Usvojiti vrijednosti za struje ICQ,, IBQ i napon UCEQ, a za napon UBEQ=0,7V. b) Izraunati vrijednosti otpora RC tako da pojaava radi u izabranoj radnoj taki

uzimajui da je pad napon na otporniku RE priblino jednak 20% od napona napajanja, koji iznosi UCC=10 V (URE0,2UCC).

c) Izraunati vrijednosti otpora RE usvajajui da je IEIC. d) Izraunati vrijednosti otpora RB1 usvajajui da je struja I (oznaena na slici 2.)

priblino 10 puta vea od struje baze IB (I10IB). e) Izraunati vrijednosti otpora RB2 usvajajui da je struja I (oznaena na slici 2.)

priblino 10 puta vea od struje baze IB (I10IB). f) Po zavretku proraunu ucrtati na priloenoj karakteristici sa slike 1. radnu

pravu NF pojaavaa SZE.

Slika 2. NF pojaava u spoju zajedniki emitor

ZADATAK 2. (40 bodova) DINAMIKI REIM RADA DVOSTEPENOG POJAAVAA

Slika 3. Dvostepeni RC - pojaava

Dvostepeni RC- pojaava sa slike 3. radi na srednjim frekvencijama. Brojane vrijednosti elemenata su poznate, a parametri oba tranzistora su jednaki i iznose: h11=1,28 k, h12=410-4, h21==200 i h22=40S.

UCEQ

URe

UBEQ

ICQ

IEQ

IBQ

I

15 k 15 k 2,2 k 2,2 k

1 k 1 k 4,7 k 4,7 k

+UCC=20 V

10 k

RL

fmin=80 Hz

Ui =20 V Eg

U0

a) Nacrtati ekvivalentnu emu za naizmjenini signal na srednjim frekvencijama

zanemarivanje parametra h12, b) Odrediti ulazni otpor pojaavaa Ri , c) Odrediti izlazni otpor prvog R01 i drugog R02 stepena pojaavaa, d) Odrediti naponsko pojaanje prvog AU1 i drugog AU2 stepena kao i ukupno

kaskadno pojaanje napona AU te ga izraziti u dB, e) Odrediti pojaanje struje pojaavaa AI te ga izraziti u dB, f) Odrediti pojaanje snage pojaavaa AP te ga izraziti u dB, g) Odrediti veliinu izlaznog signala U0, ako je poznata vrijednost ulazni signal od

Ui=25V, h) Odredi kapacitet kondenzatora CE ako je minimalna frekvencija pojaavaa 80Hz,

a kapacitansa kondenzatora 10 puta manja od vrijednosti RE? ZADATAK 3. (30 bodova) SUPERHETERODINI AM RADIO-PRIJEMNIK

Slika 4. Blok ema superheterodinog AM radio-prijemnika

a) Na blok emi superheterodinog AM radio-prijemnika upisati nazive blokove, b) Usvojiti vrijednost meufrekvencije fm za AM radio-difuzne prijemnike, c) Ako je vrijednost nosee frekvencije radio-predajnika fs=12000 kHz izraunati

frekvenciju lokalnog oscilatora f0 radio-prijemnika podeenog na tu frekvenciju, d) Izraunati vrijednost frekvencije simetrinog signala ako je frekvencija nosioca

stanice koju elimo primati 12040 kHz, e) U kojem dijelu radio-prijemnika se ostvaruje selektivnost za signale udaljenih

radio-predajnika (po frekventnoj osi), f) U kojem dijelu radio-prijemnika se ostvaruje selektivnost za signale susjednih

radio-predajnika, g) Kolika je irina spektra AM redio-difuznih signala?



RJEENJE ZADATKA

ZA ELEKTROTEHNIARA ELEKTRONIKE




ZADATAK (30 bodova)

STATIKI REIM RADA POJAAVAA

Slika NF pojaavaa u spoju zajedniki emitor

a) Usvojiti vrijednosti za struje ICQ,, IBQ i napon UCEQ, a za napon UBEQ=0,7V.

UCEQ

URe

UBEQ

ICQ

IEQ

IBQ

I

ICQ=5,2

mA

ICQ5 mA

UCEQ=3,8

V

UCEQ4 V

IEQ=15 A

5 bodova

b) Izraunati vrijednosti otpora RC tako da pojaava radi u izabranoj radnoj taki uzimajui da je pad napon na otporniku RE priblino jednak 20% od napona napajanja, koji iznosi UCC=10 V (URE0,2UCC)

Zatvaranjem konture u izlaznom kolu:

-UCC+ICQRC+UCEQ+URE=0 iz ega slijedi:

8008,0

CQ

CEQCCC

I

UUR

c) Izraunati vrijednosti otpora RE usvajajui da je IEIC

URE=IEQRE pa je: 4002,0

CQ

CCE

I

UR

d) Izraunati vrijednosti otpora RB1 usvajajui da je struja I (oznaena na slici 2.) priblino 10 puta vea od struje baze IB (I10IB)

Zatvaranjem konture u ulaznom kolu preko RB1:

-UCC+IRB1+UBEQ+URE=0 iz ega slijedi:

k

I

UUR

BQ

BEQCCB 5858000

10

8,01

e) Izraunati vrijednosti otpora RB2 usvajajui da je struja I (oznaena na slici 2.) priblino 10 puta vea od struje baze IB (I10IB).

Zatvaranjem konture u ulaznom kolu preko RB2:

-IRB2+UBEQ+URE=0 iz ega slijedi:

k

I

UUR

BQ

BEQCCB 66000

10

2,02

f) Po zavretku proraunu ucrtati na priloenoj karakteristici sa slike 1. radnu pravu NF pojaavaa SZE.

Krajnje taku na naponskoj osi je UCC=10V, pa je radna prava kao na slici:

5 bodova

5 bodova

5 bodova

5 bodova

5 bodova

ZADATAK (40 bodova)

DINAMIKI REIM RADA DVOSTEPENOG POJAAVAA

a) Nacrtati ekvivalentnu emu za naizmjenini signal na srednjim frekvencijama zanemarivanje

parametra h12,

Ekvivalentna ili nadomjesna ema na srednjim frekvencijama dobije se na osnovu sljedeih kriterija: Kapacitete velike vrijednosti smatramo kratkim spojem, a parazitne prekidom strujnog kola. Izvore istosmjerne struje u dinamikom reimu, takoer, smatramo kratkim spojem.Povratni parametar zanemarujemo zbog vrlo male vrijednosti.

b) Odrediti ulazni otpor pojaavaa Ri

Ulazni otpor je prema nadomjesnoj emi paralelna veza otpora

1121 hRR BB .

Ekvivalentni otpor baze je: kRR

RRR

BB

BBB 58,3

.

.

21

2112 ,

a ukupni ulazni otpor je:

khR

hRR

B

Bi 921,0

.

1112

1112

c) Odrediti izlazni otpor prvog R01 i drugog R02 stepena pojaavaa,

15 k 15 k 2,2 k 2,2 k

1 k 1 k 4,7 k 4,7 k

+UCC=20 V

10 k

RL

fmin=80 Hz

Ui =20 V Eg

U0

10 bodova

5 bodova

Izlazni otpor prvog stepena je prema ekvivalentnoj emi, paralelna veza izlaznog otpora prvog

tranzistora or , otpora kolektora CR , ekvivalentnog otpora baze 12BR i ulaznog otpora drugog

tranzistora h11.

Izlazni otpor prvog tranzistora je:

kSh

ro 2510.40

116

22

Zbog toga to je or mnogo vei od ostalih otpora u paralelnoj vezi, moe se zanemariti, pa dobijemo

da je izlazni otpor prvog stepena: khRRR BC 649,0111201 .

Izlazni otpor drugog stepena je paralelna veza otpora kolektora i otpora optereenja

k

kk

kk

RR

RRR

LC

LCO 80,1

102,2

10.2,2.2

d) Odrediti naponsko pojaanje prvog AU1 i drugog AU2 stepena kao i ukupno kaskadno pojaanje napona AU te ga izraziti u dB,

Pojaanje napona u prvom stepenu je:

41,10128,1

649,0.200.

. 11

1

111

11

1

11

k

k

h

R

hI

RI

U

UA O

b

Ob

i

oU

Pojaanje napona drugog stepena je:

25,28128,1

80,1.200.

.

..

11

2

112

22

2

22

k

k

h

R

hI

RI

U

UA O

b

Ob

i

OU

Pojaanje napona kaskadne sprege je: 56,28521)25,281.(41,101. 21 UUU AAA

Pojaanje napona izraeno u dB je:

dBAA UUdB 1,89455,4.2056,28521log.20log.20

e) Odrediti pojaanje struje pojaavaa AI te ga izraziti u dB

Pojaanje struje je: 76,365010

28,156,2852111

k

k

R

hA

h

U

R

U

I

IA

Lu

ie

i

L

o

i

oi

Pojaanje struje u dB je: dBAA iidB 2,7156,3.2076,3650log.20log20

f) Odrediti pojaanje snage pojaavaa AP te ga izraziti u dB,

Pojaanje snage je: 4,10412537076,3650.56,28521. iuP AAA

Pojaanje snage u dB je: dBAPdB 176,800176,8.104,104125370log10

g) Odrediti veliinu izlaznog signala U0, ako je poznata vrijednost ulazni signal od Ui=25V,

Izlazni napon dobijemo iz ukupnog pojaanja napona kaskadne sprege i veliine ulaznog signala: VVUAU iuo 713,025.56,28521.

h) Odredi kapacitet kondenzatora CE ako je minimalna frekvencija pojaavaa 80Hz, a kapacitansa kondenzatora 10 puta manja od vrijednosti RE?

Kapacitet CE odreujemo iz uslova da kapacitansa kondenzatora XC bude bar deset puta manja od otpora RE , tako da kondenzator i pri minimalnoj frekvenciji kratko prespoji otpor RE i time sprijei povratnu spregu istosmjerne struje XC=RE/10). Iz ovog slova onda slijedi:

5 bodova

8 bodova

3 bodova

3 bodova

3 bodova

FkHzfR

CE

E

9,191.80.14,3.2

10

2

10

min

ZADATAK (30 bodova)

SUPERHETERODINI AM RADIO-PRIJEMNIK

a) Na blok emi superheterodinog AM radio-prijemnika upisati nazive blokova

b) Usvojiti vrijednost meufrekvencije fm za AM radio-difuzne prijemnike fm=455 kHz (450-470 kHz je prihvatljivo)

c) Ako je vrijednost nosee frekvencije radio-predajnika fs=12000 kHz izraunati frekvenciju lokalnog oscilatora f0 radio-prijemnika podeenog na tu frekvenciju

fm=f0-fs pa je f0=fm+fs=12455 kHz

d) Izraunati vrijednost frekvencije simetrinog signala ako je frekvencija nosioca stanice koju elimo primati 12040 kHz

fss=fs-2fm=12950 kHz

e) U kojem dijelu radio-prijemnika se ostvaruje selektivnost za signale udaljenih radio-

predajnika (po frekventnoj osi)

Ulazno kolo

f) U kojem dijelu radio-prijemnika se ostvaruje selektivnost za signale susjednih radio-predajnika

Meufrekventni pojaava

g) Kolika je irina spektra AM redio-difuznih signala? B=9 kHz

3 bodova

5 bodova

5 bodova

5 bodova

5 bodova

3 bodova

3 bodova

3 bodova



PRAKTIAN RAD

ZA ELEKTROTEHNIARA RAUNARSKE TEHNIKE I AUTOMATIKE




Realizovati sinhronu sekvencijalnu mreu koja u zavisnosti od upravljakih signala A i B radi u sljededa etiri reima: a) Ako je AB = 00 sekvencijalna mrea se ponaa kao broja koji broji u prirodnom binarnom kodu. Stanja brojaa se mjenjaju na svaku rastudu ivicu signala takta u sekvenci: 0000 0001 0010 0011 0100 0101 0110 0111 1000 1001 1010 1011 1100 1101 1110 1111. b) Ako je AB = 01 sekvencijalna mrease ponaa kao broja koji broji u prirodnom binarnom kodu ali unazad. Stanja brojaa se mjenjaju na svaku rastudu ivicu signala tata u sekvenci: 1111 1110 1101 1100 1011 1010 1001 1000 0111 0110 0101 0100 0011 0010 0001 0000. c) Ako je AB = 10 sekvencijalna mrea se ponaa kao registar, gdje na svaku rastudu ivicu signala takta mrea prelazi u stanje CDEF, gdje su C,D,E, i F signali koji se pored signala A,B i CLK dovode na ulaz brojake mree. d) Ako je AB = 11 sekvencijalna mrea se naazi u stanju sinhronog reseta, odnosno na svaku rastudu ivicu signala takta dokle god je AB = 11 potrvruje se stanje 0000. Prilikom sinteze sekvencijalne mree koristiti se minimalnim brojem D flip flopova koji se okidaju rastudom ivicom signala takta, multipleksere 4x1 kao i minimalan broj ostalih logikih kola po potrebi.



RJEENJE ZADATKA

ZA ELEKTROTEHNIARA RAUNARSKE TEHNIKE I AUTOMATIKE




Brojaka mrea sadri etiri promjenljive koje opisuju njeno stanje, na osnovu toga se moe zakljuiti da je za njenu realizaciju potrebno najmanje etiri D flip flopa. Reimi rada sekvencijalne mree mogu se posmatrati odvojeno u zavisnosti od vrijednosti upravljakih ulaza A i B. Na osnovu toga moe se zakljuiti da nam osim 4 D flip flipa trebaju i 4 multipleksera koja de biti spojena na ulaze flip flopova i time omoguditi odabir ulazne informacije sa ulaza A i B. Ulazi multipleksera su funkcije koje uz ulaze A i B odreuju stanje sekvencijalnog sklopa. Funkcija f0 koja de se pojaviti ako su ulazi A i B u stanju logike 0 ne zavisi od ulaza CDEF nego samo od izlaza D flip flopova. Funkcija f1 koja de se pojaviti ako je A=0 i B=1 ne zavisi od ulaza CDEF nego samo od izlaza D flip flopova. Funkcija f2 zavisi samo od ulaza CDEF. Funkcija f3 ima konstantnu vrijednost a to je 0. Svaka funkcija se sastoji od informacija koje se vode na ulaze D flip flopova Dakle stanja na ulazima flip flopova bie

Tako f0 funkcija ima za zadatak da nau sekvencijalnu mreu pretvori u broja naprijed te je tabela stanja data kako slijedi:

Analogno prvom dijelu zadatka odreuju se ulazi flip flopova i u sluaju kada broja treba da broji nazad. Tabela stanja u tom sluaju je data kako slijedi:

Te analogno prethodnom sluaju pristupamo minimizaciji i dobijamo da je

U tredem sluaju imamo da funkcija ne ovisi od izlaza flip flopa pa je stanje sljedee

Kompletna realizacija izgleda kao na slici koja slijedi.



PRAKTIAN RAD

ZA TEHNIARA RAUNARSTVA




Realizovati sinhronu sekvencijalnu mreu koja u zavisnosti od upravljakih signala A i B radi u sljededa etiri reima: a) Ako je AB = 00 sekvencijalna mrea se ponaa kao broja koji broji u prirodnom binarnom kodu. Stanja brojaa se mjenjaju na svaku rastudu ivicu signala takta u sekvenci: 0000 0001 0010 0011 0100 0101 0110 0111 1000 1001 1010 1011 1100 1101 1110 1111. b) Ako je AB = 01 sekvencijalna mrease ponaa kao broja koji broji u prirodnom binarnom kodu ali unazad. Stanja brojaa se mjenjaju na svaku rastudu ivicu signala tata u sekvenci: 1111 1110 1101 1100 1011 1010 1001 1000 0111 0110 0101 0100 0011 0010 0001 0000. c) Ako je AB = 10 sekvencijalna mrea se ponaa kao registar, gdje na svaku rastudu ivicu signala takta mrea prelazi u stanje CDEF, gdje su C,D,E, i F signali koji se pored signala A,B i CLK dovode na ulaz brojake mree. d) Ako je AB = 11 sekvencijalna mrea se naazi u stanju sinhronog reseta, odnosno na svaku rastudu ivicu signala takta dokle god je AB = 11 potrvruje se stanje 0000. Prilikom sinteze sekvencijalne mree koristiti se minimalnim brojem D flip flopova koji se okidaju rastudom ivicom signala takta, multipleksere 4x1 kao i minimalan broj ostalih logikih kola po potrebi.



RJEENJE ZADATKA

ZA TEHNIARA RAUNARSTVA




Brojaka mrea sadri etiri promjenljive koje opisuju njeno stanje, na osnovu toga se moe zakljuiti da je za njenu realizaciju potrebno najmanje etiri D flip flopa. Reimi rada sekvencijalne mree mogu se posmatrati odvojeno u zavisnosti od vrijednosti upravljakih ulaza A i B. Na osnovu toga moe se zakljuiti da nam osim 4 D flip flipa trebaju i 4 multipleksera koja de biti spojena na ulaze flip flopova i time omoguditi odabir ulazne informacije sa ulaza A i B. Ulazi multipleksera su funkcije koje uz ulaze A i B odreuju stanje sekvencijalnog sklopa. Funkcija f0 koja de se pojaviti ako su ulazi A i B u stanju logike 0 ne zavisi od ulaza CDEF nego samo od izlaza D flip flopova. Funkcija f1 koja de se pojaviti ako je A=0 i B=1 ne zavisi od ulaza CDEF nego samo od izlaza D flip flopova. Funkcija f2 zavisi samo od ulaza CDEF. Funkcija f3 ima konstantnu vrijednost a to je 0. Svaka funkcija se sastoji od informacija koje se vode na ulaze D flip flopova Dakle stanja na ulazima flip flopova bie

Tako f0 funkcija ima za zadatak da nau sekvencijalnu mreu pretvori u broja naprijed te je tabela stanja data kako slijedi:

Analogno prvom dijelu zadatka odreuju se ulazi flip flopova i u sluaju kada broja treba da broji nazad. Tabela stanja u tom sluaju je data kako slijedi:

Te analogno prethodnom sluaju pristupamo minimizaciji i dobijamo da je

U tredem sluaju imamo da funkcija ne ovisi od izlaza flip flopa pa je stanje sljedee

Kompletna realizacija izgleda kao na slici koja slijedi.



PRAKTIAN RAD

ZA ELEKTROTEHNIARA TELEKOMUNIKACIJA




1. Kolika je bitska brzina ako je uestanost uzorkovanja 8 kHz u PCM sistemu sa 24 kanala ako se jedan uzorak koduje sa 8 bita?

2. Na slici je prikazan sistem sa dva zvunika od kojih je Z1 predvien za

reprodukciju tonova od desetak herca do 1400 Hz i Z2 za reprodukciju tonova ije su uestanosti vee od 1400 Hz. Izraunati vrijednosti elementa skretnice.

3. NF signal kojim se vri amplitudna modulacija ima etiri komponente ije su

uestanosti: 300 Hz, 500 Hz, 1 kHz i 2 kHz. Koje su uestanosti komponenata AM signala ako je uestanost nosioca 1200 kHz?

4. Amplituda struje u anteni dok nema modulacije je 30 A. Kada pone amplitudska

modulacija prostim tonom, amplituda struje u pojedinim trenucima je 42 A a u pojedinim 18 A. Koliki je stepen modulacije?

5. Redno i paralelno kolo na slici sastoje se od kalema induktivnosti L= 0,4 mH sa

ekvivalentnom otpornou gubitaka R= 30 oma i kondenzatora kapacitivnosti C= 176 pF. Efektivna vrijednost napona generatora je U= 0,4 V. Izraunati za oba kola:

a. rezonantnu uestanost b. faktor dobrote c. propusni opseg d. impedansu pri rezonanciji e. struju generatora pri rezonanciji



RJEENJE ZADATKA

ZA ELEKTROTEHNIARA TELEKOMUNIKACIJA




1. 1258000

1T s nb= 24 x 8 = 192 V= nb/ T =192/125= 1,53 Mb/s

2.

Hf

C

mHf

RL

FfR

C

mHf

RL

c

c

c

c

144

1

32,04

57140014,34

11

91,0140014,3

4

2

2

1

1

3.

kHzff

kHzff

kHzff

kHzff

kHzff

kHzff

kHzff

kHzff

kHzf

119821200

119911200

5,11995,01200

7,1199

120221200

120111200

5,12005,01200

3,12003,01200

1200

40

30

20

10

40

30

20

10

0

4.

4,060

24

1842

1842

ImIm

ImIm

inax

inaxm

5.

Redno kolo:

a. kHzLC

f r 60010176104,028,6

1

2

1

123

b. 5030

104,01060028,62 33

0

R

LfQ r

c. kHzkHz

Q

fB

o

r 1250

6000

d. 30RZ

e. mAV

R

UI 3,13

30

4,0

Paralelno kolo:

a. kHzLC

f r 6002

1

b. 502

0 R

LfQ r

c. kHzQ

fB

o

r 120

d. kLfQRZ rdo 75104,01060028,650233

0

e. AV

R

UI 3,5

1075

4,03

Download - ZADACI TEHNICKE 1-1

Top Related