paneurope paneur pe - hpeu · demokratsko ujedinjenje. sa zadovoljstvom želim istaknuti da je...

Ideologemi,totalitarizmiiistina:pomirenjeeuropskihpovijesti. PogledizEuropskeUnijeiHrvatskeuEuropskojUniji P o ž e g a , 1 6 . - 1 8 . l i s t o P a d a 2 0 1 5 .

PolitikaproširenjaisusjedstvaEuropskeunije OkruglistolupovoduDanaEuropeiobilježavanja25.obljetniceutemeljenjaHPEUe Z a g r e b , 6 . s v i b n j a 2 0 1 6 .

GlasPANEUR PE

HRVATSKAPANEUROPSKAUNIJA FOEDUSPANEUROPEUMCROATICUM

BROJ 31 LISTOPAD 2016. GODINA XXI.

GLA

SPANEU

ROPE b

ro

j 31

ISSN BROJ 1333-0780

I M P R E S S U M

TEKST PISALI

PavoBarišić MislavJežić VesnaIzaković NevenkaNekić JasnaČmelić PavaoNujić LjudevitFranJežićIvanaJežić EvaHursa TomislavJagetić

UREDNIŠTVO

ŽeljkoObad RužicaŠpoljarić PavoBarišić LjudevitFranJežić PavaoNujić MislavBarišić MislavJežić VesnaIzaković NevenkaNekić DianaSutlović JasnaČmelić JelenaObad

PRIJELOM I GRAFIČKA OBRADA

TrpimirJeronimJežić

SLIKA NA NASLOVNICI

UredPredsjedniceRH / DomagojOpačak–“PrimanjekodPredsjedniceRepublikeHrvatske,gospođeKolindeGrabarKitarović”

NAKLADNIK

Hrvatskapaneuropskaunija, Jurišićeva 1a/I, 10 000 Zagreb, Tel: 385 01 / 48 13 435 , 385 01 / 48 13 451 Fax: 385 01 / 48 13 453 www.hpeu.hr

TISAK

Grafomark,Zagreb

Č L A N P R E D S J E D N I Š T V A H P E U A N D R E J P L E N K O V I Ć

Gospodinmr.sc.AndrejPlenkovićizabranjeizuzetnovelikimbro-jemglasovazanovogapredsjednikaHrvatskedemokratskezajednice.PotomjeumalovremenaizašavšinaizborepostigaosHrvatskomdemokratskomzajednicomizvrstanrezultat.MismoseuHrvatskojpaneuropskojunijipitalijedinohoćelibiračiudovoljnomebrojuinavrijemeprepoznatikakosejebitnapromjenadogodilauhrvatskojpoliticidolaskomg.Plenkovićanačelonajvećestranke.Nouvijeksmovjerovalidahrvatskiglasačibirajurazmjernonajbolještomogu.Toseiovajputpotvrdilo.Ponosnismodajeg.AndrejPlenkovićčlanPredsjedništvaHrvatskepaneuropskeunije.PratimoivisokocijenimonjegovraduMinistarstvuvanjskihposlova,udiplomaciji,azatimiuEuropskomeparlamentuvećgodinama.Gdjegodjeradio,pridonosiojeugleduHrvatskeuEuropiisvijetu.BilanamjeuvijekdragocjenanjegovasuradnjaumeđunarodnojPaneuropskojunijiiuHrvatskojpaneuropskojuniji.Sadamučestitamoinatomedajepostaomanda-tarzasastavhrvatskeVladeiželimomudaokupinajboljeljudeokosebeidauspijeunestinovoptimizam,osjećajodgovornosti,zauzetostipoleturaduzaopćedobroupolitičkukulturuuHrvatskoj.Nadamosedaćepaneuropskevrijednostiizamislibitiodpravepomoćiprirje-šavanjuteškoća,kakouEuropskojuniji,takoiuHrvatskoj.Ag.Plen-kovićuželimodasasvojomVladom,usprkosnagomilanimteškoćamaizprošlosti,ostvariveliknapredakzasvegrađaneRepublikeHrvatskeizacijeludomovinuipokažeputkakotrebavoditiodgovornupolitikuusmjerenunavisokevrijednostiukojimauspješnogospodarstvoipolitikatrebajuostvarivativisokeljudskeidruštvenezadaće.

D A V O R I N K E M P F

PijanistiskladateljDavorinKempfdobiojenagraduzaživotnodjeloPORIN 2016.

I N M E M O R I A M

JANKO BUČAR (1952.–2016.)

Priznanja

GlasPANEUR PEBROJ31 LISTOPAD2016. GODINAXXI.

HPEUHRVATSKA PANEUROPSKA UNIJA

2016.

Požega,16. – 18.listopada2015.

Ideologemi, totalitarizmi i istina: pomirenjeeuropskihpovijestiPogled iz Europske Unije i Hrvatske u Europskoj Uniji

2

IdeologemI, totalItarIzmI I IstIna: pomIrenje europskIh povIjestI

HrvatSka PaneuroPSka unija, u suradnji s Me-đunarodnom Paneuropskom unijom i Ministar-stvom vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, organizirala je u Požegi, 16.– 18. li-

stopada 2015., veliku međunarodnu konferenciju pod naslovom “Ideologemi, totalitarizmi i istina: pomirenje europskih povijesti — Pogled iz Europske Unije i Hrvat-ske u Europskoj Uniji”. U sklopu konferencije održala se i

sjednica Predsjedništva Međunarodne Paneuropske unije.Nakana je konferencije bila raspraviti sa sudionicima

iz različitih zemalja prijeporne teme pomirenja povijesti, uloge istine u povijesti te o načelima po kojima treba istraživati i prikazivati povijest da bi bila znanost, da bi obogaćivala spoznaju i da bi pomagala nagomilanim isku-stvom graditi skladnu budućnost svake zemlje, Europe i svijeta.

I . D A N — G o v o r i p r i s v e č a n o m e o t v a r a n j u k o n f e r e n c i j e

Pavo Barišić , PredSjednik HPeu i glavni tajnik međunarodne Peu

Poštovane dame i gospodo, uvažene ekselencije, dragi paneuropski prijatelji!

ČastmijepozdravitiVasuimeHrvatskepaneuropskeunije i izraziti srdačnudobrodošlicuuglavnomgraduZlatnedoline,Požegi. Sosobitimzadovoljstvomželimistaknutidasenaovojpaneuropskojkonferencijiokupio–uHrvatskojdosad–najvećizabilježenbrojpredstavnikaiz15zemalja.PozdravljamuvaženesudionikeiuglednegosteizEstonije,Slovačke,Mađarske,Njemačke,Austrije,Francuske,Španjolske,Švicarske,Slovenije,BosneiHerce-govine,CrneGore,Srbije,MakedonijeinaravnoizbrojnihogranakaizHrvatske.

KadasamprošlegodinenajaviodaćeseskupodržatiuPožegi,nekisumepaneuropskiprijateljiizŠvicarskeiFrancuskepitali,gdjesenalazitomjestoikakavjetajgrad.Nikadazanjeganisučuli.Naravnodatoniječudno,jerpokrajjadranskihdraguljauinozemstvonedospijevalakoslikaomjestimakontinentalneHrvatske.Zatomera-duještosmodanasovdjeusrcuSlavonijeteštomožemoposvjedočitikakoHrvatskaimalijepegradoveivrijednukulturnubaštinuiudrugimsvojimdijelovima.

Želiobihuztododatikakojenašprethodnimeđunarod-nipredsjednikOttovonHabsburgitekakodobroznaokul-turnuvrijednostipovijesnoznačenjegradakojijeu19. st. zaslužioepitet“slavonskeAtene”.Kaojedanodnajvećihsvjetskihputnika,kojijeobišaomnogezemljesvijeta,onjetriputaboraviouPožeginasvojimpohodimaLijepojNašoj.

DragomiještoćemoVamuzpomoćljubaznihdomaćina,aovdjesusnamaGradonačelnik,ŽupaniBiskup,pokaza-tidioljepotaičariubaroknomesjajuobnovljenegradskejezgreivinskeZlatnedoline.StarisuRimljaninaseljavalipožeškikrajisvojuocjenunjegovihvisokihkvaliteta,očitosdobrimrazlozima,izraziliuznakovituimenuVallis aurea. Požeškautvrdasagrađenau11.stoljećubilajerezidencijaugarsko-hrvatskekraljevskeobiteljiArpadovića.Od13. do 15.stojećaPožegajebilakraljevskiposjed,kasnijeslobodnikraljevskigrad.Zaosmanlijskevladavinebilajesjedištesandžaka.U18.stoljećudobilajesveučilište“AcademiaPosegana”smudroslovnimibogoslovnimfakultetom.UnedjeljućemoprošetatiirazgledatiglavniTrgSv.Trojstvakojijepodignut1749.uvrijemevladavinecariceMarije

Terezijekadajezapočetaigradnjacrkve,današnjekatedra-le,posvećenezaštitnicigrada,njezinojimenjakinjisvetojTerezijiAvilskoj,čijijespomendanjučersvečanoobilježen.

SazadovoljstvomtakođernajavljujemsutrašnjiizletuobližnjeKutjevogdjećenasnaTrgugraševineprimitigradonačelnikuzdegustacijuslavnavinaislavonskuna-rodnuglazbu.KutjevojenajvećiizvoznikvinauHrvatskoj.ZanimljivojespomenutikakosutemeljevinogradarstvaukutjevačkomekrajupostavilipripadnicisvećeničkogaredacistercitapodrijetlomizfrancuskeBurgundije,kojisu1232.izgradilijošidanaspostojećivinskipodrum.

Upogledunatemuokojojćemoraspravljatinakonfe-renciji,naglasiobihnjezinoznačenjezaeuropskiidentitet.Povodzaodabirtemebilojeobilježavanje70.obljetnicepobjedenadfašizmomipreporađanjeeuropskepolitikeuznakupomirenjakojejeurodiloplodomsvijestiopotrebiujedinjenja.Europasenizommanifestacijaovegodinenaposebannačinprisjećanajstrašnijihrazaranjaimrakaukojijezapalapoddjelovanjemtotalitarnihideologija.Eu-ropskiparlamentorganiziraojetimpovodomraznovrstanprogramsjećanja,azahvaljujemozastupnicimaAndrejuPlenkovićuiTunneuKelamunapoticajimaraspraviira-dujemosenjihovimpromišljanjimaotojtemi.

UjedinjenaEuropazasnivasvojmirovniidemokratskiidentitetupravonaprevladavanjutotalitarizamainjegovanaslijeđa.UtemeljiteljiičelnicipaneuropskogapokretaRichardCoudenhove-KalergiiOttovonHabsburgbilisunačeluotporaprotivfašističkestrahovlade.Istotakoborilisuseiprotivpogubneizasloboduzatornekomunističke

3


vladavinetesezalagalizaslobodunarodakojisuseusre-dišnjemiistočnomedijeluEuropenalazilipodželjeznomzavjesom.UpravojePaneuropskipiknikuSopronu1989. naznačiourušavanjeneprirodnupodjeluEuropeinjezinodemokratsko ujedinjenje.

SazadovoljstvomželimistaknutidajepožeškiogranakHrvatskePaneuropskeunijenačelustadašnjimpredsjed-nikomgospodinomIlijomBonićemprepoznaovažnostpa-neuropskogaotporatotalitarnojvladavini.Objavilisu2002. prijevodknjigeRichardaCoudenhove-KalergijaTotalitarna država – potpuni čovjek. StogajeznakovitoštoupravouPo-žegiraspravljamootojtematici.

Unaslovukonferencijeupotrijebilismoizraz“ideologem”uznačenjuele-mentarnejedinicezanekuideologiju.Ideologijesurađaletotalitarnepoli-tičkeporetkekojisuzatiralisloboduiuništavaliljudskeživote.Pritomeide-ologijeslužetotalitarnimvladavinamazaiskrivljavanjeizamračenjeistine.

Pitanjekojenakonferencijiželimoraspravitiglasi,kakostojistvarspovi-jesnomistinom.Zaštojetolikovažnazapomirenje?Istinajevrlokomplek-sna,pluriperspektivna,pojamsmnoš-tvomznačenja.Ideologijebacajusje-nenanjuinastojejuzamračiti.StogasudrevniGrcikoristiliizrazaletheia,neskrivenost, označujući nešto štosespoznajeuistinikaoonoštotrebaiznijetiizsjeneizamračenostinavi-djelo.Iznošenjenasvjetlozakriveno-gaznačenjaistinečestojemukotrpno,zahtijevademokratskoozračje,otvo-renuraspravu,zajedničkorazmatra-njeiuzajamnouvažavanje.

Opogibeljimaiosjetljivostiistinesvjedočimisaofrancu-skogafilozofaClaudeaAdrienaHelvétiusakojijujeuspore-diosbakljomštosvijetliumagli,alijunerastjeruje.Zatotrebanjezinosvjetlonjegovatiiodržavati,alisasviješćudajusnažnenakupineideološkemaglemoguzatomitiiprekrititamom.Totalitarneideologijeprvoseokomenaistinujerimsmetanjezinarazgovjetnost.Povijestnaspo-učavakakoseistinanemožetrajnoskrivatiizasjenjivati.Njezinosvjetlonađeputdoočijuonihkojigatraže.EmileZolasmatrakakoistinunijemogućeposvezatvoriti.Sveakojuseiuzemljuzakopa,onaćerastiinakupititolikoeksplozivnesnagedaćenadankadaseprobijepomestipredsobomsveštojojstojinaputu.Upravojesudbinato-talitarnihideologija,fašističkih,komunističkihisvihdru-gihdiktatorapotvrdilaneumitnusnagupovijesneistine.

PoglednaEuropskuUnijuiodnosspramtotalitarnoganaslijeđapokazujerazličitaiskustava.Svijetlisuprimjerikada,primjerice,vidimofrancuskeiengleskezajednosnjemačkimitalijanskimdržavnicimakakonaobljetnicupobjedenadfašizmomrukupodrukukomemorirajužr-tvestrašnihstradanja.UjedinjenjeEuropenakonDrugogasvjetskogaratazapočelojeuznakupomirenja.Alijejošprisutnomnoštvonemilihtragovaizaostatakatotalitarne

baštine.Nisurasvijetljenebrojnenepravde,deportacijepučanstvaipogromikojisuseodvijalizavrijeme,aliinakonrata,poglavitousredišnjemiistočnomedijeluEu-rope.Snažnojejošuvijekdjelovanjekomunističkogatota-litarnognaslijeđa.Neuspijevajuselakorazgraditiokoštalestruktureiotklonitipočinjenenepravde.

PogledizHrvatskeistotakonijeposverazbistrenodma-glekojasekatkadnadvijenadistinom.Borbazadržavnunezavisnostidemokratskeslobodepriječetvrtstoljećaot-počelajeuznakupoželjnepomirbe.Premdasunekikoraciučinjeniutomesmjeru,valjapriznatikakoideologemijoš

uvijeksnažnoopterećujusadašnjostikočeotvorenputpremabudućnosti.Pokazalosetoodmahprigodomula-skauEuropskuUniju.Upoznatomeslučaju “Perković”, kaznenome po-stupkukojisevodipredsudomuNje-mačkojzaubojstvapočinjenazavrije-mekomunističkevladavine,politikajepokazalasvojudvoličnost.Pravilakojajeprihvatilaupregovorimazaulazakodmahjeprekršila,mijenjajućizakonoizručenjudvadanaprijepristupanjaEuropskojUniji.Nasreću,sudstvojeosvjetlaloobrazispasiločastpolitici.

Pitanje lustracije vrlo je bolno umnogimpostkomunističkimzemlja-ma.UHrvatskojjesdobrimrazlozimaizbjegnutouvrijemekadajezapoči-njalaagresijanadržavnunezavisnost.Ali se kasnije nadvilo kao sjena namnogetemeudruštvu,odmedija iustanova,dopojedinihnositelja ra-nijetotalitarnevlasti.Moždajedanaskasno,nekesusestvaripromijenile,avjerojatnobiizazvalanoverazdoreu

društvu.Alisemoraotomevremenuidogađajimaistražitiistina,nesmijuostatinerasvijetljenizločini,logoriijame,goliotociiliotocipoputSv.Jurja.Ostradanjimaneduž-nihljudiukomunističkimkazamatimaposvjedočiojeusvojojknjizinedavnopreminuliutemeljiteljKarlovačkogapaneuropskogaogrankadr.MarijanPavan.Ostalojejošmnoštvonerasvijetljenihmjestaidogađajaskojihtrebarazgrnutiideološkemagle.

Zaključiobihtvrdnjomkakoistinainjezinorasvjetljenjenemilihzbivanjaiztotalitarneprošlostimožepoučnoposlu-žitizajačanjedemokratskihvrjednotaipomirenjesuprot-stavljenihmeđunacionalnihiliunutarnacionalnihpovijesti.Naeuropskojrazinivaljapritometolerantnouvažavatira-zličitostiskustavakakobiseprevladaliuskiijednostranipo-gledinastvarnost.Kritičkoprevrjednovanjemožeobogatitispoznajuigraditiskladnijueuropskubudućnost.

SvijetlipaneuropskiprimjerimogunambitiputokaznaputuprevladavanjatotalitarnihpojavauEuropiijačanjamira,pomirenja,stabilnosti,ljudskihpravaidemokraci-je.Trebaseznatioduprijetisirenskomuzovuideologijaitežitipomirenjuljudiusvjetlupovijesneistine,jeristinajeuvjetopstankapravednogadruštvaiuređenezajednice.

Hvalanapozornosti!

Pogled na Europsku Uniju i odnos spram totalitarnoga naslijeđa pokazuje različita

iskustava. Svijetli su primjeri kada, primjerice, vidimo

francuske i engleske zajedno s njemačkim i talijanskim

državnicima kako na obljetnicu pobjede nad

fašizmom ruku pod ruku komemoriraju žrtve strašnih stradanja. Ali je još prisutno

mnoštvo nemilih tragova i zaostataka totalitarne

baštine. Nisu rasvijetljene brojne nepravde, deportacije

pučanstva i pogromi koji su se odvijali za

vrijeme, ali i nakon rata, poglavito u središnjem i istočnome dijelu Europe.

4


Ilija Bonić , PotPredSjednik HrvatSke PaneuroPSke unije

Poštovani sudionici konferencije, dragi paneuropski prijatelji, zadovoljstvo mi je i čast pozdraviti vas u ime ogranka Hrvatske PEU Požega, požeških prijatelja i mene osobno. Kao sudomaćin pridružujem se pozdravnim riječima akademika Ježića i predsjednika Barišića.

Dopustitemidaposebnopozdravimizaslanikapred-sjedniceRepublikeHrvatskeKolindeGrabar-Kitarović,gospodinadr.MatuGranića,predsjednikameđunarodnePEU gospodinaAlainaTerrenoirea,požeškogabiskupamons.AntunaŠkvorčevića,našegaosvjedočenapaneu-ropskogaprijateljakojijeupravozbognašekonferencijeisveteTerezijekojusmočastiliovihdananakratkodoletioizBiskupskesinode,kakobiukazaočastnašojKonferenciji.HvalaVamočeBiskupenatome.

Takođerželimpozdravitiovdjenazočnesaborskeza-stupnikeieuroparlamentarce,županapožeško-slavonskežupanijeAlojzaTomaševića,gradonačelnikaPožegeVe-dranaNeferovićakojisunamuorganizacijskomeimate-rijalnomesmisluumnogomepomoglikakobiovunašuKonferencijuuspješnoorganizirali.

Srdačnopozdravljamisvenašepaneuropskeprijatelje,članovemeđunarodnogaPredsjedništva,međunarodnepotpredsjednike,kaoprvoizvršnupotpredsjednicuAnnuZáborsku,potpredsjednikaMislavaJežića,predsjednikeipredstavnikesvihnacionalnihogranakameđunarodnePEU,predstavnikeogranakaHrvatskePEU ipredstavnikesvihvassudionikanadanašnjojKonferenciji.

Dragiprijatelji,bitćumaloneskromanirećidanijeslu-čajnodadanasodržavamoKonferencijuuPožegiiupravonatutemu.Nijehvala,aliželimistaknutidajePožegaje-dinomjestouHrvatskojkojajenaizvjestannačinpočastilasvatrimeđunarodnapredsjednika:osnivačaRichardaCou-denhove-Kalergija,OttavonHabsburgakojijetriputabiouPožegiisadašnjegapredsjednikaAlainaTerrenoirea.To

namdaje za pravodaovanašaKonferencijaimazaistadobreokvi-reiplatformuzatemukojujegospodinBarišićnaznačio.

NašosnivačgospodinCoudenhove-KalergiprvisejeputapojaviouHrvatskojprijevodomknjige Totalitarna država

– potpuni čovjeknahrvat-skijezik,anačijujepro-mociju 2002.g.uPože-gupodrugiputadošaotadašnji predsjednikOttovonHabsburg.OnjeprviputadošaouPo-žegunapromocijusvo-

je knjige Paneuropska ideja, vizija postaje zbiljom.TrećiputaOttovonHabsburgdolaziuPožegunapromocijuknjigeŽivotopis Otta von Habsburga.StogabimoglirećidajeOttovonHabsburgpostaoskoropapraviSlavonac.Ovdjejenaslicinagovornicimeđunamasatradicijskimslavonskimšeširomnaglaviopasanimhrvatskomtrobojnicomiovjen-čantradicijskimslavonskimručnikomkojimiSlavoncikojiovdježivimodajemozaistaposebnimgostimaiodličnicima.

PoštovanigospodinepredsjedničemeđunarodnePEU,dragipaneuropskiprijatelju,imamočastiimatečastštostenaslijediliovadvavelikananesamoeuropskogapokretanegoiEuropeisuvremeneeuropskepovijesti.Tosu,kaoštonekikažu,iposljednjivelikiEuropljani20.stoljeća.Zatonamjedragoštojejedantakougledanpolitičar,humanist,inte-lektualac,parlamentarac,ifrancuskiieuropski,zauzeoča-sno mjesto te od 2004.godinevodinašuPaneuropskuuniju.

GospodinepredsjedničeTerrenoire,akojevelikiOttovonHabsburgkaograđaninEurope,avolimonapomenutiihrvatskidržavljanin,postaogotovoiSlavonac,učinitenamčastidopustitenamdaiVasprimimounašeokvire.Netrebajunikakveprocedure,vizeisl.,dovoljnajesamotrobojnica.Možebitihrvatskailifrancuska,bitnojedaimajedanovakavslavonskitradicijskišeširkojinosimomiSlavonciuposebnimprilikama,adajemoihinašimposeb-nimgostima.StogamidopustitedaVamuručimtajšešir(velikipljesakzasvečaničinuručenjašešira).Gospodinepredsjedniče,drugiputačekaVasiručnikpaištapkojipripadadžentlmenimakakavsteVi.

Dragiprijatelji,kakonisamimaonamjerugovoritiurad-nomedijelu,poslužitćusekratkoiparafraziratiuteme-ljiteljaPaneuropskeunijeCoudenhove-Kalergija:“ČovjekjestvorenjeBožje.Državajestvorenječovjeka.Zatodrža-vapostojiradičovjeka,anečovjekradidržave.Državajesredstvo,ačovjekjesvrha”.NekanamaPaneuropljanimatostalnobudenaumujerćenamtouvijekbitiopomenada vodimo brigu da se ne vratimo u 20.stoljeće,stoljećetotalitarnihsustavaiideologija.Živjelanašaeuropskado-movina,zajednicaravnopravnihislobodnihnacionalnihdržavainarodakojiunjojžive.ŽivjelinašisusjedikojeradoočekujemouEuropskojUnijiinekanamživinašalijepadomovinaHrvatska.Hvalasvima.

Parafrazirati ću kratko utemeljitelja Paneuropske

unije Coudenhove-Kalergija: “Čovjek je stvorenje Božje. Država je stvorenje čovjeka.

Zato država postoji radi čovjeka, a ne čovjek radi

države. Država je sredstvo, a čovjek je svrha”. Neka nama Paneuropljanima to stalno bude na umu jer će nam to uvijek biti

opomena da vodimo brigu da se ne vratimo u 20.

stoljeće, stoljeće totalitarnih sustava i ideologija.

5


Aleksandra Markić Boban , ravnateljica zaklade HannS Seidel

Poštovani izaslaniče predsjednice Republike Hrvatske gospodine Graniću, preuzvišeni gospodine biskupe Škvorčeviću, predsjedniče međunarodne PEU gospodine Terrenoire, poštovani predsjedniče Hrvatske PEU, gospodine Župane, gospodine Gradonačelniče, gospođe i gospodo zastupnici, poštovani prijatelji i članovi Paneuropske unije.

IzuzetnomijedragoštosamkaoravnateljicaUredaza-kladeHannsSeideluHrvatskojdanassvamaištoimamprilikuobratitiseovakouvaženomuskupu,azatopostojivišerazloga.

Prvo,uzHrvatskupaneuropskuunijuveženasdugogo-dišnjasuradnjakojaobuhvaćačitavnizkonferencija,se-minara,okruglihstolovapaiputujućihizložbiopitanjimavezanimauzpromišljanjeoeuropskojprošlosti,izazovimasadašnjostiivizijamazabudućnost.NašaZakladasvojureduZagrebuotvorilaje1997. godine. Od 18godinakolikodjelujemouHrvatskoj,punih15godinasurađujemosaHrvatskompaneuropskomunijominajljepšezahvaljujemVamagospodineBarišićuiVamaakademičeJežićukaopr-vomupredsjednikuHrvatskePEU icijelomuPredsjedniš-tvu,gospođiNekićisvimostalimčlanovima.

Istotakomijedragoštojemeđunamaiosobačijesluž-benopismoidanasčuvamokaovrijedandokumentstartočno20godinaikojijediopovijestihrvatsko-bavarskihodnosa.UtomesedokumentuizražujemolbainadadaćebavarskazakladaHannsSeidelotvoritisvojureduHr-vatskojipružitipotporuHrvatskojnaputuuEuropskuUniju.OdtogavremenaradnašeZakladeuHrvatskojuskojevezanuzMinistarstvovanjskihieuropskihposlovanaštosmoposebnoponosniizahvaljujemoovdjenazočnomugospodinuPlenkovićuskojimsmobiliuvrijemedokjebiouMinistarstvuvanjskihieuropskihposlova,asadauEuropskomparlamentu,vezaniuskomsuradnjom.

Treće,nijesamourednašeZakladeuZagrebuuskove-zanuzPaneuropskuuniju.GotovosvieuropskiuredinašeZakladeuskosurađujusPaneuropskomunijom.RadoćupodsjetitiinajednodivnoiskustvokadasunašzagrebačkiibudimpeštanskiuredsHrvatskomPEU igospodinomPosseltom,tadavrlosmiono,atovjerujemdajeiosobina

Paneuropljana,2003.godineodržalikonferencijuobilan-ciodnosaEuropskeUnijeijugoistokaEuropesbiskupomKomaricomuBanjaLuci.

Naposljetku,dragomiještojeovdjeikolegaizzakladeKonradAdenauer,našesestrinskezakladeskojomnaspo-redbrojnihostalihstvaripovezujeisuradnjasPaneurop-skomunijomkakouHrvatskojtakoiuBosniiHercegoviniiostalimzemljamagdjenašezakladeimajuzajednourede.Hvalanasuradnji.

Dopustitemidasejoškratkoosvrnemnasamutemuskupaoideologemima,totalitarizmimaiistini,opomi-renjueuropskihpovijesti.BivšičeškipredsjednikVáclavHaveljednomjenatutemurekao:“Kadasampostaopred-sjednik,dobiosampapirićsimenimasvihmojihprijateljakojisumedenuncirali.Istogadanaizgubiosamitajpa-pirićizaboraviosvaimenakojasunanjemustajala.Noubrzosamshvatiodadruštvooddržaveočekujeodređenemjere.Nekimsuljudimaživotiiobiteljiuništeniutomerežimu.Nemogusetektakopomiritistimedasusenekipočiniteljizlodjelasnašliboljenegomnogenjihovežrtve.”

Jedanodmodelazarješavanjepitanjaprošlosti,kakojetoučinilonjemačkadruštvonakonpadaBerlinskogazida,sažeojenjemačkisaveznipredsjednikkaosintagmu–pomirenjeumjestoodmazde,amnestijazaistinu.Pitanjeprošlostiinjenatumačenjajestnaravnobitnozabuduć-nostjerbudućnostpočivanaprošlosti.Utomesmisluže-limvamzanimljivediskusijetijekomovihdvajudanauovomeprekrasnomegradu.Zahvaljujemsvima!

Ivan Matanović , Projektni aSiStent, zaklada konrad adenauer

Ekscelencije, Oče biskupe, poštovani članovi Hrvatskoga sabora i Europskoga parlamenta, poštovani predstavnici Hrvatske i međunarodne Paneuropske unije, dame i gospodo,

sveVassrdačnopozdravljamuimeZakladeKonradAdenauer(Konrad-Adenauer-Stiftung,KAS),političkezakladeizNjemačkekojajeponosnanasuradnjuipri-

jateljstvosPaneuropskomunijom,aštojerezultiraloinašimovogodišnjimskupomoIdeologijama,tota-litarizmuiistini.Prenosimipozdravedr.MichaelaLangea,direktoraZakladezaHrvatsku.

KaoštomnogiodVasznaju,ZakladaK.A.nijesamobliskopovezanasnjemačkomKršćansko-demokrat-skomunijomkancelarkedr.Merkel,većonaponosnonosiimesuosnivačaKršćanskodemokratskeunijeiprvogakancelaraSR Njemačke,KonradaAdenauera.Onjesvojedobnopostaviotemeljeza:

6


– demokratskuobnovuzemljenabazidanašnjihzajedničkiheuropskihvrijednostite – zamirnoujedinjenjeNjemačkeiposljedičnointegracijuEurope.

Za KAS ,posvećenosteuropskojintegracijiiširenjuvrijednostikršćanskedemokracijebiojekakopočetnitakoidanašnjiciljteseunjemuogledanašauloga,posvećenost,aliiobveza.

Dameigospodo,vjerujemdastesviupoznatidasmonedavnoproslavilivažnuobljetnicuzaNjemačkui njen narod. Prije 25godina,Njemačkasejeujedinila.

Političkikrahkojisejedogodioprije25godina,nijesamodoveodopadakomunističkediktatureu

bivšem DDR-u,negojeutjecaoinazavršetakereHladnogaratakojijeod1945.utjecaonaformiranjesvjetskepolitike.

Kršćansko-demokratskastrankaHelmutaKohla,ipritomenaravnoZakladaKonradAdenauer,doza-dnjegasutrenutkačvrstostajaliivjerovaliunjemačkoujedinjenjeizauzimalisezamirnureintegracijunje-mačkoganarodaunacionalnojdržavi.

Kadasejeurazdobljuod1989. do 1990.dogodilašansadasetakvoneštoiostvari,tadašnjikancelarhra-brojetoprihvatioidonioodlukuusuglasnostikakosa-veznikatakoidjelomičnosuzdržanihsusjednihdržava.

Poštovanedameigospodo,trenutnadogađanja25 godinanakonponovnoganjemačkogaujedinjenjamo-rajunasuistinuzabrinuti.UEuropisepočinjustvaratigranice,atrenutniizazovidonosestrahinesigurnost,strahodnepoznatoga,strahodnovogaHladnogarata.

UZakladiK.A.vjerujemodasesloboda,sigurnostidemokracijanemoguuzetikaoneštourođeno.Zatese vrijednosti mora svakodnevno boriti. Zbog toga se zauzimamo,kakouNjemačkojtakoiuHrvatskojidi-ljemsvijetu,zatrajnopoštivanjeiuživanjevrijednostislobode,sigurnostiidemokracije.

Uborbizatevrijednosti,Paneuropskaunijaimapo-sebnuulogu,auZakladiK.A.imateprijateljakojičvr-stostojiuzVasispremnonastavljauspješnusuradnju.

MeđunarodnojPaneuropskojunijikaoinašimpar-tnerimauHrvatskojželimpunouspjehaubudućemdjelovanju,anamasvimaželimzanimljivudiskusijuikonferenciju.Hvalanapozornosti!

Antun Škvorčević , biSkuP Požeški

Cijenjeni i dragi sudionici međunarodne konferencije Paneuropske unije.

Sposebnimosjećajimapoštovanjaupućujemvamdo-brodošlicuugraduPožegi,gdjejeKatoličkacrkvasvojimdjelovanjemprisutnaodprvoganjegovapisanogaspomenatijekom gotovo 800godina.Tomusvjedočidragocjenozda-

njecrkvesv.Lovresfreskamaskonca13.ipočetkom14. stoljećapošteđenauvrijemestopedesetgodišnjeotoman-skevladavinetefranjevačkacrkvaiztogaistogadoba.Ovecrkverječitisusvjedocieuropskogakulturnogakrugako-jemuPožegapripada.Njegovuposebnudionicupredstavljacrkvasv.TerezijeAvilske,današnjaKatedrala,izgrađenadarežljivošćubečkecariceMarijeTerezije.Španjolskasve-ticanahrvatskomeoltaruuPožegipodsjećadaodavnopo-stojiujedinjenaEuropasvetacaizraslihnatemeljukršćan-skihvrijednostiuduhovnevelikaneurazličitimzemljama,prihvaćenihodnajvećegadijelaeuropskihnaroda.Dobro-došliugradtakveujedinjeneEuropekojujenadvojvodagospodinOttovonHabsburguPožegiotkrio,odsrcajojseradovaoiunjojuživao!Predvama,poštovanisudionicikonferencijePaneuropskeunije,smatramuputnimiovomprilikomzapitatise:ŠtojezapravoEuropa? Znadem da joj nijelakoodreditigeografskegranice.Svjestansamdajeonavišeodtoga.PišepapaIvanPavaoII:“Višenegokaozemljopisnopodručje,Europasemožeokvalificiratikaopretežnokulturniipovijesnipojamkojiobilježavazbiljunastalukaokontinentzahvaljujućiiujediniteljskojsnazikršćanstvakojejeznalomeđusobnointegriratirazličitenarodeikulture,tekojejenajužepovezanosacjelokupnomeuropskomkulturom.Odbiblijskogapoimanjačovjeka,Eu-ropajedobilaononajboljeusvojojhumanističkojkulturi,crpilanadahnućezasvojaintelektualnaiumjetničkadjela,izradilapravnenormei–nipoštonaposljednjemumje-

7


stu–promicaladostojanstvoosobe,izvorneotuđivihprava.Natajnačincrkvajekaočuvaricaevanđeljasudjelovalauširenjuiučvršćivanjuonihvrijednostikojesueuropskukulturuučinilesveopćom.”EuropskuUnijudanastvoriprvenstvenojedinstvenipravnisustav,temeljslobodnogagospodarstvaitržišta,tezajamčenaljudskaprava.Tajokvirkaodapostajesvetješnjipredumnoženimproblemimainisumalobrojninibeznačajniglasovionihkojipozivajunavišepolitičkogajedinstva.Nozacijelobivaljaloteme-ljitijeispitatikakvojejedinstvopotrebnoEuropi.Latinskitermin“unio”uglavnomgovoriobrojčanomejedinstvurazličitihnarodaidržava.Poznatonamjeizobiteljskogaživotakakofizičkibitijednidrugimablizunemauvijekpo-zitivnoznačenje.Štoviše,pokatkadaubrakufizičkaprisut-nostiblizinadrugogapostajunepodnošljivima,dolazidorastavaitoprvenstvenozbogtogaštonepostojiunutarnja

duhovnapoveznica,jedinamoćnauspostavitionustvar-nostkojulatinskinazivamo“communio”(‘zajedništvo’),ukojemjedrugačijiprihvaćenkaoobogaćenjetepridonosibogatstvuživotaidostojanstvusvih.Nijelimoždavrijemedoraditimjerilaeuropskogajedinstvatemeđunjihsnažni-jeuključitiikršćanskisustavvrijednostikojemujetemeljIsusKhristuosobljenaljubavkojajeuljudilanaškontinent.Stvarnostibratstva,jednakostiislobode,revolucionarnoskovane, zlorabljeneuvrijemekomunizma,pomućenesuvremenimindividualizmomisekularizmom,valjalobioduhovitianđeoskimhumanizmom.Svimavamapoštova-nimsudionicimameđunarodnekonferencijePaneuropskeunijeodsrcaželimdasevašradovdjeuPožegiodvijabašuozračju“communio”tedaonbudeuspješanuostvarivanjuvašegadubokogameđusobnogazajedništva.Bogpomogaodatakobude.Odsrcazahvaljujem.

Vedran Neferović , gradonačelnik grada Požege

Poštovani izaslaniče Predsjednice Republike Hrvatske gospodine Mate Graniću, preuzvišeni oče biskupe msgr. Škvorčeviću, uvaženi Župane, uvaženi saborski zastupniče, uvaženi predsjedniče međunarodne Paneuropske unije, uvaženi predsjedniče Hrvatske paneuropske unije, poštovane zastupnice i zastupnici u Europskome parlamentu!

Zadovoljstvomi jedanassvevaspozdravitiugraduPožegi,upravouambijentuoveGlazbeneškolegdjesmomogličutiiučenikekojiseovdjeeducirajuikojisvojimradomiostvarenjimapokazujudanastavljajukulturnopo-vezivanjegradaPožege,SlavonijeiHrvatskesEuropom,au današnjem vremenu ovim vrijednostima koje stvaraju i mladostikojuimajusasvimsigurnopostajuidionje.

ČastmiještojegradPožegadomaćinovakvemeđuna-rodnekonferencije.PrilikajetodaseizanašgradčujejerPožegajeoduvijekbilasnažnokulturnosredište,aod19. stoljećakrasijuepitet“slavonskeAtene”.BrojniugledniciizkulturnogaiznanstvenogaživotapromicalisuPožeguna

visokurazinu,gajiliipromicalieuropskevrijednosti.MnogiPožežanibilisuiputnici,donosilisunovaznanjaiiskustvauovajkrajiširiliupravotolerancijuikulturuživljenja.Jasenadamdaćeteseugodnoosjećatiizahvaljujemsesvimavamakojisteiskazalipozitivneimpresijeuprvimsatimabo-ravkaunašemgradu.Želimvampunouspjehauraduiugo-danboravaktijekomovogavikendauPožegi.Hvalalijepa.

Alojz Tomašević , žuPan Požeško-SlavonSke žuPanije

Poštovani izaslaniče Predsjednice Republike Hrvatske, preuzvišeni oče Biskupe, uvaženi saborski zastupniče, uvaženi predsjedniče međunarodne Paneuropske unije, uvaženi predsjedniče Hrvatske paneuropske unije, gospodo europarlamentarci, poštovane dame i gospodo,

dobrodošliuPožeško-slavonskužupaniju.Častmijedanasbitiovdjesvama,častmijeizahvaljujemseštosteupravoizabralislobodnigradPožegu,predivnuPožeš-ko-slavonskužupanijuzaovajvikendkojićeteprovestinanašemprostoru.

8


No,dopustitemi,dabimaloboljeznaligdjesenalazite,nekolikoriječioPožeško-slavonskojžupaniji.Onasesasto-jiizapravojegotovosvauznakubrojapet.Sastojiseodpetgradovaipetopćina,okružujejepetnašihbrdaiplanina,kroznjuprolazipetslavonskihrijeka.OvegodinePožeš-ko-slavonskažupanijaslaviosamsto-petgodinapostojanjaispomena,ajasampetižupanumodernojhrvatskojpo-vijesti.Častmiještostevečerasovdjeištoćemoprovesti

ovovrijemezajedno.Želimvamdaovukonferencijupro-vedeteonakokakosamiželite,daonabudeuspješna,dadoneseteizvrsnezaključkeupravokaosmjernicekojimputemtrebamoićiikakvaEuropatrebabitinaovimpro-storima.Častmiještosteovdje.UŽupanijiimenikaoŽu-panuimateiimatćeteiprijateljaidomaćina.Jošjednomhvalaštosteupravonasodabralidabudemodomaćini.

Hvalalijepaidobrodošli.

Alain Terrenoire , PredSjednik međunarodne Peu

Gospodine poslaniče Predsjednice Republike Hrvatske, monsinjore Škvorčeviču, gospodine Župane, gospodine Gradonačelniče, dame i gospodo zastupnici u Parlamentu, međunarodni potpredsjedniče gospodine Ježiću, gospodine Boniću, predsjedniče Hrvatske PEU i glavni tajniče međunarodne PEU gospodine Barišiću!

Prijesvega,hvalaVam,gospodineBoniću,štosteminasamomepočetkuzimedalisjajanšeširkojićemiomogućitidaseštitimodhladnoće.Posebnomijedragoštodolaziizzemljeugodnaidobraživotajerjetoipakvinorodnaregija,akakovolimvina,zacijeloćumubitiprivržen.

JošjednomHrvatskapaneuropskaunijapredvodiprimjerom.Nesamojerpočinje izvrsnomkonferencijomu prekrasnome gradu Požegi, okru-ženomezelenimbrdima,negoizatojer jeznalaodabratisnažnuivažnutemu,temukojasevrtiokočetirijuriječikojeimajuposebnoznačenjezaPaneuropskuuniju.Tesučetiririječiuvelikedoprinijeleoblikovanjuuvje-renjamojihuvaženihpaneuropskihprethodnikaCouden-hove-KalergijaiOttavonHabsburga,aradiseoriječima:ideologija,totalitarizam,povijestiistina.

Krozteseriječistvaralapaneuropskaunijadvadesetihgodina.Oneodražavajupaneuropskuborbukojaopstajegodinuzagodinom,adanasjesnažnijanegoikad,posebi-ceuprilagodbipremanovimgeopolitičkimokolnostima.Ideologijajesektarizam,tojeizostanakdijaloga,odbija-njerasprave,lošputiništadrugo.Totalitarizamjesek-tarizam,iBogznadajeEuropauprethodnomestoljećunažalostposvudaimalanesrećususretatisesgroznim,sramnimiskandaloznimobilježjimatotalitarizma.Eu-

ropskajeidejanastalaupravokaoalternativatimideja-ma,apokrećenasidanas.

Kaoizamojeprethodnike,povijestbizanasmoralabitipouka.UnutarEurope,ainanjenimgranicamapostojevelikepoteškoće,kojejeteškoriješiti,aupravoutakvimsituacijamamoramoseinspiriratipovijesnimlekcijama.

OdUralaiKavkazadoSredozemnihobala pa i sve do Atlantika, znamokakodolazidosituacijakrajnjebolnih,situacijasukobairatova,ukojimaseEuroparazličitoangažira,alineuvi-jekkakobitrebala–jedinstveno.NaEuropljanimajedabudurealistiisu-očesesposljedicamatakvihsituacija,osobitosmigracijama.Moralibismoodgovoritina ispravannačin,poputkancelarkeAngeleMerkel,istodobnoisrcemirazumom.Tomutrebadodati

voljuihrabrostzajedinstvomkadajenužno.IstinajekakoEuropapoštujeimorapoštovatirazličitostjerupravosto-gaonamožeiživjetiifunkcionirati.AliEuropamora,kadjepotrebno,moćigovoritijedinstvenimglasomte,kadajenužno,imatinaoružanurukukojomćeodgovoritinaprijetnjekojesujojupućene.Tojepaneuropskaporukaituporukumoramoutjednimaimjesecimakojisuprednamaprilagođavatiokolnostimakojenasdanasobvezujunadjelovanje.Europanijebeznađe,kaoštonekitvrde,akaoalternativunemožeimatinacionalizam,populizamiksenofobiju,tojeupravosuprotnoodonogaštojepotreb-noištonasjepovijestnaučila.

Europa nije beznađe, kao što neki tvrde, a kao

alternativu ne može imati nacionalizam, populizam i ksenofobiju, to je upravo

suprotno od onoga što je potrebno i što nas je povijest naučila.

9


Europamorabitilucidna,sposobnadatimladimanoviputinovunaduteimpokazatikakonemarješenjakojabiprešloprekoEurope,Europajerješenje.ReferiramsenaonoštojereklaAngelaMerkel,alitakođerifrancuskipredsjedniknedavnouEuropskomeparlamentu:netrebanammanje,negovišeEurope,inemarješenjazaeuropskezemljebezEuropeiizvanEurope,nitkonećemoćinaći

pravednorješenjezasve,akojenebibiloEuropa.Slije-dećinanekinačinduhovniputkojinastakođerokupljauPaneuropskojuniji,trebamoićiPlatonovimputem,kojijetvrdiokakotrebauvijekstremitiistini–tojeriječkojusteodabrali–cijelomdušom,atojeipaneuropskanadaitežnja!Hvala!

Mate Granić , izaSlanik PredSjednice rePublike HrvatSke

Poštovano predsjedništvo, gospodine predsjedničeHrvatske paneuropskeunije, preuzvišeni očeBiskupe,gospodineŽupane,gospodineGradonačelniče,poštovanigostiiprijateljikojihovdjeimapunopaihnećuposebnospominjatiosimjednogačovjeka,mojegabivšegabliskogasuradnikaeuroparlamentarcag.AndrejaPlenkovića.

Dameigospodo,dopustitemidavaspozdravimuimepredsjedniceRepublikeHrvatskegospođeGrabarKita-rovićtezaželimpunouspjehauraduovevažnemeđuna-rodnekonferencije.Predsjednicijeiznimnožaoštodanasnijesnamaalispriječilesujedržavneobaveze,državniposjetNR Kini,štovamjesvimapoznato.TemaokojojćeteviraspravljatiovihdanauovomprelijepomgraduPožegi,iznimnojevažnaunastojanjimadasekonačnozatvorenekamračnaiprijepornapoglavljasuvremeneeuropskepovijesti.Istinačinjeniceipriznavanjeipreu-zimanjeodgovornostizanekadapočinjeno,najvažnijesusastavnicepomirenjakaokonačnogaokretanjabudućno-sti,itoštojenajvažnijebudućnostiukojojvišenikadanesmijemoponovitionoštosmoocijenilipogrješnimitragičnimusvojojprošlostiatosusvitotalitarizmi20. stoljeća,ifašizaminacizamikomu-nizam.Posebnami ječastovdjenaskupuHrvatske paneuropske unijepredstavljatiPredsjednicuRepublikeHrvatskezbogtogaštometovraćainapočetakmojevlastitekarijere.Uvrijeme kada je osnivanaHrvatskapaneuropskaunijaulaziosamunovuhrvatskudemokratskuvlast.Kaoštose Hrvatska paneuropska unija tihsvojihprvihdanabavilahumanitar-nim radom i širenju istine o borbi hrvatskog naroda za nezavisnost,nesamomeđusljedbenicimaPaneu-ropskeunije,većimeđueuropskomisvjetskomjavnošćuucjelini, takosamse i jakaopotpredsjednikVla-deuglavnombavionajugroženijiminajranjivijim dijelovima hrvatskogdruštva izajednice,prognanicimaiizbjeglicama,širenjemistineonjimainjihovustradanju.UzPaneuropskuunijuvežumeibrojniosobnisusre-ti i radni kontakti sa dugogodišnjim

čelnikom,kojijebiodugogodišnjispiritus movensUnije,snadvojvodomOttomvonHabsburgom.NezaobilaznajeulogaimjestoNadvojvodeupomaganjuHrvatskojutimteškimdanima,kakouzagovaranjunašegosamostaljiva-nja,takoiuizravnojisvakodnevnojpomoćinahumani-tarnomeplanuzemljisuočenojsjednomodnajsurovijihagresijauporatnojpovijestiStarogakontinenta.Jošjed-

nom,moramomuzahvalitinasvemučinjenome.Kaočovjekdemokršćan-skihuvjerenjasnažnodržimdovrijed-nostizajedničkepovijestiitemeljnogacivilizacijskoganasljeđa Europe, pastogazameneujedinjavanjeStarogakontinentanijesamonekaapstraktnadnevnopolitičkazadaćapolitičaravećstalanprocesiborbaljudikojivjeru-juuideju,uproceskojisvojkonačniciljpostižeuujedinjenojEuropisvihsasvimsvojimrazlikamakaodijelueuropskogamozaika.Činjeniceiisti-neosvimtotalitarizmimamoguimo-rajumnogotogapomiritiiuskladiti.Govorimodanasiotomeovdje,dragiprijatelji,atojeglavnaporukavašojkonferencijipredsjedniceRepublikegospođe Kolinde Grabar Kitarović.Danasimamomigrantskuizbjegličkukrizupovijesnih,biblijskihrazmjeranakojuEuropskaUnijajošnemaodgo-vora.UtraženjurješenjamožepomoćiiPaneuropskaunija.Hvala!

Kao čovjek demokršćanskih uvjerenja snažno držim

do vrijednosti zajedničke povijesti i temeljnoga

civilizacijskoga nasljeđa Europe, pa stoga za mene

ujedinjavanje Staroga kontinenta nije samo

neka apstraktna dnevno politička zadaća političara već stalan proces i borba

ljudi koji vjeruju u ideju, u proces koji svoj konačni cilj postiže u

ujedinjenoj Europi svih sa svim svojim razlikama

kao dijelu europskoga mozaika. Činjenice i istine

o svim totalitarizmima mogu i moraju mnogo

toga pomiriti i uskladiti.

10


I . D A N — G o v o r i n a r a d n o m e d i j e l u k o n f e r e n c i j e

Andrej Plenković , HrvatSki zaStuPnik u euroPSkome Parlamentu

Pozdravljam akademika Ježića i zahvaljujem na njegovoj najavi mojega izlaganja. O akademiku Ježiću volim reći da on spada u onaj tip renesansnih eruditskih intelektualaca kakvih nema puno u Hrvatskoj i zato je veliko bogatstvo za Paneuropsku uniju na europskoj razini, a naročito za Hrvatsku paneuropsku uniju, da je toliki niz godina ovako s ljubavlju angažiran i prema Hrvatskoj i prema europskoj ideji. Zato se, zahvaljujući odličnoj suradnji s njim, s predsjednikom Pavom Barišićem i sa svim drugim uglednim ljudima koji puno znače u hrvatskome akademskome, kulturnome, političkome i općenito društvenome životu, može reći da je Hrvatska paneuropska unija utjecajna i zaslužna za mnoge europske uspjehe Hrvatske. Zato kao član Paneuropske unije i član Predsjedništva uvijek imam zadovoljstvo pridonijeti našim zajedničkim aktivnostima.

PoštovanigospodineBoniću,hvalaVamnadomaćin-stvuiljubaznostipriorganizacijiovogadogađajaovdjeuPožegi.Takođerjošjednompozdravljamžupana,mojegaprijatelja,AlojzaTomaševića,mojegaprijateljaFranjuLu-cićaskojimsamzajedno,praktičnouistomeredu,sjediouHrvatskomesaboruigradonačelnikaNeferovića.DragomijedajepreuzvišenibiskupŠkvorčevićdanassnamajertogovorikolikusepozornostovojmeđunarodnojkonfe-rencijiHrvatskePEU užupanijiiPožegipridajeizaistajetojednalijepagesta.

TakođermijedragodajesnamadanasovdjeimojakolegicaAnnaZáborskáiprijateljTunneKelam,dvojeizu-zetnovrijednih,cijenjenih,utjecajnihiugledniheuropskihzastupnika.OnisuvelikiprijateljiHrvatske,alisuistotakoangažiranipredstavnicisvojihzemalja,članovinašeobite-ljiEuropskepučkestrankeiljudikojisvojimosobnimisku-stvomtesadašnjimradomzaistaznajukolikojetemada-našnjekonferencije–temapomirbe,temasjećanja,temanezaboravatrijutotalitarizamavažnanaeuropskojrazini.

Istotako,dragomijedajeovdjesnamaidr.MateGra-nić,mojdragiprviministaripotpredsjednikVlade,skojimsamimaoizvrsnusuradnju90-tih,aliiproteklih15 godina. PosebnomijedragoštojeonovdjeizaslanikPredsjedniceRepublikeHrvatske.PozdravljaminašegameđunarodnogpredsjednikaAlainaTerrenoireakojiuvijekdržiizvrsnego-voreuPaneuropskojunijištojesigurnozbognjegovaisku-stvazastupnika.NatrenutaksampomisliodasenalazimuAssemblée nationale,takavdojamostavljajunjegovigovori.

PozdravljamimojegavelikogaprijateljaBerndaPos-selta,predsjednikaPEU Njemačke,zastupnika,prijateljaHrvatskesnamakontinuiranoodpočetka90-tih.SuradnjaBavarskeiHrvatskejakojetijesna,ajedanodljudikojijedaosvojosobnioboltomujestg.Posselt.NadamsedaćenamseponovopriključitiuEuropskomeparlamentu.Nje-govoiskustvoiosobniangažman,uzOttavonHabsburga,posebansuiznačajandoprinosraduPaneuropskeunije.

Želimrećida,ranijekaodržavnitajnikizastupnikuHr-vatskomesaboruasadapotpredsjednikOdborazavanjskeposloveuEuropskomeparlamentu,svimmojimkolegama,posebicemlađima,kojiradeudržavniminstitucijamakon-tinuiranonapominjemkolikojeHrvatskaPEU pridonijelameđunarodnomupozicioniranjuHrvatske,njezinumeđu-narodnomupriznanjuinjezinojumreženostinaeuropskojrazini.Tojeneštoštoonikojisuimalipunomanjegodinanegomnogiodnaspočetkom90-tihnemoguznatiakoihsenatoneupozoriitoimsenesignalizira.Zatojevaž-nodanovidužnosnici,posebnouMinistarstvuvanjskihieuropskihposlova,toznaju.Siguransamdaćesuradnjakojajepostojalakrozproteklih25godinabitinastavljenaidalje,tedaćesetapotporaidaljeosjetiti,osobitoinsti-tucionalnapotpora.

PromatrajućinašnoviglasnikPaneuropskeunije,vidiosamtrireferentnadogađajakojimasammaloisamprido-niouproteklihgodinudana.Jedanjeizvrsnakonferencija2014.godineuZagrebuosocijalnojpravdiinačelusolidar-nostikaoključnomnačelueuropskogaprojekta.DrugijenašzajedničkidogađajipromocijafilmagospodinaVanjeVinkovića“OttoiHrvati”,gdjeječitavnizizaslanikaHr-vatske PEU biogosthrvatskihzastupnikauStrasbourgu,gdjesmoimaliizvrstanokruglistoligdjejeakademikJežićponovopostaopotpredsjednikommeđunarodnePEU,načemmučestitam,aprof.PavoBarišićglavnitajnik.Tojeonobitnoštotrebarećinaovimnašimgodišnjimkonferen-cijama.Tonedanijeuobičajeno,tojeizvanrednoistogamožemobitiponosninaaktivnostiHrvatskePEU,osobitonadoprinosnašedvojicepredsjednikakojiuživajuvelikugledunašojorganizaciji.TrećijedogađajonajsimpatičanivažanokruglistolosituacijiuUkrajiniprijenekolikomjeseci,gdjesmopokazaliprijateljstvo,razumijevanjeiparalelesnašimukrajinskimprijateljima,veleposlanikomLevčenkom,aiprof.Pašćenkom,kojijenaFilozofskomefakultetu.MislimdaHrvatskasvojimiskustvommožeimorapridonijetimiruistabilnostiutomedijeluEurope.

Da semalovratim teminašedanašnjekonferencijeiizlaganju.Htiobihrećidajezbogubrzanogatempau

11


kojemsviživimoiradimo,aosobitozbogbrzinepolitič-kihprocesaifokusaurješavanjukonkretnih,opipljivihivažnihproblemagrađanakaoštojeovaizbjegličko-migra-cijskakrizaokojojjegovoriodr.Granić,upolitičkojsferimogućečakponekadazanemariti,anažalostipodcijenitivažnostadekvatnogaodnosapremapovijestivlastitogadruštva.No,političkipredstavnici,uzsvedrugeaktere,imajuodgovornostzaoblikovanjekolektivnihsjećanjautemeljenihnaistiniirazumijevanjurazličitihperspek-tivatumačenjapovijesti.

KaooprekaprematragičnomuiskustvuzločinaiteškihkršenjaljudskihpravazavrijemeDrugogasvjetskogarata,nastaojeeuropskiprojektkaozajednicamira,razvoja,de-mokracijetepoštivanjaurođenogadostojanstvasvakogačovjeka.JošiprijeratanašutemeljiteljCoudenhove-Ka-lergisvojuvizijuPaneuropegradiupravonaoprecipre-masvimtotalitarnimsustavima.JedanodključnihtemeljaEuropskeUnijeodnjenaosnivanjabilajeidejapomirbeiidejaistine.Tajeidejaugrađenaiusametemeljevizijenjezinihosnivača.

Predstavnik Zaklade Konrad Ade-nauer govorio je ovdje o jednome od njih,dakleoKonraduAdenaueru,nje-mačkomekancelaru,zatimsutuAlci-deDeGasperi,RobertSchumaniJeanMonnet.Svisuonipridonijelitomudaeuropskiprojektvećsedamdesetljećarazvijanesamopravneigospodarskeveze među državama, već i vrijed-nosnevezeonihnačelakojima smoprivrženisvizajednokojisebavimoeuropskimprojektom.Stogamoramoraditinatomedaidejaneizblijediusjećanjugeneracijakojecijelisvojži-votživeumiruipoštivanjuljudskihprava.Nisusvegeneracijebilejedna-koprivilegirane.Nacizam,fašizamikomunizam,nažalost,zajedničkosupovijesnonasljeđeEurope.Odtoganemožemobježatitemoramoispostavi-tiučinkovitemehanizmekojimaćesenanacionalnojiosobnojrazinistvoritiuvjetizaistraživanje,dokumentiranje,sjećanjealiipolemiziranjetotalitarnepovijestiinjenihinterpretacija.Zbogtogajetematikaeu-ropskepomirbeisuočavanjasprošlošćudanasrelevantnainaeuropskojrazini.

Nažalostjošnemožemobitizadovoljnistupnjemkul-turesjećanjatepomirbieuropskihpovijesti. JošuvijeksvjedočimopokušajimarelativiziranjazločinapočinjenihodstranekomunističkogarežimauHrvatskoj,aliidiljemSrednjeiIstočneEurope.Nismosigurnojedinikojiimamosličnusituaciju.Podsjetitćudasmosamoprijedvijegodine,neposrednopredčlanstvouEuropskojUniji,doslovnotridanaprije,gospodinLucićijabiliuistimklupamauSaboru,imoralismoizaćiizHrvatskogasabora,odustatiodsveča-nedeklaracijeHrvatskogasaborapovodomulaskaHrvat-skeuEuropskuUniju.Jersutogadanaiutometrenutkuvladajućiodlučilinadnevniredstavitionajzakonkojise

odnosinaeuropskiuhidbeninalog,nebilikrozslučajevePerkovićiMustačponovnootvorilidebatuototalitarnojprošlostizavrijemekomunističkihrežima.Takosupoku-šalipravnimmehanizmomspriječitidjelovanjezajedničkihpravosudnihmehanizamanaraziniEuropskeUnije,tj.spri-ječitipostupanjepremanalozimasasvimizvjesnogautometrenutkunjemačkogpravosuđa.VidjelismonakrajunakonnizaperipetijakakosepokazalodahrvatskisudovipunoboljepoznajuieuropskoihrvatskopravonegoHrvatskavladatejeukonačnicidošlodoizručenja.Tiprocesitrajuprednjemačkimsudom,anemojmozaboravitidajeriječooptužbamazapolitičkelikvidacijepripadnikatadašnjehrvatskeemigracijetijekom80-tihgodina.

Vidjeti 2013.godinedokudamožeićipokušajzaštitebivšihagenata,kojisubilioptuženizapolitičkimotiviranaubojstva,dajenamzaistarazlogadasezamislimokakvejošneformalnestrukturepostojeunašemdruštvuinašojdrža-viteštomoramoučinitidatestrukturekojesuoblikovane

ubivšemsustavu,unekimdrugimvre-menima,višenemajutakavutjecajnavrlojednostavnoključnonačelo,atojenačelovladavineprava.UpravosmozbogtogaišliuEuropskuUniju,međuonečlanicegdjejedemokracijarazvi-jenijanegoštojebilakodnasprijetoga.

IstraživanjekomunističkihzločinauSrednjojiIstočnojEuropiprečestojeotežano,pristuprelevantnimdoku-mentimaograničen,arhivirazličitihtajnihslužbiilirelevantnihkomuni-stičkih partija tek su djelomično ilinekičakipotpunozatvoreni.Relati-vizacija, poricanje ili opravdavanjenavodnoispravnimmotivimakojimasuzločiniprotivčovječnostibiliinspi-rirani,zastupljenisuu javnomedis-kursutenerijetkonadglasavajučakionekojisubiližrtve.Mislimdatonijedopustivo.Stogajepotrebnoiseurop-skerazinekontinuiranopoticatikon-struktivnuraspravuiosiguratiuvjeteza istraživanje fenomenologije,etio-logijeiposljedicatotalitarnihrežima.

SmatramdarezolucijaEuropskogaparlamentaoeuropskojsavjestiitotalitarizmuiz2009. godinepredstavljaznačajaniskorakutomesmjeru,pre-mapostizanjupomirbeeuropskihpovijesti.RezolucijajasnoizričedaslužbenopolitičkotumačenjepovijesnihčinjenicanikakonemožebitinametnutopreglasavanjemuParlamentu,jerjeupravotakvodonošenjeodlukao“po-vijesnimistinama”iu“određenimkomitetima”bilojednoodobilježjatotalitarnihrežima.

Ispravnoseprimjećujedasporoviokointerpretacijapovijestimogugeneriratinoveisključivepolitiketepri-donijetiširenjumržnje.Naoperativnojrazinipredlažeseiosnivanjejednogapaneuropskogadokumentacijsko-me-morijalnogacentrazažrtvesvihtotalitarnihrežima.Najednometakvuprojektu,kojigovorioeuropskojpovijesti,radiibivšipredsjednikEuropskogaparlamentaitrenutni

Kao opreka prema tragičnomu iskustvu

zločina i teških kršenja ljudskih prava za vrijeme Drugoga svjetskoga rata, nastao je europski projekt

kao zajednica mira, razvoja, demokracije te poštivanja urođenoga dostojanstva

svakoga čovjeka. Još i prije rata naš utemeljitelj

Coudenhove-Kalergi svoju viziju Paneurope gradi upravo na opreci

prema svim totalitarnim sustavima. Jedan od

ključnih temelja Europske Unije od njena osnivanja

bila je ideja pomirbe i ideja istine. Ta je ideja

ugrađena i u same temelje vizije njezinih osnivača.

12


čelnikZakladeKonradAdenauer.Tojenašbivšipredsjed-nikHans-GertPötteringkojijedoprošlegodinebiojediniukontinuitetubiranizastupnikuParlamentuodprvihizravnihizbora1979. godine.

RezolucijomseuspostavljaiEuropskidansjećanjanažrtvetotalitarnihiautoritarnihrežima20.stoljeća.VažnojedaiHrvatskasudjelujeutomedaseobilježavanjetogadananevodipremastranačkojpripadnostivećdadržava,bezobziranatotkojenavlasti,dadedužnipijetetpremasvimaonimakojisuzavršiliuraznimjamama,azačijusesudbinujošuvijeknezna.

Važanobolrazbijanjuideologema propalihideologija, suočavanjusa zločinima svih tota-litarnih režima neovi-snooideološkompred-znaku, te njegovanjukulture sjećanja, dalaje i neformalna skupi-nazastupnikauEurop-skomeparlamentupodimenom “pomirba eu-ropske povijesti” kojojpredsjedanašaletonskakolegicaSandraKalnie-te. Od početka sazivaovoga Parlamenta, da-kle od prošloga ljeta,dobio samosobitučastdabudemnjenpotpred-sjednik. Moram intimno rećidatoradimsuvje-renjem,aliistogaštojetu i jedna naša draga ko-legicakojajevelikidioiz konkretne povijestisvoje obitelji i svojega

osobnogaistraživanjadalaupravotojtemi.Želimjojpo-moćidateaktivnostiisadaradiujednojdrugojuloziuHrvatskoj.RiječjeonašojdragojprijateljiciZdravkiBušićpavamjeondaodmahjasnozaštoiizkojihserazlogaona

bavi ovom temom. Radskupineusmjeren je

naupozoravanjenazločineinepravderaznihtotalitar-nihsustavatenanastojanjezaučenjeirazumijevanjetihpovijesnih događaja. Našanadstranačkaskupinaomo-gućujezajedničkuplatformuzaeuropskezastupnikekojiželedjelovatinaunaprjeđe-nju pomirenja suprotstav-ljeniheuropskihpovijesnihnarativa.Donošenjemzajed-ničkihizjava,tematskimra-spravamatenizomkonkret-nihkonferencijaidogađaja,

omogućujemokonstruktivnukomunikacijuonajspornijimelementimaeuropskepovijesti.Uorganizacijigrupetakosuodržanaraznasaslušanjaogenocidu,oratnimzločini-ma,ozločinimaprotivčovječnosti.Glavnijeciljoveskupi-nerazvitizajedničkipristupzločinimatotalitarnihsustavautemeljennanediskriminacijižrtavasvihtotalitarnihre-žima,neovisnoonjihovojideologiji.

SmatramdaiHrvatskakaočlanicaEuropskeUnijemožesamoprofitiratiododlučnijegastavaurazotkrivanjuisti-neiosudibrojnihpolitičkihlikvidacija,progonaidrugihteškihkršenjaljudskihpravakojisusedogađalipodbiv-šimnedemokratskimtotalitarističkimrežimimaiunašojzemlji.Zbogtogamijezadovoljstvoštosamkaopotpred-sjednikoveneformalneskupineuspostaviosuradnjunizaudrugakojetrenutnopostojeuHrvatskojikojesebaveovomtemomsplatformomeuropskogasjećanjaisavjestisasjedištemuPragu.Važnojedanašinaporibuduumre-ženiušireeuropskeaktivnosti.Upravoćenjihovasuradnjaomogućitirazmjenuiskustava,izbjegavanjenepotrebnihičesto,usmislutroškova,zahtjevnihdupliranjaiprekla-panjaradanautvrđivanjuistineirazotkrivanjuzločinanedemokratskihrežima.

Platformajekaokrovnanevladinaorganizacijakojaobuhvaća48javnihiprivatnihinstitucijateorganizacijaizdvadesetakuglavnomeuropskihdržava,stavilanagla-saknaobrazovanjemladihEuropljanaonedemokratskimitotalitarnimrežimima.StogasmokaoskupinazastupnikaodmahprošlegodinepisalinovoizabranomupredsjednikuEuropskekomisije,tadašnjemu“špicenkandidatu”našelistenaeuropskimizborima,dajednogaodsvojihpovje-renikazadužizaovutemutedasesredstvakojasenara-ziniEuropskekomisijealocirajuzaradnevladinihudrugaiprojekataovogatipadajuiplatformiiudrugamakojesuunjuuključene.

MislimdamožemobitizadovoljništojeupravonadležnipovjerenikzaovutemumađarskipovjerenikhrvatskogapodrijetlaTiborNavracsicskojijedolazionanašeskupove.Kaobivšiministarpravosuđaonimaiznimnasluharazvi-jenazaovutemuiuvjerensamdaćeosobnimdoprinosomučinitisvedaovatemapostanepaneuropska,danebudesamotemazemaljaIstočneiSrednjeEuropetedanana-šimsastancimanebudusamoonikojiiziskustavasvojih

Istraživanje komunističkih zločina u Srednjoj i Istočnoj Europi prečesto je otežano,

pristup relevantnim dokumentima ograničen,

arhivi različitih tajnih službi ili relevantnih

komunističkih partija tek su djelomično ili neki čak i potpuno zatvoreni. (...) Smatram da i Hrvatska kao članica Europske

Unije može samo profitirati od odlučnijega

stava u razotkrivanju istine i osudi brojnih političkih likvidacija,

progona i drugih teških kršenja ljudskih prava koji su se događali pod

bivšim nedemokratskim totalitarističkim režimima

i u našoj zemlji.

13


kurikulumaikurikulumasvojihzemaljaznajutočnoočemgovorimo.Jeruvijekpostojimalaopasnostdasenasvo-jevrstannačinograničitapomojemumišljenjukorjenitoeuropskatema.

Istinaisjećanjenužnisupreduvjetpostizanjapunogapovjerenjanašeprošlosti.Hrvatskoieuropskodruštvomorajuseizgrađivatinanedvosmislenojosudisvihne-demokratskihitotalitarnihsustavakojisuuHrvatskojidiljemEuropekrozproteklostoljećeprouzročilitragičnastradanja,progoneilikvidacijepolitičkihneistomišlje-nika.Stoga jenužnoprocesuiratisvezločine,utvrditipojedinačnuodgovornostpočiniteljatežrtvamapružitizadovoljštinu.Pomirenjeprošlostitenadilaženjeideolo-

gemautemeljenihnajednostranimtumačenjima,nužnojezabudućnostEurope.Jersamoćetakoonamoćibitiistinski ujedinjena.

VažandoprinostojtemiiidejisustavnoikvalitetnodajeiPaneuropskaunija.Zatomislimdajenašskupovadva-tridanaovdjeuPožegiizvrstanprilogširimraspravamanaeuropskojrazini.PosebnomijedragodasudvojemojihkolegaislijedećihgovornikaAnnaZáborskáiTunneKe-lam,dijelomzbogsvojegaživotnogaiskustvaidobi,punokonkretnije i osobno dotaknuti ovim temama kao što je to ipredsjednicanašeneformalneskupineSandraKalniete kojajekaoLetonkarođenauGulaguuSibiru.

Hvalavamlijepa.

Anna Záborská , Slovačka zaStuPnica u euroPSkome Parlamentu

Dragi paneuropski prijatelji,

zahvaljujemnapozivuipresretnasamštosudjelujemnaovojveomaznatnojpaneuropskojkonferencijibašuovomedivnomegradiću.Častmijeovdjesvamaprovestisljedećatridana.Sigurnasamkakosvipoznateizrekuda

“povijestpišupobjednici.”NajčešćesepripisujeSirWin-stonuChurchillu,aliponekadiNapoleonuiliMachiavelli-ju.Tajeizrekaizvrstanpoticajzapočetaknašedanašnjerasprave.Jereuropskajepovijestobilježenaratovimaisukobimaizmeđuplemena,naroda,država,gradova,vjer-skihdenominacijaiklasa.Čakinajmanjiodnjihproizvelisupobjednikeiporažene,zločinceinjihovežrtve.Svakapobjedakreiraigubitničkustranu,asvakiakterstvarasvojvlastitinarativ.KakokažesocijalnapsihologinjaCarolTavris,“povijestpišupobjednici,aližrtvepišumemoare.”Danas,kadsepokušavamoujedinitiposlijedvijetisućegodina sukobljavanja, osjećamo potrebu pronalaženjanarativaizprošlostikojibipredstavljaoiznovapronađeneuropskiidentitet.Narativ,kojibimoždapoprviputbiouključivumjestodastvarapodjele.

Prvi pokušaj pisanja povijesnoga udžbenika koji bispojioperspektivudvajunarodarodioseprije12godina,2003.godine.Trigodineposlije,rezultatjebilodjelosna-slovom“Histoire,Geschichte:Europaisvijetposlije1945. godine”.Tadagasejeopisivalokaointelektualniprevrat.BiojetosrednjoškolskiudžbenikoposlijeratnojpovijestiNjemačkeiFrancuske.Godinudanaposlijenjegovaizlaska,predsjednikEuropskogaparlamentaHans-GertPöttering usvojeminauguracijskomegovorupredstavio jezami-saostvaranjaKućeeuropskepovijesti.JedanodključnihciljevatogaprojektabiojeomogućavanjeEuropljanimasvihgeneracijadaboljeupoznajuvlastitupovijestinatajnačinpridonijelobiseboljemrazumijevanjurazvojaEuro-pedanasiubudućnosti.UredParlamentajednoglasnojeodobriotajprijedlogiimenovaostručnopovjerenstvosazadaćomdaizradenacrtzaKućueuropskepovijesti.

Povjerenstvosejesastojalood9članova,povjesničaraimuzejskihstručnjakaizrazličniheuropskihdržava.IdejnidokumentdogovorenjenanizusastanakauBruxellesu,a

konačnaverzijausvojenaje15. rujna 2008.godine.Na-kon objave dokumenta od 28stranica,prosvjedovalojenekolikozastupnikaEuropskogaparlamenta.Nisusesla-galisnekimaodtemeljnihpojmova,poputtijekadrugogasvjetskograta.KontroverzajepokazaladubokepolitičkerazlikeupogledimanadrugisvjetskiratiuloguSjedinje-nihAmeričkihDržavauEuropi.PosljedicajebiladaKućaeuropskepovijestimorapočetiodeuropske“nultegodi-ne”,atoje1946.godina.Medijisuizvještavalikakobiime

“Muzejnajmanjegazajedničkognazivnika”biloprikladnijeod“Kućeeuropskepovijesti”.

Zaštojetakoteškopomiritinašepovijesti? Zato što se pričekojepričamoonašojvlastitojprošlostirazlikujuodpričadrugihljudi.Običnonijevažnoslažemoliseokoči-njenica.Primjerice,sviseslažemodasebitkazaBečodvija-la11. i 12.prosinca1683.godine,dajekršćanskakoalicijapobijedilatedajeOtomanskocarstvoporaženo.No,dokseEuropljanislažukakojepobjedapotvrdilamoćeuropskihvojski,predvođenihPoljacima,nekiturskipovjesničariubitcivideslabostvelikogaveziraKaraMustafe,kojijepredvodiogolemuvojsku,kaoključničimbenikgubitkaautoriteta.DrugipakzaporazkrivekrimskeTatare.

OvosamljetoautomputovalaMađarskom.Nazidujed-nogarestoranauzautocestuvidjelasamkartuvelikeMa-đarske,prijepotpisivanjaTrianonskogaugovora.Natojkartinemamojedomovine,Slovačke.Tajjeugovorpotpi-san 1920.godineipotvrdiojenačelonarodnogasamoodre-

https://en.wikipedia.org/wiki/Hans-Gert_P%C3%B6ttering

14


đenja,kaoizamisaonacionalnihdržavakojesunaslijedilemultinacionalnoAustro-UgarskoCarstvo.No,Mađarisugavidjelikaotragedijuukojojsuizgubiligotovotričetvr-tinepredratnogakraljevstva,zakojimmnogiidanasžale.Sdrugestrane,zaSlovakejeustanovljenjeČehoslovačkeposlijeprvogasvjetskogrataipotpisivanjeTrianonskogaugovoraznačilooslobođenjemađarskehegemonijeipoče-takteškogaputapremasuverenojdržavi.Slavimopolitičkevođetogavremenainjihovajunačkapostignuća.

Kaoposljednjiprimjer,navodimholokaust.Mnogieu-ropskinarodi,uključujućiimojvlastiti,nisuprepoznaliisuočilisesvlastitomulogomuprogonusvojihžidovskihsugrađana.SvikrivimoNjemačku,aličestozaboravljamodasmoisamipomagaliutome.NašejepamćenjeDrugogasvjetskogrataprepunopričaojunačkomotporunjemač-kojokupaciji,nomalogovoriomržnjiipredrasudamako-jimasmopopločaliputovepremakoncentracijskimlogori-ma.Da,nismoihmigradili,nonašisuparlamentiusvajalizakonekojisuizoliraližidovskezajedniceitjeraliihdanosedavidovuzvijezdu.Našivlastitizakonioduzimalisuimimovinuidomoveteihtjeralisposlaiizškola.Nawiki-

pedijimožesenaćipopisratovanaeuropskometeritoriju.Pomojojprocjeni,popissadržiprekopetstonavoda,odprvihorganiziranihsukobauneolitikudodanašnjegaratauDombasuuUkrajini.

Iznalaženjezajedničkogapogleda,kojibiobuhvaćaosveaktere,neovisnootomegledajulionisaminasebekaonapobjednikeiliporažene,činisenemogućim.Aliperspekti-vepojedinihnarodaireligijakojimapripadamonisujedinastvarkojanasdijeliurazumijevanjunašepovijesti.Prijedvatjedna,Njemačkajeslavilaobljetnicusvojegaujedi-njenja 1990. godine. 25.obljetnicatogadogađajaprilikajedaseprisjetimobeskrupuloznogakomunističkogama-nipuliranjapoviješću,kojeseodvijalonesamouSovjet-skomeSavezu,negoiunašimdržavama.Manipulacijajeišladalekodaljeodobjašnjavanjapovijesnihzbivanjaizmarksističkeperspektiveklasnogarata.Totalitarnaideo-logijakomunističkihdržavanijeselibilamijenjatipovijestuzpomoćcenzureteproizvođenjemlažnihfotografijaidokumenata.Danassesmijemokadavidimorazličitever-zijeisteslikeStaljina.NajednojjeslicizajednosTrockimudruštvuboljševika.NadrugojTrockoganema,anatrećojnemaniostalih.Kaodanikadanisunipostojali.

Komunističkajeideologijaporažena,alimemoariko-munističkihgeneracijaidaljetrujunašerazumijevanje

togavremena.Činjenicadasmogaseriješiliidagapam-timo,čestonepomažepuno.Sjećamsesvojegaotcakojijeosuđenna12godinazatvorazbogsvojekatoličkevjere.Sjećamsekakosmoseutajnostimoralisastajatisprija-teljimakakobismomoliliilirazgovaraliovjeri.Sjećamsenestašicahraneidrugihosnovnihpotrepština.Sjećamsestajanjauredovimaispredtrgovinaspraznimpolicama.

Aondaunovinamačitamkakojekomunizamzanarodbiodobar,kakosetadaskrbilozaslabeipružalozdrav-stvenuzaštituumirovljenicima.Komunizamjeporažen,alimemoarikomunista,kojimanipulirajuistommetodomidanassenatječuspoviješćukojujenapisaopobjednikislobodnodemokratskodruštvo.Smatramdanijeslučajnoštosuseinjemačko-francuskiudžbenik,kaoiKućaeurop-skepovijestiusredotočilinazbivanjaposlije1945. godine. PovijesteuropskihintegracijapočelajeuporaćuDrugogasvjetskogrataizarazlikuodratanijestvaralagubitničkustranu.Stoganemapotrebezausporednepriče,svismonapobjedničkojstrani.

SvismohtjelibitidioujedinjeneEuropejersmovjero-validanamjetobionajboljiizbor.Odtrenutkakadsmose

odlučilipridružiti,dijelimozajedničkubudućnost,akakovrijemeprolazi,dijelitćemoizajedničkupovijest.Tojemoždanajmanjizajedničkinazivnik,alijeipočetnatočkasvakogaprojektakojibipokušaopomiritiraznepovijestiEurope.Nezatoštojetadnastalanekanovaideologija,negozatoštoodtogatrenutkadijelimozajedničkupane-uropskuperspektivu.

Dragiprijatelji,kadljudipogriješe,običnosmislepričukojabiimomogućilazadržavanjeosjećajadasuispravnodjelovali.Novaistraživanjausocijalnojpsihologijipoka-zujukakoljudskiumtežisamoopravdanju,kaometodikojomrazrješavakognitivnudisonancijukojanastajekaorezultatsukobaizmeđuvlastitapogledanasebeičinjenicedasmobilineuspješniipogriješili.Zatostvaramofikcio-nalnepričeinarative.Napsihološkojrazinioslobađajunasodgovornostizanašepogrješnodjelovanje,vraćajućinampouzdanjekakosmopametni,moralniiispravni.Tonaspouzdanječestodržinaputukojijenemoralanipogrješan.Europskajepovijestpunatakvihpriča,bilodaihsmišljajupobjedniciiliporaženi.Tekkadaimpriđemoponiznaduhaikritičkogaumaimamoprilikunaučitipogrješkeunašojpovijestiteihvišeneponavljati.Da,idaljećemoraditipogrješke,alibitćeihsvemanje.Hvalalijepa!

Sigurna sam kako svi poznate izreku da “povijest pišu pobjednici.” Najčešće se pripisuje Sir Winstonu Churchillu, ali ponekad i Napoleonu ili Machiavelliju. Ta je izreka izvrstan poticaj za početak naše današnje rasprave. Jer europska je povijest obilježena ratovima i sukobima između plemena, naroda, država, gradova, vjerskih denominacija i klasa. Čak i

najmanji od njih proizveli su pobjednike i poražene, zločince i njihove žrtve. Svaka pobjeda kreira i gubitničku stranu, a svaki akter stvara svoj vlastiti narativ. (...) Komunizam je

poražen, ali memoari komunista, koji manipuliraju istom metodom i danas se natječu s poviješću koju je napisao pobjednik i slobodno demokratsko društvo. Povijest europskih

integracija počela je u poraću Drugoga svjetskog rata i za razliku od rata nije stvarala gubitničku stranu. Stoga nema potrebe za usporedne priče, svi smo na pobjedničkoj strani.

15


Tunne Kelam , eStonSki zaStuPnik u euroPSkom Parlamentu

Velikomijezadovoljstvoštosamdanasovdjezahva-ljujućisvojemukolegiAndrejuPlenkovićuisvimavama.VečerassammogaoosjetitidaduhPaneuropenisusamodeklaracijeiriječi.Moglosejetozaistaosjetitiuzrakuikodljudi.RečenojedajeOttovonHabsburgsmatranpravimSlavoncem.Moramrećidaje,sobziromnatodajeposjetioiEstoniju,smatranipravimEstoncem.Mislimdajetosamabitdvojnogadržavljanstva,jersvismomigrađa-niidržavljanisvojihnacionalnihzemalja,aliistovremenosmoigrađaniEurope.

Pružavelikunadudasenamdanasuistomeduhupri-družujuovdjepredstavniciPaneuropskeunijeMakedonije,Srbije,CrneGore,BiHinekolikodrugihzemalja,jernaovojrazinimoglibismoriješitieuropskeprobleme.Osimtoga,onoštojevažno,onoštonasujedinjujejestzajednič-koeuropskokulturnonasljeđekojeimasvojeporijekluukršćanskojvjeriikulturi.KadsampredsjedaoOdboromzaeuropskapitanjauestonskomparlamentuprijenekih13-14godina,kadasmobilikandidatzačlanstvoEU,najboljinačindasekolegeuBruxellesuuvjeridajeEstonijaspre-mnadapostanepunopravnomčlanicomEuropskeunijebiojedovestiihuTalinipokazatiimčetiricrkvesagrađe-ne u 13.stoljeću.Našecrkvesusagrađeneneštokasnijeodvašihcrkvi,alisenećemonatjecatisvama.Kakogodbilo,radiseoistomeobrascu,ozajedničkojeuropskojkulturikojadajeduhovnuimoralnustrukturuzanašusuradnju.

MojaosobnaiskustvapočelasusčitanjemknjigeCou-denhove-KalergijaTotalitarna država - Potpuni čovjek,kojajepočetkom1940.prevedenanaestonski.TojebilosveganekolikomjeseciprijenegosunasSovjetiokupiraliizabra-nilitakveknjige.Noživiosampodtotalitarnomokupacijom50godinasvojegaživotaimoramrećidajetobilamisaovodiljakojamijegovoriladačovjekmožepobijedititotali-tarnudržavu,premdasezatotrebabitijakoambicioznim.AlexanderSloženycinkasnijejetoformuliraousvojempo-znatomedjelukojeseilegalnoširilo,arekaojedamožemoživjetibezlažiiobjasniojesamuprirodu,samuosnovuto-talitarnihrežimakojasetemeljinadvastupa.Prvijeteror,odnosnostrah,onjemsviznamo.Drugistupsulaži,jernitijedandiktatornemožeduževrijemepreživjetibezoprav-danjasvojegnasilja,azatomutrebajupropagandailaži.

Slabljenje svakoga totalitarnoga sustava započinjesuprotstavljanjemslužbenojlaži.Tonemoranužnobitiherojskodjelo,alikaoštojeSloženyncinsugerirao:dista-niciratiseodslužbenihlažijevažno,nepristajatiuznjih.USovjetskomeSavezujetočinjenoputempovremenihmasovnihdemonstracija,poputobilježavanjaPraznikaradailiobljetniceOktobarskerevolucijeiljudisusudjelo-valiutome,jersumislilidanemadrugoganačina.Jasamtoshvationaprvojgodinistudijaiodlučiosamdanećudopustitidamojetijelobudeinstrumentomtotalitarnepropagande,dašaljelažneporukekako99,9% sovjetskoga stanovništvapodržavakomunističkudiktaturu,kaoštosuveomačestopokazivalislužbenirezultatiizbora.Napočet-

kusamsmišljaoizgovorezaposjetesvojimroditeljimauglavnomegradu,alisamkasnijeshvatiodavišenemogusudjelovatiutakvimdemonstracijamajerbitakvapredajauništilamojesamopoštovanjeimojedostojanstvo.

Mislimdajeupravotakvorazmišljanjesmojestraneurodiloprotivljenjemtotalitarnimrežimimabilokakvevrste.Danas,nakonodređenogarazdoblja,nakonpropa-stiSovjetskogSavezaiznovaiiznovaneprestanoslušamoopravdanjadanijebiloizbora:svisutočinili,većinajepristupilapartiji,sudjelovalisuudemonstracijamaikri-votvorenimizborima.Iskustvouvijekpokazujedapostojialternativa.Nepostojinitijedantrenutakkadanemapra-vealternative.Postojiizbordasedefiniratekaopotpuničovjek,potpunimuškaraciližena,ilikaopodaniktotali-tarnogarežima.

Sadasmouspjeliprevladatitakavsustav,alisemoramoboritisnjegovimnasljeđem,atonijelako.Jerjošuvijeknemapravde,univerzalnoilimeđunarodnopriznateisti-ne,zamilijunežrtavatotalitarnihrežima.Problemjedasužrtvenacizmapriznateidasudobilesvojapravauzobećanjedasetovišenikadanećedogoditi.Možemolirećidaseistoobećanje“nikadaviše”primjenjujeinažrtveko-munističkogatotalitarizma?Nažalostnemožemo.Kaoštoznate,nepostupasenaistinačinsasimbolimakomunizmainacizma,iakosujednaki.

ŽeliobihcitiratiameričkogapredsjednikaTrumanaiz1948.godinekadajepisaosvojojkćeri:“Totalitarnadrža-vanijedrugačija,bezobzirazvalijunacistička,fašistička,komunističkailiFrancovaŠpanjolska.Štosesovjetsko-gasustavatiče,tojefrankenštajnskadiktaturagoraodbilokojedruge,uključujućiiHitlerove.”Završiojesvojepismosa:“važnijejespasitisvijetodtotalitarizma,negobitipredsjednikomjoščetirigodine”.Tojetipičnadilemasvakogapolitičara,hoćešlibitiponovnoizabranilinećešihoćešlisemoratikompromitiratinaštetuistineilinasta-vitispoluistinama,dokdrugustranučinepolulaži.

UEstoniji,mismočudesnouspjeliobnovitineovisnost.Znateisamidaokupacija,aneksijabaltičkihdržava,kaorezultatMolotov-Ribbentropovapakta1939.,nikadanijepriznataodSAD-akaolegalna,stoganamjebilolakšein-zistiratinenaneovisnosti,negonaobnovineovisnostitih

16


država.Ipak,tadasenijeznalohoćelidotogaikadadoći.Međutim,jamislimdajeduhCoudenhove-Kalergijana-

stavioživjetimeđumnogimduhovimagrađanaEstonije.OnoštojeobilježiloEstonijunakraju1980.-ihipočetkom1990.-ihbilajevelikegrađanskeinicijativeisposobnoststvaranjaistinskihdemokratskihalternativazavrijemejošuvijekvladajućegasovjetskogarežima.Od1989.smoimalidvojnuvladu:sjednejestranebilaslužbenasovjetskavla-daiparlament,asdrugevladakojasenazivalaKongresomEstonije,legalnoizabranaodgrađanaEstonskeRepublikeneovisnoonacionalnosti.Tojebilopitanjelegalnosti,anenacionalnosti.Mislimdajetoonoštonamjepomoglodasepripremimozatajtrenutakkadanjegovovrijemedođe.

Kakvasubilanašaiskustva?Mojjezaključakdapovijestsvihtotalitarnihrežimapokazujedazapravoništanijene-moguće.Nikadanemožemodoživjetiporaznitimoralnouništenjeakoustajemouimeistine.VidimodatisućeljudiudanašnjojkomunističkojKini,ukomunističkojKubi,uIranuimnogimdrugimzemljamažrtvujusvoježivoteuimeistineiuimeslobodepojedinca.Udruguruku,drugastrananažalostpokazujedanikadaništanijezajamčeno

idasenikadanemožemouljuljkatiuuspjehkojismopo-stigli.Trebamosesvakidaniznovadizatizasolidarnost,demokracijuiljudskodostojanstvo,anesamozaljudskaprava.Jerseudanašnjemsvijetuljudskapravačestomi-ješajuseuropskimvrijednostima.Vrijednostisuneštodublje,onesuprimjericepoštovanježivota,jedinstvenos-tiživota,solidarnostistvarisličnetomu.ZatosmouEu-ropskomparlamentuprije11godina,točnije2004.,kadasamsejamogaopridružiticijelojpriči,započelisvelikimpraskompridruživanjadesetpostkomunističkihzemalja.Uproljeće2004.našprvikorakbiojenapravitikongresEuropskepučkestranke(EPP)uBruxellesu,dokćesljede-ćegatjednatakavkongresbitiuMadridu.Natomekongre-suuspjelismodonijetirezolucijuopotrebidasenapravipolitičkaimoralnaprocjenakomunističkogasustava,tedaseustanoviinstitutkojićebitizaduženzaistraživanjekomunističkihzločina.TajerezolucijaobvezalačlanoveEuropskepučkestrankedadonesusličnurezolucijuiuEu-ropskomparlamentu,štojekonačnouspjelo2009. godine.

AndrejPlenkovićspomenuojekonkretnerezultateterezolucije,kojisubiliveomavažnirezultatizatoštonije

bilonikakvajamstvadaćesetarezolucijauopćemoćido-nijeti,jerjepostojaosnažanotpor.Tekstjeuodređenojmjerimoraobitirazvodnjen,alidvijesuključnetočkeostale.Jednojeda31.kolovozapostanedanomobilježa-vanjasjećanjanasvežrtvetotalitarnihrežima,adrugodaseuspostaviEuropskaplatformazasvijestipamćenjeožrtvamatotalitarnihrežima.RezolucijiEuropskogparla-mentaprethodilajePraškadeklaracija2008.godine,kojajebilapotpunijaisnažnija,aodnosilasenatotalitarnonasljeđeikojujepotpisaobivšipredsjednikČeškerepu-blikeHavel,ibudućipredsjednikNjemačkeGauck,kaoinekolikozastupnikauEuropskomeparlamentu.

Kojajenašazadaćadanas?Možemolibitizadovoljni? Mislimdane,jersmoprevišesporiiprevišeoklijevamo,tenismodovoljnokoordiniraniuispunjavanjuciljevakojisesastojeutomedaimamojednakpristupsvimtotalitarnimrežimimauEuropiisvijetu.Europskaplatformazasvijestipamćenjefunkcionira,alijojnedostajenovca.Europskakomisijanijeosiguralanikakvafinancijskasredstvazanje-nofunkcioniranje,teonapreživljavazahvaljujućifinancij-skojpotporikojudajemađarskavlada.Smatramdajezasvakudržavučlanicu,kojajenaikakavnačinpovezanastotalitarnomprošlošću,važnodatineštonovcakakobitainicijativapreživjelaiispunilasvojuulogu.

Također,uspjelismouimeEPP-a 2009. objaviti knjigu kojasezovePonovno ujedinjenje Europe.Unjojsmopred-staviliiskustvadesetpostkomunističkihzemaljapodto-talitarnimrežimimakrozveomakratkečlankeod15,20 ili25stranica.Tojebilaprvaprilikadasvetenacionalnepovijestiobilježenekomunističkimtotalitarnimrežimimanađusvojemjestoujednojknjizi,akojajeprevedenananekolikojezikaodkojihjeposljednjišpanjolski.Danasjedostupnaiprekointerneta.

Jošjednopitanje–zaštojetolikoteškopostićijednakpristupiimatiintegriranuprocjenueuropskepovijesti? Prije 10godinaodgovornatopitanjedaojetadašnjikar-dinalRatzinger,kojijenapisaodanijeistinadajekomu-nističkisustavpropaoiraspaosejernijemogaoispunitiekonomskaisocijalnaobećanja,većjepropaozbogsvojegpristupaljudskomudostojanstvuiljudskimvrijednostima.Napisaojedapravakatastrofakojusuizazvalitotalitarnirežiminijeneštoštoseočitujeustečajuilibankrotugos-podarstva,većutomeštodolazidootvrdnućaljudskogasrca.Shvaćanjekomunističkogsustavakaopropalogagos-podarskogsustava,štojepogrješno,omogućilojenegdaš-njimkomunistimadaolakouskočeunovikapitalističkivlakzatoštonijebilomoralnepovezniceipozivanjanamoralnuodgovornost,stogasuoniprekonoćipostaliza-govornicislobodnogatržišnogagospodarstva.

Dakle,današnjaEuropajestjasnijenegoikadauteme-ljenanarazumijevanjutogaukojojmjerinamtrebasamasržEurope,razumijevanjetogaštoEuropaubitijest.Tojepitanjekojejeovdjepostaviogospodinbiskup:štojeEuropa,kojijenjezinidentitet?Mismonaprekretnici.Istovremenoznamodazaistatrebamopotvrdudasetakvestvariokojimasmogovorilivišenećedogađati.Mislimdajetuveomavažnainicijativanašihvlada.Naime,obraća-moseEuropskojkomisijiitražimokoordinacijuiresur-se,aliglavnaulogapripadaslobodnoizabranimvladama

Danas, nakon određenoga razdoblja, nakon propasti Sovjetskog Saveza

iznova i iznova neprestano slušamo opravdanja da nije bilo izbora: svi su to činili, većina je pristupila partiji, sudjelovali su u demonstracijama i krivotvorenim izborima. Iskustvo

uvijek pokazuje da postoji alternativa. Ne postoji niti jedan trenutak kada

nema prave alternative. Postoji izbor da se definirate kao potpuni

čovjek, potpuni muškarac ili žena, ili kao podanik totalitarnoga režima.

17


središnje,istočneijugoistočneEurope.Parlamentimogupomoćiiinspiriratiovepokrete,alivladesutekojemogudatinovacimoguodlučitidalićesenastavitisprocjenomzločinakomunizmailine.

ProšlogajekolovozauTalinupokrenutainicijativami-nistrapravosuđaEstonije,kojijenekolikosvojihkolegaministarapravosuđailinjihovepredstavnikepozvaouTalinkakobiseobilježio31.kolovoza.Tomjeprilikomodržanakonferencijanakojojsejegovorilootomekakoriješitipitanjemeđunarodnogatribunala,tijelakojebimo-glopristupitirješavanjutotalitarnihzločina.OhrabrujućejebilodasuprisutnibilipredstavniciLatvije,Litve,Poljske,Mađarske,pačakiGruzije,doksuseRumunjskaiBugarskakasnijepridružiletojinicijativi.Radiseoinicijativikojaježivaimislimdajenasvimanamaodgovornostdajojdamopodršku.KaoštojeAnnareklavezanouzEuropskukuću

povijesti,moramoidaljeustrajatinatomeprojektukojićepravednoodražavatirazličitaeuropskapovijesnaisku-stvaikojićeomogućitidasezauzmejednakstavpremakomunističkomutotalitarizmukaoinacizmu.

Zaključnoželimrećidajenajboljaporukavečerasposla-naovdjesovepozornice,kadasumladiljudipjevalihimnuEuropskeunije.Biosamzadivljen.PrijenekolikogodinesamseiznenadiokadasamshvatiodasehimnaEurop-skeunijeizvodibezSchillerovihriječi,štosvegovori.TekkadabudemosknjegovtekstiBeethovenovuglazbu,imatćemoEuropukakvatrebabiti.Naime,današnjiproblemidolazeodtogaštoimamoglazbu,alineipraveriječi,jersmoneodlučnisobziromnasvojekršćanskonasljedstvoipozivanjenaBoga.DanasjeposlanaporukanadedabiPaneuropskaunijamoglaimativlastitu,veomaohrabru-jućuuloguuponovnomeujedinjenjuEurope.Hvalavam.

I I . D A N — G o v o r i n a r a d n o m e d i j e l u k o n f e r e n c i j e

Dejan Hribar , glavni tajnik Peu Slovenije

Uvaženi prijatelji, paneuropski prijatelji, prije svega htio bih reći da mi je uvijek zadovoljstvo biti s vama. Hvala vam što ste nas pozvali na ovu konferenciju. Bit ću vrlo kratak jer bih želio ostaviti više vremena za daljnju diskusiju.

ZaPaneuropskipokretbitnojesudjelovatinaovakvimdogađanjimaibitinatakavnačinproaktivandonosećinoveideje,teuokvirucivilnogadruštvainevladinihudru-gadoprinjetiboljemurazumijevanjuEuropekojanamjezajednička.Dabismoboljerazumijelinaslovkonferencijetrebarećidajepovijesteuropskihmeđudržavnihodnosatakvadasutiodnosigotovouvijekbilidalekoodharmo-ničnih,tejestogabilapotrebnaposvenovastruktura.Pa-neuropskajeidejadalaprvikonkretniodgovorsciljempomirbeiizgradnjedugotrajnestrukturemira.Nažalost,starameđudržavnazamjeranjaotkrivalasukakojeeurop-skimirnisuživotranjivzbognacionalnihiigeostrateških

interesatestalneborbezamoć,biloekonomske,vojneilipolitičke.Europainjeninarodipatilisustogatriputa:zavrijemePrvogiDrugogsvjetskograta,teHladnograta.Ra-zlogovomujeodsutnostdijalogaimeđusobnogarazumi-jevanja,teposebnoproblemneustručavanjaodkorištenjaelemenatatakozvane“realpolitik”.Rezultatjesvakogputabiogotovoisti,atojegotovonestanakEurope.

Europajedoseglaodređenutočkupomirbesasvojomtotalitarnomprošlošću,alisvakakrizasvejasnijepokazujedaseradiokrhkojpomirbi,tedastalnotrebamotežitiiraditinarješavanjutogaproblema.TrebamonaglasitidajeEuropakolijevkaizvjesnihnačelaivrijednostikojedijelesvieuropskinarodi,akojesudionesamoeuropskogaime-đunarodnogaprava,negokojedefinirajuinašesvakodnev-noponašanje.Tosuipaneuropskanačelakojaproizlazeizkršćansko-židovskevrijednosnetradicije,grčkefilozofijeirimskogaprava.Sobziromnatodanjihdijelesveeu-ropskedržaveisvieuropskinarodi,nepostojeideološkepreprekezaoživotvorenjetihvrijednostiinačela.Imamodobruosnovuzaborbuprotivsvihekstremnihideologijakojemogudovestidoeuropskedezinegracije.

Netrebamobitiprevišeoptimistični,jerseEU i da-ljesuočavasvelikimivažnimizazovima.JedanodnjihjepomirbaspoviješćuEurope.DržavečlaniceEU,kaoidrugedržavekojenisučlaniceEU trebalebitežitiotva-ranjupovijesniharhivakakobisestvorilookruženjezaotvoreniiiskrenidijalog.Mislimdajeovopravomjestozatakonešto.Paneuropausvakomeslučajumožebitijedanododgovorailibaremokvirukojemćesestimprocesomzapočeti.

Dazaključim,budućaperspektivaEuropskeunijeidaljemožebitivrlosvijetlazasveeuropskenarode,atojesamopitanjenačelaivrijednostikojećeprevladatiubudućnosti.MikaočlanoviPaneuropetrebamotežititomudadamonajvećimogućidoprinosostvarenjutogacilja.

Hvalanapozornosti.

18


Rainhard Kloucek , glavni tajnik Peu auStrije

Dobro jutro dragi paneuropski prijatelji. Mislim da vas mogu zvati paneuropskim prijateljima jer svi su političari ovdje bili jučer. Na neki način imali smo pomirenje između političara i takozvanoga civilnoga društva.

UsvojojknjizinaslovljenojGlobal Sexual Revolution, auto-ricaGabrieleKubypišeonovomeoblikutotalitarizma.Onsejavljasnovimlicem,veomajefleksibilan,zamaskiraniponekadsepretvaradazapravodonosinovuslobodu,mi-ješaistineilažiinatajnačindovodidointelektualnogakaosakakoukonačniciminebismobilisvjesnidaživimounovometotalitarnomesustavu.

PaneuropskajeunijapodvodstvomsvojihdvajuvelikihpredsjednikaRichardaCoudenhove-KalergijaiOttavonHabsburgaimaladugu,velikutradicijuborbeprotivtota-litarizma.CoudenhovejenapisaoknjiguTotalitarna država

- Potpuni čovjekuvrijemekadasunacizamuNjemačkojikomunizamuRusijibiledominantneEuropskepolitike.

Pisaojeorazliciizmeđučovjekaidržave,utvrdivšida“državapostojiradičovjeka,anečovjekradidržave.Čovjekjesamposebicilj,anesredstvo.Državajesredstvo,anecilj.Vrijednostdržaveočitujeseutomekakoslužičovjeku;dobrojesvedokjeonauslužbinjegovarazvoja,dokjeveomalošekadasedržavanađenaputurazvojačovjeka”.

TakođerjenaglasiovažnostosobnihslobodakaojedneodosnovnihvrijednostiuEuropi,jerbi“bezslobodeEu-ropabilakaotijelobezduše,umjetanikrhakkonstrukt”.

OttovonHabsburgbioječestokritiziranipogrješnoshvaćenusvojojborbizasloboduucijelojEuropi,usvojojborbiprotivekspanzijasvihoblikasocijalizma.Znaojedaćetotalitarnirežimiuvijekpronaćinovikostimupokušajudasepredstavekaonoveimoderneideje.“Najvažnijejedamoramokonsolidiratislobodnisustav

unašimzemljamaimoramoovoposebnonaglasitiondjegdjejošuvijekpostojeiluzije.Moramojasnonaglasitidajesuživotslobodeitotalitarizmadugoročnonemoguć.Mo-ramoseoduprijetikušnjamapredkojenastotalitarizamstavljabezobziranatopodkojomsemaskomskrivao”,ustvrdio jepunogodinaprijepadaželjeznezavjese.UsvojojjeknjiziPolitika za 2000.,objavljenoj1968.,pisaoonovojdimenzijipolitičkemoćiiupozoriojenanoveto-talitarneidejekojećeseinflitriratiunašpolitičkisustav.

Prisjetitesedajenapočetku1970.-ihgodinaprošlogstoljeća,kadajeSiccoMansholtbiopredsjednikEuropskekomisijenekolikomjeseci,predstavljenaidejamudrebiro-kracijekojaćeuređivatisvezaljudeibrinutćeonjihovimživotima.OttovonHabsburgtojenazvao“birokratskimtotalitarizmom”.

ČimjekomunističkaprijetnjaizMoskvenestala,Europajezapravokrenulasastvaranjemiluzijekrajapovijestiikonačnepobjedeslobodeidemokracije.Umeđuvremenusunoveideologijerodneteorije,političkekorektnostiiklimatskepolitikedobilemaha.Imamosvepodrobniju

regulacijugotovosvakogadijelanašegaživota:ode-callsustavaunašimautomobilimadouređivanjakakvuvrstuosvjetljenjasmijemoilinesmijemokoristiti.

Imamonovisustavpaternalizmakojidominiranašimživotima.Moglibisterećikakvevezetoimastotalitariz-mom,kakvevezetoimasnaslovomnašekonferencije? Pa,pokušajtepobjećiodtogsustava!Imamozaistavisokurazinuoporezivanjaunašimzemljama,gdjesvakicentkojijaplaćamdržavije1centmanjekojijezaosobnusloboduiosobnuodgovornost.Svakicentkojiplaćamodržaviosna-žujedržavnubirokracijuislabimoćosobe.

Utakvojsituacijimoramosezapravosuočitisčinje-nicomdapolitičkanomenklaturadolazisnovomidejom

“primatapolitike”ili“prioritetompolitike”.Tajkonceptprimatapolitikenijenovkoncept,Europajevećprošlakroz takve faze.Apsolutizam,neovisnoo tomebioonprosvijetljeniline,biojetakavprimatpolitike.Odlukesenisudonosileuskladusvladavinomprava,negosusedonosileuskladusapsolutističkommoći.Izjavafrancu-skogakraljasunca“državatosamja”kratkonaglašavaizapravovrlopreciznoobjašnjavaštojetoprimatpolitike.Voljapolitičkenomenklature,autovrijemezapravoseradiloojednomjedinomvladaru,jestiznadzakona.Nije

Čim je komunistička prijetnja iz Moskve nestala, Europa je zapravo krenula sa stvaranjem iluzije kraja povijesti i konačne pobjede slobode

i demokracije. U međuvremenu su nove ideologije rodne teorije, političke korektnosti i klimatske politike dobile maha. Imamo sve

podrobniju regulaciju gotovo svakoga dijela našega života: od e-call

sustava u našim automobilima do uređivanja kakvu vrstu osvjetljenja

smijemo ili ne smijemo koristiti.

19


zakontajkojidominira,negojetopolitičkaproizvoljnost.TotalitarnisustavkojijedominiraoEuropomdugou20. stoljećuslijediojenačeloprimatapolitike,gdjejestrankauvijekbilaupravu.

Kakobihvamdaoprimjerštozapravoznačiprimatpo-litikeunaševrijeme,prisjetitćuvasnatokakojeprijesamonekolikotjedanaAngelaMerkelrekladadublinskapravilavišenevrijedezaizbjegliceizSirije.Ovojeprimatpolitike,jerakoimamozakon,moramogapoštovati.OnajeovimnastupompokazaladamoženadićizakonsamimproglasomidaostatakEuropemoraživjetisposljedicamatakvaproglasa.

TojeusuprotnostistradicijomkojajeEuropudoveladonjenaprocvata,atojevladavinapravaisloboda,odnosnovladavinapravakaookvirakojisemožeprimjenitiinasveljude,patakoinapolitičare.DanassmogotovozaboravilidajeprvenstvenoKatoličkacrkvabilatakojajeodigralavažnuuloguuuspostavljanjusustavavladavineprava.Na-kon Drugoga svjetskoga rata koji je doveo do kraja barem jedanoddvavelikatotalitarnarežima,pojavilaseidejadruštvenogatržišnoaggospodarstvakojajedržavusvelanauloguskrbnika,odnosnočuvararegulatornogaokvira(neigospodarskogaaktera)kojibitrebaobitiprimjenjiv

nasve.Ekonomskočudopreobrazilojedvijeuništeneze-mlje,AustrijuiNjemačku,kojesupostalebogatezajedni-cekaorezultatprimjenevladavineprava.PrednosttakvapravilapostalajeveomajasnanaKonferencijizasigurnostisuradnjuuEuropikojajepostalaOrganizacijazasigur-nostisuradnjuuEuropi.UzadnjemaktuoveKonferenci-jeugovorenisumeđunarodnoprimjenjiviprincipipravakojisutakođerobvezivaliitotalitarniSovjetskiSavezitakobitnodoprinjeliprevladavanjusovjetskogarežimauEuropi.

Dragipaneuropskiprijatelji,novitotalitarizamnećevasmučitiiliubiti,nećevasposlatiuzatvor,samoćepokuša-tikontroliratisvepojedinostiuvašemživotuivoditivaskrozaživot.TojeneštoštoseprotivinačeluPaneuropeionomuzaštoseonazalaže,atosuosobneslobode,osobnavolja,osobnaodgovornost,gospodarskasloboda,vlada-vinaprava,državakojapostojizačovjeka,aneobrnuto.

Znamdajemnogimljudimaveomaugodnoprepustitidržavidasveregulirazanjih,alimikaoPaneuropljanizna-modajetakavpaternalističkisustavzapravokrajEurope.

MoramosestogausprotivititojnovojideologijiprimatapolitikeradinašebudućnostiiradibudućnostiEurope.

Gábor Andrássy , PredSjednik Peu mađarSke

Srdačan pozdrav svima, gospodine Barišić, gospodine Terrenoire, dragi paneuropski prijatelji. Prošloga smo se puta sreli u Mostaru i tada sam govorio o situaciji u kojoj je tada moja država Mađarska bila snažno uključena, o migraciji prije 6 do 7 tjedana, stoga dozvolite i da sada kažem nekoliko riječi o tome prije nego nastavim s temom današnje konferencije.

Kadagovorimoomigracijskojkrizi,odprošlogaputakadasmosesastaliizmeđu6000 i 10000ljudinezakoni-tojeprešloprekomađarskegranicezbogtogaštoihsesmatramigrantimailiprognanicima,apodnezakonitim

mislim:bezvize,putovniceilibiločegasličnoga.Posto-jizakon,Schengenskisustav,iotomejeupravogovoriogospodinKloucek,aprematomeSchengenskomesustavusvakadržavačlanicadužnaještititigraniceSchengensko-gasustava,štoMađarskaupravoičini,upravoonakokakojedefiniranozakonom.Premazakonu,svitiljudizapravosuprelaziligranicunezakonito.

Govorimoopomirbiusjenieuropskepovijesti.OsimJu-goslavenskogarata,velikajezaslugaEuropskeunijeupravoutomeštojesprječavalaratnesukobe.Ukidanjegranicaistvaranjezajedničkevalute,tenačelosupsidijarnostiipribližavanjedonošenjaodlukagrađanimapokazalosejeneizbježnim.Međutim,tajepraksadanaspredizazovomidovodidorasprava,jerseEuropasastojiodnacionalnihdržavakojeočitoneželesvasvojapravaprenijetinabiro-kracijuuBruxellesu.PrvonačeloEuropskeunijesvejetežeitežepodržati,jersedvojnapolitikateritorijalnogaintegri-tetainacionalnenezavisnostiočitorazilaze.UmbertoEco,talijanskipisacilingvist,rekaojedaprošlostnijeprošla.Izvjesnojedajeizrazitoteškopremostitionoštosedo-godilouprošlosti,iakoEuropskaunijatopokušavaučiniti.

Razloglažnepolitičkevoljezapadnihzemaljaipogrje-šakadonositeljaodlukajestzapravotoštosuonijedvasvjesniistočnoeuropskepovijestiipravogaizvoranesla-ganjameđuljudima.Onizapravoneznajuništaoustav-nomerazvoju,podcjenjujuopresivniteretnedavneproš-losti,poteškoćepreobrazbeisvihputovajavnogamnjenja.PremdameđunarodnaPaneuropskaunijainjenečlanicetežeuklanjanjutenasljeđenerazlike,mijošuvijekima-moveomapunoposla.Takođerjenasljedstvonedavnihvremenarazlogzaštosunašadruštvasiromašnaizaštosesporooporavljaju.

Činisedadrugatemamojeprezentacije,atosuideološ-

20


kisukobiunutarEuropskeunije,dovodidonajžučljivijihraspravaudanašnjavremena.Usporednostime,gospo-darske,kulturneijezičnerazliketakođersesukobljavaju.Umnogimslučajevimadotogadolaziudržavamačlanica-ma.MožemovidjetidapostojerazlikeupogledimakadaseradioTransatlantskometrgovinskomeiinvesticijskomepartnerstvu(TTIP),okriziuUkrajini,oRuskomeembar-gu,osituacijiuGrčkoj,omogućemizlaskuUjedinjenogaKraljevstvaizEU itd.Zanimljivojevidjetikakosejavnomnjenjeomigracijisvevišeivišemijenjaštojevišezemaljanjomezahvaćeno.

Nemogu analizirati gospodarska pitanja jer nisamstručnjakzagospodarstvo,tobihprepustionjima,aliipakmislimdamoramrećinekolikoriječioočitimkontradik-

cijamakojesepojavljuju,azakojenetrebapravastručnost da bismo ihuočili.Štosemenetiče,volio bih izložiti nekarazličitagledištakojabimoglaimatiznatanuči-naknabudućnost,pose-bice ona koja bi tu bu-dućnostmoglaugroziti.

Europa je optereće-napadomstanovništva,starenjemdruštva,pro-pagiranjemhomoerotiz-ma,nezaposlenošću,be-skrajnim migracijama,terorizmom,neproduk-tivnimispekulativnimtzv. “kasino-kapitaliz-mom” i promašenimindividualizmom– jed-nom riječi: neodgovor-nošću.Premdakulturni,srećom ne i politički,dominantni hiperlibe-ralizam to želi ignori-rati,tosupovezanipro-blemi.Ciničnonegiranjekršćanskih vrijednosti,pretjerano stavljanje

naglaskanapojedinačnapravauodnosunakolektivnaprava teslobodabezdruštveneobavezerezultirali suovakvomsituacijom.Nesamodatakavstavnanosište-tusamomutkivudruštva,negotakođerpogodujerastudesničarskihiljevičarskihekstremateseparatizma.Ondijelikakopolitičaretakoijavnosttedovodidotogadasestvarajuneprijateljskitabori.Zbunjujuće,antisocijal-neideologijeikomercijalnimedijipostajuoružjekojimsekorumpirasvijetisprječavarazumijevanje.Onipodkrinkomtoleranciješirenetoleranciju.SlavničeškifilozofiestetičaruParizu,JulienBenda,napisaoje1927. godine u svojem eseju Izdaja intelektualacadadanasgrijehmijenjamoralradisamoopravdanja.Sviznamoštojeuslijedilonakontihproročanskihrečenica–snaženjeboljševizma,dolazaknavlastnacizmaifašizmateukonačniciDrugi

svjetskirat.Mijošnismodošlidotetočke,alinebismosesmjelitomunipribližiti.

Jošuvijekpostojeznaci,poputpolitičkeslabostikojajeslošimprimjeromWeimarskeRepublikedokazaladanaspodjeleiuskogrudnost,odnosnosebičniinteresinevodenikamo.ČinjenicajedadržavečlaniceEuropskeunijeima-juraznolikopodrijetloidrugačijupovijestizbogtogajeponekadteškouskladitinjihoveinterese.Uspostavljanjeravnotežeizmeđuistočnogaizapadnogadijelaposebicejesloženo,jerusprkosveomasnažnomgospodarstvuidobrojvoljitonijeupotpunostiuspjelonitiuNjemačkoj.Njemač-kajedodušerastućiglobalniigrač,alisejošuvijekmorauhvatitiukoštacsdohotkovnimjazom,nekontroliranomimigracijomidruštvomkojestari,kaoštoćetoidrugiuEuropijednommorati.

Preprekeusuradnjidovodedoantagonističkihsukobameđurazličitimpolitičkimsnagamapoputdemokršćana,komunista,liberala,ekstremnerasističkedesnice,zelenih,euroskeptika,feministaiostalih.Povijestpokazujedanekiodnjihnepredstavljajusamoideološkiparadoks,negodaistotakougrožavajuidruštveniživotiEuropskuunijukaotakvu.Dokekstremnadesnicanemaznačajnupotporuuglasačkojbazi,glasbeskrajnogaliberalizmavladamediji-ma.Ljevicailiberalisuprirodnisaveznici,anjihovutjecajsenesmijepodcijeniti.MipredstavnciPaneuropskeuni-jeMađarskečvrstostojimouzkonzervativneikršćanskedruštvenevrijednostiivjerujemouorganskirazvojdruš-tva,solidarnost,izbjegavamoekstremeisveonoštoljudeokrećejedneprotivdrugih.MipotičemonesamosuradnjuusredišnjojEuropiinjenukarpatskomedijelu,negoirazu-mijevanjemeđuovisnostitihzemaljananašemkontinentu.Tojeneštoštojeneizbježnozauravnoteženirazvoj.

DanasizgledadanekivođeuEuropskojunijiiEurop-skomeparlamentunecijenepolitičkustabilnost.Onividediktaturu,krajvladavineprava,autokracijuiksenofobijuondjegdjeonazapravouopćenepostoji.Primjerisukleve-tanjestrankeHaideruAustriji,braćeKaczynskiuPoljskoj,hrvatskogaHDZ-aiAnteGotovine.NajsvježijiprimjeripokazujukakojeprošaoRobertFico,slovačkipremijer,ponekadNicolaSarkozy,francuskipredsjednik,zatimpo-novnoizabraniSilvioBerlusconiiRoccoButtiglione,tenaposlijetkupremijerVictorOrban.U2014.ječeškipremijerPetrNečasmoraonapustitisvojpoložajiakojebiosklo-nijiEuropskojunijiiatlantskimintegracijamaodbivšegapremijeraVácslavaKlausailidanašnjegapremijeraMilošaZemana.Možemoutvrditidasvetoproizlaziizkratkovid-nihpolitičkihsukoba.Aliistovremenosetagibanjamogugledatikaouplitanjauunutarnjeposlove,zanemarivanjevoljebiračaiodražavanježeljemalenemanjinezavlašću.

Premamojemmišljenju,teekstremetrebazaustavitikr-šćanskomsolidarnošćuiuvjerenjem.Dozvolitemidaciti-ramneštoštojerekaodr.OttovonHabsburg,našdoživotnipočasnipredsjednik:“ŽelimoEuropunacijabezgranica.Nacijemorajutijesnosurađivati,ostavitizasobomratoveizprošlostiteprevladatidanašnjerealneilisamopretpo-stavljenesuprotnostikakobiseotvorilepremanovojeri.”

Upravostogaželimnašimuvaženimhrvatskimdomaći-nimauspjehinašimpaneuropskimprijateljimadanastaveidaljegraditinajboljemogućeodnose.Hvalanapozornosti.

Cinično negiranje kršćanskih vrijednosti, pretjerano stavljanje

naglaska na pojedinačna prava u odnosu na

kolektivna prava te sloboda bez društvene obaveze rezultirali su ovakvom situacijom. Ne samo da takav stav nanosi štetu samomu tkivu društva, nego također pogoduje

rastu desničarskih i ljevičarskih ekstrema te

separatizma. On dijeli kako političare tako i javnost te dovodi do toga da se stvaraju neprijateljski

tabori. Zbunjujuće, antisocijalne ideologije

i komercijalni mediji postaju oružje kojim se

korumpira svijet i sprječava razumijevanje. Oni pod

krinkom tolerancije šire netoleranciju.

21


Marjan Gjorcev , PredSjednik makedonSke Peu

Poštovano radno predsjedništvo, g. Terrenoire, g. Barišiću, ekscelencijo Lepavcov, dragi paneuropski prijatelji!

Častmijeiugodnadužnostprenijetipozdravesvihčla-novaMakedonskepaneuropskeunijeovomuznamenito-muskupu.

Nitijednaideologija,počevšiodTracyevaterminaide-ologijapasvedodanašnjegadana,nijeuspjeladasvijetsagledaonakavkakavjeurealnostivećgasagledavakrozveoteorija,predrasudaipretpostavki.Bilokojaideologi-ja:socijalizamilifašizam,liberalizamiliegzistencijalizam,predstavljaposebanobrazacponašanja,kultureiživljenjaljudskihindividuaikolektivaodnosnosvojevrsnupara-digmurealnomusvijetu.Odogromnogasuznačajazatonašetemeljneanalizeikonzekventnotomedruštvenaipolitičkaakcija,očemusujučergovorilinašiznamenitigovornicikojićespriječitigriješkeizminulih vremena a zanasPaneuropljaneutemeljititradicionalneeuropskevrijednosti.Međutim,jošjevažnijedefiniratištojeda-našnjavrijednosteuropskogadruštva.Zamenejeosobnotopitanjeodgovornosti:odgovornostzaonoštosudrugiučinili,amismobiliustanjudatospriječimo,odgovor-nostuzradostzauspjehdrugihuEuropi,odgovornostzaneuspjehonimakojinisuuspjeli,odgovornostzapomoćdrugomučovjekuonolikokolikojenamaljudimaodBogadanodatočinimo.

Poslije2008.godinešteteigubitciodslomaburzenaWallStreetudoprinijelisudaskoročitavodesetljećenajra-zvijenijeeuropskezemljestagnirajuusvojemekonomsko-meidruštvenomerazvoju,azemljekaoštojeRepublikaMakedonijaurazvojususuočenesnerješivimekonom-skimipolitičkimproblemima.Svejetoidealnaosnovazaobnavljanjeijačanjepolitičkogaiekonomskoganaciona-lizma.Poslijetogadolaziprotekcionizam.Fundamenta-lističkepojave,Afganistan,Irak,IslamskaDržava,kalifatSirijeiIrakasuposljedicenepoznavanjaislamskekultureinašeeuropskonepoznavanjetekulture,iraspadseku-liziranihprojekatabaziranihnadžamahirijskojvjerskojosnovi.Svijetsemijenjabrzinomsvjetlosti.Očiglednoje,pobijedilesukorporacijeibanke,pobijedilajenjihovaide-ologija.Tosunovitotemiglobalnogasvijetau21.stoljeću.Širenjemglobalizacijeibrisanjemgranicadržave,pojavaneokolonijalizmanaosnovubankarskihdugova,euforijaunužnostinekontroliranogainereguliranogatržišnogame-hanizma–tojejednadžbabezrizika,danemajednadžbeizmeđurizikasrednjeiprosječneprofitnestopevećposto-jinerješivajednadžbaobezgraničnomeuvećanjukapitalaimaterijalnogbogatstvavrlomalogabrojaljudinaplanetiZemlji.Mnogieuropskiimakedonskidužnosniciprirodnosmatrajukakojetopromocijavrijednostinovogasvjetsko-gaporetka.Dosadasvetečekaopokoncu,točnokakosutvorcitogaporetkaipredvidjeli–ZbigniewBrzezińskiiHenryKissinger.

Zatajnovisvijetetičkaiideološkapitanjasutotalno

beznačajna.Dogodiosečudnovatideološkikonsenzuskojijedoveodoprestankaideološkerasprave.Danasideološkaalternativakapitalizmavišenepostoji.Imamosamonu-spojave,nekeklaunovskenastupenekihljudikojimoguslobodnogovoriti.Sveusvemu,nastalajejednavelikašut-nja.PreminuliHugoChávezjenasummituzemaljakojesebrinuoklimatskimpromjenamakazao:“Dajeklimabanka,većbistejeviodavnospasili.”Dajestupidno,stu-pidnoje,alidajebolnoistinito,istinitoje.Bitnojedatakavideološkivakuumnalažepreoblikovanjestarihdruštvenihstruktura,aliipreoblikovanjebirokracijekojaslijeditedruštveneipolitičkestrukturekakobionamoglaodržatinašeuropskisustavtakodaonbudeučinkovit.Nuspojavesunihilizam,nepoštovanjetradicija,krizabračnezajed-niceizmeđumužaižene,asvetoprouzrokujevrtoglavicunašegaeuropskogadruštvaizgubljenogauvrtlogukozmič-kogaindividualizma.

Da,individualizamjenašnoviživotnitotem.Istokaoipojavaistospolnihbrakova,traženjeupotrebeeutanazijeislično.Svejetototalitarnaparadigmanovogasvjetskogaporetka.Crvjeušaoueuropskevrijednosti,alipomojemdubokomeuvjerenjueuropskevrijednostisuotpornenacrvotočinu,nosamoijedinoakoujedinesvekulturološkeinacionalnevrijednostisviheuropskihzemaljanakon-tinentu.Europskevrijednostimorajuidaljepozivatinajedinstvo,solidarnost,supsidijarnost, ljudskobratstvo,alionemorajubitiiapoteozaneumoljivogavremensko-gaportalakojitražidasesvimimijenjamo.Tojeistina,proturječnostizajedništvouistimoment.Svijetevoluira.Rusija,KinaiIndijaseudružuju,štojedosadabilone-zamislivo.NovaBRICS bankajepandamSvjetskojbanciibrettonwoodskimblizancima.Tozahvaća iEuropskucentralnubanku.Palestinsko-izraelskisukobimakarakterneodrživogastanjaterorainepoštovanjaelementarnogaljudskogadostojanstva.NazadnjemsummituUjedinjenihnarodagospodaObamaiPutinsusezadovoljnoosmjehiva-lizaključujućidaimajujošštoštozameđusobnupodijelu,razmjene,uzimajuidavaju.NasEuropljananemanigdje.Trebadakleizvućipouke.Teorijaljudskihpravaigrađan-skihslobodamoraimatisvojegranice.Žrtveistradanja

22


uLibiji, Iraku,Siriji,danasuTurskoj,sutramoždavećnaBalkanu,jesudokazdasuživotneljudskevrijednostiiznadteoretskihikabinetskihmodelaljudskihprava.Jer,štosmomidobiliArapskimproljećem?Idealjebiopro-svjećivanjeiekonomskipreporodtihzemalja,alisvjedocismoplemenskediktaturekoristoljublja,nacionalnihbo-gatstavatihzemaljaivjerskihratovakojipočinjuidonasdopirati.

SasvimnakrajuporukamakedonskihPaneuropljana:Makedonijaje,kaoštostojiuBibliji,biblijskazemlja.Toječinjenica,istovremenoiprivilegija,sujetaigolgota,isku-šenjeivjera.ToznačidajeMakedonijadjelokulturneikršćanskebaštineEuropeisvijeta.UsuvremenojpovijestiEurope,MakedonijajebilajedinazemljakojajeposlijeDrugogasvjetskogarataustupilasvojezrakoplovneize-

maljskekoridorezaNATO-ovnapadnaSrbiju.Komuni-stičkigestuzbrinjavanju360tisućaizbjeglicasaKosovajestnobelovskipothvat,aliakokliknetenagumbWikipe-dijenigdjenećetevidjetiMakedoniju,vidjetćeteBillaClin-tona,HillaryClinton,RichardaGereainjihoveosmijehe.

Nakraju,našapomoćizbjeglicamaizSirijevećjenašahumanitarnaeuropskapraksa.Toznamoraditiitoradimo.Konačno,izasvegatogajestdajemojazemljasličnauovo-memomentukristalnomukalcijukrozčijuprozirnostsemoževidjetisvepomirenjeeuropskepovijestiiistina,da,istina,jeronosenedokazuje,onosepojavljujeiznenadaondakadatoneočekujemo,ondakadajetopotrebno.ZadobroilizazlozanasPaneuropljanevidjetćemo,nadamse,uskoro.

Hvalanapozornosti!

Vanja Gavran , PredSjednik Peu boSne i Hercegovine

Cijenjeno predsjedništvo, uvaženi predsjedniče Terrenoire i Barišić. Vama, predsjedniče Barišiću i ostalima iz Hrvatske PEU čestitam na organizaciji konferencije koju držite na vrhunskoj razini. Mislim da se svi možemo ugledati na rad Hrvatske paneuropske unije, ne samo što se tiče konferencije već i rada tijekom cijele godine.

Jabihsvojgovorsveonatridijela.PrvobihseosvrnuonaizlaganjegospodinaGjorceva,jedandiobihposvetioBosniiHercegovini,aondabihgovorioopoložajuHrva-tauBosniiHercegoviniinjihovuodnosupremaBosniiHercegovini.

Sveovoštosmosadačuliokobanaka,korporacija,mo-glibismomoždasvestipodjedannovitermin–globali-tarizam.Jesmolimidanaspodutjecajemonogajednogapostotkastanovništvakojučinioligarhijakojanaskon-troliranaveomasofisticirannačin,ikojadakleusvakometrenutkumožeposegnutizanekimmehanizmimaposvedestruktivnimakaoštosutoradiliiufašizmu,nacizmuilikomunizmu?Dakle,pitanjejenakojinačinseupravljaljudskimsudbinama?Tojejednaodtemakojudanasizoveperspektive,kadasmodiosvegatoga,ninevidimo,kaoštonekijugonostalgičariprizivajuonanekastaravremenainemoguizdanašnjeperspektiveshvatitištojetajkomu-nizamzapravobio.TogaimadostauBosniiHercegovini.

Dakle,kadagovorimooBosniiHercegovini,osvrnutćusenaonoštojejučerprofesorBarišićkadajeobjasnioštojezapravoideologija-mjernajedinica.UBosniiHerce-goviniimačetiriideologema:srpski,hrvatski,bošnjačkiimogurećijugonostalgičarskiilikomunistički.Tajčetvrtijestvarnoideološki,značinjegovizagovornicijošuvijeksuuvjerenidajetadabilodobro,dajedrugTitospajaobratstvoijedinstvo,atakvihima,nećetevjerovati,iunašojPaneuropskojuniji,alimitonekakodržimopodkontrolom.Triostalaideologema–hrvatski,srpskiiboš-njački–zapravosusamomehanizamideologijeuBiH,aideologijauBiHjeprivatniinteres,alitonijesamouBiH.Dakle,uBiHpostojipitanještojeistinaipitanještosu

ideologije?Nemašansedaimatedesneilijevestranke,jermeđunjimanemanikakvihrazlika.Npr.MiloradDodigimastrankunezavisnihsocijaldemokrata,notonemavezessocijaldemokratstvomjerjeonnagranicičetništva.Istotakojeikodhrvatskihibošnjačkihpolitičara.Bitanjepri-vatniinteres,svioniradorabesvojeideologije–kojezovu

“nacionalizam”–kadaželeostvaritiprivatniinteres.BivšikomunistidanassunajvećinacionalistiuBiH.Tojegos-pođaDorisPackprošlegodinereklanakonferencijiHPEU uHrvatskoj.Našipolitičari,nažalostjošuvijekisključi-vokoristenarodidržavuradisvojegaboljitka.Državatunijeuslužbičovjeka,negogaiskorištava,daklepotpunoobrnutouodnosunapaneuropskuideju.InteresPaneuro-pljanauBosniiHercegovininijeistikaonašihpolitičara.BilistenakonferencijiPEU BiHuMostaru,interesmedi-ja,međunarodnezajednicebiojepopriličan,političaranebaštolikojeroninevoleslušatiovakveteme,oneihnezanimaju.Pošaljuoninekogizaslanika,alitonijepotpunoiskreno.Nekimalenipomacisevide,alividisedanjimaovakvetemeistinskineodgovaraju.Nemadobraodnosaizmeđupolitičara,nemadobrevoljeizmeđuliderapolitič-kihstranakanarodadasetopomirenjedogodi,jersamostimpomirenjemikatarzomBiHmožekrenutiueuropskeprocese.ČlanoviPredsjedništvaBIH pokušavajubaremizmeđusebekoliko-tolikodovestinekestvarinarazinu

23


danemapreglasavanja,daseodlukedonosejednoglasno,alitojošuvijeknijedovoljnoipunobivišeenergijemoralipokazatiutomesmislu.Korupcijaikriminaljednojeodkroničnihbolestibosanskohercegovačkogadruštva.Pogle-dajteprimjerizHrvatskebivšegapremijeraSanadera,štolijeonsvepokrenuo.Svismogaslavili,vrlointeligentaniobrazovančovjek,nećuništarećidoksudnekažesvoje,aliipakjeupritvoru.MiimamočakivećihSanadera,da-nasihglorificiramo,danasseonijakopunopitaju,abilobizanimljivovidjetištobisnjimabilodapravnisustavuBiHfunkcionira.Dakle,mismojošjakodalekoodEU kada govorimoopravnomeoblikovanju.

JošćujednuvrlozanimljivustvariznijetiprijenegoprijeđemnatemupoložajaHrvatauBiH.Informacijeradi,nakonštojenašaKonferencijaodržanauMostaruinakonštojeusvojenadeklaracijakojusmoplasiraliumedije,aliiposlalisvimvažnimpredstavnicimameđunarodnezajed-nice i EU uBiH,prijenekihdesetakdanaprimilismopi-smoodpredsjednikaEuropskekomisijegospodinaJunkerakojisejezahvalionaprimljenimmaterijalimasnaznakomdajepomnoproučiosadržajdeklaracije.Mislimdasmosamimtimdogađajem,dajenetkopročitaotematerija-lePaneuropljana,napravilivažnustvar.NetkoćeotomedobrorazmislitiimoždaizaslanicimaiKomisijiuBiHnanekinačinsugeriratinekestvari,jeripaksevrloozbiljanbrojljudiokupionaKonferencijiidonioveomaznatnezaključke.

Asadamidozvolite,budućidasmouHrvatskoj,ajasamHrvat,dakažemnekolikostvariohrvatskojpoliticiuBiH,oodnosuHrvatapremaBiH,zapravokolikoHrvatskamožeutjecatinanekestvariupromjeniodnosaHrvatauBiH.Dakle,HrvatisujedanodključevarješenjauBiH.Njihovstatus,značipolitičkaorganiziranost,nijejasnodefinirana.Situacijajetakvadaimatedvaentiteta:RepublikuSrpskuu kojoj je 90%srpskogastanovništva,odaklesuprotjeraniiHrvatiiBošnjaci,dioBošnjakasejevratio,aHrvatave-omamalenbroj,iimateFederacijuukojojjedominantnabošnjačkajedinicateusvakomutrenutkumoženabilokojinačiniufederalnojVladi,iuParlamentuinadrugimrazinamapriličnopreglasatiHrvate.Pitanjejezapravotkojetuodgovoranucijelojtojpriči.Dasamjapolitičaridanisamuspješan,podniobihostavkuimoliodaposlovepreuzmenetkotkoznaimože.

Hrvati imajunekolikoključnihproblema.Natepro-blemeosvrnulaseVrhbosanskanadbiskupijanasusretusvećenikaVrhbosanskenadbiskupijepodpredsjedanjemkardinalaVinkaPuljića23.rujna,dakle,prijenepunih20 dana.Tomuželimdativelikupozornostjerjeveomavažandokumentkojijeizašao,iakojošnijepremamedijskimodjecimadaovelikaefekta,alijesažeosvufilozofijuod-nosaHrvatapremaBosniiHercegovini.Onsesastojiiztridijela,premdasusviisprepleteni,nijedugaliunjemjesažetosveštojerelevantnozautvrđivanjestanjaipolo-žajaHrvatauBiH,aosimtogasetudajuinekesmjernice.NanekijenačinštetaštoseCrkvasamauključujeutakveprocese,doksusdrugestraneipakvjerskezajedniceuklju-čeneudruštveneproceseuBiH.Menijeuvijekdragokadaseoneuključenanačindautječunadobročovjeka.Kadasemanipulirasavjerskimzajednicama,tojedakakoštetno,

alikadaseradikakosejeovajputaradilo,tosamuvijekspremanpodržati.

UizjaviizmeđuostalogastojidamnogiHrvatizbogra-zličitihpolitičkihinteresanesretnogarataizbunjujućegaporaćauovojzemlji,ovuzemljunesmatrajusvojom.Dr-žimdajetoključniproblemrješenjapoložajaHrvataika-tolikauBiH.Nažalost,nekiHrvatiBiHgledajukaomaćehu,aposebnoonimojiizHercegovine(jasamizHercegovine).Punojerazlogautomeikrivnjajenastranimajke,danekažemmaćehe,aliidjece.Hrvatikojisu,usputbudireče-no,glasalizaneovisnuBosnuiHercegovinu,ostalisunanekojvjetrometiniizmeđuHercegBosne,realizacijiWas-hingtonskogasporazuma,kojičakpredviđakonfederaci-juFederacijeBiHsRepublikomHrvatskom,DaytonskogasporazumaiimplementacijanekihaneksaDaytonskogasporazuma.Ništaseodnavedenoganijerealiziralo,nara-dostnekihilinanesrećumnogih.

Dakle,Hrvatiopravdanopostavljajupitanjegdjesuoni

danasuBosniiHercegovini,štoseodnjihočekujeipitaliihitkoikadazamišljenje?KaodasesveuBiHodvijabezznanjaHrvata.Nonijetako.Ipak,kolikogodkukali,nasvimrazinamavlastisjedepredstavnicihrvatskoganaroda.Pomojemskromnomemišljenju,upravoonikojisjedeuvlastitrebajusebipostavljatipitanjekakosuodgovorniikolikosuodgovornizaaktualninezavidanpoložajHrvatauBiH.TrebakrenutiodovogaštouIzjavistoji,tj.promije-nitiobrazacponašanja.Hrvatskipolitičariprijesvegatre-bajuBiHsmatratisvojom,alinedeklarativnonegoiskreno,bezfigeudžepu.Tadeklarativnostijestproblem.Nažalost,značajanbrojnjihkojiredovnoprimajuplaćeizdržavnihjasalaBiH,tuzemljunesmatrajusvojom.Zatovjerujemdajeovajdioizjaveprijesvegaupućennjima.

Svakakojevažandioizjaveionajgdjestojikakonepo-stojinacionalnastrategijaopstankaHrvataikatolikanapodručjucijeleBiH,štojetemapovezanasaprethodnom.KakoćepostojatistrategijaakoseBiHnevoli,asdrugestranekakoćepostojatistrategijaakoimaonihHrvatakojisebesmatrajuHrvatimasamonasvojempodručju,primje-riceuHercegovini.ViimatepodjeluHrvatanabosanskeihercegovačke,štojeveomaružno.HercegovcismatrajuBosancemanjimHrvatimadokbosanskiHrvatismatrajuHercegovceprevišeradikalnima.StrategijaBiHidenaovo:

U Bosni i Hercegovini ima četiri ideologema: srpski,

hrvatski, bošnjački i mogu reći jugonostalgičarski ili komunistički.

Taj četvrti je stvarno ideološki, znači njegovi zagovornici još uvijek su

uvjereni da je tada bilo dobro, da je drug Tito spajao bratstvo i jedinstvo.

Tri ostala ideologema – hrvatski, srpski i bošnjački – zapravo su samo mehanizam ideologije u

BiH, a ideologija u BiH je privatni interes, ali to nije samo u BiH.

24


“Nitiznamootkudaidemo,nitiznamokudaidemo!”Nemajasnepolitike.

UnekolikotočakaizjavesvećeniciseosvrćunavanjskečimbenikekojipridonoselošemupoložajuHrvataitusunaveliovo:“Dominantnesrpskeibošnjačkepolitikenema-juspremnostiprihvatitihrvatskinarodkaokonstitutivanijednakopravanucijelojBiH,danepostojistvarnavoljakodmeđunarodnihpredstavnikazareformomnepraved-nogainefunkcionalnogaDaytonskogasporazumaatimeiUstavaBiHkojimbisvatrikonstitutivnanarodabilajed-nakopravnaisvigrađaniimalijednakapravausvakomedijeluBiH.”

Svećeniciseutrećempoglavljuizjavejasnoopredjelju-juzaBosnuiHercegovinu.Dakle,svećeniciVrhbosanskenadbiskupije.UBiHimatetrinadbiskupije:vrhbosansku,mostarskuibanjalučku.Bilobizanimljivočutištomislesvećeniciiizdrugedvijenadbiskupije.Dakle,izjavljenojedaje“BosnaiHercegovinanašadržava,Sarajevoglavnigrad,”dasu“državnazastavaihimnaBiHtakođerdiosa-dašnjegidentitetaBiH,”da“sekaosvećenicineodričemonijednogadijelaBiHkojepripadakatolicimaujednako-pravnosti”.

Utimtrimazaključcimasadržanajesvafilozofija.Ondaopetprebacujulopticuurukehrvatskihdužnosnikapakažu:“…dasulegitimnipredstavnicihrvatskognarodadužnizalagatisezapravaHrvatanacijelomepodručjuBiHsposebnimnaglaskomnaRepublikuSrpsku.”“Duž-nizalagatise”,jednaodfrazakojajedominantnauovojkonstataciji,dakle,blagosureklidasenezalažukolikobitrebaliiovomIzjavomsezapravoinjihpokušalododatnomotiviratidaseuključeuovajproces.PosebanjenaglasakstavljennaRepublikuSrpsku,jerjehrvatskapolitikauBiHpopriličnojasna,RepublikuSrpskunedirajte,onanasnezanima,nastunema,ajmosebavitiFederacijom–štojeMiloradDodigjedvadočekao,jertokoristikaoargu-menttrećegaentitetakojiHrvatimatrebadati,alisamonateritorijuFederacijeBiHipomoćutoganapadaSarajevo.Zamislite,Hrvatinaivnonjegapodržavajuismatrajugavelikimprijateljem.

Sada,kadaspomenemoovuzastavuihimnu,vratitćusenadvijestvariusportu.Prvoćuuzetiprimjernogometa.KadaigrareprezentacijaBiHnajvećimdijelomsestomreprezentacijompoistovjeteBošnjaci(zastavatrokutasa

zvijezdama).Bošnjacičestonosezastavusljiljanima.Kadabihjauzeošahovnicuujednuruku,audruguzastavuBiHidošaonanogometnistadion,neznambihlisedobropro-veo.Hoćureći,kolikogodHrvati,apogotovoSrbibježaliodBiH,tolikojeBošnjacivišegrle.Bošnjaci,naravnonesvi,smatrajusebeisključivimnositeljimapravaidentitetaBiH.Štoimnjihmivišedajemo,toihonivišesebiuzimaju.NećeIzetbegovićnikadajavnokazati:“Ok,idemonapravitikaoštojeNelsonMandelanapraviouJužnojAfricizabranivšisvezastaveosimslužbenetakodaseslužbenazastavauvi-jeknosilanaterenekadajeigralabilokojareprezentacija.”NećeIzetbegovićnikadakazati:“Nemojtenabilokojuuta-kmicunositizastavusljiljanima.”IstotakoDraganČović,hrvatskičlanPredsjedništvanikadanećenpr.načelnicimaopćinarećidaispredzgradestavezastavuBiHgdjesuHr-vativećina.UmojojopćiniuPosušjunemaispredopćinezastaveBiH.BiobihsretandanašParlamentodlučipri-hvatitinovuhimnuizastavu,jersusadašnjenametnute,aliteškosemogudogovoritiokotoga.

(Potom je sudionicima prikazan početak boksačko-gamečakojisejenoćprijeodržaouŠirokomeBrijegu:https://www.youtube.com/watch?v=bSUgq8tPZwA).

Vidjeliste,alimoždavamnijejasnoočemseturadi.Dakle,sinoćjeuŠirokomeBrijeguusrcuHercegovineodržanmeđunarodniboksačkimečukojemjejedanodboksačabionašproslavljeniboksačDamirBeljo.OnjeHr-vat,HrvatizMostara.Kadadolaziuring,BeljojeogrnutzastavomBosneiHercegovine,njegoviprijateljiisprednjeganosezastavuhrvatskognaroda,audvoranisvirapjesmaHercegovinausrcu.BeljozapravotimepokazujedajeBiHnjegovazemljaidajuonkaoHrvatvoliipoštuje.TimešaljeporukusvimauBiHdajetozemljasvihnjezi-nihnarodaigrađana.Notujejošjedanvažandetalj.Prijesamogapočetkamečaintoniranesudržavnehimne.Kadajekrenulaintonacijabosnanskohercegovačkehimne,udvoranisukrenulizvižduci,dakleHrvatisupočelizviž-datinahimnusvojezemlje.Beljoje,atosevidinasnimci,timebiopogođenipokazaosvimakojizviždedaprestanu.Ividjeliste,prestalisu.Takosevolisvojazemlja,iskreno.Onjesportskiautoritetijednomgestomjeuspioušutkatidvoranu.ZamisliteštobisvenašipolitičarimoglidasuiskrenipremaBosniiHercegovini!

Anne-Marie Eyben-Fankhauser , PredSjednica Peu švicarSke

Gospodine Alain Terrenoire, predsjedniče međunarodne Paneuropske unije, gospodine Pavo Barišić, predsjedniče Hrvatske paneuropske unije, dame i gospodo,

kaopredsjednicaPaneuropskeunijeŠvicarske,želimsezahvalitinapozivuiprenijetivamnekezanimljivečinje-niceosvojojzemlji.Švicarskaimademokracijuveć700 godinaionajošuvijekfunkcionira.Turbulentnavremenadolazilasuiprolaziladokkonačnotrihrabranarodakan-tonaUri,UnterwaldeniSchwyznisupriseglinavjernost

nalivadiRütliblizuLucernskogajezera1291. godine.Svrhatogabilajeosnažitisenasuprotdrugimpokraji-

namatepokušatiodržatimir,kršćanstvoislobodu.Kakobisezaštitio,savezjenapravioodlučankorakpremafede-ralnojdržavi,akasnijesusepridružiliidrugikantoništoje 1848.godinedovelodostvaranjakonfederacije.Danasfederalnudržavusačinjava26autonomnihkantona.Po-sljednjeproširenjefederalnihdemokratskihpravaticalosejeosamnaestogodišnjakakojimajeuožujku1991. dano pravoglasovanja.

Švicarskeinstitucijeipolitičkeorganizacije20. st. odra-žavajuiskustvaproteklih7stoljeća.Metodevladanjarazvi-lesuseprijesvegaprocesimapostupnihpromjenakakosejeteritorijširio,anenaglimprevratimailirevolucijama.

25


Odobraneosnovnihslobodau13.stoljeću,glavnismi-saosavezatrijudolinakojesučinilejezgrukonfederacije,kaoipozadinadanašnjihraspravaofederalnomesustavu

–osnovnapotrebazaregionalnomautonomijom–nikadanijedovedenaupitanje.

Zbogsvojegapoložajausrcukontinenta,Švicarskajenei-zbježnomoralaosjećatisukobeueuropskojpovijesti,prem-dajojjenjezinafizičkageografija(60%Alpe,30%Švicarskavisoravan i 10%Jura)pružalaodređenurazinuzaštite.

Njezinaneutralnost,proglašenau16.stoljeću,upo-četkujebilanaprostosredstvosamoodržanja.Ustaviz1848.godine,čijesuglavneodredbeidanasnasnazi,daojepravniizričajlekcijamanaučenimaizšvicarskepovi-jesti:jedinstvoHelvetskedržavemogloseostvaritisamopoštujućiindividualnostnjezinihdržavačlanica.Dužnostifederalnevladestrogosudefiniraneinavedeneuustavu:održavaunutarnjuivanjskusigurnost,čuvakantonalneustaveiodržavadiplomatskeodnosesdrugimdržavama.DoksutemeljnagrađanskapravazajamčenaEuropskomkonvencijomoljudskimpravima,pravausmjerenazaštitipojedinačnihšvicarskihgrađananavedenasuufederalno-meustavu,federalnimzakonimatekantonalnimustavima.

Pomojemmišljenju,veomadobartemeljzapostizanjepozitivnihrezultatajestobrazovanje,alinesamovisokoobrazovanje,negoisvladavanjeprofesionalnihdjelatnostiipraksautvornicama,štojošuvijekveomadobrofunkci-onirauŠvicarskoj.

Takostižemodopojmovanašegafilozofa,gospodinaCoudenhove-Kalegrija,osnivačaPaneuropskeunije1923.

godine,snjegovimrealističkimidejamaodržanjamirara-zvojemdemokratskihinstitucija,odgojem,kršćanstvomistvaranjemprofesionalnihdjelatnostitepoštivanjemgra-đana.Sveteidejenakoncućenasdovestidoekonomskogablagostanjaimira,kojijeidanasnajvažnijicilj,aktualnijinegoikad.Snjegovimseidejamairazmišljanjimaupot-punostislažem.

Zaključno,mislimdasemoramoujedinjavatiibitiotvo-reninovimidejamateučvršćivatidobreodnoseučovje-čanstvu,aneserazdiratiokomeđusobnihrazlika.

Hvalalijepanapažnji!

Aleksandar Jakir , dekan FilozoFSkoga Fakulteta Sveučilišta u SPlitu

Poštovane dame i gospodo,

zahvaljujemsenapozivunaovajvažanskupnatemuIdeologemi, totalitarizmi i istina,auvjerensamdaupravopaneuropskaperspektivamožedativažandoprinospomi-renjueuropskihpovijesti.Dosadasmočulivažneporuke,jabihdodaojošneke.20.stoljećenedvojbenomožemooznačitikaovrijeme

politikeorganiziranogaludila,prisilneutopijei“megau-miranja”,kakogajedefiniraoZbigniewBrzeziński,tijekomkojegajeubijenonebrojenomilijunaljudispredumišlja-jemupolitičkimotiviranimpokoljima,kojesuprouzročilitotalitarizmi:boljševizam,fašizaminacionalsocijalizam.

Historiografijanesmijeizbjegavatiistraživanjakojaćesebavitibolnimpitanjemnasiljaizločinazasnovanoganapolitičkoj,etničkojilivjerskojmržnji.Pomojemdoj-mu,premalosepozornostiposvećujeistraživanjukultu-resjećanjapremažrtvama.Nažalostnačinnakojisusejugoslavenskekomunističkevlastiihistoriografijapodnjenimutjecajemodnosilipremazločinimainjihovoj“po-litizaciji”jošuvijeknijeupotpunostiprevladan.Razdobljeizmeđu1945. i 1990.uHrvatskojbilojede factorazdobljenegacijeiorganiziranogazaboravakomunističkihžrtavauJugoslaviji.

Iznenadilibistesekolikojemalostudijadosadaprove-denokojibinaznanstvenoutemeljennačinistražiliraspo-loživeizvorekojisvjedočeoteškojpovijestinasiljaikon-flikatauovomedijeluEurope.Znamolidovoljnootomekakojemeđuetničkonasiljeutjecalonapolitičkeodnose,migracijeirađanjenovoganasilja,ikakojekomunističkavlast“politizirala”masovnezločinekojisuobilježilikrajDrugogasvjetskogrataiporaćerecimouHrvatskoj?

Mišljenjasamdapostojivelikapotrebazabudućimkom-parativnimstudijamakojećepovezivatietničkekonflikteiodnospremanjimautotalitarnimdruštvima.Rezultati

26


istraživačkihradova,aneslobodnapolitičkatumačenja,trebajubititemeljemedukacijebudućihnaraštajaoozbilj-nimpitanjimavezanimazaproblematikusjećanjaipamće-njakadjeriječonaslijeđutotalitarnihrežima.

Simbolitotalitarnihrežima,nažalost,tusuporednas.Kadseogromnikukastikrižpojavionatravnjakunogo-metnogastadionauSplitudoistajetrebaloodmahrećidanemanikakvihdilemaštosetičepovijesnogsadržajasimbolasvastikeu20.stoljeću.Holokaust,kojijepočinjenuznakusvastike,fundamentalnojeosporioosnovecivili-zacijeiimauniverzalnoznačenje.Nikakavpovijesnirevi-zionizamnemožeargumentiranoosporitičinjenicudajenacional-socijalističkaNjemačkaorganiziralasistematski,birokratskiorganiziranimehanizamzamasovnouništenjeeuropskogažidovstva,aštoseutomeoblikuupovijestijošnijezabilježilo.Potpunojeinedvosmislenojasnoštojena-cizambio,adanašnjademokratskaNjemačkaidemokrat-skaItalijastogasuislužbenozauzelijednoznačanstavdafašizaminacionalsocijalizampredstavljajuapsolutnozlotalijanskeinjemačkepovijestiizaključili:“Jedino ako ka-žemo sve o našoj prošlosti, moći ćemo braniti našu budućnost”!

Načindasenapokondovršejalovesvjetonazorskena-zovihistoriografskeraspraveuHrvatskoj,idasetetememaknuizpolitičkogadiskursa,jestzauzimanjeistogatakvajednoznačnogastavasvihdemokratskihsnagaovogadruš-tva i osuda svihhrvatskihvarijantitotalitarnihideologija20.stoljeća.

Odgovornostdainovinaraštajishvateštosimbolitota-litarizamaznače,ležinasvimanama,acijelaobrazovnavertikalautomeimaposebnuuloguiodgovornost.Ne-upitnommisečinivažnostpristupaodgojumladihljudikojijetemeljennademokratskimvrijednostima:odvrtićadovisokogaobrazovanjaiznanstvenihinstituta.Nanaj-nižimrazinamanezamjenjivuulogubitumoraoodigrativjeronaukkoji,akojesttemeljennakršćanskojporucilju-bavi,morabitinajsposobnijiprokazatiprotucivilizacijskevrijednostikojesimbolizirakukastikriž,ustaškaisvaka drugatotalitarnaikonografija.Nasrednjimrazinama,uzcjeloviteudžbenike,osobituuloguimaangažmanprotivnasiljakojijeodgolemogapraktičnogaisimboličnogazna-čenjaupravoudobikadsumladiljudizadnjiputpodložniodgojnimintervencijama,ananajvišimrazinama,visokoš-kolskimiinstitutskim,neophodnonamjeraščišćavanjetemeljnihpojmovaideologijaitotalitarizamapovijesti20.

stoljećakojimavladajunesamoneznanjeikonfuzija,negoponekadivrlociljanaideološkainajvišeodsvegapolitič-ko-stranačkamanipulacija.

Našajezadaćanafakultetimanakojimaseobrazujubudućiučiteljiinastavnicipovijestipromicatisvijestoos-novnimzadaćamasuvremenehistoriografije,kojasvakakomora biti svjesna svoje odgovornosti. Odgovornosti koja proizlaziizčinjenicedaupravonastavnicipovijestiusmje-ravajunovegeneracije.Svikojisebavehistoriografijommorajubitisvjesniopasnostikojaležiusvakomeinstru-mentaliziranjupovijesti.

Povjesničarikojisenaznanstvenoutemeljennačinbaveprošlošću,uvjerensam,mogudativažandoprinospozna-vanjuirazumijevanjuprošloga,aštopridonosiiboljemurazumijevanjunašesadašnjosti.Pritomekonstrukcijapo-vijesnogapamćenjanijepukareprodukcijaprošlogadoga-đanja.Potrebnojerazlikovatislikeipredodžbeprošlostiodpovijestikaorezultatametodičnogaistraživanja.

Tema suočavanja s krvavom hrvatskom prošlošću u 20. stoljeću aktualizirana je ove godine obilježavanjem 70 go-dina završetka Drugoga svjetskoga rata i komemoracijama žrtvama rata i poraća, a što uključuje i stradanja na Bleiburgu i Križnome putu. Samo na području Slovenije do sada je pro-nađeno otprilike 600 masovnih grobnica, od kojih je dobar dio povezan s Križnim putem. Osnovne činjenice više nisu sporne, ja to sada uzimam kao primjer, mada se u historiogra-fiji ističe da još nisu dostupni svi izvori i da još “nisu točno utvrđene sve povijesne činjenice”. U komunističkoj propa-gandi govorilo se je o “obračunu s narodnim neprijateljem”. Danas više ne može biti sumnje da se radilo o masovnome zločinu koji su jugoslavenske vlasti sustavno provele nad za-robljenicima. Pri tome valja istaknuti da su svi pobijeni bili žrtve, ali svi sigurno nisu bili i nevini. Bleiburg i Križni put se još uvijek doživljava kao vrlo delikatna tema koju tobože nije moguće jednoznačno obraditi i koja još uvijek izaziva brojne polemike. Dio odgovornosti za takvo poimanje u jav-nosti svakako snose i mediji. Kada se govori o Bleiburškoj tragediji, često se stječe dojam kao da se činjenice ne mogu utvrditi, odnosno kao da ih neki ne želi čuti, pa to ostavlja prostor za manipuliranje i politiziranje.

Jedanodproblemaodnosisenaumanjivanjeiliuvećava-njebrojastvarnihžrtava.Navođenjempreuveličanihbrojkikojenemajusvojeutemeljenjeuizvorima,i/ilikojesure-zultatnestručnihobrada,pridonosiseširenjulaži.Utvrđi-vanjebrojažrtavatrebaobibitiposaopovjesničarakojisuspremnipredanoiobjektivnodonijetizaključkenatemeljuraspoloživihdokumenataisvjedočanstava.Nažalost,vid-ljivojedaseone,usvojevrsnomenadmetanjuokobrojažr-tava,znajurazlikovatičakustotinamatisuća.Takvimpri-stupomdemonstriraseneozbiljnostineodgovornost.Itonesamopremažrtvama,većipremacjelokupnojjavnosti.

Javnepolemikeimanipuliranjadovelasudostanjakojenikakonepogodujeracionalnomudiskursu.Akopogleda-movelikuvećinuobjavljenihpublicističkihtekstovaoovojtemizadnjihdesetljećapostajejasnodajesvakastranakojajedonosilapolitičkimotiviranezaključkezatoza-sigurnoimalasvojemotive.Pokušajimanipulacije,biloupolitičke,ekonomske,vlastiteilibilokojedrugesvrhe,zasvakusuosudu.Nažalostsvjedocismodasejošuvijeksa

Mišljenja sam da postoji velika potreba za budućim komparativnim studijama koje će povezivati etničke

konflikte i odnos prema njima u totalitarnim društvima. Rezultati

istraživačkih radova, a ne slobodna politička tumačenja, trebaju biti

temeljem edukacije budućih naraštaja o ozbiljnim pitanjima vezanima za

problematiku sjećanja i pamćenja kad je riječ o naslijeđu totalitarnih režima.

27


brojemžrtavamanipulira.Tekkadapovjesničariotomkontroverznompitanju

progovoreslužećisemetodamakritičnepovijesnezna-nostiijezikomčinjenica,amedijskiprostorvišenebudezagušeninterpretacijamaonihkojisebiuzimajuzapravodaotomegovorebezpoznavanjačinjenicaiizvora,moćićesedoćidorealneprosudbezbivanjaizsvibnja1945. godine,tj.dopovijesneistine.Ratnizločinisuzločinipo-vrederatnihzakonaiobičaja,akažnjavanjezločinacajereguliranonizompravnihdokumenata,pabezobziragdjesezločindogodioonseidaljetrebaklasificiratikaozločininepostojinikakvoopravdanjezanjega.Nesumnjivojemeđustrijeljanimabiloiratnihzločinaca,aliimnogovišenevinihljudi.Zločinačkimmasakrimanevinih,pojedin-cisuisamipostalizločinci. Nemavećihilimanjihžrtava.Nehumanojeodvagivanjeimjerenjeutomesmislu.“U poštovanju tuđega života ne može biti razlike ni nacionalne, ni konfesionalne, ni svjetonazorske, ni stranačke”riječisukardi-nalaJosipaBozanića,akojijenadodao“Crkva oplakuje žrtve, Crkva oplakuje krvnike. Ona se bori protiv grijeha i vrši službu pomirenja s Bogom i među ljudima.”

25.siječnja2006. donesena je Rezolucija 1481VijećaEu-ropeo potrebimeđunarodneosudezločinatotalitarnihkomunističkihrežimakojomsepozivanaprocesuiranjezločinacaiosuđujekršenjeljudskihpravaodstranetota-litarnihkomunističkihrežimaikojomsesnažnoosuđujezločinekomunizma.IRepublikaHrvatskajeprihvatilaod-lukeoveRezolucije,alijošuvijeksečinidasenijedalekoodmaklousuočavanjuiprocesuiranjuzločinakomunizmauHrvatskoj.ZaBleiburškutragedijuiKrižniput,štosamuzeokaoprimjer,nitkonijeodgovarao.Stječesedojamdasuseinakondemokratskihpromjenadugorelativiziralizločinikojesupočinilikomunisti,apričemsezaboravljalodazločinostajezločinbezobzirajesuligapočinilipripad-nicipobjedničkeiliporaženestrane.

Danas,kadpostojeuvjetizaotvorenuraspravuiznan-stvenidijalog,valja imatinaumuda je“nezaobilazno(...)suočitisesprošlošću”bezčeganećemobiti“ustanjuosuditiisuditisvakizločin”.Uvjerensamdajedinoistinamožedovestidopomirenja,auotkrivanjupovjesneistinekojaćebitičvrsttemeljpomirenjahistoriografijamožeimoradatisvojdoprinos.HvalaVamnapozornosti!

Nevenka Nekić , PotPredSjednica HrvatSke PaneuroPSke unije

“DUHOVNE VRIJEDNOSTI INAJNOVIJESVJETSKOZAKONODAVSTVO”

Početkom20.stoljećapokazalesuseopravdanebojaznidasvijettoneunovo,tamnorazdoblje,kojećesekasnijepotvrditiustrahotamaPrvogaiDrugogasvjetskogarata,atakođeriutrimasličnimideologijama,samorazličitihimena:ufašizmu,nacizmuikomunizmu.

KadajebudućisvetacMaksimilijanKolbe,mučenikizAuschwitza,studiraokaomladiklerikuRimu1917. godi-ne,gledaojezapanjenišokirandemonstracijesotonista.Demonstracijesu,navodno,bilepriređeneupovodu400. obljetniceLutherovesecesijei200.obljetniceonogama-sonskogafamoznogasastanka“Kodguskeiroštilja”24. lipnjauLondonu.Demonstrantisutovaljdasmatraliko-

racimanasvojemputuborbeprotivCrkve.UpovorcikojajeprolazilaRimom,dominiralesucrnezastaveslikomarkanđelaMihovilakojiizdišepodLuciferovimkopitima,anaTrgusv.Petravihorilasegolemazastavasnatpisom:SotonamoravladatiuVatikanu,papaćemudržatišvi-carskustražu!

Svevelikerevolucijebilesuprovedeneprotivnekeap-solutističkeilisamovoljnevlasti.Svesusevodileuimeljudskogadostojanstva,svidokumentiodAmeričkerevo-lucijedodanassvevišegovoreopravimačovjeka.Bogasesvemanjespominje,aunajnovijevrijemeonposveiščezavaizustavanajsuvremenijegazapadnogasvijeta.Dvadesetostoljećedovelojetajrazvojdousijanja,atota-litarizamkaočedotakvihrazmišljanja,ubraojeplodoveiuodgoju.Sekularizacijajeunekimdržavamaprovedenatakotemeljitodapostajesvojavlastitainverzija:branisesveštojeusvezisvjeromiodgojem–odnošenjarubacaikrižićaokovrata(Francuska),doodobrenjaubojstava(eutanazija,abortusi).

Opća deklaracija o pravima čovjekaiz1948.priznajedasusviljudijednakiudostojanstvu,dasviimajujednakaprava.Onaje,dakle,ubitibilaantropocentrična,kazivaladajeusredištusvijetačovjek,razuman,slobodan,odgovoran,sposobanzasolidarnostiljubav.Onjepolaznačesticausvemiru.NespominjućiBoga,čovjekjestvorenzaSmrt,nijeosobanegojepojedinac,višeilimanjekoristan,spra-vomnasrećuiužitke.Onnemoraprepoznatiistinu,uvijekmožepronaćikonsenzusumjestoistine,obliktolerancije,avrijednostikojimateži,samosuodrazonogaštoodabere.TaDeklaracijasadržitemeljeonoga“novogaprava”.Svu-daseutimzapadnjačkimustavimaističenadnacionalnifaktorusvem,paiuodgoju.Krozakteselukavoikaoprogresivnouplićeateizam.

Utojhalucinantnojsvaštarnicisvakatemaupućujenasvedrugekaouigrizrcala.Pogledajmo:siromaštvoupu-ćujenapučanstvokojegaje,kažu,previšepagatrebana

28


suvremeninačinistrijebiti;odnjegaseidenasigurnostidostatnostprehrane;odnjenajavnozdravstvokojetrebapomaloukidati(danasvrlonaglašentrenduEuropskojuni-ji!);ondanijedalekonipravonaeutanazijuiraznenoveoblikeeugenizma,odakleproizlazipodrškaradikalnomufeminizmu;nasrtajnaobitelj,oduzimanjeraznihpravaobiteljiiprijenosnadržavneustanove;promjenaseksu-alnogaodgoja(traženjedasedjeciod13godinadopustisamoodlučivanjeospolnomeživotu!),odatlesedolazido

“novihljudskihprava”kaoštojespolnaorijetnacija,pri-znavanjebrakovasvihspolnihorijentacijakaoiusvajanjedjeceunjima;tražesenovi“oblicitolerancije”;postavljajunovisudovi(Haag);uključujusvevećapravameđunarod-nihagencijakojeakumulirajukapital,anevladineudrugečestopostajuekspozituralažnihagencijazaljudskapravaiprimajufinancijekakobinaterenuproveleoveteorijeupraksi.

Deklaracija iz 1948.poprimila jeposve novo lice, iako je u svojimčlancima (bez spominjanja Boga)sačuvalaosobu(članak6,8,10,11,12,13,14itd.),alisepojavljujesvečešćeterminpojedinac(članak3,15,19,29,30).Završni30.članakkaže:”NištaseuovojDeklaracijinemožetu-mačititakodapodrazumijevapravonekedržave,skupineilipojedinca,dapoduzmubilokojudjelatnostiliizvršebilokojičinkojimseuništa-vajuprava i slobodekoji suovdjeutvrđeni”.

ČinjenicajedaovaDeklaracijajoščuvapravozaroditeljeiobitelj:“…Obiteljjeprirodniitemeljniele-

mentdruštvaiimapravonazaštituoddruštvaidržave…”(članak16),amalodaljeučlanku26.izmeđuosta-logakaže:“Roditeljiimajupravopr-venstvauizboruvrsteobrazovanjazasvojudjecu…”

TijekomvremenamnogobrojnepodinstitucijeUN uni-štilesuonajdioneotuđivihljudskihpravaizDeklaracije1948.,aosobitorođenjemorganizacijeimenom“Commis-siononGlobalGovernance”(Komisijaosvjetskomvlada-nju).NakonferencijiuRiju1994.godinepredočenjego-lemisvjetskiprojektozakonjivanjajedinstveneSvjetskevlade,globalneuprave,zakojujetekstnapisaoJanTin-bergen,dobitnikNobelovenagradezagospodarstvo1969. TajprojektjenaručilaorganizacijaUN ikasnijegausvojila.Evojednogaizvatkakojisadržielementeokojimatrebadobropromislitidasenebiizvrgliutotalitarneoblike:“Nacionalnevladevišenemogurješavatiproblemečo-

vječanstva.Potrebnajesvjetskavlada.NajboljinačindasedotogadođejestsnaženjesustavaUN.Unekimbisluča-jevimatoznačilodatrebapromijenitiuloguagencijaUN takodaoneodsavjetodavnihpostanuizvršne.TakobiFAO postaosvjetskoministarstvopoljoprivrede,UNIDO bipostaosvjetskoministarstvoindustrije,aILO svjetsko ministarstvosocijalneskrbi.Udrugimbislučajevimabile

potrebneposvenoveinstitucije.Onebisemoglesastojatiod,primjerice,stalnesvjetskepolicijekojabiodnacijamo-glazahtijevatipojavljivanjepredmeđunarodnimpravnimsudomiliprednekimdrugimposebnostvorenimsudovi-ma.KadnacijenebipoštivaleodlukeSuda,bilobimogućeprimjenjivatisankcije,kakonevojne,takoivojne”.

Povelja o temeljnim pravima EU iz 2000.godinesadrži54 člankaisukladnajePovelji UN,takođerbezspominjanjaBoga,kršćansketradicije,alidodajućitzv.“novaljudskaprava”.Tosunpr.pravonaseksualnousmjerenjekojezasobompovlačisvaostala:pravonasljeđivanjauistospol-nimbrakovima,usvajanjadjece,kaoštoihnavodiinizostalihzakonskihpodakata.

NaprvipogledobjeDeklaracije (UN i EU)sadržesveelementečovjekovihslobodapaseantropološkaimoralna

dramajedvanazire.Uobamasluča-jevimaradiseonovomeglobalizmukojimosobapostajepojedinacizvr-gnutideologijinovihprava,aunji-maukonačniciobiteljgubismisao.Timesegubiismisaoodgojadjeceuobiteljikojiseprepuštaustanovamaucarstvutolerancijesvegaisvačega.Tajsadavećvidljiviagnosticizamiateizamujavnimnastupima,ovoza-konodavstvoneprikrivenopokazuje.TrebasečuvatidasetonepretvoriuonolicenastupajućegadobakojejenaTrgusv.PetrauRimuvidioiKolbe1917.,apotomujamigladiuAuschwitzu,gdjejeumrodajućisvojživotzadrugoga.Natomemjestuda-naspiše:“Čovjekčovjeku”.Alinovizakonitospreziromodbacuju.

Od vremena postanka ovih do-kumenata prošlo je pedesetak go-dina i ustanove koje su danas bitne u oblikovanju socijalne, idejne ilipedagoškemisli,dobrosuprikrive-

neuraznimnaizgleddobrotvornimorganizacijama.Odosamdesetihgodinaprovodesespecijaliziraniprogramikojiimajuzaciljsmanjenjebrojapučanstvaiučvršćivanjejedinstvenesvjetskevlade.Zatujesvrhupotrebnorazoritikršćanstvo,aliinekedrugereligije.Tuseujednouništavaionajdiokršćanskogasocijalnoganaukakojiseostvaru-jeuraznimvidovima,paiuUdruzisv.VinkaPaulskoga.MnogefinancijskeipolitičkeorganizacijenastojeuništitiekonomskimmjeramapučanstvoAfrike,JužneAmerike,Azije.Rafiniranimzakonodavstvomtonekinastojeraditii u EU.Takođerpostojeorganizacijekojedonoseodlukeopravuroditeljanaodgojdjece,pravilaradauškolamaidjelatnostiCrkve.Okupljeneokonekihmeđunarodnihorganizacija,oneumnogimzemljamapokrećukontrakul-turu:nudetzv.lakedroge,podupirunajgoruvrstuglazbe,književnostiilikovnosti,nudeslobodniseksodnajranijihgodina,svakuvrstuhedonizmaproglašavajuslobodamaitd.itd.Međunjimaimaicijenjenihinstitutaiagencija.

Povezanezajedničkimciljem,teseorganizacijebaveizvozomidejanjihovihvizijavjerskeslobode,upravljaju

Hrvatska je postala članicom Europske Unije. Ona slijedi i mora slijediti zakonske okvire u kojima

se našla tim pristupom EU. Ima li mjesta unutar

toga za tradicionalne vrijednosti i slobodni razvitak duhovnoga

elementa i u našoj državi Hrvatskoj i u drugim

državama? Mogu li se prema principu supsidijarnosti donijeti unutar EU neka

načela koja ne kolidiraju s osnovnim zakonima, a ipak

dopuštaju tradicionalne vrjednote socijalnoga,

radnoga i inoga povijesnoga i kulturnoga naslijeđa?

29


krizama,boljerečenooneizazivajukrizeusvijetudabimogleintervenirati(primjerArgentine!).Vrlojeznako-vitaknjigakojapredstavljaprogramradazabudućnostsvijetaiujednoupozorenje:“Tehnotronskodoba”auto-raZbigniewaBrzezińskoga.Tu, izmeđuostaloga, stoji:

“Istodobnoćeseuvelikepovećatimogućnostidruštveneipolitičkekontrolepojedinca.Ubrzoćebitimogućeimatigotovostalnukontrolunadsvimgrađanima,prikupljatiipohranjivatinajnovijepodatke,kojiće,uzuobičajenepodatke,sadržavatiinajosobnijepojedinostiozdravljuiosobnomeponašanjusvakeosobe.Tećedatotekemora-tibitidostupnevlastima.Moććebitiurukamaonihkojikontrolirajuinformacije.Našepostojećeinstitucijebitćezamijenjeneinstitucijamazaupravljanjepretkriznimsta-njima.Toćetijekomsljedećihnekolikodesetljećapotaknu-tisklonostiprematehnotronskomudobu,diktaturi,štoćeostavitijošmanjeprostorazapolitičkuprocedurukakvudanaspoznajemo.Nakraju,gledajućipremakrajustoljeća,mogućnostibiokemijskekontroleumaigenetskogapo-pravljanjačovjeka,uključujućibićakojaćefunkcioniratikaoljudi,irazmišljatikaoljudi(!),moglibidovestidonekihteškihpitanja…”

Todanasuviđajuimnogiznačajniintelektualciraznihvjerskihusmjerenjakojiotomepišustručneililiterarizi-raneknjigeiupozoravaju,razobličujupolitikuinekeupit-nezakoneUN i EU.Opasnostuovimorganizacijamajeulukavojmanipulaciji.Onečestopomažunevladineorgani-zacijesizrazitokatoličkimpredznakompoput“CatholicsforFreeChoice”(Katolicizaslobodanizbor).Tanevladinaorganizacijaimaagresivnoiizrazitoprotukatoličkodje-lovanje,adobivavelikedonacije.ZadatakjojjeušutkatiSvetuStolicuiodvjetkekatoličkihorganizacijausvijetu.Unjendjelokrugspadainjegovanjebolesnogapedocentriz-ma,kojijenašaoodjekaucijelomesvijetu,paiuHrvatskoj.Stogauknjigamakojesunapopisuliteratureuhrvatskimsveučilištimakaopsihološkogradivo,možemopročitatiiovakverečenice:..”roditelji…pokažitedjecidasenetre-bajubrinutiovama,dasvusvojuenergijumoguuložitiuosobnirastirazvoj…”SAD sucentarsvjetskemoćipaseispitivanjajavnoga

mnijenjauzimajukaorelevantnazaZapadnisvijet.Takose je godine 1997.provelauSADamaanketazačasopis

“Parents”(Roditelji)ipostavilisusekriterijipoznačenju

zaameričkeobitelji.Prvavrijednostjebilaodabirdobrogaililošegazadjecu.Pobijedilajeodlukadadjecatrebajubitipragmatičariiprepoznatiisključivokoristzasebe.Drugomjestozauzelajevažnostobrazovanjazakarijeruiživot.Trećeičetvrtomjestozauzelesutolerantnostpremadevijantnimponašanjima(homoseksualnosti,lezbijstvuinjihovimbrakovimaitd.).Napetomemjestusubrakiobitelj,paslijedeprijateljstvoitd.TeknadevetomemjestuuhijerarhijivrijednostistojivjerauBoga,anadesetomesposobnostdasezadovoljiskromnimprihodom.Napo-sljednjemmjestusupatriotizam,kaoipotrebashvaćanjaumjetnosti.

HrvatskajepostalačlanicomEuropskeUnije.Onaslijediimoraslijeditizakonskeokvireukojimasenašlatimpri-stupomEU.Imalimjestaunutartogazatradicionalnevri-jednostiislobodnirazvitakduhovnogaelementaiunašojdržaviHrvatskojiudrugimdržavama?MogulisepremaprincipusupsidijarnostidonijetiunutarEU nekanačelakojanekolidirajusosnovnimzakonima,aipakdopuštajutradicionalnevrjednotesocijalnoga,radnogaiinogapovi-jesnogaikulturnoganaslijeđa?

Crkvamoraprepoznatiovenoveopasnostiiusmjeritisvojustrategijunasnažnijiidrugačijinačin,prvenstvenodajućilaicimaširiprostor.Crkvasenesmijedatizaplašitiiparaliziratiarogancijomlobijakojistojeizaprotuprirod-nihzakona.Crkvapočivapravnonavječnomezakonodav-stvukojeproizlaziizDesetzapovijediBožjih.ItujesuštinasvihsukobainasrtajanaCrkvu.

Činjenicajedajezlaoduvijekbilo,očemsvjedočiisamaBiblijakojaihnavodi.Postojalojeuraznimoblicimana-siljainakaznosti,demonskogailjudskoga,alinikadanijestavljanokaouzorikaozakonskiravnopravnodobru.Novizakonodavnivaldoniojerelativizamutakozvanomepro-svijećenomezakonodavstvu,teutjecajemnadjecuimladepočinjedramagolemihrazmjera.Crkvanetrebaprilagod-beagnostičkimnasiljimausmislupopuštanja,netrebasesramitisvojihkrozvjekoveizcizeliranihanalizačovjeka,svojeantropologijeietikekojujeiznjedrila.

TojedobronaslutiomudriiplemenitiVinkoPaulskiborećiseusvojevrijemezapomoćnemoćnima,dosto-janstvočovjekakaoBožjegabića.TomoguostvaritisamoonikojiposjedujuvjeruuBoga.Beztoganemaničovjekakao osobe.

Mislav Ježić , PotPredSjednik međunarodne Peu

UEuropskojunijiradisenapomirenjupovijesti.Nacio-nalnesupovijestičestoprikazivalejednoviđenjezbivanjakojemususesuprotstavljaladrugaviđenja.Kadasutakvepovijestislužilepoliticiiliideologiji,udaljavalesuseodznanstvenihmodelailiteorijaipribližavaleideologemima.Suprotstavljenisuideologemislužilisuprotstavljenimpo-litičkimambicijama.Trebamoćividjetizbivanjeisvojimituđimočima,utemeljenonačinjenicama,aliisagledanosasvihstrana.

Tonijenemoguće.Takvojevećbilodjelootcapovijesti

Herodotakojiježeliodasenezaboravevelikadjela(anistrahote)kojasuučiniliHeleniibarbari;onozadivljujesvojomnepristranošću.Unjeganemabitnasukobaizme-đuhelenskeiperzijskeistine.Onjeiznadtoga.ItimejevišeproslavioHelenenegoštobitobiomogaopristranimpisanjem.

Azaštojebitnonezaboravitipovijest?Povjesničaribimoglidatimnogastručnaopravdanjaiučeneargumen-te.Nojaćunavestinekolikorazloga,najjednostavniještomogu:

1. Izpovijestisemožemnogonaučiti.StariHeleniiRimljanismatralisudaseučinaprimjerimaiuzorima.TakvisuuHerodotamoždaKyriliThemistokle.Jošje

30


tomnogoočitijeuPlutarkha:postojeprimjeriizuzetnihvelikanavelikihvrlinaiopasnihslabosti,kaoštosuAlexandariliCaesar,aliitakvihkojisuslužilikaoprimjeriplemenitostiuvladanju,kaoštosuDioniliBrut,AemilijPauliliTimoleont.Midanasnismonaviklishvaćatipovijestkaopoukunaprimjerimaiuzorimaiakobismočakiuzorenašliiunovijevrijemedatoželimo:biloljudepoputCoudenhove-Kalergia,RobertaSchumanailiKonradaAdenauera,biloljudepoputMahatmeGandhiailiStjepanaRadića.

2. Bezpovijestisenemoževaljanorazumjetiništoštosuljudistvorili.Auširemsmislunipriroda:evolucijajeproširenjepojmapovijestinaprirodu.Ljudskapovijest,širokoshvaćena,obuhvaćacijelonašeiskustvo.Izpovijestiseneučisamopoprimjerima,negoseučiipo(razmjernoj)zakonitostikoja,kolikosemožeutvrditi,bitnopovećavavjerojatnostslijedanekoganizadogađajaunekimuvjetima,asmanjujevjerojatnostdrugoga.Nisutoposvedeterminističkezakonitosti,aliipakdovoljnoodređenedasenekezamisliveposljedicenekogaslijedadogađajamogusaznatnomvjerojatnošćupredviđati,adrugeisključivati.Tkodobropoznapovijest(izemljopis)možesaznatnomvjerojatnošću,uzostalo,predviđatiučinkenekogaslijedadogađaja(kojepasivnopromatramo)ili(aktivnih)potezaupolitici.Tajevrstpoznavanjapovijestiomogućilanpr.Coudenhove-KalergiuiposlijeOttuvonHabsburgdamnogoboljepredvideposljediceujedinjavanjailineujedinjavanjaEuropeprijeDrugogasvjetskograta,ilimogućrazvojprocesaujedinjavanjanakonDrugogasvjetskogarata,udobaHladnogarata,negoštosutomoglipraktičaridnevne“realnepolitike”(Realpolitik)kojipovijestnisupoznavali.Površnauzrečica“Zaboravimopovijest,okrenimosebudućnosti!”možebitidobronamjerna,alijesadržajnobessmislena,kaodakažemofizičaruilikemičaru“Zaboravitesvedosadašnjepokuse,okrenitesesamobudućimpokusima!”Timebiseizgubilosvestečenoznanje.

3. Povijestnijesamoneštoštoseuči.Povijestjeneštoučemseisudjeluje.VećjeHerdersmatraodaseBožje

stvaralaštvokrozprirodnirazvoj,prekostupnjevaneživeprirode,vegetativnogaianimalnogaživota,unesloiučovječanstvo,aovomožeitrebausvojitiBožjestvaranjeikrozpovijestrazvijatiljudskost,atoznačistvaratikulturukaoizrazljudskosti(KulturistBeförderungderHumanität).Namasepovijestnesamodogađa,negojuistvaramosvojimdjelovanjem,painedjelovanjem.Netkojojudarisvojpečat,adrugomuonaudaripečat,alisviunjojsudjelujemo.Stoga,akoželimosudjelovatikaoljudi,moramojuispoznavatiiprematojspoznajiunjojidjelovati.

Nopovezujelipovijesnaspoznajaljudeiliihdijeli? Povi-jestisemožepostaviti,dakle,sličnopitanjekaoireligijamailikaonacionalnimkulturama.Francuska,engleska,špa-njolskainjemačkaverzijapovijestičestonisubilepodudar-ne.Poljskairuskaverzijatakođer.Nisunihrvatska,srpskaibošnjačka,akoželimopogledatinasvojesusjedstvo.AipakjeunasdjeloIvanaLučićazadivljujućiodmjerenoiznan-stvenoutemeljeno,aPavaoRitterVitezovićnijesamohr-vatskipovjesničar,negoiprvakibosanskeisrpskepovijesti.

Ako povijesti vođene nacionalnim interesima trebapomiriticjelovitimznanstvenimuvidomuistinu,jošjeekstremnijislučajspovijesnimpristupimakakvisuslu-žilitotalitarnimporetcimau20.stoljeću.Onisunajočitijiideologemi,doksezadruge,nacionalneverzije,možerećidamanjeupadljiviideologemi.Onisuekstremnijitotali-tarnioblici,nacionalističkiufašizmu,rasističkiunacizmuiklasističkiuboljševizmudijelomodbačeni,aliseiiznji-hovihpretjeranostimnogotogamoženaučitioljudskojzabludivosti.OtomejeosobitojasnoipoučnopisaoCou-denhove-Kalergiborećiseprotivsvihtotalitarizama.

Blažijednostraninacionalnipogledi,međutim,jošuveli-keživeiočitujuseiusukobljenimpogledimauvelikihna-roda,iunjihovuneuočavanjumalihnaroda,iustrahovimamalihpredsilomvelikih,agdjekadaiumeđusobnimpre-drasudama.Noakojamačnotrebajednostranenacionalneverzijepovijestidanassagledatiueuropskomeisvjetskomeduhuikontekstu,iuklonitiiznjihpristranost,predrasu-depremadrugimaiuopćeneosude,nećenampomoćinitinekonovoideološkofriziranjepovijestiedabiseiznjeuklonilisvitragovimeđusobnihnasiljameđunarodimailidijelovimadruštva,ukojemćesesukobi,ratovi,nepravdeizločiniprešućivatiilitumačitiuuljepšanomesvijetlu.Povi-jestjegradilakultureicivilizacije,aliihjeirušilainanosilaboliinepravde.Samopravapovijesnaistinaudobrojvoljidasepremasvakomupokažepravednost,priznajuikri-viceižrtve,aistaknuprimjeridobra,možeizliječitirane,pomiritisukobeiizgrađivatisvijetukojemtrebajuvladatipravda,razumijevanjeipoštovanjepremadrugima.

Danassepišupovijestiisekološkogagledištajernitiratsprirodomnevodivišeubudućnost,negoupropast!Otkadsutehničkiizumičovjekaučinilitolikomoćnimdamožeozbiljnoporemetitiravnotežuuprirodi,nepoštova-njeiuništavanjeprirodeiživihbićaunjojnijevišesamoneetično,štobitrebaobitidovoljanrazlogdasetonečini,negojepostaloisamorazorno:odnosisnagaprviputupovijestikorjenitosusepromijenili,ozbiljnosuugroženiiprirodaičovjekunjoj,atozahtijevamnogovećuodgo-

31


vornostodčovjekaičovječanstvanegoprije.Tojejednaodnajznatnijihtemadanašnjicekojojovdjeisadanećumoćiposvetitipažnju,nosvakakojetrebabitidubokosvjestanizatojujetrebalospomenuti!

Vratimoseužemu ljudskomuokviru!Povijestmožesmotrištavelikihsilaizgledatinajedannačin,doneklepredvidljivorazličitosmotrištarazličitihsila,asmotri-štamalihnarodailizemaljadrugačije,iopetpremarazli-čitostiuvjetadoneklepredvidljivorazličito.Akorazličitinarodi,države,zajedniceiliskupineljudi(npr.podudarnadruštvenogapoložajaipodudarnihinteresa)djelatnoželeizgraditirazličitubudućnost,inapovijestćegledatirazli-čitije,aakoželeizgraditizajedničkubudućnost,gledatćepodudarnije!Tojevrlobitnomjerilokadaprocjenjujemoizgledezapomirenjerazličitihpovijesnihpogleda.Pomi-renjepovijestiovisiogledanjunabudućnost.

KadaseuvrijemeagresijenaHrvatskuiBosnuiHer-cegovinudogađanjesgledištanekihsredištamoćinastojalotumačitikaograđanskiratilivjekovnirat“balkan-skihplemenakojasuseuvijekmrzila”,interesdasezanjeganeponeseodgo-vornost,adasepožnještovećageo-strateškakoristposvejeiskrivioslikupovijesti.Ratarmijeprotivuglavnomnenaoružanapučanstvanijeratmeđugrađanima,negoprotugrađanskiratvladajućevrhuške.AvjekovimasunapodručjimazemaljajugoistočneEuro-peratovevodilavelikacarstva,ane

“balkanskaplemena”.Onisemogura-zumjetiizgeostrategije,apsihološkaobjašnjenjaslužesamotomudasenebi razumjeli. Štoviše, za razlikuodratovaizmeđuFrancuskeiNjemačke,ratovi na granicama carstava u jugoi-stočnojEuropinisubiliratovinarodanizemaljajugoistočneEurope.SjećamsezapanjenostislušateljstvauBeogra-dukadasamihprijedesetakgodinaupitaomoguliminavestiijedanratizmeđuHrvataiSrbaprije20.stoljeća.Većinajevjerovaladasmostoljećimaratovali,alinisumoglinavestinijedanprimjerzato!Eto,tolikosunasjelima-nipulacijipoviješćukojomsuvelikasredištamoćihtjelazbacitiodgovornost,apobrati(geo-stratešku)koristzasebeunašedane!InakontraumatskihiskustavauprvojJugoslaviji,DrugomesvjetskomeratuiuagresivnomeratusrpskogarežimaprotivHrvatskeiBosneiHercegovine,možemorećidaseonikojisunaručivalipisanjeovjekovnojmržnjibalkanskihplemenasigurnonemogupohvalitidugompoviješćubezratameđusamimsu-sjednimnarodimakakvombisemoglipohvalitinarodinaovomepodručju.Noovimajenametnutaizopačenaslikakojaihjeuguralauratoveu20.stoljeću.InametnutoimjekaosamorazumljivodasebesmatrajuBalkanom.IdaBal-kansmatrajupoluotokom–iakojedovoljnobacitijedanpoglednazemljoviddasevididajeprijezapadnaEuropa

zapadnoodpovezniceJadranaiBaltičkogamorapoluotok,negolištojetotzv.BalkanjužnoodpoveznicesjevernogaJadranaiCrnogamora,jerjeprvakopnenaudaljenostuoč-ljivomanjanegodruga.NonesamodajugoistočnaEuropanijepoluotok,negonijeniBalkan.Paodakletoime? Ono jerazumljivosamoizishodišnoturskeosmanlijskeper-spektivejerijestturskoimekojeznači“planina,strmašumovitaplanina”izamijenilojeantičkoimeHaimoszaStaruplaninuuBugarskoj,aondasejeproširilonasve

“balkanske”prostorepodturskomvlašću.AodakleononaZapadu?Odatleštojeupotrijebljenokaoprotutursko:uvrijemekadasuvelikeeuropskesileosjetiledaseOsman-lijskoCarstvo,kojesuRusinazvali“bolesniknaBosporu”,raspadaidasenarodipodnjegovomvlašćudižuprotivtevlasti,počelajeborbaizmeđunjihdaprigrabesebištovećikomadnasljeđatogapregolemogabolesnogacarstva.Jedandiotoganasljeđa,osmanlijskoganasljeđa,zvaoseje

Balkan.Zanjsusepočetkom20. sto-ljećavodiladvabalkanskarata,1912. i 1913.,atrećiseizmakaonadzoruipostaoPrvisvjetskirat.Tolikoolokal-nostisukobameđu“balkanskimple-menima”!Naravnodajesukobmeđuvelikimsilamaimaoidrugihrazloga,ali“balkanski”surazlozibilidovoljnidagapokrenu.AkoDrugisvjetskiratnijebioutomesmislubalkanskiratjerjevećimdijelompokrenutdrug-dje, onda je agresija naHrvatsku iBosnuiHercegovinuu1990-im go-dinamabilačetvrtibalkanskirat.Po-djelaplijenaopetse,nakonraspadaJugoslavije,niječiniladovršenom.ApodjelaBosneiHercegovinaDayton-skimsporazumompokazujekakosemimo sve međunarodne propise oratnomepravumoženastavitipodje-laosmanlijskogaBalkana.OnimakojisunazvalizemljeosamostavljeneizbivšeJugoslavijeiAlbanijuZapadnimBalkanom samo se otela pogrješka,freudovskilapsus,izgovorilisujavnoonoštopodsvjesnomisle,naimedanatajprostornegledajukaonaskupnaroda i zemalja spravimaravnimnjihovima,negokaonapodručjegdje

žive“plemena”(bezpolitičkihpravajednakih“civilizira-nim”državama)nakojemjošnisudovršilipodjeluOsman-lijskogaCarstva!Samo,u20.stoljećunijevišebiloočitodaturatujucarstva,negosemogaostvoritiprividdaturatujuregionalnedržavepananjihprebacitiodgovornostzavlastitugeostrateškuigru!Onikojisuunjojsudjelovali,kaosrpskirežimiarmija,nisutimelišeniodgovornosti,alijesubilizaslijepljeni,upotrijebljeniinisubilisamostalniigračiiakosusitousvojojmegalomanijizamišljali.Danemasuradnikatuđihinteresavelikihilivećihsilauma-limnarodima,teškobiihbilopodložitiipopljačkatipastogatisuradnicinosedvostrukuodgovornost:zazločinekojesamipočineizaizdajuinteresasvojihgrađanailipak

Ako povijesti vođene nacionalnim interesima treba pomiriti cjelovitim znanstvenim uvidom u istinu, još je ekstremniji

slučaj s povijesnim pristupima kakvi su služili

totalitarnim poretcima u 20. stoljeću. Oni su najočitiji

ideologemi, dok se za druge, nacionalne verzije,

može reći da su manje upadljivi ideologemi. Oni su ekstremniji totalitarni oblici, nacionalistički u

fašizmu, rasistički u nacizmu i klasistički u boljševizmu dijelom odbačeni, ali se i iz njihovih pretjeranosti

mnogo toga može naučiti o ljudskoj zabludivosti. O

tome je osobito jasno i poučno pisao Coudenhove-

Kalergi boreći se protiv svih totalitarizama.

32


susjedazatuđeinterese.Nopitanjejehoćelisevelikiigra-čiikadamoćipozvatinaodgovornostzasvojudiouzloči-nimaistradanjimautomečetvrtome“balkanskomeratu”.

Tojesamojedannamablizakprimjer,ujošvrloživusjećanju,slučajakadajeracionalnotumačenje(ovajputsuvremene)povijestizamijenjenoideologemom.Onneslužirazumijevanjunegozaslijepljivanju,oslobađanjuodvlastiteodgovornostikojasesvaljujenadruge,ikriveinekrive,kaoštoslužiiostvarenjuvlastitihgeostrateških,anakraju,izravnoilineizravno,igospodarskihinteresa.

Imalidrugihprimjera?Nećemomoćidubljeućiunjih,aliakopođemoistimtragom,gdjebismojošočekivalidasekonačnapodjelaOsmanlijskogaCarstvanijedovršila? PavaljdanaBliskomeIstoku,uzemljamapoputIraka,Si-rije,Egipta,Libije,Tunisa,painaistokpremaIranu,svedoAfganistana,zarne?Vladalitamomir?Zaštonevlada? Kakosutamopovučenegranicemeđudržavama?Slijedelipovijesnegranice,ilietničke,ilikulturološke?Neslijede.Slijedekolonijalnegranice.Tamosilesdrugihkontinenatabrane“svojenacionalneinterese”!Nekiseusuđujutakoireći.Druginesmiju,aliradeštomogu.Adomaćadivljaplemenaionakovećmnogastoljećaratujupatosveobjaš-njava!Regionalnezemljeivlastiunjimanisunužnotimeoslobođenesvakeodgovornostizasvojesudjelovanjeuratuikrvoprolićima,aliočitonisusamostalniigračiutomekao-suukojivelikiigrači,kakokatkadkažu,samodaželeuvesti

“demokraciju”,“ljudskaprava”idrugetekovinecivilizira-nogasvijeta,zakojetamošnjinarodiinačenebiznali.

Tkoboljepoznajepovijestsjetitćeserazdobljauko-jemsuantičkacivilizacija,filozofijaiznanostipreživjelebarbarskastoljećauEuropiponajvišezahvaljujućivaljda

“divljimplemenima”stogapodručjaBliskogaIstoka,odBaghdadadoCordove,pasezahvaljujućinjihovojciviliza-cijirazvilamedicinanakršćanskomeMediteranu,azatimivelikaskolastičkafilozofijaThomeAquinskogailiDunsaScotaipomalojedošlodojednerenesanseutrinaestomestoljeću,atekpotom,uvelikezahvaljujućipaduByzantija,iegzoduučenegrčkeeliteuItaliju,idodrugeupetnaesto-me,skojimračunamodajepočeonovivijek.

Kakodaondaprosuđujemomigracijskukrizuukojojstotinetisućaraseljenihiprognanihosobanastojeprijećiizpodručjaukojasuumilijunimapribjegli–govoriseovećčetirimilijunaizbjeglicauSiriji,Jordanu,Turskojidrugdje–nasretnikontinentsjevernoodSredozemnogamora,uEuropu,osobitourazvijenezemljeeuropskogaSjevera,Njemačku,Švedskuidruge,samoakosuihvoljneprimiti?MnogisudonedavnaživjelipristojnimživotomuLibiji,Sirijiidrugdje,alikolikosenjihsadaimakamovratiti?Tkojerazorionjihovedomoveidomovine?Kaželinam to netko otvoreno?Tkoješkolovaoinaoružaoplaće-nikeipljačkašekojisepopotrebiprebacujuizLibijeuIrakiliuSirijudastvorepotpunkaostamogdjegadosadanijebilo?Tkojerazviobiznispljačkenafte,pljačkeumjetnina,pljačkeljudskeimovineotmicamaiucjenama? Kada se sje-timokolikoseHrvatamoglovratitiuzavičajkojijeDayto-nomdodijeljentzv.RepubliciSrpskojuBosniiHercegovinidodanas,sadavećdvadesetljećanakonrata,lakšećemosidočaratikakosemnogimakojiseslijevajuprekoeuropskihgranicatakođervjerojatnonenudimogućnostnormalna

životaunjihovuzavičaju,amoždanipovratkauopće.NaravnodajetolikpriljevizbjeglicaproblemzaEuropu

iEuropskuuniju.AvaljdajeokodvamilijunaizbjeglicauTurskojdosadaproblemizaTursku.IlimilijunzaJordan.Itakodalje.

ŠtočineEuropskaunijaizemljesvijetakojisebesmatraciviliziranim?AkonesudjelujuisameuratunaBliskomeIstoku,urušenjutamošnjih(kakvih-takvih)država,iizi-vanjutakvaegzoda,ondaubeskrajpregovarajuotomekolikoćeEuropskaunijamigranatamoćiprimiti,ikakoćeseraspodijelitipodržavamaUnije.Otomebezsumnjetrebarazgovaratiitražtimogućarješenjazaakutnukrizu.

Nomislilitkodabisemoglipočetiuklanjatiuzrocimi-grantskekrizeuzemljamaodakleizbjeglicedolaze?NijeliBliskiIstokpredvorjeEurope,kakočestokaženašpaneu-ropskipredsjednikAlainTerrenoire,nijeliMediteraneu-ropsko(iakonesamoeuropsko,negoiazijskoiafričko,alizajedničko)more?TajnašzajedničkiMediteran,itopred-vorjeEuropesadasupostalimoretugeipojaskaosaipatnje.

KakoEuropskaunijamožeigratiuloguvelesilemirausvijetuakosusvidrugiprisutnijiunjenupredvorjuodnje? Njenopredvorje,međutim,predvorjejesamozanju,alizanarodekojitamoživetojenjihovdom,njihovzavičaj,njihovadomovina.Naravnodasetuprobleminemogurje-šavatibezdomaćina,nametanjemnašihstandardainašihrješenja.Rješenje,akogaželimo,možebitisamoukon-struktivnojsuradnjiipotporiuravnoteženurazvojutihze-maljauskladusnjihovimpotrebamainjihovomkulturnomtradicijom,kojaćesepostepenopretapatisnašom,kakojebiloitijekomcijelepovijesti.Pamismodanaskontinentjedneprednjoistočnereligije–akouopćeimamonekureli-giju–kojajeočitooplemenilaeuropskukulturudotemjeredajesenikadanebismoodrekli(baremakonasnetkonijenekomideologijomotuđioodnje)!Poštovanjejeuvijekuza-jamno.Samosuradnjaliječipodjele.Dosadašnjanesposob-nostEuropskeunije,aidrugihsvjetskihsila,dapristupeliječenjukrizenaBliskomeIstokučinisedapokazujeda

Najgori su ideologemi oni koje su stvorili totalitarni sustavi,

kakve poznajemo iz 20. stoljeća. Paneuropska se unija uvijek

dosljedno suprotstavljala svakomu totalitarizmu, fašističkomu,

nacističkomu i boljševičkomu,, i borila za ljudsku slobodu. Sjetimo se, međutim, Coudenhove-Kalergieve kritike totalitarizama, od kojih je boljševizam smatrao još gorim od drugih, ali je jasno rekao da to nije

zato što ne prihvaća potrebu za socijalnom politikom i pravdom, nego zato što ne može prihvatiti

sustav koji (makar radi kolektivna dobra) ukida čovjekovu slobodu! Dubinski je bio u pravu! Jer bez

slobode nema morala, nema etike.

33


našdruštveniigospodarskisustavnijedorastaorješavanjumeđunarodnih,amoždanisocijalnihproblema.Ondabigatrebalomijenjati.Nemislimdabitrebalomijenjatinašukulturu,našekorijene,temeljneeuropskevrijednosti.Iakonemislimdanebismomogliprihvatitiituđeinovevrijed-nostiakonašimaneproturječeilisuodnjihiplemenitije.Aitogaima.Međutim,kadabismoseozbiljnoiiskrenovratilinačelimanakojimasetemeljeeuropskevrijednosti,akojesekakounaukuCrkve,takoiudokumentimaEuropskeunije,danaszovusolidarnost,socijalnaiinternacionalna,isupsidijarnost,odrazinepojedincaiobitelji,prekonaci-onalnihdržava,doEuropskeunijeicijelemeđunarodnezajednice,vjerujemdabiEuropskaunija,kao jedanodgospodarskinajrazvijenijihdijelovasvijetaisocijalnodonedavnanajuravnoteženijih,akobudepolitičkisubjektumeđunarodnimodnosima(anesamovelikotržištenajra-zvijenijihsvojihzemalja),natemeljutihvrijednostimoglaimatisnageodigrativrlokonstruktivnuuloguuliječenjuuzrokamigracijskekrizekojajusadatolikozabrinjavakadaseprelijevaprekonjenihgranica.

Noopet,dabismomogliispravnodjelovati,moramoprijesvegaispravnorazumjetištosetodogađausvijetu,odaklemigrantskakriza,ištosujojpraviuzroci.Tosenedarazumjetibezrazumijevanjabliskeidaljepovijesti(kaoizemljopisa)kojajedoveladosadašnjegakriznogastanja.Tupovijestnećemonikadarazumijetiakodopustimodanamideologemizaslijepepoglednazbilju.Kaoštosejepokušavalopostićiuslučajuposljednjegaratananašempodručju,ovdje,ujugoistočnojEuropi.Jedinoistina,jedi-noistiniteidostatneobavijestioonomeštosezbiva,kaoiosvemštojetomuprethodilo,omogućujurazumijeva-nje,povijesnoiaktualnorazumijevanjesvijeta,ijedinotorazumijevanjeistineomogućujeispravnoikonstruktivnodjelovanjeusvijetu.

Anajgorisuideologemionikojesustvorilitotalitarnisu-stavi,kakvepoznajemoiz20.stoljeća.Paneuropskaseunijauvijekdosljednosuprotstavljalasvakomutotalitarizmu,fa-

šističkomu,nacističkomuiboljševičkomu,,iborilazaljud-skuslobodu.Sjetimose,međutim,Coudenhove-Kalergievekritiketotalitarizama,odkojihjeboljševizamsmatraojošgorimoddrugih,alijejasnorekaodatonijezatoštoneprihvaćapotrebuzasocijalnompolitikomipravdom,negozatoštonemožeprihvatitisustavkoji(makarradikolektiv-nadobra)ukidačovjekovuslobodu!Dubinskijebioupravu!Jerbezslobodenemamorala,nemaetike.Abezetikenemanikolektivnanipojedinačnadobra!Nemaizboraizmeđudobraizla.Atojetipičnozatotalitarizam.

Proširimodometnjegovekritikeperspektivomkojujeotvorio Sveti Otac Ivan Pavao II uknjiziSjećanje i identitet i drugdje(ananjustalnoskrećepažnjuiSvetiOtacFranjo)upozoravajućinanovibezbožnitotalitarizam,moždalu-kavijiiprikrivenijiodprethodnih,moglibismoganazvatifinancijskimikorporacijskimtotalitarizmom(ilikakoga,zastupajućiga,zovebritanskipolitičarRobertCooper:pos-tmodernimimperijalizmom),kojiunosiogromnasredstvau“kulturusmrti”udanašnjemsvijetu.Ideologemitogatotalitarizmauvuklisuseuustanašihpolitičara ime-nadžera,našihbankara,ekonomistaiposlovnihljudi,oniseprelijevajuprekostranicaizaslona(ekrana)našihme-dijaumnogovećojmjerinegolimigrantiprekoeuropskihgranica.Čuvajmosetogadanasnezaslijepepotpunopadanevidimoljude,svijetniživabića,negosamopriviđenjenovcaidobiti,danasnezaglušepadanevidimozakonito-stizbivanjaupovijestiisadašnjostiinerazumijemokadaslijeddogađajapredvidljivovučesvijetuponorratairaza-ranja,bezdušnenejednakostiibijede,nepravde,nebrigeineodgovornostizaljude,svijetibićaunjem.

Samoistinaosvjetljujepovijest,samorazumijevanjeomogućujeispravnodjelovanje,samoodbacivanjeideo-logema,totalitarizamaineslobode,iodbacivanjekulturesmrti,otvarajuvratatraženjupravihrješenjazazbiljskeproblemeipravogaputaukulturuživota–odobiteljiizajednicedocijelogačovječanstvaidozajedništvaživotaživihbićanaZemlji.

Eva Demmerle , bivša aSiStentica otta von HabSburga

OTTOVONHABSBURGIPREVLADAVANJETOTALITARIZAMAU20.STOLJEĆU

Gospodine predsjedniče, dame i gospodo, dragi prijatelji,

Kadgovorimooideologijamaitotalitarizmima,uglav-nomgovorimoodvadesetomestoljeću.DanasživimouEu-ropskojunijis28državačlanicatesmosretniizahvalništosmonadišlieuropskupodjeluželjeznomzavjesomodprijedvadesetakgodina.Zaovuregiju,gdjesedanasnalazimo,odmakodkomunizmapratiojekrvaviokrutanratprepunnacionalizma.Takođersmozahvalninahrvatskomčlan-stvuuEuropskojuniji,znajućikolikojetajputbiotežak.

Nacionalizamikomunizamjesublizanci,kakonampo-kazujepovijest.20.stoljećeobilježilesuideologijekojeimaju korijen u 19.stoljeću.SvejepočeloFrancuskomre-

volucijom,kojajenadahnulainacionalističkuikomuni-stičkumisao.UnasilnomjeratulikvidiranogotovotisućugodinastaroSvetoRimskoCarstvo.Tojecarstvobilookvir

34


iduhovnidomNijemaca.SpadomCarstva,tajenesigurnanacija,punasumnje,potražilaspasunacionalizmu.Tajeideologija,kojunisuprakticiralisamoNijemci,doveladotektonskihpromjenaugeopolitičkomesustavuEurope.

SamouAustro-UgarskojmonarhijipreživjelaidejaSve-togaRimskogaCarstvaiidejanadnacionalnedržave.Oko14narodaživjelisuuvišeilimanjerazumnojravnoteži.Tajekonstrukcijadjelovalaanakrono,uusporedbisnaizgledmodernom idejom 19.stoljeća.UsredPrvogasvjetskogarata,1916.,mladijecarKarlopreuzeovlast.Biojeposvesvjestancentrifugalnihsilanacionalizmaidaonepred-stavljajusmrtnuopasnostzaCarstvo.KolapsnapodručjuDunavamoraojedovestidogeopolitičkogavakuuma,ukojisulakomogleućidrugesnage.

Od početka,mladi je car izravno pokušao okončatiokrutniratizaustavitikatastrofu,nesamozasredišnjuEuropu,ali,kaoštoznamo,njegovisupokušajizbogna-cionalizmabilineuspješni.Zbilosejekakojeipredvidio–monarhijajedifamiranakao“zatvornaroda”.Međutim,mnogenovostvorenedržaveiz1918.godinepostalesustvarnizatvorinaroda,kojisuugnjetavalinacionalnema-njineunutarsvojihgranica.Podunavskopodručjepostalojemetazasusjednevelesile.Pariškiugovor,kojijetrebaobititemeljmira,ustvarnostijepostaoosnovazaDrugisvjetski rat.

CiljmirotvoracauVersaillesu,Saint-Germainu,Sèvresu,Neuilly-sur-SeineuiTrianonunijebiostvaranjeravnotežemeđunarodima,negoosvetaNjemačkojiAustriji.CarKar-loumrojekaomladčovjekuizgnanstvu1922. godine na atlantskomeotokuMadeira.Njegovnasljednik,OttovonHabsburg,ranojeušaoupolitiku.Biojesvjestansmrto-nosnogaotrovanacionalizma.NekolikomjeseciprijenegojeHitlerpreuzeovlast,biojeuBerlinu.PročitaojeMein KampfiznaoještosemožeočekivatiodHitlerainacional-socijalističkogapokreta.Europskinarodibitćepodijeljeniizmeđutotalitarnihdržava,nacističkeNjemačkeikomu-nističkogaSovjetskogaSaveza.

Ovdjećetemidopustitipovijesnuperspektivu.Počet-kom 1917., carKarloupozorio je svojeganjemačkogasaveznikadanedopustiprelazakkomunističkogaagita-toraVladimiraLenjinaizŠvicarskeuRusiju.NijemcisumislilikakoćeLenjinondjeuzrokovatiproblemeiolak-šatisklapanjemira.NocarKarlonaglašavaojekakojetoneodgovornoponašanjepremaruskomenaroduikakoćesekomunizam,akoseučvrstiuRusiji,uskorovratitiiNjemačkojiAustriji.Nažalost,Nijemciganisuposlušali.Naposljetku,mogaomujesamouskratitiprolazprekoau-strougarskoga teritorija.

OsobniživotOttavonHabsburgobilježenjesuprotstav-ljanjuideologijamanacizmaikomunizma.NijeimaoiluzijeoznačenjuEuropeipodunavskogapodručja.Tridesetihgodina,poručivaojekakosesvimsredstvimatrebaboritiprotivAnschlussaAustrijenjemačkomuReichu.Tojebiopočetnizamahproširenja,kojejeautomatskidovelodotragičnogarata.

Uratusejenastavilonjegovoizgnanstvo.Nekolikojeputaizmakaonacističkimatentatima.Europljaninpodrije-tlomiiskustvom,uameričkomejeizgnanstvupostaoEuro-pljaninisrcem.UAmericijesvojradposvetioeuropskomu

ujedinjenju.Nikadnijeprihvaćaoželjeznuzavjesutejesvesnageusmjerioborbiprotivkomunističkeideologijeioku-pacijesredišnjeiistočneEurope.Njegovisuciljevibilioslo-bađanjeodkomunizmateujedinjenjeEuropemiraislobode.

Kaodržavnikbezdržave,njegovojeoružjebilopisanaigovorenariječ.No,dajetomoćnooružje,pokazujebrojnjegovihneprijatelja.Umnogimjeknjigamaičlancimapromicao svojukonkretnu ideju Europe. Paneuropskaunija,kojujeRichardCoudenhove-Kalergiosnovao1922. godine,zanjega,kojinigdjeuEuropinijebiostranac,bilajeidealnaplatforma.UjedinjenaEuropazanjeganijebilanoviizumnikonstrukcija.Učiojeodpisane,življeneipro-

paćenepovijestikakojeotrovnacionalizmauništiočitavkontinent.Europskajeunijazanjegasvodpravaizaštite.Onajeprostorrazvojanaroda,čakiakosumali,tesnagamira.UEuropskomjeparlamentu20godinabiozastupniknarodaugnjetavanihkomunističkomčizmom,teprvakkr-šćanskeEurope.

Samonaosnovikršćanskeideječovjeka,kojaprepozna-jeindividualnostiljudskuslobodu,možeserazvijatitrajnipolitičkisustav.KršćanskoviđenječovjekabilojeosnovapolitikeOttavonHabsburg.Znaojedarazličitapodručjapolitikeovisejednaodrugima.Akopolitikazakaže,možeserazvititotalitarizam.Možemobitizahvalništojeprošlato-talitarnorazdoblje20.stoljeća,alimoramoučitiizpovijesti.

Totalitarniizazoviuvijeksuprisutni,paidanas.Poseb-nonacionalniegoizamimpliciraopasnostdezintegracijeEurope.Suočenisvelikimizazovimakojisuprednama,hitnomoramoučinitizajedničkeeuropskenapore.Prvotrebamozajedničkueuropskuvanjskupolitiku.

MoramoodgovoritinaopasnuruskuagresijuuUkrajini

Totalitarni izazovi uvijek su prisutni, pa i danas. Posebno nacionalni

egoizam implicira opasnost dezintegracije Europe. Suočeni s

velikim izazovima koji su pred nama, hitno moramo učiniti zajedničke europske napore. Prvo trebamo

zajedničku europsku vanjsku politiku. Postalo je to očito s grčkom krizom.

Ne samo da su goleme količine novca prokockane, nego se to dogodilo i s najvažnijom europskom monetom

– povjerenjem. Komunistički i nacionalistički kockari mjesecima su htjeli ignorirati i redefinirati sva pravila igre. To je rezultiralo novim oblikom nacionalizma, ne samo u Grčkoj, nego i u drugim zemljama. Naposljetku, izbjeglička kriza – i

ovdje treba osjećaj zajedništva. Sve su zemlje pozivale na zajedničko

rješenje, ali kad je Europska komisija predložila pristup za raspodjelu

tereta, nitko ga nije htio preuzeti.

35


inaopasnostkojuRusijapredstavljabaltičkimdržavama.BilajepogrješkamislitikakomožemoostatiizvanSirijeisadsunamostaladvavelikaproblema.Ratkojisenate-renuvodi,azapravojeigravelikihsilategolemipriljevizbjeglica.Ufinancijskojkriziugroženjeprincipsolidar-nostinacionalnimegoizmom.Postalojetoočitosgrčkomkrizom.Nesamodasugolemekoličinenovcaprokockane,negosetodogodiloisnajvažnijomeuropskommonetom–povjerenjem.

Komunistički inacionalističkikockarimjesecimasuhtjeliignoriratiiredefiniratisvapravilaigre.Tojere-zultiralonovimoblikomnacionalizma,nesamouGrčkoj,negoiudrugimzemljama.Naposljetku,izbjegličkakriza–iovdjetrebaosjećajzajedništva.Svesuzemljepozivalenazajedničkorješenje,alikadjeEuropskakomisijapredložila

pristupzaraspodjelutereta,nitkoganijehtiopreuzeti.Sustavkvotasvakakotrebapoboljšati,aliprincipjeispra-van.Demokratskevladenesmijubitisrušenedolaskomimigranataistvaranjemkontroverzija–sveeuropskedr-žavemorajusudjelovatiutimnaporima.AkosolidarnostmeđunarodimaEuropenestane,nestatćeisolidarnostiizmeđuEuropeiostatkasvijeta.Itouovomepovijesnometrenutku,kadsunamsusjediizmučenigrađanskimratovi-ma,siromaštvomiprirodnimnepogodamatehitnotrebajusnaguimoćEurope.

OttovonHabsburgimenovanje“savješćuEurope”.Štobionnamadanasporučio?Njegovojenasljeđe:uvijekvišeEurope,višeeuropskogarazmišljanja,višeeuropskesvije-stiisnažnijaeuropskapolitikaisolidarnost.

Andrej Lepavcov , ambaSador i šeF miSije rePublike makedonije Pri eu

Poštovani predsjedniče Barišić, poštovani predsjedniče Terrenoire, poštovani predsjednici paneuropskih unija, poštovani domaćini Grada Požege, poštovani prijatelji!

ZameneimojeprijateljemakedonskePaneuropljanegospodinaGjorcevaigospodinaRuševakojisuovdje,uvi-jekječastbitiuHrvatskoj.TakođerjeuvijekzadovoljstvoraditiuBruxellesushrvatskimčlanovimaEuropskogapar-lamenta.Tujejučerbiog.Plenković,auBruxellesusmousvakodnevnojkomunikacijiisostalimčlanovimaEurop-skogaparlamenta–g.Stierom,g.PiculomtegospođamaMaletićiPetir,izatomoguslobodnorećidaonisrcemidušomradezaHrvatsku,aizanaskojismoprijateljskadržavaHrvatskoj,inemanikakvihproblemameđunama.Mogupodijelitisvamaijednuinformaciju:ustudenomećeseuEuropskomeparlamentuformiratigrupaprijate-ljaMakedonije,apredsjednikćebitijedanhrvatskičlanParlamenta.IstotakoželiobihpohvalitiiradslovenskihposlanikauEuropskomeparlamentu.RezolucijuzaMake-donijupišeSlovenacg.IvoVajgl,apredsjednikzajedničko-gaparlamentarnogakomitetaMakedonijeiEU jestg.Alojz

Peterle,bivšipremijerSlovenije,takodasevididamikaoMakedonciimamodobrevezesonimaskojimasmodonedavnoživjelizajedno,alidasuibliskostinaroda,jezika,povijestiikulturejošjedandokazdazajedničkimožemojošpunotoganapraviti.Nažalost,tosenemožerećizaonekojisutakođernašisusjedi.Npr.GrčkaječlanicaEU od 1981.,Bugarskaod2007.,aliodtihsusjeda,baremuEuropskomeparlamentu,nedobivamoonupotporukojubismotrebalidobivati,akakvajeonakojudobivamoizHr-vatskeiSlovenije.NohtiobihvamdatijednuperspektivuizBruxellesagdjesamveć4godine,jerjebašovajtrenutakpriličnokompleksan.Početkomovegodinesvismodisku-tiralioUkrajini,isvismoosudilinelegalnuaneksijuKrimainepoštivanjemeđunarodnogaprava,pasmoseodjednomopetpočelibavitigrčkomdužničkomkrizom,anakrajusmosepočeliozbiljnobavitimigrantskomkrizom,naimeondakadajeonajvelikivalmigranatadošaonaeuropskotlo.AlitozamenekaoslužbenogapredstavnikaMakedo-nijeuBruxellesunijebilanovostjersamjavišeputauka-zivaonatodailegalnimigrantiulazekontinuiranouma-njimbrojevimaizGrčke,dagranicanijeosiguranasgrčkestrane,dadogovorreadmisijesGrčkomnepostoji,jertooniodbijajupotpisatisnama,atakođernepoštujudogo-vorreadmisijekojimiimamosEuropskomUnijom.ZatonavrhuncumigrantskekrizenijebilokontrolenagraniciizmeđuMakedonijeiGrčkeodstranezemlječlaniceEU i članiceSchengenskogaprostora,negosuondjebilisamomakedonskipolicajci,kojisuregistriralimigranteiuvodiliredkakonasamojgranicitakoiuilegalnojtranzitnojtočcikojisumigrantistvorilisagrčkestranegranice.

Kadajemigrantskakrizabuknula,odjednomsejevi-djelodaseprvatemakojusamspomenuo,onavezanauzUkrajinu,zaboravila,itadasmovidjelidaseEuropskaUni-janemožeistodobnonositisavišeoddvaozbiljnaproble-ma.Tojepercepcijakojumiimamo.Moždasenetkomožetomuusprotiviti,aliočiglednojedasukapacitetilimiti-rani,aizvještajiobavještajnihslužbikojesuizvještavaledasugrčkiotocipuni,daTurskanemožezaustavitiljudedaidupremagrčkimotocimaitd.–nisubiliprimjerenouzetiuobzir.Takodajenavalamigranataodjednompo-stalatemabroj1,itonesamozazemljeEuropskeUnije,negoizazemljekandidatekojesusenašlenaprirodnome

36


putumigranatapremaEuropi.Bilismosvjedocinedostat-kakapacitetaiodlučnostiteneprepoznavanjaprocesa,zatimnedostatkakonsenzusa,papriličnoneodgovornihizjavakojesujošistimuliraledolazakmigranataitd.TojedoprinijelotomudasepercepcijaoEuropskojUnijikaopolitičkojisigurnosnojsnaziumanjila,premdasejeodr-žalomišljenjedatoEuropskaUnijamožespriječititakodaplati,jer,kaoštobibruxelleskidemokratirekli,“moneyisnotaproblem”.JučersmobilisvjedocidajekonačnopostignutdogovorsTurskom,umjestomilijardebitćetrimilijardeeurazaTursku,bitćevizniholakšanjaivjero-jatnopažljivijebiranogarječnika u izvještajuvažnomezaprocespridruživanjaTurskeUniji.Sadavećinumigrana-tačineonikojiimajuekonomskuintenciju,kojisezbogekonomskihprilikaželenastanitiuEuropi.Nekakoseje

prihvatilorješenjekojeje,štojetrebaloiranijeshvatiti,ustilu“držiteihštodaljeodEurope,ondjegdjejekorijenproblema,amićemotoplatitikolikogodkoštalo”.Siguransamdasetomogloboljeispregovarati.MikaoMakedonijauvjerilismosedanemabrzihrješenjazakrizuidajezatopotrebnasuradnjaisolidarnost,itonesamomeđuzemlja-mačlanicamaEuropskeUnije,negoizemljamakandidatki-njamakaoštosmomi,Srbijaidruge.KljučnojedasevratikontrolanadvorišnegraniceEuropskeUnije,itojeuvjetbezkojegasenemoženikontroliratiniriješitiproblem.OčiglednojedauslučajuGrčketegranicenefunkcioniraju,idajezatopotrebanzajedničkiodgovorzasamegraniceEU.JednomkadamigrantinekontroliranoprijeđugraniceinađuseunutarEuropeiEU,uzaludnajeraspravaotomekojajezemljakakopostupila,dalivišeštitiEU ilisvojnacionalniinteresikolikojemoglaštititizajedničkapravakojasuzapravovećbilaprekršena.HoćujasnorećidamikaozemljakandidatkinjajesmospremnizaangažmanisuradnjuukolikosestvorizajedničkastrategijanaraziniEU.Najmanještoželimovidjetijestvraćanjezidovaiba-rijera na granicama unutar EU,ukidanjeputovanjabezvizailipakpropadanjeSchengenskegranice.UodsutstvujasnestrategijenaraziniEU,onoštonas,kaoMakedonce,

najviše brine jest scenarij da se druge granice EU počnuzatvarati,anašesezemljeuregijipretvoreunekakavgetozamigrante.Mislimodajepotrebnohitnousposta-viti suradnju s EU usvrhugraničnekontrole,prihvatairegistriranjamigranata.Takođerjepotrebnodasehitnodogovorinačinrazmjenepodatakameđusvimstranamaiinstitucijamateuspostavimehanizamzaranopraćenjeiupozorenje teupravljanjetimpriljevommigranatakoji,kaoštosvikažu,nećestati.

SadabihseželiovratitimojojdržaviMakedonijisob-ziromnatemukonferencije.Mijošosjećamoposljedicetotalitarizma,nozanastragedijapočinje1912.godine,jerimamonacionalnihtragedijakojepočinjusBalkanskimratovima,pasPrvimsvjetskimratomkadajenanašemte-ritoriju 4godinebiotzv.“makedonskifront”,ondajeusli-jedilasrpskaokupacijauformiKraljevstvaSrba,HrvataiSlovenaca,paDrugisvjetskirationdaonajjugoslavenskikomunizamkojismoimalidoosamostaljenja1991. godi-ne.Misesvakodnevnoborimo,štojedodatanproblem,snapadimananašnacionalniidentitet,atonamčinezemljekojesučlaniceEU.Tosuteškiiopasninapadi,akosmijemreći,iseriozniprotivnici,atajeborbapriličnoasimetrič-na.Nažalost,povijestimavelikuuloguutome.PovijestBalkanautomekontekstuinjenazloupotrebavoditomudadostatihpolitičaraizsusjedstvavodipolitikubloka-deinegiranjanašeganacionalnogaidentiteta.NomikaoMakedonci,aisvemanjinekoježiveuMakedoniji,imamoiporedtogasnažaneuropskiidentitet.Zatosmouvijekproaktivni,predlažemorješenja,mičakpregovaramoionašemimenu,itopriličnoaktivno.ŽalosnojedasenašečlanstvouNATO i EU,kojebismomihtjelištoprije,zlo-rabizapritisaknasusjeda.Nažalost,tajoportunistavnevodipomirenjuunašojregiji.Makedonijajezameđuna-rodnuzajednicupartnerodpovjerenjaimoguslobodnorećidajefaktorstabilnostinaBalkanu.Mismosudjelovaliu svim sigurnosnim akcijama NATO-a:uAfganistanu,Ira-ku,Libanonu,Bosniimnogimdrugimmjestima,anismočlanovi.Nismobogati,aliuspijevamoosiguratistabilanmakroekonomskirast,jerprimjenjujemoveomapažljivuekonomskupolitiku.Imamoprojektiranirastzaovugo-dinu od 3,5%,štojepriličnorijetkabrojkaiudrugimeu-ropskimzemljama.Osimtoga,izgradilismofunkcionalnimakedonskimodeldemokracijemultietničkogasuživota,kojisečestoputadajekaoprimjeruregijipaišire.Imamovizijuzaizgradnjudemokratskemodernedržavekaorav-nopravničlaneuropskefamilije.Ali,bašsada,umomentukadaseEuropskaUnijasuočavasvelikimizazovom, ona trebanastavitisuspješnommpolitikomproširenja,jersepozitivnodjelovanjeproširenjaneodražujesamonaze-mljamačlanicamaEU,proširenjesamoposebisnažisamuEU,čimeseEuropapretvaraujakiobjedinjenkontinent,kojijačasvojkapacitetkaoglobalniakter.ProširenjejezaštitniznakUnije,jednoodnajuspješnijihpolitikaEU kojejedovelodomira,stabilnostiiprosperitetaEurope,širenjeoblastidemokracije,vladavinepravaipoštivanjeeuropskihpravananašemkontinentu.Proširenjenijeni-kadabilorazlogzanekukrizuuEuropi.ČlanstvouEU predstavljaperspektivuzadugogodišnjustabilizaciju iprosperitetBalkana,inicijativusmoćiisasposobnošću

Članstvo u EU predstavlja perspektivu za dugogodišnju

stabilizaciju i prosperitet Balkana, inicijativu s moći i sa sposobnošću da se mobiliziraju svi resursi za reformu, transformaciju i modernizaciju ove regije. Hrvatska je dokaz za održivu i vjerodostojnu politiku proširenja EU, uspješna referentna točka za

susjedne zemlje u regiji i sigurnost za stare članice EU da se pogrješke

učinjene sa prethodnim proširenjem ne će ponoviti. Ovo što se događa

Makedoniji u vezi s blokiranim procesom njene integracije u EU nije dokaz zamora proširenja ili toga da

Makedonija ne ispunjava uvjete.

37


dasemobilizirajusviresursizareformu,transformacijuimodernizacijuoveregije.HrvatskajedokazzaodrživuivjerodostojnupolitikuproširenjaEU,uspješnareferentnatočkazasusjednezemljeuregijiisigurnostzastarečlani-ce EU dasepogrješkeučinjenesaprethodnimproširenjemnećeponoviti.

OvoštosedogađaMakedonijiuvezisblokiranimproce-som njene integracije u EU nijedokazzamoraproširenjailitogadaMakedonijaneispunjavauvjete.Tojesasvimdrugačijeizamenenelogičnopitanje.ImamoprimjergdjejednačlanicaEU blokiracjelokupniproceszaproširenjeipotkopavavrijednostiEU (solidarnost,poštivanjerazli-čitosti,idejuozajedništvuzemaljauEuropi).Mismora-zočaranizbogtogaštojesporokoimenapostaocentralnopitanjezaprocesintegracijeMakedonijeuEU.Tajsporjeveomaosjećajan,ukrajnjojlinijitojebilateralnopitanje,pitanjeizmeđudvijuzemaljakojenetrebablokiratiinte-graciju Makedonije u EU.MislimdajevrijemedaseuEU poduzmuneophodnikoracidaovajproceskrenenapri-jed.Blokadenemogudovestidozajedničkihprihvatljivih

rješenja.Olakšanjeiubrzanjeeuropskihieuroatlantskihintegracijatomogu.Većaintegracijaipravnasigurnostjestonoštoomogućujeumanjenjetihbilateralnihrazlika.MakedonijamožebitiljutanaonoštojedosadauradilaEuropskakomisija.OčekujemodaposedmiputpreporučidaMakedonijazapočnepregovorezačlanstvouEU,azaNATO većimamo17pozitivnihciklusakojikažudamože-mopostatičlanicaNATO-a.Makedonijajevećodvećdugoblokiranaupregovorimazačlanstvo,uvjetizačlanstvosemijenjaju,aonoštojebilodovoljnojučeridanasnećebitidovoljnosutra.Vjerujemdaćezasamonekolikogo-dinaUnijaizgledatiifunkcioniratidrugačijenegodanas.RješenjeuMakedonijividimuzadržavanjudinamikere-formikojemiradimoteufokusunaradiimplementacijunajboljeprakseEuropskeUnije.MićemoprodužitiputemkačlanstvuuEU,tojeputkojismosiodrediliprije24 godineikojiimakonsenzualnupolitičkupodrškusvihuMakedoniji.Zajedničkićemoprodužititimputemdoknestignemodoželjenogacilja!

Hvalanapažnji!

Franjo Topić , PočaSni PredSjednik Peu boSne i Hercegovine

Kaoidrugi,razmišljaosamštobihrekaonaovutemu.Naravno,tojeaktualnatemaičestitamnanjenuizboru.NećugovoritioBosniiHercegovini,štobimoždabiloočekivano,nomislimdanemapotrebezatime.Miimamobrojneprobleme,nonemaživotabezproblema.Tonampokazujepovijestisvakodnevniživot.

Pokušatćurećinekolikomislioovojvažnojtemi,kojameiosobnointeresira,anesamoprofesionalno.Brojniuzvaniciovdje,poputnasizbivšedržave,dolazeizze-maljaskomunističkomprošlošću.Držimdajošstručnoiznanstvenoniblizunisuobrađeneposljedicetotalitar-nogakomunističkogasustava.Zamenejenevjerojatnodajekomunizamprošaojednostavnoilaganokrozpovijesttejetakoidanas.Mnogosamputaodljudikojisubiliuzatvoručuodajesinonimzaneštološe“crnifašizam”.Kojifašizam?Neulazećiudetalje,dakakodanebranimo

fašizam,alitrebaistaknutikakojeItalijaukupnouratuizavrijemeMussolinijevevlastiizgubila150.000ljudi.AStaljinjesamouUkrajiniumiruubio9milijunaljudi.Kodnassejavnokaosinonimizaneštološenepojavljuju“sta-ljinizam”,“boljševizam”i“komunizam”.

Nokojajeistinaotimstvarima?Strašnisurezultatikojepotimpitanjimamožeostavitipropaganda.Akogovorimoofašizmu,uItalijisamživio6godinaiznamiznutrakakosutisustavineusporedivi.AuHrvatskoj,BosniiHercegovi-niidrugimdržavamaostajefašizamsinonimzalošupojavu.Tuležidioinašeodgovornosti,naskojinismonastraninifašizmanikomunizma.Nedovoljnopromoviramotemeljneistine,asamoistinaćenasosloboditi,kakokažeBiblija.

AlbertCamusrekaojedanenazivanjestvaripravimime-nimačinijošvećunesrećuusvijetu.Komunizamimaodlikumijenjanjatermina.Većinujesvojihterminapreuzeoizkršćanstva.Samoimjeoduzeovertikalu–vjeruiBoga.Uškolisunasučilikakoćecrkva,religijaiBogsigurnonestati,samojepitanjekada.Imaijošjednamisaokojuljudiče-stogubeizvidazbogsilnepropagande.Starajepropagan-dističkatezakakolažtriputaponovljenapostajeistinom.

Čestoseinamadogodidaizgubimoizvidakakounatočmogućemupriznanjunekihpozitivnihaspekata,vjerniknikadanemožeprihvatitikomunizamjeronkaosvojbit-nidioimaateizam.NemoževjernikrećidaganezanimapitanjeBožjegaopstanka.Komunizamjesustavnoradionaistrjebljivanjuvjereicrkveuzemljamaukojimajebionavlasti,avjerniciutomenesmijusudjelovati.Razumi-jemkonkretneživotneprilikeičinjenicudavećinaljudinemogubitiheroji,negokonformisti,štovrijedizasverežime.Nijelakobitiprotivvlasti,tosamiskusioinasvo-jemprimjeru.Nitkonevolikritičare,apogotovovlastkojasvimeraspolaže.

Ljudinavlastibrzoseuzdignuipomislekakosuonisvemoćni.DaopetcitiramCamusa,onjerekaoikakosvakičovjekbaremjednomuživotupoželibitiBog,dasvebudenjegovo,jerlijepjeosjećajupravljatiivladati.

38


JošjejednastrašnazabludakojaprevladavauHrvatskojiBosniiHer-cegovini,aiucijelojEuropi.Premavelikomeeuropskome istraživanjuprovedenome20godinaposlijeko-munizma,dakleiz2010.godine,čakse je 70%Mađaraizjasnilodasubolježivjeliukomunizmu.SličanjestaviuHrvatskoj,štosmonedavnomoglividjetiinajavnojteleviziji.Kakosejebolježivjelo,znaliitkokonkretnepodatke? 1970.,daklene1950. ni 1955.,nego25godinaposlijerata,naselu(ugradusejedrugačiježivjelo)nitkonijeimaoauto,ni1%,nitkonijeimaokupaonicunitelefon.Naselimanijebiloasfalta.

DanasgotovosvakoselouBiHimaasfalt.Unatočsiromaštvu,apsolutnavećinaljudiimakupaonicu,atelefonsevišenineuzimauobzir,negomo-biteli,kojihsmodavnoprešli4mili-juna.Akojeminimalnacijena20 KM,tojemilijardaKM .Kakoitkomožetvrditidasejebolježivjelo? Druga jestvarnečijaosobnaperspektivajerjebiomlađi,ljepšiisposobniji.

Voliobihkadbisetestvarikodnaskojismotopreživjeliosvijestile.Danassejaneosjećamantikomunistom.Tojebilavelikastvarzavrijemekomunizma,adanasjeispra-znoimonetazanacionalizam.Zanimljivobibiloprimijetitiikakosudanašnjinajvećinacionalistiupravilunekadaš-njiultrakomunisti,uznekeiznimke.Takođerječinjenicakakosubivšikomunistiupravilujošnavlasti,samosadapodimenimadrugihstranaka.Govoriseonacionalizmu,ičitavaEuropabrinesezbognacionalizmanapodručjubivšeJugoslavije,alinegledasetkosuljudikojivladaju.

Prešlisuunacionalizamjerjetodanasjedinaistinskaideologijakadkomunizmavišenema.Liberalizamsverela-tivizira,akakonismobiliupriliciubivšemrežimuiživjetinacionalizam,kaoštosubrojneeuropskedržave,danasnacionalizampostajeglavniargumentupolitici.ČestojeuBiHpitanjeglasovanjajedinopitanjepopisastanov-ništva,azastrankeiprogramenitkoinemari.Kadljudiprihvatedajenjihovagrupaugrožena,homogeniziraju

seinepitasepolitičarezarezultatenjihovarada–radnamjesta,cesteiostalo,većseglasujezaonepolitiča-rekojiširestrahdaćeusuprotnomenjihovanarodanestati.TojeuBiHredovnapojavanasvimizborimaot-kadsmodobilidemokraciju.

Tojetakođerpokazateljkolikosesljudimamožemanipulirati.Propa-gandajebilasastavnidiobivšegasu-stava,tadajesmjelabitisamojednaistina–nateleviziji,radiju,unovi-namatejeonabilapotpunokontro-lirana.

Ljudima koji hvale komunizam,inače preporučamneka odu u Sje-vernuKorejugdjepostojiautentičnikomunizam.Neželećiništarelativi-zirati,promotrimokaoprimjerezausporedbukapitalizmaikomunizmaJužnuiSjevernuKoreju.USjevernojosimdiktatoranemaničega.UJuž-nojimamoprimjereSamsungakojijejednaodvodećihsvjetskihfirmiubrojnimbranšama.Kaoprimjerne-

vjerojatnogauspjehakapitalizma,možeseizdvojitiiKia,Hyundai,brodogradilištanasuprotkomunizmu.

Zaključno,čovjeksečestopita:kojejemojemjestousvijetu,štomoguučiniti,štoovisiomeni?Ništanemožeučinitipojedinac,panipredsjednikAmerike.Ključjeuvlastitomeživotnomekrugu,bilatoPaneuropskaunijailiNapredak,paiobiteljučinitikolikojemogućeidoprinijetiboljitku.

PodsjetiobihnastrašnumisaoEdmundaBurkea:zatrijumfzla,dovoljnojedadobriljudiništanečine.Zatočinimoneštoštoizaberemokolikomožemo,anezamara-jućiserješenjimavelikihsvjetskihpitanja,rješavajmoonakojamožemo.Takoćemoimiosobnopostajatiboljima,aičitavodruštvopostajebolje.

Zaključiobihjednommišljuuvezisovommigrantskomkrizom,kojajepomojemmišljenjuorganiziranaseobana-roda.Gledajućiljudskutragedijuiimajućinaumukakoječitavaljudskapovijestobilježenaratom(“ratjeotacsve-ga”),nikadanetrebaprestatiponavljati:mirnijesve,alisvejebezmiraništa.Hvalalijepa!

Bernd Posselt , PredSjednik Peu njemačke

Htio bih čestitati Pavi, Mislavu i svim hrvatskim prijateljima na ovoj izvrsnoj konferenciji s vrlo zanimljivim govorima. Znate da sam posljednjih četrdeset godina posvuda na konferencijama, svakoga tjedna. Ako dopustite, na početku svojega govora htio bih reagirati na neka izlaganja koja su me zaintrigirala. Nadam se da su govornici računali da ta izlaganja pozivaju na raspravu.

Prijesvegahtiobihrećineštootzv.primatupolitike.Primatpolitikenijeizrazkojibiznačiodadržavailimoćtrebajubitiiznadzakona.Namaje,kaosljedbenicimapri-rodnogapravaikršćanimakojivjerujudajeBognavrhuiznadsvega,ispodNjegazakon,apotomdržavaimoćkojisupodzakonom,tosasvimjasno.Primatpolitikeneznačidajedržavaiznadzakona,negodajepolitika,odnosnooblikovanjeiupravljanjedruštvomidržavomtezajedni-comdržava,iznadekonomije,birokracije,anarhističkihsnagait.sl.OttovonHabsburgotomejeuvijekgovorioveomajasnoinapisaomnoštvočlanakateodržaopunogovora.Njegovojemišljenjedapolitikaimaprimat,da

Još je jedna strašna zabluda koja prevladava u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a i u

cijeloj Europi. Prema velikome europskome istraživanju provedenome 20 godina

poslije komunizma, dakle iz 2010. godine, čak se je 70%

Mađara izjasnilo da su bolje živjeli u komunizmu. Sličan

je stav i u Hrvatskoj, što smo nedavno mogli vidjeti i na javnoj televiziji. Kako

se je bolje živjelo, zna li itko konkretne podatke? 1970.,

dakle ne 1950. ni 1955., nego 25 godina poslije rata, na

selu (u gradu se je drugačije živjelo) nitko nije imao

auto, ni 1%, nitko nije imao kupaonicu ni telefon. Na selima nije bilo asfalta.

39


odgovornost idjelovanjenademo-kratskiirazumannačinimaprimatnad ekonomijom, birokracijom iostalimsilama.Tojeprimatpolitike,aakogazagovaramo,moramoimatinaumuodgovornupolitikuinjenanačela.KaoPaneuropljani,naovo-mepolju imamomnoštvo izvrsnihideja;kaoštosmoihimaliuprošlo-sti,takosmoijučeridanaspokazalikakoihimamoidaljerazvijamo.Tojeveomavažnojernetrebamouvi-jeksamokomemoriratinašiznimanuspjehuprošlostinašegapaneurop-skogapokreta.BorbaprotivHitleraikomunizmabilesuvažne,borbazaujedinjenjeEurope i pomirenje ra-zličitihprošlostibila jevažna,padželjeznezavjese,proširenjekojejošuvijeknijezavršeno–nosvetonijedovoljno.Moramoimatiiidejezabu-dućnostEurope.

Kaoprvo,želimnaglasitikakoneživimo u vremenu novoga totalita-rizma.Smatramkakojetakvaizjavauvredažrtavamapravihtotalitariza-maionihkojisuživjelipodtotalitari-stičkimrežimima.Riječtotalitarizamzamišljenajekakobiopisalasustavkojijegoriodtzv.stanjanormalnediktature (normal dictatorship).Onjegoriodautoritarnihsustava.Totali-tarnisustavibilisustaljinističkikomunizamiHitlerovna-cizamjeronisugoriodnormalnogafašizmainormalnekomunističkediktature,kojisuisamiposebidovoljnološi.Totalitarizamjesljedećastepenicapremapaklu.Nemislimdaživimonatojposljednjojstepenici,većunajmirnijeminajprosperitetnijemdruštvuupovijesti,anašajeEuropaotokslobodeimira.Natometrebamobitizahvalni.

Notoneznačidaživimourajunidanismougroženi.Sa

svimsejučerašnjimidanaš-njimizlagačimaslažemkakopostojeunutarnje ivanjskeopasnostiiugrozeprotivko-jihsetrebamosnažnoboriti.EvaDemmerledobrojesaže-lanoveoblikenacionalizma,možda i najveće opasnostikojamožepodijelitiEuropu.Ugrožavajunasinovioblicikolektivizma, komunizma,fašizma, nacionalsocijaliz-ma–kojimoždasvijošžive,premdaudrugačijemobliku.Izvana nas ugrožava ruskiekspanzionizam,kaoikine-ska misao o svjetskoj domi-naciji.Postoji i islamističkaopasnost.Treba razlikovati

islamiislamizam.Potonjejeideolo-gija 21.st.kojakoristiislamzasvojumodernuideologiju.Islamizamnijesrednjovjekovniislam,kojijeiposebidovoljnoproblematičan,većsuvre-menatotalitarnaideologijakojusukoncipiraliantimodernističkimislio-ci.Sveteopasnosti,kaoidrugetakvetendencijetrebakritiziratiisuprot-stavljatiimse,nomi,hvalaBogu,ži-vimouslobodnomeidemokratskomesustavukojisunašipretciizgradiliikojimoramoodtihideologijabraniti.

Dragiprijatelji,držimkakojeizu-zetnovažnojasnorećikojajenajopa-snijaideologija,čijijeinacionalizamsastavni dio, naimematerijalizam.PapaIvanPavaoII. rekao je 1989. – kadjesHelmutomKohlomprolaziokrozBrandenburškavratauBerlinu

–dajeistočnimaterijalizam,tj.komu-nizamprikraju,notonijedovoljnoi veoma bi opasno bilo zamijenitiistočnimaterijalizamzapadnjačkim.Upravo je to problem pred nama:materijalizam može biti komuni-stičkadiktatura,aliidiktaturagos-podarskihsila,poputoligarhijskogasustavailikapitalističkogasustava.Kakobismogapobijedili,predložiojeneštoštojeodiskonausrcupaneu-ropskeideje:kršćanskisocijalninauk,

jeronideprotivobajumaterijalizama.Ljudičestogovore,posebnouzapadnojEuropi,viovdje

boljeznate,kakojevrijemepomirbeprošlo.Mirjenormal-nostanje,apomirbajestvarprošlosti.Nomiznamokakotonijeistina.Usvakojromantičnojveziznatekakonijedovoljnoreći“da”napočetkubrakaiprestatirazmišljatiozajedničkomeživotu.Istovrijediizazajednicemeđunaro-dima.NijedovoljnoštosmosvizajednouEuropskojunijiili

Kao prvo, želim naglasiti kako ne živimo u vremenu

novoga totalitarizma. Smatram kako je takva izjava

uvreda žrtavama pravih totalitarizama i onih koji su živjeli pod totalitarističkim

režimima. Riječ totalitarizam zamišljena je kako bi opisala

sustav koji je gori od tzv. stanja normalne diktature (normal dictatorship). On je gori od autoritarnih sustava.

Totalitarni sustavi bili su staljinistički komunizam i Hitlerov nacizam jer oni

su gori od normalnoga fašizma i normalne

komunističke diktature, koji su i sami po sebi

dovoljno loši. Totalitarizam je sljedeća stepenica

prema paklu. Ne mislim da živimo na toj posljednjoj

stepenici, već u najmirnijem i najprosperitetnijem društvu u povijesti, a naša je Europa

otok slobode i mira. Na tome trebamo biti zahvalni.

40


ćemouskorobiti.Europskaunijamožefunkcioniratisamoako se mirimo svakoga dana. Jer svaki dan jest bremenit emocijamaimeđusobnimnesporazumima.Usrcumulti-nacionalnogaprojekta,kaoštojeEuropskaunija,uvijekćebitipomirbaimirotvorstvo.Tojejednakovažnozaoneunutar,kaoizaoneizvanEuropskeunije.Francusko–nje-mačkapomirbaizuzetanjeuspjehnesamozaFrancuskuiNjemačku,negoizacijeluEuropu.Nepostojinitiitkoželinjemačko-francuskuosovinukaoeuropskavlast,alimoramoshvatitikakobeztepomirbeEuropenebibilo.Europskajepovijestuvijekpoznavalasuprotstavljenekoa-licije:Beč(nekadacentarnjemačkenacije)iParizstalnosusemeđusobnosukobljavali,aBritancisuigralisvojuigruislalijedneprotivdrugih.Tojeeuropskapovijest,apomi-rbaNjemačkeiFrancuskeprekinulajeto.AkosetedvijedržaveslažudajetopogubnozabudućnostEurope,one

moraju nastaviti graditi međusobnoprijateljstvoteutouvjeravatičitavuEuropu,aposebicema-njedržave.Nemoguonenarodima diktirati što damisle,većjezatopo-trebanzajedničkinapori europske institucije –te su institucije važnejermanječinevećima,avećemanjima.Zagovor-niksamEuropeinstitu-cijajerćeEuropadržavauvijekbitiEuropavećihdržava.

BeznačelnesuradnjeFrancuske i Njemač-ke,Europanebimogla

funkcionirati,većbiopetpostalaEuropakoalicija,štoseupovijestipokazalokaouvoduratove.OnikojidržedajetakoštonemogućetrebalibirazmotritiratnapodručjubivšeJugoslavijeodprijedvadesetipetgodina.UtosudobaNjemačkaiFrancuskabilenasuprotnimstranama

–NjemačkajepodupiralaHrvateiSlovence,aFrancuskapodMitterandomMiloševića.Taprvavelikapodjelaizme-đuFrancuskeiNjemačkeposlijeDrugogasvjetskogaratadoprinijelajenastankutihoružanihsukoba.Iztelekcijeneuspjehaeuropskihintegracija,moramoizvućipoukukolikojepomirenjevažno–ononampokazujedasemen-talitetimogupromijeniti.

Čestonamtzv.realistigovorekakosementalitetljudinikadanemožepromijeniti.NijemcisustoljećimavoljeliMolièrea,ivišenegodanašnjegeneracije,alitoimnijesmetalouratovanjusFrancuzima.FrancuzisupakvoljeliGoethea,višeonjemznalinegodanašnjiFrancuzi,alibezproblemasuulaziliuratovesvjekovječnimneprijatelji-ma.Tosepromijenilostubokom.NapočetkurataubivšojJugoslavijiMitterandjebioprotivHrvata,noFrancuzisupremasvimanketamajednakopodupiralihrvatskustra-nukaoiNijemci,razlikuustavovimapokazivalisusamopolitičari.PaiponovnoujedinjenjeNjemačkepodupiralojevišeFrancuzanegosamihNijemaca.Tonampokazujedasementalitetmožeimorapromijeniti.Takavnamjeprocespotrebanusvimeuropskimregijama.

Paneuropskipokret,kaoštosunamu1930.-im godi-namanapočetkuteidejepomirbepokazaliBriandiStre-semann, idanas jepokretstručnjaka iboracazamir ipomirbu.SjećamsepaneuropskogakongresauGarlitzuuNjemačkojprilikomkojegasmoimaliizletuReichenberg,odnosnoLiberecuČeškoj.ZazajedničkimstolomsjedilismospaneuropskimkolegamaizMakedonije,KosovaiAlbanijetesuseondjevodileprveintenzivneraspraveizmeđuMakedonacaiAlbanaca–uokviruPaneuropskeunije.Pamtim,primjerice,pozitivnuulogukojusuhrvat-skiPaneuropljaniimaliupozivanjuSrbaumeđunarodnipaneuropskipokret,kaoinašegaprijateljaMitića,pred-sjednikaSrpskepaneuropskeunije–onjenadanhrvat-skogapristupanjaEuropskojunijibiogovorniknanašemskupuuVukovaru.Tajdogađajimavelikusimboliku,Hr-vatisugapozvali,onjeondjegovorio,apoveojeidjecudavideštoseondjedogađalouprošlostiištosedogađadanas.Našpokretuvijeksetrebaposebnozalagatizapomirenjeimir,atonijesamonašeglavnodjelovanjeunutarEU,

negoiizvanEU. Mi moramo biti ti koji stvaraju dijalog,primjericesnašimsusjedimamuslimanima.

Znam da je to teško, aliakomi se ne sviđamoj su-sjed, imam trimogućnosti:mogugaizbaciti–tosenetrebainesmiječiniti;moguotići–toneželimo;ilimogupokušati ostvariti suživotsnjime. StogaEuropa imi,kaokršćani,moramopoku-šatipronaćizajedničkijeziksnašimmuslimanskimsusje-dima.PotrebazapomirbomzanaskaoPaneuropljanapo-stojiiunutarEuropskeunijeiizvanEurope.

Mir nije djelo naivaca, nego posljedica veoma razumna i realistična promišljanja

i razumijevanja. Mirotvorstvo je stvar

realizma, a ne naivnosti. Slušamo li samo protivnike

skeptike, ne možemo ni zamisliti drugačiju budućnost do li one

građanskoga i globalnog rata. Civilni rat u maloj i razjedinjenoj Europi

koji uništava u najmanju ruku globalno selo.

41


Nekigovorekakojetonaivno.Prolistatelifrancuskeinjemačkenovineizvremenaizmeđudvajusvjetskihra-tova,uočitćetekakoseistogovoriloizaonekojisutadadjelovalinapaneuropskomeplanu.Moždasuibilinaivni,alialternativajebilaDrugisvjetskirat.Akadsu“naivci”došlinavlast,osiguralisunamnajduljemirnorazdobljeupovijesti.Ustvari,nikadnisubilinaivniiposveseslažemsMislavomJežićemkojikažekakojeiznimnovažnodobropoznavatituđualiivlastitupovijest,religijuitradiciju.Tektada,akonistenaivni,negopoštujetedruge,aliimateisvijestosvojimkorijenima,imatepreduvjetezastvaranjerazumne,funkcionalneistabilnepomirbe.

Mirnijedjelonaivaca,negoposljedicaveomarazumnairealističnapromišljanjairazumijevanja.Mirotvorstvojestvarrealizma,anenaivnosti.Slušamolisamoprotivnikeskeptike,nemožemonizamislitidrugačijubudućnostdolionegrađanskogaiglobalnograta.CivilniratumalojirazjedinjenojEuropikojiuništavaunajmanjurukuglo-balnoselo.

Radnamiruipomirbinašjeglavniposao,alisamposebinijedovoljan.Suočavanjesprošlošćunijevažnosamozbogpovijesti,negoiradibudućnosti,kaoiradisadašnjo-sti.Datćuvamosobniprimjer.PredsjedniksamzajednicesudetskihNijemaca,zajednicekojabrojioko3milijunalju-di.ProtjeranismoizdanašnjeČeške,aposlije1989. godine legalno(ranijeilegalno)ČeškipaneuropskipokretzapočeojeradnapomirbiČehaiNijemacaizSudetanakonDrugogasvjetskogarata.VećinaČehainjihovihpolitičarabilisuposveprotivtoga,aiznimkajedakakoVáclavHavel,velikPaneuropljanin.Nopogledatelirezultate,onisušokantni.Primjerice,češkipredsjednikVaclavKlausbiojekaopred-sjednikeuropskedržaveičlaniceNATO-azagovarateljprotjerivanjakosovskihAlbanaca.OtvorenojegovoriodatoprotjerivanjetrebapodupiratijerusuprotnomebiljudishvatilikakojeiprogonsudetskihNijemacabiopogrješan.

Povijesniprogontakojeusadašnjostiproizveonoviduhprotjerivanja.Sadašnjipredsjednik,gospodinMilošZeman,biojeuIzraeluiPalestinitejejednojstranire-kao:“Učinitetopoputnas,protjerajteonedruge,ponašemiskustvutojedobro”,ajednakotakomogaojetorećiisuprotnojstrani.Moramovidjetikolikaopasnostvrebaneodnositeliserazumnopremapovijesti.Češkipaneurop-skipokret,načeluspredsjednikomRudolfomKučeromaktivnosesuprotstavljaotakvurazmišljanju.Nosadasusedogađajirazviliupunoboljemsmjeru.SadašnjičeškipremijerposjetiojeKućusudetskihNijemacauMünchenutejedoniocvijećezažrtveprotjerivanjairekaokakoseprotivsvakogaduhaprotjerivanjatrebaodlučnoboriti,štojeveomavažnozaizgradnjubudućnosti.

Znate kako u Europskome parlamentu postoji rad-nagrupazapomirbupovijesti,gdjesambioprvičlanizNjemačke.TujeradnugrupuosnovalaLetonkaSandraKalniete,danaspotpredsjednicazastupnikagrupeEPP-a zaduženazasrednjuiistočnuEuropu.Onajejasnorekla:nemožemoujedinitieuropskepovijesti,alimožemoihpomiritiijednioddrugihučiti.SviznatepitanjekojejepostavioPoncijePilat:štojeistina.Svitakođerznateštoje odgovorio stari rabin. On je jasno rekao kako je istina tvojaistina,mojaistinaiistina.

Namaljudimateškojedoćidoistine,nemožemonaćisamuistinu,alimožemojojsepribližitikolikojemoguće.Tojemogućesamoprihvaćanjemčinjenica,dijalogomiprihvaćanjemargumenatadrugih.Pomirbajeputdana-đemopravuzajedničkuosnovu.Istovrijedizanacionalnepovijesti.UBavarskojmijemudarstaracrekaodanjemač-kanesrećaležiutomeštomiBavarcinesmijemopucatipoPrusima.Bilajetološašala,aliznamolištojeizatoga,tonijesamošala.Znamokakoseinacionalnapovijestdijelinaregionalnepovijestitekakorazniljudinanjugledajuizvlastitihperspektiva,štojeuobičajenoidobro.Notre-bamoslušatijednidrugeitadamožemoskupadoćibližeistini,beznekogaumjetnogaujedinjenja.

Dragiprijatelji,držimkakojetojedininačinzapromi-canjeeuropskeintegracije.Onajepunovišeodsuradnjenacionalnihdržava.TomoždajestzamisaokojasejavljauEuropi,alitonijepane-uropskazamisao.ČitajteCoudenhove-Kalergija,Otta von Habsburga, ištonašidanašnjipane-uropskikolegepišupodpredsjedavanjemAlainaTerrenoira.Saznatćetekakopaneuropskaidejanijecentralizam,alinijenineštoštopredstavljasamosuradnju,većpoli-tičkiujedinjenaEuropasa zajedničkim institu-cijama, parlamentom iizvršnim tijelom kojebira parlament itd. Toje paneuropska idejakojumožetepronaćiuKalergijevojknjiziPaneuropa,kaoiusvimknjigamaOttavonHabsburga.

Moramoseboritiiprotivrenacionalizacije.Glasoviza-govaranjarenacionalizacijeponekadsemogučutiiunutarnašegapokreta.AkoEuropusvodimonasuradnjunacio-nalnihdržava,tekćetadpostatibirokratska,jerštobibilobirokratskijeodsuradnjenacionalnihdržavabezzajednič-kihdemokratskihinstitucija.OttovonHabsburguvijekjegovoriokakojeEuropskovijećepredvodnikreakcijetegajeprezirao.BiojeboraczakomunitarističkuEuropu,anezacentralističku.Onabiimalaparlamentidemokratskipotvrđenoizvršnotijelo.Danasmožemoraspravljatiomo-dalitetimatogaustroja,alinesmijemopogriješitirazmiš-ljajućikakojepaneuropskaidejadobra,aEuropskaunijaloša.Tajemisaoopasna.

Europskaunijatakvakakvajest,sasvimsvojimmanama,čedojePaneuropskeunije.Svakodijetekojeodrastaimanekihpoteškoća,aliroditeljgasenemožeodreći,negoučinitisvedagaizvedenapraviput.DržimdamikaoPane-uropljanimoramoprihvatitikakotrebarazvijatizbiljskuEuropskuuniju,anezačinjatinekunovu,teoretskuuniju.RoccoButtiglione,kojijeimaobrojneproblemeseurop-skiminstitucijama–znatega,talijanskikršćanskifilozofkojemunijedanodabudepovjerenik,većinskimglaso-vanjemizgubiojezajedanglas(itonjemačkogaliberala

Europska unija takva kakva jest, sa svim

svojim manama, čedo je Paneuropske unije. Svako

dijete koje odrasta ima nekih poteškoća, ali roditelj ga se ne može odreći, nego učiniti sve da ga izvede na pravi put. Držim da mi kao

Paneuropljani moramo prihvatiti kako treba

razvijati zbiljsku Europsku uniju, a ne začinjati neku

novu, teoretsku uniju.

42


gospodinaAlvaroa)uodboruEuropskogaparlamenta.Onbiimaosvakoopravdanjezanegativnostipesimizam,norekaoje:“moramoodržatiovuEuropujernikadnećemoimatidrugu”.NašajedužnostizvestituEuropunapraviput,atozahtijevapunotruda.

Radiuštedevremena,sažetćutoutritočke,zakojedržimkakosuveomavažne.Prvajetočkatzv.izbjeglič-kakriza.Nekiovdjekritizirajusustavkvota,aliiovdjesnamajejedanvrlološčovjek–BernPosseltkojije1998. uskloputzv.Posseltovaizvješćakojeje1998. usvojeno u Parlamentukreiraosustavkvota.OttovonHabsburg,KarlvonHabsburgidrugipaneuropskiprijateljiglasovalisuzatoizvješće,kaoigotovocijeliEuropskiparlament.

Tojebilovrijemeprijeproširenjaitrebaosamnapravitiizvješćeoproširenjuisigurnosti.Dvijesamstvariizdvojiokaonužnepreduvjete:moramoimatisnažnuzajedničku,multinacionalnugraničnukontrolukojubikontroliraoparlamentisudovi(takodaimateijuridičkuosnovu).KaoposljedicatoganastaojeFrontex.Noonnijedostatan,nijedovoljnotransparentannimultinacionalan.TrebamojačuinstitucijukakobiEuropaimalačvrstevanjskegraniceiotvoreneunutarnjegranice,jerbezpotonjihEuropskauni-janebivišebilaEuropskaunija.Drugijeprijedlogbiotajsustavkvota.Onnijebiozamišljenkakobidržavamačla-nicamanametaodaprimesvakogakogaNjemačkailiEU želedovestiuEU.Onnijezamišljennizaredovneprilike,kadajejasnodasvakadržavaimapravoodlučivanjatkomožeućiunju,atkonemože.Nozavremenaizvanrednihprilikamoramoimatirezervniplan.Tojeusporedivosprotupožarnimplanovima:kadbiuovojprostorijiizbiopožar,nebismodiskutiralionjemu,negoplanevakuaci-jemorapostojatiunaprijed.1998.godineodlučilismodatrebamoplanzaraspodjeluteretapomoćukvotaunutarEU,prijepožara,anenakonštoonizbije,kaoštosesadadogađa.Vidimoštosedogodilo:Grčkaništanijenapra-vila;Makedonijajenapravilapuno,alizanjujetobilopreviše;Mađarisupunonapravili,aliinjimajetobilopreviše;zaAustrijuneznamštotočnoradi,alisituacijajeteška.PosvudagdjevidimopogrješkeEU,zapravoseradiopogrješkamanacionalnihdržava,onesutekojenefunkcionirajudobro.Trebamozajedničkieuropskisustavzahitnesituacije.Uizvanrednimokolnostimasvigriješe

iimamrazumijevanjeizačeški,kaoizanjemačkipoglednakrizu.Moranambitijasnodajesolidarnostskupasmiromusamomesrcueuropskihintegracija.MojjeplanusvojioEuropskiparlamentiEuropskakomisija1998.,aondasugazaustaviledvijedržave–ŠpanjolskaiItalija.UarhivimaEuropskogaparlamentaizjeseni1998. godine možetenaćimojgovor.RekaosamdasadimamoizbjeglicesBalkana,štojeproblemzaAustrijuiNjemačku,alidaćeidućivaldoćiizAfrike,posebiceizsjevernetećetadabitipogođeneŠpanjolskaiItalija,štoseidogodilo.Upozoriosamihkakotadadruginećebitisolidarni.Napaosaminekadašnjegabavarskogministraunutarnjihposlovaizvlastitestranke,gospodinaFriedricha,kojijerekaodajeLampedusauItaliji.UpozoriosamgakakoseonanenalaziuItaliji,negouEuropi.SadavidimokakosuItalija,Grč-ka,HrvatskasvedijeloviEurope.Možemoraspravljatiosustavusolidarnostiisvimnjegovimkontroverzijama,nobezzajedničkogarješenja,onnemožefunkcionirati.IstovrijediizamirizvangranicaEuropskeunije.NećebitimirauSirijinitiuUkrajiniakoseEuropljanineopredijelejasnoprotivagresije.

MirjeuUkrajinivrlokrhak,noštobitekbilodasuseEuropljanipotomepitanjupodijelili.Prijenekolikogo-dinauGruziji,SarkozyskupasNjemačkomieuropskiminstitucijamanisuučinilidovoljno,nodasubilipodijeljenikaopopitanjuHrvatske1991.godine,tobirezultiralokatastrofom.MiruSirijipaknikadanećebitimogućbezjedinstvenogaeuropskogastajališta.Usuprotnome,taćedržavabitipodijeljenanaruskisatelitiislamističkogane-prijatelja,kojegaRusijaimainteresapotajnopodupiratikakobiimalaopozicijuilegitimanrazlogsvojeprisutnostikaoboracprotivislamizma.Trebajunampovrhjasnogastajalištatakođerinstrumentizaprovođenjenašihstavo-va:vojska,kaoizajedničkiministarvanjskihposlovakojifunkcionira.GđaMogheriniznatnojeboljaodtzv.gospo-đeOdsutne,kakomislimdasezoveAshton,notrebamonapravitikorakdalje–Europatrebazajedničkueuropskuvanjskuiobrambenupolitiku,kaoizajedničkupolitikupopitanjutehnike.OsvimtimpitanjimamoramoraspravljatiunutarEuropskeunije.

SlažemsesEvomDemmerle:trebamopunovišeEuropeitrebamoboljuEuropu.Hvalalijepanapažnji.

Carlos Uriarte Sanchez , PredSjednik mladeži Peu šPanjolSke

ŠPANJOLSKA:ODIZOLACIJEDO30GODINAČLANSTVA

1. Španjolska izolacija

Kad je 9. svibnja 1950.RobertSchumanodržaosvojpo-znatigovor,takozvanuSchumanovudeklaraciju,Španjol-skajebilaunajgorojzamislivojsituaciji.Četirigodinera-nije,OpćaskupštinaUjedinjenihnarodaodobrilajeprekiddiplomatskihodnosasaŠpanjolskomishodnotomupovla-čenjeveleposlanika.Francuskaječaknaredilazatvaranje

43


granicepremaŠpanjolskoj.Frankovrežimpostaojenekavrstaizgnaničkedržaveudolazećemmeđunarodnomepo-retku,kojijenastajaouporatnomerazdoblju.

IstinajekakojeHladniratubrzoolakšaoizolacijuFran-kovarežima.UbrzopoizbijanjusukobauKoreji(lipanj1950.godine),SkupštinajeodobrilaUjedinjenimnaro-dimadokidanjesankcijakojesuusvojenečetirigodineranije.Tojepodrazumijevaloiobnovudiplomatskihod-nosaipovratakveleposlanikazapadnihdržava.Koristećiprednostsvojestrateškelokacijeukontekstubipolarnogasvijeta,ŠpanjolskasejepočelapribližavatiSjedinjenimAmeričkimDržavama.TojeznačilodogovorsaSAD-ama iulazakŠpanjolskeuUjedinjenena-rode 1955.godine.Ipak,ŠpanjolcisudalekozaostajalizaduhomSchuma-novedeklaracije.

Bilo je posve nemoguće da Špa-njolskapristupiVijećuEurope,kaoinstitucijiosnovanojzapromicanjeizaštitituljudskihpravaitemeljnihsloboda,kojajeosnovapolitičkihsu-stavadržavačlanica.VijećeEuropekonstituiranojekaoklubdemokrat-skihdržavaiuskorousvojiloKonven-cijuoljudskimpravima,potpisanuuRimu u studenome 1950.teprihvati-lostvaranjenadnacionalnogapravo-sudnogtijela.

Temeljna načela projekta europ-skihintegracijavećsusenaziralatihgodina. To jemorala biti zajednicakojaćeosiguratimirnakontinentuiprevladatipovijesnerazmiricekojesu razdirale Europu pod modelomWestfalskogamira,kojisetemeljionaapsolutnojsuverenostidržava.Zajed-nicajetokojaćesetemeljitinavlada-vinipravakakobisezaštitilaljudskapravaitemeljneslobode.Uzto,tojetrebalabitizajednicasprisutstvomnadnacionalnih institucija, koje ćepreuzetinekeovlastikojesudotadapotpadalepodsuverenostdržava.Bitćetozajednicaukojojćegrađanimoćistvaratičvršćevezesuživotanasvimrazinama:odkomercijalneiekonom-ske,doobrazovneikulturne.Klasičnipojamgranicamoraosejerevidirati.Naposljetku,tojemoralabitizajednicaizgrađenaudemo-kratskomeduhu,kojijezahtijevaopredstavničkeinstitu-cijetemeljenenademokratskojlegitimaciji,štojeznačilonadilaženjeklasičnogamodelakooperacijekojisetemeljionameđudržavnimodnosima.

Sdrugestrane,Europasenemožestvoritiodjednomilipojedinačnimplanom,negosemoragraditipostupno,stvaranjemsolidarnostidefactoteseEuropagradiprije-nosimadijelovasuverenostinazajedničkenadnacionalneinstitucije.

Frankovjerežim,dakako,odpočetkasazebnjompro-

matraoprojekteuropskihintegracija.Imaojeuvjerljiverazloge.Prvo,temeljiEuropestakvimnačelima–otvore-ne,liberalnedemokracijepodvladavinomprava–bilisuposvenekompatibilnisnačelimarežima.

Tosejeidogodilo.PrvegodineEuropskezajednicebilesuobilježeneiznimnimuspjehomnasvimrazinama.Ekonomskijerastbiospektakularan,štojerezultiraloporastomživotnihstandardagrađana“maleEurope”.DržavekojesupogriješileodbivšisudjelovatiuEurop-skojzajednici,promijenilesumišljenjeteje1973. godi-nedošlodoprvogaproširenjaulaskomVelikeBritanije,Irske i Danske.

2. Europeizam u Španjolskoj

Španjolciuegziluaktivnosusudje-lovaliuEuropskomepokretuiPane-uropskomepokretu.SalvadordeMa-dariagabiojenajznačajnijafigura.BioječlanIzvršnogaodboraEuropskogapokreta, predsjedao je KulturnomkomisijomtejebiočlanUpravnogaVijećaEuropskogakoledžauBrugesu.BaskijskeiKatalonskenacionalističkeskupinetakođersuaktivnosurađivale.

Ali iunutarŠpanjolske,upedese-timgodinama,stvaralisuseeuropskikrugovi.MeđunajaktivnijommoramoistaknutiŠpanjolskoudruženjezaeu-ropskusuradnju,kojejekaoudruganastalo1954.godine.Postalisudis-kretnomjesto sastanka za skupinerazličitihpolitičkihuvjerenja:demo-kršćane,liberale,socijalisteisocijal-demokrate.Svisuseoniujedinjavaliusvrhudovođenjademokratskogapo-retkauŠpanjolskuiusvrhuprojektaeuropskihintegracija,štojevrijedilokao dvije strane iste kovanice.

Najvažnijidogađajupovijestišpa-njolskogaeuropeizmatijekomFranko-varežimabioje4.kongresEuropsko-gapokreta,kojiseodržaouMünchenuod 5. do 8.lipnja1962.godine,apo-znat je pod nazivom “münchenskaurota”.Bio je ključan za španjolskipolitičkiživotjerjetobioprviputodkrajagrađanskogaratadasuse“objestrane”(pobjedniciiporaženi)sastale

kakobiraspravilebudućnostŠpanjolske.Takozvanašpanjolskatranzicijapremademokracijite-

meljilasenatriosnovneideje:Prvo,potrebazaiskrenimiautentičnimpomirenjem.Mo-

ralismozacijelitiranegrađanskogarata.Europajebilauzormira,kojisetemeljionafrancusko-njemačkomepomirenju.

Drugo,nužnostuspostavedemokratskogapolitičkogrežimauŠpanjolskoj,kojibijamčiopotpunoostvarenjeslobodatepolitičkogaizraživanjatelegitimacijapluralno-stiudruštvu.Frankovrežimnijemogaoopstati,nesamozbogsvogaautoritativnogakaraktera,negoizatojerjebio

S ekonomskom krizom iz 2008. godine te posebice tijekom posljednjih dviju godina, jedna od žrtava te krize bila je Europa, Europska unija, čije su

institucije smatrane krivima za bolne mjere koje su

poduzete kako bi se ispravile neravnoteže te poboljšalo španjolsko gospodarstvo. Tako je rast europskoga

projekta osjetno oslabljen te je po prvi puta otkako je demokracije doveden u pitanje europski projekt i javile se sile koje se zalažu za “drugačijom Europom”. Mi želimo bolju Europu, ali postoje i neprijatelji Europske unije koji žele

“drugačiju Europu”, no ne znamo kakvu to Europu

žele. Takvo javno mnijenje pojavilo se je u posljednje dvije godine te predstavlja

najveći izazov španjolskomu europeizmu i demokraciji.

Isti problem muči europeizam općenito jer su se slični fenomeni pojavili u raznim europskim državama.

44


režimpobjednika,kojijeisključivao“druguŠpanjolsku”.Treće, idejakakosepolitičkeisocijalnepromjeneu

Španjolskojmorajuodvijatismišljupridruženjaprocesueuropskihintegracija.Španjolskanemožebitiisključenaodstvaranjapolitičkeunije,takozvanih“SjedinjenihEu-ropskihDržava”.

MožemobezpretjerivanjarećikakojeEuropa,odno-snoprojekteuropskihintegracijaiduhpodkojimsugaizgrađivali“očeviosnivači”,biopresudančimbenikzauspjehšpanjolsketranzicije.PridruživanjeEuropskojza-jednicibiojejedanodnajsnažnijihelemenataustavnogakonsenzusa,tejetakođerslužioirazvojutemeljanašega

“ekonomskogaustava”,uskladusmodelom“socijalnogatržišnoggospodarstva”.

OdvelikogajeznačajaštojejednaodprvihinicijativaprveSuárezovevladebioupravozahtjevdaseŠpanjolskapridružiVijećuEurope,kojijeostvarenurekordnokratkuvremenu.ParlamentarnaskupštinaVijećaodobrilagajeustudenome 1977.godine,čakprijenegoštojeŠpanjolskadobilademokratskiustav,kaoiznimandogađaj,izraživa-jućipovjerenjeeuropskihdemokratskihinstitucijauputpremademokracijinakojisešpanjolskinarododvažio.26. studenoga 1977.godineŠpanjolskajevećbilačlanicaVi-jećaEurope,godinudanaprijenegoštojeustavratificiranreferendumom.

TakođerpunogovorikakojejednaodprvihodlukaŠpa-njolskogaparlamentakojijeizabrannademokratskimiz-borima(lipanj1977.godine)bilaaplikacijaŠpanjolskezapristupEuropskojzajednici.Tajeparlamentarnaodlukadonesenajednoglasno.Takojezapočetadugafazaod8 godinapregovaranja,kojajekulminiralapridruživanjemEEZ-iusiječnju1986. godine.

3. Španjolska u Europskoj uniji

Kaopredstavnikstrankedesnogacentra(UCD),pred-sjednikAdolfoSuáreziniciraojepregovore.Onisuuspješ-nookončanipodsocijalističkomvladom(PSOE),kojujepredvodioFelipeGonzález.

PristupniugovorŠpanjolskeEuropskojzajednicipotpi-san je 12.lipnja1985.uKraljevskojpalačiuMadridu,kaoiPortugalauLisabonu.OdusvajanjaUstava1978.godine,tojebionajvažnijipovijesnidogađajzaŠpanjolsku.Eu-ropeizamjekonačnotrijumfirao,asnovisupostalijava.Dvasustoljećaizolacijenapokonbilaprevladana.Bezpre-tjerivanjamožeserećikakojetootvorilonovustranicušpanjolskepovijesti.39godinaposlije,Španjolskajepunopridonijelaeurop-

skomuprocesuintegracija,spojmovimapoputeuropsko-gagrađanstvaikohezijskepolitike.Španjolcisupriličnodobrokoristilieuropskefondovekakobirazviliimoder-niziralizemlju.

Paipak,sekonomskomkrizomiz2008.godinetepo-sebicetijekomposljednjihdvijugodina,jednaodžrtavatekrizebilajeEuropa,Europskaunija,čijesuinstitucijesmatranekrivimazabolnemjerekojesupoduzetekakobiseispravileneravnotežetepoboljšalošpanjolskogos-podarstvo.Takojerasteuropskogaprojektaosjetnoosla-bljentejepoprviputaotkakojedemokracijedovedenupitanjeeuropskiprojektijavilesesilekojesezalažuza

“drugačijomEuropom”.MiželimoboljuEuropu,alipostojeineprijateljiEuropskeunijekojižele“drugačijuEuropu”,noneznamokakvutoEuropužele.Takvojavnomnijenjepojavilosejeuposljednjedvijegodinetepredstavljanaj-većiizazovšpanjolskomueuropeizmuidemokraciji.Istiproblemmučieuropeizamopćenitojersusesličnifeno-menipojaviliuraznimeuropskimdržavama.

U tim je okolnostima ključno osnažiti proeuropskestrujeodlučnimakcijama,kojesemorajuprovestikakobiseponovnootkrilibitnielementi“europskogaprojekta”,kojisenemožeograničitinafunkcioniranjezajedničkogatržišta.Najvažnijepolitičkesnagekojestojeizaeuropsko-gaprojekta,morajusvratitipogledna“očeveosnivače”iprojiciratiubudućnostidealekojisustvoriliEuropu.Dasažmem:protivpopulizmainacionalizmatrebajuvelikedozeeuropeizma.Jer,uizvazovnimvremenimaukojimaživimo,jednojejasno:budućnostnašihdemokracijapo-vezanajesbudućnošćuEuropskeunije.TojenajvažnijaistinakojuEuropljanimorajushvatiti.

Nakon izlaganja predložena je IZJAVA sudionika Konferencije, koja je nakon

rasprave i prihvaćenih izmjena usvojena. ☞

45


IZJAVAPEU2015.

Mi, članovi Međunarodne Paneuropske unije iz 15 zemalja: Francuske, Belgije, Španjolske, Njemačke, Švicarske, Austrije, Estonije, Mađarske, Slovačke, Slove-nije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Makedonije i Hrvatske, okupljeni

na paneuropskoj konferenciji u Požegi, 17. listopada 2015. donosimo izjavu za javnost:

1. Ovesegodineusvemsvijetuslavi70.obljetnicapobjedenadnacizmomifašizmomnakrajuDrugogasvjetskogarata.Tojestbilapobjedanadnacizmomifašizmom,alinijebilapobjedanadtrećimtotalitarnimsustavom20.stoljeća,totalitarnimkomunizmom.UpravojezatonakonDrugogasvjetskogaratauslijedilo45godinaHladnogarata.Uvećembrojuzemaljanasljednicionihkojisuseokoristilitotalitarnimkomunizmomgovoreidanasjedinooantifašizmu,alinemajupojmaantitotalitarizmauopće.Paneuropskasejeunijadosljednoborilaprotivsvihoblikatotalitarizma:zatoonaslavipobjedunadnacizmomifašizmomnakrajuDrugogasvjetskogarata,alijednakoodbacujeitotalitarnikomunizamkaotrećiobliktotalitarizmau20.stoljeću.Jednakoćesesuprotstavitiimogućimbudućimilinastajućimoblicimatotalitarizma,kaoštojeonajnakojinasjestaoupozoravatiSveti Otac Ivan Pavao II.,financijskiikorporacijskitotalitarizamkojinastojistećiglobalanpotpunnadzornadsvimvidovimaživota,ikojimaterijalnadobrapoputpojedinačneiliskupnedobitiilikoristiizdiževisokoiznadvrjednotaživota,društvenepravednostiiljudskogadostojanstva,iliodržanjasvijetaiživihBožjihstvorenja u njem.

2. Umjestodasedopustipolitičarimadazlorabevelikeriječizaniskenakane,trebalobiunaprijeditieuropskozakonodavstvousklađujućigaseuropskimvrjednotamaisazdravimnačelimaetikeibioetike,auspješnoidjelotvornogospodarstvotrebalobipoštovatitakvozakonodavstvo,kakobibilomogućestvoritiizvornodemokratskiipravedanunutrašnjired,atadabimoglaslužitiikaouzorcijelomusvijetu.

3. Pomirenjerazličitihnacionalnihpovijesti,potaknutopromišljanjemosuprotniminteresimainazorimakojisuizazvalisvjetskeratoveu20.stoljeću,zadaćajesuvremeneEuropeisuvremenogasvijeta.Ipak,pomirenjesenemožetemeljitinauljepšavanjupovijestiilinaprešućivanjužrtavainepravdauprošlosti.Onosemoratemeljitinapoštovanjudostojanstvažrtava,narazumijevanjustajalištaiinteresadrugihstrana,inadasve–napovijesnojistinikojaodražujemotrištasvihstranaupovijesnimsukobima,inepristranosudištojebilopravo,aštokrivodabisespriječiloponavljanjanepravdaubudućnosti.Moguseosuđivatirežimiiideologije,interesneskupineinjihovepolitičke,gospodarskeilivojnemetode,alinijedopustivoopćenitooptuživatiikojinarod,rasuilireligijuzazločinekojesuizvršilipočiniteljikojizanjihtrebajuodgovaratiikojisemorajuidentificirati.Sdrugestrane,upovijesnimistraživanjimatrebastavitinaglasaknakulturnuidruštvenupovijestinanebrojenenačinenakojejesuradnjameđuljudimapridonosilastvaranjumiraivisokihvrjednotanašihkulturaicivilizacija,kaoipoštovanjuljudiiokoliša,odnosnosvijetaukojemživimoiživihbićaunjem.

46


4. SobziromnapovijesniprocesujedinjavanjaEurope,Paneuropskaunijapozivaeuropskatijela,europskevladeipolitičkesnagedanezaboravevrijednostinakojimajeutemeljenoeuropskojedinstvo:demokraciju,ljudskodostojanstvo,vladavinuprava,uspješnotržišnogospodarstvo,noodgovornousklađenospotrebamadruštvenepravdeiekološkeravnoteže,vrijednostikojeproizlazeiznašegazajedničkogastarogrčkoga,rimskoga,kršćanskogaihumanističkoganasljeđa,kaoiizbogatstvanašihrazličitihnacionalnihiregionalnihtradicija.

5. Sdrugestrane,sobziromnaistitajpovijesniproces,vladeidonositeljipolitičkihodlukanesmijuzaboravitidaprocesnijezavršen.UpozoravamonapotrebudaseuEuropskuunijuintegrirajusveeuropskedržave,ameđunjimaizemljejugoistočneEuropekoječekajunapridruženjeUniji:BosnaiHercegovina,CrnaGora,Srbija,Kosovo,MakedonijaiAlbanija.Unijaimtrebapomoćidadosegnueuropskestandardeidariješeunutrašnjeprobleme,osobitoonekojeimjenametnulameđunarodnazajednica,kaouslučajuMakedonije,ilikojejeonauneslautezemljeneuravnoteženimilinepravednimpolitičkimiliustavnimrješenjimakojeimjenametala,kaouslučajuBosneiHercegovine.

6. Takođerupozoravamodananekeodpolitičkihihumanitarnihproblema,iličakkatastrofa,usuvremenomesvijetu,kaoštosuvaloviprognanikaiizbjeglicakojipreplavljujueuropskegraniceuposljednjimgodinama,Europskaunijanijenašlaprimjerenodgovor.Unijanijedosadanašladjelovornumetodologijudasenosispoljedicamatekrize,naimesnebrojenimizbjeglicamaizbliskoistočnihzemalja,akamolisnjenimuzrocimauzemljamagdjejeizbila.Štoviše,tesuzemljeupredvorjuEurope,itrebalebibitiuključeneuprogramepolitičke,gospodarskeisocijalnesuradnjeEuropskeunije.Europskezemljenesmijuunositinestabilnostunjihovuregiju,kaoštosunekenerijetkočinile,negobitrebalepomagatitimzemljamadasestabilizirajuidapodignustandardedemokracijeivladavineprava,nonesmijuimsepritomnametatimjerilakojazanjihizmislimo,negoseiznjihovihbogatihkulturnihireligijskihtradicijatrebajuizvoditiusporedivepozitivnevrjednote.Istotako,Europskabiunijatrebalapodupiratimjerekojebitezemljepoduzimaledapodignuživotnistandardistandardedruštvenepravde,kaoimeđusobnogarazumijevanjameđurazličitimetničkimireligijskimzajednicamaunjima,ilibitrebalasurađivatiuuvođenjutakvihmjera.BudeliseEuropskaunijaravnalapremavrjednotamanakojimajesamazasnovanaikojemoradaljerazvijati,moralabibitisposobnablagotvornoutjecatinazemljeusvojemsusjedstvurastrzanesukobimairatom,a,kolikojemoguće,inasvijetucijelosti.

Međunarodna paneuropska unija, u Požegi (Hrvatska),

17. listopada 2015.

47


DECLARATION ofthePEU2015

We, members of the International Pan-European Union from 15 countries: France, Belgium, Spain, Germany, Switzerland, Austria, Estonia, Hungary, Slovakia, Slovenia, Bosnia and Hercegovina, Montenegro, Serbia, Macedonia and Cro-

atia give this public declaration at the Pan-European conference in Požega (Croatia) on the 17th October 2015:

1. Thisyearthe70thanniversaryofthevictoryoverthenational-socialismandfascismattheendoftheSecondWorldWariscelebratedallovertheworld.ThatwasthevictoryovertheNazismandfascism,butwasnotavictoryoverthethirdtotalitariansystemofthe20thcentury,thetotalitariancommunistsystem.Therefore45yearsofColdWarfollowedtheSecondWorldWar.Inmanycountriestheheirsofthebeneficiariesofthetotalitariancommunistsystemstressonlytheantifascismeventoday,butdonothaveanotionofantitotalitarianism.ThePan-EuropeanUnionveryconsistentlyfoughtagainstallformsoftotalitarianism,andthereforeitcelebratesthevictoryoverthefascismandNazismattheendoftheSecondWorldWar,butrejectsequallythetotalitariancommunismasthethirdformoftotalitarianism,andwillopposepossiblefutureoremergingformsoftotalitarianism,asthatoneofwhichthePopeJohnPaulII startedwarningus,afinancialandcorporativetotalitarianismwhichtriestocontrolalltheaspectsoflifeglobally,andraisesmaterialvalueslikeprofitsofindividualsorgroupshighoverthevaluesoflife,ofsocialjusticeandhumandignityorthevalueofthesustainmentofourworldandofthelivingcreaturesofGodinit.

2. ThelegislationintheEuropeanUnionshouldbeimprovedaccordingtotheEuropeanvaluesandsoundprinciplesofethicsandbioethics,andefficienteconomyshouldrespecttheprinciplesofsuchgoodlegislationinordertoenabletheEuropeanUniontocreateaninternalauthenticallydemocraticandrighteousorder,andthentoserveasamodelfortheworld.

3. Thereconciliationofdifferingnationalhistories,urgedbythereflexionsontheconflictinginterestsandviewswhichprovokedtheworldwarsinthe20thcentury,isataskofcontemporaryEuropeandcontemporaryhumanity.However,thereconciliationcannotbebasedoncosmeticembellishmentsofhistoryoronkeepingsilenceconcerningthevictimsandinjusticesofhistory.Itmustbebasedontherespectofthedignityofallvictims,ontheunderstandingofthepositionandinterestsofothers,andaboveall–onthehistoricaltruth,whichreflectstheperspectivesofallthesidesinhistoricalconflicts,andimpartiallyjudgeswhatwasrightandwhatwaswronginordertopreventrepeatingwrongsinthefuture.Regimesandideologies,interestgroupsandtheirpolitical,economicormilitarymethodscanbecondemned,butnonationorraceorreligioncanberegardedguiltyorcollectivelycondemnedforthecrimescommittedbyperpetratorsresponsibleforthem,whoshouldbeidentified.Ontheotherhand,thestressofthehistoricalresearchshouldbeputonculturalandsocialhistoryandoninnumerablewaysinwhichhumancooperationcontributedtothecreationofpeaceandofthehighvaluesofourculturesandcivilizationandoftherespectforthehumanityandenvironment,fortheworldweliveinanditscreatures.

48


4. WithregardtothehistoricalprocessoftheunificationofEurope,thePan-EuropeanUnionurgesalltheEuropeaninstitutions,EuropeangovernmentsandpoliticalforcesnottoforgetthevaluesuponwhichtheEuropeanunityisbased:democracy,humandignity,ruleoflaw,efficientmarketeconomybutresponsiblyregulatedaccordingtotheneedsofsocialjusticeandecologicalequilibrium,thevaluesimpliedinourcommonAncientHellenic,Roman,Christianandhumanisticheritage,aswellasintherichnessofourdifferentnationalandregionalculturaltraditions.

5. Ontheotherhand,withregardtothesamehistoricalprocess,thegovernmentsandpoliticaldecision-makersshouldnotforgetthattheprocessisnotcompleted.WewarnoftheneedtointegrateallEuropeannationsintheEuropeanUnion,suchasthecountriesoftheSouth-EasternEuropethatarewaitingtojointheUnion:BosniaandHercegovina,Montenegro,Serbia,Kosovo,MacedoniaandAlbania.TheUnionshouldhelpthemtoreachtheEuropeanstandardsandtosolvetheirinternalproblems,especiallythosewhichwerelargelyimposeduponthem,asinthecaseofMacedonia,orwhichwereinducedintheircountriesbyunbalancedorunjustpoliticalorconstitutionalsolutionsproposedandsupportedbytheinternationalcommunity,asinthecaseofBosniaandHercegovina.

6. Weshouldalsowarnthatsomeofthepoliticalandhumanitarianproblemsorevencatastrophesofthecontemporaryworld,likethewavesofrefugeesandmigrantsoverflowingtheEuropeanbordersinthelastyears,didnotfindadequateresponseintheEuropeanUnion.TheUnionhasnotsofarfoundefficientmethodologytocopewiththeconsequencesofthiscrisis,namelytheinnumerableimmigrantsfromtheNearEasterncountries,nottomentionthemethodologyofsolvingthecausesofthiscrisisinthecountrieswhereitemerged.Moreover,thesecountriesareinthecourtyardofEurope,andshouldbeincludedintheprogrammesofpolitical,economicandsocialcooperationoftheEuropeanUnion.TheEuropeancountriesshouldnotinduceinstabilityintheirregion,whichwasoftenthecasesofar,butshouldhelpthemtostabilizetheircountries,raisethestandardsofdemocracyandruleoflaw,butnotsimplybyfollowingsomeimposedcriteriaweinventforthem,butasfaraspossiblebydeducingcomparablepositivevaluesfromtheirownrichculturalandreligioustraditions.Equally,theEuropeanUnionshouldsupportthemeasurestheywillundertakeforraisinglifestandardandstandardsofsocialjusticeandmutualunderstandingofdifferentethnicorreligiousgroupsinthosecountries,orcooperateinsuchmeasures.IftheEuropeanUnionfollowsthevaluesuponwhichithasbeenfoundedandwhichshouldbefurtherdeveloped,itshouldbeabletotakeitsbeneficialinfluenceintheconflict-andwar-torncountriesinitsneighbourhood,andasfaraspossibleintheworldasawhole.

International Paneuropean Union, in Požega (croatia),

17 October 2015

49


DOGAĐANJA UZ KONFERENCIJUO T V A R A N J E K O N F E R E N C I J E ( I . D A N )

P R I J A M G R A D O N A Č E L N I K A G R A D A P O Ž E G E U “ G R G I N O M D O L U ”

Registracija sudionika konferencije Međunarodna paneuropska mladež

Svečano otvaranje konferencije; glazbeni okvir – Glazbena škola Požega

50


I Z L E T U K U T J E V O ( I I . D A N )

Sudionici konferencije ispred Požeške katedrale

Posjet Kutjevačkim podrumimaPozdrav gradonačelnika Kutjeva

Tamburaški sastav GaravušePolaznici Obrtničke škole Požega

Trenkovi panduri

R A Z G L E D A V A N J E P O Ž E G E I S V. M I S A U P O Ž E Š K O J K A T E D R A L I ( I I I . D A N )

S V E Ć A N I P R I J A M Ž U P A N A

Izvješća Međunarodnepaneuropskeunije str. 52

Događanja uorganizaciji Hrvatskepaneuropskeunije str. 68

Mladežhpeu str. 84

Zanimljivosti str. 86

52

IZVJEŠĆA

Međunarodna konferencija

BosnaiHercegovinaizmeđuDaytonaiBruxellesa:OdDaytonskogsporazumadoSporazumaostabilizacijiipridruživanju

— moStar

11.–13. rujna 2015.

PaneuropskaunijaBosneiHercegovineorganiziralaje od 11. do 13. rujna 2015.uMostarumeđunarod-nukonferencijunakojoj serazmatralorazdoblje

posljednjihdvadesetgodinanaputupremaeuropskimintegracijama.TakojeobilježenaobljetnicapotpisivanjaDaytonskogsporazuma,aliidvadesetgodinadjelovanjaPaneuropskeunijeBosneiHercegovine.Osvrtomnana-predakuminulomvremenuraspravljanojeomogućnostiskorogzadobivanjastatusakandidatazačlanstvouEu-ropskojUniji,tenajošuvijekaktualneproblemekojisupreprekanatomputu.

OsimčlanovaPEU BiHnakonferencijisubilinazočnopredstavniciizPEU Francuske,Hrvatske,Mađarske,Au-strije,Slovenije,SrbijeiBugarske,kaoiuvaženipolitičkidužnosniciizastupniciuEuropskomparlamentu.Dele-gaciju HPEU vodiojepredsjednikPavoBarišić,ačinilisuječlanoviNadaiIlijaBonić,NedaMatasović,TomislavJagetić,PavaoNujić,VjekoslavGregurićiGoranŠkec.

KonferencijajeodržanausvečanojdvoranihotelaMo-star,gdjesuprvogadanasudionikepozdraviliVanjaGa-vran,predsjednikPEU BiH,AlainTerrenoire,predsjednikMPEU iRadmilaKomadina,glavnasavjetnicaGradaMo-stara.VažnestavkeupozdravnomgovorubilesuosvrtnadvadesetgodinadjelovanjaPaneuropskeunijeuBosniiHercegovinitenjezinoiznimnoznačenjeidoprinospro-micanjueuropskihvrijednostiigrađanskogdruštva,kaoidoticanjetekućihpolitičkihigospodarskihproblemaskojimaseBosnaiHercegovinasvakodnevnosusreće,čemusvjedočiičinjenicadagradMostarvećduževrijemenemalokalnuvlastjersuizostalilokalniizbori.Nakongovoradobrodošliceuslijedilajevečeraidruženjesudionika.

Tijekomdrugogadanaodržanjesredišnjidiokonferen-cije,podijeljenutriglavnapanelakojimasuprethodilipozdravnigovori,azaključenisuraspravomiusvajanjemdeklaracije.TijekompozdravnogagovoraVanjaGavranistaknuojevažnostkonferencijeivelikozanimanjekojeizazivaumedijimaijavnosti.ZaključiojekakouBiHpo-stojinovipristupipomakuprocesueuropskeintegraci-je,jerpomalosazrijevakonkretanintereszaEU.Unatočtomu,smatrakakouBiHjošuvijekpostojetriistineterje-

šenjevidiutomedasvatričlanaPredsjedništvasudjelujuunošenjusprošlošćuidazajednopromatrajubudućnost,jersetrebamaknutiodlokalno-balkansko-birtijskihpo-litičaraitežitiproeuropskitransparentnimzastupnicima.

Prof.dr.sc.FranjoTopićusvomejegovoruizniokratkupovijestPEU uBiHinjezinoznačenje.SmatrakakoBiHmorapostatičlanicomNATO-akakobiseizbjegaonovirat,tesepozvaonacitatkako“mirnijesve,alibezmirasvejeništa”.ZalažesezauključivanjestranihpolitičaraurješavanjeproblemaBiH.

Predsjednik MPEU AlainTerrenoireposebnojenagla-siozadovoljstvoštoseovavažnaobljetnicaodržavaupra-vouMostaru,gradukojije“živućanada”.ZaDaytonskisporazumiznosikakoganetrebaslaviti,jerjetrebaotra-jatikratko.UpravonatomprimjeruvidislabostEurope,kojajošuvijeknijeustanjuriješitiproblemusvomevrtu.Osimtoga,nagranicamaEuropejavljajusevelikiproble-miiizazovi-odprijetnjeRusijedoBliskogistokaivalaizbjeglica.Dotaknuojepitanjeizbjeglicainačinnošenjasnjim,tezaključiokakonamtrebavišeEuropeuEuropi-usvimdomenama-atimeiodustajanjeodpokušavanjaza-tvaranjagranica.GovorjezavršiopostavkomdajeDaytonpotpunopotrošenidajeBiHpotrebnaEU,tekakojeap-surdnodadokstojiuMostarunijeuEuropi.

DejanVanjek,savjetnikpredsjedateljaPredsjedništvaBosneiHercegovine,smatrakakoBiHimapunoprijate-ljakojijojželepomoćiuintegracijiuEU,tedaeuropskiputnemaalternative.ZaintegracijuEuropepotrebnajevizijairazumijevanje,atojedioeuropskepolitičkekul-turekojasetemeljinaljudskimpravimaifederalističkimvrijednostima.Upravonavladavinipravaifunkcionalnomustavnomporetkumogućjegospodarskiidruginapredak.UrlikeHartmann,zamjenicavisokogpredstavnikaivodi-teljaOHR -BanjaLuka,ustvrdilajekakosemoratemeljitopromijenitiprovođenjepolitikeuBiH,tedasepolitikamorabavitipotrebamaobičnogčovjeka.ObljetnicuDayto-navidikaoobljetnicudvadesetogodišnjegmira-“mirjeneprocjenjiv,alijetemelj-onnijekonačnostanje!”Pro-zvalajestrankeipolitičaredaseprozivajuizanemarujuustavproizvoljno,akaorješenjevidijačanjecentralnihinstitucijaivladavinuprava.SmatrakakonijetočnodaćepromjenaustavaugrozitiegzistencijuljudiuBiH,negoje

53

izvješća

točnodaćeonabitiugroženaakosenastavikaouprošlihdesetgodina.Zaključujekakosupolitičaripodbacili,tedaćeugroženipromjenomustavajedinobitionikojiimajuinteres u statusu quo.

Prvipanel,naslovljen“EuropskaperspektivaBosneiHercegovine20godinanakonDaytona”,otvoriojeToni-noPicula,zastupnikuEuropskomparlamentu.Svojeizla-ganjezapočeojepodsjećanjemkakojeovegodinetakođeriobljetnicatridesetgodinaSchengenskogsporazuma,tekakojeupravoodnosprematomsporazumuodnosprematemeljnimeuropskimvrijednostima.Postaviojepitanjeka-kvajeperspektivaEU nakon 20 godina?ZaključiojekakopostojeozbiljnisegmentinefunkcioniranjaEU,jerjeonaprostorukojemsedijelezajedničkevrijednosti,akojesudanasizrazitougrožene.Uvremenuresetiranjameđuna-rodnihodnosa,gdjesenalaziEU injenasolidarnost? Sma-trakakojevelikopitanjenesamoputBiHuEU,negoka-kvaćeEU dočekatiBiH.NedijelioptimizamzapomakBiHpremaeuropskimintegracijamateiznosikakojejošuvijekpunovelikihproblemakojisemorajuriješiti.SvezemljesumijenjaleustavulaskomuEU,patakoćemoratiiBiH.TakođerjeizrazioskepticizampremanovompogleduEU premaBiH.NaputuBiHizDaytonauBruxellestrebatražitipomoćWashingtona,kojitrenutnonijetolikoangažiran.

ZastupnicauEuropskomparlamentuDubravkaŠuicapredložilajedaseBiHugledanapozitivanprimjerEurop-skogparlamenta,gdjesuseglavnestrankedogovorileuborbiprotivpopulista.SituacijauBiHod2005. do 2015. ostalajeista,jersesvevodinačelno,aništakonkretno.PročitalajepismomladoggrađaninaBiH,kojijeizniopesi-

mističanpogledobudućnostitezemlje.Onasenijesložilasnjim,tejeizrazilanadudaćesepokrenutipromjenenabo-lje,jerBiHnemožeostaticrnarupaujugoistočnojEuropi.IzjavilajekakoEU parlamentarcineubirupolitičkebodo-venapitanjuBiH,tedasusvisuglasnizadecentralizaciju,supsidijarnostifederalizam.Ufokusuježivotigrađani,zaposlenostmladihljudi,anepravnislučajeviiodređenepojedinosti.Smatrakakojemeđunarodnaatmosferapo-ticajnazaBiH,tedaSchengenpostavljačvrstiokviruna-točnjegovutrenutnompreispitivanju.Govorjezaključilaizjavomdase“nemoževaraticijelinarodcijelovrijeme”.

Bivši članPredsjedništvaBiH i potpredsjednikPEU BiHMirkoPejanovićizraziojenaduupolitičkueuropskubudućnost.Osvrnuosenapogoršanjesocio-ekonomskogstanjaudržavi,posebnorastnezaposlenostiiodlazakmla-dihueuropskezemlje.Smatrakakonijedošlodostabili-zacijevlastinakonizbora2014.,alidasuipakpokrenutereformskeagende.UpozoriojedauBiHpostojerušilačkesilezasamudržavuBiH.PozvaojenaprovođenjeidejeikonceptaširokekoalicijenaprojektuzaeuropskuBiH,anjojbitemeljtrebalabitiširokakoalicijauFederaciji.NakrajujepostaviopitanjemoželiseubrzatiputBiHidadokraja 2016. dobije status kandidata.

SenadŠepić,zastupnikuZastupničkomdomuParla-mentarneskupštineBiHičlanStegovnogsudaPEU BiH,prozvaojedomaćepolitičare,aliimeđunarodnuzajed-nicuzbogzastojauprošlihpetnaestgodina.Smatrakakojemeđunarodnazajednicanametalapitanjakojasenisumoglariješiti.PosebannaglasakstaviojenaputpremaEU,anesamočlanstvo,jerupravouputuvidinačinizgradnje

Dubravka Šuica, hrvatska zastupnica u EP

Alain Terrenoire, predsjednik MPEU Franjo Topić, počasni predsjednik PEU BiH Tonino Picula, hrvatski zastupnik u EP

54

izvješća

suvremenedržave.Preprekuuovomevidiupolitičarima,kojineželeinstitucije,negovlastitupromocijuivlast.UBiHsuovegodinenapravljeniznačajnijipomaci,alisestanje u EU vrlobrzomijenjaitomusetrebaprilagoditi.

ČlanPredsjedništvaPEU BiHOsmanTopčagićistaknuojeusvomeizlaganjupotrebuzapolitičkomvoljomurješa-vanjuproblema.SmatrakakousamomDaytonskomspo-razumunemaništaštosprječavaulazakBiHuEU,tedasenetrebafokusiratinaodređeninerješiviproblem,negosetrebapristupitirješavanjudrugihproblema.ZaključiojekakojeuvremenuozbiljnihprijetnjizaEU potrebnoširitieuropskevrijednosti,tedatrebavišeEuropeEuropi,aliiregiji,atoznačimiristabilnost,teprosperitet.PosljednjiizlagačprvogpanelabiojeMilanSitarskisInstitutazadruštveno-političkaistraživanjauMostaru.Usvojojiscr-pnojanaliziponudiojenekolikopotencijalnihrješenjazaproblemeuBiHkojasunastalakaorezultatradaiistraži-vanjanaInstitutu.Naglasakjestavionazaštitumanjina,pravanaroda,novikonsocijacijskimodeldemokracije,te-ritorijalnikonceptiizbornisustav.

Nadrugompanelu“BosnaiHercegovinanaputupremaBruxellesu”govoriloješestizlagačaizBiH,uglavnomčla-nova PEU BiH.KasimTrnkaukazaojenapotrebuzaopti-mizmomiproblemomizostankakonsenzusaokoosnovnihvrijednosti,kaoštojeočuvanjesuverenitetaiintegritetaBiH.IzrazioježeljudaEU neizgubifokuspremaBiH,tedasemorauvestiprincipfederalizma,supsidijarnosti,de-centralizmailegitimnogzastupanja.IstaknuojekakojeBiHnajdecentraliziranijazemljausvijetu,alidajetakođerpotrebnapunanacionalnaravnopravnostnasvimdržav-nimrazinama.

DekanicaVisokeškolezaturizamimenadžmentuKo-njicuMarijanaŠećibovićopisala jeproblemnezrelostidruštvaipotrebezaidentitetom,tejeizrazilaželjuzaje-dinstvenomBiHkojajedinotakvamožeućiuEU.Pozvalajenaodgovornostsvegrađanedanebudutaocipolitike,jersuupravoonitikojibirajupolitičare.SmatrakakojeznatanproblemBiHvelikarupauobrazovnomsustavu,kojigenerirajošvećupodijeljenost.Umjestodasetražerazlike,trebalobipočetistvaratigrađanskusvijest,jersenaovimprostorimanemožegovoritiočistimidentitetimanitionekomprojektumultikulturalizma.SmatrakakosuupravostrahiponiženjedominantniuBiH,adajeposjetpapeFranjebionajvažnijidogađajzaBiHjerjedonionadu.

ČlanNadzornogaodboraPEU BiHMileLasićsmatrakakoBiHživinezavršeniratizamrznutikonflikt.Trenut-neutjecajeizvanaireformskuagenduiznutravidikaoposljednjušansumodernizacijezaBiH.Uznužnumedija-cijuizvana,smatrakakoseljudiuBiHmorajumijenjatiimorajuseučitipoštivanjurazlikaiokviraBiH.

IvanaMarić,stručnasuradnicauFondacijiKonradAde-naueripolitičkaanalitičarka,iznijelajesnažnukritikudruštvaBiH.SmatrakakojeljudimauBiHočitodovoljnodobro,premdasestalnopričadasugladni.TomuštosedogađauBiHsusvigrađanisudionici,premdaljudivoleizigravatižrtve.Političariljudimadajuonoštoonitraže,aoniuBiHtražezaštitunacionalnihinteresa,aneEU agen-du.Tojerazlog,naglašava,štoljudiuBiHbirajupopuliste,tedakodgrađananemareakcijenadjelapolitičara.EU

vidikaoputnakojemćedruštvoBiHsazreti,tedaćena-pokonizaćiizulogežrtveipreuzetiodgovornostzasebe.

PosljednjiizlagačdrugogapanelaAleksandarTifunović,urednikmagazinaBukaizBanjaLuke,smatrakakojavnostuBiHneznaokakvomseprocesuradi,kadasepričaoeuropskimintegracijama.Napitanjeotome“imaliBosneiHercegovine”,odgovaradajenajboljerećikakojeonabe-skonačnaprivremenost.Naglašavadajeglavnopitanjekojesemorariješitipitanjekorupcije.BezpomirbedruštvauBiHnemanapretka,amedijimaksimalnopodilazejavnostištododatnopotpaljujesukobe.Izlaganjezaključujesopa-skom:“Il’ćemozajednoopstatiilćemozajednopropasti.”

Uokvirutrećegapanelapodnaslovom“BosnaiHerce-govinaupaneuropskimokvirima”nastupilisuizlagačiizdrugihPaneuropskihorganizacija.Glavnitajnikmeđuna-rodnePaneuropskeunijeipredsjednikHPEU PavoBarišićčestitaojePEU BiHnaobljetnici,kaoisvojimbivšimstu-dentimaVanjiGavranuiDejanuVanjeku.IstaknuojekakoBiHimadvijebliskestvarisEU -složenostiprepletenostkulture,multikulturnostivišejezičnost,teeuropskuspo-rosturješavanjuproblema.PolitičkaautonomijaisudbinaBiHdugosuvremenabileplodommirovnihugovoravanj-skihsila.TakoBerlinskikongres1878.podsjećanaDayton.UpravozbogtogaBiHnesmijebitiposljednja,negomorabitinačeluposljednjegvalapriključenjaEU.IzniojeidetaljnoobrazložiotriključazaštotrebapomoćiBiHuostvarenjueuropskogaputa:1.povijesni;2.geopolitički;3. vjerodostojnost same EU kaosvjetskesile.Izlaganjejeza-ključiocitatomCoudenhove-Kalergijada“svakopolitičkogibanjeimavrijemeplimeioseke”,tepozvaodavrijemeosekeprođeidanastanevrijemeplimeistabilnosti.

ČlanPredsjedništvaSlovenskogapaneuropskogagiba-njaDejanHribarsmatrakakojePEU odličanmedijkomu-niciranjarazličitihkultura,jezikainaroda.PaneuropskaidejaiBiHpovezanesu,apotrebanjezajedničkistavurješavanjuizbjegličkekrize.UpravouPEU BiHvidiutje-lovljenjeonogaštobisamaPEU trebalabiti-snažna,ak-tivnaisbitnimtemama.NjuvidikaosvijetliprimjerzasveostalePEU organizacije.

ČlanpredsjedništvaMPEU iglavnitajnikPaneuropskogpokretaAustrijeRainhardKloucekposebnoseosvrnuonavažnaizlaganjaMarijaneŠećibovićiIvaneMarić,gdjejenaglasiovažnostizjavedajepotrebnodasepojedinacvidikaoosoba,anekaonacionalnost,tedaljudiuBiHnisužrtve,negosuaktivni.Pozvaojedaseteizjavestaveudeklaraciju.SmatrakakoćeEU prihvatitiBiHsamokaocjelinuidazatotrebajačatiPEU BiHtejojpomagati.

PredsjednikMađarske Paneuropske unije Gábor An-drássy izlaganje jeposvetioproblemu izbjeglica. Ističekakoseprijegodinudananitkonijebojaobudućnosti,dokjenadolazećivalimigranatavelikiispitzanašupolitiku.PostaviojepitanjejeliEuropaspremnaprihvatitiovolikibrojizbjeglicaihoćelioniznačajnopromijenitistrukturudruštva i vrijednosti ?Smatrakakonekekulturenemogudijelitieuropskevrijednosti,tedaMađarskaneželitakavporemećajusvomenacionalnomsastavu.Mađarskaprista-jenaprihvaćanjeizbjeglica,alineiekonomskihimigranata.

PredsjednikPaneuropskeunijeSrbijeVojislavMitićsmatrakakotrebabitioprezanstraženjemstranepomoći,

55

izvješća

Obnoviteljski skup Paneuropske unije Italije

— rimini

rimini, 14. studenoga 2015.

NainicijativupredsjednikaPaneuropskeunijeSanMarinaAdolfaMorgantijaodržanjeusubotu,14. studenoga 2015. uRiminiju obnoviteljski skup

PaneuropskeunijeItalije.Naskupusubilinazočnipred-stavnici raznih ogranakaPEU Italije, ameđunarodnuPaneuropskuunijupredstavljalisupotpredsjednikMi-slavJežićiglavnitajnikPavoBarišić,kojisuimenovaniizvjestiteljimazaPEU ItalijenasjedniciPredsjedništvaMPEU,održanojuPožegi17.listopada2015.SkupujebionazočantakođerpredsjednikSlovenskogapaneuropskogagibanjaLarisGaiser.

OtvarajućiskupMorgantijepozvaonazočnenaizra-žavanjesolidarnostiisuosjećanjasfrancuskimnarodomzbogtragedijeterorističkoganapadajauParizukojasedogodilaprethodnogadana.Potomjepodsjetionapovi-jestTalijanskePEU podpredsjedanjemgospođeUsiglio,gospodinaPoleseaigospodinaTuse,tejeukazaonaprekidaktivnostiuposljednjihdesetgodina.

ZatimjegovorodržaopotpredsjednikMPEUMislavJežić.OnjepreniopozdraveidobreželjepredsjednikaTerrenoi-reaiPredsjedništvatejeizložiopovijesnirazvojpaneurop-skeideje,ukazujućinanjezinoznačenjedanas.ZaključiojenaglašavajućivažnostponovnogaoživljavanjaPEUItalije.

TrećijegovornikbioglavnitajnikMPEU PavoBarišićkojijenaznačiovažnepraktičneaspektereorganizacijePEU Italije.Dodaojenekolikotemeljnihmislioaktualno-stivrednotaipaneuropskihideje,iskazujućisvojuzabri-nutostzabudućnost,aliisvojoptimizam.

ČetvrtijegovorioLarisGaiser.Obrazložiojesvojeisku-stvoiaktualnostmisliCoudenhove-Kalergije.PredložiojenekolikopraktičnihkorakaurevitalizacijiPEU Italije.

Uraspravikojaserazvilanakongovorasudjelovalojenekolikoosoba:LuigiPedrone,IvoMusajoSomma,MariaCristinaCeoldo,AndreaForcellini.PosebiceseuraspraviistaknuosvojimsadržajnimprinosimatalijanskiprofesorpravaMarcelloFranzanikoji jegovoriooeuropskomeidentitetuiljudskomdostojanstvu.

Uposlijepodnevnojsesijiraspravaseusredotočilanapraktičneaspekteiorganizacijskapitanja.Raspravljaloseoformiranjuprivremenogaodbora.ZadaćabitogaodborapripremitiKongresobnovePEU Italijetijekomsljedećegodine.Umeđuvremenubisesazvaoprvipripremnisa-stanakuMilanunakonBožića,zatimdrugiuRimutepo-slijetogatrećivjerojatnouPalermu.PremaMorgantijevumišljenju,tibipripremnisastanciimalizadaćuprikupitičlanstvozaPEU ItalijeodsjeveraisredišnjeItalijedojuganaosnoviodabiraiindividualnihpoziva.Raspravljaloseomogućimkandidatimaizakademskesredine,politike,regionalnihicrkvenihkrugova.Raspravajeiznijelanavi-djelopozitivandojamopoznavanjuuglednihosobaujav-nomživotu.Konstruktivnosuserazmatralaorganizacijskapitanja.JežićiBarišićusvojstvuizvjestiteljanastojalisudatiodgovarajućesavjeteinaputkekojevaljaslijeditiupostupkuoživljavanjaPEU ItalijeuskladusaStatutomipravilimameđunarodnePaneuropskeunije.

Navečersuorganizatoripozvalisudionikenatradicio-nalnutalijanskuvečeru.UdolaskusuizvjestiteljiposjetiligradFerraru,dvorac,središtegradaikatedralu,aupo-vratkusurazgledavaligradBolognuiosobitoznamenituBolognskukatedralu.

Mislav Ježić, Pavo Barišić

tedaseprvenstvenosvimoramooslonitinasvojesnage.Ističekakonaovomeprostoruništanetrajeispoddesetgodina,tedaovdjenemaelita,negosamointeresiipartij-skiutjecaj.SmatrakakoDaytonnijeistrošensporazum,tedatrebaprevladatiidejačovjekaidasveinicijativetrebajubitiusmjerenenarazvojindustrije,ekonomijeitd.

PotpredsjednicaPaneuropskeunijeBugarskeIvelinaPopovaprimijetilajekakosudanašnjaizlaganjapotvrdi-ladaljudinisuzadovoljnitrenutnimstanjemidasusespremniboritizaonouštovjeruju.Usredištejepostavilamladekaosimbolnade,tenaglasiladajenajvažnijeraditismladimazaboljubudućnost.EU nepredstavljasamoeko-nomskiinteres,negojeonaikulturološkiisocijalniinteres.NakrajujeizrazilanaduzanapredakBiHusvakomsmislu.

Nakontripanelauslijedilajeraspravanakojojsudomi-niralikomentariotrećojidevetojtočkipredloženedekla-racije,pitanjuintegracijeiposebnoizbjeglica.Predloženadeklaracijakonačnojeusvojenauznekolikoispravakaidorada,akonačnainačicabitćeupućenasvimnadležnimpolitičkimtijelimaiPEU organizacijama.Raspravomiusvajanjemdeklaracijezavršenjeradnidiokonferencija,nakončegajeuslijedilorazgledanjeMostaraivečera.

Posljednjegdanaodržanajesvetamisaukatedrali“Ma-rijaMajkaCrkve”kojujepredvodiomostarsko-duvanjskibiskupmons.dr.RatkoPerić.Susretomirazgovoromnakavinakonmisezavršenjeprogramkonferencije.

Pavao Nujić

56

izvješća

Okrugli stol Peu Slovenije

Izbjegličkakrizausvimnjenimdimenzijama

— ljubljana

1. Prosinca 2015.

Dana 1.prosinca2015. naFakultetudruštvenihzna-nostiuLjubljaniuorganizacijiSlovenskogapaneu-ropskogapokreta,Pravnogacentrazaljudskapra-

vauKopruteCentrazameđunarodneodnoseFakultetazadruštveneznanosti,održanjeokruglistol“Izbjegličkakri-zausvimnjenimdimenzijama”.NamjeraokruglogastolabilajeupoznatipublikusatematikomaktualnemasovnemigracijeljudisaBliskogistokapremaEuropi,objasnitikojisunjenirazlozi,tekakoćeaktualnidogađajiutjecatinabudućuslikuEurope.

Pozdravne govoreodržalisuMajaBučarizCentrazameđunarodneodnose Fakulteta druš-tvenihznanosti,Marge-ritaJurkovičizPravnogcentrazaljudskapravau Kopru te Boštjan Še-fic,državnitajnikuslo-venskome Ministarstvu unutarnjihposlova.Mo-deratorokruglogastolabio je dr. Laris Gaiser,predsjednik Slovensko-ga paneuropskoga po-kreta.

Prvi govor održao jeBasharIbrahimAl-Hadla,stručnjakzaBliskiistokpodrijetlomizIraka,tre-nutnoprofesorarapsko-gajezikanaFilološkomefakultetu u Beogradu.

Al-Hadlajedanašnjumasovnumigracijuopisaokaonoviegzodus,dakleuspoređujućijusanekadašnjimegzodu-somŽidovaizEgipta,tejenaveodauGrčkojtrenutnopostoji46lokacijazaprihvatimigranata.Napomenuojedaotprilike62%migranatačinemuškarci,16%žene,adasuostalodjeca.KaoIračanin,mogaojeizprverukeobjasnitikakojesituacijauIrakuizuzetnonepovoljnasobziromnatodatrenutnopostojedoslovno3“državnaelementa”nairačkometeritoriju:ISIL ,iračkavladate

“milicije”.ObjasniojedajeiususjednojSirijitakođerveo-mateškasituacijajersesadautamošnjeborbeuključilaiRusija,kojajezapočelabombardiratiodređeneciljeve,štojenavelojošvišeljudidabježistogaprostora.Nakraju,

Al-Hadlajepostaviopitanjekojedanassvakogazanima:kakoćezavršitiovaizbjegličkakriza?NaglasiojedajeTurskazemljakojaigravrlovažnuuloguusvemovomejerupravoprekonjenateritorijavelikbrojmigranatakre-ćepremaGrčkojidaljepremaostatkuEurope,avelikojvećinijeglavnoodredište–Njemačka.ZbogtogajenaveodajeTurskaupravoovihdanaonemogućilamigrantimadaprelazesnjenateritorijauGrčku,štobiuskoromoglostabiliziratisituacijusaktualnomizbjegličkomkrizom.

DrugigovorodržaojeCarloPelanda,direktordoktor-skogaprogramazageopolitičkuekonomijunaSveučilištuMarconiuRimu.Napočetkujenaglasiodasueuropskezemljenespremnezaaktualnumigrantskukrizutemeđunjimapostojikonfuzijaokodaljnjegadjelovanja.Onoštotrebanaglasitijestčinjenicadaeuropskezemljeimajude-mografskiproblemtećeimuskorotrebatiradnasnaga.StimproblemomsesuočavaposebnoNjemačkatezbogtogakancelarkaMerkelvodipolitikuprihvaćanjaizbjeglica.Me-đutim,neizbježnojeglavnopitanjekojesepostavljauvezisovomkrizom,akojeglasi:hoćeliEuropapostatimjestoasimilacijeilimjestokompeticije?Dakle,hoćelisemigran-tisaBliskogistokaasimiliratiueuropskodruštvoilićeidaljeostativjernisvojojkulturinanačindaneprihvaćajueuropskevrijednosti.Pelandajenaveodaseodbliskoistoč-nihmigranataseneočekujedaprestanubitimuslimani,aliseočekujedaprihvateeuropskevrijednosti.Istovremenosmigrantskomkrizom,Europajeopterećenapreispitivanjemsvojegeopolitičkeulogeusvijetukaojednogaodnajvažnijihakteranameđunarodnojsceni,poredSAD-ava,RusijeiKine.NaglašenojekakojeAmerikajošuvijekglobalnavelesilaalitakvakojavišenijeustanjudakontroliracioglobalnisustav,doksu,sdrugestrane,RusijaiKinadefinitivnozakoračilenascenukaonovevelesile,premdanitionenisuustanjukontroliraticiosvijet.Dakle,Europajeprimoranabrinutisesamazasebe.Postavljasepitanje:hoćeliEuropaprihvatitimilijuneimigranatakakobidostiglamoćSAD-ava?

Zbogtogase,naravno,dolazidosredišnjeeuropskeze-mlje–Njemačke,kojanajvišeodsviheuropskihzemaljaulaziufazupreispitivanjasvojeuloge.Međutim,Njemač-ka od 1945.nadaljezazireodpojma“moć”.Uzto,mnogeeuropskezemlje,posebiceFrancuska,neželevidjetinje-mački“ČetvrtiReich”.Postavljasepitanje:kakodaEuropaponovnopreuzmestvarusvojerukeipovratisvoju“moć”kojujeizgubila1945.ukoristameričkogaodnosnosovjet-skoga“carstva”.Dakle,pojam“moć”poprviseputanakon70godinaponovnopojavljujeueuropskomekontekstu.

Tomislav Jagetić

Kancelarka Merkel vodi politiku prihvaćanja izbjeglica, međutim

neizbježno se postavlja pitanje: hoće li Europa

postati mjesto asimilacije ili mjesto kompeticije? Hoće li se migranti sa

Bliskog istoka asimilirati u europsko društvo ili će i dalje ostati

vjerni svojoj kulturi na način da ne prihvaćaju

europske vrijednosti. Od bliskoistočnih migranata se ne očekuje da prestanu

biti muslimani, ali se očekuje da prihvate europske vrijednosti.

57

izvješća

V.SIMPOZIJ OTTOVONHABSBURG

Supsidijarnost – suverenost – država i građani

— beč

24. travnja 2016.

S impozijjeorganiziraoPaneuropskipokretAustrijeusuradnjisPaneuropskomunijomSlovenije.

PozdravnigovorodržaojepredsjednikPEU Au-strijeKarlvonHabsburg,aprvigovornikbiojedr.LarisGaiser,predsjednikPEU Slovenije.

Osimzagovorprof.WolfaSchäfera,možeserećidasusupsidijarnost,suverenost,državaigrađaniustvariina-sloviitemesvihgovora.

Izgovoradr. Larisa Gaiserapostalojerazvidnodajeprimjenanačelasupsidijarnostikoraknaprijedurazvojudržavno-pravnogaporetka.Tojeidealnioblikupravljanja.Noonjednakotakomožepostatiikorakunatragakograđa-ninerazumijukakotimeprofitirajuikakoseuspješnijerje-šavajuživotniproblemicijeloganaroda,cijelezemlje.Ljudimorajubitisvjesnidadržavaslužinarodu,cijelomunarodutezemlje,anikakosamonekimakojisuprivilegirani.

Nesmijebitirazlikenitipovjeri,nitiponarodnosti,nitipoobrazovanjuilibilokojemdrugomkriteriju.Tadapostižemoidealnioblikdemokracije.Dakakodajetostvarodgojairadnediscipline,obrazovanjaibrigezaopćedo-bro. Potrebna je i neka vrsta ujedinjenja – mjesto i dobar ustrojvodstvazapravilninadzorikontroluizjednogacentralnogaupravnogamjesta.

Sljedećigovornikbiojegosp. Severin Meister. On je tumačioraznedruštvenesituacijekojedanassusrećemotejeupozoriodajenajvažnijeimatidobarustavno-pravniporedak,obrazovanjeteodgojkojirazvijaljubavzaopćedobro,zanapredakcijelogadruštva,osjećajpoštenjairadinosti.Tojeujednopovezaoisdanašnjomsituacijomnavaleljudisadrugihkontinenata,gdjevladajudrugevri-jednosti.Unatočbrojnimratovimaunašojpovijesti,miEuropljaniipaksmozadržaliprestižikonkurentnostjersmoimaliopćevrijednostikojesmouvijekcijeniliiko-jihsmosepridržavalitijekomvišeod2000godina.TesuvrijednostidonijelenapredakEuropi,suverenost,supsi-dijarnost,određeneslobodečovjeka,aliidužnosti,zatimpoštenjepremaraduiosobi,poštivanjeprirodnihdobara,izbjegavanjeprekomjernosti.Vrijednostisusedobivale,stjecaleunutarporodica,uobitelji,tijekomobrazovanja,akaomoralnetekovinebilesuosnovaeuropskoganapretka.

Prof. Carlo Pelandanijemogaodoćizbognenadanepo-rodičnesituacije.UmjestonjegagovoriojeRainhard Klo-ucekkojijeopisaosvojeviđenjesituacijeuEU. On smatra dajeodsamogpočetkatrebaloprepriječitiogromnuna-valuzazaposlenjemipomoći.NitipoSchengenskoj,nitipopomorskojilibilokojojdrugojpravnojodredbinijedo-

puštenulazakstranacabezkontroliranjadokumentacije.Budućidajetotogaipakdošlo,nemožemokrivitinekedržaveštosadazatvarajusvojegranice.

Prof.dr.Wolf Schäfer,potpredsjednikDruštvaHayek,berlinskisveučilišniprofesorumiru,govoriojenatemu:RaspadaliseEuropa?NaglasiojekakojeEUbitnazaEuropujerpružasigurnostistabilnost.BudućidanisusvezemljeEu-ropeusavezuNATO,potrebnojestvoritivaljaneobrambenesnagezacijeluEuropu.NodržaveEUnisuželjelezajedničkuvojsku,avlastitesnage,kakovidimo,nisudostajalezatakvunavalunarodasadrugihkontinenatakakvanasjenenada-nosnašla.Govoriojeoprvobitnimciljevimaujedinjenjapeteuropskihdržavaiodaljnjemrazvoju.Potomsejezapitao:Štojesadasprvobitnimciljevima?DalijeEuropapremalenailiprevelika?HoćeliradnicibezprimjerenihradnihnavikairadnetradicijemoćiodržatirazinuindustrijeiposlovanjakojejenužnozaEuropudabiostalakonkurentna?Asmatradabiizbjeglicemoraliprihvatitieuropskenavikeiznanjetedamoguostatisamopoduvjetomdaseuklopeueuropskinačinživota.Nemogunaprostodoći“dobroživjeti”uEuro-pi,jerjepotrebnorazlikovatijavnoiprivatnodobro,pridr-žavatiseregulativeitd.OpasnostzaEuropuvidiutomeštoizbjeglicemoždanećemoćiilihtjetitoprihvatiti.Hoćeliseonda EUraspasti? Potom jepostaviopitanjekakosepridržavatikaodrža-vasviheuropskihodlu-ka,naimedalijemogućeizaćiizEUilijemogućebiti i izbačenkaočlani-ca?Upravosenalazimou prijelomnoj situaciji.Trebamoprijesvegavo-ditiračunaoprvobitnimciljevimaEU,atoznačipružitistabilnostisvrhovitost.

Zadnji govornik bio je Hans Adam knez od Lichtenste-ina.OnjegovoriootomekakoseupravljaLichtensteinomiŠvicarskom,naimesupsidijarno,atumačiojeikakovaljaimatireferendumezapitanjakojasuvažnazaživotna-rodaodređenezemlje.Nozasvetomorapostojatidobarirazumanpravnisustav,svrhovitoobrazovanjeiodgoj,mudraekonomskapolitika,etičkorazmišljanjeidomo-ljublje.UŠvicarskojpostoječetirinarodaičetirijezika,nosvedobrofunkcionirajeriznadsvegastojisvijestozajedništvuiravnopravnostisvihnarodazemlje.

Karl von Habsburgnakrajujepozvaosveprisutnenaza-jedničkudiskusiju.Izsvihpredavanjaiopćegastavasvihdis-kutanatajasnoproizlazidaimigrantikaostanovništvokojedolaziizraznihkulturaisupkulturamožeznačitipropastzaEU,idajestoganeophodnodasedopustiostanaksamoonimakojisemoguiuspijuintegriratiueuropskodruštvoieuropskinačinživota,jeripakseradioprevelikubrojutuđi-nacasraznoraznimnamjeramaiidejamadanatonebismomoralipaziti.Onamasvimaovisihoćeliopstatieuropskinačinživota,isvenjegovevrijednostikojihdosadamoždanismonitibilisvjesni,tehoćeliopstatisveonoštopredstav-ljanašupovijest,našukulturuinašepoimanježivota.

mr. sc. Vesna Izaković

Najvažnije je imati dobar ustavno-pravni poredak,

obrazovanje te odgoj koji razvija ljubav za

opće dobro, za napredak cijeloga društva, osjećaj

poštenja i radinosti.

58

izvješća


BosnaiHercegovina–JugoistočnaEuropa–Europskaunija:Izazoviintegracijeiregionalnasuradnjau kontekstu globalizacije

— Sarajevo

27.–29. svibnja 2016.

PaneuropskaunijaBosneiHercegovineorganiziralajemeđunarodnukonferencijuuSarajevuod27. do 29. svibnja 2016.podnaslovom“BosnaiHercegovi-

na-JugoistočnaEuropa-Europskaunija,Izazoviintegra-

cijeiregionalnesuradnjeukontekstuglobalizacije”.NakonferencijisuosimdomaćinasudjelovaliipredstavnicipaneuropskihorganizacijaizAustrije,Belgije,Francuske,Hrvatske,Mađarske,Makedonije,Njemačke,Slovenije,ŠpanjolskeiŠvicarske,kaoipredstavniciizCrneGore,noveorganizacijeikandidatkinjezačlanstvouPEU. De-legacijuHPEU predvodilisupredsjednikprof.dr.sc.PavoBarišićipočasnipredsjednikakademikMislavJežić,ači-nilisujejošičlanoviKarmelaBarišić,IvanaJežić,NedaMatasović,NadaPomper,doksuodmladežiprisustvovalipredsjednikPavaoNujić,DanijelaNujić,TrpimirJežićiDianaSutlović.

Prvogdanaodržanojeotvorenjekonferencijeiprvipa-neluBijelojdvoraniParlamentarneskupštineBosneiHer-cegovine.OtvaranjemkonferencijepredsjedalajeJasminaPašalić,članicaPredsjedništvaPaneuropskeunijeBiH,apozdravnegovoresuuputiliVanjaGavran,predsjednikPaneuropskeunijeBiH,FranjoTopić,počasnipredsjednikPaneuropskeunijeBiH,AlainTerrenoire,predsjednikme-đunarodnePaneuropskeunijeiMelihaMahmutbegović,potpredsjednicaFederacijeBiH.Nekeodvažnijihstavkiupozdravnimgovorimabilesuisticanjevažnostiinei-zbježnostieuropskogputaBiH,izražavanjezadovoljstvaštojeBiHpredalazahtjevzačlanstvoipoticanjenastavkaangažiranostinatomplanu,kaoinaglašavanjevažnostiBiHzaEuropu,posebnoukontekstuglobalnepolitike.

Nakonpozdravnihgovorauslijediojeprvipanelpodnaslovom“Europanasočekuje”.PrviizlagačpanelabiojeLars-GunnarWigmark,šefDelegacijeEuropskeunijeu

59

izvješća

BiH,kojijejasnonaglasiodaBiHmoraiskoristititrenutakimomentumkojisadaima,tedajeuproteklih10 godina bilaizvanputa,dokjeuzadnjimmjesecimakrenulabrzonapredovati.IzniojekakoEUnaBiHgledakaonazemljuurazvoju,jersuplaćejakomale,apotrebazasnažniminve-sticijamakojabiotvorilaradnamjestajakojevisoka.Izra-zioježeljudavidipunovišeodpolitičaranaputupremaEU,posebnonapoljuobjašnjavanjagrađanimazaštojetopotrebno.Osimdobrevolje,smatradasupotrebniidokaziiiskrenostakoBiHželiprijateljeuEU.Upravonatompla-nuposlaojejasnuporukudaseuEU nemože“prodavatimagla”,tedajeosnovaputaintegracijeprilagodba,aakoseneželiprilagoditinetrebalagatinisebinidrugimadaseBiHzalažezaulazakuEU.Izlaganjejezaključiosopaskomda“znajuzaustaviDayton,alidaimježao-tomoratesamipromijeniti,nitkonećeumjestovas.”DrugiizlagačpanelabiojeToninoPicula,zastupnikuEuropskomparlamentu,kojijeizlaganjezapočeoskeptičnimpitanjemotomekakvaEU nasočekujevećsutra,jerćetrenutnakrizaiubrzaniprocesizasigurnoiztemeljauzdrmatitrenutnestrukture.Smatra da institucije EU dobroradekadajesveuredu,alikiksajukadaimaproblema-aupravopostojebrojniteškiprobleminagranicamaEU.Unatočtome,osvrnuosedajerješenjeproblemabalkanskerutedalokredibilitetabalkan-skimpolitičarima.BiHjeporučiodasurazlozinjenesta-gnacijeisključivounutarnjopolitički,tedanetrebatražitiposebanslučajuprocesueuropskihintegracija,jertozanjunijedobro.IdućiizlagačpanelabiojeFehimŠkaljić,zastu-pnikuZastupničkomdomuParlamentarneskupštineBiH,kojijekonstatiraokakonijepotrebnodagaEuropazove,jeriznjenikadanijenitiizašao.EUjesamostandardizacijaimeđunarodniugovorizmeđuvećeuropskihzemalja,štojesvakakopoželjno.Tujestandardizacijuiopćenitoeurop-skiputocijeniokaosigurnostikonkurentnost.KaojedanodvodećihproblemauBiHjeprepoznaoneizgrađenostinstitucijazademokratskiživot,jersenaputueuropskihintegracijanemožesamopouzdatiulidere.SmatrakakozaBiHnetrebaništatoleriratiuprocesupristupanja,alidasemožepronaćipraktičannačindaseonubrza,jerjeupra-votrenutniustavno-pravnisustavskrojilameđunarodnazajednica.Kaozaključnuopaskujenaveodatrebazausta-vitieuroskepticizam.PosljednjiizlagačprvogpanelabiojeMatijaOčuršćak,načelnikSektorazaJugoistočnuEuropuuMinistarstvuvanjskihieuropskihposlovaHrvatske.UsvomgovorujenaglasiovišedimenzionalnuuloguHrvatskeuprocesuintegracijaBiHzbognedavnogiskustvapristupa-nja EU i NATO-u.Osimtoga,BiHjeodstrateškoginteresazaHrvatskuizvišerazloga,pajeHrvatskojposebnovažnopristupanjeBiHEU.Naglasiojekakojeeuropskiprojektidaljebitan,aupravobipolitikaproširenjatotrebalaidokazati.Međutim,BiHmorajasnopokazatipredanostzaprovođenjemeuropskeagende.Nakonzavršetkaprvogpa-nelauslijedilajevečeraiprijemuhoteluSaraj.

Drugogdanakonferencijeodržanisudrugiitrećipa-neluGradskojvijećnici.Drugimpanelompodnaslovom

“Regionalna suradnjaključ europskih integracija Jugoi-stočneEurope”predsjedaojeOsmanTopčagić,članpred-sjedništvaPaneuropskeunijeBiH,kojijeuuvodnojriječiistaknuovelikuvažnostregionalnesuradnjekaojedneod

vodećihprioritetaBiH.PrviizlagačdrugogpanelabiojeIlirMelo,veleposlanikRepublikeAlbanijeuBiHiRepu-bliciHrvatskoj.Usvomjeizlaganjuposebnoistaknuodasepreviševremenatrošinadobruprošlost,umjestonadobrubudućnost.Radnadobrojbudućnostividiupristu-puregionalnesuradnjeusmjereneprojektimairješavanjuproblema,dokjeključanfaktorprocespristupanjaEU.UtomejeprepoznaoHrvatskukaouzorsvimauregiji.Sma-trakakonetrebasamoovaregijaBrussels,negoiBrusselstrebanju.Sobziromdajeunašojregijivećibrojmanjihzemalja,upravojepovezivanjeključunutarEU,jerakoradimozajednonašseglasmožedalječuti.Stogajere-gionalnasuradnjakomplementarnaEU suradnji i treba raditinanjenomjačanju.DrugiizlagačpanelabiojeIvanDelVechio,veleposlanikRepublikeHrvatskeuBiH,kojijepredstavionekolikoglavnihbenefitaHrvatskeulaskomuEU.Istaknuojeprednostigrađanakojimasupojeftinilestandardneuslugeiomogućenojelakšekretanje,kaoiprednostiugospodarstvuzbogotvaranjavelikogtržištainametanjateškekonkurencije,štoukonačnicidovodidostvaranjazdraveekonomije.Moždainajvažnijimbe-nefitomnaveojestvaranjefunkcionalnepravnedržavekojajenastalanakonprocesausklađivanja.OsvrnuoseinaspecifičanodnosHrvatskeiBiHkroznekolikočimbenika:granica,HrvatiuBiH,Daytonskisporazumitrgovinskopartnerstvo.Naglasiojekakoje“tailormadeprocess”na-staonainicijativuHrvatske,aupravojetoposebanpristuppremaBiHuprocesuintegracije.NatomplanujeBiHuprošlojgodininapravilapuno,tejedaopodrškunastavkuiodržavanjutogzamaha.KaonajvećiproblemuBiHpre-poznaojepostojanje3različitekoncepcije-separatizam,građanskadržavaifederacija.Zakrajjezaključiodajepotrebnoosiguratiparitet3narodauBiHdemokratskimprocesom-izborima.PosljednjiizlagačdrugogpanelabiojeMarjanGjorčev,veleposlanikRepublikeMakedonijeuRepubliciBugarskoj,kojijenapočetkuistaknuoislamskuprijetnjunagranicamaEuropekojaprijetinarušavanjunjenihtemeljnihvrijednosti.Uregionalnojsuradnjipre-poznajepotencijalzameđusobnupotporuupostizanjuzajedničkih ciljeva. Smatra kako rastući nacionalizamdesnihipopulizamlijevihdovodidodestabilizacijeEuro-pe,tedanemožemopobjećiodglobalizacije,jerglobalnisvijetnemavremenazanašelokalnepojmoveisadržaje.Utakvusustavunašaregijanalaziseizmeđuvišesvjetova,Europekaosvijetaredaimediteranakaosvijetasnova,teopćegodnosakršćanstvaiislama.

Trećipanelpodnaslovom“EuropajePaneuropa”mo-deriraojeMileLasić,članNadzornogodboraPaneuropskeunijeBiH.PriotvaranjupanelaistaknuojekakoEuropaneznačigubljenjeidentiteta,negonjegovunadogradnjuiobogaćenje,tedaproblemsidentitetomimajusamoonezemljekojesamesebenerazumiju.Prviizlagačtrećegpa-nelabiojeakademikMislavJežić,potpredsjednikmeđuna-rodnePaneuropskeunijeipočasnipredsjednikHrvatskepaneuropskeunije.SvojeizlaganjezapočeojeosvrtomnaosnovnapaneuropskanačelaCoudenhouve-Kalergija,gdjeposebnonaglašavadaujedinjenaEuropamožeravnoprav-nosjestizastolsnajvećimsvjetskimsilama,dokjerazjedi-njenasamokontinentsmalimdržavama.Naglasiojeida

60

izvješća

susviključniljudikojisustvaraliEuropunakonDrugogsvjetskogratabiličlanoviPaneuropskeunije.Najvećaza-slugaEU jeizbjegavanjerata.Unjojsuiljudskapravananajvećojraziniusvijetu,aosiguralajeisocijalnoslobodnotržište,štoujednostvaraiproblemeuodnosusBritanijomi SAD-ama,kojiželevelikonesocijalnotržište.Ureflek-sijinaregijukonstatiraojedasuvelikacarstvastvaralasukobenaBalkanu,anesamitinarodi.NatomjetraguzaključiodaakonarodiBiHsamineodredekakvuzemljužele,ondaćejojdrugiponovnonametnutinovuluđačkukošulju.IdućiizlagačbiojepredsjednikHPEU iglavnitaj-nikmeđunarodnePaneuropskeunijePavoBarišić.UsvomjegovoruprvoizrazionaduioptimizamzaBiH,uzželjudasetrenutniubrzaniprocesnaputupremaEU nastavi i dalje.OsvrnuosenaPaneuropskipokretkojidjelujeveć21 godinuuBiHikojijeostvariobrojnepozitivnepomake.UsvjetluproširenjauručiojeposebanpozdravCrnogorskojpaneuropskojuniji,jerjetoznačajankorakuperspektiviCrneGorepremaeuropskimintegracijama.SmatrakakojeujedinjenjeEuropestalnicilj, tedasesobziromnapojedinesituacijetrebapristupitiraznimprilagodbama.TakoiPEU nosiuvjerenjedasenadvladavanjemizazovadobivavećasnaga,patakosvrhanijeusukobima,negoumiruipostavljanjuzajedničkihciljevakojetrebamosvicijeniti.NakonpredstavnikaizHrvatskegovoriojeBerndPosselt,članPredsjedništvameđunarodnePaneuropskeunijeipredsjednikNjemačkepaneuropskeunije.Posseltjeodmahustvrdiodasesvijettolikopromijeniodastariklišejivišenepostoje,aposebnoneonapodjelanalijeveidesnesposebnomopaskomdanemoževjerovatidasemolidapobijediHilaryClinton.SvijetjesadapodijeljennaonekojiželeujedinjenuEuropuionekojitonežele,anatemeljutogaiznosikakosmomi,Paneuropljani,jasnozaEuropukojanijeumjetna,negojeutemeljenana2000

godinastarojeuropskojkulturi-rimskompravu,kršćan-skojvjeriigrčkojmudrosti.Smatradajepaneuropskipo-kret,pokretzakulturuiintegraciju,tesenalaziizmeđudvijemainstreamstruje.SmatrakakojeSarajevonajboljiprimjerzapričuoidentitetu,jergakompleksnostčinibo-gatijim.Osvrnuosenasvojuobiteljskupovijest,gdjesunjegovipreci800godinaživjeliuČeškoj,aondasuizbače-nijersugovorilinjemački.Međutim,govorilisumudanepripadaniuBavarskugdjejeodrastao,štojasnogovoriočinjenicidajeidentitetkompliciran.Europskatransnaci-onalnademokracijanemožepostojatibeztransnacional-nostiEuropljana,aupravojePaneuropskaunijaodličanprimjertoga.SmatradautomslučajuminemamokrizuEurope,negonacionalnihdržava.SvojeizlaganjezavršiojesosvrtomoizrazitojnužnostimicanjasvihunutarnjihgraničnihkontrolauEU,tepojačavanjavanjskihgranicazajedničkimsnagama.ČetvrtiizlagačbiojeAndrejLepav-cov,članPredsjedništvameđunarodnePaneuropskeunije,auizlaganjujenaglasiokakosustabilnostiprosperitetciljprocesaintegracijeEU.Međutim,smatrakakojavnapot-poraproširenjuEU padazbogposljedicamigrantskekrize.PrepoznaojeGrčkukaovodećegkrivca,kojajesvojimpo-našanjemugrozilaSchengenskuzonu.Također,velikipro-blemzaEU jesituacijaspotencijalnimBrexitom.Naglasiojekakoseosobnoneslažesglasovimaprotivproširenja,jerjeupravoprimjersoftpowerapremasusjedimabiodosadavrlouspješna.ZapadniBalkandijeliistevrijednostikao i EU,testogaipripadaEuropi.Nakrajujeizraziože-ljudaMakedonijaizađeizlabirintanerješivihproblemaikreneputempristupanjaEU.RainhardKloucek,članPred-sjedništvameđunarodnePaneuropskeunijeiglavnitajnikAustrijskogpaneuropskogpokreta,biojeidućiizlagač,aprvenstvenoseosvrnuonačinjenicudadolaziizzemljekojaznačajnopodupireBiHiovuregiju,tedatrenutni

Pozdravni govori u Saboru Bosne i Hercegovine

61

izvješća

izborizapredsjednikauAustrijinećeinemogupromije-nititrenutnuvanjskupolitiku.TakođerjeizniopostavkukakojekrizauEuropizapravokrizanacionalnihdržava,tedaukonačnicitrebaažuriratiEuropusmanjebirokra-cijeivišePaneurope.Šestiizlagačpanela,CarlosUriarteSanchez,članPredsjedništvameđunarodnePaneuropskeunijeipredsjednikmladihPaneuropskeunijeŠpanjolske,istaknuojedaEuropamoraprvoriješitisvojekrize:eko-nomiju,demografiju,financije,obitelj...TakoiBiHmorariješitisvojeprobleme,aupravosutrenucikrizetrenuciprilikazauzdizanje.SmatrakakonepostojialternativaEU,jerjevani“jakohladno”,bezobzirakolikajeunu-trakriza.Takotrebamoivećukonsolidacijuiintegraciju,kojanadilazisamovelikotržište.IdućiizlagačpanelabiojeJulienVanderbeeken,zamjenikgl.tajnikameđunarodnePaneuropskeunije,kojijeunekolikocrtaustanoviodatre-nutnostanjeiraspoloženjeuEU nijenaklonjenosamojEU,jernacionalizamjačaumnogimzemljama.UpravostogasmatrakakonamtrebajačaEU svećimstupnjemsupsidi-jarnosti.UsličnomduhugovorjeodržaoiGáborAndrássy,predsjednikMađarskePaneuropskeunije,naglasivšipita-njekojesunamvrijednostiikakoihštitimo,teprihvaćamoliakosenašakulturarastapapredstranimpritiscima? Zaključujedajeupravotopitanjeuzrokjačanjueurospek-ticizma,jerestablišmentEU neizgledadoraslimzatre-nutnekrize.Tanedoraslostuzrokujegubitakpovjerenjau EU,jerčlanicevjerujudamorajusamerješavatipro-blemekadaihBrusselsnemožeriješiti.Zaključujekakotrebamovjerovatiusvojekulturnonasljeđe,aneugatarekojeproričuštoćebitinakontrenutnekrize.Pretposljed-njaizlagačicabilajeTinaHočevar,predsjednicaMladihSlovenskogpaneuropskogpokreta.IstaknulajekakojerješenjezaEuropuPaneuropa,aupravojePaneuropabilaludaidejamladogKalergija.Stogatrebamoidanaslude

idejemladihljudi.IznijelajekakosuPaneuropustvorilezajedničkevrijednostiizajedničkiinteresi,aupravojeonalijekzabolestikojeidanasvladaju.UtomprocesujebitnopromoviratiidejePaneuropemeđumladeži,jereuropskipokretpropadadobrimdijelomštomladinevjerujuinsti-tucijama EU. Kao u vremenima nakon Drugog svjetskog rata,danasbiPaneuropaponovnotrebalabitiinkubatorzamladekojićeponovnouspostavitiEU nakvalitetnimtemeljima.ReceptzabolestikojemučePaneuropuiEU je dabudemomladiiludi.PosljednjiizlagačkonferencijebiojeJacquesBonfils,potpredsjednikPaneuropskeunijeŠvi-carske,auizlaganjuseukratkoosvrnuonasličnostiBiHsaŠvicarskom,posebnoupogledurazlikaujezicima,kulturi,religijamaitd.Smatrakakosesvijetpromijenioidaćesepromijenitiopet,anajvažnijejeostatiažuriran.ZakrajjepostaviopitanjekakvajeulogaPaneuropeutrenutnimprocesimapromjeneEurope?

Nakonzavršetkatrećegpanelauslijedilajestankazaručak,azatimraspravaiusvajanjetekstaPaneuropskedeklaracije.Nakongotovojednosatneraspraveostavka-mainekolikoizmjena,deklaracijajejednoglasnousvojena.Timejezavršioslužbenidiokonferencije.PoslijepodnejeodržanasjednicaPredsjedništvameđunarodnePaneurop-skeunije,nakonkojejebiokoncertsevdaha“TrioAka”.Večera jebilauNapretkovomdomuTrebević, čime jeokončandrugidankonferencije.

Unedjelju,posljednjemdanukonferencije,održanajesjednicaproširenogPredsjedništvameđunarodnePane-uropskeunijetakođeruprostorijamaGradskevijećnice.Svetamisaodržanajeukatedrali“SrcaIsusova”,amisnoslavljejepredvodiomons.dr.MatoZovkić.Nakonmisejezavršencjelovitiprogramkonferencije.

Pavao Nujić

Izlaganja u Gradskoj vijećnici Sarajevo

62

izvješća

42. PANEUROPSKI DANIPEUNJEMAČKE

Afrika i Europa — dva kontinenta, jedna sudbina

— darmStadt

3.–5. liPnja 2016.

Od 3. do 5.lipnja2016.uDarmstadtusuodržani42. paneuropskidaniPaneuropskeunijeNjemačkesnaslovnomtemomkonferencije“AfrikaiEuropa–

dvakontinenta,jednasudbina”.BerndPosselt,predsjednikPEU Njemačke,priotvorenjujeuuvodnojriječipostaviotemeljnumisaovodiljukojasejepotomprotezalakrozasvedaneovekonferencijenjemačkihpaneuropskihdana–“partnerstvorazličitih”.SobziromdaPaneropskipokretvidikaonajstariju“borbenuorganizacijuprotivegoizma”,smatradajeupravonaPaneuropljanimazadataksnaženjaprijateljstvaisuradnjeovihdvajususjednihkontinenata.PaneuropskimdanimauDarmstadtuprisutstvovalisubroj-niugledninjemačkiPaneuropljani,aliibrojnedelegacijeizdrugihorganizacija.PredstavniciHrvatskepaneuropskeunijebilisuPavaoiDanijelaNujić.

Predsjednik Paneuropske unije,AlainTerrenoire,usvojemjeobra-ćanjuizniodajeEuropauproteklih50godinaprošlakrozpravurevo-lucijuipretvorilaseuglavnuinsti-tuciju mira u regiji i svijetu. Kada se govorioodnosimaizmeđuAfrikeiEurope,tojeuvijekpotrebnoposeb-nonaglasiti,jertrebamouzetiuobzirnetakodavnukolonijalnuprošlosteuropskihsilakojajejošuživomesjećanjupojedinihdijelovaAfrike.TerrenoirejezaključiodadanasEu-ropamorabitiglavnipartnerizaštitnikAfrike,posebnoupružanjuhumanitarnepomoćiisprječavanjukatastrofa.

ElmarBrok,predsjednikOdborazavanjskupolitikuEu-ropskogaparlamenta,govoriojeotomekakodanasEuropavišenemožebitiravnodušnapremadogađanjimaususjed-stvuisvijetu,kaoštojetobilanekadauvrijemeGoethea.Eu-ropajeprevodniksvjetsketrgovine,alinesmijesezatvoritiugranicesvojegablagostanjanegomorapreuzetiodgovor-nostusvijetu,posebnozaljudekojionjojovise.Europskojedruštvosnažno,aeuropskopodručjeveć60godinauživamir,stogatrebastabiliziratiipodručjaodPakistanadoNi-gerijeipronaćinačinunošenjusekstremističkimorganiza-cijamapoputIslamskeDržave(ISIL)iAlQuaide.

Etiopskistručnjakzazaštituklimeisprječavanjeipre-vencijusukobaKiflemariamGebrewoldnazvaojeodnosizmeđuEuropeiAfrike„povijesnostarimipotkovanim,ponekadibolnim“.Podsjetiojenarazdobljetrgovinerobl-

jem,kadasueuropskesiletrgovaleafričkimljudima.Upu-tiojeikritikunaračun„nepromišljenihikratkročnihpo-klonaipomoćiunovcuioružju“,tetakozvanojzaštitioddiktatora.SmatradajedanasnajvećiproblemzaAfrikuštoprolazikrozznačajneklimatskepromjene,kojesujedanodpokretačaizbjegličkogavala.PozvaojenaosmišljanjekoherentneeuropskepolitikezaAfrikuiupozoriona„al-ternativnepartnere“KinuiIndiju.

Osimnavedenih,nakonferencijisuizlagalijošbrojniuglednigostiizpodručjavanjskepolitike,ekonomije,pred-stavnicipaneuropskihorganizacija,Crkve,gradonačelniki drugi. Leitmotivkonferencije,„partnerstvorazličitih“,promatranjedvojako–štoEuropamožeučinitizaAfri-kuištoAfrikamožeučinitizaEuropu.Naglasaknaprvojperspektivibio jenastavakpružanjaznačajnehumani-tarnepomoćiuzstrateškiplanulaganjauobrazovanje,

zdravstvoiinfrastrukturukojabiukonačniciomogućilaodrživiisa-mostalnirazvojikvalitetnijiživotza stanovnikeAfrike.Nekiprim-jeribilisuosnivanjesveučilištaisnažne sveučilišne suradnje, po-sebnorazmjenestudenata,zatimulaganjautelekomunikacijeiban-kovni sektor. Direktne humani-tarne,novčaneistrateškepomoćikojebidolazileizEuropemoralebibitipraćenesjasnompolitičkomivrijednosnom agendom. Druga perspektivajeprvenstvenoišlau

smjerupromatranjaneiskorištenihpotencijalaAfrike,kojiseponajprijeogledajuuogromnojnezaposlenojpopulacijikojanudivelikigospodarskipotencijal.Kaobazenodvišestotinamilijunapotencijalneradnesnage,AfrikajevećpostaladirektnommetominteresaKinezaiIndijacakojisudirektnakonkurencijaEuropi.Osimgospodarskogaipolitičkogaaspekta,bilojegovoraiovelikomeutjecajuKatoličkecrkveuAfrici,kojatuorganiziravelikibrojškolaibolnica.ZbognjeneprisutnostiidjelatnostiuAfricidola-zidopriljevaklerauEuropu,gdjepostojipotrebazanjimajervladanestašicausvećenstvu.

Nakonzavršetkaradnogadijelakonferencijaorganizi-ranjeposjetobližnjemugradićuGroß-Umstadtuiprijamkodgradonačelnikauzkulturniprogram.SlužbenidiokonferencijezavršiojeunedjeljunakonSvetemise.

Pavao Nujić

Predsjednici Mladeži PEU Njemačke, Hrvatske i Austrije: Franziskus Posselt, Pavao Nujić i Philipp Stephan Jauernik

63

izvješća

Međunarodna konferencija Peu Mađarske

PonovnozadobivanjeEurope:Izazoviiopasnosti

— vác

9. – 11. rujna 2016.

Paneuropska unija Mađarskeorganizirala je međunarodnupaneuropskukonferencijunas-

lovljenu‘’PonovnozadobivanjeEuro-pe:Izazoviiopasnosti’’.KonferencijajeodržanauVácuod9. do 11. rujna 2016.BilasunazočnameđunarodnaizaslanstvaizAustrije,BosneiHer-cegovine,Francuske,Hrvatske,Ma-kedonije,Njemačke,Slovenije,Špa-njolskeiŠvicarske.DelegacijuHPEU predvodilisupredsjednikPavoBari-šićipočasnipredsjednikMislavJežić,ačinilisujejošKarmelaBarišić,Pa-vaoNujićiDanijelaNujić.

Ciljevikonferencijedefiniranisuupokušajunošenjasnastalomkrizomkaoposljedicomglobalnihmegatren-dova,prvenstvenosmigracijomkojajepogodilaEuropu.Tisutrendoviimigracijeizazoviprijetnjatemeljnimeuropskimvrijednostimakojedefini-raPaneuropskipokret,asposobnostEuropskeunijezanjihovuzaštitubilajeusredišterasprave.Nadilaženjekri-zezahtijevaobnovutemeljneeurop-skesuradnjeobilježenekršćanskomsolidarnošćuiotvorenimdijalogom.

PrvidankonferencijezapočeojesotvorenjemipozdravnimgovorimaAttileFördősa,gradonačelnikaVáca,zatimGáboraAndrássya, predsjed-nika PEU Mađarske,MiklósaBeera,biskupaVáca,FrankaSpenglera,rav-nateljaZakladeKonradAdenauertePéteraRetzlera,ravnateljaMadáchekulturnogcentra.Nakonotvorenjaipozdravnihgovorauslijedilisupanel‘’ViđenjeBruxellesaizBudimpešte’’iokrugli stol spredstavnicimapovi-jesnihCrkavauregijiVác.Uovomedijelugovore suodržali zastupniciMađarskogaparlamentaipredstav-niciVác-Felsővárosi,Vác-Alsóvárosi,LuteranskeiBaptističkereformira-neCrkve,tepredsjednikŽidovskske

kongregacije Váca. Nakonkratkestankezakavuuslije-

dilajesvečanostdodjeljivanjanagra-dakojejeosobnouručivaopredsjed-nik PEU Mađarske,GáborAndrássy.PriznanjasuprimiliAnnaGrünwald,ErikaMolnáriZoltánW.-Nemessuri.

Naposljednjempaneluprvogdana,naslovljenom‘’Kriza2016.’’,izlagalisuMislavJežićiImreVejkey.Vejkeyjenajvišegovoriooproblemumigracija.AMislavJežićdaoješirokpregledpro-blema.Prvojepodsjetionatodaovegodineobilježavamo450.obljetnicubitkekodSzigetaprikojojjeNikolaZrinski,zajedničkijunakHrvataiMa-đara,sasvojomposadombraniograd,Europuikršćanskisvijetodosmanlij-skevojskepodSulejmanomVeličan-stvenim.PozvaosejenazajedničketemeljeEurope,naeuropskevrijed-nostidemokracije,pravaidostojan-stvaosobe,tenakonkratkapovijesnauvodadaopregledsadašnjihizazovapredEuropskomunijom.Jedanjegos-podarskakrizakojauvećembrojuze-maljanijeizliječena,negojeostavilaznatnunezaposlenost,osobitomladih,terastućisocijalnijazudruštvu.Dru-gijeizlazakVelikeBritanijeizUnije,kojiUnijusjednestranegospodarskiivojnoslabi,alisdrugepredstavljaprilikuzaznatnoskladnijuintegraci-ju.Trećijeglobalizacija,uokvirukojese pregovara i o Transatlantskomesporazumuotrgoviniiinvesticijama,kojibiotvorioznatnovećetržište,alibimogaododatnougrozitisocijalnozakonodavstvouEuropi,kaoizaštituokolišaiprirode.Četvrtijerasttotali-tarnihtendencijafinancijskogakapi-talauneoliberalnometržišnomesu-stavu,koješirekulturusmrti,kakojeupozoravaoIvanPavaoII,ugrožavajuživot,obitelj,društvenusolidarnostisupsidijarnuorganizaciju zajednica.PetisuvelikemigracijesJuga,izAfri-keiPrednjegaIstoka,uEuropu,uzro-

kovaneratovima,pustošenjima,aikli-matskimpromjenama,aintenziviranepolitičkim,gospodarskim,paikrimi-nalnimrazlozimatrgovineljudimaiterorizma.Ašestijesvevećaugrože-nostprirodeodljudskihtehnološkihdjelatnosti,kojautječeinaklimatskepromjene,prirodnekatastrofe,popla-veipožare,oluje,nuklearnehavarije,naiscrpljivanjeplodnogatla,trovanjeherbicidima,zaštitnimsredstvimaiumjetnimgnojivima,osobitopriuz-gojugenetskimodificiranehrane,narazvojekološki,etički,avjerojatnoigospodarskineprihvatljivaintenziv-nogastočarstva.Zbogsvegasetogačini da se opasnostima suvremenebiotehnologijesuprotstavitimožemojedinorazvojembioetičkesvijestikojaćeobuhvatitičovječanstvoiživabićanaZemljiipomoćirazvojkultureživo-ta,očemosobitorječitoiobvezujućeprogovaraenciklikapapeFranjeLau-datosi’.NasveteizazovepaneuropskijeodgovoruizgradnjiEuropskeunijeimeđunarodnezajednicenaeuropskimiuniverzalnim,kršćanskimihumani-stičkim,etičkim,socijalnimisvenuž-nijimbioetičkimnačelima.

Nakon završetka radnog dijelauslijedio jeprijamkodgradonačel-nika Váca i glazbeni program. Su-dionicima konferencije prigodnimgovoromobratioseipredsjednikme-đunarodnePaneuropskeunijeAlainTerrenoireiistakaodanamEuropadanas treba više nego ikada.

Drugogajedanakonferencijazapo-čelauvodnomrječjuGáboraAndrássyaiprvimpanelompodnaslovom‘’Po-novnozadobivanjeEurope:Izazoviiopanostizakršćanskudemokraciju’’.GovornicisubiliAndraśGyrük,pred-sjednik Mađarske europske pučkestrankeiAttilaHorváth,profesorprav-nepovijesti.AndrásGyrükposebnojenaglasiokakodanaspostojiizraženakriza identitetaEurope, teda jebe-skonačnatolerancijavrlinaonihkojinevjerujuuništa.Unatočtomu,sma-tradajesvakakrizaiprilika–stogaupravomigracijemogubitikapkojaćepokrenutinovepraveidejeiprekinutipolitičkukorektnost.AtillaHorváthustvrdiojekakorevolucijanijeuvijekbilarevolucionarna,tedajepotrebnonjegovatikonzervativniorganskira-zvojsustavaumjestorevolucionarnogadruštvenogeksperimenta.

64

izvješća

Programkonferencijenastavljenjeokruglimstolomkojise jebaviopitanjemtrenutačneeuropskesigur-nosti. Pitanjima i odgovorima sudio-niciokruglogastola,voditeljicaKata-linaKondoristručnjaciLászlóFöldi,pukovnik,iBalázsOrbán,ravnateljInstitutazamigracije,dotaknulisubrojna teškapitanjakoja sudanasaktualna,sposebnimnaglaskomnapotencijalnesukobekojiproizlazeiznekontroliranemigracije.PukovnikLászlóFöldi istakaojeopasnostodvelikihkriminalnihmrežasogran-cimaiuEuropikojezarađujuvelikeprofiteodmigracijaitrgovineljud-skomnesrećom.

Drugim panelom, naslovljenim“Paneuropeizam.Tradicionalnehelen-sko-rimsko-judeo-kršćanske vrijed-nosti”,predsjedalajeAnnaGrünwald.UuvodnojjeriječiustvrdiladanamjeidejeimišljenjedalaGrčka,pravnisustavRim,avrijednostikršćanstvo.UsklopuovogpanelaprvijeizlagaoPavoBarišić,predsjednikPEU iglav-ni tajnik MPEU.Napočetkugovoraosvrnuosenakulturne ipovijesnepoveznice Mađarske i Hrvatske usklopusrednjeEurope,štosejasnomoževidjetinaprimjerubaroknogaVáca.Upozoriojenapotrebupovrat-kaizvornimpaneuropskimidejamainjegovanjazajedničkiheuropskihvrijednosti.IstaknuojekakojeCou-denhove-Kalergiusvomopisivanjueuropskoga identiteta izvorište Eu-ropeprepoznaouMinojskojkulturi,kojajezatimsKreteprešlauAtenui nastavila se razvijati. Upravo jehelenskakulturapostalakozmopo-litskaipridonijelajeprobitkuuskihnacionalnihvidika.NaglasiojekakosutojkulturistariRimljanidaliprav-neokvire,akršćanstvoosnovnevri-jednosti,nadu,slobodu i jednakost.Nakrajujeizlaganjajasnozaključiokakoeuropskakulturanijenestala,tedaonajošuvijekimasnažnevrijedno-stiusvojimtemeljima.Rješenjesadaš-njihproblemavidiuokretanjuprematimtemeljnimvrijednostima,štobiukonačnicidovelodonovogazamahaijasnodefiniranogaidentitetaEurope.

DrugiizlagateljbiojeLarisGaiser,predsjednikPEU Slovenije,kojijeusvomegovoruiznionekolikoosobnihiskustavauodnosusaCrkvom.SmatrakakoCrkvaneradištobitrebala,da

‘’nedostaje’’.Kaonositeljkršćanstvaitradicije,Crkvabitrebalapunoak-tivnijedjelovatiupromicanjukršćan-skihvrijednosti.Upravobezjakihza-jedničkihvrijednostiikohezivnihsiladolazimodosituacijedapostojipunovizijaEurope,različitihpristupaine-dostatkadijaloga–abeznjeganemanizajedničkogaidentiteta.Ukonačnicijeoptimistismatradatrenutačnite-roristički,partizanskiasimetrijskiratnemožeuspjetijerjeEuropajaka.

Treći je govorio Vanja Gavran,predsjednikPEU BosneiHercegovi-

ne.UsvojemgovoruizniojenekolikoključnihproblemaBiH,poputpopi-sa stanovništva koji je dugo skrivan da se ne otkriju razmjeri progonai iseljavanja uslijed rata, narušenestabilnosti,potenciranihsukobaitd.Ustvrdio jedasuupravoeuropskevrijednostionoštonassvepovezu-je,tedaprijesvegatrebabitičovje-kom–tomujenajboljiprimjerPEU BiH,gdjeimamuslimana,katolikaipravoslavacaisvizajednosurađujunapaneuropskomeputu.IzlaganjejezaključiotraženjempotporeuEurop-skomparlamentuzapotporurazvojuBiHkaodemokratskedržavesvojihkonstitutivnihnarodaisvihgrađanate njenoj integraciji u EU.

Predsjednik PEU Makedonije MarjanGjorčevpozvaojeEuropudasepočneboritizasvojevrijednosti,intereseisamostalnost,jerjesvijetukonstantnomsukobu,posebnouod-nosunaeuropskevanjskegraniceinapregovoresRusijomiTurskom,kaoinaTransatlantskisporazum.RainhardKloucek,glavnitajnikPEU Austrije,izniojeviđenjedaEuropanijeprirod-ni,negoljudskikontinentidajujesto-gastalnopotrebnoponovnoosvajati.Takoisamaslobodadolazisodgovor-

nošću,štoznačidaekonomijutrebadereguliratiiodgovornostskinutisdržave.Smatradasmoukonačnicisviodgovornisamizasebe.Potpred-sjednik PEU NjemačkeAndreasRaabosvrnuosejenapodunavskegradoveikulturnonasljeđedunavskihŠvabakojipovezujuMađarskuiNjemačku.Smatrakakojetemeljnaeuropskaipaneuropskavrijednostmir,adrugajesocijalnaosjetljivost.

TrećimjepanelompredsjedaoZol-tánW.-Nemessuri, potpredsjednikPEU Mađarske.ČlanPEU MađarskeLaszloPonyiczkyosvrnuosejenare-zultatemigracijauproteklojgodini.Postaviojenekolikopitanjausmjere-nihpremavelikomvalumigracijako-jemujeodredišteuglavnomNjemač-ka.SmatradatoNjemačkasocijalnadržavanemožeizdržati.Anne-MarieEyben-Frankhauser, predsjednicaPEU Švicarske,analiziralajeosnov-ne vrijednosti Europe s posebnimosvrtomnahelenističkoirimskona-sljeđe.Zaključujekakojeobiteljuvi-jekbilaosnovadruštva.Kršćanstvoje u konačnici proglasilo sve ljudedjecomBožjomidonijelojednakost.CarlosUriarteSanchez,predsjednikMladeži PEU Španjolske, iznio jezahtjevzapovratkomEuropenašihočevaosnivača,prvenstvenoCouden-hove-KalergijaiOttavonHabsburga.Stogasmatradasetrebamozalagatiza europski patriotizam i demokr-šćanskevrijednosti, štititiživotodpočetkadokrajatepromicatiobiteljidemografskirast.

Uraspravioponuđenojdeklaracijikonferencijeodlučenoje,nazahtjevPEU Austrije,daćetobitideklaracijasamo PEU Mađarske,pasujunjihovičlanovijednoglasnousvojili.Deklara-cijajeiznijelaosnovnezaključkekon-ferencijeiponudilanekolikoprepo-rukazadaljnjadjelovanja.Završnuriječizaključakradnogadijelakon-ferencijedalisupredsjednikMPEU AlainTerrenoireipredsjednikPEU MađarskeGáborAndrássy.

Uslijediojeturističkiikulturnipro-gram,razgledavanjebaroknogagradaVácaiprijamkodbiskupaVáca.SvetamisaodržanajeukatedraliVácapo-sljednjegdanakonferencije,unedje-lju,čimejeslužbenozavršenprogram.

Pavao Nujić

Danas postoji izražena kriza identiteta Europe, beskonačna tolerancija

vrlina onih koji ne vjeruju u ništa. Unatoč tomu, svaka je kriza i prilika – stoga upravo migracije mogu biti kap koja

će pokrenuti nove prave ideje i prekinuti političku

korektnost. — András Gyrük

65

izvješća

Međunarodnipaneuropskikongres — beč

6. – 9. listoPada 2016.

MeđunarodnipaneuropskikongresuorganizacijiPEU AustrijeiPEU Slovenijeodržanjeod6. do 9. listopada2016.uBeču(HausderIndustrie,

Schwarzenbergplatz).Njimesejeslavioi“nanovootvo-rio”prvipaneuropskikongresodržanprije90 godina u Beču3.–6.listopada1926.DelegacijuHPEU činilisuNedaMatasović,SebastianTončićiLjudevitFranJežić.

KongresjeotvoriopredsjednikPEU AustrijeKarlvonHabsburgpozdravivšiuvaženegosteidelegatePEU iz15akeuropskihzemalja,odFrancuskeiŠvedskedoUkra-jine i Kosova.

Prvigovornikprincdr.Asfa-WossenAsserate,etiop-sko-njemačkisavjetnikzapoduzetništvoipranećakza-dnjegaetiopskogacaraHaileaSelassiea,održaojepreda-vanjeoeuropskimvrijednostimaivrlinama21.stoljeća.Vrijednostipovezujupojedinceudruštvo,adruštvovežuuzkulturu.Onenamdajusmjerniceuživotu,asvatkotkoihuklanja izdruštvaproizvodidezorijentiranost,kojamožedovestimoralnihkatastrofatotalitarnihrežima20. stoljeća.Temeljsueuropskeuljudbegrčkamudrost,rim-skopravoikršćanskavjera.Našpojamljudskogadosto-janstvapotječeizstoičkefilozofijeikršćanstva,ionojeosnovazavrijednostiivrline21.stoljeća.

PotomjeJean-PaulPicaper,članPredsjedništvaMPEU,pročitaogovorpredsjednikaMPEU AlainaTerrenoirea,kojijebioodsutanzbogzdravstvenihrazloga.Terrenoi-

reovjegovoranaliziraosadašnjestanjeibrojneizazoveEurope.Suočenasraznimkrizama,UnijamorapreispitatinačinnakojinjeneinstitucijefunkcionirajuteizgraditinovuEuropu.Moramosenositisnašomzajedničkomsud-binomistogasnažitisolidarnost.Teškojesuprotstavitiseizaustavitipopulizaminacionalizamjerusvijestiljudine-dostajeeuropskiidentitet.RusijikoristioslabljenaEuropajergledakakovratitinekadašnjasovjetskapodručjapodsvojuvlast.TerorističkiislamizamuzrokujegrozotepoEuropi.Područjemtehnikedominirajuvaneuropskesile,prijesvegaSAD iJapan.TakvenasprilikesiledastvorimonovuEuropu,ukojojćemosevratitipaneuropskimvrijed-nostimaiprovestioneinstitucionalnereformekojevodeudaljnjudemokratizaciju.

Predsjednik PEU SlovenijeLarisGaisersljedećijego-vorio. Smatra da današnja EU neideudaljnjuintegraciju,negoudezintegraciju,aJunkerovukomisijusmatranajgo-romkomisijomkojusmoikadaimalijerEU popuštapodgeopolitičkimpritiscimaiprihvaćavizijudanuizvanainezasnovanunanašojbaštini ivrijednostima.MislidaBruxellesparaliziranašsvakodnevniživot,dajepostaoopresivnamašinerijatehnokrata,idasestogaopettreba-moizboritizanašuslobodu.Kontinentnamjeopetrazje-dinjennacionalnimegoizmima,noPaneuropajeotvorenazasve,nijeisključiva,izatonesmijemozaustavljatiprocesproširenjazbognašihinternihproblema.NemarješenjavanEurope:Extra Europam nulla salus.

Jutrodrugogadanaobuhvatilojetripredavanja:prof.

66

izvješća

RumjaneKonevesBugarskogakulturnogainstitutauBečuovezibugarskogaučenjakaipolitičaraprof.IvanaŠišmano-vasPaneuropom,slovenskogaprof.PeteraZimmermannaoCoudenhove-KalergijevojobranitehniketestručnjakazaRusijuBorisaReitschusteraoodnosuEuropeiRusije.

PanelmladežiPEU na temu Tržište rada, naobrazba i di-gitalizacijamoderiraojepredsjednikMladežiPEU Austri-jePhilippStephanJauernik,auvodnigovor održala je predsjednicaPEU SlovenijeTinaHočevar.Onajenagla-siladamladeljudetrebauključitiuprocesdonošenjaodluka,daoninisudioproblema,negodiorješenja.For-malnanaobrazbaiznevjerilajemladeljudejerihnijepripremilazatržišterada.Neformalnemetodenaobrazbetrebalobiuključitiuškoledadjecasteknuživotnevještineinaučeslužitizajednici.

DrugisudionicipanelabilisuNicoMarchetti, predstavnikmladežiAu-strijske narodne stranke (ÖVP),Mi-chaelaOppitz,saveznapredstavnicaUniješkolaraca,mag.HannoLorenziz Senior Agenda Economist Austria,StefanWindbergerizstrankeNEOS (Das neue Österreich und liberales Forum)iJavierCarracedo,članMladežiPEU Španjolske. Svi sumogli nešto rećiotemipanela,azatimimjepublikapostavljalapitanjateserazvilaživarasprava.

Navečer je uslijedio svečani diokonferencije, na kojem su govoriliNorbertHofer,kandidatzapredsjed-nikaAustrije,dr.ValonMurtezaj,za-mjenikministravanjskihposlovaKo-sova,iKarlvonHabsburg-Lothringen,predsjednikPEU Austrijeipotpred-sjednik MPEU.

Hofer je kazao da sunašiciljevimiruEuropiinjena obrana, gospodar-stvoiblagostanje.Smatrada EU trebapostatisnaž-nijaekonomskazajednica,idatrebapočetiozbiljnopoštivati ugovorekoje jedonijela u Dublinu i Sc-hengenu. Nakon Brexitaeuropskesezemljemora-judržatiskupa,nemoguizbacitiMađarskuizUnije.BritanciostajuEuropljaniskojimamoramosurađivati.ZastanjeuUkrajinijedna-ko su krive Rusija i SAD,aEuropamoranaćipragma-tičansrednjiput.Pozvaoje

narazumijevanjepremamigrantimakojiseodlučujunaopasanputprekoSredozemnogajerseuAfricineosjećajusigurnima.Svojjegovorzaključioriječima:trebamočvrstouvjerenjeioduševljenjezanašuzajedničkuEuropu!

Dr.MurtezajjepodsjetiodasuOttovonHabsburgibivšipredsjednikKosovaIbrahimRugovasložnosurađivaliidabiobojicabilisretnidavidedanjihovisnoviidalježive.Iakose

jenaKosovupokušaoizvršitigenocidnadalbanskimstanovništvom,Kosovojedanaszemljapredanaeuropskomuputukojujepriznalo111zemaljasvi-jeta i 23 od 28članicaEU(priznanjejoščekaod:Slovačke,Rumunjske,Grčke,CipraiŠpanjolske).NaKosovupostojiočiglednakorupcija,kaoiusvakojpo-ratnojzemlji,alitakođeriborbaprotivnje. 50%stanovništvaKosovamlađejeod 28godina,60-70%mlađeod35 go-dina.Tisemladiljudiobrazujunasve-učilištimadiljemEuropeijamacsudaKosovoimasvijetlubudućnost.KosovojeEuropausvakomesmisluisnjomusvakomeizazovu.

Karl von Habsburg svoj je govorposvetiotomuštomožemonaučitiizpovijesti,navodećiriječisvojegaotcaOtta:“Tkoneznaodakledolazi,neznanikamoide,jerneznagdjesenalazi.”UzeojeusporedbitidobaprijePrvogasvjetskogaratasnašimdobom.Uonodobajetakođeropćidojambiodasveidenaloše.Habsburškojmonarhijipri-jetilajedezintegracijasličnadanašnjojkriziEuropskeUnije,irastaojeskep-ticizam. Međunarodna je suradnjauspostavljenakakobiseunaprijedilisigurnostiblagostanje.Nobirokraci-jajebilasnažnocentralizirana,skorokaouParizu.Unutarnjejetržištebilopodupravom.Obakonstrukta–Ha-

Suočena s raznim krizama, Unija mora preispitati

način na koji njene institucije funkcioniraju te izgraditi novu Europu.

Moramo se nositi s našom zajedničkom sudbinom i stoga snažiti solidarnost. Teško je suprotstaviti se i zaustaviti populizam i

nacionalizam jer u svijesti ljudi nedostaje europski identitet. Rusiji koristi

oslabljena Europa jer gleda kako vratiti nekadašnja sovjetska područja pod svoju vlast. Teroristički

islamizam uzrokuje grozote po Europi. Područjem

tehnike dominiraju vaneuropske sile, prije

svega SAD i Japan. Takve nas prilike sile da stvorimo novu Europu, u kojoj ćemo

se vratiti paneuropskim vrijednostima i provesti

one institucionalne reforme koje vode u

daljnju demokratizaciju. — Alain Terranoire

Međunarodna paneuropska mladež na kongresu

67

izvješća

bsburškamonarhijaiEU –mrzilasukonflikteirat,itovjerojatnozatoštosuobavjerovaladabiiznjihizašlikaogubitnici.Umjestotogastvorilisuvelikprostormira.IdejaCarstvavodilajeunadnacionalnipravniporedaksnačelomsupsidijarnosti.IdentifikacijasCarstvom,kojejepostojalausvimdijelovimaCarstva,počelajeslabitiikonačnonesta-lanetomprijePrvogasvjetskogarata,izčegamoramoučitidanaskadaljudisvemanjevjerujuuEU. Postoje brojne protueuropskesnageistranke.Moramobitisvjesnidaosje-ćajiimajuvećuuloguodčinjenica,idasedanasosjećamokaoljudiizdobaprijePrvogasvjetskogarata.UgroženjesamkonceptEurope.Trisuopasnevarijanteskepticizma:nacionalizam(kaoistaroCarstvo),antiglobalizamipolitič-kaindiferencija.IakojeEU najdužiinajpoznatijiprojektmira,danasvidimodaEU možebitiugrožena.TrebamoseaktivnozaložitizaEuropu,izadeideolgizacijupolitike.PraviinstitucionalniproblemEU jestEuropskovijeće,ukojemmaleninacionalniinteresiimajuvelikuulogu.NašajezadaćadaidentifikacijusEU sačuvamoiprenesemoubudućnost.Budućidasukrizeuvijekbileprilikedasena-predujedaljenegoštojeuspijevaloudobamiraistabilnosti,Habsburgjegovorzavršioriječima:“Od1990-ihdoistaje-smonapredovali:imamokrizu!PrihvatimosadašnjukrizukaošansuzabudućuvelikuisnažnuEuropu!”

NaHoferovjegovorzakojidanumedijimareagiraopredsjednikPEU NjemačkeBerndPosselt.ZanjegajeHo-ferazamaskiraniprotivnikEuropekojizaaktualnukri-zuEU pokušavaokrivitimedije,iakojepravakrivnjananacionalističkimstrankamakakvajenjegovaSlobodarskastrankaAustrije(FPÖ).

Programtrećegadanakongresačinilasutripanela.PanelomigracijimoderiraojeVanjaGavran,predsjed-

nik PEU BiH,ananjemsugovoriliiraspravljaliprofe-sor Katoličkoga sveučilišta uMilanuMarco Lombardi,mag.AndreasThonhauserizSavezazaobranuslobode(ADF),članPredsjedništvaMPEU CarlosUriarteSanc-hez,prof.RainerMünz,ekspertEuropskekomisije,princ.dr.Asfa-WossenAsserateislovenskiprof.DamirCrnčec,stručnjakzasigurnosnapitanja.Otemisusemoglačutirazličitapaiizravnosukobljenamišljenja.

Panelogospodarskojpoliticimoderiraojeglavnitajnik

PEU AustrijeRainhardKloucek,asugovornicisubiliFrankSchäffler(PrometheusInstitutDeutschland),dr.KathrinNachbaurizNarodnestrankeAustrijeimag.GeraldLo-ackerizliberalnestrankeNEOS.Paneljeslužioširenjuneoliberalnihpogleda.Schäfflerjenaglasiodajesadaš-njakrizauEuropiprijesvegapravnakrizajersenivladanicentralnabankanikancelarkaMerkelnedržezakona.SchäflersmatradabiEU trebalasaSADamaispregova-ratizonuslobodnetrgovineuEuropijerbionanavodnodonijelamir,pravnudržavuidemokracijudiljemsvijeta.

Posebnojebiovrijedanzadnjipanel,nakojemsuopro-širenju EU govorilipredsjednikAlbanijeBujarNishani,predsjednikKosovaHashimThaçi ipredsjednikMake-donijeGjorgeIvanov,amoderiraojuJean-PaulPicaper.TrojicasupresjednikanastupilaodlučnoproeuropskiizapaneuropskevrijednostimirnasuživotaEuropljanaume-đuetničkomeimeđuvjerskomepoštovanjuisuradnji.Prvosejesvakizasebnoobratioskupu,azatimihjemoderatorpitanjimapoticaodapodrobnijepredstavesvojezemljeirazjasnesvojestavove.PredsjednikThaçinaglasiojeda95 %stanovništvamultikulturalnogaKosovapodržavaputzemljepremaEU i NATO-u.VelikproblemKosovljanimaidaljepredstavljaviznirežimkojisemoraliberalizirati.PredsjednikNishanikazaojedasevećinskomladostanov-ništvoAlbanije(27jeprosječnadob)osjećaEuropljanimaidajeusmjerenopremabudućnostiuEU bezetničkihivjerskihsukoba.Pre-ostalih šest država J I Europe izvan EU, čijijeukupnibroj stanov-nika manji od broja stanovnikaRumunjske,treba ispunitidosadanajstrože kriterije zapristupanjeUniji,iakosu to najnerazvijenijeeuropske zemlje. EU bi se zajedno s njimaboljemoglanositisve-likim izazovimakakvisuterorizamilimigra-cije. Predsjednik Ivanov podsjetiojedajeMake-donijanakonSlovenijedrugazemljaJI Europekojajepotpisalasporazumosta-bilizacijiipridruživanju,alidajuGrčkazbognjenaimenaustrajnokočiupregovorima,iduhovitojeprimijetiodasejeEuropa,umjestodaeuropeiziraBalkan,samabalka-nizirala.PredsjednicisuiskazalijasnusvijestotomedajenajboljiputdasezemljeJI Europepomire,približejednadrugoj,počnusurađivatiiuklonegranice,tajdaseinte-grirajuuEuropskuUniju.Nekadašnjipax Ottomana sada se nanjihovimprostorimatrebaobnovitikaopax Europeana. SvjesnisudajeEuropaumornaidezorijentiranaidajojonitrebajupomoćidapovratimladostiduhovnost.

IdućesejejutroSvetamisazasudionikekongresasla-vilauCrkvisestaraSalezianaka.

Ljudevit Fran Ježić

Postoje brojne protueuropske snage i stranke. Moramo biti

svjesni da osjećaji imaju veću ulogu od činjenica, i da se danas osjećamo kao ljudi iz doba prije Prvoga svjetskoga rata. Ugrožen je sam koncept Europe. Tri su opasne varijante

skepticizma: nacionalizam, antiglobalizam i politička

indiferencija. — Karl von Habsburg

68

Klub znanstvenika ubH “Prsten”

Suvremene političke ideologije — ProF. dr. Sc . berto šalaj

5. studenoga 2015.

NovijesenskiciklusradaKlubaznanstvenikazapočeojetribi-nompodnazivomSuvremene

političke ideologije izv.prof.dr.sc.BerteŠalajakojinaFakultetupolitič-kihznanostipredajenakolegijimaDe-mokracijaicivilnodruštvoiPolitičkasocijalizacijaipolitičkoobrazovanje.U svomznanstvenom radubavi seproučavanjempitanja demokracije,populizma, političke kulture, soci-jalnogkapitalaidr.Svaistraživanjaobjavio jeuknjizi Socijalni kapital(2007.),ačlanjeuredništvaznanstve-nogčasopisaAnaliHrvatskogpolito-loškogdruštva.

Voditeljtribinebiojedr.sc.Vjeko-slavBratić,članPredsjedništvaUBH Prsten.NapočetkupredavanjauimeUBH PrsteniKlubaznanstvenikapri-sutnimaseobratioprof.dr.sc.IvoGr-gić,auimeHPEU-asvejepozdravionovoizabraniglavnitajnikHrvatskepaneuropskeunijeLjudevitFranJežić.

Uuvodnom jedijelupredavanjaprof.Šalajizložiotezeopolitičkimprocesimaipolitičkimideologijama

izšireperspektive.Istaknuojedada-naspolitikaimapejorativnoznačenjeumedijimaikodgrađanakojesedajuiščitatikrozporuke:”Narodujedo-staideološkihrasprava,narodhoćekonkretne rasprave!” i ”Političariprekinitesideološkimprepucavanji-ma!”kojeporučujudasuideologijebesmislene,stvarajuopasnepodjeleirascjepeudruštvu,umjetnodijelegrađanenalijeveidesne,izražavajuispraznofilozofiranjekojenemavezesastvarnimživotom.

Postavljasepitanje:zaštosunamondaideologijevažne?ImajulismislaikojajenjihovafunkcijanapočetkuXXI.stoljeća?

Odstvaranjaprvihzajednicaidru-štavapostojipolitikakaotranskultu-ralnaitranspovijesnapojavapomoćukojesepokušavajureguliratipravilazapodjeluoskudnihresursaunekojzajednici,općini,gradu,državi.Sampojamideologijerazrađujeseteorij-skinakonFrancuskerevolucije.Onesuvišeilimanjeuvjerljiveslikesvije-takojemobilizirajuljude.Idejebrat-stva, solidarnosti, jednakosti, takopobuđujuonodobrouljudima.Dok

idejekojepotičuhijerarhiju,nejedna-kost,eliminacijuodređenihmanjina,izazivajunajgoreuljudima.

One su koherentan skup idejačijesusastavnice:prikazpostojećegstanjapolitičkemoći,vizije(idealiivrijednosti),načinkakoizvršititran-sformacijuizpostojećegstanja:nasi-ljem,revolucijom,mirnimnačinima...

Ideologijesedijelenapluralistič-kekojepriznajupostojanjeidrugihopcijaudruštvu imonističkekojepretendiraju na apsolutnu i sveo-buhvatnuistinuipoglednasvijetteprijetemogućimuništenjemsvimakoji seneslažu, tepopulizamkojikarakterizirapodjelanapokvareneeliteipošteninarod.

Najpoznatijesupluralističkeideo-logije:liberalizam,konzervativizam,socijaldemokracija i kršćanska de-mokracija.Oneserazlikujujednaoddrugesobziromnaskupidejakojisemogupodijelitiukvadrantukojičinedvijeosi:ostradicionalno-progresiv-noidruga,kapitalairada.

Odmonističkihsupoznate:komu-nizam,fašizamireligijskifundamen-talizam.Jednaodnajistaknutijihide-ologijaXX .stoljećajestnacionalizamkojaseodličnospajasdrugimideolo-gijama,budizanosidjelujekohezivno.Tusujošiekologizam,feminizamidr.

Ideologije služe ljudimau svrhudopunjavanja identiteta, dok poli-tičaritežeosvajanjuvlastiteuvijekprihvaćaju idejekojesupopularnemeđunarodom.Ipolitičkeideologijeipolitičkapraksamorfološkisemije-njaju s vremenom.

Grupe teoretičara smatraju dadanasživimouposlijeideologijskomitehnokratskomvremenuukojembiračibirajuonekojisuučinkovitiji.

Zbogekonomskekrizekojanastaje2008.godineitrajedodanasprimatimajuodgovorinapitanjaekonom-skograstaiizlaskaizgospodarskekri-ze.NovimodelikojisunastaliuXXI. stoljećujesu:autokratskikapitalizam(Kina),neliberalnodemokratskikapi-talizam(Rusija,Turska),liberalno-au-tokratskikapitalizam(EU)–kojijam-čisvaprava,aligrađaninacionalnihdržavanemaju utjecaj na političkeodluke.Konceptliberalno-demokrat-skogsocijalizmaidealjekojiustvar-nostinepostoji,alizatobrojniteore-tičaripišuradoveonjemu.

T R I B I N E

DOGAĐANJA

69

događanja : tribine

StudentiiprofesorinaBečkomsveučilištuizhrvatskihzemaljaod15.do18.stoljeća — ProF. dr. Sc . alojz jembriH

26. studenoga 2015.

Povodom 650.obljetniceosnutkaBečkoga sveučilišta, HrvatskaPaneuropska Unija organizi-

ralajezanimljivutribinunakojojjegostovaoprof.dr.sc.AlojzJembrih,redovniprofesornaHrvatskimstu-dijimaSveučilištauZagrebu.Održaoje izlaganjena temu:

“Studenti i profesorinaBečkomsveučilištuiz hrvatskih zemaljaod 15. do 18.stoljeća”.Voditeljtribinebiojedr.sc.IvicaMartinović,član PredsjedništvaHPEU.Voditeljtribinebiojedr.sc.VjekoslavBratić,članPredsjed-ništva UBH Prsten.

Budući da je Zagrebačko sveuči-lište obnovljeno tek u19. stoljeću(1874),razumljivojedasuhrvatskistudenti,osobitooniizsjevernihhr-vatskih krajeva, svoje školovanje istudijnastavljaliuBečuodosnutkasveučilišta.Svečanomčinuotvorenja12.ožujka1365.nazočiojeizagre-bačkibiskupStjepanIII . Kaniški. O

brojnim studentima i profesorimasvjedoče i sveučilišneMatrikule ukojesuseupisivalistudentipasuoneiprvorazrednipovijesnidokument,sdragocjenimpodatcimaopodrijetlu.Tako, uz ostale, uMatrikulama seiskazujuimenapoznatihHrvata,kaoštosu:JurajDrašković,PavaoSkalić,AdamBaltazarKrčelić,imnogidru-

gi.PavaoSkalićprimjerjebečkogastudentakojijenakonpoloženihis-pitaizbakalaureataimagisterijabiozamjenski profesor na Teološkomfakultetu u 16. st. Juraj Draškovićbiomujeprofesorizastronomijeteupovjerenstvuzapolaganjeispitaizmagisterija.

Govorio je profesor Jembrih o

ustroju Bečkoga sveučilišta čiji jestudijtemeljennasedamslobodnihvještina (septem artes liberales). Biojetoondašnjisveučilišniobrazovniprogramtriviuma i kvadriviuma,kakouBečutakoinadrugimeuropskimsveučilištimakojihjeuEuropisred-njegvijekabilotridesetak.Međunjihvaljaubrojitidominikanskistudiumgeneraleod1396.–SveučilišteuZa-dru.U17. i 18.stoljećuvažnojemje-stoiuloguimaoiHrvatskikolegijuBeču(1624 – 1784),osobitoznačajanzastudenteiztadašnjeZagrebačkebiskupije.Predavanjejebilopopra-ćenoizvornimpreslicimaarhivskihdokumenata koje je prikupio prof.JembrihuArhivuBečkogasveučilišta.

Predavačjeukazaonavelikoznan-stveno iosobitokulturnoznačenjeBečkogasveučilištazahrvatskestu-dente,aliiobratno.Zaključiojekon-statacijomkakojetemavrlozanimlji-vatedabijetrebalodaljeistraživati,aposebicebibilopotrebnopregleda-tisveučilišneMatrikuleukojimase

zasigurno nalaze jošmnoga važna imenahrvatske povijesti ikulture. Na kraju jeprisutnima pokazaoNationale Ive Andri-ća,koji jeonosobnoispunio1913. kada je iz Zagreba došao nastudijslavistikeuBeč.

Predavanjejepota-knuloveliko zanima-

njeiživuraspravu.Zahvalivšiprofe-soruJembrihunajošjednojizvrsnojtribini,prisutnisusesložilikakojepotrebnotakvetemedaljeistraživa-tiukontekstueuropskeintegracijesobziromnavažnostzacjelokupnuhrvatskupovijestikulturu.

Eva Hursa

Uz ostale, u Matrikulama se iskazuju imena poznatih Hrvata, kao što su: Juraj Drašković, Pavao Skalić,

Adam Baltazar Krčelić, i mnogi drugi. Pavao Skalić primjer je bečkoga studenta koji je nakon položenih

ispita iz bakalaureata i magisterija bio zamjenski profesor na Teološkom fakultetu u 16. st. Juraj

Drašković bio mu je profesor iz astronomije te u povjerenstvu za polaganje ispita iz magisterija.

70


Tribinausuorganizacijisa HKD NapredakiUBH Prsten

BosnaiHercegovinaizmeđuDaytonaiBruxellesa

— VanjaGavraniprof.dr.sc.FranjoTopić

28. siječnja 2016.

BosnaiHercegovina20 godina nakonpotpisivanjaDaytonskogmirovnogsporazumajošuvijek

imadostaneriješenihtemeljnihpro-blema koji joj onemogućavaju bitisamoodrživomzemljomiuređenimdruštvom.Prevelikabirokracija,sla-baekonomija,neriješenanacionalnapitanja,sukobnacionalnogigrađan-skogkonceptauređenjadržave,viso-kostupanjkorupcijesamosunekiodproblemaskojimasesusrećeovaze-mljanasvomeuro-atlantskomputu.

Učetvrtak,28. siječnjauprosto-rima Hrvatske Paneuropske unijeodržanajetribina“BosnaiHercego-vinaizmeđuBruxellesaiDaytona”uorganizaciji Hrvatske Paneuropskeunije,HrvatskogakulturnogadruštvaNapredakiUdrugebosanskihHrva-taPrsten.Tribinujeotvorioimode-riraopredsjednikHPEU prof.PavoBarišić,skupusepozdravomobratiopredsjednikUBH PrstenMijoMarić,agovornicinatribinibilisupredsjed-

nik PEU BiHVanjaGavranipočasnipredsjednikPEU BiHprof.FranjoTo-pić.Tribinujeposjetilonekolikoista-knutihhrvatskihveleposlanika(gg.Bučan,Grubišić,Jašić,Kombol,Livlja-nić,Štambukidr.)tebrojničlanoviiprijateljiHPEU,NapretkaiPrstena.

Govornicisuživoisraznihstranaocrtalidanašnjepolitičkoidruštve-nostanjeBosneiHercegovine,kojojjepotrebnopreuređenjenadrugimosnovamaodDaytonskogasporazu-ma,kojijesvojevremenoposlužiodasepostignemir,alidanasonemogu-ćuje daljnji razvoj i funkcioniranjedržave.Udugojisadržajnojraspravidoizrazajedošlavelikazabrinutostzbog statusa tzv.Republike Srpskekoja iznutrapodvaja idestabiliziradržavu ipotičeuSrbaseparatizam,auBošnjakaMuslimanaunitarizam.GovornicisuistaklidabiHrvatitre-baličuvatisvojnacionalniidentitetsjednestrane,aprihvaćatiBosnuiHer-cegovinukaosvojudržavusdruge.Na

pitanjekojejedobrorješenjezaustrojBiH,VanjaGavranpodržaojeprijed-logBiskupskekonferencijeo četirikantonailiregije(Sarajevska,Banjo-lučka,MostarskaiTuzlanska)inagla-siopotrebusnaženjaopćinaukojimaserješavajuživotnapitanjagrađana,dokjeFranjoTopićpovrhtogaista-kaošvicarskimodelkaouzorustrojaukojemseuravnoteženokombinirazaštitanacionalnihizaštitaindividu-alnihprava.NaglašenojejošjednomdajeopstanakHrvatauBiHstrateškiinteresBosneiHercegovine,aliiRe-publikeHrvatske.Hrvatskajeod1990. primilaizBiHpreko180.000Hrvata,aBiH joj je inajznatniji trgovinskipartneritržištezaizvoz,izatojeHr-vatska kao 28.članicaEuropskeuni-jeposebnopozvanadapratiinasvenjojmogućenačinepodupireBosnuiHercegovinunanjenuputupremačlanstvuuEuropskojuniji.

Ljudevit Fran Ježić

Prevelika birokracija, slaba ekonomija, neriješena

nacionalna pitanja, sukob nacionalnog i građanskog koncepta uređenja države, visoko stupanj korupcije

samo su neki od problema s kojima se Bosna i

Hercegovina susreće na svom euro-atlantskom putu. Njoj

je potrebno preuređenje na drugim osnovama od

Daytonskoga sporazuma, koji je svojevremeno poslužio da

se postigne mir, ali danas onemogućuje daljnji razvoj

i funkcioniranje države.

71


TribinausuogranizacijisaKlubomznanstvenikaUBH Prsten

Čeka li Hrvatsku i BiH grčki scenarij?

— izv . ProF. dr. Sc . anto bajo

15. ožujka 2016.

Čeka li Hrvatsku i Bosnu i Herce-govinu grčki scenarij-pitanjejenakojesupokušaliodgovori-

tisudioniciistoimenetribine,kojujeorganiziraoKlubznanstvenikaUBH PrstenusuradnjisHrvatskomPane-uropskomunijom, a sudeći premazaključcimacrnićemoscenarijipakizbjeći.

Sudionike tribine, održane 16. ožujkauprostorijamaHrvatskePa-neuropske unije, u ime domaćinapozdraviojeglavnitajnikHPEU-a dr.sc.LjudevitFranJežić,apotomi predsjednik Kluba znanstvenikaUBH Prstendr.sc.ViktorMilardić,koji je ujedno bio voditelj tribine.MeđuokupljenimasubiliipočasnipredsjednikUBH PrstenIlijaTolić,glavni tajnikUBH Prsten Marjan BišićtečlaniceKlubažena,apreda-vanjenatemuJavnidugHrvatskeiBosneiHercegovineodržaojedr.sc.AntoBajo,stručnjakizpodručjajav-nihfinancija.

Usklopupredavanjadr.Bajona-stojaojeokupljenimapojasnitištojejavnidugidugopćedržave,napomi-njućikakopercepcijaujavnostinijesveobuhvatnajerneuključujeijavnadruštva,kakofinancijskaimonetar-natakoinefinancijskainemonetarna.

”Državajejedinisektorkojipokušavapomiritiekonomskuučinkovitost ipravednost,”istaknuoje,zaključivšikakojetogotovonemoguće.

Govorećioobuhvatujavnogduga,pojasniojekakouširemkontekstujavnidugobuhvaćadugproračunaopćedržaveuvećanza izdana i jošuvijekaktivna jamstva, što je stan-dardpostignutpremaEuropskojuniji.Pojasniojeirazlogezaduživanjadr-žaveteovlastiiodgovornostizajavnidug,zaključivšidasudospjeleobveze

zaplaćanjekamataiglavnicedržav-nogdugaprioritetnaplaćanjadržave.

Svoje opširno izlaganje dr. Bajopotkrijepiojeibrojnimgrafikonimaizkojihjebilovidljivogdjesmoiukojemsesmjerukrećemokadjeupi-tanjujavniduguposljednjih10-15 i višegodina.Naime,brutodugopćedržavesjamstvimarastaojeizgodi-neugodinutedosegnuotrenutačnihoko 85postoBDP-a,iakoZakonomoproračunuutvrđenagornjagranicadržavnogduganesmijeprelaziti60 postoBDP-augodini,noonsenadakakojavnidugipaknećepreći100

postoBDP-a. Štose,pak,BosneiHercegovine

tiče,istaknuojekakoimarelativnonižurazinujavnogdugauodnosunaHrvatskutedajeizrazitoizlože-navanjskimčimbenicima,odnosnozajmovimaikreditima.Iakoproble-matskislična,struktura jedugauRH iBiHrazličita.ZaključiojekakopodručjebivšeSFRJ ucjelininijeprezaduženo,nodajediozemaljapodznačajnimfiskalnimpritiscimazbog čega transformirajupotenci-jalneobvezeu izravnidug,poputHrvatskeiSlovenije.

IakojeiSlovenijauprekomjernomdeficitu,aGrčkapovijesnonajzadu-ženija,dr.Bajonapominjekakodrža-vasistimilipaklošijimstanjemnijedobaralibi,baškaoštosenetrebauspoređivatinisvelikimzemljamapoputSAD-a,NjemačkeiFrancuske.Također,istaknuojeikakojedoživ-ljajdržaveiznimnovažan,učemujeEstonijainjezinigrađanisvakakodo-barprimjer.

Upravljanjebezupravljanjarazlogjezabrigu,zaključiojedr.Bajo,do-davšikakoHrvatskanemaZakonojavnomdugu,kaoniStrategijuuprav-ljanjajavnimdugom,nodasveipaknijetakocrnodaojenaslutitisvojimoptimističnim predviđanjem kakoHrvatskapaniBosnaiHercegovinaipaknećedoživjetigrčkiscenarij,itosamozatoštosmouEuropskojuniji,dokćeBiHkaoniskozaduženazemlja,vjeruje,takođernaćisvojemjestouEU-u. Tribina je pobudila zanima-njeokupljenihiotvorilanekanovapitanja,kaoinovemogućnostivećprovjerenouspješnesuradnjeUBH PrsteniHrvatskepaneuropskeunije.

Marija Trogrlić

72

događanja: SkuPovi

OkruglistolupovoduDanaEuropeiobilježavanja25.obljetniceutemeljenjaHrvatskepaneuropskeunije

Politika proširenja i susjedstva Europske unije

6. svibnja 2016.

U povoduDanaEuropeiobilje-žavanja25.obljetniceuteme-ljenjaHrvatskepaneuropske

unije,HPEUusuradnjisaZakladomHannsSeideliuzpokroviteljstvohr-vatskogministravanjskihieuropskihposlovadr.MireKovačaodržalaje6. svibnja 2016.usvojimprostorijamauJurišićevoj1aokruglistol“Politika proširenja i susjedstva Europske unije”.

Uuvodnome dijelu sudionike jepozdraviopredsjednikHPEU Pavo Barišićprisjećajućiprisutneopočet-cimaHrvatskepaneuropskeunije izahvaljujućisesvimakojisusudje-lovaliunjenuutemeljenju i svimakojisujutijekomgodinapomagaliunjenuradu,aosobitobivšemupred-sjednikumeđunarodnePaneuropskeunijenadvojvodiOttuvonHabsburguteprvomupredsjednikuHPEU aka-demikuMislavuJežić.

Zatim su se nazočnima obratilaravnateljica ureda Zaklade HannsSeideluZagrebuAleksandraMarkićBoban te izaslanica hrvatskog mi-nistravanjskihieuropskihposlovaMireKovačagospođaZrinkaUjević,

pomoćnicaministra.Nakonpozdrav-nihgovora skupu su se tematskimizlaganjimaobratilačetiriistaknutagovornika.

HrvatskizastupnikuEuropskomeparlamentuAndrejPlenkovićusvo-jemizlaganjuizniojedaproširenjeuEuropskojUnijinijevišepopularnatemaiimaonihkojiovuidejuvišenezagovaraju.Timteškoćamaupo-liticiproširenjaEU-enažalostne-malojepridonijelakrizapovjerenjaueuropskuperspektivu,aliiuvelikeeuropskestranke.Hrvatskaimanekaotvorenapitanjaspojedinimzemlja-masusjedstva,alićeseona,premaPlenkoviću, riješiti. Hrvatskoj nijeciljblokiratibilokojuzemljunaputuu EU-u,timvišeštojeHrvatskasamabilablokirananasvojemeuropskomeputu.PlenkovićseposebnoosvrnuoinaBosnuiHercegovinukojojjedinoeuropskaperspektivamožedonijetijedinstvoistabilnost,naročitouda-našnjevrijemekadasečujuidejese-paratizmaizRepublikeSrpske.

Predsjednik Paneuropske unijeNjemačkeibivšizastupnikuEurop-skome parlamentu Bernd Posseltpodsjetiojedanitijednadržavanije

imalatolikoumjetnihpreprekaupri-stupnimpregovorimakaoHrvatskaidajezatovelikuspjehštojeHrvat-skapostalačlanicomEU-e 1.srpnja2013., pri čem je nemale zaslugesteklaiHrvatskapaneuropskaunija.

“EuropskaUnijanijezakazala,europ-skiprojektnijezakazao.Zakazalesuzemlječlanice.Zbogproblemaupoje-dinimzemljamaokrivljavaseEurop-skaunija.ZatodanasPaneuropskaunijaimadvavelikazadatka:raditikakonastabilnostitakoinaprošire-njuEuropskeunije.Povrhtoga,Pa-neuropskaunijaimaobvezugraditimostovepremaislamskomsvijetu.“–kazaoje,izmeđuostaloga,Posseltusvojemobuhvatnomegovoru.

Novinar, publicist i dugogodišnjiasistent nadvojvode Otta vonHabs-burgaStephanBaieristaknuojeulogudugogodišnjegapredsjednikameđuna-rodnePaneuropskeunijeHabsburgaupoliticiproširenja.“Nikakonesmije-moovutemurazvodnitivećjojdatinovusnagu.To jeradiopćegdobraEurope,jerbiEuropabezsvihsvojihzemaljauokvirimaUnijebilaošteće-na.Europutrebaosnažiti,jerjojprijetenacionalizam,dezintegracijskičimbe-niciidiktatureupojedinimsusjednimzemljama”,kazaojeS.Baier.

DanielBučan,potpredsjednikHr-vatskepaneuropskeunije,kojijenaokruglomestolusudjelovaokaoizla-gateljumjestonajavljenogapočasnogpredsjednikaHPEU MislavaJežića,govorio jeomotivimautemeljenjaHrvatskePEU, njenim počecima idaljnjem25-godišnjem radu.

Najdragocjenije što je Hrvatskastekla postavši dio međunarodnePaneuropske unije bili su uglednipolitičkiprijatelji:pokojniOttovonHabsburg,tadašnjipredsjednikme-đunarodnePaneuropskeunije ivo-ditelj skupine za srednju i istočnuEuropu u Europskom parlamentu,Karlo von Habsburg, predsjednikPaneuropske unijeAustrije, BerndPosselt član Predsjedništva među-narodnePaneuropskeunijeibrojnidrugi europski političari pretežnodemokršćanskeorijentacije.

NakoncujedodaodaHrvatskapa-neuropskaunijamožebitiponosnainatodasvojeidealenezastupakaočlanicanekeekskluzivneudrugekojojjeimeEuropskaunija,većikaoona

S K U P O V I

73

događanja: SkuPovi

kojaznadatiidealimogubitiidealiionihdijelovaEuropeštojošnisudioUnije,kaoonikojiznajudasevrije-dizaložitizatodaisusjediHrvatske,skojimadijelimo ibolnapovijesnaiskustva,prigrleteidealeipridruženamseuvelikojeuropskojobitelji.

Jedanodzaključakaokruglogsto-la“PolitikaproširenjaisusjedstvaEu-ropskeUnije”jestdajepolitikaproši-renjanajuspješnijapolitikaEuropskeUnijeidasproširenjemtrebanasta-viti,ada jeulogaHrvatskeuovimprocesimapovijesnajerjeHrvatskakaonajnovijačlanicaEU-e nedavno prošlatežakputuEuropskuUnijutestogaimaznanjaiiskustvakojamožeprenijetizemljamasusjedstvakojesejošnalazenatomeputu.

Bernd Posselt , PredSjednik njemačke PaneuroPSke unije

Poštovani predsjedavajući, dragi Paneuropejci na čelu s mojim dragim prijateljem Pavom, dragi gosti, prije svega želim pozdraviti njemačkog veleposlanika te predstavnicu Zaklade Hanns Seidel. Dragi prijatelji, želim posebno spomenuti Tebe dragi Branko (Baričević), nekoć fantastičnog veleposlanika RH pri EU, a danas veleposlanika EU-a u Hrvatskoj. To pokazuje kako se svijet promijenio. Dragi Stephan, dragi prijatelji.

Zamenejeovoznačajandan.Većsamprijespomenuodasamprije25godinaimaočastnazočitiovdjeosnivanjuHPEU iodržatipozdravnigovor.Želiobihnaglasitidajeonoštosetadadogodilo,prije25godina,biopočetak.Alizanastonijebiosamopočetaknegozapravoprivremenisvršetakjednogajakodugogputakojimsmoprolazilisvimi i PEU uHrvatskoj.VisviznatedajevećudvadesetimgodinamaprošlogastoljećaCoudenhove-Kalergikaoprvipokrenuopokušajeuropskogaujedinjenjasjasnonazna-čenimciljemsprečavanjaDrugogasvjetskograta,kojijevećtadapredviđao.VećnaprvojskupštiniPEU 1926. u Beču,značiprije90godina,Hrvatisuuvijekbiliprisutni.Za PEU jeodnjezinogosnivanja1923.Hrvatskauvijekbilanjezindio.Zanasnisunikadpostojalepodjele,PEU jeuvijekbilasve-europska.OdsamogapočetkaHrvatskajeimalaposebanudjelusve-europskompokretu.

PoslijeDrugogasvjetskogratadjelovanjePEU bilojezbogpovijesnihokolnostislužbenoograničenosamonaslobodne zemlje zapadne Europe. Ali u zemljamapodkomunističkomdiktaturombilojeljudikojisuseuokol-nostimavelikeopasnostizauzimalizapaneuropskeidejeuudrugamacivilnogadruštva.BilojetakođeruegziluosobakojesusezauzimalezapaneuropskeidejepajeupravoHrvatskabilau izbjeglištvuzastupljenau radupaneu-

ropskogapokreta.Godine1975.osnovaosamnjemačkuPEU mladihiprvaudrugakojanamjepristupilabilojeHrvatskoudruženjemladihkatolika,uonodobasasjedi-štemuStuttgartu.GospodinIlićtadajesveorganiziraoiodondasumladiHrvatiuvijekbiliprisutni.SedamdesetihiosamdesetihgodinaHrvatskinacionalnisavjetbioječakpodstanarkodPEU Njemačke.Imalisusjedišteukućiciuvrtu,tadajesjedištejošbilouBonnu.SjećamsekakojeodnašeganjemačkogpredsjednikaPEU,bivšegabavarskogpremijeraAlfonsaGoppela,imenekaonjegovazamjenika,jugoslavenskiveleposlanikučestalozahtijevaodaHrvatskinacionalnisavjetuizbjeglištvuizbacimoiznašihprosto-rijaiizPEU Njemačke.JasnodatonismoučiniliiuvijeksmosebavililjudskimpravimauJugoslaviji.

Sjećamsekakosmo1979.,kadsuodržaniprvisve-eu-ropskiizborizaEuropskiparlament,tadasambiomladiasistentOttavonHabsburga,pokrenuliPEU mladih.OttovonHabsburgzatražiojedaseuEuropskomparlamentupostaviprazanstolaczanarodeizaželjeznezavjese,iuJugoslaviji,odnasodvojeneizanaspotlačenenarodeukomunističkimrežimima.TimeseželjelopokazatidaitinarodipripadajuEuropi,pripadajuEuropskojzajednici,kakoseuonovrijemenazivaoEU.

DolazilaječestonaplenarnesjedniceknamauStra-sbourgjednaizbjeglaHrvatica,danasjevećspomenuta,jednazaistavelikapaneuropejkaiHrvaticaizKoblenza-IvonaDončević.Onanijebilasamofantastičnaženanegoinajzamornijičovjekkojegsamikadpoznavao–tokažemkaopohvalu.OnasejednostavnodanonoćnozauzimalazaHrvatsku.AkobiikadnetkopokušaobiloštočinitiinezauzimatisezaHrvatsku,onabiseneopisivorazbjesnilaiprisiljavalajeljudedaseponovnobaveHrvatskom.Uonojevrijemečinilanevjerojatnestvari.Tadasusevodilipre-govoriEuropskezajednicesJugoslavijomotzv.Četvrtomfinancijskomprotokolu.UEuropskomparlamentuvodilaseraspravatrebaliseČetvrtiprotokolsJugoslavijomsklo-pitiuzunošenjeuteksttemeljudskihpravailine.Kako

74

događanja: SkuPovi

setoobičnodogađaudiplomatskimpregovorimaProtokoljesklopljenuzspominjanjeljudskihprava.

Potom smo u Europskom parla-mentuosnovaliRadnuskupinukojomje predsjedao Otto vonHabsburg, apotpredsjednik je bio izbjegli češkisocijaldemokratJiřīPelinkan.JasambioizvršnitajnikteSkupineimismosvakimjesecorganiziraliHearing,kakotodanasčiniPaneuropskagrupa,osta-njuljudskihpravauzemljamasrednjeiistočneEurope.PrviHrvatkojiseobra-tiotojSkupinibiojevećdanasspome-nutiMateMeštrović,kojijedošaoizSAD-ai,štojezanimljivo,kojijevišegovoriooKosovunegooHrvatskoj.TojebilopočetkomosamdesetihgodinaionjetadarekaodaćeseJugoslavijaraspastinatojtočki.Njegovgovorisplatiseidanaspročitati.PrviHrvatizHrvatskekojijegovoriopredSkupinombiojeVladimirŠeks,kojijeknamadošaokaotadašnjišefjugoslavenskogpovjerenstvazaljudskaprava.Takosuseuspostavljalevezespredstavnicimacivil-nogdruštvazaljudskaprava,nevladinimorganizacijamaiCrkvomisl.uHrvatskoj.

Godine1989.organiziranjePaneuropskipikniknaau-strijsko-mađarskojgraniciitadajeprviputanekolikosatibilaotvorenaželjeznazavjesa.Biosamjedanodorganiza-tora,pasampotomotišaozaZagreb.Većsmotadavodilirazgovoreštoikakoćemodaljepoduzimati.ZaštonismoosnovaliHPEU većtada1989.ili1990. nego tek 1991.? UMeđunarodnompredsjedništvubiosamtadazaduženzaorganizacijupaneuropskihskupinauzemljamakojesuseoslobađale.Zaštotek1991.–jerseuHrvatskojpre-više,anepremaloljudiželjelopridružitipaneuropskompokretu.Nekisuseželjelipridružitialiuzuvjetdasenekidrugineuključe.Mogutodanasotvorenoreći.UkrugupredsjednikaTuđmanaskojimsmobliskosurađivalibilojefantastičnihkandidata,odizbjeglihHrvata,sbraćomVeselicasmotakođersurađivali.Bilojevišedobrihkandi-datakojisusemeđusobnoblokirali,kakojetouobičajenoupolitici.Postavilosepitanjekakodalje.IondaseukavaniDubrovnik,kaodeus ex machina,pojavioMislavJežić,neovi-sniintelektualac,jakaaliivrlomiroljubivaosobnost.OnseznaonametnutiteintegriratiraznamišljenjaistavoveljudiuHrvatskojiuegziluibiojeidealnaosobazaosni-vača.ATisi,dragiPavo,njegovidealninasljednik.PostaojepredsjedniknovoosnovaneHPEU kaoimeđunarodnipotpredsjednikuljeti1991.

AsadanekolikorečenicaodjelovanjuHPEU.Tojevelikiuspjeh,u25godinasamodvapredsjednika.Drugijeteknapočetkusvojegarada,asigurnoćejošmnogadesetljećadjelovati.Postižeuspjeheiokružiosespunomladihljudi.KontinuitetradajedanjeodvelikihuspjehaisnagaHPEU,kaoizajedništvotemeđunarodnoumreženjeimeđuna-rodnopriznanjezauspješanrad.

Štosusvihovihgodinabilatežištavašegdjelovanja? PrijesvegapriznavanjeHrvatske–početkomsljedećego-dineproslavitćemo25godinaodpriznanja.Sudjelovali

smoutomesvimikaomeđunarodnaPEU.SjećamsekakosmonagovoriliBavarskudržavnuvladudaprvapriznaHR ,iakoBavarskanijesamostalnadržava.PotomjedošaoHel-mutKohl,ujesensepridružioHansDieterGenscher,tadaseneštoprijedrugiheuropskihdržavauključilaiSaveznavlada,papaIvanPavaoII.biojekaoPaneuropejacjedanodprvihkojijepriznaoRepublikuHrvatsku.Bilojetofas-cinirajućedoba.Punostepostigli.

Potomjedošladrugafaza-vrijemerata.Izaćiizratasazdravomdemokracijomizemljuusmjeritinaeuropskiputbilajesljedećazadaća.Iutomesteuspjeli.PotomjedošaotežakimukotrpanputuEU,nevjerojatnapriča.Brankootomebitrebalonapisatiknjigu.Nadamsedaćuzatonaćivremena.Moraserećidaprocesipristupanjamorajubitipravedniifair.Uvjerensamdasedosadapremanijed-nojzemljinijetakounfairpostupalokaopremaHrvatskojprilikomtogaprocesapristupanja.Sudjelovaosamupro-cesupristupanjaGrčke,teŠpanjolskeiPortugalatijekomosamdesetih.SveprocesepristupanjauEU promatraosamizblizine,odpristupanjajužnoeuropskihzemalja,od9članicana12,tezatimdanasna28.Niujednomprocesupristupanjanijebilotolikonepravednostiiumjetnostvo-renihpreprekakaouslučajuHrvatske.Jošmiseidanasčiničudomdajeuspjelo.

ToštoTi,dragiAndrej,govorišdapostojiskepsaobudu-ćimpristupanjima,tosmovećondavidjelidadolazi.Zatosmodaligas,jersmoznalidatakvoštodolazi.ZatosamradostandajeHrvatskajošuspjelapostatičlanicomEU upravoprijetrenutkakadjetakvoraspoloženjezavlada-lo.UvjerensamdaHrvatskanebitadatakobrzopostalačlanicaEU-adanismozajedničkiulagaliogromnenapore.Otomebismomoglinapisatiromane.HPEU je u tome odigralaznačajnuulogu–očemubisetakođertrebalanapisatiknjiga.ProšlisamtjedanbiokodPredsjednicedr-žaveikodMinistravanjskihposlovaRH,govoriosamimotomeiobojesusesložilidabisetotrebalodokumentirati.Tomoramosvakakouraditi.

Kakoćesedaljeodvijaticijeliprocesproširenja? Prija-telji,svjesnistedajePEU sve-europskaorganizacija.AjakaobivšizastupnikuEuropskomparlamentuikaonositeljsvojihsadašnjihfunkcija,uvijeksamsezalagaodasetajprocesnastavi.AlimoranambitijasnodaEuropskaunija

75

događanja: SkuPovi

moraidobrofunkcionirati.Onoštositi,Andrej,rekaoopopulističkimpokretima,ovisivećimdijelomotomedamnogiljudismatrajudaEU nefunkcioniratakokakobitrebalafunkcionirati.Alipritommoramoshvatitidatoovisiiomedijimainacionalnimpolitičarimaupojedinojzemlji.Otomebisemoglogovoritiigovoriti.EU nijezaka-zala,onikojisunasiznevjerilitosudržavečlanice.Nastaojeproblem,paseradirazočaranjazbogblokiranjadržavačlanicagovoriozakazivanjuEU.Kaoodgovorželisezatoojačatidržavečlaniceponovnimsnaženjemnacionalnihdr-žava,štojezapravouzrokkrize.Ponovnojesnaženjenaci-onalnihdržavapoputbolestikojasepropisujekaoterapija.

Zato je PEUpotrebnijanegoikadprijekaomotoreurop-skeintegracije,dabiseEUučvrstilaiznutra,aliidabisenastavioprocesproširenjapremapolitičkimpravilima.Ja-snomoramrećidasvetzv.Solunskedržave–Srbija,KosovopripadajusvakakoEuropskojUniji.Začlanstvopostojetrikriterija.Prvo,tomorabitiizrazitoeuropskadržava.OTur-skojmožemoraspravljati,aliovesueuropskedržave.Drugo,onemorajubitipravnedržave,onesudanasdalekoodtoga.Itreće,onemorajupreuzetiusvojezakonodavstvopreko25.000zakonaiuredabapravnestečevineEuropskeUnije,kojasvremenompostajesveopširnijakakotečeprocespre-govaranja.Nesamopreuzetinegopravnoiadministrativnoprimjenjivati.Tojeogromanposao.Značiintegracijajugoi-stočneEuropeuEUjestzadaćakojasenemožeprovestioddanasnasutra.Alitosenesmijezlorabiti,tojeodlučujućatočka.Nesmijeseraditištobimnogizapadnipolitičariradočinili–njihnaneodređenovrijemedržatiizvanEU-a.UtomevidimpovijesnuuloguHrvatske.HvalaBogu,HrvatskajeuUniji.AliHrvatskakaosrednjoeuropskadržavapoznajejugoistočniprostorkaosusjeda,pamožerecimosMađar-skom,BugarskomiRumunjskom,kompetentnodjelovati,tepromatratistanjeipomoćipriintegraciji.UpravoHrvatskakaosrednjoeuropskazemljasposebnomeuropskomzrelo-šću,unatočodređenimproblemima,imapritomeodređenupovijesnufunkciju,atimeiHPEU.

ŠtomisekodHPEU posebnosviđa,sjećamsedanakadsmouVukovaruodržavaliSkupštinuPEU saZakladomHannsSeidel,tadameseposebnodojmiloštoHPEU nije nikadrekaosadaslavimopaćemočekatinekolikogodinajer smo u EU-u,negojeodmahizjavilatoga1.srpnja2013. minećemogledatiuprošlostveććemoseposvetitibuduć-nosti.Velikiposaoteksadapočinje.Spristupanjemnijesadsvegotovo,sadajenareduunutarnjeuređenjeEU,igene-racijskiprojektzakojisupotrebneraznovrsnesposobnostiikompetencije,punoustrajnosti,uciljudaseintegriraeu-

ropskijugoistokbezkojegabiEuropaostalatorzo.Inakrajususjedskapolitika–tojepolitikakojusupr-

vobitnoizumilidabiradilineštočeganavodnonema.JasamjedinibavarskidržavljaninkojemujePutinosobnozabranioulazuRusiju.Pazatomoramstalnoneštočinitikakobihtoopravdao.Uonojevrijemesusjedskapolitikaizmišljena–toznamodljudikojitovrlodobroznaju–uadministracijiuBruxelesu,kakobiUkrajinuzadržaliizvan.Tojeprvobitnobilaidejasusjedskepolitike.GovorilosedaseZapadtakoagresivnotrudiodaprivučeUkrajinuuNATO i EU,dasuRusiprijeilikasnijemoraliintervenirati.Tojetekmit.Aliiglupost.KakoseUkrajinapriklanjalaZapaduzbogsvojihinteresa,aštosenijemogloprovesti,sužasomjebilaodbačena.NijesetrudilookoUkrajinevećjusejeodbacilo.

OndajerečenodajepotrebnoneštokakobismoUkraji-nunekakopovezalipajeizmišljenalošanerazlikovnasu-sjedskapolitikapremazemljamapoputBjelorusa,Ukrajine,AlžiraiMarokakojesusveubačeneuistilonac.Postojalajesamojednasusjedskapolitika.TojespravomkodistočnihEuropljanaizazvaloogromnoodbijanještosuseodjednomnašliuistomloncusLibijom.TadajepočelaoštraborbaprotivKomisije.PovjerenicajebilaBenitaFerrero-Wald-ner,kojusamvrlocijenio,bivšaministricavanjskihposlo-vaAustrije.Onajehrabrobranilatujedinstvenususjedskupolitiku.UEuropskomparlamentuvladalojemišljenjedasesusjedskapolitikamorapodijeliti,trebalanamjeistočnaijužnasusjedskapolitika.MnogojeučinilaČeškaRepublikakojajetadapredsjedalaEuropskimVijećempajenasastankunavrhuuPragunjezinministarvanjskihposlovaSchwarzenberg,takođerPaneuropejac,uzpot-poruNjemačkeijošnekihzemaljapoputAustrije,uspiopajesusjedskapolitikapodijeljenanasusjedskupolitikupremaistokuisusjedskupolitikupremajužnimzemljama.Objesujednakovažne.JužnajenastalajerjejužnojEuropitrebalapotpora,alidanasnamjejasnodanijebilatolikovažnakaoistočna.Premamojemmišljenju,trebamojednuzajednicusredozemnihdržava.Itakopodijeljenupolitikutrebalojerazvijati.Bezobziranaprocespristupanjapo-trebnojeprovodititakovupolitikukojabibilakaopremo-štenjepremasjednestraneislamskimzemljamaisdrugepremaistoku.TojetakođerjednaodbudućihzadaćaPEU. I u tome HPEU imanameđunarodnojrazinistručnostipoznavanje.Stobom,Pavo,isMislavom,kojidjeluječaksvedoistočneAzije.

Stimebihvamzahvalio,iradujemsenadolaskuidućih25 godina.

Stephan Baier , novinar i PubliciSt

Dragi prijatelji, dragi Pavo, srdačno ti hvala na prijateljskom pozivu na 25 obljetnicu Hrvatske paneuropske unije.

Jeli25godinapunoilimalo.Mojasuprugaijaslavimoovegodinesrebrnipir.Kadsedoistavoli–25 godina je malo.Alikadseosvrnemonaavanturekojesmotokomtih

godinadoživjeli,ondajepuno.TakojeisHPEU. Ja sam pogotovooneprvegodinedjelovanjaHPEU imaoprilikuzajednoihproživljavati.Samobihukratkospomenuotodobajermepunotogapovezujesmnogima.

Kad je HPEU osnovana 1991. bio sam predsjednikPEU mladihBavarske.NikadnećuzaboravitikadjemojprijateljMislavJežićdošaouPassautegovoriopredPEU mladihBavarskeikadjesudbinusvojezemljeusporediosasudbinomLeonide.Završiojesvojeizlaganjecitatom:“Put-niče,dođešliuSpartu,izvijestiihtamodasinasvidiokako

76

događanja: SkuPovi

ležimo,kakojezapovijedanozakonom”.Prviputasamkodjednogbavarskogpremijera,kojijesjedionatribiniičuotajgovor,vidiosuzeuočima.Odjednomjepostalojasnodasejednojzemljigotovoprednašimkućnimvratima,zemljiuneposrednomsusjedstvu,prijetidaseutopiukrvi.

Takođersesjećamkadsamnekolikotjedanakasnije,istotakosMislavomJežićemuMünchenuposjetiojed-nogabavarskogministra,neželimgaimenovati.Tajjeministarzapočeorazgovorrečenicom:“Jugoslavijamoraopstati”.PotomjeMislavJežićdubokoudahnuoinakončetrdeset-minutnogamonologatajjeistibavarskiministarrekaodaćesesvimsnagamaboritizaneovisnostHrvatske.

MislavjepotomdošaouAugsburgisudjelovaozajednosaugsburškimbiskupomudemonstracijamasredištemgra-da.Uostalom,utovrijemeprijetilosesmrćubiskupuAugs-burga,apolicijajesmatraladajetolansiralaporemećenaosoba.Alisetomogloidrugačijetumačiti.TomjeprilikomMislavgovoriopredtisućamaljudikojisuuAugsburgudemonstriralizasloboduineovisnostHrvatske.PozvaojebiskupaStümpfleauHrvatsku.TakosmozajednosnašimpaneuropskimprijateljimaposjetiliOsijekukojemjecrkvabilaokruženavrećamapijeska,Vinkovceukojemjecrkvavećbilaporušena.Mislavjetadasarkastičnoprimijetio:

“Tojesrpskidestruktivizam20.stoljeća”.NijenamnaravnobilodopuštenootićiuVukovarkojijetadavećbiookupiran.

SbiskupomAugsburgaStümpfleom,kojijebioprvigostnakonpočetkanapadanaHrvatsku,bilismozatimuZadru,uhoteluukojemjepredvorjebilopunopomoćnihležajevazaljudekojisuizbjegliizsusjednihsela.Prekodanatibiljudiodlaziliusvojaselaigolimrukamaiskopavalimineizsvojihvrtova,dabisenavečervraćaliuhoteliprespavaliupredvorjuhotela.Tosubilidramatičnitrenuci.

NekolikogodinakasnijekadsmosezajednosOttomvonHabsburgominjegovimsinomKarlomvozilipremaVuko-varuukojemjejošuvijekbilasrpskaokupatorskavojska,vidjelismobučnepijanesrpskevojnike–svakisasvojimAKA 47puškomuruci,vidnopijani.PostrojbeOUN-abilesuvećtamo.NašihrvatskiprijateljinisunassmjelipratitiuVukovar.Topokazujenačinkakojemeđunarodnaza-jednicatadatamodjelovala.Zaštosvetogovorim? Zašto topričam?Jersenijeradiloosukobudvijuravnopravnihinteresa.LjudipoputOttavonHa-bsburga,BerndaPosseltailičakjamoglismomoždabitizaHrvatskuiz čiste simpatije,mogli smo semoždazauzimatizaHrvatskujerpostojipovijesnaiživotnapove-zanost. Ali međunarodna zajed-nica,EuropskaUnija,moralisusesnažnije,brže,odlučnijeboritizaHrvatsku.Jersenijeradilosamoointeresima,jerseradilooborbiizmeđuslobodeilipotlačenosti,iz-međudemokracijeilidiktature,iz-međusamoopredjeljenjairopstva,izmeđupravaisamovolje.

Vjerujemdajevažnodasesve-gatogasjetimo,dasvetoosvijesti-mo.JersemiuEuropistalnosuo-

čavamostakvomalternativom.UkrajnjojselinijizapravoradilootomejesmolidoistaspremniostatiEuropljaniiponašatisekaoEuropljaniilićemojednostavnobitibar-bari.Čakibarbariusuglašavajusvojeinterese,alioninetrebajunikakveideale.Irazbojničkedružineimajusvojezakoneipravilaigre,noonisenezasnivajunapravednosti.

Upravodanasitozaistasada,uovomtrenutkuuRimupapiFranjidodjeljujeseKarlovanagradagradaAachena.TojenajznačajnijeodličjezazaslugezaEuropukojeuopćepostoji.Asvimiovdje,vjerujem,znamotkojeprvidobioKarlovunagradu.BiojetoRichardCoudenhove-Kalergi,osnivačPaneuropskogapokreta.Dobioje1950.prvuna-gradugradaAachena,adanasjedobivaPapa.Zašto?ŠtojePapaučiniozaujedinjenjeEurope?Nijedonosionikakvezakone,nikakveuredbe,nikakvedirektive,nijepoduzi-maonikakvepolitičkemanevre.Aliodsamogapočetkapapesu–odPijaXII.–papesusezauzimalezaujedinjenjeEurope.Jerneradisetuogospodarskomprojektu,neradisesamoointeresima,negoseradiotomedaseponovnootkrijedušaEurope,kakojetoformuliraoIvanPavaoII.AjabihrekaoIvanPavaoVeliki,jerjeimaovizijuzaEuropu.Usvojojtradiciji,usvojimvrijednostimaipovijestiEuropaćenaćiplanzasvojubudućnost.

PapaizLatinskeAmerikedobivadanasodličjekaovelikiEuropejac.BiojeuStrasbourgu,održaojegovorpredEurop-skimvijećemipredEuropskimparlamentomibiojestrogpremaEuropi.RekaojedadanasEuropadjelujekaostarabakakojojjeponestalosnage.Tojesjednestranerečenosljubavlju,premabakamaseodnosimosasimpatijomilju-bavlju,poštujemoih,injihoveslabostiuzimamosobzirom,znamodasmomimladiaonajestara.MislimdaEuropadjelujupoputjednestarebake,aliEuropaimajošuvijekusebidovoljnoživotnesnagedaseobnoviizvlastitihkorijena.ItoondaakoseprisjetištojezapravokršćanskabaštinaEurope.Abaštinanijeneštoodjučer,tonijeneštoštosmopreuzeliodnašihpredaka,pastaviliuvitrinudasačuvamo,negojetoneštoštomoramooploditizabudućnost.

Što to konkretno znači? Danas mnogo govorimo o vrijednostimaEurope.Tomi sene sviđa, jer seuvijekmoramoupitatikojevrijednosti.Uprvomreduradiseodostojanstvuosobe.Drukčijenegoudrugimkulturnim

77

događanja: SkuPovi

sredinamaueuropskojkulturnojsredini-posredstvomantičketradicijeipodutjecajemkršćanstva,kojejedošloizvana,izraslajesvijestodostojanstvusvakogapojedinogčovjeka,svakogapojedinca.Iztogajeproizašlojedinstve-noshvaćanjedostojanstvaivrijednostiobitelji.Našodnosizmeđumuškarcaižene,odnosizmeđudržaveiobitelji,razlikujesebitnoodonogaudrugimkulturnimsredina-ma.Tozahvaljujemokristijanizacijiinjezinomposebnomshvaćanjudostojanstvažene,odnosnodostojanstvasva-kogapojedinogčovjekakojeječovjekudanoodBoga,aneodnekedržave,pravnogaporetka,nekestrankeilinacije.

Dakle,akojevrijednostpojedinogačovjekavažnijaodbilokojeideologije,jerBogjestvoriočovjeka,alinebilokojuideologiju,državuilinaciju,toondaimavelikeimpli-kacijeiutjecajnanašepolitičkodjelovanje.Ondapostojiosnovna,anegradualnarazlikaustupnjevanjuideologa–bilokomunističkihilinacionalističkihideologakojijošuvijekaktivnodjelujuuEuropi,ionihkojiželepolitičkidjelovatinaosnovidostojanstvasvakogapojedinca.Bitćujoškonkretniji,vjerujemdajeuEuropiposebnompoveza-nošćuizmeđuantičkognaslijeđaikršćanstvastvorenone-štoposebnočemusediveucijelomsvijetu,alištojeuvijekuopasnosti.NeposebnouHrvatskojnegojeuopasnostiucijelojEuropi,naimemoćprava.Nitkonijeiznadpravainitkonijeizvanprava.Tonačelopravnedržaveznačaj-najevrijednostkojusmostvoriliuEuropiikojumoramouvijekštititi.IkadjedanaszamilijuneljudidiljemsvijetaEuropasvjetionikslobode,pravnesigurnosti,tojerazlogzaštotolikomnogoljudikrećenaputpunopasnostikakobiuEuropinašlizaštituiutočište.Razlognijerecimounašemblagostanjunegomnogovišeutomedasmomistvorilipravnudržavu.Alinjumoramoibraniti.

Asadaneštokonkretnoonašojpolitici.Premamojemmi-šljenjunašasepolitikamoraprisjetitionogaštokršćanskisocijalninaukpodrazumijevapodsupsidijarnosti,solidarno-stiipodopćimdobrom.Supsidijarnostznači–uodnosunanacionalnudržavu,naeuropskojrazini,onoštosenarazinipojedinedržavemoženapravitinazadovoljavajućinačin.Svakukrizukojupojedinadržavamožeriješitisamostalno,onamorastvarnonadvladatiiriješitisama.Aliiobratno,sveonoštomisaminemožemosvladatiiriješiti,moramoseuEuropizajedničkiprihvatiti.Moramozavelikekrize,kojeprevišeopterećujunašenacionalnedržave,nesamoGrčku,nesamoMakedoniju,negosvakunacionalnudržavuuEuro-pi,moramotražitirješenjenaeuropskojrazini.

Idragiprijatelji,solidarnostznačidaonadržavakojajeueksponiranompoložajunesmijebitiostavljenasamasproblemom.NemožemoteretvelikeizbjegličkekrizeostavitipredvratimaGrčkeiliMakedonije,amoždasutrapredvratimaMalteiItalije,zarješenjejepotrebnoudružitizajedničkesnageEurope.Iuspjetćemoakouspijemozajed-ničkodobrodefiniratinesamonacionalno,negorazmišljatinaeuropskinačin.AkosekaoEuropljanisuočimoskrizom,europskoopćedobrouspjetćeseostvaritiilimoždaneće.

Štotoznačizaproširenjenaistokzakojeseborimotolikegodine,štotoznačizapolitikupremasusjedstvu? ImaosamčastraditisOttomvonHabsburgom,značine-štosamodteborbe,okršajaistrkaisamdoživioiznepo-sredneblizine.SpravomjedošlodoproširenjaEU,jer

jetoznačiloproširenjepodručjaslobode,miraiprava.AliproširenjejebiloispravnoizatoštoidentitetEuropenijepotpunakoutojeuropskojzajednicinisuokuplje-nisviEuropljani.EuropskaUnijemožeusvojojbitībitieuropskazajednicasamoondaakounjojmogudjelovatisviEuropljani.Dakleobziromnato,proširenjenijebilajednaodopcijameđumnogima,negojeonobilopovijesnaodgovornostiobveza.

AlidanasseradiiotomedaEuropunesmijemoproši-renjemrazvodniti.MoramoEuropuosnažiti.Akoprimi-mozemljekojeusvojojsvijesti,mentalitetuipolitičkojstrukturinisuspremnekonstruktivnosnamadaljegraditiovuEuropu,ondaćetakvapriključenjasamoštetiticjelo-kupnojEuropi.Poznatoje,dajepotrebnasamojednakapotrovadapićevišenijepodobnozapit.Učašivodenijepotrebnodajeotrovvećidio,potrebnajesamojednakap,pasevodavišenemožepiti.

Štotoznačizasusjedskupolitiku.Svjetskekrizedolazeknama.U20.stoljećutojebilodrukčije.U20.stoljećuEuropajemnogekrizeizvozilausvijet.Izatosnosimood-govornost.NacionalizamjeidejakojajerođenauEuropi,aodnjegajošdanaspatenapr.TurskaiOrijent.KomunizamjezačettakođeruEuropiiizvezenjeizEurope.Sadasedo-gađaobratanpokret.Krizekojenastajubilogdjeusvijetu,dolazeuEuropu,akotekrizenerješavamo.Sjetitesefinan-cijskeigospodarskekrize.NjenizvornijeuAteni,alionajedoveladovelikihporemećajaunutarEurope,moglesucijeledržavekolabirati.Sjetiteseizbjegličkekrize.Uzrocisunegdjedrugdje,aliljudiuvelikombrojudolazeknama.

TrebanamsusjedskapolitikakojasežeprekogranicaujedinjeneEuropetestabiliziravećeregije,sjednestranezbognašegvlastitoginteresa–jerćetekrizeinačedoćiknama,aliizatojersnosimoodgovornost,naEuropijeod-govornostpremasvijetu.OnajtkopoznajepovijestEuropesvjestanjedamisnosimoodgovornostzaAfriku,daima-moodgovornostzacijelisredozemniprostor.NijeslučajnodakorijeninašekulturedolazesjužnihiistočnihprostoraSredozemnogamora.EgipatiMezopotamija,PalestinaiBliskiIstok,korijeninašekulturesutamo.Moramosesu-očitistomodgovornosti,moramostabiliziratitapodručja.Ofenzivnasusjedskapolitikaivanjskapolitikatrebajuslu-žiticiljustabilizacijecijelogaprostoraSredozemnogmora.

AimamoiodgovornostuodnosunaistočnuEuropu.PritommislimposebnonaUkrajinukojunesmijemojedno-stavnoprepustitiPutinovojdiktaturi.

Imapunorazlogazbogkojihbismodanasmoglibitipesimistični,aliipaknemamonatopravo.Noželimvamotvorenoneštopriznati,jersmoovdjekaojednaobitelj.Točnoje,prijeteopasnostiodnovogavalanacionalizmakojisevaljacijelomEuropom.PrijetenoveopasnostizbogdezintegracijeEuropeiodrastućihcentrifugalnihsilauEuropi.Imamodiktatorepredvlastitimvratima,pogle-dajteAnkaru,pogledajteMoskvu.InaposvenovinačinsuočenismosIslamomkojisvomsilinomiuvjerenjemusvojeposlanjenahrupljujepremaEuropi.Usprkossvemu,kažemvam,ipakmenebrinesnagadrugihnegovlasti-taslabost.Dabisenadvladalataslabost,potrebnojepo-novnoosnažitiEuropu.Tojenašavelikazadaćauovimkriznimvremenima,dragipaneuropskiprijatelji.

78

K U LT U R A

IZLOŽBA FOTOGRAFIJA

“Izvoriživota” — dr.DragutinDumančić

15. rujna 2015.

DragutinDumančićprvenstvenoseafirmiraokaoiz-davačiurednikkućeCERES ,osnovane1992. godi-ne.Pozvanjujeagronom,diplomiraojeidoktori-

raopoljoprivredneznasnostinazagrebačkomSveučilištu.Od 1967. do 1983.radiojekaoekspertUjedinjenihnaroda(UNDP/FAO)uaridnimpodručjimasvijeta,pretežitoumediteranskimzemljama–odIranadoMaroka.Utomjepodručjusnimiomnogesvojefotografijekoječineneis-crpnu,vrlomalokorištenukolekcijuautorskihsnimaka.

Dumančić je1992.uZagrebuorganiziraovrlozapa-ženuizložbufotografijapodnaslovomPortreti hrvatskih književnika.Izloženoje115portretahrvatskihsuvreme-nihknjiževnika.Njegovefotografijedanassemogunaćiumnogimknjigama,književnimčasopisimainovinama.Osimagronomijeifotografije,Dumančićseintenzivnobaviiprevodilaštvomsuvremenepoezijeiproze,preteži-tofrancuskihautora.Poredtoga,pišeiobjavljujeivlastitupoezijuiprozu,jednakokaoisvojestručneiznanstveneradoveizagronomije.IzložbusuotvoriliakademikMislavJežićiprof.NevenkaNekić.

79

kulturna događanja

IZLOŽBA SLIKA

“Hrvatskomjugusjubavlju” —Ljubice Zuccon

30. studenog 2015.

IZLOŽBA SLIKA

“Dvijepriče” — OleneSokolovske

3. studenog 2015.

Otvorenajeizložbaslikaukrajin-skeslikariceOleneSokolovskepodnaslovom“Dvijepriče”.Naslovizlož-beodnosisenadvadivergentnaslo-ja:gradikonje.Sadašnjostgradaile-gendarna,mitskasjećanjanastepskaprostranstva ukrajinskih beskrajakojimasunekadajurilastadakonja.Autorica izložbe rođena jeu Iva-

no-FrankivskuuUkrajini.Akademijulikovneiprimijenjeneumjetnostiza-vršilaje1996.uLavovuuUkrajini.Od

1996. do 2004.predavalajeslikarstvoianatomijuslikarstvanaKoledžuli-kovne i primijenjene umjetnosti uKosivuuUkrajini.UHrvatskojživiod 2005.godine.Dosadajeizlagalanadesetaksamostalnihibrojnimsku-pnimizložbamauHrvatskojiinozem-stvu,tesudjelovalaunizulikovnihkolonijauhumanitarnesvrhe.

Izložbusuotvorili:ĐuroVidma-rović,književnik;ZlatkoČular,aka-demskikipariNevenkaNekić,prof..GlazbeniokvirčiniojesviračviolineOrestShourgot.

PREDSTAVLJANJE KNJIGE

“Javjerujem” — VladimiraNazora

3. Prosinca 2015.

Učetvrtak3. prosinca2015. go-dineuHrvatskojpaneuropskojunijiodržanojepredstavljanjeknjigeVla-dimiraNazora“Javjerujem”,akojujeurediodr.sc.NedjeljkoMihanović.

Knjigusupredstavili:NevenkaNe-kić,prof.;paterBožidarNagy,dr.sc.INedjeljkoMihanović,dr.sc.

UHrvatskoj paneuropskoj uniji dana30. studenog 2015.godineotvorenajeizložbaslikapodnaslovom“Hr-vatskomjugusljubavlju”slikariceLjubiceZuccon.Deblojeglavniliknjenepriče,aneodolijevanitirealizmuucvjetnimpejzažima.

LjubicaZucconrođena jeuZagrebugdjeseškoluje,živiidjeluje.Školovanjemstječelikovnunaobrazbu,po-sebnozacrtež(portreti)kodprof.SmiljeKinert.Usvijetslikarstvauvodije2001.DubravkoLepej,prof.kojiviše-godišnjompodukomnjenuzanesenostiljubavpretvarauintenzivnostvaralaštvo.AutoricaječlanicomdruštvaAma-ArtemiAkademije-Art.Ostvarilajesvojlikovnisvijetuilustriranjuslikovnicazadjecu(naklada“Školskeknji-ge”),sudjelovanjemumnogobrojnimlikovnikolonijamauzemljiiinozemstvu,radionicamaisusretimanajčešćehumanitarnogakaraktera.

Izložbusuotvorili:NevenkaNekić,prof.iPavoBarišić,prof.dr.sc.GlazbeniokvirčinilisuČedoiMatijaAntolić.

80

kulturna događanja

Božićnisusret 2015.

28. Prosinca 2015.

Uponedjeljak,28.prosinca2015. održanjetradicionalniBožićnisusretkojisuorganiziraličlanoviiprijateljiHPEU.PozdravneriječiičestitkezaBožićiNovugodinuuputilisuprof.dr.sc.PavoBarišić,predsjednik,PavaoNujić,predsjednikmladežiiakademikMislavJežić,počasnipredsjednik,askupususeobratiliičlanoviPredsjed-ništva HPEUAndrejPlenkovićiDamirBoras.ProgramjevodilaNevenkaNe-kić,prof.,dopredsjednicakojajeuzčestitkezahvalilasvimakojiredovitoprateaktivnostiHrvatskePaneurop-skeunije.Posebicejezahvalilapjeva-čimaudruge“Hrvatskabašćina”kojisuizvelihrvatskeadventskeibožićnepjesmeavećsuvišeputanastupiliuHrvatskojPaneuropskojuniji.

Nakonpozdravnihriječiiglazbe-nogprogramanastavilosedruženje.

IZLOŽBA SLIKA

Likovnagrupa“Kontrast” — MaticeslovačkeJosipovacPunitovački

17. veljače 2016.

UorganizacijiHrvatskepaneuropskeunijeiMaticeslo-vačkeJosipovacPunitovačkiusrijedu,17.veljače2016. otvorenajeizložbaslikaLikovnegrupe“Kontrast”.Likov-nagrupa“Kontrast”predstavilajeslikerazličitihtemaitehnikaitousljedećemsastavu:AnaMarijaBareš,JosipBrandis,MihaelaBrkić,DraženBudimir,RezaDamjanović,DominikKomar,AdamKonjušak,KatarinaKuric,MatijaLabakiAnicaPopović.

Izložbusuotvorili:NevenkaNekić,prof.,dopredsjednicaHPEU;JurajPriputen,veleposlanikSlovačkeRepublikeuRH ;MirkoVavra,predsjednikSavezaSlovakaRH i Martin Machata,predsjednikDruštvahrvatsko-slovačkogprija-teljstva.Glazbeniokvirupotpunjenjefujarom(slovačkoautohtonopuhačkoglazbalo)kojujesviraoipjesmompo-pratioBrankoKanišek.

81

kulturna događanja


“Jednadžbaugode i neugode:fragmentineobičnoludehipoteze”

— JosipaSankaRabara

10. ožujka 2016.

Hrvatska paneuropska unijau suradnji s izdavačkomku-ćomCeresomogućilajevrlo

uvaženompjesniku,prozaistu, ese-jistu,filozofu,kritičaru, scenaristuipublicistuJosipuSankuRabarudapredstavisvojuknjigupodnaslovom

“Jednadžbaugodeineugode:fragmen-tineobičnoludehipoteze”.‘OgledSankaRabaraJednadžbaugo-

de ineugode izvorno jenosio i iza-zovni,aliiprikladninaslovSkriveniosnovni zakon života. Sastoji se odnekolikodijelovakojisunaizgledra-znorodni,imajurazličitesugovornike,Freuda,Marcusea,EdithSteiniStipuJuriča,odnosno tekstove iz StarogaEgipta,MezopotamijeiizBiblije,sko-jimastupajuudijalog.Ipak,tidijelovičinesadržajnucjelinupovezanuosob-nimiskustvomipromišljanjimaaukto-raoskrivenomezakonunašihživotao jedankosti ugode i neugode koje se uzajamnouvjetuju.Čuvstvenizakon

lijeporazlikujeunutrašnjeilidušev-neiizvanjskeilitjelesnepatnje,aovegdjekadajedineuzimamouobzirjersuočitije,itimestavljaupitanjepouz-danostnašegazamjećivanja“neprav-de”usvijetu.Noistovremeno,auktoruovomeogledunaglašujeda je tojstvarnostiugodeineugodenadređenuvidudobroizlokojiomogućavadaiugodeineugode,kadasuukorijenjeneusebičnosti,vidimokaoprokletstvo,akadasuukorijenjeneuljubavi,kaoblaženstvo.Hipoteza je,dakle,vrlopoticajnaizadaljapromišljanjaizadrugačijevrjednovanjemnogihnašihživotnihiskustava.’—izpredgovoraakademikaMislavaJežića.

Uzpjesme,pripovijesti,romaneiaforizme,kaoipjesmeipričezadje-cu,objaviojevelikbrojesejaikriti-ka:književnih,filozofskih,teoloških,religioloških, socioloških, likovnih,filmskih i televizijskih u glasilimaGlasKoncila,Kana,Marulić,MI ,Ob-novljeni život, Republika, Forum,Kolo,Dubrovnik,Novaprisutnost,Fo-kus,Veritasidrugdje,tenaTrećem

programuHrvatskogradijaiHrvat-skomkatoličkomradijuitd.Njegovieseji,kaosintezafilozofskogamišlje-njaikršćanskemeditacije,postalisuparadigmasuvremenogahrvatskogaogledakršćanskeinspiracije.

Godine 1981. dobio je jednu od četiriravnopravnenagradezaprozuzapriču“Vlak”idobiojednuodvišepohvalazapoeziju.Dobio jedrugunagraduzaprozu“DubravkoHorva-tić”2010.zapriču“Gorgo”.Nasusre-tuhrvatskogduhovnogaknjiževnogstvaralaštva“StjepanKranjčić”2010. dobiojeprvunagraduužanruesejaza “Vjeru imistiku”, godine2011. trećunagraduzaesej“Zloiznezna-nja”.ČlanjeDruštvahrvatskihknji-ževnika,Maticehrvatske,Hrvatskogdruštvakatoličkihnovinara,Hrvat-skogfilozofskogdruštvaiHrvatskepaneuropskeunije.

Knjigusupredstavili:DragoDuman-čić,prof.dr.sc.;MislavJežić,prof.dr.sc.iJosipSankoRabar,auktorknjige.

Mislav Ježić

82

kulturna događanja

U suorganizaciji Mladeži HPeu i Centra za auti-zam Zagreb, a povodom spomenute izložbe Učenik s autizmom u središtu, u prostorijama HPeu održana je 7. travnja 2016. tribina Likovna terapija kao prilika za komunikaciju s osobama s autizmom. Tribinu je vodio potpredsjednik Mladeži Ljudevit Fran Ježić. Psihologi-nja Centra Ivana Sladić Kljajić dala je stručni psihološ-ki osvrt na specifičnosti poremećaja iz spektra autiz-ma. Likovna terapeutkinja Centra Ivana Ježić prvo je slušatelje potaknula da crtanjem riješe jedan zadatak likovne terapije i time uđu u svijet neverbalnoga izri-čaja koji je često jedini koji omogućuje komunikaciju i pristup osjećajima djece s autizmom. Zatim je na platnu projicirala i tumačila niz dječjih likovnih ra-dova nastalih u sklopu njene likovne terapije, čime je prisutnima pokazala kako preko slika dobivamo uvid u bogat i katkada zamršen unutarnji život osoba s autizmom. Tribina je potakla živu diskusiju.

IZLOŽBA I TRIBINA

Učeniksautizmomusredištu–Likovnaterapijakaoprilikazakomunikaciju s osobama sautizmom

1. travanj 2016.

PovodomsvjetskogaDanasvjesnostioautizmu,Hr-vatskapaneuropskaunijausuradnjisCentromzaautizamorganiziralajeizložbuUčenik s autizmom u

središtu (1.–30. travnja 2016.).HPEU jetimepotrećiputpružilagostoprimstvoustanovikojaseveć33 godine brine oedukaciji,rehabilitacijiiskrbidjece,mladihiodraslihosobasautizmom.Izložbalikovnihradovaučenikaosnov-noškolskogaprogramaAutizampokazalajekakvezanimlji-veiizuzetnelikovnerezultatemogupostićiučenicikadasudoistastavljeniusredišteodgojaiobrazovanja.Slikeicrtežipružilisusvimposjetiteljimaprilikudazavireura-znevidoveživotaučenikasautizmom,unjihoveosjećaje,opažanjaidoživljavanja,davidekakoučenicizamišljajuiprikazujusvojuobiteljskuiškolskuzajednicu,kakoučeozdravljuibolesti,ozdravojhrani,ovježbanjuiovisnostima,kakorastuuvjeripratećigodišnjeblagdane,kakoučeosvojemgraduinjegovimspomenicima,osvojojdomoviniinjenojkulturnojiprirodnojbaštini,osusjednimzemljamainašojširojeuropskojdomovini,kakosvetoradeaktivnostječućiznanjecrtanjem,slikanjemimodeliranjem.

Hrvatskapaneuropskaunijaovomjeizložbomjošjed-nomposvjedočilasvojupredanostrazvijanjusolidarnostiitolerancijeuhrvatskomedruštvuteprihvaćanjuosobasnjihovimteškoćamaispecifičnostima.Uprisutnostimno-gihučenika,njihovihroditelja,učiteljaičlanovaHPEU,izložbuUčenik s autizmom u središtuotvorilisupredsjednikHPEU prof.dr.PavoBarišić,dopredsjednicaHPEU prof.NevenkaNekić,ravnateljicaCentrazaautizamdipl.def.ŽarkaKlopotanilikovnaučiteljicaiterapeutkinjaIvanaJe-žićkojajeizložbuipostavila.Naglasivšikakoumjetniciobo-gaćujunaševiđenjesvijeta,PavoBarišićpoželiojeuspjehuraduučenicima,djelatnicimaiCentruzaautizam.NevenkaNekićnazvalajesvijetukojinasvodedjecaprekosvojihlikovnihradova“čarolijomsrca”.ŽarkaKlopotanodsrcasejezahvalilasvimakojipomažudjelatnostiirazvojCentra.IvanaJežićistaknulajedaljubav,prihvaćanjeipodrškanajbližeokolinedjecisteškoćamadajesnagudauzstručnovodstvoipodrškurazvijusvojepotencijale.UčenicaAnđelapotomjeotpjevalaMozartovupjesmu“Gleigrelikrasne”.Svisubiliuzbuđeniiradosni,idjeca,ipredstavljači,igosti.

GrafičkiurednikTrpimirJeronimJežićiCerovskiPrintBoutiquepoklonilisuprekrasankatalogizložbe.

Ivana Ježić

83

kulturna događanja


“DalekojeBapska” — IvanaČaljkušićaŠimake

14. travnja 2016.

UprostorijamaHrvatskepaneuropskeunijedana 14. travnja 2016.godineodržanojepred-stavljanjeknjigeIvanaČaljkušićaŠimake“Dale-kojeBapska”kojaseodnosinapovijesneesejevezanezaImotskukrajinu.Unizanjustotinalikovaidogađajaovezavičajnepalimpsestskekronikeduhovnostseočitujeiugangama,ne-davnoubrojenimusvjetskunematerijalnuba-štinu.

Ivan Čaljkušić Šimaka rođen je u Opanci-ma 1946.godine.ŠkolovaoseuMedovuDocu,GrabovcuiLovreću.PravnifakultetzavršavauZagrebu.Dosadajeobjaviozbirkuzavičajnihpripovjedaka“PričeAnteGrgina”.

Knjigu su predstavili:Ivan Bekavac Basić,prof.;AnteČaljkušić,IvanČaljkušićŠimakaiNevenkaNekić,prof.,aglazbeniokvirobogaćenjenastupomsolisticačlanicazbora“Hrvatskabašćina”uzglasovirskupratnjuDarjaneBlaće.

IZLOŽBA SLIKA

“Perunika-hrvatskinacionalnicvijet”

- KrunoslaveKuljiš

19. svibnja 2016.

Samouka slikarica na tkanini KrunoslavaKuljišnastojalajesvojomizložbomslikanasviliidrugimtkaninamapodnaslovom“Perunika-hr-vatskinacionalnicvijet”obogatitiprostorHrvat-skepaneuropskeunije.Središnjimotivunjenimumjetničkimpothvatimaje“Perunika”kojaot-mjeniielegantnicvijetnazvanubotaniciiiris.

AutoricaizložberođenajeuZenici1940. go-dine.UZagrebujestudiralatehnologiju,adi-plomiralajenaMetalurškomfakultetuuZenici.Slikarstvomsebaviod1986.godineuakvarelu,gvašuiulju,aubrzoinasvilikoristećispeci-jalneboje.Od1991.godinepojavljujesenaza-jedničkimnastupima,uraznimdobrotvornimakcijamakaoisamostalnimizložbama.

Izložbusuotvorili:PavoBarišić,prof.dr.sciNevenkaNekić,prof.,aglazbeniokvirčinilajetakođerNevenkaNekić,prof.

84

MLADEŽ

Aktivnosti Mladeži Hrvatske paneuropske unije

M ladež HPEU aktivno je sudjelovala u organizacijimeđunarodnekonferencije

HPEU uPožegiIdeologemi, totalitariz-mi i istina: pomirenje europskih povije-sti. Pogled iz Europske Unije i Hrvatske u Europskoj Uniji (16. – 18.listopada2015.),kaoiupripreminanjojodr-žanihgovorazaobjavuuovomeGlasu Paneurope.UzbrojnočlanstvoMlade-žiHPEU,konferencijisuprisutstvo-valiimnogičlanovimladežidrugihnacionalnihorganizacijaPaneurop-skeunije.Bilajetoizvanrednaprili-kadanašaorganizacijaugostimladePaneuropljaniuovomebaroknomeslavonskomegraduiosnažisuradnjuiprijateljstvo.

Udrugojpolovicistudenoga,mje-secdananakonkonferencijeuPože-gi,došlojedomalenepreraspodjeleposlovaiulogaupredsjedništvuMla-deži.NasastankuMladežidotadaš-njapredsjednicaIvaBoljatzamolilajedajusezbogvelikezaposlenostirazriješi trenutne dužnosti, što jeprihvaćeno.Zanovogajepredsjedni-kajednoglasnoizabranPavaoNujić,dotadašnjipotpredsjednik,dokjeIvaBoljatpostalapotpredsjednicomuzMislavaBarišićaiLjudevitaFranaJe-žića.Nasastankujetakođerdogovo-renokvirniplandjelovanjaMladežizaidućerazdoblje,azaprvuaktiv-nostnajavljenojeodržavanjetribinesNevenomŠimcemnatemusuvre-menihmigracija.

Najavljena tribina s g.NevenomŠimcemuorganizacijiMladežiodr-žanaje11.prosinca2015.Tribinajenosilanaslov‘’SchengenskaEuropapred useljeničkim tsunamijem’’, amoderiraojujeLjudevitFranJežić.G. Šimac jeu iscrpnojprezentacijiizložio današnje stanje migranata,izbjeglicaiazilanatauEuropitene-zaposlenostiueuropskimzemljama,povijest migracijske politike EU i Schengenskogaugovora iprostora,

tenakoncupostavionekasredišnjavrijednosnapitanjakojanamsezbogtakvastanjaotvaraju.Potomsepove-ladugarasprava,naposeotimvrijed-nosnimpitanjimaipitanjupravogaodmjeravanjaopasnostinovihuselje-nikapoEuropainjenidentitet,sjed-nestrane,tenašeljudskeikršćanskedužnostidaonakoprihvatimoonekojisuupotrebikaoštosunasdrugiprihvaćaliudobaDomovinskogarata,sdrugestrane.Razgovorisuseživonastaviliinadomjenkuinaproduže-nomedruženjumladeži.

Tribinu ‘’Arapskisvijetod ‘Arap-skoga proljeća’ do ISIL-a’’MladežHPEU održala je3.ožujka2016. s Danielom Bučanom, našim pozna-timizaslužnimarabistomičlanomPredsjedništva HPEU. Tribinu jevodioAlenŽuškić, članMladeži izOsijeka.Pitanjimavoditelja tribineiiscrpnimodgovorimag.Bučana,teživomzajedničkomraspravomkojajeuslijedilaobrađenješirokspektarvažnih tema povezanih s Islamom,takozvanim ‘Arapskim proljećem’,političkimsustavomuzahvaćenimzemljamaikonačnomdestabilizaci-jomregijekoja jeomogućilanasta-nakIslamskeDržaveIrakaiLevanta(IDIL ,engl.Islamic State of Iraq and the Levant, ISIL).G.Bučansmatradajeiluzornoočekivatidemokratizaci-juarapskogasvijetapremazapadnimstandardimazbogznatnihkulturnihrazlika.Međutim,takođernaglašujedajeveomavažnorazlikovatistujeunutarIslama:radikalnuifundamen-talističkuteumjerenu.9. travnjauprostorijamaHPEU,

čijejezidoveutravnjukrasilaizlož-balikovnihradovaučenikaCentrazaautizamZagreb,MladežHPEU odr-žalajeusuorganizacijisCentromzaautizamtribinu“Likovnaterapijakaoprilikazakomunikacijusosobamasautizmom”. Na tribini su govoriledjelatniceCentra, psihologinja Iva-

naSladićKljaićiprofesoricalikovnekulture i terapeutkinja Ivana Ježić.TribinujevodioLjudevitFranJežić.PsihologinjaSladićKljaićupućenojegovorilaoraznimmetodamapsihote-rapije,dokjeprofesoricaJežićveomadojmljivopredstavilalikovnuterapi-juiosobnoiskustvoradasučenicimaCentranaodabranomenizuprimjeraučeničkihlikovnihradova.Napočet-kujeodržanaikratkalikovnaradio-nicazasvesudionike,anakrajusejepovelaživarasprava.

Tribina “Schengenska Europa pred useljeničkim tsunamijem”

Tribina “Arapski svijet od ‘Arapskoga proljeća’ do ISIL-a”

85

Sveganekolikodanakasnije,točni-je 13.travnja,Mladežjeorganiziralaiedukacijuozamisli,povijestiiorgani-zacijiPaneuropskeunije,kaoiouloziHPEUipojedinihPaneuropljanaprimeđunarodnomepriznanjuRepublikeHrvatskeinjenupristupanjuEurop-skojuniji,zapolaznikekolegija“Me-đunarodneorganizacije”naFakultetupolitičkihznanostiuZagrebu.SkupjeprisutstvomiiobraćanjempodržaoipredsjednikHPEUPavoBarišić,ana-konprezentacijepovelasejeraspravaoaktualnimpitanjimamigracija,bu-dućnostieuropskihintegracijaifinan-ciranjuorganizacijacivilnogadruštva.Edukacijajebilatolikouspješnadasuse neki vrijednimladi ljudi odmahučlaniliuMladežHPEU.

Svjesni velike uloge koju danasimaju društvene mreže za širenjeobavijesti,pogledaivrijednosti,ak-tivnosmoprisutniinaFacebook-u.Nastranici‘’MladežHrvatskePane-uropskeunije’’(https://www.facebook.com/MHPEU/) redovito objavljuje-

monajave,novostiiizvještajesdo-gađanjauorganizacijiHPEU ilipakaktualnihpolitičkihidrugihdruštve-nihikulturnihzbivanjakojasuzani-mljivaupaneuropskojperspektivi.

Osimnavedenih samostalnih ak-tivnostiiaktivnostiusuorganizacijisdrugimudrugama,Mladežjesudjelo-valaiusvimaktivnostimaHPEU odr-žanimauproteklomerazdoblju,kaoiuodržavanjumrežnestraniceHPEU. MladežHPEU imalajepredstavnikenameđunarodnimkonferencijamaPEU BiH(Sarajevo),PEU Njemačke(Darmstadt),PEU Mađarske(Vác)iPEU Austrije(Beč),gdjejenastavilauspostavljatikontakteipoboljšavatipaneuropskuumreženostisuradnjuterazvijatiprijateljstvaidijelitipa-neuropskepogledeivrijednosti.

Svoje aktivnosti u 2016. Mladežje obuhvatila programom “Izazovisuvremenogasvijetaimultikultural-nogadruštva–paneuropskiodgovormladih”zakojijedobilafinancijskupotporunajavnomenatječajuGradaZagreba za financiranje programaiprojektaudrugamladihizamlade.Osimgoreopisanih aktivnosti, pro-gram obuhvaća i poseban panel spredsjednicimamladežinekolikona-cionalnihpaneuropskihorganizacijaimeđunarodnikoordinacijskisasta-nakmladežiusklopumeđunarodnekonferencijeHPEU Integracija ili de-zintegracija – paneuropski odgovor i per-spektive integracije četvrt stoljeća poslije,kaoipredstavljanjedvijuznanstvenihmonografija dvaju članovaMladeži

HPEU te tribinu o Romima i novome studijuromistikeuHrvatskoj.

MladežHPEU planirasvojimak-tivnostimanastavitipromicatipane-uropskezamisliivrijednostitetraži-tiodgovorenaaktualneproblemeiizazovesuvremenogasvijetaupane-uropskomeduhu.Svojimzalaganjem,mladenačkomenergijom,znanjimaivještinamaMladežćeidaljepružatipodrškuraduHrvatskepaneuropskeunije imeđunarodnePaneuropskeunije.Raditćenadaljnjemrazvojumeđunarodne suradnje izmeđuna-cionalnihorganizacijapaneuropskemladeži,aposebnonaplanuumreža-vanjainformacijaikreiranjustalnekoordinacijekakobisepovećalavid-ljivostudrugainjihovihaktivnostitestvoriliuvjetizamogućezajedničkemeđunarodneprojekte.

Pavao Nujić, Ljudevit Fran Ježić

Edukacija o zamisli, povijesti i organizaciji Paneuropske unije

Tribina “Likovna terapija kao prilika za komunikaciju s osobama s autizmom”

86

ZANIMLJIVOSTI

Predsjednica primila izaslanstvo Hrvatske paneuropske unije1. srPnja 2016.

PredsjednicaRepublikeHrvatskeKolindaGrabar-Kitarovićprimilaje,prigo-domtrećeobljetnicečlanstvaHrvatskeuEuropskojuniji,izaslanstvoHr-vatskepaneuropskeunije,nevladineudrugečijesuaktivnostiusmjerene

napovezivanjeHrvatskesEuropskomunijomisvijetomtedaljnjimrazvojemprojektaujedinjenjaEurope.

IzaslanstvoHrvatskepaneuropskeunijeizvijestilojepredsjednicuRepublikeoobilježavanju25.obljetniceUnijeteorganizacijimeđunarodnekonferencijenatemu“IntegracijailidezintegracijaEuropskeunije–paneuropskiodgovoriperspektiveintegracijeuJugoistočneEuropičetvrtstoljećaposlije”.Razgovara-loseiodaljnjimplanovimairaduHrvatskepaneuropskeunije,posebiceuovimprijelomnimpovijesnimzbivanjimazaprojektujedinjenjaEurope,aosvrnulisuseinatrogodišnječlanstvoHrvatskeuEU.

Tomprigodom,izaslanstvoHrvatskepaneuropskeunijedodijelilojepred-sjedniciGrabar-Kitarović“Poveljuzaznatandoprinosostvarenjuidejaeurop-skogamiraizajedništvauHrvatskojinjenuširemeuropskomeokviruteunjenombližemsrednjoeuropskome,sredozemnomeijugoistočnoeuropskomesusjedstvuuskladuspaneuropskimnačelimateposebicezapromicanjeiuna-prjeđenjeugledaRH uEuropiisvijetu”.

Tekst preuzet sa službene stranice Ureda Predsjednice RH Foto: Ured Predsjednice RH / Domagoj Opačak

HRVATSKAPANEUROPSKAUNIJA (HPEU)nevladinajeudrugaosnovana 1991.godine.DjelujeuZagrebuidesetakgradovaHrvatske.

Organizirapolitičke,gospodarske,kulturneiznanstvenetribine,izložbe,koncerte,terazličitaglazbena,filmskaidrugadogađanja.

UzpotporuVladeRepublikeHrvatske,Ministarstvavanjskihieu-ropskihposlovaRH ,kaoidrugihministarstava,županijaigradovaRepublikeHrvatske,HPEU organizirameđunarodnekonferencijeisjednicepredsjedništvameđunarodnePaneuropskeunije.Aktivnostjojjeprvenstvenousmjerenaizgradnjislobodneipravednezajedniceeuropskihnarodanapaneuropskimnačelima.

NAČELA PANEUROPSKE UNIJE

Jedinstvo Europe:

Europskinarodiizemljedijelezajedničkupovijestizajedničkonaslje-đe.Stoganjihovoujedinjenjenijesamoapstraktnizadatakzapolitičkuigospodarskubudućnost,negoipovratakprirodnomikulturološkomnizuzajednicaodobitelji,zavičaja,narodaikulturnogakrugadočo-vječanstvaisvijeta.Poštovanjetogaprirodnoganizakrugovaukojimačovjekostvarujesvojuosobnostposljedicajepoštovanjatotalitetateosobnosti,aupolitičkojorganizacijizajednicaonoseizražujekroz:

Načelo supsidijarnosti:

Štosegodmožeriješitinarazinielementarnezajednice,bližečovjeku,netrebarješavatinavišimrazinama.Naravno,uvijekostajemnogoregionalnih,nacionalnihiliglobalnihpitanjakojasenemogurješavatinanižimrazinamatesvakoodnjihtrebarješavatinanajnižojrazinikojagaobuhvaća.Izmeđunarodaičovječanstvapostojeikulturnikrugovikojimatakođerpripadabitandiočovjekovaodređenja.Europ-skikulturnikrugpočivanazajedničkomnasljeđu,kojesekrilaticommoženazvati:

Grčka mudrost, rimsko pravo, kršćanska vjera:

PaneuropskaseunijazalažezaujedinjenjeEurope.Pritomsepredu-vjetimasmatraočuvanjetogazajedničkoganasljeđakaoisvihkul-turnihposebnostipojedinihnaroda,zemaljailikrajeva,kaoštojeiprirodnozakontinentkojinijenastaonaglimnaseljavanjemimiješa-njem,negodugomkristalizacijomkultura,posebnihinačicaeuropskekulture.GrčkajeEuropinamrladuhovneobzorefilozofijeidruštvenevrjednotedemokracije.Rimjeutemeljiopravnudržavu.AkršćanstvojenanovoudahnulodušuEuropi.

PETAK, 21. LISTOPADA Stara gradska vijećnica

Ulica Sv. Ćirila i Metoda, HR -10000 Zagreb

16.00 – 17.00 Registracija sudionikaa 17.00 – 18.45 Svečanootvaranjeipozdravneriječi 18.45 – 20.00 I. Izazovi europske dezintegracije

i perspektive integracije 20.30 - 23.00 PrijamgradonačelnikaGrada

ZagrebaMilanaBandićauPalačiDverce

SUBOTA, 22. LISTOPADA

09.00 – 10.00 II. Odgovor paneuropske mladeži na izazove europske dezintegracije i perspektive integracije

10.00 – 11.30 III.PaneuropskiodgovornaizazoveeuropskedezintegracijeiperspektiveintegracijeuJugoistočnojEuropi

11.30 – 12.00 Stankazakavu

12.00 – 14.00 IV.EuropskeintegracijeuJugoistočnojEuropičetvrtstoljećaposlije

Završnaraspravaideklaracija

14.30 – 16.00 ObjeduprostorijamaHrvatskepaneuropskeunije

16.00–18.00 IzletuStarigradOzaljirazgledavanjedvorca

18.00 – 20.00 Kulturniprogram

20.00 – 23.00 PrijamžupanaKarlovačkežupanije IvanaVučića

Svečanavečerauzglazbeniprogram

NEDJELJA, 23. LISTOPADA

09.00 – 11.00 KoordinacijskisastanakmladežimeđunarodnePaneuropskeunije

Kulturniprogram

11.30 – 12.30 RazgledavanjeznamenitostiimisauZagrebačkojkatedrali

12.30 Svršetakprograma

GLA

SPANEU

ROPE b

ro

j 31


HRVATSKE PANEUROPSKE UNIJE u suorganizaciji s

MEĐUNARODNOM PANEUROPSKOM UNIJOM i

MINISTARSTVOM VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA REPULIKE HRVATSKE

Integracija ili dezintegracija Europske Unije – paneuropskiodgovoriperspektiveintegracije u JugoistočnojEuropičetvrtstoljećaposlije

Zagreb, 21. — 23. listopada 2016.

paneurope paneur pe - hpeu · demokratsko ujedinjenje. sa zadovoljstvom želim istaknuti da je...

Documents