56 GODINA V. ZAGREB
13. ožujka 1996.
GLASILO »HRVATSKE SUME p.o. Zagreb
Odlukom Vlade, 9. veljače imenovan
DIREKTOR JP "HRVATSKE ŠUME" ANĐELKO SERDARUŠIĆ
13. ožujka 1996.
KAKVA JE IZBORNA PROCEDURA ZA ČLANOVE ZAPOSLENIČKOG VIJEĆA POČELA KAMPANJA ZA RADNIČKE PREDSTAVNIKE
Izbori će se održati svake treće godine u ožujku, ali prema nekim tumačenjima ne postoje zakonske prepreke da se izbori održe i u drugo vrijeme. Ne postoje zakonske prepreke da sindikalni povjerenik ili član
sindikata bude ujedno i član zaposleničkog vijeća. U mnogim hrvatskim podzećima
već je počela predizborna kampanja za izbor članova zaposleničkih vijeća. Gotovo svi hrvatski sindikati odlučili su u ožujku izići na izbore, odnosno predati zahtjeve poslovodstvu za osnivanje zaposleničkih vijeća. To je novo tijelo predviđeno u Zakonu o radu, kojim se uvodi sudjelovanje zaposlenih u upravljanju poduzećem.
Izbori se svake treće godine održavaju u ožujku, ali prema nekim tumačenjima ne postoje zakonske prepreke da se izbori održe i u drugo vrijeme. Inače, hrvatski će radnici za
petnaestak dana prvi put birati svoje predstavnike prema proceduri koja je slična parlamentarnim izborima.
Postupak utemeljenja zaposleničkog vijeća u nekom poduzeću pokreće se na prijedlog sindikata ili najmanje 10 posto zaposlenih u tom poduzeću. Ne postoje rokovi u kojem sindikat, odnosno grupa sindikata, moraju podnijeti zahtjev, niti je određeno koliko može trajati predizborna procedura. U gotovo svim većim poduzećima sindikati su već podnijeli zahtjeve, a negdje su se održali ili se ovih dana održavaju zbo-
Koliko biranih Zaposleni u poduzećima sa 19 i manje zaposlenih nemaju pravo na
suodlučivanje. odnosno izbor zaposleničkih vijeća. U poduzećima od 20 do 75 zaposlenih, bira se jedan član zaposleničkog vijeća. Tri se člana biraju u kolektivima s vise od 76 i manje od 250 zaposlenih. Pet predstavnika bira se u poduzećima od 251 do 500 zaposlenih, sedam predstavnika u poduzećima od 501 do 750 zaposlenih, devet u tvrtki od 751 do 1.000 zaposlenih, te jedanaest a kolektivu do 2.000 radnika. Za svaku dalju tisućo zaposlenih radnici biraju po dva člana.
rovi radnika na kojima sindikalci objašnjavaju što su i čemu služe zaposlenička vijeća.
Poslodavci se, doznajemo u granskim sindikatima, za sada drže po strani i ni na koji način ne ometaju postupak izbora. Čak ima slučajeva (Kras, Agrokoka, Badel d.d.) da je poslovodstvo potpisalo sporazum sa sindikatom o većem broju članova zaposleničkih vijeća od zakonskog minimuma i to zbog toga jer je proizvodnja raspršena na nekoliko lokacija, pa je dogovoreno da radnici imaju svog predstavnika u svakoj radnoj jedinici.
Izborima prethodi zbor radnika na kojemu se imenuje izborni odbor -tijelo koje će pripremiti i nadgledati izbore te odrediti dan izbora. Izborni odbor priprema listu zaposlenih s biračkim pravom, potreban broj glasačkih listića, izborne kutije, a dužan je i odsutnima s posla (zbog bolovanja ili dislociranosti) omogućiti da biraju pisanim putem. Da bi izbori bili valjani, na njih mora izići najmanje trećina svih zaposlenih s pravom glasa.
Djelatnici Uprave šuma Osijek na skupu uposlenika pri upoznavanju novog tijela - Zaposleničkog vijeća
Inače, svaki predlagač kandidata (i zamjenika) za zaposleničko vijeće ima svoju listu, a na listi mora biti onoliko kandidata koliko ih se bira. Svaka lista kandidata mora imati bar 10 posto potpisa podrške, osim sindikalne liste. Redoslijed kandidata na listi vrlo je bitan jer tim redoslijedom kandidati ulaze u zaposleničko vijeće. Lista koja dobije manje od pet posto glasova (od radnika koji su izašli na izbore) ne ulazi u podjelu mjesta, a kandidati i njihovi zamjenici moraju dati pisanu suglasnost da prihvaćaju kandidaturu.
Članovi upravnih i nadzornih tijela i članovi njihovih obitelji te me-nedžment nemaju pravo birati i da budu birani, a troškove provođenja izbora snosi poslodavac. Izabrani članovi zaposleničkih vijeća štitit će radnike pred poslodavcem, a zakon je propisao njihova prava i obveze. Većina hrvatskih sindikata očekuje da će njihovi kandidati pobijediti na izborima, a ne postoje zakonske prepreke da sindikalni povjerenik ih član sindikata bude ujedno i član zaposleničkog vijeća.
Z.L.
U UPRAVI ŠUMA POŽEGA FORMIRAN IZBORNI ODBOR ZA ZAPOSLENIČKO VIJEĆE
Pravo koje treba
iskoristiti Imenovano je sedam članova Izbornog odbora za pripremu
i provođenje izbora Početkom veljače u prostoriji Radne jedinice »Meha
nizacija i građevinarstvo« požeške Uprave šuma, održan je skup uposlenih iz Šumarija Požega i Kamenska, »Mehanizacije i građevinarstva«, te Radne zajednice, u svezi s pokretanjem postupka utemeljenja Zaposleničkog vijeća a imenovani su članovi Izbornog odbora za pripremu i provođenje izbora.
Uvodnim riječima nazočnima se obratio predsjednik Izvršnog odbora sindikata Uprave šuma Požega ing. Stjepan Ćurić, te ukratko obrazložio značenje i svrhu osnivanja Zaposleničkog vijeća, prema tumačenju novoizišlog Zakona o radu. Naglasio je da utemeljenje vijeća nije obvezno, nego je to pravo koje želimo iskoristiti. Navedena vijeća su predstavnička tijela radnika u sklopu SUD-dlučivanja, koja štite i promiču prava i interese svih zaposlenih prema poslodavcu (pravo na osposobljavanje za rad, pravo zastupanja pred sudom, traženje stručnog mišljenja i dr.).
Premda kolektivni ugovor još nije zaključen na razini šumarske grane, zna se tko su pregovarači: jedan je Hrvatski sindikat šumarstva a drugi pregovarač je direktor JP »Hrvatske šume«. Izborom Zaposleničkog vijeća uzimamo sudibnu u svoje ruke te utječemo na zbivanja umjesto da ona idu mimo nas - naglasio je Stjepan Ćurić.
Prema članku 133. Zakona o radu, Vijeće se utemeljuje na prijedlog sindikata ili najmanje 10 posto zaposlenih kod određenog poslodavca. U požeškoj Upravi šuma, s obzirom na 480 zaposlenih, ima se pravo na izbor pet članova Zaposleničkog vijeća.
Ovaj skup održan je u zakonskom roku, uoči ožujskih izbora, a zapravo je inicijativa za izbor vijeća. O tome je prethodno obaviješten upravitelj Uprave, a potkraj sastanka imenovani su članovi Izbornog odbora za pripremu i provođenje izbora iz navedene četiri Radne jedinice. To su Goran Urh, Zoran Matačić, Mirko Trobić i pričuvničlan Željko Devčić. Naknadno su imenovana još četiri člana na šumarijama Kutjevo, Velika, Pleternica i Čaglin. Tb su Ivica Mršić, Vlado Štinc, Stjepan Ćurić i Miralem Kapetanović.
Tekst i snimci: I.TOMIĆ
UIKLAĐENJE STATUTA HSŠ SA ZAKONOM O RADU
Zakon o radu donesen 8. lipnja 1995. godine, objavljen u Narodnim novinama broj 38/95 člankom 166. obvezuje sindikate na usklađivanje Statuta s odredbama Zakona. Kako bi u zadanom roku ispunili obvezu koju nam propisuje Zakon pristupilo se donošenju novog Statuta Hrvatskog sindikata Šumastva. S obzirom na velik broj izmjena i uočene nepravilnosti u donošenju Statuta, Statutarna komisija je predložila Glavnom odboru donošenje novog Statuta.
Članovi Statutame komisije Javorko Bebek, Stjepan Šporčić i Željko Gubijan, te predsjednička HSŠ Gordana Colnar, bili su nazočni instruktivno-konzul-tativnom sastanku Statutame komisije Saveza samostalnih sindikata u svezi s preregistracijom sindikata i usklađivanju Statuta sa Zakonom o radu, te nakon sastanka izradili prijedlog Statuta koji je upućen Glavnom odboru na raspravu. Nakon utvrđivanja konačnog teksta Statuta, isti će biti predložen Skupštini na usvajanje.
Osnovne izmjene glede dosadašnjih odredbi odnose se na pravnu osobnost Sindikata. Dosadašnjim Statutom pravnu osobnost su imali pored Sindikata i povjereništva, te podružnice. Zakon o radu daje pravnu osobnost samo Sindikatu, te ukida mogućnost tro-stupanjskog uređenja. Novim Statutom određuje se Sindikat kao pravna osoba koja može imati podružnice. Osnovni je problem kako postaviti organizaciju, te se moramo odlučiti hoće li niži stupanj organizacije biti podružnica u dosadašnjem obliku ili ćemo dosadašnjim povjereništvima dati status podružnice koja će predstavljati članove po Upravama šuma. Iako nemaju pravnu osobnost, podružnice i dalje zadržavaju pravo raspolaganja novčanim sredstvima, te mogu imati prolazne žiroračune.
Novim Statutom treba urediti svrhu, djelatnosti, temeljna načela i način djelovanja Sindikata. S obzirom na to da Zakon o radu predviđa zaposlenička vijeća kao predstavnike zaposlenika, u samom predstavljanju i zastupanju dio dosadašnjih ovlaštenja prelazi na zaposlenička vijeća, ako se ista osnivaju u poduzeću. U slučaju da se zaposlenička vijeća ne osnivaju, njihovu ulogu preuzima sidnikat, ali samo u skladu s ovlastima koja mu daje Zakon. S obzirom da se način djelovanja Sindikata mijenja glede zaključenja kolektivnih ugovora i industrijskih akcija u novi Statut, moramo unijeti odredbe koje će poticati sklapanje i primjenu kolektivnih ugovora, te donošenje radnoso-cijalnih propisa i mjera gospodarske, socijalne i razvojne politike koja će biti rezultat usklađenih interesa
svih socijalnih partnera. Novim Statutom moramo utvrditi tko će imati ovlaštenja za sklapanje kolektivnih ugovora, tko će donositi odluku o postupku pokretanja zaključivanja, izmjene, obnove, otkaza i si.
Glede štrajka, kao posebnog oblika industrijske akcije, potrebno je na temelju čl. 210. ZOR-a unijeti odredbe o obveznoj najavi štrajka poslodavcu, o postupku mirenja, arbitraže, donošenju i objavi pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati tijekom štrajka.
Novim Statutom potrebno je regulirati uvjete učlanjenja, pristupanja Sindikatu, te isključenje člana te podružnice, s tim da se Statutom mora regulirati pod kojim okolnostima se može izvršiti isključenje i tko donosi odluku o isključenju.
Glede organa sindikata potrebno je utvrditi nadzorni odbor koji bi trebao preuzeti funkciju dosadašnjeg odbora financijske kontrole s proširenjem ovlasti,
Novim Statutom potrebno je utvrditi pravni kontinuitet Sindikata, utvrditi daje Sindikat pravni sljednik svih svojih podružnica i povjereništva, ovlastiti Skupštinu da donese odluku o osnivanju oblika unutarnjeg organiziranja, te odrediti rokove za donošenje.
Javorko BEBEK
Hrvatski sindikat šumarstva organizira savjetovanje o Zakonu o radu
SINDIKALCI MORAJU ZNATI VIŠE
Više od 150 sindikalnih povjerenika iz svih šumarija i radnih jedinica Hrvatskih soma, bilo je nazočno dvodnevnom sindikalnom usposobljav -najn o Zakonu o rado.
Premda se o promjenama koje donosi zakon već dosta zna i iako su one velike, a n nekim odredbama drastične, prva tri mjeseca »uvoda« u zakon, kako je istaknula i predsjednica Hrvatskog sindikata šumarstva Gordana Colnar, svojevrstan su ispit iz sindikalizma. Trebat će mnogo toga napraviti, a to će moći samo oni povjerenici koji su se potpuno posvetili sindikalnom rado.
O novom Zakonu o radu i svemu Sto donosi govorilo se konkretno. On šanka Martinović-Drača iz Saveza SSH, objasnila je ugovor o radu i sve Sto donosi, kada ga potpisati, te govorila o promjenama u pravima radnika. Dakle o radnom vremenu, godišnjim odmorima, preraspodjeli radnog vremena i ostalom.
Drugog dana bilo je riječi o zaposleničkom vijeću kao novom obtikn suodlučivanju radnika i poslodavca. Naglašavajući daje suodlučivanje korak k industrijskoj demokraciji, a ona je skupa i mogu je imati samo razvijene i bogate zemlje, Ivo Saftić je detaljno obrazložio način nastajanju i ulogu zaposleničkih vijeća i njihovu poziciju prema sindikatu. (M)
Sa savjetovanja o Zakonu o radu za povjerenike iz sindikalnih podružnica Hrvatskih šuma
GLASILO »HRVATSKIH ŠUMA« Javnog poduzeća za gospodarenje šuma
ma i šumskim zemljištem u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb
Izdavač: »HRVATSKE ŠUME« PM. Zagreb
JP »Hrvatske sume« organizirane su u 15 Uprava šuma: Vinkovci, Osijek, Našice, Požega, Bjelovar, Koprivnica, Zagreb, Sisak, Karlovac, Ogulin, Delnice, Senj, Gospić, Buzet i Split, te Direkcija Zagreb.
Direktor poduzeća: Anđelko Serdarušić, dipl.ing. šumarstva Savjet Usta: prof. dr. Branimir Prpić (predsjed
nik), dr. Joso Gračan, Marijan Kolić, dipl. inž. Milan Krmpotić, dipl.inž. Tomislav Starčević, dipl. inž. Filip Šabić, prof. dr. Josip Vukelić
Uređivački odbor: mr. Petar Jurjević (predsjednik) Vesna Cunić, dipl. pol. Ivan HM, dipl. prav. Gordana Colnar, Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž.
Glavni i odgovorni urednik: Antun-Zlatko Lončarić, dipl; inž.
Grafički urednik: Krešimir Vida Redakcija Usta: Vesna Cunić, dipl. pol. Antun-
Zlatko Lončarić, dipl. inž. Miroslav Mrkobrad, dipl. pol. Zvonko Peičević, Vesna Pleše, dipl. pol. Ivica Tomić, dipl. inž.
Adresa redakcije: Lj.F. Vukotinovića 2, Zagreb
Tel. 01/448-611 List »Hrvatske šume« izlazi jednom mjesečno,
a djelatnici JP »Hrvatske šume«, umirovljenici i poslovni partneri dobivaju ga besplatno na kućne adrese.
Tisak: Medijski centar »Glas Slavonije«, Ul. Hrv. Republike 20, OSIJEK
Naklada: 12.000 primjeraka Mišljenjem Ministarstva prosvjete, kulture i
športa broj 532-03-1/7-93-01 glasilo je oslobođeno plaćanja osnovnog i posebnog poreza na promet.
13. ožujka 1996.
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE 9. VELJAČE IMENOVALA ANĐELKA SERDARUŠIĆA ZA DIREKTORA JP "HRVATSKE ŠUME"
Poslije dužeg vremena, neizvjesnosti i iščekivanja dobili smo novo rukovodstvo poduzeća. Za prvog čovjeka »Hrvatskih šuma« imenovan je
upravitelj jedne od najuspješnijih uprava posljednjih godina, Uprave šuma Koprivnica
Kratki životopis Anđelko Serdarušić, rođen 15. kolovoza 1948. godine, od oca Tomislava i majke Anđe, u mjestu Roško Polje, općina Tomislav-grad. Po nacionalnosti Hrvat, državljanin RH, rimokatoličke vjeroispovijesti. Član HDZ-a. Oženjen, žena Ana, otac troje djece - Martine, Mislava i Hrvoja. Stanuje u Križevcima, Marije Gupca 42. Vijećnik je u Županu-skoj skupštini Koprivničko-križevačke Županje Osnovnu školu polazio i završio u Rošku Polju i Tomislavgradu, gimnaziju završio u Bjelovaru, a diplomirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Pripravnički šumarski staž obavio u ŠG »Mojca Birta« u Bjelovaru, zatim pet godina radio na poslovima uređivanja šuma, kao pomoćni i samostalni taksator u Poslovnoj zajednici šumarstva i drvne industrije Bjelovar, jedanaest godina na poslovima iskorištavanja šuma i pripreme rada u Šumariji Križevci, kao referent i tehnolog, četiri godine kao upravi-
teti Uprave šuma Koprivnica. Jednu godinu bio opunomoćenik direktora »Hrvatskih šuma« za UŠ Koprivnica.
Na sjednici Vlade Republike Hrvatske, 9. veljače 1996. godine imenovan direktorom JP »Hrvatske šume« Zagreb.
Izvješće o primjeni odluke Vlade Republike Hrvatske o politici plaća tijekom 1995.
godine
PROSJEČNO ISPLAĆENA NETO PLAĆA 1.729 KUNA Sve isplate materijalnih troškova radnika
temeljile su se na Nacionalnom ugovoru za gospodarstvo
Godina 1995. glede isplata plaća i materijalnih troškova postupalo se sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske (NN 69/94.) i naputka koje je Oikrekcija činila tijekom 1995. godine. Odluka Vlade Republike Hrvatske zasnivala se na kontrolnoj osobnoj potrošnji, kako u povišenji plaća tako i materijalnih troškova djelatnika. Prema navedenoj Odluci isplata mase plaća zasnivala se na dopuštenim postocima porasta u odnosu prema isplati obavljenoj tijekom listopada 1994. a isto se primjenjivala pri isplatama materijalnih troškova. Također je bitno i to da su prema Zakonu o porezu na dohodak u plaću uključene i sve isplate glede toplog obroka radnika kao i isplate za korištenje godišnjeg odmora (regres) što inje bio slučaj tijekom 1994. godine.
ISPLATA PLAĆA TIJEKOM 1995. GODINE Isplata u mjesecu 1995.
1 Iftllltlflll
Ukopno:
bruto plaće po Odluci
2 26.493 25.512 23.550 27.013 25.012 27.013 26.012 26.012 27.013 26313 26313 26313 313.169
Isplaćeno
3
illlli
llllll
314.649
Razlika 3-2
4
-75 -162 -89 •938 945 345
•12.629 350
2.798 2.889 3.848 4.198 1.480
Broj djelatnika
5
9.683 9.729 9.847 9.952 9.934 9.955 10.023 10.085 10395 10.018 9.999
10.232 9.988
brulto isplaćeno po radnika
6
2.728 2.606 2383 2.620 2.613 2.748 1335 2.614 2368 2.935 3.036 3.001 2.625
netto isplaćeno po radniku
7
1.813 1.757 1.608 1.703 1.753 1.713 984
1.737 1.884 1.933 1.988 1.908 1.729
Izvor: SPL obrazac 95. * isključena isplata regresa (točka III. Odluke) u visini 9.861.000 kn brutto (6.273.000 netto) Ukupne isplate za plaće tijekom 1995. veće su u masi za 1.48 mil. kn od Odluke stoje prekoračenje od 0,47 posto za cijeiu 1995. godinu. Isplata regresa za godišnji odmor izvršena je tijekom mjeseca srpnja '95. u visini 1.000 kn brutto po radniku s time je iskorišteno pravo iz točke III. Odluke Vlade Republike Hrvatske dok za isplate na temelju iste točke za Uskrs i Božić nisu obavile. Prosječno isplaćena brutto plaća tijekom 1995. godine, u JP »Hrvatske šume« (bez regresa) iznosi 2.625 kn a netto plaća 1.729 kn. Ako se k tome pridoda i isplata regresa prosječna brutto plaća tada iznosi 2.707 kn a netto 1.781 kn. Glede isplaćenih materijalnih troškova radnika koji su obavljenih tijekom 1995. godine konstatira se da su ukupno isplaćeni troškovi u visini 72.876.000 kn (za l.-XI.) Stoje prema temeljnom mjesecu za određivanje prava (iznos 92.466.000 kn) manje za 19390.000 ili 21,2 posto a da pri tome nije uziman ni koeficijent dopuštenog povećanja. Sve isplate materijalnih troškova radnika temetiile su se na Nacionalnom ugovoru za gospodarstvo (i Aneksima) a svojom visinom nisu premašile iznose propisane Pravilnikom.« Ministarstva za financije o najvišim neopozivim iznosima prema Zakonu o dohotku (NN 97/94.). U1995. godini usvojen je i novi Pravilnik o plaćama JP »Hrvatske šume« čija primjena je počela od obračuna 1.7.1995. godine.
Mogu II biti zadovoljni naši radnici sa ostvarenim primanjima, tim više što Je postala praksa da terenski dodatak redovito ka
sni?
13. ožujka 1996.
U PONEDJELJAK, 18. OŽUJKA U SVIM NAŠIM UPRAVAMA ODRŽAT ĆE SE IZBORI ZA TRI ČLANA UPRAVNOG ODBORA
PRAVILA 0 IZBORI ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA Iz redova zaposlenika poduzeća »Hrvatske šume« treba izabrati tri člana za novi sastav Upravnog odbora. U Prvoj izbornoj jedinici, u kojoj se nalaze kandidati iz deset uprava i direkcija, biraju se dva člana, a u Drugoj izbornoj jedinici,
u kojoj se nalaze preostalih šest uprava, bira se jedan član. Na glasačkim listićima nalazi se ukupno 14 kandidata
Na temelju članka 25. Statuta »Hrvatskih šuma« - javnog poduzeća za gospodarenje sumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb. Upravni odbor »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb na svojoj 3. sjednici, održanoj 18. siječnja 1996. godine, donio je
ODLUKU o raspisivanju izbora za izbor članova Upravnog odbora poduzeća iz reda radnika »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb
I. Raspisuju se izbori za 3 člana Upravnog odbora »Hrvatskih šuma«, p.o.
Zagreb koji će se provesti 18. ožujka 1996. godine II. Za provođenje izbora imenuje se Izborna komisija »Hrvatskih šuma«
p.o. Zagreb u sastavu: 1. Branko Kovačević, dipl. prav., za predsjednika, a za zamjenika
Branka Širac, dipl. prav. - Direkcija 2. Krešimir Stimac, dipl. ing. šum., za člana, a za zamjenika Vanja
Ibmljenović, dipl. ing. šum. - Direkcija 3. MJjo Kovačević, dipl. ing. šum., za člana, a za zamjenika Krešimir
Jurić, dipl. oec. - UŠ Bjelovar 4. Božidar Sitar, dipl. oec, za člana, a zazamjenika Dražen Videc, dipl.
ing. šum. - UŠ Koprivnica 5. Josip Malnar, dipl. ing. šum., za člana, a za zamjenika Miroslav
Gašparac, dipl. ing. šum - US Delnice Izbori će se provesti u dvije izborne jedinice i to:
I) Izborna jedinica koja izabire 2 člana čine UŠ - Vinkovci, Osijek, Našice, Požega, Bjelovar, Koprivnica, Zagreb, Sisak, Karlovac, N. Gradiška i Direkcija
II) Izborna jedinica koja izabire i člana čine UŠ - Gospić, Delnice, Ogulin, Buzet, Split, Senj.
Izborna komisija »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb imenovat će Izbornu komisiju izbornih jedinica koji će odrediti biračke odbore za neposredno provođenje izbora.
Na temelju odluke Upravnog odbora od 18. siječnja 1996. godine, Ur. broj: 349-07/95-8158 u postupku provođenja izbora 3 člana Upravnog odbora poduzeća »Hrvatske šume«, p.o. Zagreb donosi se
ODLUKA o imenovanju izbornih komisija izbornih jedinica
I. I. U Izbornu komisiju Izborne jedinice broj 1. imenuje se: 1) predsjednik Stjepan Šporčić, dipl. prav. zamjena Vlatka Radanov, dipl. prav - UŠ Vinkovci 2) član Milan Presečan, dipl. ing. šum - UŠ Bjelovar zamjena Marina Mamić, dipl. ing. šum - UŠ Bjelovar 3) član Marko Novoselac, dipl. prav., zamjena Nives Farkaš-Tbpolnik, dipl. ing. šum - UŠ Zagreb 4) član Višnja lopolovac, dipl. ing. šum. zamjena Ivan Grginčić, dipl. ing. šum - UŠ Karlovac 5) član Belčić Branko, dipl. ing. šum.
zamjena Davorin Rodek, dipl. ing. šum - UŠ Koprivnica II. V Izbornu komisiju Izborne jedinice broj 2. imenuju se: 1) predsjednik Kruno Tot, dipl. prav. - UŠ Senj zamjenik Ivanka Milković, dipl. prav. - UŠ Gospić 2) član Marijan Abramović, dipl. ing. šum. zamjena Vlatka Drakulić-Štiglić, dipl. prav - UŠ Delnice 3) član Radovan Lukačić, dipl. ing. šum. zamjena Zdenko Šimek, dipl. ing. šum - UŠ Buzet 4) član Boris Sabić, dipl. ing. šum. zamjena Vlatko Kuterovac, dipl. ing. šum - UŠ Split 5) čbm Mato Šaban, dipl. ing. šum. zamjena Milan Štimac, dipl. ing. šum - UŠ Gospić
n. Zadatak Izborne komisije je da vode računa o pravilnosti provođenja
izbora, da imenuju biračke odbore uz određivanje biračkih mjesta, izrađuje biračke spiskove po mjestima izbora, dostavlja na potvrdu liste kandidata Izbornoj komisiji »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb, organizira tiskanje glasačkih listića te dostave izvješće o rezultatima provedenih izbora. m.
Izbori će se provesti 18. ožujka 1996. godine od 7. do 16 sati. Dostavljeno: -Svim članovima
Predsjednik Izborne komisije »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb Branko Kovačević, dipl. pravnik
Na temelju članka 30. stavak 1. točka c. pod 11, a u svezi članka 23. Statuta »Hrvatskih šuma« - javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šumskih zemljištima u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb, Upravni odbor na svojoj 3. sjednici održanoj 18. siječnja 1996. godine donio je sljedeća
PRAVILA o izboru članova Upravnog odbora
iz reda zaposlenika poduzeća »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb
OPĆE ODREDBE Članak 1.
Ovim pravilima uređuje se način i postupak izbora 3 člana Upravnog odbora poduzeća »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb koji se biraju iz reda zaposlenika poduzeća.
Članak 2. Izbor člana Upravnog odbora iz reda zaposlenika po
duzeća bira se neposrednim, tajnim glasovanjem i to tako da dva člana biraju zaposlenici u Izbornoj jedinici 1 koja čini područje jednodobnih šuma Vinkovci, Osijek, Našice, Požega, Bjelovar, Koprivnica, Zagreb, Sisak, Karlovac, Nova Gradiška i Direkcija, a u II. izbornoj jedinici bira se jedan član kojeg biraju zaposlenici područja prebomih šuma i mediterana - Gospić, Delnice, Ogulin, Buzet, Split i Senj.
Članak 3. Provođenjem izbora rukovodi Izborna komisija
»Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb koju imenuje Upravni odbor poduzeća, a sastoji se od predsjednika i četiri člana s njihovim zamjenicima.
Izborna komisija »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb može imenovati izborne komisije po izbornim jedinicama radi funkcionalnijeg provođenja izbora.
Za neposredno provođenje izbora Izborna komisija Izborne jedinice imenuje biračke odbore po biračkim mjestima.
Članak 4. Izborna komisija »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb 1. Brine se za zakonitu pripremu i provođenje izbora. 2. Imenuje članove Izborne komisije izbornih jedinica
te daje obvezne upute za rad i provodi nadzor nad izborima.
3. Propisuje obrasce u postupku pripreme i provođenja izbora.
4. Potvrđuje valjanost kandidacijskih lista. 5. Objavljuje rezultate izbora. 6. Obavlja i druge poslove za pravilno provođenje izbo
ra. Članak 5.
Izborna komisija izborne jedinice 1. Brine se za zakonitost provođenja izbora na biračkim
mjestima na svome području. 2. Određuje biračko mjesto. 3. Imenuje biračke odbore za svako mjesto gdje se
obavlja glasovanje. 4. Izrađuje biračke spiskove i organizira izradu gla
sačkih listića. 5. Na temelju kandidacijskih lista traži potvrdu od
Izborne komisije »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb, te objavljuje listu kandidata na oglasnim pločama poduzeća u svojoj izbornoj jedinici.
6. Prikuplja i zbraja rezultate glasovanja po biračkim mjestima i dostavlja izvješća Izbornoj komisiji »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb.
7. Obavlja i druge poslove za pravilno provođenje izbora.
Članak 6. Birački odbor neposredno provodi glasovanje na izbo
rima i osigurava pravilnost i tajnost glasovanja. Birački odbor čine predsjednik i dva člana koji imaju
svoje zamjenike.
PRAVO BIRANJA I POSTUPAK KANDroiRANJA
Članak 7. Članove Upravnog odbora biraju svi zaposlenici
»Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb, a za člana Upravnog odbora ne može biti kandidiran zaposlenik koji obnaša funkciju direktora, zamjenik direktora ili zaposlenika s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima.
Članak 8. Ako izborni član Upravnog odbora postane osoba koja
ne može obnašati dužnost člana Upravnog odbora zbog okolnosti iz prethodnog člana ili drugih okolnosti koje ga priječe u obavljanju funkcije člana Upravnog odbora ili mu prestane radni odnos, provest će se novi izbori za preostali mandat i to pod uvjetom ako je trajanje preostalog dijela mandata duže od jedne godine.
Članak 9. Kandidiranje za člana Upravnog odbora provodi se u
okviru samostalnog sindikata šumarstva ili se provodi samostalno kandidiranjem od strane pojedinog zaposlenika poduzeća, s tim da je za kandidiranje potrebna podrška najmanje sto zaposlenika poduzeća koja se daju putem kandidacijske liste.
PROVOĐENJE, GLASOVANJE I UTVRĐIVANJE REZULTATA IZBORA
Članak 10. Glasovanje za izbor članova Upravnog odbora obavlja
se na biračkim mjestima, s time da se biračko mjesto određuje najmanje pet dana prije održavanja izbora.
Članak 11. Glasovanje se obavlja osobno na glasačkim listićima, a
glasački listići se tiskaju na razini Izborne jedinice. Članak 12.
Glasački listić Izborne jedinice ima najmanje jednog kandidata više od broja koji se bira, s tim da glasački listić sadrži:
1. Ime i prezime kandidata s rednim brojem. 2. Naznaku je li kandidat kandidiran u ime Samostal
nog sindikata ili je nezavisan i ta se oznaka stavlja u lijevi gornji dio glasačkog listića.
3. Ako ima više kandidata, na glasački listić stavljaju se abecednim redom.
Članak 13. Glasovanje se obavlja zaokruživanjem rednog broja
ispred kandidata. Važeći je onaj glasački listić iza kojega se na siguran i
nedvojbeni način može utvrditi za koga je glasač glasovao. Nevažeći listić je nepopunjen, kao i onaj za koji se ne
može na jasan i nedvojbeni način zaključiti za kojega je kandidata glasač glasovao.
Članak 14. Ako je glasač zaokružio manje kandidata od broja koji
se bira, smatra se da je ovaj glas dao samo zaokruženim kandidatima te je takav listić valjan.
Ako je glasač zaokružio više kandidata od onih koji se biraju, glasački listić je valjan te se uzima da je glasovao za kandidata koji imaju manji redni broj ispred svoga imena.
Članak 15. Prije glasovanja član Biračkog odbora provjerit će da li
se birač nalazi u popisu glasača te će omogućiti glasovanje samo onima koji su u popisu ili koji potvrdom Kadrovske
službe ili organizacijske jedinice dokažu da su zabunom ispušteni iz popisa i da se nalaze u radnom odnosu u poduzeću.
Zaposlenici koji se za vrijeme izbora nalaze na bolovanju, godišnjem odmoru, vojnoj vježbi, plaćenom ili neplaćenom dopustu i si. ili će biti odsutni u vrijeme održavanja izbora, predsjednik Biračkog odbora omogućit će prijevremeno glasovanje, s time da poduzme potrebne radnje radi zaštite tajnosti glasovanja (polaganje glasačkog listića u zapečaćenu kuvertu te njegovo polaganje u kutiju za glasovanje na dan izbora).
Članak 16. Nakon završenog glasovanja, Birački odbor utvrđuje: 1. Broj primljenih glasačkih listića. 2. Broj neupotrebljenih glasačkih listića. 3. Broj zaposlenika koji su glasovali prema popisu
birača. 4. Prebrojava glasove glasača, s time ako postoji veći
broj glasova prema popisu glasača od broja glasačkih listića, vrijedi rezultat po glasačkim listićima, a ako postoji manji broj uposlenih birača od glasačkih listića, glasovanje se na tome biračkom mjestu ponavlja s novoimenovanim biračkim odborom u roku 24 sata.
5. Zapisnikom rezultate glasovanja uz naznaku primjedbi u radu, te dostavlja cjelokupni materijal Izbornoj komisiji izborne jedinice. i
Članak 17. Nakon što prikupi sve zapisnike biračkih odbora sa
područja svoje izborne jedinice. Izborna komisija će sastaviti zapisnik u koji će zabilježiti:
- broj glasača upisanih u popis - broj glasača koji su glasovali, - broj nevažećih listića, - naznaku kandidata s brojem dobivenih glasova.
Članak 18. Izborna komisija »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb nakon
što dobije zapisnik o rezultatima i provedenih izbora u izbornim jedinicama sačinit će zapisnik o rezultatima iz
bora i proglasiti izabrane članove Upravnog odbora poduzeća kojima će izdati uvjerenje o izboru.
TROŠKOVI PROVOĐENJA IZBORA Članak 19.
Troškovi provođenja izbora za Izbornu jedinicu I. teretit će Upravu šuma Vinkovci, a za Izbornu jedinicu II. Upravu šuma Senj koje će internim terećenjem raspodijeliti te troškove na pripadajuće uprave šuma prema izbornim jedinicama.
ZAŠTITA IZBORNOG PRAVA Članak 20.
Zbog nepravilnost do kojih bi došlo u tijeku provođenja izbora, svaki kandidat, birač i organizacija sindikata imaju pravo podnijeti prigovor.
Prigovor se podnosi Izbornoj komisiji Izborne jedinice u roku 48 sati od saznanja za radnju kojom je ta nepravilnost učinjena.
Izborna komisija Izborne jedinice donosi rješenje po prigovoru u roku 24 sata.
Protiv rješenja Izborne komisije Izborne jedinice nezadovoljna strana može podnijeti žalbu Izbornoj komisiji »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb u daljnjem roku od 24 sata.
Ako izborne komisije utvrde da je učinjena nepravilnost u tijeku izbora takva da bitno utječe ili je mogla utjecati na zakonitost izbora, odnosno glasovanje, poništit će glasovanje na glasačkom mjestu na kojem je došlo do tih nepravilnosti i odrediti ponovno glasovanje.
Članak 21. Ovlašćuje se Izborna komisija »Hrvatskih šuma«, p.o.
Zagreb za autentično tumačenje odredbi ovih pravila. Članak 22.
Ova pravila stupaju na snagu danom donošenja.
Predsjednik Upravnog odbora: Marino Golob, dipl. oec.
13. ožujka 1996.
SINDIKALNI RAZGOVORI/ STANJE U HRVATSKIM ŠUMAMA
KAD NEMAŠ NOVCA NE KUPUJEŠ POSUĐE ZEPTER Prednovogodišnji sastanak Glavnog od
bora HSŠ-a nije bio samo »razgovor ugodni« prije nadolazećih blagdana. Zbog dva razloga: prvo, sindikat je ponovno, tko zna koji put, potaknuo temu o stanju u poduzeću (plaće, stimulacija, troškovi i ostalo) i drugo, sastanku je prisustvovao i sada već bivši direktor poduzeća ing. Josip Dundo-vić, pa su se sindikalisti imali priliku obavijestiti s najodgovornijeg mjesta o nekim »vječnim« pitanjima.
- Hrvatske šume se krajem godine suočavaju s izvršenjem obveze prema dobavljačima od približno 53 milijuna kuna i to svakako utječe na opće stanje, plaće i podmirenje materijalnih primanja, rekao je ing. Dundović. Naša je dužnost osigurati
sredstva za isplatu materijalnih troškova (terenski dodatak, troškovi prijevoza), jer tu su i razlike medu upravama očite, ovisno o tome kako je koja uprava poslovala.
Ing. Dundović posebice je upozorio i na to da neke uprave pred kraj mjeseca znaju i »sakriti« sredstva, pa kad se isplati plaća, na žiroračunu se odjednom pojavi veća svota sredstava iz koje se onda isplate i materijalni troškovi.
Postoje dakako i objektivni razlozi koji su bitno utjecali na poslovanje Hrvatskih šuma. Tako je 1994. godine u HV-u bilo angažirano ukupno 5 posto radnika poduzeća, a prošle 1995. godine, 12 posto, te 500 različitih strojeva i razna oprema. To su
veliki troškovi, ističe ing. Dundović, koji se ne mogu naplatiti, već samo evidentirati.
Sindikalna povjerenica iz Delnica Vlatka Drakulić-Štiglić, misli da su razlike među upravama u jedinstvenom poduzeću prevelike, »od sjaja i raskoši do izuzetno lošeg stanja«, a iskazuju se onda i na tome što obična cipelarina nije u svim upravama jednako regulirana. Delnički sindikat se više puta, rekala je ona, zalagao za poboljšanje plaća sjekačima i za uvođenje stimulacije. Vladu Gradečeka iz Našica zanima način sadašnjeg rangiranja uprava.
- Plaće sjekača mogu se povećati, ali onda se nekom drugom moraju smanjiti, odgovorio je ing. Dundović. Jer masa sredstava je
Ako nemaš novca ne kupuješ skupe stvari: sindikalni povjerenici Mlllvoj Markovič, Vlado Gradaček, Josip Cazl I Željko Cutvarlć
takva kakva je i ne može se mijenjati. Počet će se i s primjenom stimulacije, ne samo po upravama, nego i po šumarijama, no prije toga mora se mnogo promijeniti u našim shvaćanjima i našem odnosu prema radu. Moramo ponajprije rekonstruirati naše ponašanje. Hrvatske šume u proteklih su pet godina napravile mnogo. Ne kažem da se ne može i da se nije moglo više, no moramo biti svjesni da se preko noći ne mogu premostiti razlike koje su postojale ranije, kada su prije osnivanja javnog poduzeća postojala tek tri razvijena šumarska sustava, »Slavonska šuma«, »Mojica Bir-ta«, te Delničko goransko područje.
Troškovi su veliki, veći od očekivanih. No i tu su razlike među upravama znatne što govori da su neki stvarno štedjeli. Na novooslobođenim područjima oni će se i povećati jer »bivše kolege« ostavili su iza sebe pustoš.
- U situaciji u kojoj se nalazimo moramo štedjeti, slaže se i bjelovarski sindikalni povjemik Željko Cutvarić. Kad neki siromah nema novaca, on ne kupuje posuđe »Zepter«. A kod nas se ipak kupuju skupi džipovi, novi auti, forvvaderi, traktori po 100.000 DEM umjesto domaćih za 25.000 DEM.
Cutvarić je podsjetio da istovremeno prošle godine nisu rješeni neki osnovni zahtjevi radnika, primjerice za nabavom HTZ opreme.
Ing. Dundović misli da svaka uprava mora imati terensko vozilo, džip, da su for-warderi sastavni dio proizvodnog procesa i nezamjenjivi u nekim područjima, kao što je i skupi traktor »Stervr«, a o njemu je riječ, na poslovima uzgoja neusporediv s bilo kojim drugim.
Sindikat će se i dalje zalagati, stoji u zaključku s ovog razgovora, da se uprave, koliko god je moguće, izjednače u isplaćivanju materijalnih troškova. HTZ opremu ubuduće bi trebale rješavati same uprave jer tako će to biti brže i jednostav-
• nije. M.M.
KAKO SE RADILO I POSLOVALO 1995. / UPRAVA BJELOVAR
VANJSKE OKOLNOSTI, ALI I OPREMA DISCIPLINA, UČINCI ...
Protekla je godina bila jedna od onih u kojima su vanjske okolnosti bitno utjecale na poslovanje bjelovarske uprave. Kao prvo su ratne operacije u kojima je sudjelovao velik broj šumskih radnika i opreme, a drugi razlog je taj što je šumarstvo u prosincu pratilo izuzetno loše vrijeme, pa se gotovo nije moglo ni raditi.
Te parametre treba (uz ostalo) uzeti u obzir pri davanju konačnih ocjena o naturalnim izvršenjima koja se, rečeno je prilikom prve analize na sastanku upravitelja šumarija, mogu ocijeniti zadovoljavajućim. No, uočeni propusti i problemi ne mogu se opravdati samo vanjskim uvjetima i o njima su, posebice upravitelji šumarija, rekli svoje.
Posebna analiza proizvodnosti ukazuje na neke simptome koji u šumarstvu nisu novi i koji ga nagrizaju iznutra. Riječ je o izvršenjima normi u sječi i izradi, na privlačenju, korištenju traktora i njihovim učincima, povećanju udjela trećih lica uz stalan broj zaposlenih, a prije svega staroj
mehanizaciji koja često stoji i proizvodi samo troškove (gubitke).
- Ako ove godine ne dođemo do dijela nove opreme, još više ćemo pasti, potvrđuje šef proizvodnje ing. Mijo Kovače vic.
Neki osnovni pokzatelji: u uzgojnim radovima priprema staništa obavljena je s 98 posto, pošumljavanje sa 110 posto, popunjavanje je izvršeno sa 67 posto, njega je obavljena na čak 2.514 ha, koliko je i planirano, kod čišćenja guštika izvršenje je 102 posto.
U sječi i izradi plan je ostvaren sa 98 posto. I to je, rečeno je, dobro, s obzirom na već spomenute okolnosti pa i na to da je riječ o revidiranom, povećanom planu za bjelovarsku upravu. Ing. Kovačević: »Radnici Uprave šuma Bjelovar proveli su približno 14.000 radnih dana u HV-u, pa akoje među njima bila samo polovica sjekača, a bila je, to je vrijeme za koje se moglo proizvesti još 35.000 kubičnih metara, čime bi plan bio i premašen. Narav
no, tu su još i šumarije Pakrac i Lipik, koje idu u posebnu kategoriju i od kojih se više ne može očekivati ali i neke, primjerice Virovitica, o kojima će trebati posebno porazgovarati«. Privlačenje je realizirano sa 97 posto, od toga vlastitom mehanizacijom 67 posto.
To su neke osnovne brojke na koje se nadovezuje prodaja. Ing. Željko Vusić, šef komercijale: »Plan je ostvaren sa 102 posto, no financijski slabije, sa 93 posto. Hrastov furnir nije išao na domaćem tržištu«. O kompletnim financijskim rezultatima još se nije moglo govoriti, no sigurno nisu blistavi.
Po šumarijama bjelovarske uprave problemi su istovrsni, tek ponegdje i posebni. Bilježimo neke.
- Nećemo stati zbog šumskih cesta ili nečeg drugog, ali mogli bismo zbog opreme, kaže upravitelj šumarije u Čazmi, ing. Mile Jelić. On također naglašava potrebu za radnom disciplinom i tvrdi »da radnik ne može dobiti terenski dodatak ako ne
provede radno vrijeme u šumi. A o tome računa moraju voditi upravitelji«.
- U Daruvaru su najveći problemi mehanička radionica i mehaničari, odnosno stara mehanizacija koja je praktički neisplativa kod izvlačenja malih količina iz brdskih predjela, žali se upravitelj šumarije ing. Drago Mihić.
U šumariji Bjelovar boravila je državna financijska revizija, a upravitelj šumarije ing. Milan Presečan kaže »da se revizor čudio koliko se knjigovodstvenih poslova obavlja u šumariji, koji se potom ponavljaju u upravi pa u direkciji«. Ovakav način vođenja knjigovodstva opterećenje je za sve i trebalo bi nešto mijenjati, misli ing. Presečan.
U Grubišnom Polju nisu stigli posve napraviti čišćenje. Upravitelj Šumarije, ing. Antun Pehaček, priznaje da su mogli i sami više napraviti, no zakazale su i vanjske usluge »koje su kod nas nužno zlo, jer malo rade, malo ne...«
M.MRKOBRAD
13. ožujka 1996.
UNATOČ MNOGIM PROBLEMIMA, U ŠUMARIJI ĐULOVAC PROŠLE SE
GODINE DOBRO RADILO
KAKO RIJEŠITI PROBLEM PRIJEVOZA, PRIVLAČENJA, REZERVNIH DIJELOVA...
Od 60 radnika Šumarije Đulovac samo desetak njih su starosjedioci - svi ostali sa novi. Struktura je bitno nova i u samom selu pa i Šumarija
i selo do 1992. godine žive novi život. Đulovac je, osim toga, postao općinsko sjedište, a zajedno s okolnim selima - Bastaji, Krivaja Katinac, Puklica novo životno odredište približno 1.700 Hrvata prognanih s Kosova, mahom Letničana. U kronici Šumarije Đulovac koju uredno vodi njen upravitelj ing. Vlado Lacina ubilježeno je da je prva grupa došla 1992. godine, da je škola tih dana brojila tridesetak učenika dok ih je danas 400. Ratna razaranja još su vidljiva (primjerice, na katoličkoj crkvi), no život se polako vraća. Obnovljena je škola, dio ljudi našao je kruh u građevinarstvu u daruvarskoj »Novogradnji«, a neki i u šumariji. - Uzgojni radovi nezamislivi su bez sezonaca, a odaziv novih stanovnika vrlo je dobar, kaže ing. Lacina. Mnogo sezonaca radi i u »Badelovim« vinogradima koji se na domak Đulovcu prostiru na 180 ha. Sve dosege, uspjehe, propuste i probleme đulovačke Šumarije treba gledati preko činjenice da smo mi 1992. praktički krenuli od ništice, podsjeća ing. Lacina. Imali smo samo nekoliko traktora koje smo pronašli po selima nakon oslobađanja ovog područja, naravno u izuzetno lošem stanju. Uz pomoć uprave i nekih šumarija obnovili smo dio mehanizacije, adaptirali zgradu Šumarije i danas smo na putu uspješnog povratka. O tome svjedoče brojke. Prošle godine Šumarija je posjekla i izradila 32.000 kubičnih metara ostvarivši plan sa 104 posto, unatoč izrazito nepovoljnim vremenskim uvjetima. U uzgoju obavljeno je 100 ha pripreme tla za obnovu sastojina, približno 28 ha pošumljavanja i popunjavanja, 100 ha njege, 50 ha čišćenja. Od ove godine zaposlena su i tri čuvara šuma kojih proteklih godina nije bilo - jer se jednostavno nije moglo do stručne radne snage. Problema dakako ima, a jedan od revirnika ing. Željko Olijan (od revir-nika tu su još ing. Jadranka Kostelac i ing. Dušan Skračić) pobrojio ih je ovako - privlačenje, prijevoz, kadar i možda najvažniji, rezervni dijelovi za strojeve. Šumarija ne može sama izvući svu drvnu masu a poduzetnika • nema. A i oni što se jave »nakon jednog dana provedenog na strminama Vranog kamena -odustaju. »Doći do pravog samaraša ovdje je vrlo teško. I svi ti problemi, unatoč činjenici daje otvorenost Šumarije 14 km, dakle u prosjeku bjelovarske uprave. Problem je i prijevoz radnika na radilište jer od četiri kombija dva su uglavnom na popravku. - Kada ne bi imali tako dobru mehaničarsku ekipu, kažu u Šumariji a potvrđuju to i svi radnici s kojima smo bili na terenu, još češće bi stajali i pitanje je bi li uopće realizirali plan. No, i mehaničari su nemoćni u situacijama kad nema rezervnih dijelova. Ing. Olijan posebice spominje probleme s LPKT traktorima »koji se prečesto kvare«. Pitanje kadra vezano je uz uvjete koje Šumarija može pružiti. - Nikome se ne da ovdje živjeti ako mu se ne osiguraju bar minimalni uvjeti za život A Šumarija stanova nema, kaže ing. Lacina. Proteklih zimskih i snježnih dana evidentan je bio i problem transporta. Osim zaliha treba prevesti i dnevnu proizvodnju »tako da bi dva kamiona ovdje imala što raditi godinu dana«. - Trenutačno smo u »jakim« sječinama, kaže upravitelj, u dovršnom sijeku u Bastajskim šumama. Kada vremenski uvjeti omoguće bit će nešto posla oko saniranja snjegoloma i ledoloma kojih, srećom, nema mnogo. Tek nešto malo u donjem dijelu Vranog kamena, a stradali su uglavnom u nepristupačnim jarcima ariš, breza i topola.
M.M.
REPORTAŽA S RADILIŠTA BUKVIČINE, ŠUMARIJE
Predjel Bukvičine na krajnjim sjevernim obroncima Papuka pod
snježnom je »opsadom«. Temperatura oko ništice. U 12. odjelu zatječemo poslovođu Zorana Kijuka na otpremi robe. - Ne bi škodilo da je još hladnije, kaže on. Ovako smrzlo je samo odozgo, a ispod blato i kaljuža. Na tvrdoj cesti je kako tako, ali na mekom putu tragovi iza kamiona sve su dublji. Malo dalje na stovarištu »kućni posjet liječnika«. Mehaničar Stjepan Hedži, Da-ruvarčanin koji odlukom »viših organa« svakodnevno
Snijeg nije prepreka, samo da je još više smrzlo: Zoran Kijuk na otpremi drveta
NEKA PLAĆA KASNI -
Pregled na terenu: mehaničar Stjepan Hadži i traktorist Dubravko Hodak
Izmjeri, upiši, udari plačocu: Anto Jurković, Zlatko Zeman i Drago Krušić na stovarištu u 12. odjelu pripremaju trupce za licitaciju
putuje na ispomoć mehaničkoj radionici u Đulovcu, pokušava na mjestu kvara ustanoviti što je s traktorom Dubravka Hodaka. Problem je spremnik »koji je već nekoliko puta krpan no i dalje curi«. Ovo je jedan od odjela s najkrupnijom, ali i nekvalitetnom masom. Riječ je o šumama bivše zemljišne zajednice s nekad intenzivnim pašaren-jem u kojima se sjeklo i oštećivalo što se stiglo. Sada imamo situaciju da i krupna stabla moraju u višemetricu jer su na njima grana do grane, objašnjava ing. Lacina.
13. ožujka 1996.
ĐULOVAC Pomoćnik revirnika Drago Krušić i sjekači Zlatko Zeman i Anto Jurković preuzimaju trupce na sto-varištu, mjere, stavljaju pločice i pripremaju za licitaciju. Jurković je iz Banje Luke i došao je u Đulovac 1994. godine. No nije novi u šumarstvu, bio je prije toga u Sloveniji, gdje je s građevinarcima radio 10 godina, pa u Italiji. - Tamo sam bio u šumarstvu i dobro
Na snijegom zatrpanom radilištu Bukvičine u Šumariji Đulovac Plaće su dobre, lako I kasne no norma je malo prevelika: Josip I Marijan Jozlć, Franjo Žarković, Marko Kovačević, Damlr Hodak, Zefa Perić, Ivica Prsa, Nenad
Milković zajedno s upraviteljem Šumarije, Ing. Vladom Laclnom u odjelu 15. predjela Bukvičine
VAŽNO JE DA KASNI REDOVITO radi se bez obzira na vremenske uvjete, a i bolje je kada malo smrzne, nema blata i kaljuže, pa je lakše i ljudima i strojevima
zarađivao, približno 2,5 milijuna lira, prisjeća se Anto. Ne žali se previše ni na ovdašnja primanja, »no oprema bi trebala biti bolja«. - Šareni smo ko burnjaci, dodaje Zeman, a Krušić misli da bi rad u ovako teškim uvjetima ipak tre- Više volimo snijeg negoli blato, dovikuju nam radnici dok ih snimamo u redovitom poslu
balo bolje platiti. Najveći problem ipak su rezervni dijelovi »a mi na terenu to najbolje osjećamo«. Glavnom šumskom prometnicom kroz Bukvičine stiže se do 15. odjela. Grupa poslovođe Franje Si-vonjića grije se kraj vatre. Najstariji među njima Marko Kovačević (1940.) prošao je »sito i rešeto«, radio i u Sloveniji, skrasio se u Đulovcu. Tu su još Franjo Žarković, Josip i Marijan Jozić, Zefa Perić, Ivica Prsa, Damir Hodak, Nenad Milković. U grupi su i četiri Letničana, s Ko-sova, koji u Šumariji rade od 1993. To su Žarković, Stovarište u odjelu 15. Bukvičine
oba Jozića i Perić. Perić je u Hrvatskoj od 1988., radio je ranije na održavanju cesta u Zagrebu. - Ovdje je teže, ali i bolje, tvrdi on. S terenskim dodatkom primanja su za ove prilike relativno dobra i ne mogu se požaliti. Prsa je neoženjen, »ali jučer je i on dobio prsten« naslađuju se u glas svi, tako da ga Čeka »isto što i nas!« Najmlađi u grupi je Damir Hodak, izučeni konobar bez dana iskustva u »svom zvanju«. Osim kad je bio na praksi. Proveo je osam mjeseci u HV-u, vratio i zaposlio u Šumariji. - Dobro je, plaća kasni no važno je da redovito kasni, zadovoljan je Hodak. Zapravo, nitko u grupi ne žali se na (malu) plaću. Zadovoljni su, »samo da ostane tako«. I još nešto: svi hvale mehaničare bez kojih ništa ne bi išlo, a ni šefovi nisu loše prošli u toj podjeli pohvala! Još u nečemu dečki su jedinstveni - misle da su norme ipak prevelike. Za sjekače još kako tako, kažu, ali strojevi u ovim brdima i ovim uvjetima, pogotovo s čestim kvarovima teško mogu do norme.
Tekst i snimci: Miroslav MRKOBRAD
13. ožujka 1996.
KAMEROM I PEROM PO NAJVE
Prije obaranja stablo treba pripremiti za prerez, obraditi perca, očistiti okolicu I napraviti zasjek, sve to čini ova/ dvojac - Marinko Metković I Ivan Aleksić, mladi i snažni I Iskusni sjekači
Poslovođa radilišta Stjepan Topalović s pomoćnikom Nikolom Matkovićem kontrolira utovar trupaca u kamion za isporuku
danas sve rjeđim kupcima
Prije odlaska u Gospodarsku jedinicu »Otočke šume«, šumski predjel »Gradina«, gdje se
obavlja dovršni sijek hrasta lužnjaka, navratili smo u poslovne prostorije Šumarije »Otok«. Razgovarali smo s upraviteljem Šumarije dipl. ing. šum. Antunom I.eakovićem, zamjenikom upravitelja Šumarije Ivicom Popićem dipl. ing. šum. i re-virnikom Matom Benačićem dipl. ing. šum.
Između ostalog, rekli su nam sljedeće: - Dovršni sijek obavit će se na 89,85 hektara u šumskom predjelu »Gradina«, u odjelima 37, 44 i 45. Na ovim izuzetno teškim poslovima radove obavljaju 22 radnika iz Šumarije »Otok«, a zbog izvršenja plana na ispomoći je bilo 7 radnika iz Šumarije »Vukovar« i 10 radnika iz Šumarije »Vinkovci«.
Planom je predviđeno da će se na ovom velikom radilištu izraditi 24.503 kubika bruto drvne mase, a od toga 14.120m3 tehnike i 7.000 prostornih metara ogrjeva.
Iz osnove gospodarenja, koju je napravio Odjel za uređivanje
Sve Je spremno za polazak. Moderni kamion MAN natovaren s tridesetak kubika trupaca kvalitetne slavonske hrastovlne kreće k domaćim kupcima. Sirovina će stići na vrijeme, ali pitanje Je kada će
stići novac u naše blagajne, ako ikada I stigne. Plaće naših radnika nisu za pohvalu, ali se s pravom pitamo do kada ćemo i moći Isplaćivati plaće zbog sve težeg stanja naše drvne industrije
šuma Uprave šuma »Vinkovci«, vidljivo je da je prosječna starost šuma 120 godina. Svaki radnik, sjekač, tijekom dana mora ostvariti normu od 19,67 kubika drvne mase, tehnike ili izraditi 7,09 prostornih metara ogrjevnog drveta. U ovakvim sječinama, gdje rade iskusni i provjereni sjekači, dnevna norma se prebacuje bez većih problema (prosjek 130 posto). Šumarija »Otok« ima 114 radnika, a prosječni neto osobni dohodak po radniku za prosinac iznosi 2.260 kuna.
Nakon razgovora sa stručnjacima Šumarije, odlazimo na radilište. Nalazimo se u središtu šumskog bazena Spačva, odjelu 45, linija 10. Na prvi pogled čovjek je zatečen... ne može povjerovati da će s ovog slavonskog podneblja i ovih 89,85 hektara šumske površine nestati šampioni dragulji, ljepotani šumskog bazena Spačva.
U dubini tog šumskog bazena olovni oblaci pritisnuli su vrhove gorostasnih slavonskih ljepotana. Na radilištu je hladno i vlažno, a kod vašeg novinara prisutan je ledeni strah. Opravdano se postavlja pitanje kako i što ćemo snimiti pod ovakvim vremenskim uvjetima. Nakon određenog vremena bolje
Ima vremena i za snimak za uspomenu
S JEDNOG RADILIŠTA 25.000 KUBIKA HRASTOVINE
Uz svako radilište u Slavoniji nalazimo i ove oštračnlce, spremišta: pile I alat, kao i spremišta za gorivo, tako da su zastoji zaista
minimalni i radnici ostvaruju visoke norme
Ha žalost, sve češće uz naše šumske prometnice srećemo ovakve sure od nekoliko stotina kubika do nekoliko tisuća koje čekaju domaće ili Inozemne kupce, a njih Je svakim danom sve manje,
govori nam ing. Mato Benačić, revirnik Šumarije »Otok«
13. ožujka 1996.
NAJVEĆEM RADILIŠTU U UPRAVI ŠUMA »VINKOVCI «
lenu na ovo radilišta: Ivan Aleksić, Marinko Matković, Stjepan Topalovlć I dipl. Ing. Mato Benašić
U šumskom predjelu »Gradina«, kojim gospodari Šumarija »Otok«, odnosno Uprava šuma »Vinkovci«, obavlja se dovršni sijek na 90 hektara šumske površine. Pretpostavlja se da je to jedna od najvećih sječina u JP »Hrvatske šume« Zagreb. Na sječi i izradi drvnih sortimenata, zbog izvršenja plana, radi 39 provjerenih sjekača iz Šumarije »Otok«, Vinkovaca i Vukovara. Iz Osnove gospodarenja, koju je napravio Odjel za uređivanje šuma u Gospodarskoj jedinici »0-točke šume«, odnosno šumskom predjelu »Gradina«, odjelima 37, 44 i 45, na ovom velikom radilištu izradit će se 24.503 kubika bruto drvne mase, a od toga 14.120 m3 tehnike i 7.000 prostornih metara ogrjev-nog drveta. Prosječna starost hrasta lužnjaka iznosi 120 godina.
RADILIŠTA HRASTOVINE
Manje količine drvnih sortimenata na pomoćno stovarište dovoze već dotrajalom »Vinkum« eklpaiom Martin Čolakovlć I Ivan Bulić
raspoloženje, sunčeve zrake probijaju se kroz tmurne olovne oblake te otkriše punu ljepotu ovog radilišta.
Zaključujemo: štofa ima, još samo da je sašiti odijelo.
Zuji i bruji radilište od tegljača, kockuma, pionir ekipaža i motorki koje su se uvukle u šumu na posljednji obračun s hrasticima. Čovjek je impresioniran viđenim.
Poslovođa radilišta, Stjepan To-palović, rekao je: - Šumarija
"Otok" jedna je od najvećih po upravljanju šumskih površina (11.250 hektara) u Upravi šuma »Vinkovci i po broju zaposlenih radnika.
Za tako složene i odgovorne poslove zeleno svjetlo dobilo je samo 22 provjerana i iskusna sjekača Šumarije »Otok«. Previše su skupa ova stabla da bi došlo do greške prilikom rušenja. O sjekačima je rekao sve najbolje: - Inače, Šumarija "Otok" prepoznatljiva je po kvalitetnim i vrijednim šumskim
radnicima. Ovakvih čvrstih, snažnih sjekača malo je u Hrvatskoj. Ukomponirah su u svoj rad i znanje, iskustvo i mladost. Na ovakvim kvalitetnim radilištima i kvalitetnoj šumi nema zabušavan-ja i špekulacije, želi U se zaraditi što bolja plaća. Prisutan je samo rad.
PLAĆA I TERENSKI DODATAK
Nakon kraće šetnje po radi-lištum s revirnikom Matom Benačićem, dipl. ing. šum. i poslo-
Kad je stablo oboreno, Ima vremena i za kratki predah I slikanje dok poslovođa iskroji trupac, govori nam Ivan Aleksić
vođom radilišta Stjepanom To-palovićem, u odjelu 45, liniji 10, primjećujemo dva snažna sjekača. Riječ je o Marinku Matko-viću i Ivanu Aleksiću. - Marinko, mi se poznajemo! - Kako da ne -prozbori Marinko. - Kaži nešto za naš list? - Sve ću Vam pojasniti u dvije, tri rečenice. Rođen sam 1963. godine, a u šmarstvu kao profesinalni sjekač radim 13 godina. Oženjen sam, imam troje djece. Dnevnu normu s lakoćom prebacujem. Mjesečno zarađujem dvije i po do tri tisuće kuna, a s terenskim dodatkom i više. Zadovoljan sam plaćom, kako ne kada čujem i vidim što
se događa s poduzećima naše županije.
Ivan Aleksić kaže da bez problema prebacuje dnevnu normu. -Tijekom dana izradim u dovršnim sječinama 30 do 35 kubika drvne mase - tehnile. Inače, zajedno u partiji radim s Marin-kom. Rođen sam u Komletinci-ma, 1962. godine, a u šumarstvu radim 13 godina. Nisam oženjen. Zadovoljan sam plaćom. Međutim, nije mi jasno zašto se toliko kasni s isplatom osobnog dohotka i terenskog dodatka.
Tekst i snimci: Zvonko PEIČEVIĆ
Prije nego Sto trupac zaprimi poslovođa, Marinko Matković još malo mora dotjerati zaperce, jer ovako vrijedan hrastov trupac
mora biti dotjeran za transport I za prodaju kupcu
13. ožujka 1996.
DOVRŠNI SIJEK NA PODRUČJU ŠUMARIJE POŽEGA
Na sječinu »Babjak«, u odjelu 35b, koji pripada gospodarskoj jedinici »Poljadijske
šume« pristigli smo jednog snježnog siječanjskog dopodneva kada je gusti snijeg, padajući »u krpama«, ometao normalno obavljanje poslo-
ništvu. S 400 m prosječne udaljenosti, dva zglobna traktora LKT-a privlače trupce zavidnih i rijetkih dimenzija na pomoćno stovarište, odakle će kamionima biti otpremljeni u 8 km udaljeni »SPIN VALIS«.
biti osobni dohodak, kako bi mogao prehraniti svoje troje djece. Zvonko Markanjević je sjekač, a smeta mu što još nije isplaćen dohodak za prosinac. - Izrađujemo drvne sortimen-te koje otpremamo kupcima, a novca nema. Na terenski dodatak čeka-
POSJEČENA STOLJETNA LUZNJAČKA ŠUMA
Od 2.050 m3 posječene bruto drvne mase, polovicu čini tehnička oblovina među kojom je i približno 150 m3 furnirskih trupaca
Tri Šumara jedva su obuhvatili ovo ogromno lužnjakom Stablo, staro približno 140 godina
osim navedenih problema, ističe da poslovođenemajuodgovarajućute-rensku opremu. Nekoliko godina premastažumlađiZlomislićukazu-je na slabu kvalitetu cipela i čizama. Suglasan je s Adžićem, a posebice napominje da je neadekvatno plaćen za dane provedene na terenu. Premda provede dvadesetak
dana, dobije plaćeno za najviše 16 dana, te smatra daje oštećen.
Uoči slanja ovog teksta isplaćen je osobni dohodak za prosinac, a privremeno nezadovoljstvo je splasnulo. Svi sortimenti tehničke oblovine otpremljeni su kupcu, a među njima i oko 150 m3 furnirskih trupaca.
Tekst i snimci: L TOMIĆ
Jaka čelična užad LKT-a Izdržala su i sve je spremno za Izvlačenje na pomoćno stovarište
va. Šumarija Požega radi dovršni si-jek u gotovo 140 godina staroj lužnjakovoj sastojim na površini od 20 hektara. Kažu da je ta parcela bila u posjedu legendarnog slavonskog ratnika i baruna Franje Trenka koji je boravio u obližnjem dvorcu (sadašnje selo Trenkovo), uz cestu Požega - Velika. Priča se da je ondašnju šumu izgubio na kartama.
Stabla rijetkih dimenzija Uz ogromna lužnjakova stabla
kojima prosječan prsni promjer iznosi više od 100 cm, samo neznatno uz potok, nađe se nešto crne johe. Inače, tlo na kojem se nalazi ova zrela lužnjakova sjemenjača slabe kvalitete je duboko, humozno i vlažno. Od ukupno 2.050 m3 bruto drvne mase predviđene za sječu, tehničku oblovinu čini gotovo 1.000 m3 a ostalo je prostorno drvo, koje će biti prodano okolnom stanov-
Osobni dohodak kasni Na jednu od nekoliko radničkih
grupa nailazimo okupljenu uz vatru. Treba se zagrijati prije nastavka posla, jer radi se na vjetrometini, a hladnoća nikog ne ostavlja ravnodušnim. Stjepan Gagić je sjekač koji već 16 godina stalno radi na ovom poslu. Osim na neredovitu plaću, ima primjedbu na čizme koje su slabe kvalitete. Ivan Mudrinić s 18 godina staža najstariji je sjekač. Sličnog mišljenja je kao i njegov prethodnik, a tuži se na nepravodobno dobivanje zimskih hlača. Posebice ističe da nije, tijekom mobilizacije u Hrvatskoj vojsci, dobivap terenski dodatak, a ni topli obrok. Ivan Pelcl ubraja se u najmlađe radnike požeške Šumarije. Traktorist je a povremeno, dok mu je traktor u kvaru, radi na poslovima sječe i izrade. Kaže da mu je najvažnije do-
mo dugo, a ne isplaćuje se istovremeno s osobnim dohotkom, kaže Markanjević.
Zaštitna oprema -kamen spoticanja
Mladi sjekači Ivan Đurčević i Zoran Dorić slažu se s mišljenjem svojih starijih kolega, a obojica nas upozoravaju da otkako su počeli raditi, na njihove adrese ne stiže list »Hrvatske šume«. Uz radnike su i pomoćnici revir-nika (poslovođe) Antun Adžić, Božidar Zlomislić i Jozo Jurić. Poslovođa Adžić 16 godina je u šumarstvu, a Traktorist Drago Josipović u svojoj praksi rijetko »kvači« ovakve grdosije
Poslovođa Božidar Zlomislić pokazuje kako »šplcmetrom« nije lako Izmjeriti promjer na čelu ovog lužnjakovog trupca
Zbog hladnoće I snijega sjekačima I poslovođama požeške Šumarije dobro je došla vatra u predahu radi razgovora s našim novinarom I obvezatnim slikanjem
13. ožujka 1996.
ZNATNE ŠTETE NA UPRAVI ŠUMA BJELOVAR
Procjenjuje se da šteta od I c-
doloma, snjegoizvala i le-
doizvala na području
Uprave šuma Bjelovar iznose više
od 40.000 kubika i veće su nego
što se u prvi mah mislilo. Štete su
nastale krajem prosinca i tijekom
siječnja, kada žilišta drveća nisu
mogla izdržati veliku težinu
vlažnog snijega i leda na krošnja
ma i kada je zbog naglih promjena
temperatura i zatopljenja došlo
do, posebno na južnim ekspozici-
To su procjene. Predstoji točno utvrđivanje količina, doznaka, načina sanacije.
Obišli smo neke od šumarija. U Ivanskoj, stradah su odjeli 105-110 sa sastojinama bukve i graba starosti 45 godina. Šteta je bilo i u mlađim sastojinama, posebno u odjelima 116 i 117 gospodarske jedinice Garjevica.
Stradale su jugoistočne kose, najviše je izvaljenog drveća po jarcima i prosjekama.
40.000 KUBIKA ŠTETE OD
SNJEGOIZVALA I LEDOLOMA kubičnih metara brutto drvne mase, što izvala, što lomova. To je za šumariju dodatni posao, a sanacija ovih površina nije ni laka ni jednostavna. Riječ je o dijelu šume, posebno kada je riječ o 116.-117. odjelu, koja je prilično daleko od naselja (više od 20 km) i pitanje je koliko će seljaci biti zainteresirani za sudjelovanje u dijelu radova. A u 50 posto
s t r a d a l i h površina morat će se raditi i šumski rad za što će biti
potrebno dosta radne snage. U 116. odjelu porušena je
četvrtina površine, u 117. odjelu stabla su u jarku. Slično je u 108. i 109. odjelu.
ČAZMA - Kada je snijeg konačno okopnio, iako ne posvuda, u Čazmi su zaključili da su štete od snjegoizvala i ledoizvala veće i od najcrnjih prognoza. Premda još nema preciznih poda
v a l e i vlažan snijeg lijepo su »složili« drvo u 116. odjelu Garjevlce jama i na višim predjelima, do izvala. No nema pravila i u pojedinim su šumarijama stradavale i sjeverne ekspozicije i mlađe sastojine dok je u drugima bilo i izval-jcn ih furnira.
Najveće štete su u šumariji Čazma, više od 15.000 kubika, zatim u Ivanskoj i Garešnici gdje prve procjene govore o štetama od 10.000 kubika te u Siraču (4.000 kubika).
U 105. odjel praktički nismo mogli ni ući. Šumskom cestom preko nekoliko oborenih stabala kroz koje smo se još i provukli došli smo do neprobojne barijere: stabla su potpuno zakrčila svaki daljnji prolaz.
Stradah su bukva i grab, četinjače su ostale gotovo nedirnute.
Upravitelj šumarije Ivanska, ing. Drago Bosanac, procjenjuje da je riječ o nekih desetak tisuća U izvaiamaje stradalo i dosta starijih stabala
Dalje se ne može: u 105. odjelu dalje se nije moglo, pa su bjelovarski šumarski stručnjaci mogli samo zaključiti »da je unutra još
gore« taka, za to treba vremena, prvobitne procjene od desetak tisuća kubičnih metara daleko su nadmašene i riječ je o najmanje 15.000 kubičnih metara bruto mase.
Snjegoizvale su zahvatile gospodarsku jedinicu Garjevica, stradali su bukva, hrast, grab, a u odjelima 55-58 i lipa.
U Čazmi su počeli i sanaciju pojedinih odjela. Revirnik u šumariji ing. Dražen Volf kaže da je bilo izvaljenih stabala od kojih će biti i - furnira. Radi se u 34. odjelu. Od onog što je doznačeno, šteta po hektaru kreće se između 200-400 kubičnih metara.
U 34. odjelu zatječemo Matu Golubića pri prerezu jednog bukovog trupca. Tu ih je dosta i izrađuje se tehnika.
Malo dalje Ivan Ognjačević mjeri jednu izvaljenu bukvu i govori:
- Nije ovo jednostavno kako se čini. Ne plašim se toliko da me drvo ne pokupi, no ispod je mnogo grana i grančica, lovi pilu i to je opasno. Osim, toga tu je sva sila zemlje, treba to ponajprije očistiti da bi se uopće i moglo rezati.
M.M.
PROIZVODNE ANALIZE UPRAVA ŠUMA BJELOVAR KAKO JE RADIO FORVARDER U 1995. edan od šest forvadera što su ih Hrvats-
Jke šume nabavile prošle godine radio je na području Uprave šuma Bjelovar. S
obzirom na cijenu ovog stroja za izvoženje drvnih sortimenata iz sastojina do pomoćnog stovarišta, a a slučaju kratkih relacija do glavnog stovarišta pa čak i kupca (550.000 DM), zanimljivo je vidjeti rezultate koje je polučio, kako bi se moglo govoriti o ekonomičnosti i rentabilnosti stroja. Treba reći i to da su takvi strojevi, onda kockumi, već ranije korišteni na bjelovarskom području od 1977. do 1985. godine. Uslijedila je 10-godišnja stanka da bi prošle godine bili ponovno nabavljeni.
Forvarder je na području Uprave šuma Bjelovar radio od 23. 3. do 15. 12. 1995. godine i u to vrijeme izvukao 12.900 kubičnih metara. U tom je razdoblju ostvario 176 radnih dana, dnevni učinak bio je
733 kubičnih metara a prosječna relacija privlačenja bila je 980 m.
Analiza koja je napravljena u proizvodnom odjelu bjelovarske uprave pruža i ostale relevantne podatke na osnovi kojih se došlo do prezentiranih učinaka.
Treba ponajprije reći daje rad forvardera isplativ, upravo zbog visoke cijene, u sječina-ma glavnog prihoda gdje se na relativno maloj površini siječe velika masa. Stroj je u spomenutom razdoblju radio u šest šumarija (Bjelovar, Đulovac, V. Pisanica, Suhopol-je, Daruvar i Vrbovec), a u nekim šumarijama, primjerice u bjelovarskoj, ukupno a dva navrata n pet odjela.
U odjelima, jednako kao i u različitim šumaqjama, bile su bitno drukčije relacije privlačenja. Tako je, primjerice, u bjelovarskoj Česmi, odjel 57 relacija privlačenja iznosila samo 300 m dok je u gospodarskoj jedinici Vrani kamen u Đulovcu bila 2.000 m.
Pritom je važno koliko je drveta na kojoj relaciji izvučeno, o čemu se pri izradi poda-
ANALIZA RADA FORVARDERA OD 23.3 DO 15.12.1995. BROJ VRIJEME BROJ PRIVUČENO RADNIH DNEVNI PROSJ.REL. ŠUMARIJA RADA RADILIŠTA KUBOCA DANA UČINAK PRIVLAČENJA
23.3-6 15.12. 13 12.900 176 73,3 980 m
1995.
taka vodilo računa. Na nekim radilištima izvažana je uz tehniku i višemetrica.
Spomenimo i podatak da je najviše sortimenata izvučeno u dva dijela šumarije Đulo
vac (3.991 kubični metar), dok je odjelu 89 B Bjelovarske bilogore izvučeno najmanje, samo 71 kubični metar.
(m)
Dobri, prosječni III loši učinci forvardera na terenu - podaci su tu, struka treba ocijeniti
13. ožujka 1996.
Jedini način da se prijeđe voda i dođe do radilišta (ako se ne želi ići okolo na most) bilo Je postavljanje privremenog prijelaza od oborenog debla
Na stovarištu u llovskom lugu postavljena je litara koja spašava sortiment izvode
više pokušaja instaliranja žičare u šumarijama s velikim visinskim razlikama, ali i tada je to bilo povezano s mnogo problema.
Kada se prije tri godine u šumariji Ga-rešnica pojavila
žičara, a riječ je o nizinskoj šumariji, koja je u izvlačenju zamijenila trak-
šumarije ing. Marijan Hajstor:
- Radimo dovršni siiek. Riječ je o površini od 20 ha ukupne drvne brutto mase od približno 6.450
moizradu. Ponovno smo angažirali žičani jer bez nje posao je jednostavno neizvodljiv.
Kada se dođe u Ilovski lug onda je jasno zbog
nekoliko dana nije se radilo, zbog lošeg vremena.
Zvonko Papić, strojar na dizalici i jedan od petero braće koji rade s žičarom kaže: »Ne pam-
RAD U ZIMSKIM UVJETIMA / ŠUMARIJA GARESNICA
BEZ ŽIČARE SE NE MOŽE... tore i klasični način izvlačenja, bilo je dosta neizgovorenih upita o rentabilnosti takvoga poteza. Žičara se nikad nije koristila u nizini, bilo je
Ove godine žičara je ponovno u Garešnici, radila u gospodarskoj jedinici Međuvođe-Ilovski lug, u odjelu 25 A. Upravitelj
kubičnih metara. Očekuje se u približno blizu 4.300 kubika tehnike. Sječu i izradu obavili smo vlastitom radnom snagom, a ogrjev dali u sa- Trupci »plivaju« iznad
privremeno poplavljenog područja u odjelu 25 C gospodarske
jedinice Međuvođe-Ilovski lug
Nikad nismo radili u ovako teškim uvjetima: Zvonko Papić, strojar na dizalici žičare
čega je žičara nužna. Od kiša pa kasnije snijega, koji se naglo otopio, izlila se rijeka Ilova i poplavila dobar dio područja. U 25. odjelu traktorine ne da se ne bi mogli izvlačiti nego jednostavno se ne bi mogli niti kretati. Niži tereni potpuno su poplavljeni, tako da su se na pojedinim mjestima radnici morali sami snalaziti kako bi došli do radilišta - postavljali bi obično deblo kao brv i tako prelazili vodu.
V
Žičara je u Garešnici od 15. studenoga, a početkom siječnja bilo je izvučeno 1.600 kubičnih metara. To je manji učinak od očekivanog, no
tim ovako teške uvjete. Kiša nas je ometala u radu, nekoliko dana nismo mogli raditi, a i sada je vrlo teško. Jedva dolazimo do trupaca koji su ponegdje u vodi. Mislim da ćemo ovdje imati posla još dva mjeseca.
Tekst i snimci: Miroslav MRKOBRAD
13. ožujka 1996
PROREDNA SJEČA NA PODRUČJU ŠUMARIJE ČAGLIN
I SUBOTAMA DO OSTVARENJA PLANA Na ovom području bit će posječeno približno 3.500 m3 neto drvne mase prethodnog prihoda, od čega četvrtinu čini tehnička oblovina
Na šumskom radilištu kod sela Jezera, na području Požeštine, bili smo polo
vicom veljače, kada se snijeg postupno počeo otapati no još je zadavao glavobolje sjekačima, traktoristima i vozačima kamiona.
Odjel 42 b u kojem se obavlja proreda nalazi se na području gospodarske jedinice »Južna Krndija II«, u sjeveroistočnom dijelu Požeške kotline, na nekoliko kilometara zračne udaljenosti od željezničke pruge Pleterni-ca-Osijek. Šumarija Čaglin u ne
koliko odjela na ovom području (41,42,43) planira posjeći i izvesti do 3.500 m3 neto drvne mase prethodnog prihoda, a iz odsjeka u kojem se trenutačno radi (27ha), približno 1.200 m3, od Čega četvrtinu čini tehnička oblovina. Riječ je o pedesetpeto-
Zatekli smo ih u opuštenoj atmosferi u vrijeme doručka: Branko Kukić, Stanoje Panić, ing. Šimunović, Ing. Anić, Fabljan Pečurlić
Uoči otpreme na glavno stovarište u Čaglin popratnica mora biti uredno ispunjena: ing. Željko Šimunović i vozač Valentin Bunčić
godišnjoj bukovoj sjemenjači osrednje kvalitete i potpunog sklopa. Osim bukve koja je u smjesi zastupljena s približno 70 posto, ima kitnjaka, graba te ostalih tvrdih i mekih listača.
Norma visoka Šesteročlanu radničku briga
du čine tri sjekača i tri traktorista na »TORPEDIMA«, a radi se sortimentnom metodom kako se 'okolna stabla"ne bi oštećivala. Dnevna norma na sječi je 19 m3 za tehničku oblovinu a 14 m3 za višemetarsko drvo; traktori na srednjoj uda^enosti 700 m moraju izvući dnevno približno 8 mŠ^drvnih sortimenata. Od trojice sjekača hajSkusniji je Alojz Sarajlić, jer od petnaest godina radnog staža veći dio proveo je na sječi, postižući zavidne rezultate. Premda normu katkada zna prebaciti i do 30 posto, smatra da je za prosječnog sjekača ona visoka, posebice u brigadnom sastavu rada, kada traktori nerijetko ne stignu na vrijeme izvući izrađene sortimente. Ima primjedbu na nepravodobno dobivanje čizama i organizaciju posla subotama te misli da to nije u redu.
Kratkotrajan predah na pomoćnom stovarište prije odlaska na sječinu
Manjkavosti sortimentne metode Fabijan Pečurlić je sjekač sa
desetogodišnjim iskustvom u šumarstvu, od čega je šest godina radio na traktoru. Četiri godine bio je u Hrvatskoj vojsci, a ističe kako nedostaju rezervni dijelovi za motorne pile. Treći sjekač je Stanoje Panić, koji je dvanaest godina na ovim poslovima, normu je uvijek ispunjavao, a često i prebacivao. Kaže da mu najveći problem čini prijevoz na posao i s posla, budući da je prisiljen putovati, zbog loših veza vlakom, svojim automobilom. Od traktorista, Branko Kukić je najstariji i najiskusniji i gotovo da se tijekom dosadašnjeg rada nije odvajao od traktora. Izričito tvrdi da je po-
Oprezno s kamionom Na pomoćnom stovarištu zate
kli smo, u vrijeme kratkotrajnog predaha uz vatru, revirnika ing. Zeljka Šimunovića, koji povremeno »uskače« na poslove otpreme. Poslovođa na sječini je šumarski tehničar Nedeljko Mlađenović/koji je sa 24 godine radnog staža najstariji stručnjak čaglinske Šumarije. Prema njegovom mišljenju, treba izbjegavati stabalnumetodu rada, ali nije-ni za iZTal3uTaitkirisortime-nata u šumi nego za nekujpolu-debalnu metodu. Njegova brigada dnevno izradi i izvuče približno 40 m3 drvnih sortimenata; stovarišne poslove obavljaju Branko Zarić i Nikola Marić. Dizaličara Valentina Bunčića zate-
Sa šesnaest godina staža Branko Kukić najiskusniji Je traktorlst čaglinske Šumarije
grešno raditi sortimentnom me-todom jer se, prema njegovom mišljenju, stabla više oštećuju nego kod stabalne metode. Naime, imamnogo kratkih sortime-nata, a najviše se u jednoj turi može izvući 1,20 m3, stoje malo s obzirom na 3 m3, kada su se izvlačila cijela stabla. Sličnog mi-sleTijegov brat, također trakto-rist, Slavko Kukić, a i treći vozač »TORPEDA« Luka Tomešić.
kli smo pri utovaru višemetar-skog drva koje odvozina glavno stovarište u Čagfin, a namijenjeno je za otpremu vagonima u Belišće. Zbog klizave ceste7 nekoliko dana ranije prevrnula mu se prikolica no sve je dobro završilo. Šumarija Čaglin planira ove godine posjeći 21.000 m3 neto drvne mase od čega četvrtinu čini tehnička oblovina.
Tekst i snimci: I. TOMIĆ
13. ožujka 1966.
U ZIMSKIM UVJETIMA
Metode rada u sječi i izradi, izvlačenje trupaca: tako to Izgleda po dubokom snijegu
STUDENTI NA TERENSKOJ NASTAVI
TAKO JE TO NA TERENU Studenti treće godine Šumarskog fakulteta u Za
grebu proveli su dio terenske nastave iz predmeta Iskorištavanje Suma i Osnove strojarstva na području Uprave šuma Bjelovar. Neposredni domaćini grupi od stotinjak studenata, koji su u bjelovarskoj Upravi boravili u dvye grupe, bile su šumarije Bjelovar i \. Pisanica.
Stručni tim bjelovarske Uprave upoznao je buduće šumarske stručnjake s organizacijom i metodama rada u sječi i izradi, privlačenju i prijevozu drvnih
sortimenata. Posebno se govorilo o svim vrstama strojeva i opreme koja se koristi u iskorištavanju i prijevozu, a studentima su osnovne podatke o tome dali stručnjaci bjelovarske Uprave - inženjeri šumarstva Mgo Kovačević, Slobodan Vučetić, Miroslav Horvat, Damir Palac, Marinko Unger, Željko Štetić i Tihomil Tomić. Studente, koje je vodio prof. dr. Ante Krpan, pozdravili su upravitelj bjelovarske Uprave, ing. Milan Butković i njegov zamjenik, ing. Marijan Bedeković. (m)
SNIJEG (NI)JE PROBLEM
- Zima nije prepreka, (visok) snijeg ipak nije takav problem, kažu radnici grupe Grabrovnica u Šumariji V. Pisanice. To je podravska grupa koju vodi poslovođa Antun Balažić i koja je upravo niže temperature i smrznuto tlo iskoristila za izvlačenje sortimenata pošto se ranije, zbog raskvašenog terena, to nije moglo.
- Plan se mora ispuniti - kažu dečki - kako bi se mogli nadati da će plaća ipak ranije stizati. Sada su u odjelu 50 D gospodarske jedinice Pisanička Bilogora, gdje su i napravljene ove fotografije-
Na slikama: grupa Grabrovnica zajedno, te Branko Štukar pri obaranju.
U DELNICAMA DONESENE ODLUKE
OBNOVA USPAVANIH DRUŠTAVA U Delnicama je 22. veljače 1996. g.
održan sastanak tajnika Hrvatskog šumarskog društva, gospodina Hra-m slava Jakovca, dip. ing. šum, s predstavnicima šumarskih društava s područja uprava šuma Delnice, Ogulin, Senj, Gospić i Split.
Svrha sastanka bio je pronalaženje načina obnove onih društava koja djeluju trenutačno samo formalno, ali i širenje sadržaja rada i u onim društvima koja su sada ocijenjena aktivnima.
Ove godine Hrvatsko šumarsko društvo slavi 150 godina svoga postojanja, s čime su upoznati i sudionici sastanka, kao i sa sadržajima rada društava iz ranijih godina postojanja.
Kao poseban uspjeh Hrvatskog šumarskog društva ističe se kontinuirano izlaženje »Šumarskog lista«, stručnog, znanstvenog i sta-leškog glasila koje je osnovano i počelo izlaziti 1. siječnja 1877. g.
Tijekom rasprave istaknuto je sta-jalište da Hrvatsko šumarsko društvo mora dati svoj doprinos i prema različitim stručnim i organizacijskim pitanjima, a posebice onda kada se donose propisi iz područja šumarstva i lovstva.
Trenutačno je prioritetna zadaća i odgovarajuća dopuna Statuta Hrvatskog šumarskog društva. U tom smislu dogovoreno je, a i preuzeta je obveza sudionika sastanka, da svatko u svom društvu organizira raspravu o temi Statuta i dostavi primjedbe na postojeći Statut.
Veći dio sastanka posvećen je proslavi 150. godišnjice Hrvatskog šumarskog društva koja se ove godine obilježava u Zagrebu.
V.P.
UPRAVA ŠUMA DELNICE
ZASTOJ ZBOG VREMENSKIH UVIETA Ovogodišnja zima u Gorskom kotaru doista
je pokazala svoju pravu ćud. Snježne oborine koje su počele obilnije padati još tijekom prošle godine, točnije 4. prosinca 1995., nisu na neki način prestale ni do današnjeg dana. U kraćim razdobljima ljepšeg vremena ponovno su zalepršale snježne pahuljice.
U takvim vremenskim okolnostima dolazi do zastoja u svemu, pa i u šumarstvu, u proizvodnji.
Unatoč vremenskim nepogodama Uprava šuma Delnice, odnosno sve njezine šumarije,
radile su tijekom cijelog prosinca 1995. g. Radilo se i tijekom siječnja 1996. g. te su se obavili planirani zadaci u proizvodnji. Tijekom siječnja posječeno je 15.000 m3, što bjelogori-ce što crnogorice.
Zbog ponovnog pogoršanja vremenskih uvjeta početkom veljače, točnije od 5. - 16.veljače 1996.g., Uprava šuma Delnice uputila je svoje djelatnike iz proizvodnje na kolektivni godišnji odmor.
- Pojava ledolorna u šumi i snijega na stablima /»kitine«/ bila su izravna opasnost za sigur-i
nost djelatnika i normalno odvijanje posla, pa smo bili prisiljeni poduzeti gore navedene mjere - ističe Anton Sabo, šef Proizvodnog odjela u Upravi šuma Delnice.
Ovih dana, nakon smirivanja vremena, sve šumarije započinju opet raditi. Glede toga već se na terenu obavljaju pripremni radovi, čisti se snijeg s cesta i putova. - Ako vremenski uvjeti omoguće, uskoro bi se mogla početi normalna proizvodnja - ističe ing. Sabo.
V.P.
SKUPŠTINA HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA POŽEGE
AKTIV NOSTI PREMA
OKOLNOSTIMA
U požeškom restoranu »Zlatno zrno« održana je potkraj siječnja redovita godišnja skupština Hrvatskog šumarskog društva Požege. Uvodnim riječima nazočnima se obratio predsjednik Upravnog odbora, ing. Marijan Aladrović, istaknuvši da su prošlogodišnje aktivnosti Društva prilagođene okolnostima a kojima se djelovalo. Održana je tradicionalna šumarska zabava, a Društvo je bilo domaćin sjednice Upravnog odbora Hrvatskog šumarskog društva na području šumarije Pleternica. Dva planirana
stručna predavanja odgođena su zbog zauzetosti prof. dr. Mirim Vlda-kovića i prof. dr. Ante Krpana. No njihova će predavanja biti održana još tijekom ove godine.
Skupštini je bio nazočan poslovni tajnik Hrvatskog šumarskog društva, ing. Hranislav Jakovac, koji je nakon pozdravnih riječi govorio o predstojećem obiljeiav anju 50. obljetnice HŠD-a i 120.obljetnice »Šumarskog lista«. On se osvrnuo kronološki na osnivanje i djelovanje jednog od najstarijih i najpoznatijih europskih društava unutar kojeg
djeluje i požeško, kao jedno od 18 područnih društava. Napose je bilo zanimljivo čuti o sastavu požeškog Društva iz 1956. godine, čUi su članovi bili tada cyenjeni šumarski stručnjaci, kao, primjerice, ing. HanzI, ing. Velikopoljski, ing. Goru-pić, ing. Miletić, ing. Vučetić i drugi.
Financijski izvještaj podnio je blagajnik Društva Josip Orešković, a u zabavnom dijelu programa nastupio je poznati požeški tamburaški sastav »Naša grana«.
Tekst i snimci; I.TOMIĆ
Pozdravnim riječima požeškim šumarima obratio
se poslovni tajnik HŠD-a, ing. Hranislav Jakovac
U zabavnom dijelu skupštine nastupio je poznati požeški tamburaški sastav »Naša grana«
TRADICIONALNA ŠUMARSKA ZABAVA OSJEČANA Za sve one koji nisu bili na ovoj šumarskoj fešti, o raspoloženju i dogodovštinama u stihu je napisala Vera Ivančić i pokušala dočarati za sve naše čitatelje djelić štimunaa iz te lude šumarske noći
13. ožujka 1996.
U LOVAČKOJ KUĆI »MEROLINO« ODRŽANA
Najstariji po slikarskom stažu među našim djelatnicima je Josip Šimić iz Slav. Broda
Duboko u šumama spačvan-skog bazena, u novoobno-vljenom objektu lovačke
kuće »Merolino«, krajem siječnja, po treći put okupili su se umjetnici - slikari, kipari, glumci, pjesnici, fotografi, i ini, iz Vinkovaca, Osijeka, Slavonskog Broda, Županje, Cerne, Iloka, Vrbanje, Rovinja, Velike Gorice, Zagreba i Širokog Brijega, njih tridesetak, na rad i druženje u umjetničkoj koloniji »Rabra 96«. Na otvaranju ovogodišnje Kolonije, u ime pokrovitelja »Hrvatskih
UMJETNIČKA KOLONIJA "RABRA 96" PO TREĆI PUT U radu Kolonije među tridesetak slikara, kipara i drugih umjetnika, sudjelovalo je i pet djelatnika »Hrvatskih šuma«: ina, Zdenka Bošnjaković i Josip Šimić iz Slavonskog Broda, ina. Perica Beuk, Puško Begović i Branko Bazina iz Vrbanje
U BIZOVACKIM TOPLICAMA ODRŽANA
Duško Begović, slikar iz Vrban-v je, najmlađi je po slikarskom
stažu među »šumarima«, ali zato možda i najproduktivniji, posebno glede izložbenih aktivnosti
Kipar Branko Bazina punu afirmaciju i svoj prepoznatljiv stil stekao je upravo tijekom ovih ratnih godina kada je nadmašio samoga sebe u vrhunskim ostvarenjima u hrastovi-ni, čije se skulpture danas nalaze u crkvama i galerijama od Vinkovaca do Rima, a ovu skulpturu pomogao mu je donijeti za slikanje naš sjekač Redi
šuma« Zagreb , ing. Stjepan Lončar iz Direkcije Zagreb govoreći o dosadašnjim uspješno pro-
Svoju slikarsku tajnu ing. Perica Beuk dugo je čuvao samo za sebe, a danas je redoviti član »Rabre« i drugih slikarskih manifestacija
vedenim kolonijama, ovdje u Vrbanji, izrazio je želju da se iduća - četvrta »Rabra« održi u Iloku, što su svi umjetnici pozdravili sa pljeskom, posebno akademski slikar iz Iloka Ivan Mršić. Prema riječima kipara Branka Ba-zine iz Vinkovaca, ujedno i voditelja Umjetničke kolonije »Rabra«, ova asocijacija umjetnika okuplja 38 članova diljem naše domovine. »Nas nekoliko Vrbanjaca, živeći sa slavonskim hrastom ovdje u srcu Spačve, odlučili smo 1992. godine, dok je još rat bjesnio na ovim našim prostorima i dok je crta bojišnice išla usred ovih naših šuma od Vrbanje do Lipovca, osnovati umjetničku koloniju i dali smo joj ime »Rabra«, po šumskoj rječici na samoj bojišnici, zbog njezine slikovitosti i divnog pejsaža koji nama slikarima i kiparima daje inspiraciju uvijek za nova stvaranja. Prva Kolonija održana je 1992. godine u Vrbanji, jer se u šumu tada nije smjelo, a druga 1994., ovdje u ovoj prekrasnoj lovačkoj kući »Merolino«, gdje ćemo se družiti i ovih dana...« U radu Kolonije sudjelovalo je i pet naših zaposlenika: ing. Zdenka Bošnjaković, slikarica iz Slav. Broda, Josip Šimić, šumarski ten ničar - slikar iz Slav. Broda, ing. Ferica Beuk, slikar iz Vrbanje, ki " par Branko Bazina, pravnik, te sli kar Duško Begović.
Aktualnosti iz šumarskog života
Budalo, što ti misliš, nisam ja »motorka«!!!
Sedamnajstog veljače bilo važno je veče. Šumarska se družina skupila da uživa u zabavi i radosti i njihovi dragi gosti. Dočekala ih je sala, pozornost je izazvala izgledom i toplinom, po stolovima nakitom. Sve je bilo ko u priči, ta šumar'ma to priliči. Na vratima mladi bili, lijepo li se okitili u nošnjama bizovačkim, a to našim baš šokačkim. Nudili su šljivovicu i domaću pogačicu. Tu još k tome tamburaši ko šumarski oni naši, pa sviraju, ugađaju, sve u srce pogađaju. Ne mož'kraj njih mimo stati odmah drmež te uhvati Tako seje ulazilo, tako se je prilazilo. Kad se gosti pokupili udobno se i smjestili Tada pošla prava fešta. Prestala svirka tamburaša, onda poče opet naša naručena za to veče. Tako program nama reče. U letriku uključeni strašno li su ozvučeni Voditelj sve predstavio, sve prisutne pozdravio. Tad riječ dao predsjedniku ove fešte pročelniku, pa on reče uvodnicu u vu našu zabavicu. Zahvalio donatoru po imenu i naslovu. Opet glazba tada pode, a voditelj upozori nek predsjednik ples otvori. Tako poče prvi ples, a u sali urnebes. Malo potom i ostali s njim za ples se svrstali Po taktu su poletjeli, ovu veče to su htjeli. Plesalo se, skakalo se, stiskalo se, znojilo se. AV na licu smješak samo kad jurili amo, tamo. U zmiju se postavljali i kroz salu su jurcali, onda opet kroz špalire povele su kavalire, pa kroz tunel dok se može, dokpostaše mokre kože. »Okey« band ih umorila koja stalno se orila, onda opet tamburica zaposlile svoje žice. Tako oni noć su cijelu mijenjali se po befelu glazbe jedne, glazbe druge. Večera je na red došla, pa je družba k stolam pošla. Konobari hitri bili, brzo jelo poslužili Još hitriji bili gosti sve pojeli, sve do kosti U slast sve im išlo bome. Noć' će plesat sad po tome, jer okrijepa dobro dođe kad se tancom trošit pođe. Tombolu su najavili i brojeve pripremili Kupovati kako znali, koverte su izabrati. Očekivat sad im bilo, vidjet kom se posrećilo.
Na stolova popis bio. Svakje našo i svoj dio. Netko sretan, netko manje, netko dobi živo janje. Sve što dalje plesalo se bolje, došlo na red i po kolo koje. Na stolahje piće bilo, al' ništ ružno se ne zbilo. Svi su bili čili, omi Nije bilo ratoborni Milina je bit i bivat u tom društvu tuprebivat. Sve korektno, sve u tonu po europskom ko bontonu. Kad veselje vrhunjilo još se nešta dogodilo. Tražilo se tko je rođen, u matičnom tako voden sedamnajstog veljače. Na današnji daje dan cijenjeni mu rođendan. Javio se brzo jedan. Tortu dobi on na dar, krasnu vel'ku ucifranu ko sunašce bi na dlanu. Bila tu još i damica. Nju potrefi sam' srećka. Bio bokor baš prekrasnih cvjetova još izabranih. Kad došao je čobanac stao na čas je plesanac. U to doba, po ponoći bilo jelo po kakvoći, koja bila svim po volji, možda samo digod koji htio ljuće, paprenije, da se tko i zagrije. Sad su salom opet pošti, jer na račun svoj su došli svi plesači neumorni svojoj želji su pokorni čim do uha glazba dođe odmah se u trku pođe, pa se drma iprevija • desno, lijevo se savija. Došlo vrijeme za podići po tombole tamo stići, vidjet što je sad u živo da što popis nije skrivo. Došlo tada doba sreće da se vidi koga hoće, a kog neće. To zgodici posebni i to bome baš vrijedni U koži tu srnica, pa ukrasna bačvica, friteza i hrastov krevet, bome neće bit na odmet, te rekorder video, tko ga ne b'poželio. Kazetofon radio još se je posrećio. Tko je ovopodobivo tom ni moglo biti krivo. Još su sretne dvije bile, ta one su vam dobile živo janje i bon banke. To dobiše radenice kuće ove gdje se zbiše događaji zabave. To nek ne zaborave, nego da nas dogodine dočekaju ne ko druge one ine. Na kraju se mora reći ne će nitko to poreći, da je večer ova bila sve dok nije završila, najbolje što može biti nitko ne će to ni kriti. Do jutarnjih sitnih sati, kad i snažne drijem uhvati veselje je to trajalo, tad polako jenjavalo. Polako se odlazilo željom da se ponovilo.
Sastavila: Vera Ivančić
ŠETNJA PEROM I KAMEROM PO »RABRI 96«
Kao pravi domaćin, gosta ministra Mateja Jankovića
dočekao je rakijom upravitelj Šumarije »Vrbanja«
ing. Mato Vukovac
I na kraju večeri svi sudionici napravili su i zajednički snimak s cijenjenim
gostom ministrom Matejom Jankovićem I domaćinima, šumarima
iz Vinkovaca ŠUMA VJEČITI IZAZOV UMJETNICIMA
Tijekom jednog dana saziva Kolonije s umjetnicima se družio i ministar poljoprivrede i šumarstva Matej Janković Nema ništa čudnovatog u spoznaji da svaka Umjetnička kolonija »Rabra« u Vrbanji, u tom srcu spačvanskog
bazena slavonske hrastovine, okuplja svaki put toliki broj umjetnika -od akademskih slikara, kipara, pje
snika do glumaca, umjetničkih fotografa i drugih stvaratelja. Šuma predstavlja neiscrpno vrelo ideja, motiva i ugođaja koji ne mogu ostaviti ravnodušnim nikoga, stoga pred ovom umjetničkom kolonijom, koja se po mnogočemu razlikuje od stotinjak koje se svake godine održavaju dUjem naše zemlje, predstoji duga i plodna budućnost I sastav gostiju iz godine u godinu postaje sve bogatiji i bogatiji... Premda se ovogodišnja »Rebra« održavala tijekom zimskih siječanjskih dana na otvorenom prostoru -u šumi, za sve sudionike to je bio poseban izazov. Umjetnike je tijekom drugog dana rada Kolonije posjetio i ministar poljoprivrede i šumarstva Matej Janković i s umjetnicima ostao dugo u noć.
Na sljedećih nekoliko fotografija želimo predočiti djelić nezaboravnih ugođaja za tridesetak umjetnika iz svih krajeva naše domovine, a jedan je došao iz Širokog Brijega kako bi se okušao u oslikavanju slavonskih hrastika.
Tekst i snimci: Antun LONČARIĆ
Na završnoj večeri svakom sudioniku Kolonije upravitelj
Uprave šuma »Vinkovci« zahvalio je na sudjelovanju, uz podjelu skromnih poklona koji
će autora podsjećati na »Rabru« I Slavoniju
Premda su slikari bili rašireni po okolnim
šumarcima, ministar Matej Janković obišao je sve sudionike i promatrao
stvaranje njihovih djela, a ovdje ga vidimo uz vinkovačkog slikara
ademca Stjepana Jozića
Toga siječanjskog dana temperatura je bila ispod ništice i ruke se moglo zagrijati jedino uz vatricu, pa je gotovo svaka grupa slikara imala svoi izvor topline Stari slavonski hrastici nepresušan su izvor za slikare, pogotovo
one iz udaljenih krajeva Hrvatske