ZDRAVSTVENO VELEUČILIŠTE
SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI
STRUČNI STUDIJ FIZIOTERAPIJE
POVEZANOST MASE ŠKOLSKE TORBE S
POSTUROM KOD PRVOŠKOLACA
DIPLOMSKI RAD
Student: Mentor:
Ivan Jurak mr.sc. Ozren Rađenović
Zagreb, 2013.
Ivan Jurak
2
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
ZAHVALA
Izrada ovog rada ne bi bila moguća bez velike pomoći nekoliko suradnika i prijatelja.
Zahvaljujem se Ozrenu Rađenoviću, Anamariji Zuanović, Josipu Kneziću, Marku Periću i
Zvonimiru Galovcu za sudjelovanje u prikupljanju podataka.
Također se zahvaljujem Vatroslavu Jelovici i Ivanu Turčinu za pomoći pri analizi
podataka te za izradu skica.
Posebno se zahvaljujem ravnateljici OŠ „Borovje“, gospođi Mirjani Paponja Jonjić i
ravnateljici OŠ „Otona Ivekovića“, gospođi Biserki Šćurić te učiteljicama tih škola za
pomoć pri organizaciji mjerenja.
Ivan Jurak
3
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
SADRŽAJ
1. UVOD…………………………………………………………………………………………………………………………….4
2. CILJEVI SITRAŽIVANJA……………………………………………………………………………………………………7
3. MATERIJALI i METODE…………………………………………………………………………………………………..9
Materijali……………………………………………………………………………………………………………………….9
Metodologija…………………………………………………………………………………………………………………9
Upitnik…………………………….....…………………………………………………………………………………10
Antropološke metode mjerenja……………………………………………………………………………10
Kinematičke metode ispitivanja……………………………………………………………………………..13
Statistička obrada………………………………………………………………………………………………….20
4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA……………………………………………………………………………………………21
Testiranje hipoteza………………………………………………………………………………………………..27
5.RASPRAVA……………………………….…………………………………………………………………………………..29
6. ZAKLJUČAK………………………………………………………………………………………………………………….34
7. LITERATURA…………………………………………………………………………………………………………………36
8. PRILOZI………………………………………………………………………………………………………………………..42
Ivan Jurak
4
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
1. UVOD
Školske torbe su neizostavni dio opreme svakog učenika. Javnosti (roditelji i mediji)
smatraju da su školske torbe preteške (1), no moderna znanost do danas nije egzaktno
odgovorila koje su opasnosti od školske torbe po zdravlje djeteta, koja je gornja granica
„sigurne“ mase školske torbe te točnu poveznicu između težine školske torbe i
eventualnih budućih problema lokomotornog sustava.
Postoji znatan broj istraživanja u Republici Hrvatskoj (1,2,3), tako i iz ostatka svijeta
(4,5,6,7,8) koja se bave demografskim podacima i omjerima mase djeteta i mase školske
torbe. Podaci iz tih istraživanja uglavnom govore kako prosječan omjer mase djeteta i
mase školske torbe iznosi otprilike 15% ili više. Također je bitno napomenuti da, prema
navedenim istraživanjima iz Hrvatske, omjer pada što je dijete starije te nas taj podatak
dovodi do zaključka da najmlađa (najnerazvijenija) djeca školske dobi nose, s obzirom
na svoju masu, najteži teret. U ostatku svijeta podaci o promjeni omjera mase s obzirom
na dob vrlo variraju te se ne može uspostaviti generalni smjer promjene. Vrlo je
zanimljivo istraživanje iz Slovenije (9) u kojem sa navodi kako omjer mase školske torbe
i mase djeteta zapravo raste s brojem godina te se navodi rad da u prosjeku djeca u
prvom razredu nose 7% svoje mase, u drugom 7.9% te u trećem 8.9%. U svim
istraživanjima apsolutna masa školske torbe je rasla s većom starosti djeteta.
Renomirane organizacije poput American Academy of Orthopaedic Surgeons i
American Physical Therapy Association preporučaju da masa školske torbe iznosi
maksimalno 15% mase djeteta (10,11). Jednako preporuča i Hrvatski zavod za javno
zdravstvo (12) dok Zavod za javno zdravstvo"Dr. Andrija Štampar" smatra da poželjna
mase školske torbe maksimalno iznosi 10% mase tijela djeteta (13).
Pregledom relevantnih istraživanja nije moguće dobiti egzaktan odgovor koliki je
maksimalni dopušteni omjer mase školske torbe i mase djeteta. Najniži preporučeni
omjer prema jednom istraživanju (14,15) iznosi 5% mase djeteta. U oba istraživanja
dokazano je da pri navedenom opterećenju dolazi do statistički značajnih posturalnih
promjena (kut inklinacije trupa i kut nogu).
Veći broj istraživanja izdvaja 10% omjera mase školske torbe i mase djeteta kao
maksimalni dopušteni. Prema jednoj studiji (16) učenici koji nose torbu koja teži 15%
njihove mase imaju 1.79 puta veći rizik od pojave boli primarno u ramenima (37.9%),
Ivan Jurak
5
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
lumbalnom djelu leđa (21.6%) i vratu (18.2%). Rezultati su dobiveni primjenom
upitnika o navikama nošenja torbe i temeljem samoprocjene boli.
Isti zaključak ima istraživanje iz Brazila (17) u kojoj autori navode da zbog značajnog
povećanja pritiska stopala o podlogu (mjereno pomoću tenziometrijske platforme) pri
opterećenju od 15% tjelesne mase (uzorak od 30 ispitanika) preporučaju da
maksimalna težina torbe iznosi 10%.
Treća studija (18) je analizirala promjene u kraniohorizontalnom kutu,
kraniovertebralnom kutu, kutu sagitalne posture ramena te kut lateralna inklinacije
glave na uzorku od 13 ispitanika te su zaključili da pri opterećenju od 15% dolazi do
značajne promjene posture vratne kralješnice tj. dolazi do protrakcije glave (promjena
KV kuta x̅=1.2°) te je njihova preporuka istovjetna gore navedenim.
U sličnom istraživanju (19), autori su mjerili kut inklinacije trupa, kraniovertebralni
kut i kut lumbalne lordoze na uzorku od 15 ispitanika. Ispitanike su mjerili pri
opterećenju od 15% težine ispitanika, u stojećem položaju i nakon prehodane
udaljenosti od 1000m te su posturalne promjene pri visokoj, srednjoj i niskoj poziciji
torbe na leđima. Prema rezultatima zabilježena je značajna promjena
kraniovertebralnog kuta i inklinacije trupa u svim varijantama nošenja torbe, dok je do
promjene kuta lumbalne lordoze došlo pri nošenju torbe u visokoj i srednjoj poziciji,
stoga postoje indikacije da nošenje torbe u niskoj poziciji smanjuje posturalne promjene
lumbalne kralješnice. Također u istraživanju se navodi da iako su posturalne promjene
evidentne, ispitanici nisu zamijetili bol ili napor, stoga autori zaključuju da nije moguće s
potpunom sigurnošću potvrditi da je maksimalno preporučeni omjer od 15% previsok.
Novije istraživanje iz Malezije (20), iako je provedeno na samo 2 ispitanika, zanimljivo
je jer uključuje kratku meta analizu radova pomoću kojih se uspoređuju posturalne
promjene djece i odraslih. Prema analizi zaključeno je da kod djece dolazi do
anteriornog pomaka trupa bez obzira na težinu torbe, kod odraslih do pomaka dolazi tek
kod mase torbe od 30% mase tijela. Autori to objašnjavaju nerazvijenom leđnom
muskulaturom i nedovršenom osifikacijom kostiju. Autori također navode da prema
njihovom mjerenju do većeg sagitalnog pomaka u trupu dolazi pri opterećenima od 15%
do 20%, a do 10% opterećenja nema značajnijeg pomaka od onog koji je zabilježen bez
opterećenja.
Ivan Jurak
6
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
Posebno je zanimljivo istraživanje iz Australije (21) u kojoj je sudjelovao i jedan
istraživač iz prethodno navedene studije (18). Za razliku od većine biomehaničkih
studija vezanih za povezanost mase torbe, ova studija je provedeno na velikom uzorku
(250 učenika iz 5 škola i 5 različitih generacija učenika). Cilj ispitivanja je bilo odrediti
povezanost pomaka sagitalne posture i mase školske torbe od 3%, 5% i 10% mase
učenika te povezanost s obzirom na 3 položaja torbe (centar torbe se nalazio u T7, T12
ili u L3). Najviši položaj školske torbe (T7) je neupitno izazvao najveći stupanj
posturalne adaptacije. Pri opterećenju od 10% došlo do odstupanja od idealne posture,
no ona nije bila značajno veća nego pri opterećenju od 3% i 5%. Studija zaključuje kako
bi pozicija torbe tijekom nošenja trebala biti relativno niska, no smatraju da ne postoje
jasni dokazi koji govore u prilog maksimalnog omjera od 10%.
Jedna sistematska studija iz 2002. godine (22), pregledom svih radova vezanih za
problematiku posturalnih promjena mlađih osoba pod utjecajem tereta iz 16
znanstvenih baza podataka (Academic Search Elite, AEI, AMED, AMI, APAIS, Ausport
Med, AUSThealth, Australian, Public Affairs, Blackwell Science and Munksgaard Online
Journals, CINAHL, Cochrane Library, ERIC, FAMILY, MEDLINE, Science Direct and Wiley
InterScience), nije donijela nikakve zaključke ni preporuke glede težine i načina nošenja
torbe kod osoba mlađih od 18 godina. Kao razloge studija navodi relativno mali broj
relevantnih radova, nestandardiziranu metodologiju istraživanja, premale uzorke
ispitanika, korištenje potencijalno nepreciznih i nepouzdanih mjernih instrumenata te
upitnost rezultata istraživanja s obzirom na „stvarni život“.
Druga aktualnija studija iz 2012. godine (23) je ustvrdila, pregledom 8 znanstvenih
baza podataka (Medline, Cochrane Database, Allied and Complementary Medicine
(AMED), CINAHL, Scopus, PubMed and Google Scholar), kako je generalni preporučeni
omjer mase učenika i školske torbe između 10% i 15%, no da se posturalna adaptacija
događa već pri opterećenju od samo 3%. Studija također navodi kako je preporučeno da
se težište školske torbe nalazi između 3. i 5. lumbalnog kralješka. Isto kao i kod prije
navedene sistemske studije (22) preporuke za daljnje istraživanje su: standardiziranje
metodologije te povećanje kvalitete i snage dokaza.
Ivan Jurak
7
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
2. CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Pregledom literature utvrđeno je da se većina istraživanja bavi antropološkim
karakteristikama relativnog omjera mase torbe i mase učenika te percepcijom osjeta
boli, odnosno povećanja osjeta boli uslijed nošenja školske torbe. Relativno mali broj
istraživanja biomehanički utvrđuje kolika je zapravo povezanost mase školske torbe na
posturu tijela. Budući da je uvriježeno mišljenje profesionalne populacije (ortopedi,
fizijatri, radni terapeuti, kineziolozi, fizioterapeuti) da je jedan od uzroka
mišićnokoštanih poremećaja posturalne odnosno biomehaničke prirode
(2,3,9,18,48,49,50) smatramo da je takav pristup potreban, stoga ciljevi rada su:
1. Izmjeriti povezanost promjene pozicije težišta tijela i mase školske torbe kod učenika
prvih razreda osnovnih škola u anteroposteriornoj (AP) i laterolateralnoj (LL) projekciji
po sagitotransverzalnoj (ST), frontotransverzalnoj (FT) i vertikalnoj (V) osi.
2. Izmjeriti povezanost promjene kuta anteriornog tilta zdjelice (ATZ),
kraniovertebralnog kuta (KV) i kraniocervikalnog kuta (KC) i mase školske torbe.
Hipoteze su sljedeće:
1. Postoji statistički značajna promjena težišta u anteroposteriornoj projekciji po
sagitotransverzalnoj i vertikalnoj osi te u laterolateralnoj projekciji po
frontotransverzalnoj i vertikalnoj osi uslijed nošenja školske torbe.
2. Postoji statistički značajna promjena kuta anteriornog tilta zdjelice,
kraniovertebralnog kuta i kraniocervikalnog kuta uslijed nošenja školske torbe.
3. Postoji statistički značajna pozitivna korelacija promjene težišta u laterolateralnoj
projekciji po sagitotransverzalnoj osi i promjene kuta anteriornog tilta zdjelice.
4. Postoji statistički značajna pozitivna korelacija promjene težišta u laterolateralnoj
projekciji po sagitotransverzalnoj osi i promjene kraniovertebralnog kuta.
5. Postoji statistički značajna negativna korelacija promjene težišta u laterolateralnoj
projekciji po sagitotransverzalnoj osi i promjene kraniocervikalnog kuta.
Ivan Jurak
8
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
6. Postoji statistički značajna negativna korelacija između težine i promjene težišta u
laterolateralnoj projekciji po sagitotransverzalnoj osi.
7. Postoji statistički značajna pozitivna korelacija između visine i promjene težišta u
laterolateralnoj projekciji po sagitotransverzalnoj osi.
8. Postoji statistički značajna negativna korelacija između BMIa i promjene težišta u
laterolateralnoj projekciji po sagitotransverzalnoj osi.
9. Ne postoji statistički značajna razlika u promjeni težišta težišta u anteroposteriornoj
projekciji po sagitotransverzalnoj i vertikalnoj osi te u latero-lateralnoj projekciji po
frontotransverzalnoj i vertikalnoj osi između dječaka i djevojčica kuta pod utjecajem
školske torbe.
Ivan Jurak
9
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
3. MATERIJALI i METODE
MATERIJALI
Materijali korišteni tijekom mjerenja su:
1. Digitalni fotoaparat marke Pentax K20D (14.6 megapiksela) + stativ
2. Tenziometrička platforma marke Kistler Quattro Jump, Type 9290BD +
prijenosno računalo
3. Školska torba (za mjerenja posture korištena je jedna školsku torbu koja je bila
napunjena školskim priborom za jedan prosječan školski dan i težila je 4.51kg)
4. Antropometar, krojački metar
5. Pomoćni, potrošni materijal (traka za zatezanje s mehanizmom za blokiranje,
samoljepljivi čičak, fotoreflektirajući materijal, spajalice, samoljepljive kupaonske
vješalice)
METODOLOGIJA
Ispitivanje je provedeno na uzorku od 76 učenika prvog razreda dviju osnovnih
škola uz suglasnost ravnatelja i roditelja. Mjerenja su se odvijala tijekom dva dana. Prvi
dan su mjereni učenici OŠ „Borovje“ (35 učenika),a drugi dan učenici OŠ „Otona
Ivekovića“ (41 učenik).
Tijekom ispitivanja korištene su antropološke metode mjerenja i kinematičke
metode ispitivanja (24). Na osnovu rezultata anketnog upitnika prikupljeni su osnovni
podaci o navikama nošenja torbe, okvirnoj cijeni torbe te izvannastavnoj aktivnosti
djece.
Mjerenje je obavljalo šest ispitivača (dva ispitivača na antropometriji, dva ispitivača
na tenziometrijskoj platformi te dva ispitivača na kinematičkom mjerenju).
Ivan Jurak
10
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
Upitnik
Uz Izjavu o suglasnosti roditelji su također ispunili i kratak upitnik (vidi prilog 1) s
podacima o spolu, navikama nošenja torbe, cijeni i reklamiranju torbe kao ergonomski
proizvod, o izvanškolskim sportskim aktivnostima djeteta te mišljenje roditelja o težini
torbe s obzirom na dijete.
Antropološke metode mjerenja
Cilj prikupljanja antropoloških mjerenja bilo je prikupljanje osnovnih
antropometrijskih podataka o ispitanicima (tjelesna visina, tjelesna težina) koje smo
kasnije koristili za ekstrapolaciju kinematičkih podataka (pomak težišta u
anteroposteriornoj i u laterolateralnoj perspektivi). Također smo mjerili visinu spinae
illiacae anterior superior (SIAS) et spinae illiacae posterior superior (SIPS) te njihovu
međusobnu udaljenost kako bi dobili vrijednosti kuta anteriornog tilta zdjelice.
Antropometrijske mjere, korištene tehnike mjerenja i mjerni instrumenti
standardizirani su prema prije provedenim istraživanjima (36).
Tjelesna masa (kg)
Za mjerenje tjelesne težine korištena je mobilna, tenziometrijska platforma marke
„Kistler“ koja isključivo ima mogućnost mjerenja vertikalne komponente sila reakcije
podloge. Mjerili smo tjelesnu masu ispitanika bez i s torbom (slika 4).
Tjelesna visina(cm)
Tjelesna visina izmjerena je pomoću antropometra bez torbe na ispitaniku.
Visina SIAS i SIPS(cm)
Visina SIAS i SIPS izmjerene su pomoću antropometra, no mjerenje je provedeno bez
i s torbom (slike 2 i 3).
Dužina SIAS-SIPS(cm)
Dužina između točaka SIAS i SIPS izmjerene su skraćenim antropometrom isključivo
bez torbe (slike 2 i 3).
Ivan Jurak
11
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
Kut anteriornog tilta zdjelice(°)
Mjerenje kuta ATZ provedeno je tehnikom izračunavanja anteriornog tilta zdjelice
prema Sanders i Savrakas (25). Metoda se sastoji od mjerenja dužine između SIAS i SIPS
te mjerenja visina SIAS i SIPS. Uzevši u obzir te mjere izračunat je sinus traženog kuta
ATZ pomoću slijedeće trigonometrijske jednadžbe:
sin𝜃 = 𝑎
𝑐=
𝑠𝑢𝑝𝑟𝑜𝑡𝑛𝑎
ℎ𝑖𝑝𝑜𝑡𝑒𝑛𝑢𝑧𝑎
Slika 1: Trokut i pripadajući kutevi
Stranica a je razlika visina SIPS i SIAS dok hipotenuzu predstavlja dužina SIAS-SIPS.
Slika 2: Primjena trigonometrijske funkcije na izračunavanje anteriornog tilta zdjelice.
Dobivši vrijednost sinus kuta pomoću računalnog programa Excel izračunali smo
točan kut u stupnjevima te tako smo na indirektan način izmjerili kut ATZ s visokim
stupnjem preciznosti (26).
Mjerenja su provedena bez i s školskom torbom kako bi dobili uvid o utjecaju težine
torbe na položaj zdjelice i lumbalne kralješnice.
Ivan Jurak
12
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
Slika 3: Antropometrija.
Slika 4: Mjerenje težine pomoću platforme za mjerenje sila reakcije podloge marke „Kistler“
Ivan Jurak
13
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
Kinematičke metode ispitivanja
Kinematička mjerenja korištena su kako bi se dobili podaci koje je nemoguće dobiti
direktnim mjerenjem (pomak težišta, kraniovertebralni(KV) i kraniocervikalni(KC) kut).
Težište(m)
Pozicije težišta tijela moguće je dobiti pomoću nekoliko metoda. Najjednostavnija je
kinetička metoda prema kojoj pomoću tenziometrijske platforme možemo direktno
izmjeriti centar oslonca, a samim time i težište u trodimenzionalnom prostoru
(anteroposteriorna, laterolateralna i vertikalna komponenta). Platforma za mjerenje sila
reakcije podloge koju smo koristili za izračunavanje mase ima mogućnost mjerenja samo
vertikalne komponente sile reakcije podloge, stoga nisu dobiveni podaci o eventualnoj
promjeni oslonca pod utjecajem mase školske torbe u anteroposteriornom,
laterolateralnom smjeru. No, budući da je cilj ovog istraživanja mjerenje promjene
položaja težišta, koristila se kinematička metoda izračunavanja težišta.
Za mjerenje smo koristili digitalnu video kameru namještenu na stativ na udaljenosti
od 12m od ispitanika kako bi bila vidljiva postura cijelog tijela. Na ispitaniku smo
pomoću fotoreflektirajućeg materijala označili točku C7 (vertebra prominens) (slika 5) i
bilateralno točku SIAS (slika 6). Točka C7 nam je potrebna zbog izračunavanja KV i KC
kuta vrata, a točke SIAS zbog lakše digitalizacije podataka u fazi obrade.
Slika 5: Fotoreflektirajući marker označava točku C7
Ivan Jurak
14
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
Slika 6: Fotoreflektirajući marker označava točku SIAS
Nakon toga ispitanik je petama stao na unaprijed označene točke na podu (slika 8)
ispred monokromatske podloge radi boljeg kontrasta. Svaki ispitanik je snimljen pet
puta, svaki put u različitom položaju (slika 7).
Položaj A: Ispitanik stoji mirno bez torbe u anteroposteriornoj projekciji.
Položaj B: Ispitanik stoji mirno s rukama u abdukciji od 90°
Položaj C: Ispitanik stoji mirno bez torbe u laterolateralnoj projekciji (desni profil).
Položaj D: Ispitanik stoji mirno s torbom u laterolateralnoj projekciji (desni profil).
Položaj E: Ispitanik stoji mirno s torbom u anteroposteriornoj projekciji.
Slika 7: Položaj A, B, C ,D i E.
Ivan Jurak
15
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
Slika 8: Oznake na podu. Ispitanik petom nagazi na oznaku X, a strelice pokazuju smjer gledanja.
Za obradu „sirovih podataka“ (Raw Data) koristili smo računalni program
SkillSpector™ (27) verzije 1.3.2.
SkillSpector™ (SS) je računalni program koji je namijenjen video analizi pokreta u 2D
ili 3D prostoru. Budući da je SS namijenjen analizi pokreta, morali smo prilagoditi
metodologiju istraživanja jer je naš cilj bila analiza posture (tzv. „zamrznuti pokret“). To
je postignuto digitalnom transformacijom pojedinačnih slika istog ispitanika gledanog iz
iste projekcije bez i s školskom torbom u video zapis od 6 sličica (3 iste sličice ispitanika
bez torbe i 3 iste sličice ispitanika sa školskom torbom). Na taj način dobili smo „pokret“
koji je SS mogao analizirati, a taj „pokret“ je zapravo promjena posture ispitanika pod
utjecajem školske torbe. Potrebno je naglasiti da digitalni model koji je SS analizirao nije
uzimao u obzir torbu na leđima, već isključivo posturu bez ili sa školskom torbom.
Obrada kinematičkih podataka u svrhu izračunavanja težišta odvija se u nekoliko
faza:
Digitalizacija: Prije analize pokreta potrebno je napraviti digitalni model koji će računalo
analizirati. Laboratorijski sustavi kao što je ELITE (28) digitalizaciju obavljaju
automatski uz ljudsku korekciju grešaka. SS ima opciju poluautomatske digitalizacije, tj.
potrebna je manualna digitalizacija referentnih točaka uz sugestije računala temeljene
na predodređenim tipom digitalnog modela. Korišteni Digitalni model za AP projekciju
zove se Simple Full Body i sastoji se od 18 točaka, točnije 16 točaka bilateralno:
akropodion, sphyrion fibulare, tibiale laterale, SIAS, akromion, radiale, stylion, dactylion te
Ivan Jurak
16
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
2 na sagitalnoj liniji: gnathion i centar os frontale. Za LL projekciju (desni profil) koristili
smo Full Body Right Side digitalni model koji se sastoji od 10 točaka: akropodion,
sphyrion fibulare, tibiale laterale, SIAS, akromion, radiale, stylion, dactylion, gnathion i
sredina os frontale (slika 9).
Slika 9: SFB model u AP projekciji bez i s torbom i FBRS model u LL
projekciji bez i sa školskom torbom s ekstrapoliranim težištem
B. Kalibracija: Za razliku od laboratorijskih sustava koji automatski digitaliziraju i
analiziraju pokret, kalibracija izvodi prije samog snimanja. Kod SS sustava kalibracija se
provodi u kasnijoj fazi manualno, prije ili poslije digitalizacije. SS omogućava tri tipa
kalibracije (29):
Posturalna kalibracija (2D) - Prostor se kalibrira pomoću posture modela (najbolje
preko posture osobe koju snimamo za analizu) tako da se označe 4 točke (između
calcaneusa, dactylion desno, dactylion desno i vertex) te je potrebno unijeti visinu
modela kao referentnu vrijednost. Koristi se za dvodimenzionalnu analizu pokreta i
potrebna je jedna kamera (slika 10).
2D kalibracija - Prostor se kalibrira pomoću kalibracijskog okvira s 4 točke te
poznatim udaljenostima između točaka. Koristi se za dvodimenzionalnu analizu pokreta
i potrebna je jedna kamera.
3D kalibracija – Prostor se kalibrira pomoću kalibracijskog okvira sa 6 točaka te
poznatim udaljenostima između točaka. Koristi se za trodimenzionalnu analizu pokreta i
potrebne su dvije kamere koje snimaju isti pokret te su postavljene okomito jedna na
drugu.
Ivan Jurak
17
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
S obzirom da smo ispitanike snimali u dvije projekcije s jednom kamerom odlučili
smo se za dvodimenzionalnu analizu AP i LL projekcija neovisno jedna o drugoj.
Izabrana metoda kalibracije je posturalna kalibracija (slika 10) s time da je za svakog
ispitanika opetovano vršena kalibracija s tim ispitanikom kao kalibracijskim modelom.
Slika 10: Posturalna kalibracija dvodimenzionalnog prostora
C. Izračunavanje kinematičkih/kinetičkih veličina inverznim dinamičkim pristupom:
Nakon digitalizacije modela i kalibracije prostora moguće je analizirati pokret po
različitim gore navedenim parametrima. Budući da je cilj ovog istraživanja analiza
posture, a ne pokreta, jedini parametar koji nam može poslužiti je promjena položaja
točke težišta po frontotransverzalnoj i vertikalnoj osi u AP projekciji odnosno po
sagitotransverzalnoj i vertikalnoj osi u LL projekciji.
Budući da je snimka dvodimenzionalni prikaz trodimenzionalnog objekta radi lakše
orijentacije u daljnjem tekstu, kada opisujemo pravac po kojem se kreće težište, koristiti
ćemo pripadajuće osi ravninama tijela.
1. Frontalna ravnina (XY ravnina) – sagitotransverzalna os (Z os)
2. Sagitalna ravnina (YZ ravnina) – frontotransverzalna os (X os)
3. Transverzalna ravnina (XZ ravnina) – frontosagitalna (vertikalna) os (Y os)
Ivan Jurak
18
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
Kraniovertebralni (KV) kut (°)
KV kut je kut koji zatvara imaginarni pravac koji prolazi kroz tragus uha i C7 s
horizontalom (slika 11). Potrebno je naglasiti da neki stručnjaci s frankofonog područja
ovaj kut nazivaju zapravo kraniocervikalni (l’angle cranio-cervical) (30), a istraživači s
područja JARa ga nazivaju cervikalni kut (45), no ipak većina stručnjaka se slaže s gore
navedenom definicijom kraniovertebralnog kuta (14,31,32). KV kut smo mjerili u LL
projekciji bez i s torbom pomoću računalnog programa ScreenScales™. ScreenScales™ je
program koji omogućava korisniku da izmjeri kut između dvije arbitrarno nađene točke
koje su prikazane na ekranu monitora.
Ključan faktor u video analizi KV kuta je bilo označavanje antropometrijske točke C7
(vertebra prominens) fotoreflektirajućim materijalom kako bi povećali preciznost
mjerenja. Budući da je antropometrijska točka tragus vrlo vidljiva, nije bilo potrebe za
njezinim posebnim označavanjem.
KV kut nam služi kako bi dobili podatke o stupnju protrakcije odnosno retrakcije
glave.
Slika 11: Kraniovertebralni kut; dijagram, bez i s torbom
(KV kut je na slici izmjeren programom Kinovea™ radi lakšeg prikaza)
Kraniocervikalni kut (°):
KC kut je kut koji zatvaraju imaginarni pravci koji prolaze kroz tragus uha i C7 te kroz
tragus uha i cantus oka (33) (slika 11). Kako je već gore navedeno neki stručnjaci
nazivaju kraniovertebralni kut kraniocervikalnim stoga očito postoji konfuzija u
nomenklaturi, no to nije rijetkost u biomedicinskim istraživanjima zbog lingvističkih
osobitosti materinjeg jezika istraživača. Također je bino naglasiti da postoje istraživanja
koja mjere KC kut preko istih markera samo suprotan kut od kuta mjerenog u ovom
Ivan Jurak
19
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
istraživanju (47). KC kut smo mjerili u LL projekciji bez i s torbom pomoću računalnog
programa Kinovea™(34), verzija 0.8.18. Kinovea™ je program namijenjen video analizi
pokreta u svrhu poboljšanja sportske tehnike. Iako ima veći dijapazon mogućnosti neke
funkcije u Kinovei nisu moguće kao u SS.
Budući da KC kut za referentnu točku također koristi antropometrijsku točku C7,
potrebno je posebno označiti vertebra prominens. Tragus i cantus su dovoljno vidljivi da
ih ne treba posebno označavati.
KC nam služi kako bi dobili podatke o stupnju fleksije glave i vrata.
Bitno je naglasiti kako su KC i KV kutovi analizirani pomoću dva različita programa
kako bi na jednoj slici bile iskorištene identične referentne točke.
Slika 12: Kraniocervikalni kut; dijagram, bez i s torbom
Slika 13: KV kut izmjeren programom ScreenScales™ i KC kut izmjeren programom Kinovea™
Ivan Jurak
20
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
Statistička obrada
Nakon obrade podatka (upitnik, antropometrija i kinematika) podaci su pretvoreni u
.slx format te su korišteni u Excel 2007™ računalnom programu. U navedenom
programu je pomoću jednostavnih trigonometrijskih i aritmetičkih operacija izvedena
razlika kuta ATZ, KV kuta i KC kuta u stupnjevima. Također je izračunata i promjena
položaja težišta u AP projekciji po frontotransverzalnoj i vertikalnoj osi te promjena
težišta u LL projekciji po sagitotransverzalnoj i vertikalnoj osi, Body Mass Index iz
postojećih antropometrijskih podataka (visina i masa) te masu pune torbe učenika kao
razliku mase učenika bez i s torbom.
Podaci su potom uneseni u računalni program SPSS Statistics™, verzija 17.0. u kojem
je najprije izračunata deskriptivna statistika. Nakon su podaci testirani K-S testom radi
provjere normalne distribucije. Budući da se podaci raspoređeni prema Gaussovoj
distribuciji korišteni se metode parametrijske statistike.
Za provjeru statističke značajnosti razlike pozicije težišta tijela bez i s torbom, u svim
mjerenim projekcijama i osima, koristili smo T-test za zavisne uzorke. Istom metodom
smo testirali značajnost razlike kuta ATZ, KV kuta i KC kuta.
Budući da nam se promjena težišta po sagitotransverzalnoj osi u LL projekciji
pokazala kao osobito važnom, testirali smo stupanj korelacije promjene težišta s
promjenama u kutu ATZ, KV kutu i KC kutu, te njihovu međusobnu korelaciju, koristeći
Pearsonov koeficijent.
Kako bismo utvrdili koji prediktori najviše utječu na promjenu težišta po
sagitotransverzalnoj osi u LL projekciji (zavisna varijabla) koristili smo regresijsku
analizu.
Na kraju smo testirali razlike promjene težišta po svim osima u svim projekcijama
između dječaka i djevojčica T-testom za nezavisne uzorke.
Ivan Jurak
21
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Ispitivanje je provedeno na uzorku od 76 ispitanika. Zbog metodoloških komplikacija
(izostanak djeteta, nedovoljno predviđenog vremena za snimanje) u obradu pojedinih
podataka nije uključeno svih 76 ispitanika.
Osnovni podaci
Od 76 ispitanika, 35 ih pohađa OŠ Borovje (A škola), a 41 OŠ Otona Iveković (B škola),
a od toga 35 dječaka i 41 djevojčica (grafikon 1 i 2).
Grafikon 1: Distribucija ispitanika po školi (N=76) Grafikon 2: Distribucija ispitanika po spolu (N=76)
Anketni upitnik
U upitniku je 71.1% roditelja navelo da njihova djeca samostalno nose torbe u školu
(grafikon 3) te je također visoki broj ispitanika (85.3%) naveo da njihovo dijete ne
ostavlja torbu u školi već se torba svaki dan nosi kući (grafikon 4).
Grafikon 3: Distribucija ispitanika na pitanje: „Da li dijete samostalno nosi torbu u školu?“ (N=76)
Grafikon 4: Distribucija ispitanika na pitanje: „Da li torba preko tjedna ostaje u školi?“ (N=75)
46,1%
53,9%
Škola ispitanika
OŠ Borovje
OŠ Otona Ivekovića
46,1%
53,9%
Spol ispitanika
Muški
Ženski
71,1%
23,7%5,3%
Da
Ne
Ponekad
14,7%
85,3%
Da
Ne
Ivan Jurak
22
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
Analizirajući raspodjelu ispitanika na pitanje o cijeni torbe, 88% ih se odlučilo na
torbu do 750 kn (grafikon 5) te je većina roditelja (69.7%) odlučilo kupiti torbu koja je
bila reklamirana kao posebno dizajnirani ergonomski proizvod (grafikon 6).
Grafikon 5: Distribucija ispitanika na pitanje: „Koliko se novaca izdvojili za školsku torbu?“ (N=75)
Grafikon 6: Distribucija ispitanika na pitanje: „Da li je torba Vašeg djeteta reklamirana kao posebno dizajniran i ergonomsko prilagođen proizvod?“ (N=76)
Deskriptivna statistika
Tablica 1: Osnovni antropometrijski parametri
x̅ σ Min Max N
TV (cm) 129.34 6.2 118.8 148 72
TM (kg) 27.98 5.6 18.74 45.13 72
TPuT (kg) 4.5 1.09 2.65 7.12 63
BMI 16.63 2.57 12.47 24.8 72
KATZBT(°) 17.7 8.76 1.12 40.01 45
Legenda: TV-tjelesna visina; TM-tjelesna masa; TPuT-težina pune torbe; BMI-body mass index; KATZBT-kut anteriornog tilta zdjelice bez torbe
Analizom BMI vrijednosti, možemo primijetiti da je većina djece normalne težine s
obzirom na visinu tj. nalaze se između 5 i 95 centila prema tablicama rasta WHOa
(World Health Organization) (35).
Prosječna masa torbe iznosi oko 16.08% prosječne mase ispitanika.
30,7%
57,3%
6,7% 5,3%
100kn - 300kn
300kn - 750kn
750kn - 1000kn
>1000kn
69,7%
30,3%
Da
Ne
Ivan Jurak
23
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
Tablica 2: Osnovni kinematički parametri
x̅ σ Min Max N
APVOB (cm) 71.67 4.23 63.86 82.39 71
KVK 55.73 4.54 44.67 68.2 61
KCK 136.26 7.69 116.7 156.2 61
Legenda: APVOB-anteroposteriorna projekcija vertikalna os bez torbe; KVK-kraniovertebralni kut bez torbe; KCK-kraniocervikalni kut bez torbe
Prosječna visina težišta iznosi otprilike 55% prosječne visine tijela što je za 2% manji
iznos od onoga koji se navodi u literaturi (36).
Budući da je Kolmogorov-Smirnov test pokazao normalnu distribuciju podataka (vidi
prilog 2) u daljnjoj su obradi korišteni metode parametrijske statistike.
Parametrijska statistika
Tablica 3: T-test pozicije težišta u AP i LL projekcijama te vrijednosti mjerenih kutova vrata i zdjelice bez i s torbom
Δx̅ σ(Δx̅) t p N
RTAPFTO(cm) -0.684 1.167 -4.958 <0.01 71
RTAPVO (cm) 0.648 0.555 9.842 <0.01 71
RTLLSTO(cm) -2.407 1.73 -11.723 <0.01 71
RTLLVO (cm) 0.738 0.644 9.659 <0.01 71
RKVK(°) 5.169 4.019 9.963 <0.01 60
RKCK(°) -2.466 6.843 -2.768 <0.01 59
RKATZ(°) -1.032 9.209 -0.752 >0.05 45
Legenda: RTPFTO-promjena težišta u anteroposteriornoj projekciji po frontotransverzalnoj osi; RTAPVO-promjena težišta u anteroposteriornoj projekciji po vertikalnoj osi; RTLLSTO- promjena težišta u laterolateralnoj projekciji po
sagitotransverzalnoj osi; RTLLVO- promjena težišta u laterolateralnoj projekciji po vertikalnoj osi; RKVK-razlika kraniovertebralnog kuta; RKCK-razlika kraniocervikalnog kuta; RKATZ-razlika kuta anteriornog tilta zdjelice;
Δx̅-prosječna vrijednost razlike težišta bez i s torbom;, σ(Δx̅)-standardna devijacija prosječne vrijednosti razlike težišta bez i s torbom
Analiza podataka pokazala je statističku značajnost promjene težišta u svim
projekcijama i po svim osima (p<0.01). Najveći prosječni pomak težišta dogodio se u
laterolateralnoj projekciji po sagitotransverzalnoj osi i iznosi 2.407 cm prema naprijed.
Vertikalni pomak težišta u prosjeku iznosi 0.648 cm (gledano u AP projekciji) odnosno
0.738 cm (gledano u LL projekciji) prema dolje. Do pomaka težišta također je došlo i po
frontotransverzalnoj osi u AP projekciji u prosječnom iznosu od 0.684 cm ulijevo.
Bitno za napomenuti da je način na koji SkillSpector™ računa težište. Kod vertikalne
osi, ako točka (težište) pada onda se vrijednost smanjuje. U AP projekciji, ako se točka
Ivan Jurak
24
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
(težište) giba po FT osi (pravcu) desno (s obzirom na snimatelja), vrijednost raste. Isto
vrijedi i za LL projekciju. Kada se točka (težište) giba po ST osi (pravcu) desno (s
obzirom na snimatelja), dolazi do brojčanog povećanja iznosa i to u našem slučaju
označava transfer težišta prema naprijed. Da samo se odlučili za snimanje u LL projekciji
tako da je ispitanik okrenut prema svoje desno tj. lijevo s obzirom na snimatelja,
vrijednosti bi bile obrnute. Također je i iznimno bitno napomenuti redoslijed podataka
koji je analizirao statistički računalni program. Naime program, kada je izračunavao
razliku između težišta bez i s torbom, oduzimao je poziciju težišta s torbom od
pozicije težišta bez torbe. Tako da su razlike vertikalnog pomaka pozitivne iako se
pomak odvijao prema dolje tj. težište s torbom je niže pozicionirano od težišta bez torbe.
Isto tako je i iznos razlike težišta po ST osi u LL projekciji negativan, tj. iznos težišta s
torbom je veći od iznosa težišta bez torbe što znači da se dogodio pomak težišta ulijevo
(s obzirom na ispitanika).
KV i KC kut su također pokazali statističku značajnost (p<0.01). Vrijednost KV kuta se
u prosjeku smanjila za 5.2° dok se vrijednost KC kuta prosječno za povećala 2.5° pod
utjecajem mase torbe. Jedini parametar koji nije pokazao statistički značajnu promjenu
je kut ATZ (p<0.05).
Tablica 4: Korelacija antropometrijskih i kinematičkih parametara s promjenom težišta u laterolateralnoj projekciji po sagitotransverzalnoj osi (RTLLSTO)
Pearson r p N
TM (kg) -0.436 <0.01 71
TV (cm) -0.402 <0.01 71
BMI -0.3 <0.05 71
RKVK(°) 0.21 >0.05 60
RKCK(°) -0.26 <0.05 59
RKATZ(°) 0.077 >0.05 44
Legenda: TM-tjelesna masa; TV-tjelesna visina; BMI-body mass index; RKVK-razlika kraniovertebralnog kuta; RKCK-razlika kraniocervikalnog kuta;
Budući da se najveći pomak težišta dogodio po ST osi smatramo da je upravo
naginjanje tijela prema naprijed najodgovorniji čimbenik za posturalnu readaptaciju,
stoga smo korelirali pomak težišta u navedenoj osi sa statistički značajnim promjenama
glave i vrata. Također smo korelirali antropometrijske čimbenike kao što su masa, težina
i BMI kako bi utvrdili njihovi povezanost.
Ivan Jurak
25
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
Najveću negativnu korelaciju s pomakom težišta u ST osi je pokazala masa tijela
(p<0.01), no i značajnu negativnu korelaciju također je pokazala i visina tijela (p<0.01).
BMI je pokazao malu negativnu korelaciju (p<0.05), KC kut vrlo malu i neznatnu
negativnu korelaciju (p<0.05), a KV kut se nije pokazao statistički značajnim (p>0.05).
Kako nam se promjena kuta ATZ pokazala kao statistički neznačajnom, nismo očekivali
značaju korelaciju što se i pokazalo točnim (p>0.05).
Tablica 5: Regresijska analiza odnosa pomaka težišta po ST osi u AP projekciji s obzirom na masu, visinu i BMI
Model R R2 ΔR2 p N
1 0.436 0.190 0.190 <0.01 71
2 0.466 0.217 0.027 >0.05 71
3 0.470 0.221 0.004 >0.05 71
Legenda: Zavisna varijabla:RTLLSTO- promjena težišta u laterolateralnoj projekciji po sagitotransverzalnoj osi; Model 1:TM-tjelesna masa; Model 2: TM+ TV-tjelesna visina; Model 3: TM+TV+ BMI-body mass index
Kako bismo saznali koja varijabla najviše utječe na pomak težišta prema naprijed
koristili smo multiplu regresijsku analizu. Kao kriterij korištena je promjena težišta u
laterolateralnoj projekciji po sagitotransverzalnoj osi, a prediktori su tjelesna masa i
tjelesna visina. Budući da postoji visoka korelacija između prediktora, dogodio se
statistički fenomena multikolinearnosti što je razvidno iz tablice regresijskih
koeficijenata.
Tablica 6: Regresijski koeficijenti odnosa pomaka težišta po ST osi u AP projekciji s obzirom na masu, visinu i BMI
β t p Tolerancija
TM (kg) -0.436 -4.021 <0.01 1.000
TM (kg) -0.303 -2.194 <0.05 0.604
TV (cm) -0.211 -1.530 >0.05 0.604
Legenda: Zavisna varijabla:RTLLSTO- promjena težišta u laterolateralnoj projekciji po sagitotransverzalnoj osi; TM-tjelesna masa; TV-tjelesna visina;
Tolerancija-postotak varijance prediktora koja nije objašnjena drugim prediktorima
Podatke iz gore navedene tablice smo prikazali kako bi demonstrirali da kada
govorimo o utjecaju mase i visine zapravo govorimo o istoj stvari jer je logično
pretpostaviti da s porastom mase dolazi do porasta visine. To objašnjava i podatak o
negativnoj korelaciji visine i anteriornog pomaka težišta dok smo mi hipotetizirali da će
s porastom visine doći i do većeg anteriornog naginjanja trupa. U slučaju kada bi imali
ispitanike jednake mase, a različitih visina bilo bi moguće točno utvrditi da li dolazi do
većeg anteriornog pomaka težišta kod viših ispitanika.
Ivan Jurak
26
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
Tablica 7: T-test za nezavisne uzorke razlike pozicije težišta u AP i LL projekcijama te vrijednosti mjerenih kutova vrata i zdjelice kod dječaka i djevojčica
t P MD σx̅ N
RTAPFTO(cm) 0.278 >0.05 -0.261 0.278 71
RTAPVO (cm) -2.312 <0.05 -0.296 0.128 71
RTLLSTO(cm) 0.732 >0.05 0.302 0.413 71
RTLLVO (cm) -1.696 >0.05 -0.257 0.151 71
RKVK(°) 1.082 >0.05 1.122 1.037 60
RKCK(°) -0.467 >0.05 -0.839 1.796 59
Legenda: RTPFTO-promjena težišta u anteroposteriornoj projekciji po frontotransverzalnoj osi; RTAPVO-promjena težišta u anteroposteriornoj projekciji po vertikalnoj osi; RTLLSTO- promjena težišta u laterolateralnoj projekciji po
sagitotransverzalnoj osi; RTLLVO- promjena težišta u laterolateralnoj projekciji po vertikalnoj osi; RKVK-razlika kraniovertebralnog kuta; RKCK-razlika kraniocervikalnog kuta;
Nakon dobivenih svih relevantnih podataka za kraj samo analizirali razlike između
dječaka i djevojčica u pomaku težišta i razlici kutova vrata. Suprotno našim očekivanjima
pronađena je statistički značajna razlika u promjeni težišta AP projekciji po vertikalnoj
osi (p<0.05). Prema našim rezultatima, težište muške djece se u prosjeku spustilo za
2.96 mm više od težišta ženske djece gledano u AP projekciji. U LL projekciji, težište
muške djece se prosječno spustilo za 2.57mm više od težišta ženske djece, no prema T-
testu za nezavisne uzorke taj nalaz nije statistički značajan. Svi ostali parametri su se
pokazali statistički neznačajnim.
Ivan Jurak
27
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
Testiranje hipoteza
1. Postoji statistički značajna promjena težišta u anteroposteriornoj projekciji po
sagitotransverzalnoj i vertikalnoj osi te u laterolateralnoj projekciji po
frontotransverzalnoj i vertikalnoj osi.
Potvrđena u potpunosti
2. Postoji statistički značajna promjena kuta anteriornog tilta zdjelice
kraniovertebralnog kuta i kraniocervikalnog kuta
Potvrđena djelomično
Postoji statistički značajna promjena KV i KC kuta, no ne i kuta ATZ.
3. Postoji statistički značajna pozitivna korelacija promjene težišta u laterolateralnoj
projekciji po sagitotransverzalnoj osi i promjene kuta anteriornog tilta zdjelice.
Odbačena u potpunosti
Budući da promjena kuta ATZ nije statistički značajna nismo očekivali značajnu
korelaciju korelaciju što se i pokazalo točnim (Pearson r = 0.077, p>0.05).
4. Postoji statistički pozitivna značajna korelacija promjene težišta u laterolateralnoj
projekciji po sagitotransverzalnoj osi i promjene kraniovertebralnog kuta.
Odbačena u potpunosti
Statistički značajna pozitivna korelacija ne postoji. (Pearson r = 0.21; p>0.05)
5. Postoji statistički značajna negativna korelacija promjene težišta u laterolateralnoj
projekciji po sagitotransverzalnoj osi i promjene kraniocervikalnog kuta.
Potvrđena djelomično
Statistički značajna negativna korelacija postoji, no ona je slaba ili neznatna
(Pearson r = -0.26; p<0.05)
6. Postoji statistički značajna negativna povezanost između težine i promjene težišta u
laterolateralnoj projekciji po sagitotransverzalnoj osi.
Potvrđena u potpunosti
Korelacija je stvarna. (Pearson r = -0.436; p<0.01)
Ivan Jurak
28
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
7. Postoji statistički značajna pozitivna povezanost između visine i promjene težišta
u laterolateralnoj projekciji po sagitotransverzalnoj osi.
Odbačena u potpunosti
Korelacija je statistički značajna i stvarna, no negativnog predznaka.
(Pearson r = -0.402; p<0.01)
8. Postoji statistički značajna negativna povezanost između BMIa i promjene težišta u
laterolateralnoj projekciji po sagitotransverzalnoj osi.
Potvrđena djelomično
Korelacija je slaba. (Pearson r = -0.3; p<0.05)
9. Ne postoji statistički značajna razlika promjene težišta težišta u
anteroposteriornoj projekciji po sagitotransverzalnoj i vertikalnoj osi te u
laterolateralnoj projekciji po frontotransverzalnoj i vertikalnoj osi između dječaka i
djevojčica.
Odbačena djelomično
Ne postoji statistički značajna razlika u promjeni težišta između dječaka i
djevojčica, osim po vertikalnoj osi u AP projekciji. U prosjeku se težište dječaka
spustilo za 2.96 mm niže od djevojčica.
Ivan Jurak
29
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
5. RASPRAVA
Promjena težišta Prema podacima iz tablice 1 možemo zaključiti da prosječan omjer mase školske
torbe i ispitanika u ovom istraživanju iznosi 16.08% što odgovara gornjoj granici
prosječnog iznosa omjera u drugim istraživanjima (1-6,9). Također je razvidno iz prije
spomenute tablice da antropometrijske karakteristike djece u ovoj studiji odgovaraju
očekivanim iznosima.
Prilikom opterećenja ispitanika školskom torbom, izmjerili smo, u AP projekciji,
pomak težišta anteriorno i inferiorno. Anteriorni pomak je u skladu s rezultatima
mnogih drugih studija (20,37,38,39) koje su mjerile anteriorni pomak trupa u stojećem
položaju ili tijekom bipedalne lokomocije. Bitno je naglasiti kako su ta istraživanja
koristila sličan pristup mjerenja koji je korišten u ovom istraživanju, no uz bitnu razliku.
Sve gore navedene studije koristile su kinematografske metode kako bi primarno
mjerile pomak glave, vrata i trupa, dok se metoda korištena u ovom istraživanju
zasnivala na digitaliziranoj ekstrapolaciji pomaka težišta u prostoru iz zabilježenih
kinematičkih parametara. Budući da je anteriorni pomak trupa prilikom opterećenja u
vidu torbe vrlo dobro poznat (20,37,38,39), primarni cilj ove studije bilo je izmjeriti
koliki je točno taj pomak.
Jedna vrlo opsežna studija iz 2005. godine (40) napravila je slično mjerenje, no na
nešto starijoj populaciji (10-15 godina). U tom istraživanju poslužili su se kinematičko-
kinetičkim parametrima kako bi dobili pomak centra težišta i pomak centra oslonca. U
navedenoj studiji došlo je do prosječnog anteriornog pomaka od 3.4 cm, no prilikom
testiranja pomaka težišta korišteno opterećenje je 20% mase ispitanika što je više od
prosječnog opterećenja korištenog u ovom istraživanju te je logično zaključiti da veći
omjer opterećenja pridonosi većem anteriornom pomaku težišta, stoga nije moguće
izravno usporediti rezultate te više istraživanja potvrđuje taj zaključak (37-41).
Zanimljivo, u istoj studiji je izračunat značajan superiorni pomak težišta od 0.16 cm što
je u suprotnosti rezultatima ovog istraživanja u kojem je zabilježen inferiorni pomak od
0.74 cm. Pretpostavljamo da je do razlike u istraživanjima moglo doći zbog razlike u
starosti ispitanika. Također u ovom istraživanju nije uzimano u obzir težište torbe, već
samo promjena težišta tijela uslijed posturalnih promjena dijelova tijela, stoga smo
Ivan Jurak
30
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
izmjerili da se težište tijela kod prvoškolaca pomaknulo naprijed i spustilo kao
kompenzacija na posterioran i superioran pomak rezultante težišta tijela i težišta torbe
što zapravo predstavlja realno, trenutačno težište kroz kojeg prolazi težišnica koja pada
u površinu oslonca.
Bitno je naglasiti da prilikom nošenja torbe na leđima neminovno dolazi do pomaka
težišta posteriorno i superiorno (40,42). Razlog tome je što se centar težišta tereta (u
slučaju torbe koja se nosi na leđima poput školske torbe) nalazi posteriorno i superiorno
s obzirom na centar težišta tijela. Zbog toga je njihova rezultanta bitna za razumijevanje
povezanosti mase školske torbe i posture. Tijelo stoga, kompenzira na način da se nagne
prema naprijed kako bi se težišnica (linija gravitacije) vratila natrag u centar površine
oslonca te osigurala stabilnu posturu. Također je bitno naglasiti dvije činjenice koje
proizlaze iz promjene pozicije težišta.
1. Težište se prilikom opterećenja, bez obzira na kompenzaciju tijela, ne vraća na istu
poziciju kao prije primjene opterećenja (41).
2. Centar težišta tijela tijekom opterećenja, uslijed normalnih ekvilibrijskih reakcija,
zadržava se unutar baze oslonca te tako osigurava stabilnost, no tijelo kompenzira
pomacima iz idealne posture te na taj način dolazi do neravnomjernog rasporeda sila za
zglobove što, uz povećani utrošak energije na aktivno održavanje posture, u slučaju
prolongiranog efekta, može biti faktor u razvijanju mišićnokoštanih poremećaja (MK)
(43).
Zanimljiv je i pomak težišta po FT osi u AP projekciji za 0.68cm prema lijevo s
obzirom na ispitanika. Budući da je za ispitivanje korištena jedna torba pretpostavka
stoji da težište torbe nije na centru tj. da torba nije bila ravnomjerno napunjena (desna
strana torbe je bila teža), stoga je to uzrokovalo pomak težišta tijela u lijevo kao
kompenzatornu aktivnost uslijed utjecaja težišta školske torbe koje se nalazilo s desne
strane težišta tijela. Ravnomjerno napunjena torba bi osigurala istu poziciju težišta po
FT osi kao i težište tijela te do pomaka ne bi došlo. Kako nisu pronađena istraživanja
koja su mjerila lateralni pomak težišta nije moguće napraviti usporedbu navedenih
podataka, no moguće je interpretirati niz radova (16,52,53) u kojima je istražena
povezanost asimetričnog opterećenja na kralješnicu i posture, prilikom nošenja školske
torbe, te možemo zaključiti da simetrično opterećenje stvara manje posturalnih
prilagodbi od asimetričnog opterećenja.
Ivan Jurak
31
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
Promjena posturalnih kutova
Smanjenje KV kuta nije iznenađujuće jer je potvrđen već utemeljeni ishod do kojeg
dolazi (15,31) uslijed nošenja torbe na leđima. Povećanje KV kuta nije moguće
usporediti s drugim istraživanjima jer nisu pronađena, no treba naglasiti da je KV kut
zapravo rezultat zbroja kuta kojeg čine tragus-C7-horizontala(KV kut) i kuta kojeg čine
kantus-tragus-horizontala. KV kut opisuje fleksiju glave dok drugi navedeni kut opisuje
ekstenziju vrata (47), stoga je KC kut idealna indikacija stupnja protrakcije glave. Budući
da se zbog mase školske torbe KV kut smanjuje, a KC kut povećava, dolazi do protrakcije
glave što je posturalni faktor u nastajanju MK poremećaja u vratu (48,48,50). Zanimljivo,
KV kut nije pokazao statistički značajnu korelaciju, dok je KC kut pokazao slabu
korelaciju. Mogući razlog je da pri opterećenju od 10%-15% tek odlazi do posturalnih
promjena (40) te da su korištena veća opterećenja dogodila bi se veća posturalna
prilagodba koja bi stvorila veći stupanj korelacije.
Iako kut ATZ nije pokazao statistički značajnu promjenu, postoji tendencija povećanja
navedenog kuta što je logično, budući da pod opterećenjem dolazi do kompenzatornog,
anteriornog pomaka trupa. Također treba naglasiti da ako se u individualnom slučaju
dogodi povećanje kuta ATZ, bez obzira na asocijaciju anteriornog tilta zdjelice i
povećanje lumbalne lordoze (51), vjerojatno se neće povećati lumbalna lordoza zbog
fleksije trupa prilikom kompenzatornog, anteriornog pomaka težišta.
Povezanost težine, visine i BMIa na promjenu težišta
Kako je hipotetizirano, postoji negativna korelacija između pomaka težišta po ST osi i
mase tijela te slaba negativna korelacija pomaka težišta s BMI. Korelacija s masom je
testirana kao apsolutna vrijednost te je korištena torba jedinstvene mase za sve
ispitanike jer razlika mase torbe ispitanika ne ovisi o masi ispitanika već o drugim
faktorima (psihosocijalnim i školskim). Rezultati indiciraju da teži ispitanici imaju manju
posturalnu prilagodbu od lakših tj. zbog veće mase torba ima manje utjecaja na pomak
težišta.
Prema hipotezi, očekivao se pozitivno koreliran utjecaj visine tijela na pomak težišta,
no prema analizi dobiveni rezultat je potpuno obrnut. Visina je pokazala značajnu
negativnu korelaciju. Visoki stupanj korelacije između težine i visine (vidi prilog 3)
zapravo znači da što je osoba viša bit će i teža. Teorija o pozitivnoj korelaciji visine i
pomaka težišta zasniva se na pretpostavki da će težište koje je udaljenije od oslonca biti
Ivan Jurak
32
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
podložnije promjenama uvjetovanih vanjskim utjecajima, no prema rezultatima nameće
se zaključak da masa igra veću ulogu nego visina.
Budući da je BMI vrijednost dobivena iz omjera mase i kvadrata visine, nije
začuđujuće da BMI također negativno korelira, iako slabo, s promjenom težišta po FT
osi. Prema hipotezi, teža i niža djeca će biti manje pogođena vanjskim utjecajima koji
destabiliziraju ravnotežu tj. koji utječu na promjenu težišta. Prema već navedenom
istraživanju (40) postoje indikacije, da pretila djeca (BMI>24), imaju lošije rezultate pri
testiranju stabilnosti u dinamičkim testovima bez ili s školskom torbom. Autori
navedenog istraživanja nisu dali konačni zaključak koji je uzrok te pojave, no smatraju
da postoji povezanost poremećenog proprioceptivnog osjeta i pretilosti.
Razlike između dječaka i djevojčica
Hipoteza da ne postoje statistički značajne razlike između djece temeljena je na
nekoliko kinematičkih istraživanja (21,46) koja nisu pronašla razlike između ispitanika
muškog i ženskog spola, no oba se istraživanju moraju uzeti s dozom opreza s obzirom
na ovu studiju zbog razlike u dobi između ispitanika. Također, potrebno je napomenuti
da prema jednoj opširnoj sistematskoj studiji (54), 6 različitih istraživanja zaključuje
kako kod osoba ženskog spola (djeca i adolescenti) postoji veća incidencija pojave
difuznih bolova u leđima (LBP – low back pain).
Prema rezultatima ovog istraživanja ne postoje razlike između dječaka i djevojčica u
svim parametrima osim u promjeni težišta po vertikalnoj osi u AP projekciji. Zanimljivo,
do statističke značajnosti je došlo samo u razlici težišta, no ne i u vrijednostima pozicije
težišta bez i sa školskom torbom. Potrebno je napomenuti kako je izračunata prosječna
razlika promjene težišta po vertikalnoj osi između AP i LL projekcije 0.39mm (što je
moguće objasniti nedovoljnom rezolucijom mjernog instrumenta te ga možemo svrstati
pod očekivanu sistemsku pogrešku), no prema aktualnom istraživanju (55) postoje
antropološke razlike između muške i ženske djece u tako ranoj dobi, stoga je moguće da
je do te razlike došlo upravo zbog navedene različitosti karakteristika.
Ivan Jurak
33
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
Ograničenja istraživanja
Primarno ograničenje ovog pilot istraživanja je nemogućnost snimanja u 3D projekciji
i manjak kinetičke komponente istraživanja. Kinetička komponenta bi omogućila
praćenje središta pritiska tijekom kinematičkog mjerenja te bi na taj način mogli
usporediti istovremenu promjenu težišta s promjenom središta pritiska što bi dovelo do
kvalitetnijih zaključka.
Također, napredak u tehnologiji riješio je problem skupe i glomazne opreme za
ispitivanje sila reakcije podloge na način koji je posebno primijenjen mlađim uzrastima
tako da je kombinirano kinematičko-kinetičko istraživanje van biomehaničkog
laboratorija postalo moguće (56,57,58).
Ivan Jurak
34
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
6. ZAKLJUČAK
Ovo istraživanje je pokazalo da kod djece prvog razreda osnovne škole (oko 7 godina),
uslijed opterećenja u vidu školske torbe od 4.51 kg, dolazi do anteriornog pomaka
težišta tijela te do promjene kutova glave i vrata. Također se pokazalo da teža djeca
imaju manji otklon težišta kada su opterećeni jednakom težinom kao i laganija djeca.
Postura koja je izmjerena tijekom nošenja školske torbe povezuje se s MK problemima
vrata (48,49,50), no budući da djeca provedu razmjerno malo vremena noseći torbu (16)
nije moguće zaključiti da će nošenje školske torbe dovesti do kroničnih problema MK
sustava.
Temeljem navedene literature moguće je izvesti nekoliko preporuka glede težine i
načina nošenja školske torbe.
1. Školska torba bi trebala biti lagana i napravljena od čvrstog materijala, a školske
torbe s tvrdim okvirom treba izbjegavati jer okvir povećava težinu školske torbe
bez ikakve vidljive koristi.
2. Preporučljiva maksimalna masa školske torbe sa školskim priborom iznosi oko
15% mase tijela. Omjer iznad 15% nije preporučljiv, a iznad 20% bi trebao biti
zakonski reguliran za djecu (64). Masu pune školske torbe treba smanjiti
ekonomizacijom školskog pribora na način da se u školu nosi nastavni materijal
samo onih predmeta koji su taj dan aktualni prema školskom rasporedu.
3. Teret u školskoj torbi treba biti pravilno raspoređen te naramenice namještene
na jednaku duljinu kako bi se kralješnica ravnomjerno opteretila.
4. Školsku torbu treba isključivo nositi na oba ramena, težište školske torbe treba,
što je više moguće, približiti težištu tijela te torba treba biti smještena na sredini
leđa (torbu ne treba nositi visoko na ramenima, niti je treba pustiti da „visi“ ispod
zdjelice).
5. Naramenice školske torbe trebaju biti široke i podstavljene kako bi se smanjio
pritiska na ramena. Suprotno popularnoj zabludi, bol u lumbalnom djelu leđa,
uzrokovana nošenjem školske torbe nije isključivo najučestaliji MK problem kod
djece i adolescenata. Kao najčešći problemi uzrokovani nošenjem školske torbe
spominju se bol u ramenima, vratu kao i u lumbalnom djelu leđa. (54,65).
Ivan Jurak
35
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
6. Ne preporuča se korištenje školske torbe na kotačima jer osim nepraktičnosti
prilikom transporta (povišenje pločnika, stepenice, ulazak u visokopodne
tramvaje ili autobuse) uporaba kolica može dovesti do pojave boli u ramenu i
kralješnici zbog nesimetričnog opterećenja (6).
7. Školske torbe koje imaju prednji pretinac nisu pokazale praktičnu efikasnost
(44,68). Zbog nedostatak istraživanja provedenih nad djecom nije moguće
donijeti zaključak.
8. Primarna nit vodilja nastavnicima i izdavačima školskog pribora treba biti
kvaliteta istog, a ne masa jer se na taj način školska torba ne može značajno
olakšati tako da je učinak zanemariv.
9. Djeca mlađe dobi, koja imaju organiziran dnevni boravak, trebala bi imati
mogućnost ostavljanja školske torbe u školi preko tjedna (uz pretpostavku da su
dodatne obaveze za školu riješene u dnevnom boravku).
10. Prema dosadašnjim istraživanjima, posebna edukacija o specifičnostima školske
torbe, načinima nošenja i ergonomskom optimalizacijom nije pokazala jasne
rezultate glede smanjenja MK problema uzrokovanih školskom torbom
(66,67,69), no postoji potencijal za korisnost takvog edukativnog programa koji
bi se jednostavno mogao inkorporirati u već postojeći školski kurikulum u okviru
programa zdravstvenog odgoja.
Preporuke za daljnja istraživanja
U budućim istraživanjima potrebno je staviti naglasak na biopsihosocijalni model.
Gotovo sva prethodna istraživanja temeljila su se isključivo na posturalnom modelu
preko kojega je pokušano objasniti pojavu MK bolova u mladosti na temelju kojih se
bazirala predikcija eventualnih kroničnih MK poremećaja. Velik broj istraživanja je
pokazao da ne postoji jasna korelacija između težine školske torbe (loše posture) i
razvoja kroničnih MK poremećaja (21,53,54,59,63). Štoviše, trenutačno traje debata oko
važnosti posturalno–strukturalno–biomehaničkog modela (60,61,62). Upravo kod
pojave LBP se navode psihosomatski čimbenici kao mogući faktori u razvoj kroničnog
LBPa (54). Također kliničko iskustvo govori da je često velika razlika između
subjektivnog stanja i objektivne slike. Zato je bitno naglasiti da je biomehanički pristup
rješavanju ovog problema samo jedan od mnogih čimbenika jer dosadašnja istraživanja
nisu dala egzaktan odgovor te je potrebno proširiti perspektivu.
Ivan Jurak
36
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
7. LITERATURA
1. Šarolić A: Nose li djeca preteške školske torbe?: Izvještaj s rezultatima. Split, 2011.
2. Paušić J, Kujundžić H, Mihalj N: Povezanost bolnog sindroma kralježnice i težine
školske torbe u djece razredne nastave. 18. ljetna škola kineziologa republike
hrvatske, 2009.
3. Pavić Šimetin I: Školske torbe i zdravlje ucenika. Hrvatski zavod za javno zdravstvo
2012.
4. Fazrolrozi, Rambely AS: Preliminary study of load carriage on primary school
children in malaysia. ISBS Conference 2008, July 14-18, 2008, Seoul, Korea
5. Giusti PH, de Almeida jr. HL, Tomasi E: Weight excess of school materials and its risks
factors in South Brazil. European Journal of Physical and Rehabilitation Medicine,
2007; 44,1:33-38
6. Education division: Department of Planning and Development (Republic of Malta):
Committee on the handling of heavy school bags 2000 – report
7. Dianat I, Javadivala Z, Allahverdipour, H: School Bag Weight and the Occurrence of
Shoulder, Hand/Wrist and Low Back Symptoms among Iranian Elementary
Schoolchildren. Health Promotion Perspectives, 2011; 1,1:76-85
8. Rice V, DeVulbiss C, Bazley C: An educational exercise on backpacks for school
children: Including children, faculty and parents. 2008 AHFE International
Conference : 14-17 July
9. Fošnarič S, Delčnjak Smrečnik I: Physical overburdening of pupils with the weigh of
school bags during the period of passing from eight year primary school to nine year
primary school. Informatologia 2007; 40,3:207-210
10. American Academy of Orthopaedic Surgeons: http://newsroom.aaos.org/media-
resources/Press-releases/backpackheavy.tekprint (16.01.2013.)
11. American Physical Therapy Association:
http://www.apta.org/Media/Releases/Consumer/2009/4/14/ (24.12.2012.)
12. Hrvatski zavod za javno zdravstvo: http://zdravlje.hzjz.hr/clanak.php?id=12695
(15.01.2012.)
13. Zavod za javno zdravstvo „dr. Andrija Štampar“:
http://www.stampar.hr/KakvaMoraBiti (15.01.2012.)
Ivan Jurak
37
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
14. Ramparsad M, Alias J, Raghuveer AK: Effect of Backpack Weight on Postural Angles in
Preadolescent Children. Indian pediatrics: 2009; 47,17: 575-580
15. Arun Babu T, Sharmila V: Effect of Backpack Weight on Postural Angles in
Preadolescent Children: Can it Predict Long Term Morbidity? – correspondence.
2010; Vol:47
16. khalil Al-Qato AO: The Influence of Backpacks on Students backs A Cross-Sectional
Study of Schools in Tulkarm District. Master thesis, An-Najah National University
2012.
17. Rodrigues S, Montebelo MIL, Teodori RM: Plantar force distribution and pressure
center oscilation in relation to the weight and positioning of school supplies and
books in student's backpack. Rev Bras Fisioter 2008; 12,1:43-8,
18. Chansirinukor W, Wilson D, Grimmer K, Dansie B: Effects of backpacks on students:
Measurement of cervical and shoulder posture. Australian Journal of Physiotherapy
2001;47: 110-116
19. Brackley HM, Stevenson JM, Selinger JC: Effect of backpack load placement on
posture and spinal curvature in prepubescent children. Work 32 (2009) 351.–360.
DOI 10.3233/WOR-2009-0833 IOS Press
20. Rahman SAS, Rambley AS, Ahmad RR: A Preliminary Studies on the Effects of Varying
Backpack Loads on Trunk Inclination During Level Walking. European Journal of
Scientific Research. 2009; 28,2:294-300
21. Grimmer K, Dansie B, Milanese S, Pirunsan U, Trott P: Adolescent standing postural
response to backpack loads: a randomised controlled experimental study. BMC
Musculoskeletal Disorders 2002, 3:10
22. Steele E, Bialocerkowski A, Grimmer K: The postural effects of load carriage on young
people – a systematic review. BMC Musculoskeletal Disorders 2003; 4:12
23. Abdullah AM, McDonald R, aberadeh S: The Effectsof Backpack Load and Placement
on Postural Deviation in Healthy Students: A Systematic Review. International
Journal of Engineering Research and Applications 2012; 2,6:466-481
24. Mišigoj-Duraković M: Kinantropologija - biološki aspekti vježbanja. Kineziološki
fakultet, Zagreb, 2008.
25. Sanders G, Stavrakas P: A Technique for Measuring Pelvic Tilt. PHYS THER. 1981;
61:49-50.
Ivan Jurak
38
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
26. Gajdosik R, Simposon R, Smith R, DonTigny RL: Pelvic Tilt : Intratester Reliability of
Measuring the Standing Position and Range of Motion. PHYS THER. 1985; 65:169-
174.
27. SkillSpector: www.skilspector.com (05.10.2012.)
28. Medved V, Kasović M: Biomehanička analiza ljudskog kretanja u funkciji sportske
traumatologije, Hrvatski športskomedicinski vjesnik 2007; 22:40-47
29. Biomechanics made simple – SkillSpector manual ver 1.2.4. 18/07-2009.
30. Fransoo P, Fourner H, Henon M: Analyse de la posture cervicale. Kinesither Rev
2009;91:58-62
31. Cheung HM: To investigate immediate and long term effects of thoracic manipulation
(TM) in patients with chronic mechanical pain: A randomized controlled trial –
Doctoral thesis. The Hong Kong Polytechnic University 2010.
32. Cheung HM, Wing Chiu TT, Lam T-H: Measurement of craniovertebral angle with
Electronic Head Posture Instrument: Criterion validity. Journal of Rehabilitation
Research & Development: 2010, 47,9:911–918
33. Cuccia AM, Carola C: The measurement of craniocervical posture: A simple method to
evaluate head position. Int. J. Pediatr. Otorhinolaryngol. 2009; 73,12:1732-1736,
34. Kinovea: www.kinovea.org (05.10.2012.)
35. World Health Organization:
http://www.who.int/growthref/who2007_height_for_age/en/index.html
(5.12.2012.)
36. Swearingen JJ, Young JW: Determination of centers of gravity of children, sitting and
standing. US Federal Aviation Agency, Office of Aviation Medicine, Civil Aeromedical
Research Institute, 1965
37. Goodgold S, Mohr K, Samant A, Parke T, Burns T, Gardner L: Effects ofbackpack load
and task demand on trunk forward lean: Pilot findings on two boys. Work, 2002;
18:213– 220.
38. Hong Y, and Cheung CK: Gait and posture responses to backpack load during level
walking in children”, Gait and Posture 2003; 17;28 – 33.
Ivan Jurak
39
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
39. Shasmin HN, Abu Osman NA, Razali R, Usman J, Wan Abas WAB: Preliminary study of
acceptable load carriage for primary school children”, Biomed 06, Proceedings of the
International Federation for Medical & Biological Engineering 2007; Kuala Lumpur,
15:171 – 174.
40. Talbott NR: The Effect of the Weight, Location and Type of Backpack on Posture and
Postural Stability of Children. Doctoral thesis. University of Cincinnati 2005.
41. Harman E, Han KH, Frykman P, Pandorf C: The effects of backpack weight on the
biomechanics of load carriage. Military Performance Division U.S. Army Research
Institute of Environmental Medicine, 2000.
42. Mardan H, Eldin E, Chasib U: Kinematics Analysis of Walking during load carriage for
School children. http://www.husseinmardan.com/r38.pdf (14.11.2012.)
43. Kendall FP, et al: Muscles – Testing and Function with Posture and Pain. 2005;59-84,
44. Knapik J, Reynolds K: Load Carriage in Military Operations - A review of historical,
physiological, biomechanical, and medical aspects. Applied Ergonomics 1996, 27,3:
207–216
45. van Niekerk SM, Louw Q, Vaughan C, Grimmer-Somers K, Schreve K: Photographic
measurement of upper-body sitting posture of high school students: A reliability and
validity study. BMC Musculoskeletal Disorders 2008, 9:113
46. McEvoy MP, Grimmer K: Reliability of upright posture measurements in primary
school children. BMC Musculoskeletal Disorders 2005, 6:35
47. Silva AG, Punt TD, Sharples P, Vilas-Boas JP, Johnson MI: Head posture assessment
for patients with neck pain: Is it useful? International Journal of Therapy and
Rehabilitation, 2009, Vol 16, No 1
48. Yip CHT, Chiu TTW, Poon ATK: The relationship between head posture and severity
and disability of patients with neck pain. Manual Therapy (2007),
doi:10.1016/j.math.2006.11.002
49. Fernandez-de-las-Penas C, Alonso-Blanco C, Cuadrado MC, Gerwin RD, Pareja JA:
Trigger Points in the Suboccipital Muscles and Forward Head Posture in Tension-
Type Headache. Headache 2006;46:454-460
50. Griegel-Morris P, Larson K, Mueller-Klaus K, Oatis CA: Association with Pain in Two
Age Groups of Healthy Cervical, Shoulder, and Thoracic Regions and Their Incidence
of Common Postural Abnormalities in the Subjects. PHYS THER. 1992; 72:425-431.
Ivan Jurak
40
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
51. Levine M, Whittle MW: The Effects of Pelvic Movement on Lumbar Lordosis in the
Standing Position. JOSPT 1996; 24,3:425-431
52. Negrini S, Negrini A: Postural effects of symmetrical and asymmetrical loads on the
spines of schoolchildren. Scoliosis 2007, 2:8
53. Goodgold S, Corcoran M, Gamache D, Gillis J, Guerin J, Coyle JQ: Backpack Use in
Children. Pediatr Phys Ther 2002;14:122–131
54. Lindstrom-Hazel D: The backpack problem is evident but the solution is less obvious.
Work, 2009; 32:329–338
55. Neljak B, Novak D, Sporiš G, Višković S, Markuš D: Cro-fit norme. Zagreb, 2012.
(priručnik)
56. Deans SM: Determining the validity of the Nintendo Wii balance board as an
assessment tool for balance. Master thesis. University of Nevada 2011.
57. Clark RA, Bryant Al, Pua Y, McCrory P, Bennel K, Hunt M: Validity and reliability of
the Nintendo Wii Balance Board for assessment of standing balance. Gait & Posture
2010; 31:307–310
58. Hine ER, Hummer AD: Reliability and Validity of the Nintendo® Wii Fit™. Doctoral
thesis. Sage Graduate School 2010.
59. Skoffer B, Foldspang A: Physical activity and low-back pain in schoolchildren. Eur
Spine J 2008;17:373–379
60. Lederman E: The myth of core stability. Journal of Bodywork & Movement Therapies
2010; 14:84-98
61. Lederman E: The fall of the postural–structural–biomechanical model in manual and
physical therapies: Exemplified by lower back pain. CPDO Online Journal 2010; 1-14
62. Chaitow L, et al: Is a postural-structural-biomechanical model, within manual
therapies, viable?: A JBMT debate. Journal of Bodywork & Movement Therapies
2011; 15:130-152
63. Jones GT, Macfarlane GJ: Epidemiology of low back pain in children and adolescents.
Arch Dis Child 2005; 90:312–316
64. Negrini S, Politano E, Carabalona R, Tartarotti L, Marchetti ML: The Backpack load in
schoolchildren: clinical and social importance and efficacy of a community-based
educational intervention. Eur Med Phys 2004; 40:185-190
Ivan Jurak
41
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
65. Ismail SA, Tamrin SBM, Hashim Z: The Association between Ergonomic Risk Factors,
RULA Score, and Musculoskeletal Pain among School Children: A Preliminary Result.
Global Journal of Health Science 2009; 1,2:73-84
66. Fernandes SMS, Casarotto RA, Joao SMA: Effects of educational sessions on school
backpack use among elementary school students. Rev Bras Fisioter 2008; 12,6:447-
453
67. Heyman E, Dekel H: Ergonomics for children: An educational program for physical
education students. Work. 2009; 32,3:261-2655
68. Johnson RC, Pelot RP, Doan JB, Stevenson JM: The Effect of Load Position on
Biomechanical and Physiological Measures during a Short Duration March. NATO
Science and Technology Organization 2000.
69. Vidal J, Borras PA, Ponseti FJ, Cantallops J, Ortega FB, Palou P: Effects of a postural
education program on school backpack habits related to low back pain in children.
Eur Spine J 2012; DOI 10.1007/s00586-012-2558-7
Ivan Jurak
42
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
8. PRILOZI
Prilog 1: Primjerak upitnika
Poštovani,
Pred Vama je anketni upitnik o navikama nošenja torbe Vašeg djeteta. Ovaj upitnik je dio pilot
projekta Katedre za kineziologiju, Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu pod nazivom ''Utjecaj
mase školske torbe na posturu i distribuciju sile reakcije podloge kod prvoškolaca''. Rezultati
anketnih upitnika bit će korišteni poštujući princip anonimnosti stoga Vas molimo za Vaš iskreni
odgovor. Sva pitanja u upitniku se odnose na dijete. Zahvaljujemo na Vašem vremenu i suradnji.
1. Spol (djeteta) M Ž
2. Da li dijete samostalno nosi torbu u školu? DA NE
3. Ako ne, tko nosi torbu u školu?
a. Majka/otac
b. Baka/djed
c. Sestra/brat
d. Netko drugi:________________________ (upisati tko)
4. Da li torba preko tjedna ostaje u školi? DA NE
5. Koliko ste novaca izdvojili za školsku torbu?
a. Ispod 100 HRK
b. Između 100 HRK i 300 HRK
c. Između 300 HRK i 750 HRK
d. Između 750 HRK i 1000 HRK
e. Iznad 1000 HRK
6. Da li je torba Vašeg djeteta reklamirana kao posebno dizajniran i ergonomsko prilagođen
proizvod? DA NE
7. Smatrate li da je torba Vašeg djeteta preteška za njega? DA NE
8. Bavi li se Vaše dijete organiziranom tjelesnom aktivnošću? DA NE
9. Ako DA, koliko puta tjedno i koji sport?
Ivan Jurak
43
Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca
Prilog 2: Kolmogorov-Smirnov test
K-S Z p
KATZBT 0.483 >0.05
KATZST 0.617 >0.05
TAPFTOBT 0.571 >0.05
TAPFTOST 0.678 >0.05
TAPVOBT 0.640 >0.05
TAPVOST 0.767 >0.05
TLLSTOBT 0.474 >0.05
TLLSTOST 0.598 >0.05
TLLVOBT 0.556 >0.05
TLLVOST 0.740 >0.05
KVKBT 0.562 >0.05
KVKST 0.465 >0.05
KCKBT 0.630 >0.05
KCKST 0.442 >0.05
Legenda: KATZBT- kut anteriornog tilta zdjelice bez torbe; KATZST- kut anteriornog tilta zdjelice s torbom TPFTOBT- težište u anteroposteriornoj projekciji po frontotransverzalnoj osi bez torbe; TPFTOsT- težište u
anteroposteriornoj projekciji po frontotransverzalnoj osi s torbom; TAPVOBT- težište u anteroposteriornoj projekciji po vertikalnoj osi bez torbe; TAPVOST- težište u anteroposteriornoj projekciji po vertikalnoj osi s torbom; TLLSTOBT- težište u laterolateralnoj projekciji po sagitotransverzalnoj osi bez torbe; TLLSTOST- težište u
laterolateralnoj projekciji po sagitotransverzalnoj osi s torbom; TLLVOBT- težište u laterolateralnoj projekciji po vertikalnoj osi bez torbe; TLLVOST- težište u laterolateralnoj projekciji po vertikalnoj osi s torbom; KVKBT-
kraniovertebralni kut bez torbe; KVKST- kraniovertebralni kut s torbom; KCKBT- kraniocervikalni kut bez torbe; KCKST- kraniocervikalni kut s torbom
Prilog 3: Korelacija mase, visine i BMI (N=71)
Tjelesna masa(kg) Tjelesna visina(m) BMI(kg/m2)
TM Pearson r 1 0.633 0.878
p <0.01 <0.01
TV Pearson r 0.633 1 0.192
p <0.01 >0.05
BMI Pearson r 0.878 0.192 1
p <0.01 >0.05
Legenda: TM-tjelesna masa; TV-tjelesna visina; BMI-body mass index;