T A I A L A m o l e
i N i u S i l a
GAGANA SAMOA
Matagaluega o Aoga
Alagaoa o le AtamaiUeligitone
96
Toe lomia mo le Matagaluega o Aogae le Alagaoa o le Atamai, Pusa Meli 3293, Ueligitone, Niu Sila.
© Crown copyright 1996Ua taofia le aia e toe lomia ai le tusi. Fesili i le na tusia.
Numera Dewey 499.071ISBN 0 478 02963 2Numera i le lisi faasolo o mea eseese 02963
2
Faasino Upu
3 Upu Tomua
4 Faatomuaga
6 Sini
6 Sini Lautele
6 Sini Faapitoa
7 Aisea e Aoao ai le Gagana Samoa i Niu Sila?
8 O Ai e Aoina le Gagana Samoa?
9 O Auala e Suesue ai ma Aoao atu ai le Gagana Samoa
9 Galuega Faatino
10 Aoaoina o le Kalama
10 Faailoga ma Faaleoga
11 O Auala mo le Iloiloga ma le Teuteuga
11 O le Ata Faavae mo Tusi Pasi ma Faailoga mo le Atunuu Atoafaapea ma Iunite o Fuafaatatauga
12 O Alafua ma Sini o Galuega Fuafaatatau
12 O Alafua mo Aoga Amata
13 O Alafua mo Aoga
13 Sini o Galuega Fuafaatatau
14 Gagana Tautala: Faalogo ma le Tautala
14 Gagana Tusitusi: Faitau ma le Tusitusi
15 Gagana Vaaia
15 Aoaoga Faaleaganuu
17 Taiala mo le Gagana Samoa i Niu Sila: Aoga Amata
18 Vaega Aoga Amata
26 Taiala mo le Gagana Samoa i Niu Sila: Aoga
27 Vaega 1 62 Vaega 5
37 Vaega 2 70 Vaega 6
46 Vaega 3 77 Vaega 7
54 Vaega 4 83 Vaega 8
89 Faaaogaina o le Taiala
91 O Alagaoa
3
Upu Tomua
O le Taiala mo le Gagana Samoa i Niu Sila, o le uluai taiala Niu Sila lea mo leaoaoina o se gagana a isi atunuu ua faatauaina ma amanaia lona aoaoina mai le vasega
o aoga amata seia oo atu i le vasega faaiu o aoga maualuluga. Ua faavaeina lenei
taiala i luga o suesuega ma le poto masani o mea tau gagana a tagata mai isi atunuu.
E tusa ai ma aiaiga i le Te Whàriki ua aafia i lenei taiala se vaega o mea tau aoga
amata mo le aoina ma le aoaoina atu o le gagana Samoa. E tusa ai ma le The New
Zealand Curriculum Framework o loo aofia ai foi i lenei taiala faavasegaina ofuafaatatau e valu mo le aoao atu ma le aoina o le gagana Samoa i totonu o aoga.
I le tausaga e 1992, na faatonuina ai e le Minisita o Aoga le tapenaina ma le tusiina ose taiala mo le gagana Samoa e aofia ai se atinaae faalauaitele mo le faalauteleina o le
aoaoina o gagana i totonu o aoga.
O le atiaeina o galuega ma fuafuaga uma ua aofia i totonu o lenei tapenaga, ua faatinoinalea i se konekarate na tofia ai se tasi e taitai ai ae fesoasoani i ai ni tagata lautele
Samoa e iai o latou tomai i mea tau aoaoga. O se tasi a vaega taua o lenei atinae o le
fetalaiga faalauaitele lea o faiaoga faapea foi ma tagata Samoa lautele mo ni o latoufinagalo. Sa tusia loa se taiala faataitai ma tufaina atu loa i aoga, aoga amata, faapea
foi ma nisi faapotopotoga mo ni o latou finagalo ma ni fautuaga. O nei la finagalo
faapea ma fautuaga, ua faaofiina nei ma aofia ai i totonu o le taiala lenei.
O lenei taiala ua tusia i gagana e lua, o le tasi i le gagana Samoa ma le isi i le gagana
Peretania ma o le a lafoina atu i aoga amata uma faapea foi ma isi aoga. Ua faatonuina
aoga amata ma isi aoga ina ia faaaogaina lenei taiala pe a saunia polokalame i legagana Samoa.
E momoli atu lau faamalo ia i latou uma lava na tofu sao i le tapenaga o lenei taiala,aemaise lava le aufaigaluega a le Matagaluega o Aoga, le au tusitusi, faapea foi ma le
au iloilo, o e na faaalu o latou taimi taua, tomai, ma le poto masani. Faamalo le
galulue.
Lyall PerrisSui Failautusi o Aoaoga
4
Faatomuaga
Ua lagolagoina e lenei taiala le Te Whàriki, atoa foi ma le The New Zealand Curriculum
Framework. Ua fausia i luga o faavae autu, o lagona ma talitonuga, meataua, ma
auala faapitoa ua tatau ma agavaa mo le aoaoina o le gagana Samoa aemaise ai le
aoaoina o itu tau gagana o se tasi o vaega faatauaina i le The New Zealand Curriculum
Framework:
O alo ma fanau ua avea se gagana faapasefika ma a latou gagana muamua… o lea maua se avanoa e faafaileleina ai ma faamalosia ai le faaaogaina o a latou
gagana i totonu o o latou olaga faaleaoaoga.
Ua matua molimauina le vave ona faatamaoaigaina alo ma fanau ua mafai ona
latou aoina se isi gagana i le taimi o iti i latou .… O le a iai avanoa e filifilia ai
e tamaiti aoga le aoina o se isi o gagana a le Pasefika.
O le taiala e le o se polokalame mo le aoaoina o le gagana. O le faamoemoe ia
avea lea ma faavae poo le faasinoala mo aoga amata ma aoga i le sauniunia o nipolokalame ia talafeagai ma le aoaoina atu o le gagana. Afai o le a saunia nei
polokalame, ua fautuaina faiaoga o aoga amata ma aoga ina ia galulue faatasi ma le
mamalu o Samoa o loo papaaao i totonu o o latou pitonuu, ina ia saili so latou finagaloma le tofa i nisi o mataupu e fetaui ma tulaga o loo manaomia e i latou.
O lenei taiala ua faaali manino mai ai auala e tatau ona faaaogaina e faatino ai le
aoaoina o Sini ma fuafaatatau mo aoga amata, aoga tulagalua, atoa foi ma aogamaualuluga.
O fuafaatatau ua faavasegaina mo le aoga amata, ua aofia uma ai vaega taua ua
fuafuaina e tatau ona iloa e tamaiti, i le taimi tonu lea o lona olaga, seia oo atu i lefaaiuga o lona aoaoina i le vaega laiti. O isi vaega e valu, ua iai fuafaatatau mo aoga
tulagalua ma aoga maualuluga, e faaalia ai le sologa lelei i luma ma le faaauauina pea
o le aoaoina o le gagana Samoa. O le ata faavae mo polokalame mo aoga amatafaapea ma vasega o aoga, e maua lea i itulau 17 ma le 26 o lenei tusi.
I le fuafuaina o galuega mo aoaoga mai le aoga amata seia oo atu i vasega matutua,
e tatau ona silafia lelei, e le tutusa le malosi faalemafaufau ma le tomai o tamaiti umai vaega eseese o le gagana. O nisi latou te gafatia ma mafai ona aoina nisi o fuafaatatau
mo le vaega ua iai lo latou malamalama, a o nisi ua gafatia fuafaatatau o se vaega i se
tasi tulaga o le gagana e pei o le faalogo, ae ua oo lo latou iloa i fuafaatatau o le isivaega o i luga atu e pei o le tusitusi. E tatau ona fuafua lelei polokalame ina ia maua
ai e tamaiti avanoa e aoina ai fuafaatatau o talafeagai ma lo latou tomai e ui o nisi
taimi ua iai lea i vaega eseese.
5
O le Taiala mo le Gagana Samoa i Niu Sila ua taaofai uma i ai ia ni tomai faapitoa
ma le taua e tatau ona faaaogaina e i latou e aoina le gagana Samoa. E iai le: poto
faapitoa i le vafealoai ma tagata lautele, o le poto masani i le faia o ana ia lava filifiliga,atamai ma le tamaoaiga, o uiga tausaafia ma le poto masani e galulue ai ma nisi, o le
tomai faapitoa i le olaga suesue ma le tauivi aemaise o le galue ma le faamaoni. O nei
tomai ua aofai faatasi ai i totonu o fuafaatatau ua faataatitia i le taiala.O se faataitaiga, o le aoga amata ua faatauaina ai le gagana tautala ma le gagana
vaaia i taga, e faamalosia ai le talatalanoa atoa foi ma le gagana tusitusi e faatino lea
e le gagana vaaia. O le vaega lenei e tatau ona matua faamalosia ai tamaiti ina iafesootai ma talanoa i taimi uma ma nisi, i le faaaogaina lea o le gagana faigofie o loo
faaaogaina i aso uma, i ni auala e faatalatalanoa, ma e fiafia i ai tamaiti. O nei ala
uma o le a sauniuni ai pea tamaiti mo le faalauteleina o le tomai faapitoa e le gata igagana tautala a o le gagana tusitusi foi ua fai ma auga o se mataupu.
6
Sini
Sini Lautele
O sini faalauaitele ua faavae lea i luga o sini mo le aoaoina atu ma le aoina ogagana e pei ona faataatia i le Te Whàriki ma le The New Zealand Curriculum
Framework. O sini la nei:
• ia matuai faamalosia le aoina o le aganuu ma le gagana Samoa e tamaiti, mailava i le amataga o lo latou tuputupu ae;
• ia fesoasoani ia i latou o la latou gagana muamua le gagana Samoa ina ia
faatauaina la latou gagana e aoina ai nisi mataupu o le aoga;• ia maua e nisi o i latou e le iloa le gagana Samoa le avanoa e aoina ai le gagana
Samoa;
• ina ia lagolagoina malosi polokalame o le gagana Samoa ua amataina e tagataSamoa.
Sini Faapitoa
O tamaiti uma e aoina le gagana Samoa o le a:
• atinae le malamalama lelei i le gagana Samoa ma le aganuu faasamoa i totonu
o Niu Sila;• atinae tomai faapitoa i fesootaiga o faaupuga ma fesootaiga i taga vaaia mo
faamoemoega eseese;
• maua se iloa masani i tala ma faailoga vaaia o le aganuu faasamoa;• maua ni auala e faatutupu ma faaali ai manatu fou i le faaaogaina o le gagana
Samoa.
A o faagasolo atu i latou o aoina le gagana i vasega maualuluga, o le a:
• atinae se malamalamaga lelei i le galueaina, ituaiga tusitusiga, ma faavae o le
gagana Samoa (ma le ituaiga gagana e sui ma faaaogaina ina ia talafeagai mole aufaafofoga, talafeagai foi mo le faamoemoe);
• tali atu taitoatasi, ma ia anoa mafaufauga e faitioina ai ni tusitusiga faamauina
i le gagana Samoa;• faaaoga tomai faapitoa i le gagana e gaosia ma faafesootai ai faamatalaga;
• faalauteleina lo latou malamalamaaga ia Niu Sila, o se atunuu e anoanoai i le
tele o gagana ma aganuu eseese;• faalauteleina lo latou malamalama i tu ma aganuu faasamoa;
• maua le tomai faapitoa e ono mafai ai ona faaaoga i isi mataupu aoaoina, e
aofia ai le aoina o isi gagana (e iai totonu o polokalame e faaaogaina ai gaganae lua, e pei o le faalauteleina o lo latou malamalama i tulaga aloaia o le gagana
Peretania a Niu Sila).
O le a mafaia e i latou e aoina le gagana Samoa ona faaaoga le gagana i le tele o
avanoa e filifili ai, e aofia ai galuega ma le aoaoina faamasani mo matata eseese,
faapea ma tulaga eseese, e aofia ai le lotoifale i le aiga ae tainane foi le mamalulautele o le atunuu.
7
Aisea e Aoao ai le Gagana Samoai Niu Sila?
O Niu Sila o le atunuu e i totonu o le Pasefika i Saute. O lo tatou atunuu o loo soifuaai le toatele o tagata eseese mai le tele o atunuu, ma e atagia mai ai foi le anoanoai o
gagana ma aganuu eseese o loo iai. E pei ona maitauina mai le The New Zealand
Curriculum Framework e faapea:
I totonu o Niu Sila, e maitauina le toatele o tagata o loo tautatala i a latou lava
gagana. E tofu lava nei gagana ma lo latou faatauaina ia i latou o e tautatala ai. O
le toatele o tamaiti aoga, latou te faaaogaina le gagana Peretania e aoina ai le teleo mataupu o le The New Zealand Curriculum Framework, o nisi, o le gagana
Maori, ao nisi o se gagana a le Pasefika.
O femalagaaiga mai le Pasefika i Saute ua atiae ai faapotopotoga o atunuu eseese i
totonu o Niu Sila faatasi ai ma a latou gagana. E aupito toatele le numela faitauina o
tagata Samoa i lo isi atunuu fai mai. O le gagana Samoa o se tasi lea o gagana, e tolu,o loo faaaogaina faalauaitele mo fesootaiga o aso uma i totonu o Niu Sila.
Afai o i latou o loo aooga, o la latou gagana muamua le gagana Samoa, ma e latou te
mafaia ona tausia ma faaleleia atili lea gagana, i le atinaeina o le poto ma le
faamausaliina o lo latou talitonu ia te i latou lava o le a faaleleia atili ai o lo latou
tofi faaleaganuu.
O tagata Samoa o loo aooga o le a latou mafai ona auai atoatoa i taualumaga o mea fai
i totonu o aiga, ekalesia ma faiganuu pe afai latou te mafai ona tautatala i le gagana
Samoa. Pe a avea i latou ma tagata matutua, e iai o latou matafaioi faapitoa e tatauona faatinoina e pei o le tuufaasolo ane lea ia latou fanau o le tomai i le gagana
Samoa.
Mo i latou o loo aooga o loo faaaogaina i o latou aiga le gagana Samoa, o le
faaaogaina pea o lea gagana o le a faaleleia atili ai lo latou aoina o le gagana
Peretania. Mo tagata aooga uma lava, o le a aoga i le mafaufau tauatiae, le aoina
lea o ni gagana se lua.
E maitauina a faaaoga le gagana muamua a le tamaitiiti mo le aoina o mataupu o le
aoga, o le a fesoasoani lea e unai ai i se tulaga maualuga lo latou iloa faaleaoaoga. E
iai foi ni sailiiliga, e fai ma pinefaamau e faamaonia ai e faapea: o tamaiti laiti matamaiti aoga e atamamai i ni gagana se lua pe sili atu, e vave atu lo latou tulaga
tauatiae faalemafaufau. O le aoina o le gagana Samoa o le a mafai ai e i latou o loo
aooga ona taunuu i se tulaga maualuga i le tomai atoatoa i le aoina o se gagana lonalua po o lona tolu (gagana Peretania ma le Maori).
O le aoina o le gagana Samoa, o le a mafai ai e i latou o loo aooga ona fefaasoaai
mafaufauga i fesootaiga ma isi tagata i se atunuu o loo faatumulia i gagana ma
aganuu eseese.
O le tomai i gagana se lua e manaomia i le tele o galuega faapea le lautele o lesoifuaga. O le aoina o se gagana faaaogaina i faiganuu pei o le gagana Samoa, o se
matuai fesoasoani tele lea mo tagata Samoa faapea foi i latou e le o ni Samoa, ina ia
pagamalie ni fesagaiga i nofoaga poo siosiomaga faasamoa.
Ona o nei la mafuaaga, o faiaoga o aoga amata ma aoga, latou te manaomia se taiala
e faavae ai polokalame mo le suesueina ma le aoao atu o le gagana Samoa.
8
O Ai e Aoina le Gagana Samoa?
O i latou o loo aoina le gagana Samoa i totonu o aoga amata ma aoga e eseese lo latoutomai o loo iai i le gagana Samoa i le taimi e ulufale ai. O nisi o i latou e:
• itiiti pe leai foi se iloa o le gagana Samoa;
• iloa le gagana Samoa ae peitai e lei ola i totonu o se aiga e talanoa, tautala, faaaogaai le gagana Samoa;
• faaaoga le gagana Samoa e fesootai ma talanoa ai ma tagata o le aiga;
• lelei ma tele le iloa o le gagana Samoa ona o le gagana e fesootai ai ma aiga faapeaisi tagata lautele, e lelei foi la latou tautatala i le gagana.
Mo le fuafuaina o polokalame, e ao i faiaoga o aoga amata ma faiaoga o aoga onasilasila totoa i le tele o eseesega o vaega e manaomia. I se vasega e tasi e maua ai lava
le tele o eseesega. E le gata i lea, i vaega faatulagaina e faaali manino lava eseesega
o i latou taitoatasi o loo iai. E iai i latou e tamaoaiga i taleni faapitoa i itu eseese taugagana faapea foi ma i latou e manaomia fesoasoani faapitoa (ona o gasegase o le
tino, mafaufau po o le taumamao foi o nofoaga).
E atagia mai i lenei taiala le matuai leai o se tulaga faailoga tagata — e talia soo setasi e fia aoina le gagana Samoa. O polokalame uma e atiae uma i luga o lenei faavae,
e ao ona ofoina atu avanoa i soo se tasi e na te fia aoina le gagana Samoa — mo i latou
o Samoa, poo i latou e le o ni Samoa, faapea ma i latou e le atoatoa le malosi o lemafaufau ma le tino. O loo matuai faamanino mai e le The New Zealand Curriculum
Framework e faapea:
O polokalame uma lava e tatau ona aofia uma ai tama ma teine, e le faailogatagata pe faailoga lanu, e maua tutusa e tagata uma avanoa e le faatapulaaina.
Mo le fuafuaina o polokalame e tatau ona aofia uma ai i latou o aoina le gagana
Samoa, ae peitai, e ao i faiaoga o aoga ma aoga amata ona mataala i vaega e tusa ai
ma tu ma aga faaleaganuu e pei o le va o tama ma teine, ma taulelea ma matai. E uilava ina faapea ua taliaina ni suiga ma nei va, e taua tele le silasila loloto i le vafealoaloai
i nisi o nei matafaioi ma aganuu o loo faavae ai. Ua uma ona tuumatamaga tiute
tauave o tagata taitoatasi. Fai ma faataitaiga, o le feagaiga, i le va o le tuagane ma letuafafine. E iai ni ona toatuga mo ni polokalame faaleaoaoga pe a faapea o loo iai ni
tama ma ni teine e o mai i se aiga e tasi. E tatau ona tuuina avanoa ia i latou o loo
aooga e sailiili ai faavae o nei talitonuga, e pei o le faifaaalii, poo le tufuga ta tatau. Etatau ai i faiaoga ona mataalia ma silasila lelei, o nisi o i latou o loo aooga, e ola ane
i latou i totonu o aiga o loo faatauaina ma faatino ai nei tiute fai e tusa ai ma tulaga
uma tau le aganuu faasamoa.
9
O Auala e Suesue ai ma Aoao atu aile Gagana Samoa
Ua faamamafaina i le taiala lenei le:• fesootaiga o le gagana Samoa ma le faasamoa;
• taua o le tautala mo le atiinaeina o le gagana (e aofia ai le faitautusi ma le tusitusi);
• taua o nofoaga faaleaoaoga o loo:— faaaogaina ai le gagana Samoa e fesootai ai i latou o loo suesueina le gagana ma
faiaoga;
— faaaogaina ai le gagana Samoa e i latou o loo suesueina le gagana ia latoufesootaiga;
— iai o se fesootaiga o polokalame a aoga amata ma aoga;
— faaaogaina o le gagana e i latou o loo suesueina le gagana i totonu o aiga mafaalapotopotoga;
— le atinae atoa o le tomai faaleaoaoga o tamaiti;
• taua o le aiga, le ekalesia, ma faalapotopotoga o tagata Samoa i le aoina ma le aoaoatu o le gagana Samoa.
Galuega Faatino
I le aoaoina o le gagana Samoa, ua faatauaina e le taiala lenei ni galuega faatino e
faaaogaina ai le gagana e i latou o aoina ia latou fesootaiga pei o talanoaga ma le
tusitusi. O le faamoemoe ia avea ia fesootaiga e atiinaeina ai le tomai o tamaiti i letautala ma le faaaogaina o le gagana. E taua la ona iai ni avanoa eseese e auala mai
lea i galuega faatino e talafeagai ma tausaga o i latou o loo suesueina le gagana. E
taua ona auai tamaiti i ni faatinoga o loo faia i totonu o faapotopotoga a tagata Samoa.I totonu o nei auala uma, e faamamafaina le talafeagai o le faaaogaina o le gagana ma
autu ma ia manino manatu o faaalia. O le a iai ni taimi o le a moomia ai le ao
faatauloto o ni vaega, ae tatau pea ona faamamafaina le malamalama o tamaiti i uigaloloto o ia vaega nai lo le tomai faatauloto. I le vaega o sini o galuega faatino o loo
avatu ai ni fautuaga mo le aoaoga o le gagana e ono faaaoga i aoga amata ma aoga.
E ao i faiaoga o aoga amata ma aoga ona filifili ni auala, galuega faatino, maalagaoa eseese e talafeagai ma manao o i latou o loo suesueina le gagana faapea ma
mea o loo moomia i tulaga faaleaoaoga. O nei auala e ao ina:
• faaaoga ai le tomai o iai o i latou o loo suesueina le gagana;• atinae ai le tomai i le faaaogaina ma le sao o le faaaogaina o le gagana;
• atinae ai le silafia o le gagana i le faaaogaina lea;
• aoao ai ituaiga gagana e pei o le gagana o aso uma, gagana faaaloalo, gaganafaafailauga;
• faamasani i le faasamoa;
• faaaoga ai le gagana mo autu eseese;• faamasani ai i le faaaogaina o le gagana i tusitusiga eseese, faalogo ma le vaaia lea
i tulaga eseese;
• faaaoga ai metotia eseese mo le aoaoina o le gagana e aofia ai galuega faatino mo sevasega atoa, galuega taitoalua, faataitaiga o matafaioi eseese, ma galuega taitoatasi;
10
• faalototele ai tamaiti pe timaia foi i ai lo latou taumafai mai faiaoga ma isi;
• iai ni avanoa e avatu ai ni faamatalaga e uiga i le taumafai o tamaiti;
• iai ni avanoa mo tamaiti latou te faafoeina ai lo latou suesueina o le gagana.
Aoaoina o le Kalama
O le tomai i le kalama o se gagana e maua lea i fesootaiga faatalatalanoa ma e silafialelei le gagana. I soo se tulaga faaleaoaoga o le gagana, e tatau lava ona faamasani i
latou o loo suesueina le gagana i le kalama. I suesuega i le faaaogaina o gagana, ua
faaalia ai o ni aoaoga e faamamafaina ai vaega eseese o le kalama e le tele se fesoasoanie maua mai ai mo le iloa ona faaaoga faalauaitele le gagana. O auala ua faamaonia e
fesoasoani i le malamalama o tamaiti i le kalama o ni auala ia e faalagolago i se aano
o se mataupu. I soo se mataupu o loo suesueina o le a maua mai ai upu, ma lefaaaogaina o upu e avea lea ma faavae o le suesueina o le kalama mo se lesona. I le
aoaoina o le kalama ua fautuaina:
• Ia o faatasi le aoaoina o le gagana ma mataupu. O upu, ma le faaaogaina o upu, mavaega eseese o le gagana o le a aoaoina, e maua mai lea i totonu o le mataupu o se
lesona. O le a avea lea ma auala e faamasani ai i uiga ma aga o le gagana i ona
faaaogaaga eseese.• Faifaipea. Ia le nao le faatasi ae ia faifaipea ona maua avanoa e tilotilo ai ma
faamasani i le faaaogaina o vaega eseese o le gagana.
• O mea sese. Ao lei atoatoa le tomai i le sao o le faaaogaina o le gagana, e faataitaipea seia oo ina sao. Ia manatua o nisi o mea o loo sese i le faaaogaina o le gagana
atonu o nisi ia o foliga o le agai atu i le sao o le gagana.
• Fesoasoani mo le faasaoina o le gagana. E moomia le avatu o ni faamatalaga ia ilatou o loo aoina le gagana e uiga i le lelei ma le sao o le faaaogaina o le gagana. O
lenei fesoasoani e tatau ona faia i se auala e le faalavelave ai pe tutaia ai le taumafai.
Faailoga ma Faaleoga
E ao ina iloa e i latou o loo suesueina le gagana le faaaogaina o le gagana i tulaga
eseese. O se faataitaiga o le tautala i le t/n e masani lava ona faaaogaina i le gaganatusitusi. E iai nisi taimi e faaaogaina ai le k/g i tusitusiga ao totonu lea o faailoga upu.
O seisi lea o faailoga o le k/g e masani ona faaaogaina i talatalanoaga ma e masani,
aiga ma uo.I le gagana tautala, e ao ina iloa e eseese lava aga — o nisi ua faaaoga le t i tulaga
faamamaluina ae o nisi foi ua faaaoga le k i ia tulaga e pei o faiga lauga.
O le gagana tusitusi o nisi taimi ua faaaoga faamamafa ma komaliliu ao le tele otaimi ua le faaaogaina ai. E taua nei faailoga mo nisi tagata faitau ae ua faaletaua lea
mo isi. I vaega maualalo, ua le manaomia ia faailoga e i latou e lelei la latou faasamoa
pe a amata ona aoaoina la latou faitau tusi faasamoa aua o loo faamoemoe i latou i leuiga o le mataupu ma ua latou iloa foi ona tau le tele o upu.
O faamamamafa ma komaliliu ua taua tele lea mo i latou o loo faatoa tau aoao la
latou faasamoa ma e le o sa latou gagana muamua foi. Peitai ao faasolosolo i luga leaoaoina o le gagana, e ao ona latou iloa faitau e aunoa ma le faaaogaina o nei faailoga.
E taua ona iloa e i latou o loo suesueina le faitau ma le tusitusi faasamoa ona faaaoga
le faamamafa ma le komaliliu faapea foi ma le faitau e le faaaogaina ai ia faailoga.
11
O Auala mo le Iloiloga ma le Teuteuga
O iloiloga o le faia lea o se faaiuga i matupu ua ausia e i latou o loo suesueina legagana. Ao lei faia lea faaiuga, e tuufaatasia ni faamaoniga e molimau ai ua ausia
mataupu. E lipotia foi nei faaiuga ia i latou o loo suesueina le gagana ma isi e talafeagai
ai.
O iloiloga o galuega ma le atinae o tamaiti, e tatau lava ona faasino tonu i tamaiti
taitoatasi ae le o le faatusatusa lea o tamaiti i isi tamaiti. (Te Whàriki)
O le iloiloina o le aoga a se tamaitiiti o lona taua o le sailia lea o le tulaga ua oo
i ai le tomai o le tamaitiiti. E taua tele lenei iloiloga ona o le a mafai ai ona iloamea o loo lelei ai tulaga tau aoaoga faapea foi ma tulaga o loo manaomia ona
faaleleia aemaise ai le iloiloaina lea o le tomai ua oo i ai tamaiti i le faatusatusa
lea ma fuafaatatau. (The New Zealand Curriculum Framework)
E taua ona:• iai ni iloiloga e maua ai ni faamatalaga i ni auala e ao ona faaleleia ai le fetaui o le
polokalame ma mea o loo manaomia e i latou o loo suesueina le gagana;
• auai matua ma aiga i nisi vaega o le iloiloina o le tomai o le fanau;• faifaipea iloiloga ma teuteuga ae le nao o se taimi e tasi;
• auai tamaiti i le iloiloaina o lo latou tomai i le gagana Samoa.
Afai o le a faaaoga ni metotia eseese pe a faia iloiloga, o le a sili atu foi ona aoga nifaamatalaga o le a maua mai. E tatau foi ona fetaui ia metotia i mea o loo moomia i
tulaga faaleaoaoga o tamaiti. O se faataitaiga, o le Te Whàriki o loo aumai ai ni
fesoasoani mo metotia faaleiloiloga ma le suesuega mo tamaiti laiti. E mafai e faiaogao vasega laiti ona faamaumauina le lelei o le faitau tusi faasamoa a tamaiti.
E taua ia le nao iloiloga aloaia e faaaoga e faiaoga ae ia faaaoga foi ni metotiafaalauaitele.
O loo avatu i vaega taitasi ni fautuaga mo ni galuega eseese faailoiloga e aofia ai
iloiloga taitoatasi, i le va o i latou o loo suesueina le gagana, ma iloiloga a le faiaoga.O loo maua foi nisi fesoasoani mai le Assessment: Policy to Practice (Ueligitone:
Matagaluega o Aoga, 1994).
O le Ata Faavae mo Tusi Pasi ma Faailoga mole Atunuu Atoa faapea ma Iunite o FuafaatataugaO lenei taiala, o se faasinoala lea mo le sauniunia o polokalame mo le aoaoina atufaapea ma suesuega. O le a avea foi ma faavae e fau faatatau i ai pepa ua taua o
faailoga mo le atunuu atoa poo iunite e fua agai i ai iloiloga o mataupu taitasi, ma o
nei iunite, o maa faavae ia o le Ata Faavae mo Tusi Pasi ma faailoga mo le atunuuatoa. O nei iunite mo iloiloga e le o ni polokalame e afua mai ai ni galuega, o lo latou
aoga, e fua agai i ai iloiloga o mataupu taitasi.
O iloiloga ua faia mo le Ata Faavae mo Tusi Pasi mo le atunuu atoa, e tatau ona ofaatasi ma suesuega, ma e masani lava ona faatinoina i le potu aoga e le faiaoga. O le
a tuuina mai e le Pulega o Vaega Tau Tusi Pasi a Niu Sila fautuaga i iloiloga,
faatulagaina talafeagai e faaaoga mo lenei faamoemoe.O iunite e fua i ai iloiloga mo aoga, e aofia ai faasitepu e 1 e oo i le 3 o le Ata
Faavae mo Tusi Pasi ma faailoga mo le atunuu atoa. O nei fua faasitepu, e paga
12
tutusa ma fua faasitepu 6, 7, ma le 8 o le Ata Faavae o Mea Tau Taiala mo Niu Sila
Atoa.
O Alafua ma Sini o Galuega Fuafaatatau
O loo faamatala i le Te Whàriki ma le The New Zealand Curriculum Framework lefaasologa o suesuega ma aoaoga. I le fuafuaina o polokalame, e ao i faiaoga o aoga
amata ma aoga ona silasila ia lelei le faasologa mai lea vaega i lea vaega.
O loo faamamafaina e le Te Whàriki ma le The New Zealand Curriculum
Framework le taua o tomai i fesootaiga, le atinae o le gagana, atoa ai ma le taua o
uluai tausaga o le tamaitiiti i le aoaoina lea o le gagana, le faitau tusi ma le tusitusi. O
loo faamatala foi i nei tusitusiga le faavasegaina o se gagana i vaega e lua e pei o levaega e faaaogaina ai upu ma le vaega e le o faaaogaina ai upu poo le gagana vaaia.
O fesootaiga e autu i le gagana. I uluai tausaga o se tamaitiiti, o se tasi o galuegaa le tamaitiiti o le atinae lea o lona tomai i le faaaogaina o le gagana ma lona
malamalama i le gagana. O le gagana e le nao upu, fuaiupu ma tala. E aofia ai
ma gaoioiga pei o tusiga ata, mea taulima, mamanu, siva, faatinoga o se tala (eaofia ai ma faatinoga faataitai a tamaiti), matematika, pao eseese pei o le ta o le
pate, lali, ta o le apa o le sasa, ma le musika … E tatau i tagata matutua ona
amanaiaina fesootaiga e faaaoga ai upu atoa ma fesootaiga e le faaaogaina ai niupu. (Te Whàriki)
I le soifua aoga o tamaiti o le a latou maua ai le tele o ni avanoa e tilotilo ai, aoao
ai ma faataitai fesootaiga e ala atu i le tautala, tusitusi, ma le gagana vaaia, le
faaaogaina o le gagana, le suesueina ma le faaaogaina o faamatalaga. (The New
Zealand Curriculum Framework)
Ona o le faatauaina e le taiala o le tomai i fesootaiga, o lea ua aofia ai i le vaega oaoga amata ma aoga, tulaga o loo manaomia mo fesootaiga.
O fuafaatatau o loo faalagolago lea i tulaga patino e faaaogaina ai le gagana e le
gata i aso uma ao tulaga aloaia.O fuafaatatau mo aoga amata o loo faavasegaina i lalo o le gagana tautala, gagana
tusitusi, gagana vaaia, ma aoaoga faaleaganuu.
I ata faavae mo aoga, o le gagana vaaia ma aoaoga faaleaganuu ua avea lea ma nisio alafua faatasi ai ma o latou fuafaatatau. I vaega uma e valu o aoga, o loo faaaogaina
ai nei alafua faatasi ai ma le gagana tautala ma le gagana tusitusi e fai ma faailoga
vaaia o le tomai i vaega taitasi.
O Alafua mo Aoga Amata
O alafua i le vaega lenei:• faamasani lea i le faaaogaina o le gagana Samoa (ma le gagana Peretania) mo
le atinae o le tamaitiiti lava ia;
• auai lea o le tamaitiiti i fesootaiga e faaaogaina ai le gagana i totonu o aiga, lelotu, faapotopotoga o tagata Samoa, ma aoga amata;
• amataina lea e tamaiti o ni fesootaiga, ma isi tamaiti e faaaogaina ai le faasamoa
i taimi o taaloga, faitaugatusi, ma aoaoga faaleaganuu;• atinae lea o le tomai i le gagana tautala, tusitusi, le gagana vaaia, ma aoaoga
faaleaganuu.
13
O Alafua mo Aoga
O alafua mo aoga uma ua faalagolago lea i alafua e fa ua faataatitia mo aoga
amata:• faaaoga ai le gagana Samoa i galuega eseese o aso taitasi;
• fefaasoaai ai mafaufauga i ni mea sa faia, ni faamatalaga, ma ni manatu totino;
• fefaaaliai ai lagona ma uiga;• faaalia ai lona lava tagata;
• faatino ai amioga e talafeagai, ma tu, ma aga faasamoa;
• faatino ai ma fetufaai e uiga i le gagana vaaia.
Sini o Galuega Fuafaatatau
O fuafaatatau o lenei taiala o loo faamatalaina faafasitepu ai vaega o le gagana eaoaoina e afua mai i aoga amata ma faasolo atu ai i vaega e valu o aoga. O nei
fuafaatatau e avea lea ma faavae mo le fuafuaina o polokalame. O le a mafai foi ona
faaaogaina e faiaoga e iloa ai poo fea le vaega o loo iai le tomai o le tamaitiiti mafuafua i ai polokalame mo le lumanai.
O fuafaatatau ua faavasegaina i le gagana tautala, gagana tusitusi, gagana vaaia
ma le aganuu. Ina ia silafia e faiaoga le ituaiga gagana e tatau ona faaaogaina i leavaega ma lea vaega, o loo faamatalaina fuafaatatau i autu o le faaaogaina o le gagana.
E ui ina o loo tuu eseese atu vaega o le gagana e pei o le tautala, tusitusi, faitau,
vaaia ma le aganuu ina ia faafaigofie ai ona iloa tulaga e faatatau i ai polokalame aetatau lava ona tuufaatasia nei vaega eseese i taimi o aoaoga. E foliga lea i le filiina o
se afa i le felagolagomai o vaega taitasi. O le tuufaatasia o nei vaega uma o le a
faalauteleina ai le aoaoina o le aganuu. E ao i faiaoga ona faapaleni itu uma nei o legagana ia latou polokalame. E tatau foi ona fuafua lenei paleni i le tomai o loo iai
tamaiti i alafua eseese.
E pei ona fautuaina i le The New Zealand Curriculum Framework, o i latou o loosuesueina le gagana e ono eseese lo latou tomai i alafua taitasi i vaega. E fuafua le
alualu i luma o lo latou tomai i le lelei o la latou gagana Samoa na amata ai atoa foi
ma lo latou iloa o isi gagana.O loo faamanino atu i ni ata ua avatu i lalo le faasologa o i latou e aoina le gagana
Samoa mai le aoga amata, ma i latou e amata lo latou aoina o le gagana mai i le
tausaga 7 poo le form 1. O le a iai ni eseesega i le faasologa ona o ni tulaga e pei o leiai ma le faaauauina o polokalame i totonu o aoga. O tamaiti mai le aoga amata (AA)
ma faasolo atu i polokalame Samoa i aoga tulaga lua ma aoga maualuluga e mulimuli
i le faasologa lea:
AA T1 T2 T3 T4 T5 T6 T7 T8 T9 T10 T11 T12 T13
1
2
3
4
5
6
7
8
AA
14
O i latou e aoina le gagana mai le form 1 poo le tausaga 7 (T7) e mulimuli i le
faasologa lea:
Mo nei faasologa e lua, e iai ni fesuiaiga i vaega e ono tutupu, ma o le a faamoemoei le faaauauina ma le iai o polokalame i totonu o aoga.
Gagana Tautala: Faalogo ma le TautalaE muamua lava ona faalogo tamaiti ma tautatala i se gagana ae mulimuli ona iloa
faitau ma tusitusi. O le faalogo ma le tautala o ni vaega taua ia o le atinaeina o legagana, i le aoaoina lea o le faitau ma le tusitusi i le faasamoa, i le fesootai ma isi
tamaiti, ma le auai lea i vaega eseese o le olaga faasamoa ma fafo atu. E taua ona
maua e tamaiti ni avanoa e talanoa ai ma tagata e iloa le gagana Samoa. E tatau foiona solosolo i luma le tomai o i latou o aoina le gagana i le faaaogaina lea e faaali ai
o latou manatu, mafaufauga, ma lagona, ma ia mafai ona fetautalaai, ma isi i le gagana
e talafeagai, ma tulaga aloaia faapea, ma le gagana o aso uma.Pe a fuafuaina polokalame, e ao i faiaoga ona fuafuaina ni galuega e faaaoga ai e
tamaiti le gagana i tulaga eseese. I le vaega o aoga amata ma vaega laiti o aoga o loo
tau atinae pea le tomai o tamaiti i le gagana tautala. O tamaiti laiti ua masani latou ile faalogo ma faataitai faaleoga ma faaupuga eseese o le gagana. O i latou o loo
faaaogaina le gagana Samoa o sa latou gagana muamua o le a sili atu lo latou iloa o
faaleoga ma faaupuga eseese o le gagana nai lo e o loo aoaoina le gagana Samoa o segagana lona lua.
Gagana Tusitusi: Faitau ma le TusitusiO le faitau ma le tusitusi e avea ia ma faavae o aoaoga. O le polokalame faitau tusi
mo tamaiti laiti e ao ona faaaogaina ai mea e fiafia tamaiti e faalogo ai e pei o fagogoma isi ituaiga tala ma solo. Ua tatau ona amata ona faataitai e tamaiti le faamatalaina
lea o tala sa latou faalogologo i ai ma tala mai tusi faasamoa.
O tamaiti laiti ua amata ona atinae lo latou malamalama i uiga ma aga o le faitautusi e pei o le iloa lea o upu ua tusia e iai o latou uiga, ma o mafaufauga, tala ma le
tautala e mafaia ona tusia i lalo, ma e mafai ona toe faitau, ma toe faitau. Ao tau aoao
la latou tusitusi, e alualu i luma le iloa e tamaiti o mea tau i le gagana tusia e pei lea ole faasologa mai i le agavale e agai atu i le taumatau; ma le iloa lea e mafai ona
faaaogaina faamamafa ma komaliliu e fesoasoani i faaleoga ma uiga.
E taua ona unai i latou o loo aoina le gagana e faitau tusitusiga eseese faasamoaaua o le faitau tusi o se tasi lea o auala e atinae ai le tomai i le gagana. Ao faalauteleina
lo latou faaaogaaga o le gagana, o le a faateleina foi upu o le a iloa.
O tusitusiga o se tasi lea o auala e faamatalaina ai le mafaufau o le tamaitiiti i lefaamaninoina lea o o latou manatu, ma lagona, ma le faaaogaina lea o le gagana. O se
T7 T8 T9 T10 T11 T12 T13
1
2
3
4
5
6
7
8
15
tasi foi lea o auala e fesootai ai ma isi tagata. E ao ina lelei ma malamalama tusitusiga
a tamaiti i soo se ituaiga tusitusiga i tulaga aloaia ma tulaga o le gagana o aso uma. E
ao ina iloa lelei foi e tamaiti fasitepu poo feuiuiaiga o le faiga o tusitusiga aemaise foio uiga patino o tusitusiga i le faasamoa e pei o le t/n.
Gagana VaaiaO i latou o loo aoina le gagana latou te iloa le gagana vaaia i ni auala eseese e pei o
gaoioiga e masani ai faaleaganuu, mea taulima, faailoga vaaia eseese, le televise ma
isi faasalalauga, ma tala faatino. E taua tele faataitaiga a tamaiti mo le atinaeina o lalatou gagana ona e aliali mai i faataitaiga le alualu i luma o lo latou malamalama o
foliga eseese ma gaoioiga eseese. E alualu foi i luma lo latou faaaogaina o ni gaoioiga
ma taga eseese ao atinae lo latou tomai i fesootaiga.O le aganuu Samoa ua taua ai le gagana vaaia (e aofia ai faailoga eseese, ata
faalemafaufau, poo faatusaga eseese faapea gaoioiga, poo taga o le tino). I faafiafiaga
ma faatinoga faasamoa, o taga ma laei e faaopoopo atu lea i le uiga ma le taua o lefaatinoga poo le sauniga. O le a manaomia e i latou o loo aoina le gagana se fesoasoani
ina ia latou matamata ma malamalama i le fesootaiga i le va o galuega vaaia ma
galuega o loo faaaogaina ai upu e le gata i tulaga faaleaganuu ao gaoioiga foi e pei ole ta tatau, mea taulima, faiga o le siapo ia ma gaoioiga ua tuu faatasi ai le faasamoa
ma le faaniusila pei o ona po nei. E ao foi ona maua e i latou se fesoasoani ia latou
malamalama ai i isi ituaiga gagana vaaia o loo tuu faatasi ai le faaaogaina o upu maata faalemafaufau e pei o tusitusiga, faaaogaina o komipiuta ma faatinoga o ni tala.
Aoaoga FaaleaganuuO le faasamoa (e aofia ai tu ma aga o faalapotopotoga faasamoa i Niu Sila) e masani
ona faamatalaina i upu poo le gagana. O le aoaoina o le aganuu Samoa o se tasi lea oauala e aoao ai e tamaiti le gagana. I tagata Samoa lava latou o le aoaoina o le gagana
e faatumauina ma faamausali ai lo latou loto Samoa poo le lotonuu. O i latou e le o ni
Samoa o le a avea le aoaoina o le gagana ma le faasamoa ma mea e faalautele ai lolatou iloa o tu ma aga eseese o loo i totonu o Niu Sila.
O aoaoga faaleaganuu o loo faamatala atu i se vaega nao ia ina ia amanaia lona
taua. Peitai i le fuafuaina o polokalame, e ao ina ia tuufaatasia le aoaoina o le gaganama le aganuu.
I vaega taitasi, o loo avatu ai fautuaga faapitoa i mataupu o le faasamoa ma auala
e aoao ai, faatasi ma vaega e faamamafaina.
16
O vaega o loo sosoo mai o loo faamatala auiliili ai vaega eseese o le taiala mo le gagana
Samoa mai le aoga amata (itulau 17-25), ma vaega e valu o aoga uma (itulau 26-87). O
loo faamatala atu ai fuafaatatau, faailoga vaaia o le tomai i le gagana i vaega taitasi, upuma le faaaogaina o upu, vaega o le aganuu, galuega faatino, ma metotia poo auala mo
iloiloga ma teuteuga e tatau ona maitauina i le fuafuaina o polokalame.
17
Taiala mo le Gagana Samoa i Niu Sila:Aoga Amata
O le auivi o le vaega o aoga amata e iai:
Alafuao vaega aoaoina e maua
i le gagana tautala, tusitusi, faatinoga,ma le aoaoga faaleaganuu.
Fuafaatataue aofia ai le faaaogaina o le gagana Samoa
i fesootaiga eseese o aso taitasi.
Galuega faatinoe talafeagai
o loo faamatala mai ai ni fautuaga mo le aoaogama le aoina o le gagana e faaaoga ai
fesootaiga masani.
Fautuaga mo upuma le faaaogaina o upu
o loo faaalia mai ai le gagana e manaomiai vaega taitasi ma o le maualuga e moomia
o loo fautuaina mai lea i fuafaatatau.
Fautuaga mo le iloilogao galuega faatino
o loo avatu ai ni fautuagamo le tuli mataiina o le tomai
o le fanau laiti.
18
Vaega Aoga Amata
O Alafua ma Sini o Galuega
Gagana Tautala: Faalogo ma le Tautala
Alafua Fuafaatatau
E tatau ona maua ni avanoa e le E ono mafai e le fanau laiti ona:
fanau laiti e:
faamasani ai i le faalogo ma le • aafia i ni talatalanoaga faalemafaufau ao
talanoa faia a latou taaloga
aafia ai i ni talanoaga fetufaai • faalogologo ma talanoa atu i nisi i auala e
talafeagai ai• faaaoga le gagana i ni autu eseese ao
lagolagoina i ni fesoasoani pei o ata,
faiaoga, faatinoga
amataina ai ni talanoaga • amata talatalanoaga
• toe faamatala ni mea na tutupu
atinae ai le iloa o le gagana. • faaaoga ni upu
• ma ni faaupuga e talafeagai ma tulaga oiai le tomai.
Fautuaga mo ni Galuega e Talafeagai mo le GaganaTautala
Ao talanoa le fanau laiti ma i latou e iloa lelei le gagana, o le a faamasani ai latou i le
faaaogaina o le k/g ma le t/n, faapea ma le faaaogaina o vaega o le tino i taimi o
talanoaga. E ono auai le fanau laiti i vaega nei:• taaloga latou te suesue ai i ni mea faitino eseese faapea ma mea taalo;
• taaloga faalemafaufau ma le faataitai i nisi e pei o le faia o tagamea;
• taaloga faatasi ma nisi fanau laiti ma e matutua;• avanoa e faamasani ai le fetuutuunai, galulue faatasi, ma le iloa o auala e foia ai se
faafitauli;
• avanoa e faamasani ai i valivaliga, tusitusiga ma musika;• asiasiga e atinae ai le malamalama i le siosiomaga;
• faatinoga e mafaufau ai i ni mea o le a tutupu, o le faamatalaga o manatu, o le
faaaogaina o le gagana i ni autu eseese, faapea ma le tuufaatasiga o le gagana vaaia,upu, ma le gagana tusitusi;
19
• talanoaga faasamasamanoa ma isi fanau laiti ma e matutua e uiga i ni mataupu
eseese;
• galuega e faaaogaina ai fagogo, tala, o masaniga faaleaganuu mo le amataina o nitalanoaga (papeti, taaloga faakoneseti, faapea ma faaaliga e aofia ai faasalalauga
tala faatino i pepe meataalo);
• galuega o aso uma e faia i le aiga, lotu, faapotopotoga o tagata Samoa.
Silasila i le Te Whàriki, mo nisi fautuaga.
Gagana Tusitusi: Faitau ma le Tusitusi
Alafua FuafaatatauE tatau ona maua ni avanoa e le E ono mafai e le fanau laiti ona:
fanau laiti e:
faamasani ai i le faitau ma le • faaaoga ni tusitusiga i le taimi o a latou
tusitusi taaloga faataitai ma le faataitaiga o taga aisi
auai ai i ni galuega e atinae ai le • amanaiaina tusitusiga ma faia ni tala maifaitau ma le tusitusi ata
• tusia ni poloaiga i taimi o faataitaiga o
tusitusiga• faia ni filifiliga e uiga i tala ma tusi faitau
• faia ni filifiliga e uiga i mea faaaogaina itusitusiga faapea ma le faataatiaga o a
latou tusitusiga faataitai
amataina ai e i latou ona talanoa • fesili e uiga i amioga a i latou o loo aofia
mai a o faamasani i tusitusiga i ni tala
• fesili mo ni mea e tusitusia• fesili ia faamalamalama uiga o upu
• amata ona talanoa faalauaitele i se tala
• faaaoga se tala poo se tusitusiga e amataai talanoaga
• faaali mai ni o latou taofi e uiga i tusi sa
faitauina poo le tusitusia
atinae ai le iloa i tulaga o le • iloa ma malamalama i tusitusiga o loo
faitau ma tusitusi. vaaia i le siosiomaga• faaeseese ata mai mataitusi, mataitusi ma
numera, mataitusi ma upu
• maitauina upu pe a vaaia• faaalia le tau atinae o le mafai ona
tusitusia o upu (e pei o latou igoa).
20
Fautuaga mo ni Galuega e Talafeagai mo leGagana Tusitusi
E ono mafai e le fanau laiti ona auai i:• faatinoga e faataitai ma faamasani ai i tulaga o tusitusiga;
• galuega o aso uma e faaaoga ai tusitusiga (faia ma tagata matutua — faatusa, ia
tusia se lisi o mea faatau, faaopoopo i ai o latou igoa i se tusi e lafo, tusi o faamanuiagamo aso fanau, ma le lauina o tusi mo uo ma aiga);
• gaoioiga faapitoa e pei o le faaaogaaga o tusi ma tusitusiga e faamalosia ai uiga o le
faitau ma le tusitusi;• faalogologo i tala o faitau ia i latou;
• talanoa e uiga i tusi, tala, faapea ma le malamalama i aga o le gagana tusitusi;
• faaaogaina o tala mai tusi faitau i faatinoga (faatusa, pei o taaloga i papeti, gaoioigafaakoneseti, ma mea vaaia);
• gaoioiga taua e faaaogaina ai le faitau ma le tusitusi i aiga, aulotu, ma faapotopotoga
o Samoa.
Silasila i le Te Whàriki, mo nisi fautuaga.
Gagana Vaaia
Alafua Fuafaatatau
E tatau ona maua ni avanoa e E ono mafai e le fanau ona:
le fanau laiti e:
faataitai ai ona faaaogaina le • faaaoga le gagana vaaia ao faia a latou
gagana vaaia i taimi o taaloga faataitaiga e faaaoga ai alagaoa vaaia
aofia ai i ituaiga o faatinoga e • amanaia faatinoga o le gagana vaaia ao
faaaogaina ai alagaoa vaaia faaaogaina i faataitaiga
• faia ni filifiliga i aga o le gagana vaaia
amataina ai e i latou le faaaogaina • faia se manatu i foliga o le gagana vaaia
o le gagana vaaia i fesootaiga ma • faia ni fesili ia malamalama ai i uiga o leisi gagana vaaia
• faia ni manatu i lo latou iloa poo le
faaaogaina o le gagana vaaia
atinae ai le tomai i le gagana • iloa ma talanoa atu i uiga o le gagana
vaaia. vaaia i lona siosiomaga• faaaoga le gagana vaaia ao faia ni
faatinoga faaleaganuu.
21
Fautuaga mo ni Galuega e Talafeagai mo le GaganaVaaia
E ono mafai e le fanau laiti ona auai i:
• faatinoga o loo faaaogaina ai le gagana vaaia e pei o taaloga o loo faamasani ai i lolatou siosiomaga, taaloga ma isi, taaloga faataitai;
• galuega o aso uma (ma e matutua) e manaomia ai le faaaogaina o le gagana vaaia
(faatusa, e pei o le afifiina o meaalofa, faiga o ni teuteuga faatautau o ni ata, faaaliatu o se siva, ma le fesoasoani i ni mea lalaga);
• gaoioiga e faafaigofie ai le malamalama i le gagana vaaia (faatusa, faitauina o ata
ma faailoga faapea ma uiga, faaaliga ma le tali mai i gaoioiga faatino, e pei o lefaatinoga o tala, ma tala faafagogo e auala atu i mea tau atisi, musika, ma siva);
• faatinoga e faaaogaina ai le gagana vaaia ma manaomia ai le fetuunai ma isi, galulue
faatasi faapea, ma le foia o ni faafitauli;• talanoaga i le faaaogaina o le gagana vaaia i ni faatinoga;
• faatinoga e talafeagai ma le aganuu o loo faaalia ai le gagana vaaia.
Silasila i le Te Whàriki, mo nisi fautuaga.
Aoaoga Faaleaganuu
Alafua Fuafaatatau
E tatau ona maua ni avanoa e E tatau ona mafai e le fanau laiti ona:le fanau laiti e:
faamasani ai i tulaga o le aganuu • faaaoga mea o loo iai lo latou tauaao faia a latou taaloga ma isi ma faaleaganuu i taimi o a latou taaloga
taaloga faataitai faalemafaufau
auai i ni faatinoga faaleaganuu • maitau gaoioiga ma upu ao faia ni
faatinoga faaleaganuu
• faaalia ia latou amioga ma upu tu ma agafaasamoa e talafeagai ma la latou
tupulaga
amataina ai e i latou ni tulaga • fai atu i nisi e tausisi i ni tulaga o le
faaleaganuu i fesootaiga ma nisi aganuu (faatusa, tulou, nofo i lalo, ma
fanau laiti ma e matutua tautala)• amata ni talanoaga e uiga i faatinoga
faaleaganuu
atinae ai le tomai i tu • faaaoga taga ma le gagana e talafeagai i
faaleaganuu. faatinoga o le aganuu.
22
Fautuaga mo ni Galuega e Talafeagai mo le AoaogaFaaleaganuu
E atinae le tomai o le fanau i le faasamoa ao aofia ai i galuega faaleaiga, aulotu,pitonuu, faapea, ma aoga amata. I totonu o aoga amata e ono mafai e le fanau laiti
ona auai i mea nei:
• faataitaiga e faaaoga ai mea taua faaleaganuu (e pei o atigi figota, o fatu laau, laufala,afa, fala, ato, lavalava, laei o siva faaleatunuu, teuteuga, ma teuga);
• tulaga e aafia ai le fetufaaiga o le iloa faaleatunuu ao iai i taaloga faataitai ma nisi;
• faatinoga o le aganuu ma le atinaeina o le malamalama i le aganuu o faatinoina(faatusa, faalogologo i tala faaleatunuu, aoaoina o pese faaleatunuu, aofia i le faiga
o le lotu, toonai, ma tapenapenaga mo le Lotu o Tamaiti);
• talanoaga faasamasamanoa ma nisi fanau laiti ma tagata matutua e uiga i faatinogafaaleaganuu;
• gaoioiga ma taaloga o loo faaaogaina ai masaniga faaleaganuu e amataina ai ni
fagogo, taaloga, papeti, o le faiga o tala faatino, ma faaaliga tau faasalalauga;• musika, siva ma galuega taulima e faaaogaina ai ni gaoioiga faasamoa.
23
Fautuaga mo ni Upu ma le Faaaogaina o Upu
UpuO nisi nei o upu e ono faaaogaina e tamaiti i lenei vaega e ala mai ia latou gaoioigapoo taaloga i aso taitasi. Ao tuputupu lo latou iloa mai ia latou gaoioiga, e faapea foi
ona faalauteleina la latou gagana. O faataitaiga o i lalo o loo iai ni nauna mo se
mataupu, ma nisi o upu e faaaogaina soo i isi vaega o le gagana.
O faataitaiga o upu e mafaia ona faaaogaina e le fanau i
lenei vaega e aofia ai:
o nauna igoa o mea e fai tino i le siosiomaga o tamaiti i aso uma,e iai mea o loo taua i tala ma televise (meaai, vaega o le
tino, lavalava, tagata, meataalo, o mea e fai i aso uma,
meaola, taavale, foliga), fale, faapea ma le gagana otaaloga i le tusitusi ma le faitau tusi
o veape tamoe, moe, savali, po, tietie, ta‘e, otioti, fufulu, aumai,
ligi, solo, faitau, maulu, tago, vaai, pa, ave, sau
o upu e iloa ai foliga lapoa/laitiiti, umi/puupuu, lautele/lauitiiti, mafiafia/
manifinifi, malo/vaivai, talatala/lamolemole, susu/mago,
eleelea/mama
o soaveape gese/vave, luma/tua, totonu/fafo, luga/lalo
upu e faamatala ai le i totonu, i luga, i lalo, i luma
nofoaga o ni mea
o suinauna o au, o ia, o lana, o lau, o matou, o maua
o numera tasi, lua, tolu, fa, lima, ono, fitu, valu, iva, sefulu
Faaaogaina o Upu
O le atinaeina o le kalama a le fanau laiti e fotuai mai i le faaaogaina o le gaganaSamoa i autu eseese ma le aofia ai i ituaiga talanoaga eseese. O faataitaiga o i lalo e
faaalia ai le faaaogaaga eseese o le gagana e le fanau laiti i aoga amata:
O faataitaiga o le faaaogaina e le fanau o le gagana i levaega lenei e aofia ai:
o faamatalaga Sa tatou o i le sami i le Aso Faraile.
O le iputi lea a Tina.O lau ipu lea.
O oe lea Ana.
O au lea.
o fesili ma tali E te fia ai keke?
O le a le foliga lea?
O le tafatolu.
o faatonuga Aumai sau polo.
faaalia o ni manao i Faamolemole vaai nei pau.
upu faaaloalo
24
Ituaiga Gagana Tautala
O ituaiga nei o gagana tautala e ono mafai ona iai.
O faataitaiga o upu e mafaia ona faaaogaina
e le fanau i lenei vaega e aofia ai:
o talanoaga faataitai fale o Iesu (ma faasino i le falesa i se tusi
ata) solo, solo, solo (ma toe faisoo le upu e
faamalosia ai se talosaga)
o talanoaga e fatu i le mafaufau Lea … alu lea ua sau i luga i au paluni … le
ave i fafo ma ni manu. (ma fasolo ona
mafaufauga i le mea o le a oo i ai le paluni)
o ni faaupuga ao faia le gaioiga Aumai pipii … vaai … o au lea. (ao galue ile faapipiiina o ata)
amataina ma faaauau ni talanoaga Vaai Leota, o lea ua alu faataamilomilo.
(faasino i se fasi laupapa lae ua faapipiifaatasi i le fao) Faapea. Tago oe e fai.
Aumai se fasi laupapa ma se fao.
faiga fagogo poo tala Sa iai se alii malosi ma se tamaitai auleleilava. Sa o i se malaga … o se malaga e tupu
ai se faalavelave. Sa latou vaai mamao atu i
le ana lapoa lava …
o talanoaga e uiga i aganuu Faafetai le Atua mo meaai. Amene. (o le
tatalo faafetai)
Faaaogaina o le Gagana
O fanau laiti i lenei vaega e mafai ona atinae lo latou tomai i le gagana i itu nei.
O faataitaiga o mea e mafai ona faia ma
talanoaina e le fanau i lenei vaega, e aafai ai:
fesootaiga e le faaaogaina ai ni upu faasino i mea e manao/le manao ai, lulu le
ulu, toso le lima o e vaaia i latou, faaali mai
ni mea faitino
faaaogaina ni upu taitasi e faaali atu Lea. (faasino i le mea faitino)
ai uiga o ni manaoga Vai. (fesili i se vai inu)
Aumai. (fesili i se mea e manao ai mafaasino i ai le lima)
faaaogaina o ni upu se lua pe tolu Ioe, le elefane.
faia ni faamatalaga faaopoopo Sa pau lau paluni i fafo.
o le talanoa mai i mea e tele i se Ou te manao e fai le auala o lau taavalefaaupuga i poloka.
25
Fautuaga mo IloilogaO loo avatu i lalo ni fautuaga i mafuaaga eseese e iloiloina ai galuega a le fanau i leaoga amata.
Mafuaaga Auala e Faia ai
Ia maitau, faamaumau ma manatunatu • iloiloga e faamamafaina ai le maitauina o
i ala o loo atinae ma faaaogaina ai le galuega faia,
gagana Samoa i taimi o faatinoga ma — tala tusitusia o mea sa maitauina,siosiomaga e masani ai — o se tusi faamaumau ai ni mea sa
tutupu,
— fua o le tomai i le faaaogaina o le gagana;
• o se faila o loo iai galuega a le fanau laiti
(e pei o le gagana tautala ma le tusitusi, otala faaafagogo ma le amata faitautusi, o
ni faaaliga tau faasalalauga, o ni tusi o ata
a le fanau laiti o loo aafia i ni gaoioigafaaleaganuu).
Ia iloa ai le tulaga o iai le faaaogaina • talanoaga ma ulu o aoga ao faaulufaleina
o le gagana ao lei ulufale le tamaitiiti le fanau i le aoga. O nei talanoaga ei le aoga amata mafai ona faia i le aiga, i se lio o tagata
poo le aoga amata.
Ia iloa ai le fanau laiti o loo moomia • faamaumauina o lo latou faaaogaina o lefaapitoa le atinae o la latou gagana gagana;
• o ni fua o le atinae o le gagana;
• o ni talanoaga ma isi faiaoga ma le faia oni faaiuga.
Ia faamaumauina ma faia ni manatu • fesiligia matua;
e uiga i ituaiga fesoasoani e mafai ona • fesiligia taitai o faalapotopotoga;
maua mai i le aiga, faapea faa- • suesuega e faia i se lio o tagata.potopotoga faasamoa mo le polo-
kalame o le gagana Samoa
Ia faaleleia atili le polokalame mo • filifilia lea o vaega o le polokalame ele gagana Samoa iloiloina, e aofia ai ma galuega a le fanau
ma lipoti o le iloiloina o le polokalame.
Silasila i le Te Whàriki mo nisi fautuaga.
26
Taiala mo le Gagana Samoa i Niu Sila:Aoga
O le auivi o le vaega o aoga e aafia ai:
Alafuao vaega ia e aoaoina o loo maua
i vaega uma.
Fuafaatataue aofia ai le faaaogaina o le gagana Samoa
i tulaga eseese o aso taitasi faapeama tulaga faapitoa.
Faailoga vaaia o le tomai i le gaganao ni faailoga ia o le faalogo ma le tautala,
faitau ma le tusitusi, gagana vaaiama le aganuu e tau mai ai ua ausia e
i latou o loo aoina le gagana fuafaatatauo vaega taitasi.
Fautuaga mo le aoaogao ala ia e faaaoga ma faamalosia ai le gagana Samoa
i fesootaiga eseese.
Fautuaga mo le aoaoga o le faasamoao loo avatu ai mataupu o le aganuu
ma tulaga o le faaaogaina o le gaganai faatinoga o le faasamoa.
Fautuaga mo ni upu ma le faaaogaina o upuo loo faaalia ai le gagana ma le faigata e moomia
i vaega taitasi pe a tagai lea i fuafaatatauma faailoga o le tomai i vaega taitasi.
Fautuaga mo le iloilogao loo fautuaina ai le iloiloina o le tomaii fesootaiga e faaaogaina ai le gagana,
e aofia ai iloiloga a le faiaoga,isi tamaiti ma le iloiloga
a le tamaitiiti lava ia.
27
Vaega 1
O Alafua ma Sini o Galuega Fuafaatatau
Alafua Fuafaatatau
E tatau ona maua ni avanoa e i E tatau ona mafai e i latou o loo aoina lelatou o loo aoina le gagana e: gagana ona:
faatino ai galuega eseese i le • faaaoga le gagana o aso uma e faafeiloai
faaaogaina o le gagana ai, faatofa, ma faafetai i tagata• faaaoga upu faigofie mo fuainumera
• faaaoga upu faigofie e faailoa mai ai
taimi ma nofoaga• faaaoga upu e faailoa mai ai foliga, le
lapoa, le mamafa, ma lanu
fefaasoaai mafaufauga i ni mea • faaigoa ni mea, maitau ni faatinoga, masa faia, ni faamatalaga, ma ni fai i ai ni faamatalaga pupuu
manatu totino • faamatala puupuu ni mea na tutupu sa
auai faapea ma ni mea tutupufaalemafaufau
• felafoai ni faamatalaga i ni mea moni
• mulimuli i faatonuga faigofie
fefaaaliai ai lagona ma uiga • faaalia mai le au ai ma le le au ai
• fesili mo le toe faiga, faamalamalama,
poo se fesoasoani• faaalia mai se manao poo se mea e fia
maua i ni upu faigofie
• faamatala puupuu mea e fiafia i ai faapeama mea e le fiafia i ai
• faaaoga faaupuga fai soo i se faatoesega
faaalia ai lona faasinomaga • tau mai o latou igoa, tausaga, ma tuatusi
• faamatala o latou aiga
faatino ai amioga e talafeagai ai • amata faaaogaina le gagana faaaloalo
ma tu ma aga faasamoa (faatusa, faamolemole, faafetai, ma le
malie lou loto)• iloa tu, nofo ma isi aga e tatau ai i
fesootaiga ma isi
faatino ai ma fetufaai e uiga i • faatino ma fetufaai e uiga i le gaganale gagana vaaia. vaaia — matamata ma talanoa e uiga i le
faaaogaina ma le le faaaogaina o upu i se
gaoioiga• auai i ni faatinoga faigofie faaleaganuu.
28
Faailoga Vaaia o le Tomai i le Gagana i Lenei VaegaFaalogo ma le TautalaO ni faailoga vaaia ua ausia e i latou o loo aoina le gagana fuafaatatau o lenei vaega:
• o faafeiloaiga, faamavaega, faamasaniga faapea, ma le loto faafetai e talafeagai matagata faapea ma autu;
• o faaupuga o fainumera i le aofai o tagata, tauina o le taimi, faasologa o mea ma
tuatusi e sao aiai;• o faamatalaga o foliga, le lapoa, le mamafa, ma lanu eseese, e faaaoga ai faaupuga
masani;
• o ni faatonuga e faia ma mulimuli ai e faaaoga ai le gagana ma le leo e talafeagai matagata;
• o le faaaogaina o le gagana e talafeagai i upu filifilia, le leo, faapea ma le tilivaina;
• o le faaaogaina o le gagana faaaloalo ma le gagana o aso uma e faaalia ai le iloafetuutuunai le eseesega o gagana ma tagata e talafeagai i ai;
• o le faaaogaina o fuainumera e talafeagai ma le aofai o le soananu (faatusa, e valu
ou tausaga);• o faamatalaga o se aiga e tau mai ai poo ai e i le aiga faapea ma le sootaga i va
faaleaiga, o matafaioi faapea, ma le faasologa o le fanau e tusa ai ma o latou tausaga.
Faitau ma le TusitusiO ni faailoga vaaia ua ausia e i latou o loo aoina le gagana fuafaatatau o lenei vaega:• o ni faamatalaga tusitusia i tala faasolo ma tala i ni mea na tutupu e aofia ai le autu;
• o ni a latou tala faasolo ma tala i mea na tutupu e iai autu, e fetaui le faasologa mo
le taimi, e faaaoga ai faaupuga masani e ui ina le atoatoa le kalama;• o fetufaaiga i se mataupu e faaaoga ai faaupuga masani;
• o fetufaaiga o ni faamatalaga i mea moni e aofia ai ni auiliiliga faigofie ma faaaogaina
ai faaupuga masani.
Gagana VaaiaO ni faailoga vaaia ua ausia e i latou o loo aoina le gagana fuafaatatau o lenei vaega:
• o ni faailoga vaaia e mafaia ona faamatalaina i ni faaupuga faigofie a latou;
• o a latou gaoioiga ma aga e faailoa mai ai e malamalama i uiga o upu ma mulimulii tulaga talafeagai ai ma le aganuu i ni faatinoga (faatusa, e iloa nofo, fatai vae, le
faaloloa o vae, ma tulaga talafeagai ai).
Aoaoga FaaleaganuuO ni faailoga vaaia ua ausia e i latou o loo aoina le gagana fuafaatatau o lenei vaega:• o le faiga o faanoi, faafeiloaiga o tagata eseese faapea, ma fesilafaiga ma malo e
faaaogaina ai faaupuga masani;
• o amioga ma le gagana i taimi o potopotoga e talafeagai.
Fautuaga mo le AoaogaO le a le talafeagai uma galuega faatino nei mo i latou uma o loo aoina le gagana i
lenei vaega. E tatau i faiaoga ona fetuunai galuega ina ia talafeagai.
29
Gagana TautalaFaalogoE tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana ni
avanoa e:• iloa ai le eseesega o le gagana Samoa ma isi gagana;
• faalogo ai i tusitusiga pupuu ma faaali mai upu faalogoina ua taua;
• faatinoina ai faatonuga masani i totonu o vasega;• avatu ni faamatalaga e uiga ia i latou lava (faatusa, igoa, tausaga, tuatusi, numera o
le telefoni);
• tali atu ai i ni fesili e uiga i tagata poo nisi foi mea;• faalogo ai i faamatalaga pupuu e uiga i ni mea taatele (faatusa, e pei o mea e maua
i potu aoga, totonu o le aoga) ma faasino i ai;
• faalogo ai ma faasino mai mataitusi o le pi tautau faapea ma fuainumera e oo i leselau;
• faalogo ai ma tau mai le taimi (faatusa, folafola mai o le taimi i se polokalame o le
leitio Samoa);• faalogo ai i pese Samoa, tauloto, tala, ma fai mai poo fea le tala e sili ona fiafia i ai
ma manao e toe faalogo i ai;
• faalogo i ni tala o mea na tutupu i se isi poo ni mea na tutupu faalemafaufau, mafaauma se gaoioiga (faatusa, faauma se faasologa poo se siata).
TautalaE tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana ni
avanoa e:
• faaigoa ai ni mea taatele;• aumai ai ni faamatalaga pupuu i lona lava tagata (faatusa, igoa, tausaga, tuatusi,
numera o telefoni);
• faia ni talanoaga pupuu i mea e masani ai;• faamatala ai o latou aiga, i latou lava, ma ni mea e faigofie ona faamatala;
• talosaga ai ni mea o loo moomia;
• faataitai ai le faafeiloai atu o se tagata, fesili atu i ni mea o loo fia iloa e pei o seigoa, tuatusi, telefoni;
• faamatala ai ni mea sa tutupu ia i latou lava poo ni mea na tutupu faalemafaufau.
Gagana TusitusiFaitauE tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana ni
avanoa e:• faitau ai i ituaiga tusitusiga faasamoa ua patino mo le faatoa amata ona aoao le
faitau tusi;
• atinae ai ona maitauina upu faatauaina o se mataupu i taimi o faitauga tusi ma;• faitau ai i se lisi o igoa (faatusa, igoa o le vasega);
• faitau ai fuainumera 1-100;
• faitau ai i ni lisi pupuu (faatusa, lisi o se faatauga);• faaleo ai mataitusi;
• faitau ni fuaiupu pupuu o faamatalaga o mea e masani ai;
• faitau ni tusitusiga o mea sa tusia.
30
TusitusiE tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana ni
avanoa e:
• tusia ai mataitusi tetele ma mataitusi laiti o le pi Samoa;• tusia ai fuainumera 1-100;
• tusia o latou igoa ma igoa Samoa o la latou vasega;
• tusia ni upu mai se lisi o upu ua faatauaina;• kopiina ai faaaliga poo se feau puupuu faapea ma ni lisi o mea (faatusa, lisi o mea
faatau);
• tusia faauma ai ni tala i ni mea na tutupu;• ma ni mea tutupu faalemafaufau;
• tusia ai igoa o mea i totonu o le potu aoga;
• faatumu ai ni pepa o faamatalaga moomia;• faaigoaina ai ni ata tetele e uiga i o latou pitonuu, ni faalapotopotoga faasamoa i
Niu Sila, Samoa i Sisifo, Amerika Samoa, ma Hawaii;
• tusia ai igoa faasamoa o atunuu eseese o le Pasefika i se faafanua.
Gagana VaaiaE tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana niavanoa e:
• matamata ai ma talanoaina ni foliga vaaia ma le faaaogaina o upu i le siosiomaga,
faia o ni faataitaiga, ma ni mea moni o tutupu;• matamata ai, faauiga ma faia ni gaoioiga faaleaganuu (faatusa, o se tala faakoneseti,
faataitaiga, ma siva).
Fautuaga mo le Aoaoga o le FaasamoaO totonu o aiga e aoaoina ai tamaiti i a latou tu ma aga faaleaganuu. E o mai foi la
tamaiti o vasega laiti ma le anoanoai o talitonuga faaleaganuu e faavae mai i o latouaiga.
I totonu o vasega, e mafai ona iai ni avanoa e maua ai se fesootaiga i le va o le
masaniga faaleaganuu a tamaiti ma le aganuu faasamoa. O nisi o tamaiti ua iai lolatou iloa i le faasamoa, o nisi foi e leai.
O gaoioiga ua fautuaina e ao ina atinae ai le iloa o le faasamoa e pei o le:
• faamalamalama i le faafanua vaega o loo faaaogaina ai le gagana Samoa;• faaaogaina o le gagana faaaloalo ma le gagana masani mo feiloaiga faapea le aofia
ai o le gagana faitino;
• faailoaina o le faaaloalo, faatusa, tulou;• aso faailogaina e pei o le Lotu Tamaiti;
• faataitaiga o gaoioiga eseese e pei o le faafeiloaiga ma le taliina o malo;
• faia o se mea e tatau ai.
Fautuaga mo ni Upu ma le Faaaogaina o Upu• O upu e amataina i lenei vaega e aofia ai upu masani mo feiloaiga, fuainumera,
foliga, lapoa, mamafa, lanu, taimi ma nofoaga, faataitaiga:talofa lava, malo, foi, tofa soifua, faafetai, faamolemole;
1-100 (tasi … selau);
muamua, o lona lua …, mulimuli;toatasi, toalua …;
31
taimi, ta, fia, tea, kuata, afa, itula, minute, sekone;
ananei, analeila, anataeao, anapo, ananafi;
lapotopoto, faatafafa, faatafafa tutusa, sikuea, tafafa, tafatolu, taimane;lapoa, laitiiti, puta, paee, mafiafia, manifinifi, lautele, lauitiiti;
mama, mamafa, kalama, kilokalama, senitimita, mita, kilomita;
lanu, lanumeamata, lanumoana, lanumoli, mumu, samasama,enaena, paepae, uliuli, efuefu, paauli;
lalo, luga, tafatafa, fafo, totonu.
Faataitaiga o le faaaogaina o upu:
Talofa. Talofa lava.
O a mai oe? Manuia, faafetai. Ae a oe?Manuia foi, faafetai.
Malo le soifua. Malo foi le soifua.
Tofa soifua.
Ua ta le tasi.Ua afa le tasi.
Ua tea le tasi.
Ua kuata i le tasi.
E lanumoana lou ofu.
E lanu eena o‘u mata.
E faatafafa le potu.O le faatafafa mafiafia.
O le faatafafa mafiafia, lanu mumu.
O le faalapotopoto lapoa.O le ie lautele.
E lua mita le mafiafia.
O le ato o loo i luga o le laulau.O le susu o loo i totonu o le pusa aisa.
• O upu mo vaega o le tino e mafai ona aoaoina, faataitaiga:lauulu, ulu, muaulu, muliulu, laumata, mata, taliga, isu, alafau, gutu, alofivae.
• O upu mo totonu o le potu aoga ma le aoga:
kesi, laulau, nofoa, laupapa, tusi faitau, api, pepa, peni, vase, titina, vali, sioka,penisina, kapoti, luma, tua, moli, ki o le moli, faalo, fola, kapeta, faamalama,
faitotoa, faleuila, paipa, potu e tautau ai ato, ofu faatimu, galuega, tala, pule, ulu
aoga, faiaoga, fomai nifo, fale faitautusi, malae taalo, vaitaele, faleaiga, faleaoga.
• O upu mo totonu o fale:potuai, potu malolo, potumoe, umukuka, faletaele, fale tamea, faletaavale,
lumafale, tuafale, togalaau, ogaumu, masini tamea, televise, leitio, laau pese,
laau suisui, ipu mafolafola, ipu ti, ipu ai falaoa, ipu supo, ulo, sipuni, tui, naifi.
• O upu i taimi o meaai:
masima, suka, aniani, pateta, talo, fai, kapisi, alaisa, lialia, fasipovi, fasipuaa,
moa, fasi moa, popo, peepee, falaoa, pata, siamu, faasuka, faamasima, tipi, fisi,fofoe, faavaivai, falai, faavela, faavevela, saeu, tofo, taisi, ta‘e, faapata, faasiamu,
tao, ninii, suamalie, oona, faalapopoa.
32
Faataitaiga o le faaaogaina o upu:
Tipi ninii le fasipovi.
Faavela muamua aniani.Tao ia vela lelei.
Tulou lava.
Aumai le masima, faamolemole.Maona, faafetai.
Faafetai fai meaai.
• Amata ona faaaogaina soanauna:
Nauna Numera Tasi Nauna Numera Lua Nauna Numera Tele
au, ou taua, ta tatou
oe, e maua, ma matouia, na oulua, lua outou, tou
laua, la latou
ma soanauna e iai le “a” ma soanauna e iai le “o”:
la‘u lau lana
a‘u au anasa‘u sau sana
ni a‘u ni au ni ana
lo‘u lou lona
o‘u ou onaso‘u sou sona
ni o‘u ni ou ni ona
• O veape e ono amata ona ao i lenei vaega:
sau, alu, nofo, tu, savali, tautala, ai, moe, inu, tagi, tamoe, vaai, faalogo, fai, tusi,
valivali, valaau, faalapotopoto.
• O upu ma faaupuga e fesootai ai fuaiupu:muamua, uma loa, uma lea, sosoo, pito, ma, ao, a uma, a maea, ona.
• O upu ma faaupuga e faaali ai lagona ma uiga:
i, ioe, leai, ailoga, masalo, manao, toe fai mai, malamalama, fesoasoani, fiafia,malie, maona.
Faataitaiga o le faaaogaina o upu:
Ioe, faamolemole.Leai, faafetai.
Manaia lena.
E le manaia lena.E leaga lena.
Ou te fiafia i le …
O lou maoi o le …Ou te le fiafia i le …
Ou te manao i le …
33
Ou te le manao i se …, faafetai.
Ou te fia ai, faamolemole.
Ou te fia inu, faamolemole.Ua ou fia moe.
Faamolemole, ou te fia alu i le faleese.
Malie ua ou tuai mai.Ou te le malamalama.
Malamalama faafetai.
Ou te le lagona, faamolemole.Toe fai mai lava, faamolemole.
Faamolemole, faamalamalama mai le …
Faamolemole, fesoasoani mai.Ou te fia maua se fesoasoani.
Sei faamalamalama mai lava le …
• O upu e faailoa atu ai e le tagata ia lava:
igoa, aso fanau, nuu, matua, tama, tina, uso, tuagane, tuafafine, tama o le tama(poo tina), uso o le tama (poo tina), tuafafine o le tama, tuagane o le tina, tausaga,
ulumatua, uii.
Faaaogaina o nei upu:O au o …
O lou igoa o …
O ou matua o …O lou tina o …
O lou tama o …
O lou tama e faigaluega i …Ou te sau mai …
Ou te nofo i …
O la matou telefoni o le …O lo matou nuu o …
O le nuu o lou tama o …
E toalua ou uso.E … ou tausaga.
E iai lau maile.
O lona igoa o …
• O upu e talafeagai ma i latou matutua e ono aofia ai taaloga o fiafia i ai e pei o le:
lakapi, volipolo, soka, netipolo, kilikiti (poo kirikiti);
faapea foi ma upu e pei o le:
galue ma faigaluega.
O upu e talafeagai ma i latou laiti e ono aofia ai mea tau taaloga ma mea taaalo efiafia i ai e pei o le:
polo, tafue, uila, pepe, taupega.
E ono faaaogaina nei upu faapea:
Ou te fiafia i le …Ou te taalo …
34
O upu ma le faatulagaina o loo fautuaina i luga, e le o ni lisi atoatoa ia mo lenei vaega.
Ua nao se fasinoga o ni mea e ono talafeagai ai e tusa lea ma tausaga ma mea o loo
fiafia i ai e o loo aoina le gagana.
Fautuaga mo IloilogaO le a le talafeagai uma iloiloga nei ia i latou uma o loo aoina le gagana i lenei vaega.
E ao i faiaoga ona faaaoga nao iloiloga ua talafeagai.
Iloiloga a le Faiaoga
E mafai ona iloiloina e le faiaoga le sologa lelei o le taumafai o e aoina le gagana i le
faaaogaina lea o iloiloga faatino e pei ona taua i lalo. O fuafaatatau e ono mafai ona
iloiloina, o loo tusia i puipui.• Faataitai fesootaiga masani faatusa, talanoaga i taimi o meaai, maitau, tali mai,
faapea ma taga talafeagai ao faia le fesootaiga (faalogo, tautala, ma le aoaoga
faaleaganuu);• faafeiloai atu ma faia se faamatalaga puupuu ia i latou lava, faaalia o lona lava
tagata (tautala ma le tusitusi);
• faia se initaviu i le va o e o loo aoina le gagana ao matamata le faiaoga, o se faataitaigae uiga i o latou aiga, tuatusi, numera o tagata, o tausaga, o mea e mananao ai, o mea
masani ona fai — faaaogaina o ni ata o faaali mai ai foliga, lanu, lapoa sailia ma
avatu faamatalaga i mea totino (faalogo ma le tautala);• initaviu a le faiaoga ma le o loo aoina le gagana sailia ma avatu faamatalaga i mea
totino (faalogo ma le tautala);• faauma ona faatumu se fua faataatia o ni faamatalaga, iloa manatu autu i se tautalaga
poo le tusitusiga (faalogo poo le faitau ma le tusitusi);
• tau mai le sao ma le le sao o ni faamatalaga, manatua o ni faamatalaga mai setautalaga poo se tusitusiga (faalogo ma tusitusi);
• faatumu se fua o le taimi o ni mea na tutupu i se tala faasolo, iloa le faasologa o ni
mea na tutupu (faalogo poo le faitau ma le tusitusi);• faamatala pe tusia se tala faasolo fefaasoaai faamatalaga i ni mea na tutupu sa auai
(tautala ma le tusitusi);
• faafetaui ata ma upu maitauina o upu (gagana vaaia ma le faitau);• faalogo ma faia, o se faataitaiga faalogo ma tusi se ata, faatumu se faafanua, lalaga
poo le faia o se siva poo se pese mulimuli i faatonuga (faalogo ma le aoaoga
faaleaganuu);• tuu faatasi vaega o se tala malamalama i autu o tala faasolo (faalogo, tusitusi, ma le
faitau);
• faamaumauina o aga o le faitau tusi ao faitau leo tele malamalama i tusitusiga, agao le faitau tusi (faitau);
• faalogo ma faavasega ata malamalama i se faasologa (faalogo ma le gagana vaaia).
Iloiloga a Isi Tamaiti
E mafai ona fetufaai i latou o loo aoina le gagana i le sologa lelei o a latou taumafai i
le faaaogaina o iloiloga faatino nei.
35
• Faaaoga gagana e lua i ni upu o loo taumafai e faafetaui i ata maitauina o upu
(faitau ma le gagana vaaia);
• initaviu fefaasoaai o faamatalaga, fesili i ni mea e le o malamalama ai, fesili ia toefaia se faamatalaga, malie poo le le malie i se manatu (faalogo ma le tautala);
• iloiloina o tautalaga fefaasoaai o mafaufauga (faalogo, gagana vaaia, ma le tautala);
• galulue faatasi e faavasega se tala, faasologa o mataupu o se tala, toe faamatala,mulimuli i faatonuga, malie ma le le malie, fesili fia malamalama, fesili ia toe faia
se faamatalaga (faalogo, gagana vaaia, ma le tautala);
• faatulagaina o ni mea oi se lisi e tusa ma se tulaga faatonuina, o se faataitaiga,faatulaga mai i le sili ona taua, ma faasolo atu ai i le taua o le fefaasoaai o mafaufauga,
faaalia o uiga (faalogo ma le tautala).
Iloiloga a le Tamaitiiti
E mafai ona iloiloaina taitoatasi e i latou o loo aoina le gagana le sologa lelei o lo
latou taumafai i le faaaogaina o iloiloga faatino nei.
• Faaaogaina o se lisi e faailoa ai mea e lelei tele ai, mea e lelei ai i ni vaega, ma meae lei iloa ona fai e mafai ona lisiina tulaga taitasi i lalo ifo o ulutala nei (tusitusi);
• iloa ona mateina ni upu e le o mautinoa ma faasao ni sese i taimi o faitauga (faitau);
• tusitusiga o faamatalaga e uiga i tusitusiga faaalia o lagona ma uiga (tusitusi);• o se api o loo iai upu ua iloa sipela, faia o faamatalaga faigofie (tusitusi);
• faalogo poo le vaaia o se faaaliga sa latou faia fiafia i se faaaliga (faalogo, gagana
vaaia, ma le aoaoga faaleaganuu).
36
37
Vaega 2
O Alafua ma Sini o Galuega Fuafaatatau
Alafua Fuafaatatau
E tatau ona maua ni avanoa e i E tatau ona mafai e i latou o loo aoina le
latou o loo aoina le gagana e: gagana ona:
faaaoga ai le gagana Samoa i • maitau tagata, nofoaga, ma mea eseesegaluega eseese o aso taitasi • iloa tau le aofai, le ona/ana ni mea, le
lelei, ma se tulaga o se mea
• ofoina atu, talia, faapea le le taliaina omea
• talosaga i isi e faia se gaoioiga
fefaasoaai mafaufauga i ni mea • faia faailoga, tusia igoa o mea, ma lisisa faia, ni faamatalaga, ma ni • tusia ni feau pupuu
manatu totino • tusitusia ni faamatalaga
• faia ni tala faasolo pupuu
faaalia ai lona lava tagata • faailoa le eseesega o tiute ma galuega
fefaaaliai ai lagona ma uiga • faafiti i se mea
• faaalia o le fiafia faapea agaga faamalie
loto• faaalia o latou lagona
faatino ai amioga e talafeagai • faaaoga upu faaaloalo e feiloai atu ai i
ai ma tu ma aga faasamoa nisi, ae faaaoga le gagana o aso uma ia ilatou lava
• faia amioga e talafeagai ai i taimi o le
mea tatau ai e aofia ai, ma le faiga o lelotu
faatino ai ma fetufaai e uiga i le • malamalama ma faia ni lagona poo ni
gagana vaaia. gaoioiga e talafeagai ma le gagana vaaiafaapea le faatinoga o tala
• faaaoga le gagana vaaia e faaalia ai uiga
o loo i totonu o tala faasolo, mea taulimama faatinoga.
38
Faailoga Vaaia o le Tomai i le Gagana i Lenei VaegaFaalogo ma le Tautala
O ni faailoga vaaia ua ausia e i latou o loo aoina le gagana fuafaatatau o lenei vaega:
• e sao ona faailoa igoa o tagata, nofoaga ma isi mea ma e sao foi le faaaogaina o upu
faasino e pei o le lele, lale …;• o le faailoaina o e ona/ana mea e faaaoga sao ai soanauna e iai le “a” ma le “o”
(faataitaiga, lau ato, lou fale);
• e o faatasi le vaega autu ma le veape i ituaiga faaaupuga poo fuaiupu o loo taua ai leaofai o ni mea, uiga aloaia, ma tulaga o loo iai ni mea;
• o upu mo le faamatalaina o le tulaga o se mea ua mafai ona faaaogaina;
• o talosaga, ofo atu, talia ma le le talia o mea ua faia i upu, le leo, ma aga e talafeagaiai;
• o feau o loo malamalama i ai ma faia i faaupuga masani;
• o manaoga faapea lagona ua faia i faaupuga faigofie ma ua amata ona faalautelemafuaaga;
• o tiute faia ua faamatalaina lea faatatau i totonu o aiga.
Faitau ma le Tusitusi
O ni faailoga vaaia ua ausia e i latou o loo aoina le gagana fuafaatatau o lenei vaega:
• o le faamaumauina o faamatalaga ua talafeagai lea ma tulaga ua iai lo latou tomaima ua iai foi ni faamaumauga ua faia i ni auala ua tusia faaauivi poo se ata faataatia;
• o tala faasolo e lelei le faasologa, e atoatoa ma faaaogaina ai fuaiupu faigofie e ui o
loo faataitai ona faaaoga sooga o fuaiupu, e sao le faaaogaina o upu o le faasologao le taimi;
• o faaupuga faaaoga soo ua amata ona mautu le faaaogaina;
• o upu taua i faailoga, faaigoaina o mea, ma lisi ua malamalama i ai.
Gagana Vaaia
O ni faailoga vaaia ua ausia e i latou o loo aoina le gagana fuafaatatau o lenei vaega:• o ni faaaliga faia ua iloa ai le malamalama i le va o le faaaogaina o upu ma ata
faalemafaufau, o se faataitaiga, o taga e faia e fetaui ma le uiga o upu.
Aoaoga Faaleaganuu
O ni faailoga vaaia ua ausia e i latou o loo aoina le gagana fuafaatatau o lenei vaega:
• o upu faaaloalo faigofie ua iloa ona faaaoga i fesootaiga ma isi;• o tu faaaloalo i taimi o meaai ua faaalia;
• o se lotu ua faia e fetaui ma le autu;
• o le faafeiloaiga ma le taliina o malo e faaaoga ai upu faaaloalo ma mulimuli i tu emasani ai;
• o le faatinoina o siva e faaalia ai le malamalama i uiga o gaoioiga.
Fautuaga mo le AoaogaO le a le talafeagai uma galuega faatino nei mo i latou uma o loo aoina le gagana ilenei vaega. E tatau i faiaoga ona fetuunai galuega ina ia talafeagai.
39
Gagana TautalaFaalogo
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana ni
avanoa e:• maitaulia ai upu ua faatauaina pe a faalogoina i se kaseti poo se vitio;
• faalogologo ma faatinoina ni faatonuga pe lua pe tolu;
• faalogologo i ni talanoaga o maitaulia ai ni tagata ona faasino lea o tagata o lootaua ai;
• faalogologo i ni faamatalaga o ni gaoioiga poo ni vaaiga ona faaali mai lea e aunoa
ma le faaaogaina o ni upu (faatusa, faatulaga ni ata ao faalogologo i a latoufaamatalaga);
• faalogologo i le faaaogaina o numera i le faasologa o ni mea;
• faalogologo i aso o le vaiaso, masina, ma le aso o iai (faatusa, i le amataga o le aso).
Tautala
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana ni
avanoa e:• faamatala ai aiga ma uo (e uiga i o latou tausaga faapea ma faia o aofia ai);
• usu ai pese Samoa ma toe faamanatu solo;
• faia ai ni faamatalaga e uiga i mea e fiafia i ai ma mea e le fiafia i ai, ma fesili foifaapena ia latou uo;
• avatu faamatalaga faigofie e tali ai i fesili;
• faia ai ni fesili e uiga i le aiga, uo, ma nisi i upu ua masani ai;• talanoa ai i galuega e masani ai;
• faitau le aofai o tagata ma mea i le gagana Samoa;
• tau mai ai le taimi i itula ma afa itula;• faaali se mea i le vasega ma fai i ai se faamatalaga puupuu;
• faataitai ni talanoaga o loo tau mai ni lagona faaletino e pei o le fiaai poo le vevela;
• e auai i le faatinoga o ni tala e faaaogaina ai faaupuga e masani ai.
Gagana TusitusiFaitau
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana ni
avanoa e:
• maitauina ai upu mo lenei vaega pe a faitauina i ni tusitusiga ma tulaga eseese;• faitau i ni faamatalaga pupuu e uiga i ni mataupu masani;
• faitau i ni tala moni ua talafeagai ma lenei vaega ma sailia tali i ni fesili;
• fiafia ai e faitau i tusi ua tusia e tusitala Samoa;• faitau ai ma faatumu ni pepa o iai ni faamatalaga ia i latou ma o latou aiga.
Mo faiaoga o loo galulue ma le fanau laiti, e maua mai nisi faatuaga i le Reading in
Junior Classes (Ueligitone: Matagaluega o Aoga, 1985).
40
Tusitusi
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana ni
avanoa e:
• tusia ai fuainumera e sili atu i le selau;• tusia ai ni fesili mo ni faamatalaga e uiga i se aiga o se isi;
• tusia ni faamatalaga pupuu i le gagana Samoa mai i ni faaaliga, talanoa mai i ata
poo ni ata o ni tagata;• tusia ai ni faamatalaga pupuu o ni mea o loo i ata o tagata poo ni ata mai tusi;
• tusia ai ni tala pupuu;
• tusia ai ni tauloto mai ni solo faataitai e talafeagai;• tusia ai igoa o mea o loo i totonu o se ata;
• faia ai ni tusi valaaulia mo uo.
O faiaoga e galulue ma tamaiti i vasega laiti o le tulaga lua e ao ona tagai i le Dancing
With the Pen: The Learner as a Writer (Ueligitone: Matagaluega o Aoga, 1992).
Gagana Vaaia
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana ni
avanoa e:• matamata ma auai i ni faatinoga e faia ai ni taga ma laei faapitoa (faatusa, sasa);
• matamata i se siva faasamoa ma talanoa ma le au siva pe a uma e uiga i taga, upu,
laei;• matamata i faigalauga poo ni tautalaga faasamoa o loo i se vitio poo se ata vili;
• vaavaai ma talanoa i le uiga o le olaga faasamoa i Niu Sila — silasila i le Kirikiti:
Faasamoa i Niu Sila (Ueligitone: Matagaluega o Aoga, 1991) faapea ma le O le
Puiaiga o Motu i Niu Sila (Ueligitone: Matagaluega o Aoga, 1994) mo nisi
fesoasoani;
• vaavaai, talanoa ma faaaoga le gagana vaaia ia latou faaaliga e faia.
Fautuaga mo le Aoaoga o le Faasamoa
O e o loo aoina le gagana e mafai ona latou faatinoina aga ua talafeagai ma le faasamoaia latou fesootaiga ma isi i tulaga ua masani ai. E mafai ona latou faataitaiina ona
faaaoga le gagana i ala e tusa ai ma le faasamoa e ui e lei atoatoa lo latou
malamalamaaga i le aganuu faapea ma uiga o loo latou faataitaia.O le tomai i tu ma aga faasamoa ua faalagolago lea i tomai sa faavaeina i le Vaega
Muamua. Ao fesootai i latou o loo aoina le gagana ma isi o faaaogaina le gagana
Samoa, o le a iloa ai e i latou taga e tatau ona faia i taimi o loo fesootaiga eseese.O mataupu nei tau le faasamoa ua fautuaina mo lenei vaega:
• o tu ma aga faatatau i igoa;
• o e i totonu o le aiga faapea ma o latou tiute ma matafaioi eseese;• o aga ma taga e faaalia i talanoaga a i latou ua avea le gagana Samoa ma a latou
gagana muamua;
• uiga o mamanu o siapo o loo faaaogaina i isi laei e pei o ie lavalava (silasila i le tusina tusia e Caroline Lolegi Vercoe O Mamanu o le Siapo (Ueligitone: Matagaluega
o Aoga, 1996);
• taumafa masani ai e pei o le koko alaisa;
41
• o aga fai soo e pei o feiloaiga, talosaga i se mea, valaaulia, faiga o le lotu o meaai,
lotu afiafi;
• o taga ma laei o siva faigofie. Mo faiaoga o loo galulue i vasega laiti, silasila i leMusic Education Standard Two to Form Two: A Handbook for Teachers (Ueligitone:
Matagaluega o Aoga, 1992) ma le Music Education in Secondary Schools: A
Handbook for Teachers (Ueligitone: Matagaluega o Aoga, 1994) mo nisi fesoasoani.
Fautuaga mo ni Upu ma le Faaaogaina o UpuI lenei vaega o le a iai ni upu fou ma o le a iai foi ni faaaogaina fou o ni upu ma
faaupuga na faaaogaina e tamaiti i le vaega muamua.
• O se faataitaiga, o ni upu ua manaomia mo le faataunuuina o galuega o aso uma eaofia ai upu mo le faia o ni talosaga ma faatonuga:
tusi, faalogo, tautala, ai, inu, taumafai, pasi, ave, aumai, faafetai, lava, tuu.
• O ni upu e faamatala ai le taimi e mafai ona faalauteleina ia aofia ai upu e pei o le:ua toe.
• O ni upu e faaaoga pe a talanoa i nofoaga poo tulaga o mea e mafai ona faalautele
ina ia aofia ai le:tua, luma, i le va.
• O upu mo le vasega e mafai ona faaopoopo i ai le:
tuua, pea.
• O le faailoa atu o mea e manao ai, mea e fiafia i ai e mafai ona aofia ai le:mananao, talafeagai.
• O se fesoasoani i tamaiti ma tagata aoga i le faamatalaina o tagata ma mea e aofia
ai le:umi, puupuu, paie, vela, manaia, mataga, mafiafia, lelei, leaga, viole.
• O le faaaogaina o le kalena e mafai ona aofia ai le:
kalena, vaiaso, masina, aso, lona fa, lona ono, taeao, le aso nei, tala atu taeao,tala atu ananafi, afea, anafea, aoauli nei, taeao nei, pea uma, ao lei, toeitiiti, Aso
Sa, Aso Gafua, Aso Lua, Aso Lulu, Aso Tofi, Aso Faraile, Aso Toonai, Ianuari,
Fepuari, Mati, Aperila, Me, Iuni, Iulai, Aokuso, Setema, Oketopa, Novema,Tesema.
• O nisi ia o faataitaiga o le gagana e mafai ona faaaoga i lenei vaega:
Sa fai le fiafia i Mt Albert Grammar. Sa fai i le aso tolu o Mati. Sa matou o ai.Sa tu lima la matou aoga i le sasa. Sa malo le aoga mai Henderson.
• O a latou upu mo fesili ua iai nei:
o fea, afea, anafea, faapefea, o ai, o le a, o a, e fia, e toafia.
• O upu i totonu o va faaleaiga e iai:aiga, tama, tina, atalii, afafine, uso, tuagane, tuafafine, fanau, matua, matua,
tama, tei, taulealea, tamaloa, fafine, tamaitiiti, tagata matua, olomatua,
olomatutua, toeaina, toeaiina, ulugalii, ulumatua, uii, teine, ava, tane, toalua,alo, tuaa.
• O upu e fesootai ai fuaiupu e iai le:
ina ua, vagana, leaga, seiloga, ma, peitai, ona o, aua, ae, ao, sei.
42
• O soaveape e ono amata ona faaaoga i lenei vaega:
lemu, tele, faanoanoa, saosaoa, faapuaa, lelei, nei, paie, ita, sese, ma, faaeteete,
saua, pupula, seàseà.
• O upu e faamatala ai le tulaga o mea ma ni lagona:mafanafana, malulu, vevela, malu, fia ai, fia inu, fia moe.
• O upu e faaali ai ni mea o loo manao ai:
Aumai lou seevae.E leai sou seevae?
A uma toe aumai ia au.
Faamolemole, tatala le faamalama.
• O upu e faafiti ai:
E le o au.
Ou te le iloa.Ou te lei faia.
• O upu ma faaupuga e faailoa ai le fiafia e tamaiti:
Ou te fiafia lava i le netipolo.O le manaia ia o la matou taaloga.
E ese le manaia o le siva a la matou aoga.
Ua uma la i le siva a la matou aoga.Oka! Le manaia o le faausi.
• E mafai ona amata ona faaaoga upu faaaloalo i fesootaiga ma isi ae faaaoga upu o
aso uma mo i latou lava:
O ai lou suafa? O lou igoa o Sione.E te fia tausami pai?
Faafetai, fai mea tatau ai.Susu mai. Saunoa lemu, faamolemole.
O ou matua o Sina ma Toma.
O ona tuaa o Pai ma Lafai.O au o le tama a Pai.
O ia o le alo o Pai.
• O le gagana e faaaoga i le taimi o meaai e mafai ona aofia ai:
Malie pule le Tama, …Faafetai le Atua mo …
Malo lava le gasese.
Faafetai fai mea tatau ai.Ua e laulelei?
E aumai le apa?
E avatu le talo?
43
Fautuaga mo IloilogaO le a le talafeagai uma iloiloga nei ia i latou uma o loo aoina le gagana i lenei vaega.E ao i faiaoga ona faaaoga nao iloiloga ua talafeagai.
Iloiloga a le Faiaoga
E mafai ona iloiloina e le faiaoga le sologa lelei o le taumafai o e aoina le gagana i le
faaaogaina lea o iloiloga faatino e pei ona taua i lalo. O fuafaatatau o iloiloga o loo
tusia i puipui.• Faalogo i ni faamatalaga o tagata poo ni mea faapea nofoaga ma faavasega ia sao
faamatalaga poo le faaigoaina foi o se ata, iloa faamatalaga e faia (faalogo, tusitusi,
ma le gagana vaaia);• tusi pe faia ni faamatalaga pupuu o ni tagata poo mea ma nofoaga, le tele ma le
lautele o faamatalaga, le faigata o upu ma faaupuga, uiga aloaia o le gagana (tusitusi
ma le tautala);• faia o se galuega e pei o se ula, koko alaisa ma tusia le faiga, faalogo i faatonuga ma
le faaaogaina o tulaga aloaia e talafeagai ma le autu o se tusitusiga (faalogo, aoaoga
faaleaganuu, ma le tusitusi) — silasila i le tusi na tusia e Ester Temukisa LabanAlama Sui se Ula mo Tina (Ueligitone: Matagaluega o Aoga, 1994);
• faalogo i talanoaga e uiga i se aiga ma faamauina faamatalaga e pei o ai e i le aiga,
aofai, galuega, tausaga o mea e fiafia i ai, malamalama i autu o talanoaga, fefaasoaaio lagona ma uiga (faalogo ma le tautala);
• faataitai aga e faia i se fesootaiga e pei o le faafeiloaia o ni malo malamalama ma
tau atu autu o se mataupu (faalogo, tautala, ma le gagana vaaia);• talanoaga a le faiaoga ma e o loo aoina le gagana e uiga i tusi sa faitauina ma
tusitusiga faamatalaina o mea e fiafia i ai, faailoa atu manatu totino, ma le tulaga o
iai le malamalamaaga (tautala ma le faalogo);• faamaumauina o aga o le faitau tusi ao faitau leo tele, malamalama i tusitusiga, aga
o le faitau tusi (faitau);
• faaaogaina o se lisi e faailoa ai mea e lelei tele ai, mea e lelei ai i ni vaega, ma meae lei iloa ona fai e mafai ona lisiina tulaga taitasi i lalo ifo o ulutala nei (faalogo,
tautala, faitau, tusitusi, ma le aoaoga faaleaganuu).
Iloiloga a Isi Tamaiti
E mafai ona fetufaai i latou o loo aoina le gagana i le sologa agai i luma i le faaaogaina
o iloiloga faatino nei:• faia lea o ni initaviu e uiga i se mataupu e faaaoga ai le faiga o fesili ma tali sa
faataitaiina muamua (faalogo ma le tautala);
• iloiloaina lea o faatinoga ma tusitusiga e tamaiti poo tagata o le vasega (gaganavaaia, tautala, tusitusi, faitau, ma le aoaoga faaleaganuu);
• faatonuina lea o le faia o ni tala faatino pe tusa nao o le tasi le vaaiga (gagana vaaia,
tautala, aoaoga faaleaganuu, ma le faitau).
44
Iloiloga a le Tamaitiiti
E mafai ona iloiloaina taitoatasi e i latou o loo aoina le gagana le sologa lelei o lo
latou taumafai i le faaaogaina o iloiloga faatino nei:
• faaaogaina lea o se lisi e faamaumau ai mea ua mafai ona latou faia, ma mea e fiailoa ona fai (tusitusi);
• faamauina i se tusi mea ua latou aoina (tusitusi);
• faalogo i le puega o sa latou faaaliga (faalogo ma le aoaoga faaleaganuu);• faamauina lea o igoa o tusi Samoa ua latou faitauina ma ni o latou manatu pupuu i
ai (faitau, tusitusi, ma le aoaoga faaleaganuu).
45
46
Vaega 3
O Alafua ma Sini o Galuega Fuafaatatau
Alafua Fuafaatatau
E tatau ona maua ni avanoa e i E tatau ona mafai e i latou o loo aoina le
latou o loo aoina le gagana gagana ona:
avanoa e:
faaaoga ai le gagana Samoa i • amata ma faaauau pea se talanoaga
galuega eseese o aso taitasi • faaali manatu auiliili i se tulaga o se mea,
i se nofoaga, ma uiga lelei o se mea• saunia lelei ni talanoaga faigofie mo ni
faataitaiga faatulagaina
• fesiligia ni autu poo ni itu o le gagana
fefaasoaai ai mafaufauga i ni mea • fai atu ni faatonuga, faasinoala, ma
sa faia, ni faamatalaga, ma ni faasilasilaga
manatu totino • lipoti ni mea tutupu• tusia ni tala uumi
fefaaaliai ai lagona ma uiga • faaali lagona maofa pe faameo
• faaali le felefele o mea e manao ai, poomea e le manao ai
• faaali lagona loloto (ma ona
faamalamalamaga e faalautele ai)
faaalia ai lona lava tagata • faaali le faaaloalo ma le usiusitai
faatino ai amioga e talafeagai • faaaoga le anoanoai o upu faaaloalo o
ai ma tu ma aga faasamoa feofoofoaiga
• talafeagai le faalagilagiina o ni malo• taalo kirikiti ma auai i le lape ma isi
tulaga o loo faia i le taaloga
• faamatala le vaaiga faataatia o se nuu• sauni se taumafa faaleatunuu pei o le
palusami
faatino ai ma fetufaai e uiga i le • iloa le fesootaiga vavalalata o foliga o legagana vaaia. gagana vaaia i se nofoaga e faatino ai
mea faasamoa ma tu ma aganuu a Samoa.
47
Faailoga Vaaia o le Tomai i le Gagana i Lenei VaegaFaalogo ma le Tautala
O ni faailoga vaaia nei ua ausia e i latou o loo aoina le gagana fuafaatatau o lenei
vaega:
• o talatalanoaga faasamasamanoa e amataina, faaauauina ma faamutaina i lefaaaogaina lea o faaupuga masani ai;
• o faaupuga o loo iai se tulaga o se mea, nofoaga, ma le tulaga lelei, e faalauteleina;
• o fesootaiga pei ona masani ai — atonu e le atoatoa lelei ia le kalama ae le avea leama faalavelave i le malamalamaga i le uiga moni o le talanoaga;
• e faaaogaina sao upu faifesili faigofie pe a tuuina atu ni fesili;
• sauniga ma le taliina o valaaulia;• o le faalauteleina o lagona loloto e aofia ai faamatalaga faigofie;
• o le faaaloalo e faaalia lea i le faaaogaina o le gagana ma uiga faaalia e le leoa.
Faitau ma le Tusitusi
O ni faailoga vaaia nei ua ausia e i latou o loo aoina le gagana fuafaatatau o lenei
vaega:• ia manino lelei ia faatonuga i le fauina ma le faia o se mea, ma ia mulimuli ai i lea
fuafuaga (veape + autu);
• ia tali atu i faatonuga;• ia sao le faaupuina ma le faataunuuina o faasinoala poo faatonuga;
• ia faasolo lelei le lipoti o mea e tutupu ma tala tusia, e aofia ai le auiliiliina o
faamatalaga e lagolagoina, ma ia sologalelei — o le fatuina o fuaiupu e le taumateinale iai pea i le tulaga faigofie;
• o faamatalaga e uiga i le faiga o se mea o loo faamauina e mulimuli atu lea i ala ua
faataatiaina mo ia ituaiga tusitusiga;• o lipoti e mulimuli lava i faavae poo talitonuga mo le tulaga tau lipoti;
• o le faamatalaga o talatusia e aofia ai le auiliiliiga o se siosiomaga, fuafuaga faataatia,
amio, autu — o le fausia o ni fuaiupu e ono aofia ai ma ni faaupuga faigata mafaaaoga ai le tele ma le anoanoai o upu o le gagana;
• o le fausaga o fuaiupu faigofie e faamausaliina.
Gagana Vaaia
O ni faailoga vaaia ua ausia e i latou o loo aoina le gagana fuafaatatau lenei vaega:
• o le faamatalaina o le faataatiaga vaaia o se alalafaga ua aofia ai talitonuga ma lefaasamoa;
• ia faamatalaina le taua o le fuafuaina lelei, ma le foliga mai o ituaiga fale — e ui
lava o le siosiomaga o loo faia ai nei tulaga e faapitoa lava i le faasamoa, o neitomai e mafai ona faalauaiteleina atu i suesuega o foliga vaaia o isi foi siosiomaga,
e pei o le faataatiaga vaaia o se faatoaga, o se taulaga, o se fale faigaluega;
• ia faamalamalama vaega o faaupuga/faatinoga o le faasamoa e pei ona faaali mai efaatinoga pei o le kirikiti.
48
Aoaoga Faaleaganuu
O ni faailoga vaaia nei ua ausia e i latou o loo aoina le gagana fuafaatatau o lenei
vaega:
• upu talafeagai e faafeiloai ai tagata e tusa ai ma o latou tulaga faalupelupeina;• ia faafeiloai i le faaaloalo ma ia talileleia malo fegasoloai;
• o le faamatalaina o le aiga i le eseesega o le puiaiga, aiga atoa, aiga potopoto, aiga
tele, aiga tetele;• o le auai i se faatasiga e pei o le kirikiti, ina ia talafeagai tonu ma le matua pe a
faatusatusa atu i isi tagata o loo auai;
• o le faamatalaina o se alalafaga ina ia aofia ai ona vaega eseese, tulaga o ia vaegaeseese, ma a latou matafaioi — o le faamatalaga e faaaoga ai ni ituaiga fuaiupu fou
ina ia faaofi mai i totonu o le gagana faavae;
• ia mulimuli tonu i le faasologa o le gaseseina o se taumafa i le taimi e faatinoina ai.
Fautuaga mo le AoaogaE le pagamalie nei faatinoga faataitai mo vasega uma. E tatau i faiaoga ona faaaoga
na o faataitaiga e talafeagai.
Gagana TautalaFaalogo
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana niavanoa e:
• maitau ai upu fautuaina i le tele o ituaiga tulaga e faalogologo ai;
• faalogologo atu ai, ma faatinoina ai loa ni vaega se fa o faatonuga fai;• faalogologo i se fuaitau tusia ma tali fesili sao/sese mai lea tala tusia;
• faalogologo i a latou talanoaga sa pueina i se laau pueleo;
• faalogologo ai ma tusi i lalo se tusilima faalau;• faalogologo ai i se polokalame Samoa i le leitio;
• faalogologo i tagata e lelei le tautala faasamoa o felafolafoai;
• faalogologo i se tautalaga puupuu e uiga i se mea, ona toe sui lea o se auala e faaaliatu ai nei faamatalaga (fai ma faataitaiga, o se ata tusia).
Tautala
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana ni
avanoa e:
• auiliili ai le taliina o fesili;• tuuina atu ai se faamatalaga puupuu e uiga i se mataupu masani;
• mulimuli i se faataitaiga, fai se faasologa o fuaitau soofaatasi e uiga i se ata lolomi,
faafanua, lisi faasolo, ata fuafuaina;• galulue taitoalua pe sili atu foi, fefaasoaai faamatalaga ina ia maua ai se tali o se
fesili;
• tau ai le taimi o le uati;• faamatala ai le faasologa o ni mea sa tutupu;
• fatufatu ni fuaitau atoatoa mai i upu e amata ai fuaiupu, pe a faapea e iloa ia le
siosiomaga lagolago toe talafeagai;
49
• ia fai ni faatusatusaga o mea fai tino;
• auai i se talatalanoaga puupuu i luga o le telefoni;
• toe faamatala se tala;• fai atu ai ni faasinoala.
Gagana TusitusiFaitau
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana ni
avanoa e:
• faitau ai ni tala pupuu e saili ai ni tali o fesili;• faitau faamatalaga tusia i se siata;
• faitau faatonuga;
• faitau faavave se fuaitau mo se autu. O tusi ma mea faaaoga mo nei faatinoga etatau lava ona talafeagai lelei ma le malosi faalemafaufau o le vasega.
Tusitusi
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana niavanoa e:
• faaauau ai ma faauma ni faamatalaga pupuu o tagata latou te iloa;
• tusia ai ni tusilima faalau pupuu;• tusia ai ni tusi i uo;
• tusia ai ni talafatu;
• tusia ni faatonuga i le faiga o se mea;• tusia se lipoti;
• tusia se iloiloga puupuu o se tusi.
Gagana Vaaia
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana ni avanoa
e:• aoao faatasi ni faataitaiga o tala faatusa, atatusi, atapue, ma isi mea vaaia e fitoi
tonu ma Samoa faapea le mamalu lautele o Samoa i Niu Sila;
• faavasega ma tuu faaali ni galuega sa faaputuina i faatinoga o loo taua i luga;• faatalatalanoa pe faapefea ona ono faaaogaina nei galuega i faasalalauga faapisinisi
i nusipepa Samoa;
• gaosia pe saunia laei siva;• vaavaai ma maitaulia ituaiga fale eseese ma o latou aoga faapea o latou fausaga ma
vaega eseese.
Fautuaga mo le Aoaoga o le Faasamoa
E oo mai i le vaega lenei, ua tatau ona malamalama tama ma teine aoga i le va o auala
e faaaoga ai le gagana Samoa, ma le aganuu faasamoa. E le o se mea taumateina uamafaia ona latou faaaogaina faaupuga ma taga faatino ua talafeagai ma le aganuu i a
latou fesootaiga. O alo ma fanau Samoa e le masalomia lo latou masani lelei i lea itu
ma e latou te faatinoina lava. O i latou e le o ni Samoa, atonu e le o toa lelei i latou ile faaalia lea o aga faitino o le gagana i fafo o le potuaoga, vagana ua o i ni nofoaga o
Samoa latou te mautinoa e taliaina ai a latou taumafaiga.
50
O autu pei ona taua i lalo ua fautuaina mo le vaega lenei:
• o aso faapitoa e ao ona faamanatuina i totonu o puiaiga (faatusa, aso fanau);
• o upu faaaloalo (faatusa, i feiloaiga, afio mai, susu mai);• saunia o teuga mo faafiafiaga ma aso faamanatu (faatusa, o le vafealoaloai ma le
feagaiga);
• o se nuu Samoa.
Fautuaga mo ni Upu ma le Faaaogaina o Upu• O le gagana o loo manaomia e i latou o loo aoina le gagana, e faaali atu ai lagona
loloto ma ni auga e mafai ona faalauteleina ma e aofia ai:
ma, fiafia, ita, vaivai, alofa, aisea, mai, tiga, fiu, fiva, maalili, tale, fulu, tigale manava, fememeai, faamaimai, faalemanuia, faanoanoa.
O upu nei e mafai ona ono faaaogaina e pei o nisi o auala nei:
Ua faanoanoa lava Simi.Ua ou faanoanoa lava ua alu lou tina i Samoa.
Ua e vaivai lava. Aisea?
Faamolemole, tuu pea ia au.Ua ou ita leaga ua le malo la matou au.
E tiga lou manava.
Ua ta fiu.
• O nisi o upu e vave aoina e i latou o loo aoina le gagana, e mafai ona faaaogaina i
nisi o ituaiga fuaiupu o loo taua i lalo, e fausia faaupuga o talosaga po o le tuuina
atu o ni faatonuga:Faamolemole, aumai le masima.
Ave le masima ia Sina.
Faamolemole, sei tuu atu le ato ia Siaosi.Tu i luga. Nofo i lalo.
Tatala faamalama.
Tae le lapisi. Faavave.Tago e ave le ipu i tua.
Aua le pisa, ae faalogo mai.
Tusi i lalo mea nei.
O fuaiupu pei ona taua i luga e mafai ona faalauteleina e fai ma aotelega o faatonuga,
pei o faamatalaga o mea e fai ai taumafa. O le faataitaiga lea:
Kukaina o le Koko Alaisa
E manaomia le:
3 ipu alaisa1 apa peepee
3 sipuni koko lapopoa1⁄2 ipu sukaulo feoloolo ua 3⁄4 ona tumu i vai
O faatonuga:
1. Fufulu le alaisa ona tuu lea i totonu o le ulo vai.2. Tuu i luga o le ogaumu ma faapuna. A puna ki i lalo le ogaumu.
3. Tuu le koko i totonu o se iputi. Asu i ai sina vai puna mai le ulo ma palu loa.
51
4. Sasaa le koko i totonu o le ulo ma saeu.
5. Sasaa i ai le peepee. A puna, tape le ogaumu.
6. Faasuka loa ma saeu.
Ia vave ona aveese ma le ogaumu pea vela le niu nei tei ua pala. Manaia pea avei ai se laumoli e faamanogi ai ao lei asuina.
• O le isi auala e aoina ai e i latou o loo aoina le gagana ia nisi o upu pei o upu na latou
aoina i vasega muamua o loo i ituaiga fuaiupu o loo masani ona maua i totonu ofaasilasilaga e uiga i se mea, o se faataitaiga:
Tusi Valaaulia
Ou te fiafia lava e valaaulia oulua Sieni ma Malia Ulafala i lou aso fanau. O lea faia lea i le Aso Tofi, 19 o Aukuso i lo matou fale, 15 Tupu Street, i le lua i le
aoauli. Faafetai lava.
• Ina ia mafai ona tuuina atu ia ni faasinoga, e mafai ona amata aoaoina e i latou o looaoina le gagana upu nei:
soso, tua, luma, autafa, tafatafa, va, aega, faafeagai, faafesagai, i luga, i tua, i
lalo, taumatau, tauagavale, totonu, ogatotonu, tu totonu, liliu, taofi, agai, seia,oo, latalata, mamao, afe.
O le faataitaiga lea e ono faaaogaina ai ituaiga upu nei pei ona taua, i lenei vaega.
Atonu e faapea se talanoaga e fai ma faataitaiga:
O fea e iai le tou aoga?E i le auala o Howe Street.
I fea?
E i totonu o le taulaga. E latalata lava i Karangahape Road.E le mamao ma le fale o le Telecom.
E te alu agai i Karangahape Road, liliu i le itu agavale i le auala o Howe.Tusa e i le ogatotonu o le auala, i le itu agavale.
O lo matou fale e faafesagai ma le falesa.
E iai i tafatatafa le faleaoga.E te alu sao lava mai Karangahape Road i Great North Road.
E le mamao lava mai le faleoloa.
• E mafai ona aofia ai i le vaega lenei ia upu faaaloalo o feiloaiga e pei o le:
susu, susuga, afio, afioga, maliu, tofa.
E tatau ona amata aoao upu pei ona taua i luga pei o upu o feiloaiga nei:
Susu mai lau susuga.
Susu mai i totonu.O lou ava lea.
Malo lava le soifua i lau susuga.
Susu maia i le fale nei.O lou ava lea.
Maliu mai lau tofa.
Afio mai lau afioga.
52
Fautuaga mo IloilogaO nei iloiloga faatino e le faapea o le a aoga mo vasega uma. Faaaoga na o iloiloga etalafeagai.
Iloiloga a le Faiaoga
E mafai ona iloiloina e le faiaoga le sologa lelei o le taumafai o e o loo aoina legagana, i le faaaogaina lea o iloiloga faatino e pei ona taua i lalo. O fuafaatatau
iloiloina o loo tusia i puipui.
• Faavasega i ni vaega laiti le vasega ona faatalatalanoa lea faafono, faatusa, se galuegasailiili e faamatala ai mea e fiafia i ai, fiafiaga, manatu tupito, o le maualuga o le
malamalama i vaega faamauina o le gagana (faalogo, tautala, faitau, ma le tusitusi);
• silasila totoa i lipoti o le fanauiti o loo iai pea ni faafitauli i la latou faitautusi o lemalamalama lea i ituaiga tusitusiga o aga faafaitautusi ma auala e saili ai le
malamalama (faitau);
• galuega saili e faaaoga ai upu ina ia faatutumu ai avanoa o se tala tusia o lemalamalama lea i le gagana tusia (faitau ma le tusitusi);
• ia faatutumu se fua faataatia o faamatalaga o auiliiliga pe a uma ona faitau pe
faalogologo i le faalautelega o se vaega o le gagana faamauina ia malamalama imanatu autu faapea ma tusitusiga e faatutumu e ono fitoi tonu, ma fua faataatia o
faamatalaga (faalogo ma le faitau);
• ia avane ni faataitaiga o galuega, aemaise faatonuga tusitusia, faasinoga, mafaasilasilaga, ae le gata i lea, a o tala e tau uumi atu ia fetaui tonu ma talitonuga po
o tulafono mo ia ituaiga vaega o gagana faamauina, le lavelave faavaofefe o le
gagana (tusitusi);• faamauina o faataitaiga o matafaioi, faatusa, faafeiloaiina o malo fegasoloai,
fesilafaiga, ma tagata e eseese o latou tulaga faalupelupeina ia fitoi tonu le ituaigagagana ma taaga vaaia (tautala, gagana vaaia, ma le aoaoga faaleaganuu);
• faafetaui le gagana vaaia ma foliga mai o upu tusia, faia lea o sootaga i le va o upu
ma faailoga vaaia (faalogo, tusitusi, ma le gagana vaaia).
Iloiloga a Isi Tamaiti
E mafai ona fetufaai i latou o loo aoina le gagana i le sologa lelei o a latou taumafai i
le faaaogaina o iloiloga faatino nei:• faatulagaina faatinoga ina ia mafai e tama ma teine aoga ona faavasega ni mea i se
lisi e faavaeina i luga o ni talitonuga faatulagaina, talanoa faamalamalama se manatu
tupito, i le lagolagoina/le lagolagoina (faalogo ma le tautala);• tuufesili ma le taliina o fesili o se autu (faalogo ma le tautala);
• tuu atu se avanoa e faatino ai i vaega laiti se talatalanoaga (faalogo ma le tautala);
• iloiloga a tamaiti o a latou faatinoga faatusa, i ni talanoaga saili ma ni faataitaiga omatafaioi (tautala poo le tusitusi, ma le gagana vaaia);
• iloiloga a tamaiti lava latou, o vaega tusitusia o le gagana (tusitusi poo le tautala,
ma le faitau).
53
Iloiloga a le Tamaitiiti
E mafai ona iloiloaina taitoatasi e i latou o loo aoina le gagana le sologa lelei o lo
latou taumafai i le faaaogaina o iloiloga faatino nei:
• faia o ni talafaamatalaina i se faafanua e siaki ai le malamalama i se gagana faamauina(faitau ma le tusitusi).
O le tele lava o iloiloga e faatino a le tamaitiiti pei ona tusia i vaega muamua, e mafai
ona faaaogaina i le vaega lenei.
54
Vaega 4
O Alafua ma Sini o Galuega Fuafaatatau
Alafua Fuafaatatau
E tatau ona maua ni avanoa e i E tatau ona mafai e i latou o loo aoina le
latou o loo aoina le gagana e: gagana ona:
faaaoga ai le gagana Samoa i • auai i talanoaga i ni mataupu e le masanigaluega eseese o aso taitasi ai
• faaali feutagaiga o loo faamatala ai le faia
o ni mafaufauga poo ni tulaga (mafuaaga,aafiaga, pogai, ma tuutuugafai)
• faaaoga faaupuga e fai si faigata mo le
tauina o le taimi, faamatalaina o senofoaga, ma le fai soo o se mea
• faafesootai atu e uiga i fua eseese o mea
(faatusa, umi, mamafa, lautele)
fefaasoaai ai mafaufauga i ni mea • faia ni faatusatusaga
sa faia, ni faamatalaga, ma ni • fatufatu ni faamatalaga i se mafuaaga poo
manatu totino se uiga o se mea• tuuina atu ni faasinoga faalautele
• tusia ni tala faasolo uumi
fefaaaliai ai lagona ma uiga • faaali le loto malie, fefe, ma le popole• faaali manaoga ma fuafuaga
faaalia ai lona lava tagata • faaali se lagona totino ma lona pogai
• faaali fuafuaga o le lumanai
faatino ai amioga e talafeagai ai • auai i faatinoga o le aganuu i tulaga ema tu ma aga faasamoa talafeagai ma o latou tausaga (faatusa,
iloa ona nofo, gaoioi i le taimi o se ava)
• suesue i faiga o ituaiga mea taulimafaaleaganuu (faatusa, lalagaina o laulau
mea ai ma ili aupolapola)
• malamalama i le agaga ma atafaalemafaufau o loo aafia i upu o pese o
loo fatuina i upu masani
• faamatala le faasoasoaina o mea totino ale aiga
• auai i sauniuniga faasamoa o mea
taumafa
55
faatino ai ma fetufaai e uiga i le • fetufaai i uiga ma le autu o ata
gagana vaaia. faalemafaufau o loo faaaoga i tusi faasolo
poo se tala fatu tusia pe tuutaliga faapeale faaaogaina o le gagana vaaia i se
faatinoga e pei o le ava, faaulufalega, aso
fanau• faaali ni manatu e aafia ai uiga vaaia
faapea ma ni faaupuga pea faaaoga
komipiuta, vitio, mea faakoniseti, poo semea taulima.
Faailoga Vaaia o le Tomai i le Gagana i Lenei VaegaFaalogo ma le Tautala
O ni faailoga vaaia nei ua ausia e i latou o loo aoina le gagana fuafaatatau o leneivaega:
• talanoaga i se siosiomaga e le masani ai, e amataina ma faaauauina pea;
• faamatalaina o le faamalieina, fefe, popolega, e faia ma ia fitoi tonu lona tali atui ai;
• uiga malolosi e faamatalaina;
• taofi ma lagona e faamatalaina faatasi ma ni ona molimau e lagolago ai;• faamatalaina o le maliliega poo le leai foi o se maliliega faapea ma nisi taofi e
lagolagoina;
• faamoemoe ma fuafuaga mo le lumanai e faataatitia e aofia ai ma faamatalaga elagolagoina.
Faitau ma le Tusitusi
O ni faailoga vaaia ua ausia e i latou o loo aoina le gagana o fuafaatatau o lenei vaega:
• o tusitusiga faatusatusa e malamalama ma taulimaina faatasi ma se fesoasoani;
• o faamalamalamaga e tuuina atu e tusa ai ma le faaaogaina, pei o le fesili, e faapefeaona galueaina se mea? “Aisea,” e tupu ai se mea? — tulimataiga o le gaosiga/
fefulisaiga o le tofa;
• upu ia talafeagai ma le faamatalaina o le taimi (muamua, i lena lava itula, mulimuliane, …) ina ia sao lona faaaogaina;
• o le faia a le mafuaaga ma lona taunuuga, ia sao lona faailo mai — afai/loa i ai,
faapea foi, ona o lenei la faaletonu ua tulai mai …;• o faasinoala ua tuuina atu e aofia ai ni faamatalaga saili ma ni faamatalaga o teuteuga
(itulelei/itu e le lelei ai, faapogai o …);
• o galuega tusitusia e faaui atu i le vaega o fetuunaiga pei o le tusitusiga faataitai,iloiloina ma fetuunai manatu, toe tusia teuteuga;
• o tala tusia e atiae i luga o ni mataupu autu e masani ai — o ni vaega manaomia e
lelei maitauina, e ui o lea, o nisi e lei atoatoa ona atiae lelei.
56
Gagana Vaaia
O ni faailoga vaaia ua ausia e i latou o loo aoina le gagana fuafaatatau o lenei vaega:
• o ituaiga pese ma solo eseese e faalogologo ai, ma faatulaga ai e tusa ma lo latou
faamoemoe;• latou te mafaia ona faailoa mai uiga maitauina lautele o ituaiga eseese o pese ma
solo, faatusa, o lo latou faamaopoopoina, au faafofoga/maimoa, ma le faamoemoe
o viiga faalelotu, pese o se faaulufalega, o se pese aualofa, ma faatalatalanoa letufaaga maua mai i foliga vaaia o le gagana faamauina;
• o ata faalemafaufau i pese e faatalatalanoaina ma faamatalaina e aofia ai ma pine
faamau latou te lagolagoina;• ao maimoaina se faatinoga o se pese e mafai ona malamalama i le fesootaiga o upu
ma ata faalemafaufau o loo faaaogaina;
• o le taua o amioga ma tu i le taimi o le ava, e faamatalaina ma mulimuli ai i le iloafaatino po o le maitauina, faatusa, faatulagaina o nofoaga, tautuina o le ava, tualima
ma le alofilima, o le faasologa o saunoaga/fetalaiga o le aso, patiina o le ava, o le
tosoina faataamilo o le falaava, o le faasologa o le tufaina o le ava — o le faasoaava, o le iloa nofo o i latou e agaia le tanoaava, o taaga a le paluava, o le ta fau, o le
taiga o le sua, o le taliga o le sua (ava magalo) pe a uma ia ava oona;
• o ni faamatalaga faalauaitele e faaalia e uiga i le aganuu a Samoa e faavaeina i lugao talitonuga o loo tusia i luga.
Aoaoga Faaleaganuu
O ni faailoga vaaia ua ausia e i latou o loo aoina le gagana o fuafaatatau o lenei vaega:
• o amio e tatau ai ma le aganuu ao alo i se ala e tatau ona o gatasi ma le matutua o le
vasega ma a latou matafaioi — faatusa, o fea e nonofo ai, e faapefea ona saofai, o lea le taimi e tautala ai;
• o faiva faaleaganuu faapea ma ituaiga eseese o galuega o mea taulima e faatinoina,
e mulimuli tonu i faataitaiga faataatitia, ma e faaalia ai foi le tomai faatufuga e esemai ai lo nisi;
• o nisi o auala (metotia) o loo aafia i faiva faaleaganuu ma galuega taulima e
faamalamalama ma faataitai i nofoaga e talafeagai ai;• o le taua o ituaiga faiva faaleaganuu taatele ma mamanu e faamatalaina, faatusa,
siapo, taina o se malu/tatau;
• o auala faaleaganuu e fefaasoaai ai le tamaoaiga e faamatalaina, ma ia iai se faia maupufai o le vafealoaloai;
• o le faasologa e aafia i auala faaleaganuu mo le faavelaina o taumafa, e faamatalaina
ma mulimuli tonu ai, faatusa;• faiga o se suavai (umu), faamamaina o se meatuaolo (puaa) mo le umu, fofoe fai,
valu popo, talo, ulu.
Fautuaga mo le AoaogaE le pagamalie nei faatinoga faataitai mo vasega uma. E tatau i faiaoga ona faaaoga
na o faataitaiga e talafeagai.
57
Gagana TautalaFaalogo
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana ni
avanoa e:• faalogologo ai i se tala ma fai ai ni fesili faasino i lea tala;
• malamalama ma ia fitoi tonu le tali atu i se faatalauula mo se faamatalaga moni ma
ni uiga faaletagata faasino i le mataupu autu;• maitauina ma faaali ni lagona loloto o se failauga i lona fofoga lafolafo ma le faiga
o lona siuleo;
• faatulagaina o ni uiga e tutusa ai pe eseese ai foi ni failauga;• faalogologo ai i ni lauga faaleaganuu i taimi o fesagaiga taua faamatai.
Tautala
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana niavanoa e:
• tali ai fesili, mulimuli i se mea na tupu;
• faamatala se ata tusia e tau faamanino ai se autu faapitoa;• tulei saunoa le faasologa o ni mea na tutupu, faaaogaina o ni ata tusi i lo latou
faasologa lelei po o se ata komi;
• galulue ai i ni tamai vaevaega o le vasega e taumafai e foia ni faafitauli, e manaomiaai le tomaaga/faasinoga e faavaeina i ni mafuaaga;
• tuuina atu pe faaalia ni taofi i ni mataupu ma ni autu;
• faaaoga auala/tulafono o talanoaga (faatusa, suiga o se mataupu o loo talanoaina,tuuina atu o ni faamatalaga faaopoopo, ma valaaulia se tasi e saunoa/tulei/fetalai);
• tuuina atu ni vaega o faasinoala;
• faia o ni talosaga ma ni tauofoga;• talanoa i ni mea tutupu i le lumanai;
• auai ma faaalia ni manatu i se talanoaga;
• saunia se faaliliuina o se tautalaga ma le uiga moni o loo faatatau i ai;• faapupula se galuega fetuunai;
• fai ni faatusatusaga.
Gagana TusitusiFaitau
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana niavanoa e:
• faitau ai se tala tusia mai se autu masani ma ia filifilia ni manatu autu mai se lisi o
manatu fesuiai;• faavasega ni palakalafa i o latou faatulagaga sao;
• atiae le tomai i le faaaogaina o le lomifefiloi (e faaaoga ai le faasologa i le alafapeti
o le gagana Samoa) ma iloa ona faaaoga le faasinoupu;• ia taumate se mea o le a sosoo ona tupu, ona faitau lea ma saili pe moni;
• faitau faatopetope le gagana faamauina (faatusa, tala mai se tusi) mo upu autu;
• saili le tulaga i le faafanua o Samoa i Sisifo ma Amerika Samoa;• faitau mo se faamoemoe faapitoa (faatusa, pe a sailiili se autu faapitoa);
• faitau le leoa mo se taimi umi e aunoa ma se pisa pe faalavelave;
58
• faaauau ona faitau i taimi paganoa o tusitala Samoa, a ia faalautele le tele ma ia
aofia ai ituaiga tusitusiga eseese (faatusa, e le na o tala tusia, ae aofia ai ma solo, o
tala tusia moni, ma isi tala tusia ua faaliliu mai isi gagana).
Tusitusi
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana ni
avanoa e:• tusia ai se pepa faamanatu ia latou uo e uiga i ni autu faapitoa, faatusa, i totonu o se
posikata);
• tusia ni tali pupuu mo ni fesili e saili ai le malamalama;• tusi mo ni faamoemoe faapitoa (faatusa, ia faia se faatusatusaga, faamanino se
galuega fetuunai, pe finau ina ia puipuia se taofi faaali);
• tusi i lalo ni manatu mai se tautalaga;• fatu se pese;
• tusi faitio i se mea.
Mo ni ituaiga faataitaiga eseese o tusitusiga, silasila i le tusi na tusia e Feauai Burgess
Kirikiti: O le Taaloga mo Tagata Uma (Ueligitone: Matagaluega o Aoga, 1991). Na
tusia faatatau lea tusi i le vaega lenei, ma na fuafua tonu ia faapea o se sailiiliga a setamaitiiti e tusa ai ma lona auai i le tauvaga kirikiti a autalavou.
Gagana Vaaia
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana ni
avanoa e:
• faatusatusa ai ia feau faatino i taimi o fesagaiga faaleaganuu (faatusa, faavasegainao nofoa e nonofo ai i le taimi o le faaipoipoga faapea foi ma le faiga o se saofai a se
matai), pese ma tala tusia;
• sailiili ai ni eseesega o ituaiga auala e faatino atu ai se mea i taimi o fesagaigafaaleaganuu;
• maimoa ai se ata tifaga ona faatalatalanoa lea o foliga vaaia o teuga ma laei,
siosiomaga ma le faagaoioiina (aemaise lava ia le gagana faaalia e taaga o loo faia),talanoaga e fefaasoaai ai ni manatu, ma le manatu autu;
• faatalanoa le faasologa o vaega eseese o se ava o se feiloaiga/taumavaega;
• galue sailiili ai e sue ai ituaiga auala eseese o faatinoga.
Fautuaga mo le Aoaoga o le Faasamoa
I le vaega lenei, o i latou o loo aoina le gagana o le a maua so latou malamalamagaloloto pe a faatusatusaina le faasamoa ma vaega o le gagana Samoa ma isi aganuu ma
gagana ua latou masani ai. Mo tamaiti ua tau matutua, e faasolo ina faigofie ona
suesue i latou i vaega o le faasamoa e lei oo i ai lo latou iloa. E mafai ona aafia igaluega ni faatusatusaga o ni vaega o le faasamoa i Niu Sila ma Samoa.
O le mamalu lautele o Samoa i soo se pitonuu o lenei atunuu, e tatau ona aafia i
nisi o galuega tauleaoaoina, pe a talafeagai ai. O lenei avanoa, o le a maua ai e i latouo loo aoina le gagana se taimi e faalogologo ai i le faaaogaina o le gagana Samoa e i
latou o la latou gagana muamua lea.
O mataupu autu o loo taua i lalo ua fautuaina mo le vaega lenei:
59
• o aganuu e o faatasi ma aso faapitoa/aso faamanatu, faatusa, faaipoipoga, maliu,
faiga o se saofai a se matai;
• mafutaga a aiga;• uiga maitauina o fatugapese faasamoa;
• amata faamasani ma faailoa nisi o vaega maitauina o lauga aloaia;
• auala e aafia ai i faiva eseese ma galuega taulima, aemaise galuega o loo faatinoinae le mamalu lautele o Samoa i totonu o Niu Sila nei.
Fautuaga mo ni Upu ma le Faaaogaina o Upu• O upu soofuaiupu ua ono mafai nei e le fanauiti, tama ma teine aoga ona faaaogaina,
e mafai nei ona faalautele ma aofia ai loa nisi o upu tatou te faaaogaina e faailoa aile vafealoaloai, faatusa, mafuaaga ma lona taunuuga:
o le mafuaaga, o le ala lea, o le pogai, ona tupu ai lea, ona o le, ua alai, o le mea
lea, mulimuli ane, o le iuga, aua, ona ua, talu ai, leaga, ina ia, o lea la;
e aofia ai:
ma, ma le isi, i le ma lea, foi, atoa ma, e pei foi;
fesuiaiga:poo, a tuu i se isi itu, i se isi itu, a le o lea;
faatulagaina o taimi:
muamua, lona lua, mulimuli, i le taimi muamua, ina ua uma, ao;
pogai, ala:o le mea lea, o le ala lea, e pei ona ou fai atu, e pei ona taua muamua, o le, aua;
faamalamalamaga:
o se faataitaiga, e pei o, silasila foi;
fefaatusatusaaiga ma eseesega:
ao, faatusatusa, tutusa, eseese, ese, e pei o, peitai, ui o lea, e ui ina, tasi le mea, ae
ui i lea, e faapea foi, e sili atu, e feoloolo, e tele, e mamafa, e manaia atu.
Pe faapefea ona ono faaaogaina lenei gagana i le vaega lenei, e aofia i faataitaiga
nei:
Na uma le vasega ina ua afa le sefulu.Ua toulu lau o laau aua o le a sau le tau malulu.
E le aumaia i tua le ofu vagana ua uma ona totogi.
E malulu Niu Sila, ae vevela Samoa.E mai a Sela peitai na sau lava i le aoga.
E a pea faatali sei ta le logo ona e ai lea?
• O le lotomalie e ono mafai ona faamanino i lenei vaega i upu pei o:malie, faafetai, manaia, lelei, lava lena, faamalieina.
• O le fefe ma le loto popole e ono mafai ona faamanino i lenei vaega i upu pei o:
fefe, popole, matau, atu galu, polepolevale, faapopole.
• O manaoga ma faanaunauga e ono mafai ona faamanino i lenei vaega i upu pei o:manatu, manao, fuafuaga, tini, taunuuga.
60
• I le vaega lenei, e ao ona atinaeina ia upu faapitoa e fitoi tonu ma fesagaiga faapitoa
faaleaganuu. Fai ma faataitaiga, afai na latou aoina i ni vasega muamua atu ia ni
upu faatatau i le Aso Sa Paepae (e pei o le, matua, tauloto, tatalo, tala, pese, ofupaepae, toonai, ofu toonai) nei la ua mafai ona latou amata aoina nisi o upu e faatatau
tonu i le ava o le fesilafaiga, e pei o:
paluava, sufiava, tufaava, tautuava, agaiava, folafola ava, lauga a le malaga,lauga a le nuu, ituaiga ava, latasi, ava tugase, lupesina, uga o le iasa, fetaiai ma
uso, matai, alii, tulafale, failauga, usu a matai, malaga, usu faatali, faatau a le
malaga, taupou, tanoa, ava, vai, fau, teine palu ava, toso le fala ava, ipu, laugausu, lauga tali, alofi lima, tualima.
I le auala lava lenei e tasi, o le fanauiti, tama ma teine aoga e tatau ona faaauau pea
lava ona atiae ia upu faapitoa mo ituaiga faiva eseese faatusiata, ma galuega taulima,
faatusa, mea lalaga:laufala, laupaogo, lauie, lalaga, faamanifinifi, lauitiiti.
Fautuaga mo IloilogaO iloiloga faatino uma nei e le talafeagai mo vasega taitasi uma o iai. E tatau lava ifaiaoga ona faaaoga na o ni vaega e talafeagai tonu mo le vasega.
Iloiloga a le Faiaoga
E mafai ona iloiloina e le faiaoga le sologa lelei o le taumafai o e o loo aoina le
gagana i le faaaogaina lea o iloiloga faatino e pei ona taua i lalo. O fuafaatatau
iloiloina o loo tusia i puipui.• Tuuina atu se tusitusiga faaauivi o auivi tusia o aiaiga, faailoa mai ai le vafealoaloai
(faitau ma le tusitusi);
• faatumuina o se lisi faatulagaina o faamatalaga tusia, lisi faasolo, faafanua o manatu,e faaali mai ai ni faamatalaga autu ma faailoa mai ai le vafealoaloai i lo latou va
(faitau ma le faalogo);
• tuuina atu o ni faataitai faatino o galuega fetuunai, faia ni faatusatusaga, tuuina atuni faamalamalamaga, faalauteleina ni faasinoala, po o le ofoina atu o se lipoti
talitonuga faavae o tusitusiga ma tautalaga, faamatalaina o ni vafealoaloai e talafeagai
lelei, le lautele, felefele ma le faigata o ituaiga fuaiupu eseese (tautala ma le tusitusi);• faalogologo i pese ma faamatala le uiga taatele o ni faataitaiga ata faalemafaufau
faigofie, ia malamalama i ni gagana valiata faigofie i pese (faalogo, tautala, ma le
tusitusi);• fefaatusatusaaiga o ituaiga pese eseese tau mai ai ia faamoemoe, faailoa ai le au
faafofoga, tuuina mai se auivi faataatia e faigofie, ia iloa ni uiga maitauina o se
talanoaga (faalogologo, faitau, tautala, ma le tusitusi);• maimoaina o se fesagaiga i se ava o le feiloaiga, faatumuina o se lisi faatulagaina o
faamatalaga tusia po o se faavasegaga o matafaioi e aafia ai ma le faavasegaina o
nofoaga (gagana vaaaia ma le faalogo);• o le tusia o se lisi o faailoga faatino e faaaogaina i le taimi o le ava o le fesilafaiga,
e faamanino ai vaega eseese ma o latou uiga (gagana vaaia, tautala ma le
malamalamaga faaleaganuu);• talanoaga faafinauga faaalia o se taofi e aofia ai mafuaaga lagolago, toe tomanatu
(faalogo ma le tautala);
61
• lagaga faataitai i ituaiga faiva faatusiata ma galuega taulima (aoaoga faaleaganuu);
• vaevaega o le vasega i ni vaega laiti e faatalatalanoa ai le foiaina o ni faafitauli, le
silafia o auala aloaia lelei i le taimi o fesagaiga, e pei o le tuuina atu o se avanoa ele tasi mo le tasi e fefaasoaai ai i manatu, tuutuu atu i le loloto le talanoaga, suiga o
le autu (faalogo ma le tautala);
• o ni sailiiliga faatino, o ni matafaioi o galuega fai (tautala, tusitusi, gagana vaaia,ma le aoaoga faaleaganuu).
Iloiloga a Isi Tamaiti
E mafai ona fetufaai i latou o loo aoina le gagana i le sologa lelei o o latou taumafai ile faaaogaina o iloiloga faatino nei:
• faamaopoopoina o se lisi o sailiiliga auiliili a tagata o le vasega, faaali le mataala i
mea e manaomia i le faitau tusi, ma faavae o itu tau tusitusiga (faitau ma le tusitusi);• taitaiina o ni talanoaga, ma o i latou e auai e saili ma tuuina atu ni faamatalaga i ni
mataupu autu (faalogo ma le tautala);
• faaaogaina o faatinoga a vaega laiti i se tulaga o loo foia ai ni faafitauli saunia o nifautuaga ma ni faamalamalamaga (faalogo ma le tautala poo le tusitusi);
• faaaogaina o ni sailiiliga a se toalua (faitau ma le tusitusi poo le tautala);
• galulue faatasi e faatulagaina ni galuega faatino faatusa, e maua ai e se tamaitiiti leafa o faamatalaga e aoao atu ai i le tasi ona suesueina lea i le faaiuga ma o o latou
togi e maua, e faitauina lea o se togi a se “vaega” (faalogo ma le tautala).
Iloiloga a le Tamaitiiti
E mafai ona iloiloina taitoatasi e i latou o loo aoina le gagana le sologa lelei o lo latou
taumafai i le faaaogaina o iloiloga faatino nei:• tausi lelei o se lisi o sailiiliga ma le tomai i suesuega (tusitusi);
• tausi lelei se faamaumauga mo se kuata se tasi, e fefaatusatusaai ai mea sa latou
mafai ona faia i le taimi ua mavae, ma ni mea ua latou mafai ona faia i le taimi nei(tusitusi);
• tausi lelei o se faamaumauga tusia o tusi faitauina e faamau ai ituaiga tusi faitau ua
maea faitauina, ma faaupu le pogai e ala ai le manaomia o le tasi ituaiga tusitusigana i lo le isi, faatusa, e sili ona fiafia i solo na i lo talafatu (faitau ma le tusitusi);
• faia o ni tala faafanua, e siaki ma saili ai lo latou lava malamalamaaga i fuafuaga
faataatitia o le tala (faitau ma le tusitusi).
62
Vaega 5
O Alafua ma Sini o Galuega Fuafaatatau
Alafua Fuafaatatau
E tatau ona maua ni avanoa e i E tatau ona mafai e i latou o loo aoina le
latou o loo aoina le gagana e: gagana ona:
faaaoga ai le gagana Samoa i • faamatala se mafuaagagaluega eseese o aso taitasi • malamalama i le fesootaiga o le taimi ma
le vaega o loo tupu ai
• tuuina atu pe ofoina atu se fesoasoani• fautuaina se tulaga e ao ona faia
• seu se faamatalaga i auala e le
faamanualia ai se finagalo• saili se faatagaga
fefaasoaai ai mafaufauga i ni mea • avatu ni faatonuga mo le faia o se mea
sa faia, ni faamatalaga, ma ni • faaali nisi manatu e talafeagai i semanatu totino mataupu
• finau atu i sona manatu i se mataupu
• fesili, faaalia, ma tali atu i manatu faaaliao isi
fefaaaliai ai lagona ma uiga • iloa ona faaali ni manatu i mea e ono
mafai ma mea e mafai• faaalia manaoga, mafuaaga ma auala e
faapogai ai
• faamalo, faafetai, ma faamaulalo• faavasega se tusitusiga
faaalia ai lona lava tagata • faaalia ona faamoemoega
faatino ai amioga e talafeagai ai • auai i faatinoga taua a se aiga (faatusa,
ma tu ma aga faasamoa samiga sili)• ava ma faaaloalo i matai
• talanoa i faavae o se nuu
• iloa tulaga o pese eseese e pei o lemafuaaga, le faavasegaina, gagana
faatino ai ma fetufaai e uiga i le • faaali manatu i le taua ma le malosiaga o
gagana vaaia. le faaaogaina faatasi o upu ma atafaalemafaufau i taimi o lauga ma isi
faatinoga.
63
Faailoga Vaaia o le Tomai i le Gagana i Lenei VaegaFaalogo ma le Tautala
O ni faailoga vaaia nei ua ausia e i latou o loo aoina le gagana fuafaatatau o lenei
vaega:
• ia faamalamalama lelei le mafuaaga ua pogai ai ona tupu/faatino se mea;• ia mafai ona ofo ni fesoasoani ina ia talafeagai tonu mo lea faamoemoe ma maua
ma ni o latou tali;
• faaalia i ni mafutaga toagaogao o loo faatinoina ai tu ma aganuu faaaloalo faasamoa,lagona tetee i ni talanoaga i ni faaupuga faaaloalo;
• faatalanoa ia ni faaiuga ua mafuli uma i ai se vaega, o loo faatino ai tu, aganuu ma
gagana faaaloalo faigofie/tau amata;• ia faigofie ona iloa le fesuiaiga o mataupu o loo talanoaina, ma faaali i ai ni manatu;
• lauga/tautalaga faamalo, faafetai, faamaulalo/faatoese, faaaoga auala tatau ma le
agavaa i le saunia o se lauga faasamoa, ia mafai foi ona faaaoga alagaupu faigofie efaaali ai manatu;
• faaali/faamatala le mafuaaga o lagona.
Faitau ma le Tusitusi
O ni faailoga vaaia ua ausia e i latou o loo aoina le gagana fuafaatatau o lenei vaega:
• faavasega lelei manatu/fautuaga i lona faatulagaina e tatau ona iai;• faamalamalama lelei le uiga o lagona ua feteenai ma avea ma faafitauli, ma le
mafuaaga ua filifili ai le isi mai le isi;
• faaiuga i tusitusiga a le tusitala;• faaali ma fuafua lelei lagona;
• faaaoga tusitusiga e faamautu ai galuega manaomia;
• maua manatu autu o se tusi, ma talanoa agai i ni ona aoaoga;• mafai ona faavasega le eseesega o manatu/talamoni ma tala faatupu, ia iloa le
mafuaaga ma vaega o loo lagolagoina, poo pine faamau o le tala;
• faavasega manatu i talanoaga ma fetuunai i vaega o loo lagolagoina malosi ma le lelagolagoina.
Gagana Vaaia
O ni faailoga vaaia ua ausia e i latou o loo aoina le gagana fuafaatatau o lenei vaega:
• fai se faaiuga i le gagana ma le tala ua faatinoina ai i auala eseese;
• faaaoga ia faaiuga ua filifilia e faatino/faaali ai manatu ua faaaoga e faatino aisauniuniga.
Aoaoga Faaleaganuu
O ni faailoga vaaia ua ausia e i latou o loo aoina le gagana fuafaatatau o lenei vaega:
• faaali le tomai faapitoa i tiute ua tofia ai, e faaali ai uiga ma taga e iloa ai ua
malamalama ma talia atoatoa lona tauaveina o lea tiute;• o le faamatalaina o le faavae o se nuu e aofia ai e o loo i le nuu ma o latou faia
faapea tiute;
• o vaega o pese eseese ua sailia ma faamaonia ma faamatalaina i ni ata tusia.
64
Fautuaga mo le AoaogaO fautuaga ua tuufaatasia mo le vaega lenei, o le a le talafeagai uma lea mo i latou oloo aoina le gagana i lenei vaega. Afai o loo iai nisi o vasega laiti ua lelei le latou
tautala ma le faalogo e pei o le tomai i lenei vaega, ua tatau la ona fetuunai galuega
ina ia talafeagai ma i latou. E iai nisi o galuega faatino o vaega ua tuanai e fetaui moi latou laiti ua ausia lenei vaega i le tautala ma le faalogo.
Gagana TautalaFaalogo
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana ni
avanoa e:
• faalogo ai i se polokalame mai le leitio, ona toe faavasega lea e ia lenei polokalamei ona manatu;
• faalogo ai i nisi manatu ma taofi e uiga i se mataupu;
• faalogo ai i se finauga;• faatino ai se suesuega/sailiga;
• ta aofai/tuufaatasi ai ni tusitusiga o lauga;
• avea ai o se tasi o tagata matamata/au maimoa/au faafofoga i le tala — silasila i letusi na tusia e Ester Temukisa Laban Alama O le Fagogo ia Sina ma Tuna
(Ueligitone: Matagaluega o Aoga, 1995).
Tautala
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana ni
avanoa e:• fai ai sana tautalaga/lauga puupuu e faaali ai ni ona lagona i le ta-aofaiina o manatu
aoao o le tauvaga;
• galulue ai ma nisi e foia ai faafitauli i le faavasegaina o tulaga/vaega o se tala po ose tauvaga;
• faaali ai manatu i mataupu faalauaitele poo vaega ua faatulagaina;
• faaali ai le tomai faapitoa i le lafolafo i auala e faatoatoa ai le aofia i taimi uatoatuga ai se mataupu, o le a avea lea auala e pagamalie ai lo latou le fiafia ua
faaalia;
• faaalia ai se manatu i le failauga poo se tasi o loo autu i ai le faamoemoe;• fai ai se suesuega o sana uo, poo se isi o loo asiasi mai i le potu aoga, faatusa, se
tusitala Samoa, taulealea poo se tamaitai autu i ai se ata tifaga;
• faatino ai se lauga faafetai/faamalo.
Gagana TusitusiFaitau
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana niavanoa e:
• faitau ai se vaega o le tala;
• faaali ai se lagona i le manatu o le tusitala;• saili le agaga o loo i se tusitusiga mai le nusipepa (faatusa, nusipepa Samoa i Niu
Sila);
• faitau ai se tala puupuu, ma fai i ai ni ona manatu;
65
• saili/suesue ai i puna poo alagaoa e maua mai ai ni faamatalaga maoti;
• suesue ai i le gagana faamatai/failauga, o loo faaaogaina ma faamaumauina i tusi.
Tusitusi
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana ni
avanoa e:
• tusi ai se tala puupuu, poo se vaega o le tala;• tusia ai se tusilima faalau mai se tusi e lei faitau muamua i ai (faatusa, sui faaupuga
o se tala o le a latou faatinoina);
• fai ai se tusi tetee (o manatu e faalagolago i se tauvaga faaitulua ma faalogologo iai) e aafia ai ma se faamaoniga e faatino ai lana faaiuga;
• tusitusi ai lagona/manatu;
• tusi ai se lauga;• tusi ai sana faaiuga i se tusitusiga na faitau i ai mo le nusipepa a le aoga poo o le
nusipepa mo tagata Samoa;
• tusi ai se tala mo le leitio o le a faatalanoaina i le ea;• tusi ai i se tasi i le gagana Samoa mo ni vaega poo faamatalaga o loo fia manaomia.
Gagana Vaaia
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana ni
avanoa e:
• fesoasoani ai i le faatinoga/faavasegaina/faatulagaina o se tala;• faatino ai se galuega/tiute taua i le taimi o le mafutaga a se aiga, o le a mafai ai ona
fuafuaina le loloto o le silafia ua faatinoina;
• fai ai se suesuega i se pese, lauga, poo se galuega foi fia faatinoina;• faatusatusa ai auala e faaaoga ai mea taulima e fai ai aoaoga (ata faatifaga, faakoniseti,
poo ata malamalama).
Fautuaga mo le Aoaoina o le Faasamoa
O le vaega lenei o le soifuaga o le fanau ma e o loo aafia i lenei vaega, ua tatau ona
faigofie ona malamalama i le faasamoa, ona o loo faatinoina i tu ma aganuu faasamoa.Ua tatau foi ona iloa le eseesega o manatu/lagona o loo tusia i tusi (faataitaiga: tusi
pese, tauloto ma tala ua tuufaatasia e tusitala Samoa, nusipepa Samoa, polokalame i
leitio ma le televise). O nisi nei o mea faatino e tatau ona faaaogaina mo le vaegalenei o loo iai ni tusitala se lua: Tala Tusia 1 ma le 2 (Ueligitone: Matagaluega o
Aoga, 1994). O nei tusitusiga a le au tusitala Samoa, na muai faasalalauina i le
gagana Peretania i le School Journal.
O le vaega foi lenei ua tatau ai ona matuai faamalosia le fanau ma i latou o loo
aoina le gagana, ina ia faalauteleina le iloa i le eseese o ituaiga gagana o loo faaaogaina
i soo se potopotoga faasamoa, sosaiete aemaise potopotoga faaleaganuu.O nisi nei o mataupu aoaoina mo le vaega lenei:
• koniseti, faleaitu, tala fatu, tala faalelotu;
• samiga sili;• tusigaigoa;
• o le vafeagai ai o le aiga ma le lautele o le nuu/atunuu.
E lelei ona toe faamanatu nisi o autu ua uma ona aoaoina i vaega ua mavae, e fesoasoani
ai ia i latou o loo aoina le gagana ina ia tuutuu i le loloto a latou suesuega.
66
Fautuaga mo ni Upu ma le Faaaogaina o Upu• Ina ia finau mo se taofi faaalia, o i latou o loo aoina le gagana e tatau ona iloa upu
nei:
manatu, taofi, masalo, ailoga, iloa, aemaise, seiloga, sei, vagana, faatauvaa, vaivai,
faapea, piitia, lagolago, auai, itu, moni, sao, faaalia, atoatoa, finagalo, malie,faamalie, tolopo, aulia, talitonu, lagona, faataitaiga, mataupu, mautinoa.
O faataitaiga, pe faapefea e nei upu ona ono faaaogaina i le vaega lenei, e aofia ai
faaupuga nei:O lou manatu faatauvaa e faapea …
O le a lou taofi?
Ou te lagolagoina le taofi o Pai.Ou te piitia le manatu o le sui lea ona o lenei le itu: …
E moni lava le taofi ua faaalia ae masalo e le o atoatoa i ai finagalo.
Ou te le auai i le finagalo ua faaalia.E le au ai lou manatu i lena itu.
Faafetai lava mo taofi ua faaalia ae o lou manatu …
Ou te talitonu o le manatu autu o le tusi lea e faapea …E ese mai lea i ni tusitusiga o i le tusi lena. O se faataitaiga …
Se faamolemole lava o si ou manatu lea e tau fai atu.
O le a sou lagona i le mataupu?Afai e le maua se tonu nei e mafai ona tolopo i le vaiaso lea.
• O upu o loo taua i lalo o ni upu e faamanino ai ni masalosaloga ma ni mea e faaono
tutupu mai:Masalo o le timu ua le sau ai.
Atonu ua le sau ona o le timu.
E mafai lava ona vili i ai pe sau.E mautinoa lava e sau le pasi i le afa o le fa.
E mafai e le masini lena ona toso le taavale.
• O ni fuafuaga ma ni manaoga e mafai ona ono faapupulaina i le faaaogaina o fuaitaufaapenei:
Ou te manao lava ia iu lelei lau aoga.
Ou te fia alu vave leaga e fai a matou aoga pese.Ou te talotalo lava ia mafai ona ou alu i le iunivesite ina ia fesoasoani ai i ou
matua.
Talosia ia pasi lau suega aua sa fai mai lou tama e fai lana meaalofa ia te au.
• Faalaeiau, faafetai, faanoi, faamaulalo, e mafai ona faamatalaina i le faaaogaina o
fuaitau pei o:
Faamalo lava le taumafai.Malo faamalosi.
Malo tauivi.
E mafai ona faaaogaina nei faaupuga i le gagana tai talafeagai ma le vaega lenei i
lona faigata:Ou te momoli atu lau faafetai tele e tusa ai ma la tatou mafutaga. Faafetai le
alofa, faafetai le agalelei. Ia alofa lava le Atua ma toe faatutumu mea ua maumau
ona o matou.
67
• I le vaega lenei o i latou o loo aoina le gagana, mo ni faaupuga e faalalolalo ai pe
faatoese ai, aoao fuaitau nei:
E faamalie atu ona ua ou tuai mai.Malie na ou le oo mai ananafi leaga (e lana) sa ou mai.
Malie lou loto ua ou le lava atu.
Ua ou le oo mai ona sa ou faamaimai.Malie ua leai se taimi e fai ai lau mea aoga leaga (e lana) sa fai lo matou
faalavelave.
Faamalie atu ona o se sese foi o lenei itu. Faamolemole, faamagalo mai.
Ma ia taliaina le faatoesega (faamaulaloga), i le fai atu faapenei:E le afaina.
• I le vaega lenei, o i latou o loo aoina le gagana, e tatau ona ono mafai le tusia o ni
faamatalaga e uiga i o latou aiga i le maualuga o le faigata e pei o faaupuga nei:O lo matou aiga e iai o matou matua, o ou uso ma ou tuagane. O nisi vaitaimi e
iai foi le tina o lou tina, tuagane, ma uso o lou tina, ma fanau a uso o lou tama.
Matou te nonofo i Grey Lynn. O le toatele o lo matou aiga potopoto e nonofo iAukilani i Saute. O le matai taua poo le sao o lo matou aiga potopoto e alaala i
Samoa, ae sau i Niu Sila pe a fai faalavelave pei o maliu ma faaipoipoga. O ia e
ulu i le aiga atoa. E faalogologo foi le aiga i lona leo. O ia e vaaia le aiga ma alui fono a matai i lo matou nuu. A fai faalavelave, o taulelea e faia umu, ma
tamomoe solo e felauai paelo, ma mea faapena. E nonofo lava latou i tua i le
umukuka, ma faalogologo poo le a se feau e manao mai ai luma …
• I le vaega lenei, o i latou o loo aoina le gagana e mafai ona tusia ni iloiloga o pese
e tai foliga i le faigata lenei:
O le Tatau
O le fuaiupu muamua tusa o le amataga lea o le tala i le aumaia o le tatau i
Samoa e teine na feausi mai Fiti. O le fuaiupu lona lua o le faamatalaga lea o le
pogai poo le ala ua tata ai tane, ae le o fafine. O le fuaiupu lona tolu o loofaamatala mai le taimi o loo taina ai le tatau. O le fuaiupu mulimuli o loo tau
mai ai le tautaua o Samoa ona o le tatau. O loo tau mai ai foi nisi o mamanu o le
tatau. E taua fuaiupu uma nei ona o le agaga o le pese o se faamatalaga o setulaga o iai nei le aganuu a Samoa. A faapea e aveese se fuaiupu, o lona uiga o
le a le atoatoa le agaga o le pese …
• O ni manatunatuga patino e faaosofia, e mafai ona ono faamaninoina i le vaegalenei, e pei o faataitaiga nei:
O lou faamoemoe a uma au aoga ona saili lea o sau galuega.
O lou faamoemoe a uma lau aoga ou te fia alu i Europa.Ou te talotalo lava ia maua sou avanoa ou te alu ai i Amerika i Saute.
• Ia filifili ni alagaupu e mafai ona ono faalogologo ai i latou o loo aoina le gagana o
loo taua mai i ni pese ma ni tautalaga/lauga a le mamalu lautele o le atunuu, faatusa,
o le lotu. Ia faamasani i alagaupu i latou o loo aoina le gagana, ina ia fitoi tonu male siosiomaga faaleaganuu. E fai ma faataitaiga, e tusa ai ma le taimi o feiloaiga:
E muamua lava ona viia le alofa o le Atua aua o le faamoemoe ua taunuu, o le
laau, o le ola lea.
68
I se fonotaga faaumiumi, e mafai ona faalogoina e i latou o loo aoina le gagana se
tasi o faaaogaina le faaupuga faapea:
Faamalulu atu foi ona ua vela le fala.
E matuai fitoi tonu lava ia alagaupu nei e amata aoina i le vaega lenei na i lo alagaupue le faaaogaina soo pe le faalogoina soo e i latou o loo aoina le gagana, pe iai se
mafuaaga tatau e ala ai ona toe faaaogaina.
Fautuaga mo IloilogaO nei iloiloga faatino e le talafeagai mo vasega uma. O le tele lava, e fitoi tonu lava
mo i latou o loo aoina le gagana i aoga maualuluga. Afai o loo e aoaoina ni vasega
laiti i le vaega lenei, e manaomia ai le toe autaluina o nei iloiloga faatino ina iatalafeagai ma le matutua o le vasega. E le o se mea taumateina le toe faaaogaina o
iloiloga faatino mai vaega ua mavae atu, e sili atu lona aoga pe afai o loo e galue i
vasega laiti.
Iloiloga a le Faiaoga
E mafai ona iloiloina e le faiaoga le sologa lelei o le taumafai o e o loo aoina le
gagana i le faaaogaina lea o iloiloga faatino e pei ona taua i lalo. O fuafaatatau e onoiloiloina o loo tusia ai puipui.
• Faaaogaina o ni ata tusi faasolo, e mafai e se o loo aoina le gagana ona fetufaai
lagona i nisi toaitiiti o le vasega, faatusa, faamatala se vaega o le talanoaga, o fuaiupuo le palakalafa, po o se vaega o le tala, galulue faatasi ma nisi ina ia auina atu mo ni
faamatalaga faamatalaina, faasaoina, ma feutagaiga o ni taofi faaalia (faalogo ma letautala);
• saunia o ni talanoaga faafinauga faamatalaina o se taofi faaalia, tetee, faamatuuina
atu, faasaoina (faalogo ma le tautala);• faavasegaina o ni vaega toaitiiti o le vasega e talanoaina ai ni mataupu, ina ia taunuu
i se faaiuga e fesoasoani ai e foia ni faafitauli feutagaina o ni taofi faaalia, tuuina atu
o se vaifofo (faalogo ma le tautala);• fesiligia i latou o loo aoina le gagana ina ia saunia ni a latou tautalaga faavae mai se
autu le auiliiliina o le anotusi, lautele ma le lavelave o le gagana faaaogaina, ma le
faailoaina atu (tautala ma le aoaoga faaleaganuu);• iloiloina o se tusi faitau e suesueina se tofa saili a le tusitala, atiaeina o o latou lava
manatu mai le tala faamauina, manatu faamanino e tusa ai ma le faasinoga mai le
tala — faitau, ma le tusitusiga o faamatalaga ina ia sologamalie mo se faamoemoe(faitau ma le tusitusi);
• faalogologo i pese ma ni fuaitau faamuagagana, ma ia faamatala le gagana valiata
ma le uiga o loo faatatau i ai (faalogo, tautala, tusitusi, ma le aoaoga faaleaganuu);• faavasega ina ia fitoi tonu, faatusa, ia toe faatulaga ia ni alagaupu mo se faasologa,
po o le faaaogaina i le gagana o aso uma ma le gagana faaaloalo (faalogo, tautala,
ma le aoaoga faaleaganuu);• tusia o se ata o le talaaga/tala faasolopito o le aiga mo se malamalamaaga i le faavae
o se aiga i le vafeagai i lona lotoifale (tusitusi, gagana vaaia, ma le aoaoga
faaleaganuu);• maimoaina o se tala faatino (gagana vaaia ma le faalogo);
69
• tusia o se talanoaga faafinauga i se autu (tusitusiga);
• sailiiliga ma le tusia o ni galuega suesue (faitau ma le tusitusi).
Iloiloga a Isi Tamaiti
E mafai ona fetufaai i latou o loo aoina le gagana i le sologa lelei o lo latou taumafai
i le faaaogaina o iloiloga faatino nei:
• auai i talanoaga, i lo latou saunia ma tuuina atu o ni fesili e uiga i se autu e pei olenei, saofai a se matai (faalogo ma le tusitusi);
• auai i se galuega a se vaega toaitiiti o le vasega, e pei o le sailia o se fofo o se
faafitauli i le faatulagaina o se tala faatino (faalogo ma le tautala);• iloiloina e i latou e vasega faatasi ni taga ma ni faatinoga(gagana vaaia, faalogo,
tautala, ma le tusitusi);
• iloiloina e i latou o loo aoina le gagana o se gagana tusia, i le iloiloina o se talanoagafaafinauga (faitau ma le tusitusi).
Iloiloga a le Tamaitiiti
E mafai ona iloiloina taitoatasi e i latou o loo aoina le gagana le sologa lelei o lo latou
taumafai i le faaaogaina o iloiloga faatino nei:
• taliina o ni fesili e uiga i ni sini ma le faalaeiauga ina ia taunuu (tusitusi);• faatumuina o se laina faatulagaina o taimi o a latou taumafaiga ina ia aoina le gagana
Samoa e oo mai i le taimi nei, ma ia tulimatai ni sini faatulagaina mo ni masina o
lumanai ai (tusitusi);• tausia o se lisi na amata mai o laiti e siaki ai mea ua mafai ona latou faia ma mea e
tatau ona latou mafaia (tusitusi);
• faamaopoopoina o se tamai api e faamau ai upu fou, alagaupu ma upu faamuagagana(aoaoga faaleaganuu ma le tusitusi);
• matamata i se vitio o sa latou lava tala faakoniseti, faafefinauaiga, poo se faatinoga
o se tala (faalogo ma le gagana vaaia);• faaauau pea le faamaumauina o tusifaitau ua faitauina, na amata mai i vasega laiti
(faitau ma le tusitusi);
• faia o tala tusia i pepa lautetele e saili ai le malamalamaaga ia latou lava tala tusia(gagana vaaia ma le faitautusi).
70
Vaega 6
O Alafua ma Sini o Galuega Fuafaatatau
O fuafaatatau e amata atu i le vaega lenei ua fuafua lea nao i latou matutua.Afai o loo iai tamaiti ua oo lo latou tomai i nisi o fuafaatatau o le vaega lenei, e
ao i faiaoga ona faia ni fetuunaiga ina ia talafeagai mataupu ma tulaga o loo
moomia e tamaiti laiti.
Alafua Fuafaatatau
E tatau ona maua ni avanoa e i E tatau ona mafai e i latou o loo aoina lelatou o loo aoina le gagana e: gagana ona:
faaaoga ai le gagana Samoa i • toa lo latou faaaogaina o le gagana i soo
galuega eseese o aso taitasi se tulaga o fesootaiga
• faamatala le fesootaiga o a latou gaoioigama o latou iuga
• faia ni fautuaga ma ni lapataiga
fefaasoaai mafaufauga i ni mea sa • avatu auiliili ni faatonugafaia, ni faamatalaga, ma ni manatu • faaalia lea o ni galuega e faaaogaina ai
totino faiga o faasalalauga eseese e pei o le
televise, laau pue leo, nusipepa• talanoa atu e uiga i itu e lua o se mau —
itu lagolago ma le itu tetee
• faia ni lipoti o ni suesuega
fefaaaliai ai lagona ma uiga • faamatalaina le mautinoa o se mea
• faamatala le talia, tetee poo se filifiliga
ma avatu ni mafuaaga• faailoa atu lea o lagona e uiga i ni
fuafuaga
• avatu lea poo le taliaina lea o ni viiviiga
faaalia ai lona lava tagata • iloa faailoa le loto malamalama i tulaga o
iai nisi tagata
• faia lea o ni gaoioiga mo nisi tagata
faatino ai amioga e talafeagai ai • iloa tu ma aga e tatau ona faia i gaoioiga
ma tu ma aga faasamoa. pe a uma se maliu (lotu, faamanatu, poo
le faatuina o se maa o se tuugamau)• iloa tu ma aga i se faaipoipoga pe afai o
loo valaaulia
• iloa tulaga i totonu o nuu ma lo latoufaaaogaina i totonu o faalapotopotoga a
Samoa i Niu Sila
71
• iloa nisi o taofi i mataupu pei o le taga
tatau ma ia iloa nisi o tu ma aganuu efaia i le taina o se tatau
• faamatala uiga o aga eseese a tagata i le
taimi o faaipoipoga, aiava, faamavaega• malamalama i ata faalemafaufau e masani
ona faaaogaina i alagaupu i taimi o maliu
ma faaipoipoga• faatusatusaina le faaaogaina e gagana
eseese o gagana vaaia ma upu ma le
talafeagai i autu eseese, tagata eseese, mamea ua faatauaina.
Faailoga Vaaia o le Tomai i le Gagana i Lenei VaegaFaalogo ma le Tautala
O ni faailoga vaaia ua ausia e i latou o loo aoina le gagana fuafaatatau o lenei
vaega o le:
• iloa o le autu o se mataupu o loo talanoaina;• mafai ona mulimuli i ni mafuaaga o loo talanoaina o se mataupu;
• toa i soo se feutagaiga;
• avatu ni auiliiliga e talafeagai ma se mataupu;• iloa ni faiga e faaauauina ai ni talanoaga;
• iloa ona fesuiai le gagana tautala ia fetaui ma tagata i ni tulaga eseese;• iloa le eseesega o fesootaiga mo ni faamatalaga ma fesootaiga faasamasamanoa;
• faamatala ni filifiliga ua faia, taliaina poo le teena o se mea poo se manatu ma ia
faamatala o latou mafuaaga i itu ua talafeagai ma le aganuu;• ia iloa ona faaviivii ma tali atu foi i ni faaviiviiga;
• ia moni le faailoa atu o le malamalama poo se lagona i se tulaga ua iai se isi.
Faitau ma le Tusitusi
O ni faailoga vaaia ua ausia e i latou o loo aoina le gagana fuafaatatau o lenei vaega:
• o faatonuga e faia ua maoti ma ua tele auiliiliga nai lo vaega ua uma atu;
• o faaaliga ua faia e fetaui lea ma le autu ma le au maimoa, ma faalogologo;• o manatu eseese i se mataupu ua maitauina ma talanoaina mai o latou lava manatu;
• faaalia ni manatu i se mataupu e faaaogaina ai mau ua tusitusia, ma ni mau vaaia
ma faamaumauina;• o lipoti ua tusia e fetaui lea ma autu o se galuega, e lelei ona faasolo, ma e lelei tele
lona fesootai mai.
Gagana Vaaia
O ni faailoga vaaia ua ausia e i latou o loo aoina le gagana fuafaatatau o lenei vaega:
• o itu eseese o se gagana ma amioga e faaalia i ni faalavelave eseese se lua uafaatusatusa ma faamatala;
72
• o ata faalemafaufau o loo faamatala mai i gagana faafailauga, i pese ma faaipoipoga
ma maliu ua faamatalaina;
• o ni faatusatusaga ua faia ua faalauteleina lea i le faaaogaina o ni faataitaiga ma uafaaalia foi ni manatu i le taua o ni mea ua faaalia mai i nei faatusatusaga.
Aoaoga Faaleaganuu
O ni faailoga vaaia ua ausia e i latou o loo aoina le gagana fuafaatatau o lenei vaega:• o tu ma aga i taimi o faalavelave pei o faaipoipoga ma maliu e fetaui lea ma o latou
tausaga;
• e toa i taimi o galuega faaalia;• e iloa le fesootaiga o le faalenuu i Samoa ma faalapotopotoga a tagata Samoa i Niu
Sila i itu pei o le pule a matai ma isi vaega eseese;
• ia malamalama i le taua o le tatau ma le uiga o ona mamanu eseese;• ua alualu i luma le faaaogaina o le gagana faaaloalo ma gagana faafailauga;
• ua alualu i luma le loloto o manatu ua faaalia.
Fautuaga mo le AoaogaO le tele o galuega sa faaaogaina i vaega ua tea e mafai ona faaaogaina i le vaega
lenei pe a suia lea ia fetaui ma i latou o loo aoina le gagana. E tatau ona iai ni suiga i
galuega faatino nei pe afai o iai ni tamaiti mai le aoga maualalo o loo aoina ni mataupumai le vaega lenei.
Gagana TautalaFaalogo
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana ni
avanoa e:
• faalogo ai i se tala ma tau mai nisi iuga e talafeagai;• faalogo i faiga lauga eseese. E ao ina faalogologo tamaiti i aga ma faiga a tagata
eseese ia latou lauga atoa ai ma ituaiga lauga e faia i tulaga eseese e pei o faaipoipoga,
taga tatau, aiava, maliu.
Tautala
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana niavanoa e:
• otootoina ai lauga ma ni faatinoga sa faia e pei o le taiina o sua;
• saunia ma faia se lauga i se mataupu ua masani ai;• faaaogaina ai faiga e pei o ni ata, kalafa, faiga faasolo i pusa e faaalia ai ni suesuega
i se mataupu e le masani ai;
• tuuina mai se faamatalaga puupuu e uiga i se faaupuga na uluai tau i ai i se vaega ele faatulagaina i siosiomaga masani;
• faamatala pe lipoti ai ni mea sa tutupu;
• talatalanoa ma isi i ni auala e foia ai ni faafitauli aemaise pe a faapea o loo iai nifaamatalaga o loo le feauautai;
• talanoa faasamasamanoa i le telefoni;
• faalauteleina ma lagolagoina ai ni manatu faaalia i se mataupu;• tali atu i nisi manatu faaalia i se fono e pei o le faataitaiga o se fono a se autalavou
o loo sauni atu mo le kirikiti.
73
Gagana Tusitusi
Faitau
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana ni
avanoa e:• faia se suesuega loloto i se mataupu;
• ma ia iloa faaeseese le tala moni ma manatu faalia;
• ia iloa le fesootaiga o nei faamatalaga ma faamatalaga ua maua i le nusipepa, televise,ma le leitio.
Tusitusi
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana niavanoa e:
• faamaumau ai ni otootoga o se mataupu;
• faia ai ni faamaumauga e faaaoga ai metotia eseese (e pei o kalafa, siata);• tusia se palakalafa faauma o se finauga;
• tusia se lipoti e uiga i se mataupu.
Gagana Vaaia
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana ni
avanoa e:• faataitai ai gaoioiga i le faiga o le aiava ma se faamavaega;
• faaaoga ata e faaalia ai ni manatu i se mataupu;
• faia se ata vili poo le vitio o se aiava, faamavaega, faaipoipoga …;• tuufaatasi poo le aoina lea o ni pese e faia i gaoioiga eseese e pei o faaipoipoga, taga
tatau;
• faatusatusa faaipoipoga, maliu i atunuu eseese ma vailiili lo latou faaaogaina o legagana vaaia ma upu.
Fautuaga mo le Aoaoga o le Faasamoa
E oo mai i le vaega lenei ua tele tulaga o le aganuu ua faamasani i ai tamaiti. Ua latou
faaaogaina le gagana i autu eseese e ala lea i galuega faatino mai le vaega muamua e
oo atu i le vaega e lima. Ua tatau foi ona mafai ona latou tautala faasamoa i tulaga ualatou masani ai i fafo o le potu aoga. O galuega i totonu o le potu aoga e tatau ona
fetaui lea ma tulaga o loo faaaogaina ai le gagana i fafo i faalapotopotoga faasamoa o
loo auai ai i latou o loo aoina le gagana.O mataupu nei ua fautuaina mo lenei vaega:
• autalavou (ma ona tulaga tofi eseese);
• faaipoipoga ma maliu;• aso faamanatu ma lotu tausaga;
• faleaitu ma faafiafiaga;
• tauaaoina atu o meaalofa i ni malo, faataitaiga, aiava.
Fautuaga mo ni Upu ma le Faaaogaina o UpuO le tele o upu ma o latou faaaogaina mo lenei vaega ua uma ona avatu i vaega ua
tuanai. I le vaega lenei, o upu ma o latou faaaogaina ua faamamafaina o upu e
manaomia i mataupu eseese e pei o le:
74
• taga tatau:
au, autapulu, lama, tata, tatau, malu, pea, sogaimiti, tufuga, aso, aso faaifo,
faaatualoa, faamulialiao, faaila;
• nuu:matai, fono a matai, faifeau, tamaitai, aualuma, faletua, tausi, taulelea, aumaga,
malosiaga o le nuu, tama, teine, komiti, fale, lalaga, asiasiga;
• maliu:tagitui, faamaise, faavauvau, malomaloa, falelauasi, lotu faaleaiga, tino maliu,
pusaoti, pusamaliu, sii, meaalofa, lauava, paelo, taaifa, pusaapa, povi,
manupapalagi, pusamasi, leo, osilagi, faifaalii, sua, paolo, ietoga, ie o le malo,lalaga, ie e fai ai ie, tofa, lafo, ie o le mavaega, maliu, usufono, tuumalo, gasolosolo
ao, tafea le tauofe, taape papa, fai i lagi le folauga;
• faaipoipoga:tama faaipoipo, teine faaipoipo, faatoa nofotane, faatoa faiava, paolo, aiga, sii,
momoli, ia fua tele le niu;
• measina:measina, nifooti, tuiga, pale fuiono, siapo, faleula, laufala, tootoo, fue.
• O le faaaogaina o upu e tali tutusa lava ma vaega ua tuanai ae tatau ona iai ni foliga
vaaia o loo alualu i luma le loloto o manatu ua faaalia. Ua tatau ona faia ni ituaiga
fuaiupu eseese e pei o le:O se muagagana Samoa faapea, “Na tofia e le Atua Samoa ina ia pulea e matai,”
e tetee i ai la matou itu ona o itu nei.
E tetee i ai la matou itu i se muagagana Samoa faapea, “Na tofia e le AtuaSamoa ina ia pulea e matai,” ona o itu nei.
Fautuaga mo IloilogaIloiloga a le Faiaoga
E mafai ona iloiloina e le faiaoga le sologa lelei o le taumafai o loo aoina le gagana i
le faaaogaina lea o iloiloga faatino e pei ona taua i lalo. O fuafaatatau iloiloina o loo
tusia i puipui.O galuega mo iloiloga i vaega ua tuanai e mafai ona suia ia fetaui mo lenei foi
vaega. Afai o loo iai ni tamaiti mai le tulagalua i le vaega lenei e tatau ona faafetaui
iloiloga o lo latou iloa ma le tomai, ma o latou tausaga. E mafai ona suia foi iloilogao vaega ua tuanai mo lea itu.
• Ia faatulaga lelei ma tusia manatu o finauga i se mataupu (faamatalaina o manatu e
faaaoga ai ni mataupu lagolago ua fetaui (faalogo, tautala, faitau, ma le tusitusi);• sailiili pe talatalanoa i ni auala e foia ai se faafitauli, faalogologo i se talanoaga o se
mataupu, ia iloa ma iloilo i manatu eseese, atiinaeina o le malosi faalemafaufau e
faaali ai manatu i se mataupu (faalogo ma le tautala);• suesuega (faalogo ma le faitau) ma le tusia lea o faamatalaga i se auivi ao lei
faapalakalafaina ona matemate lea ma le sailia o uiga, faatulagaina o manatu
(tusitusi);• faalogo pe faitau i faasalalauga faapisinisi ma faatumu se siata (faalogo, faitau, ma
le tusitusi);
75
• faaataina o le siosiomaga poo le faafanua o se nuu atoa, faatulagaina o tulaga ma
tofi o tagata eseese, faatulagaina o va faaleaiga eseese, puiaiga, aiga potopoto ina ia
malamalama i le faatulagaina o se nuu (faalogo, faitau, ma le gagana vaaia);• tau mai mamanu eseese o loo faaaogaina i le tatau ma le siapo ma lo latou taua ma
le faiga, ma ia faaaogaina pepa e tusi ai mamanu eseese (faalogo, vaaia, tautala, ma
le aganuu);• faatusatusaina lea o le gagana, lavalava, ma aga eseese e faatinoina i maliu,
faaipoipoga, aiava faauigaina ia o le gagana vaaia ma gaoioiga (tautala, vaaia, ma
le aganuu);• auai i le talanoaina o ni mataupu — faaaogaina lea o auala ma upu eseese e faaalia
ai ni manatu i taimi o talanoaga, faataitaiga, o le iloa lea faatulou, ma faatalofa i le
aofia, lagolagoina ai pe tetee i se manatu (faaauau ai le talanoaga, ma faalauteleinaai manatu (faalogo ma tautala);
• faitauina lea o ituaiga tusitusiga eseese ma faia ni faaiuga mai a latou faitauga,
malamalama i autu o faamatalaga, malamalama i le faatulagaina o tusitusiga eseese(tautala, tusitusi, ma le faitau);
• otootoina lea o manatu autu i se lauga poo se tusitusiga ina ia malamalama i manatu
autu (faalogo, faitau, ma le tusitusi);• iloa o upu faaaloalo, faataitaiga o le faaaogaina o le gagana faaaloalo i tulaga eseese
(aoaoga faaleaganuu ma le faalogo);
• faia lea o ni tusitusiga mai kalafa, ata eseese, siapo, mamanu o tatau ma le faauigainao manatu autu i totonu o faiga e le o faaaoga tele ai ni upu (aoaoga faaleaganuu,
gagana vaaia, ma le tusitusi);
• faia lea o kopi muamua o tusitusiga ma ia iai ni molimau o fasitepu eseese efaaaogaina i le faiga o tusitusiga iloa lea o mea o loo manaomia i galuega eseese,
aoina lea o manatu (tusitusi);
• faia lea o ni kopi lona lua, ma kopi faaiu o ni tusitusiga (tusitusi);• saunia ma faia se lauga poo se semina o loo faatinoina i ni alagaoa vaaia iloa lea o
tulaga o tagata maimoa (tautala ma le gagana vaaia).
Iloiloga a Isi Tamaiti
E mafai ona fetufaai i latou o loo aoina le gagana i le sologa lelei o o latou taumafai i
le faaaogaina o iloiloga faatino nei:• faia lea o ni initaviu i mataupu eseese e pei o le taga tatau, suesuega, faiga o fesili,
metotia faainitaviu, faatulagaina o faamatalaga (faalogo, gagana vaaia, aoaoga
faaleaganuu, ma le tautala);• sailia o auala e foia ai faafitauli i le galulue lea ma isi tamaiti, faalogo ma avatu ni
faamatalaga ao loo faauma ni galuega (faalogo ma tautala);
• galuega o loo faasolo ai ni mea e pei o le tusia lea o ni ata faakatuni tai lua (gaganavaaia);
• iloilo e isi tamaiti o gaoioiga a isi i le taimi o ni initaviu faataitai (faalogo, tusitusi,
ma le tautala);• iloilo e isi tamaiti o tusitusiga (faitau ma le tusitusi ma le tautala);
• iloilo e isi tamaiti o faaaliga ma gaoioiga (faalogo, tusitusi, tautala, ma le aoaoga
faaleaganuu).
76
Iloiloga a le Tamaitiiti
E mafai ona iloiloina taitoatasi e i latou o loo aoina le gagana le sologa lelei o lo latou
taumafai i le faaaogaina o iloiloga faatino nei:
• tali fesili e uiga i o latou faamoemoega ma manaoga (tusitusi);• sauniuni ni faamatalaga mo se initaviu, ma le faaaogaina i le pueina o se vitio
(tusitusi, tautala, ma le gagana vaaia);
• vaavaaia ma faalogo i se initaviu poo se ata sa pueina (faalogo, gagana vaaia, ma leaoaoga faaleagunuu);
• saunia ma faia se tala i tamaiti laiti e uiga i se mataupu (tusitusi, tautala, ma le
aoaoga faaleaganuu).
77
Vaega 7
O Alafua ma Sini o Galuega Fuafaatatau
O fuafaatatau e amata atu i le vaega lenei ua fuafua lea nao e matutua.
Alafua Fuafaatatau
E tatau ona maua ni avanoa e i E tatau ona mafai e i latou o loo aoina lelatou o loo aoina le gagana e: gagana ona:
faaaoga ai le gagana Samoa i • faailoa manino lelei atu ni manatu
galuega eseese o aso taitasi maumaututu i ni talanoaga
• faailoa atu ni tulaga e ao ona faia• faaali manatu i fono aloaia
• faaaoga le gagana faaaloalo e faafeiloai
ai ni malo
fefaasoaai mafaufauga i ni mea • lipotia manatu faaalia i se mataupu
sa faia, ni faamatalaga, ma ni • iloilo ma faia ni faaiuga i mataupu o loo
manatu totino aumai i faasalalauga• faamatala se faauigaga
• finau lea mo se tulaga e ao ona faia
fefaaaliai ai lagona ma uiga • faaeteete i lagona o isi pe a vailiiliina pesuesueina galuega poo manatu o isi
• faailoa atu mea e tatau ona fai poo tiute
• faailoa atu le talafeagai o se faaiuga uafaia
• faailoa atu le faamaisega
faaalia ai lona lava tagata • tali atu i ni gaoioiga a isi tagata e pei o letaimi o taiga o se sua
faatino ai amioga e talafeagai ai • faaaoga le gagana faaaloalo e valaau ai
ma tu ma aga faasamoa tagata e talisua• laulau ma faasoa taumafa
• folafola taumafa
• faiga lauga eseese• auai i le taiga o sua
faatino ai ma fetufaai e uiga i le • vailiili ma ia iloa uiga o gaoioiga eseese
gagana vaaia. atoa ai ma uiga o upu faaaogaina i le
taimi o folafolaga o taumafa, taiga sua,faiga lauga
• faaaogaina iuga o a latou sailiiliga o i
luga e filifili ai ni faatinoga latou te faiaia fetaui ma tagata ma le autu.
78
Faailoga Vaaia o le Tomai i le Gagana i Lenei VaegaFaalogo ma le Tautala
O ni faailoga vaaia ua ausia e i latou o loo aoina le gagana fuafaatatau o lenei vaega:
• o manatu faaalia e anoa ma lelei ona faaupu;
• o ni faaupuga i se mautinoa (poo le atoatoa foi o ni manatu faaalia) i se mataupu emafai ona faia i ai ni a latou faaiuga;
• o le faaaogaina o le gagana i totonu o fono aloia e talafeagai ma tulaga faafono, e
pei o le faafeiloai atu i le taitai o le laulau, le mamalu o nofo a tofi, faapea foi ma lemamalu o le fono atoa ai ma le lelei o le faaupuina o manatu;
• o malo fai mai e faafeiloaia i le gagana faaaloalo ma upu maotua;
• o manatu faaalia i galuega a isi e faia ma le mafaufau i o latou lagona;• o faaupuga o faamaisega e faaaogaina ai ni upu o le gagana faafailauga poo ni
faaupuga foi mai le Tusi Paia;
• o ni faaiuga ua faia e iloiloina pe fetaui ma ua faalauteleina manatu o ia iloiloga;• i le taimi o le taiga o se sua e iloa faailoa atu le agaga faafetai ma le faamalo.
Faitau ma le Tusitusi
O ni faailoga vaaia ua ausia e i latou o loo aoina le gagana fuafaatatau o lenei vaega:
• o lipoti ua tusia o loo iai otootoga o manatu eseese i se mataupu ma o loo tusia foi
ni lagona i nisi o manatu e le o tusia maoti mai;• o lipoti ma iloiloga o tusi eseese o loo faaaogaina ai ni molimau mai tusi sa faitauina;
• o ni manatu ma lagona faaalia i ni tusitusiga eseese o loo faamautuina i ni molimau
mai i totonu o tusi;• o ni faamatalaga maua mai i faasalalauga eseese e iloiloaina mo manatu, faamaonia
o manatu, ma lo latou malosiaga;
• o se filifiliga ma sona faatinoga e faamatalaina ma lagolagoina i ni mau poo mafuaagaeseese.
Gagana Vaaia
O ni faailoga vaaia ua ausia e i latou o loo aoina le gagana fuafaatatau o lenei vaega:
• o ni faauigaga eseese o se mataupu e mafai ona faalauteleina i ni molimau eseese;
• o ni faaaliga e faia e talafeagai ma le autu, le au maimoa, ma e faaaogaina ai nimetotia ma aga eseese.
Aoaoga Faaleaganuu
O ni faailoga vaaia ua ausia e i latou o loo aoina le gagana fuafaatatau o lenei vaega:
• a valaauina tagata mo le mea tatau ai e faaaoga upu faaaloalo e talafeagai ai;
• o le laulauina ma le vaavaaia o le laulau i le taimi o le taumafataga e talafeagai male aganuu;
• o le faasoaina o mea taumafa e talafeagai ma le aganuu, ma e malamalama foi i uiga
loloto o nei faatinoga, e pei o le folafolaina o meataumafa i se toonai, laulautasi …e talafeagai ma le aganuu;
• o lauga e faia e talafeagai ma mataupu faatonuina, sao le faasologa, faaaogaina o
alagaupu, manino ma ola faaupuga, ma maotua fuaiupu, lelei le leo, toa, ma talafeagaitaga ma le autu;
• o le taiga o sua e talafeagai lo latou faatinoina i soo se tulaga.
79
Fautuaga mo le AoaogaE mafai ona fetuunai galuega faatino o vaega ua tuanai ina ia talafeagai ma leneivaega.
Gagana TautalaFaalogo
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana ni
avanoa e:
• mafai ona maua mai ai ni faamatalaga auiliili i ni mea e faalogo i ai;• mafai ona maua mai le autu o se mataupu tusia;
• faalogologo i ni faatonuga anoanoai;
• faaeseese ai mea moni ma manatu faaalia;• mafai ona iloa le autu, le faasologa ma vaega o ituaiga sionara tusitusiga eseese;
• faalogologo i ni faasalalauga eseese pei o initaviu, talanoaga, fono.
Tautala
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana ni
avanoa e:• faia ai se tautalaga ae lei saunia i se mataupu e masani ai;
• faaaoga ai le gagana i talanoaga eseese (e aofia ai tulaga aloia ma tulaga o aso
uma);• talanoa ma isi i ni vaega taitoalua pe taitoafa i ni mataupu faalemafaufau;
• faia ni initaviu ma semina;
• faamatala upu;• faia ni tautalaga aloaia ma ni folafolaga (pei o le faia o se tautalaga i se autalavou);
• faia ni manatu i se fono aloaia e uiga i se mataupu.
Gagana TusitusiFaitau
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana ni
avanoa e:• faitau ai le gagana faafailauga i ni tusitusiga;
• faia ai ni suesuega i se mataupu o le aganuu faasamoa;
• faitau ni solo tusia e tusi solo Samoa.
Tusitusi
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana ni
avanoa e:• faia ai ni tusiga tala e faaalia ai manatu i se mataupu;
• tusi ai se faamaisega;
• faia ai ni tusitusiga e uiga i o latou soifua ma ni a latou iloiloga i ai;• faia ma tusia se suesuega i se mataupu;
• tusia se solo.
80
Gagana Vaaia
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana ni
avanoa e:
• faataitai ai le faiga o tautalaga ma lauga;• faaaogaina ai le gagana vaaia e faaalia ai ni iuga o suesuega;
• tuufaatasia ai ni solo tusia a le vasega e siomia e mamanu siapo;
• faia ni faataitaiga e faaaogaina ai taga ma aga e talafeagai i tulaga aloaia ma tulagao aso uma;
• faia ai ni suesuega e faaaogaina ai ni alagaoa vaaia i tagata fai ata, tusi tala mo
tifaga ma le televise, faapea ni tala ua faatinoina ma pueina i le televise ma le tifaga;• vailiilia le tuufaatasia o le gagana vaaia ma le faaaogaina o upu i le taimi o tautalaga
poo le faiga lauga, faia o faasalalauga eseese, taiga o sua ma isi faatinoga o le
aganuu;• faaaogaina lea o le gagana vaaia ma upu e faaalia ai ni suesuega.
Fautuaga mo le Aoaoga o le Faasamoa
O le vaega lenei ua faamamafaina le atiinaeina o le tomai i le faaaogaina talafeagai o
le gagana i tulaga eseese aloia faapea foi aso uma. I totonu o polokalame e tatau ona
maua avanoa e i latou o loo aoina le gagana e faaaoga ai le gagana i tulaga aloaia atoafoi ma tulaga o aso uma. O le tomai e ausia e fuafua lava i le iloa o le tagata na amata
ai atoa ma avanoa o le a maua i polokalame eseese.
O mataupu nei ua fautuaina mo lenei vaega:• avea lea o se taalolo, valaau mo se mea tausami;
• taiga o le sua;
• faaulufalega;• talaga malae;
• fale lalaga;
• vaevaeina o taumafa eseese (e pei o le manufata, taapaepae, lauia).
Fautuaga mo ni Upu ma le Faaaogaina o UpuO le tele o upu ma fuaiupu e manaomia i le vaega lenei ua maea ona folasia i vaega ua
tuanai. Ua taua i lenei vaega le iloa ona fesuisuiai le faia o faaupuga ma fuaiupu iafetaui ma le autu, ia lelei le faauigaga, manino ma faasolosolo lelei manatu. O nisi o
upu ma faaupuga e ono talafeagai i tulaga aloaia, e pei o lenei:
E valaau atu ma le faaaloalo lava, ua maea ona tapena le mea e tatau ai.Susu mai, maliu mai ma tala mai aao.
Afio maia e tali le sua.
Susu mai i le malu o le taeao ua maea ona tapena.Ua e laulelei?
O faataitaiga nei o ni faaupuga i nisi o tulaga aloaia:
Faliu ia se silafaga maualuga ia te oe le faletua i se taitai foi na susu mai ma lefaletua nei. Ua iai le taapaepae, fuauli … Liu ga lua sou leo ua iai ma le sefulu
tala lea e … Faafetai malo le agalelei.
I lau susuga i le taitai fono faapea le mamalu o le laulau. Faafetai mo le avanoa.O lou manatu, … Ou te lagolagoina le taofi ua faaalia … Ou te le auai i le
finagalo lea …
81
Fautuaga mo le IloilogaIloiloga a le Faiaoga
E mafai ona iloiloina e le faiaoga le sologa lelei o le taumafai o e o loo aoina le
gagana i le faaaogaina lea o iloiloga faatino e pei ona taua i lalo. O fuafaatatau o
iloiloga o loo tusia i puipui.• Faalogologo i se tautalaga poo se lauga, maitau manatu autu ma le tautalaga a le o
loo tautala, faauiga ia aga eseese a le o loo tautala, faauiga ia ata faalemafaufau o
loo faaaoga i le tautalaga poo le lauga, faauigaga o faamatalaga o loo tuu gutu maii a latou mataupu patino atoa faapea le faamoemoe a le o loo tautala, malamalama
i ata faalemafaufau o loo faaaogaina (faalogo ma le tautala);
• faitau i se tusitusiga i se nusipepa ma faamatala pe tusi se faauigaga o ni manatufaaalia ma fai ni o latou mafaufauga i nisi o manatu e le o faaali patino mai (faitau
ma le tusitusi);
• auiliiliina vaega o sionara eseese e pei o pese, lauga, solo, tala pupuu, o se faamatalagai se mafuaaga o se mea poo se natura o se mea, o se esei i se finauga, o se mataupu
tusia i se nusipepa, malamalama i le faasologa o sionara eseeese ma o latou autu,
faia o se faaiuga i le talafeagai o nei itu i le tusitusiga (faitau ma le tusitusi);• saunia ma faia se tautalaga poo se lauga i se mataupu e malamalama i le autu, ma le
talafeagai ma le au faalogologo (tautala);
• faataitai nisi o faatinoga e pei o le valaau o tagata e o mai e fai se mea e tatau ai,laulau mea ai, taiga o se sua, folafolaina o taumafa, amioga ma le gagana talafeagai
(tautala);
• vaevaeina o taumafa — manufata — tuala, alaga vae, alaga lima, ivi muliulu, alo(aoaoga faaleaganuu ma le tusi);
• matamata i vitio o faafiafiaga faasamoa i Niu Sila ma Samoa ma faia se faatusatusaga
(gagana vaaia ma le aganuu);• faia se suesuega i se vaega o le aganuu ina ia iloa o le aganuu, suesueina o se
mataupu, faamaopoopoina o faamatalaga, tusia, teuteuina, toe tusi (faitau ma le
tusitusi).
Iloiloga a Isi Tamaiti
E mafai ona fetufaai i latou o loo aoina le gagana i le sologa lelei o loo latou taumafaii le faaaogaina o iloiloga faatino nei:
• iloiloina o a latou gaoioiga i le taimi o faataitaiga poo faiga lauga ma tautalaga
(aoaoga faaleaganuu, faalogo, tusitusi poo le tautala);• iloiloina o suesuega (faitau ma le tusitusi).
Iloiloga a le Tamaitiiti
E mafai ona iloiloina taitoatasi e i latou o loo aoina le gagana le sologa lelei o loo
latou taumafai i le faaaogaina o iloiloga faatino nei:
• matamata i se vitio o sa latou faatinoga (gagana vaaia ma le aoaoga faaleaganuu);• faalogologo i ni a latou faataitaiga o se lauga poo se tautalaga ae lei tuuina atu i le
vasega (tautala);
• faia lea o se lisi o upu ua maua mai i alagaupu ua latou iloa (tusitusi ma le aoaogafaaleaganuu).
82
83
Vaega 8
O Alafua ma Sini o Galuega Fuafaatatau
O fuafaatatau e amata atu i le vaega lenei ua fuafua lea nao e matutua.
Alafua Fuafaatatau
E tatau ona maua ni avanoa e i E tatau ona mafai e i latou o loo aoina lelatou o loo aoina le gagana e: gagana ona:
faaaoga ai le gagana Samoa i • talatalanoa i mataupu eseese o aso uma
galuega eseese o aso taitasi • faafoe se fono
• faamaumau minute o fono• fai tala malie ma talisuaga
fefaasoaai mafaufauga i ni mea sa • talanoa i le lelei ma le le lelei o se tulaga
faia, ni faamatalaga, ma ni manatu • faia se manatu i se mafuaga e ono fetauitotino ma se tulaga
• fautuaina se tulaga e ao ona fai
• faataitai ona tusitusia sionara faamauina
fefaaaliai ai lagona ma uiga • faailoa atu le lagolagoina o se mataupu
poo se tulaga, le le mautonu, le salamo i
se tulaga ua faia• faaaoga le gagana e faailoa atu ai le
faamagalo
faaalia ai lona lava tagata • faailoa atu uiga ma natura i gaoioiga efaia
• atinae ana ia lava aga i tusiga tala,
tautalaga
faatino ai amioga e talafeagai ai • faaaoga le gagana faafailauga i tautalaga
ma tu ma aga faasamoa ma lauga
• faatusatusa le faasamoa ma tu a isiatunuu
faatino ai ma fetufaai e uiga i le • malamalama i le tuufaatasiga o le gagana
gagana vaaia. vaaia ma le faaaogaina o upu i le gagana
faafailauga• iloiloina le taua ma le talafeagai o ituaiga
tuufaatasiga eseese o le gagana vaaia ma
upu mo ni autu faapea ma e o loo auai aipoo e o loo fuafua i ai.
84
Faailoga Vaaia o le Tomai i le Gagana i Lenei VaegaFaalogo ma le Tautala
O ni faailoga vaaia ua ausia e i latou o loo aoina le gagana fuafaatatau o lenei vaega:
• o le faaaogaina o le gagana i tulaga fuafuaina ma tulaga e lei saunia e manino ma
felanulanuai;• i fesootaiga e moomia ai le gagana faaaloalo ma tulaga aloia e toa ma manino le
faaaogaina o le gagana;
• i tulaga faafono e tausisi i tulafono ma e lelei le faatinoina o ni tofi ua umia;• o ni faiga tala malie poo ni talisuaga e malamalama i ai ma iloa foi tali;
• o le faailoa atu o le faamagalo, taliaina o se tulaga, le le mautonu, salamo i se mea
ua faia e fetaui lea ma le autu ma e o faatatau i ai;• i tala tusia ma faiga lauga poo tautalaga e iloa ai le sogasoga i le gagana i ona
faaaogaga eseese e iloa ai foi aga eseese a le tagata i le faaaogaina o le gagana.
Faitau ma le Tusitusi
O ni faailoga vaaia ua ausia e i latou o loo aoina le gagana fuafaatatau o lenei vaega:
• o ni sionara eseese o iai ni mataupu anoa ma faigata ua mafai ona faitau, tali i ai,tusia ma talanoaina;
• o ni tulaga lelei ma le le lelei o se gaoioiga ua talanoaina lea i se fautuaga;
• o se manatu i se mafuaaga o se tulaga e iai ma ni auala e ono mafai onafaamaonia ai;
• o ni faaiuga ua faia o loo lagolagoina lea i ni faamaoniga eseese.
Gagana Vaaia
O ni faailoga vaaia ua ausia e i latou o loo aoina le gagana fuafaatatau o lenei vaega:
• o le gagana vaaia i faiga lauga e faauigaina ma e faamatalaina lo latou taua;• o ata faalemafaufau o loo faaaogaina i le gagana faafailauga ua malamalama i ai ma
faaaoga ia latou faatinoga;
• o ni faaaliga e faia ua faaaogaina ai tuufaatasiga eseese o le gagana vaaia ma upuina ia talafeagai ma le autu.
Aoaoga Faaleaganuu
O ni faailoga vaaia ua ausia e i latou o loo aoina le gagana fuafaatatau o lenei vaega:
• o tautalaga, lauga ma le gagana e talafeagai ma auala aloaia, faaaoga ai faaupuga
eseese faafailauga ma e talafeagai ma le autu ma galuega faatonuina;• o faatusatusaga o le faasamoa ma isi aganuu e paleni ma lagolagoina;
• o le faatusatusaina o le faasamoa a o latou matua ma lo latou tupulaga e faaaogaina
ai ni molimau eseese, ma aumai ai ni faamatalaga i ni tulaga taua i le aganuu.
Fautuaga mo le AoaogaO galuega faatino ua maea ona folasia i vaega ua tuanai e mafai ona fetuunai ia fetaui
mo lenei vaega.
85
Gagana TautalaFaalogo
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana ni
avanoa e:• iloa ai le eseesega o iuleo ma o latou uiga;
• iloa ai le va fesootai o ni tagata i se talanoaga poo nisi foi tulaga o fesootaiga;
• iloa ai ni lagona o i ni faaupuga ua lafo;• e malamalama ai i autu o ni talanoaga pupuu i mataupu e le masani ai;
• iloa ai le eseesega o ituaiga lauga, faataitaiga — lauga usu, lauga tali;
• malamalama ai i vaega o lauga eseese i le faiga o se ava;• malamalama ai i autu o faasalalauga i se leitio;
• malamalama ma faailoa le va fesootai i le va o e galulue faatasi i se vasega e faavae
i luga o a latou felafolafoaiga.
Tautala
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana ni
avanoa e:• tali atu ai i fesili e uiga i mataupu faalemafaufau;
• faaaoga ai ni auala eseese e faaauau ai ni talanoaga;
• faaaoga ai le gagana i tulaga aloaia faapea tulaga o aso uma mo soo se autu;• initaviu ai se isi mo se suesuega;
• atiinae ai lo latou tomai ma le toa i le taimi o fono a le vasega;
• faafeiloai atu ai se tagata asiasi mai i se vasega;• faia ai se lauga ma le toa.
Gagana TusitusiFaitau
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana ni
avanoa e:• faailoa mai ai tulaga ua faaituau ai se tusitusiga;
• malamalama ai i se autu taua o se tusitusiga;
• iloa ai le eseesega o ni mataupu o fetaui ma le le fetaui i se tusitusiga;• faalauteleina ai le faitau tusi;
• atinae ai lo latou tomai i suesuega;
• faatusatusa ai aga a tusitala eseese. E mafai ona faaaoga e i latou o loo aoina legagana le siata o Alapati Wendt i totonu o le New Zealand Writers Set 2 (Ueligitone:
Matagaluega o Aoga, 1989).
Tusitusi
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana ni
avanoa e:
• teuteuina ai a latou kopi muamua o tusitusiga;• tusitusia ai sionara eseese (esei, solo, tala pupuu, tala mo faatinoga);
• tusia ai ni tala moni (lipoti, lipoti o suesuega, tala i se mea na tupu);
• atinaeina ai la latou lava sitaili poo aga i tusitusiga o se sionara latou te filifilia.
86
Gagana Vaaia
E tatau ona iai ni galuega faatino e maua ai e i latou o loo aoina le gagana ni
avanoa e:
• vailiiliina ai se ata tifaga poo se tala faatino;• faatinoina ai se vaega o se tala faatino;
• suesueina ai ma iloiloina se tala umi poo se tala puupuu;
• faia ai se faatinoga faaleaganuu;• faia ai se lauga;
• auai ma faaalia ai ni manatu i se fono.
Fautuaga mo le Aoaoga o le Faasamoa
O le faamoemoe o e o loo aoina le faasamoa i lenei vaega ua iai lo latou malosiaga
faalemafaufau ma le tomai i le gagana e mafai ai ona faia ni faatusatusaga o talitonugama uiga. E ao ona timaia i latou o loo aoaoina le gagana ina ia faaalia o latou manatu
i ni auala e le manua ai se finagalo o se isi.
O mataupu nei ua fautuaina mo lenei vaega:• ava, saofai, ifoga, tusiga (faamau), momoli, taalolo, ulumoega, fale tautu, osiga
toilalo;
• faalapotopotoga e pei o le faaleaiga, faalelotu, faalenuu, aumaga, aulalovaoa, tinifu,mafutaga a tina;
• faiga o se lauga;
• faalupega o se nuu;• mea taulima e pei o taga o faatagata, faiga o siapo (i faiga faaanamua ma ona po
nei). E mafai ona faaaogaina le alagaoa ua taua o Fatu Feuu (Ueligitone:
Matagaluega o Aoga, 1992) mo nisi o mamanu siapo o loo faaaogaina i tusiga atafaanei ona po.
Fautuaga mo ni Upu ma le Faaaogaina o UpuI le vaega lenei e taua le atinae pea o le gagana e moomia i faaaogaga loloto eseese epei o le:
• fono:
fono, taitai fono, failautusi, minute, faavae, pasia, lagolagoina, tetee, teena,mataupu, faatulagaina, faaluaina, manatu, taofi, finagalo, ofisa, laulau, faanoi.
E tatau foi i le vaega lenei ona faamalosia le gagana o tulaga faafono ma le folasia
o manatu i totonu o fono e pei o le:Faatalofa atu i la tatou fonotaga. Malo lava le faamalosi mai. Ao lei amataina la
tatou fonotaga e muamua lava sa tatou faafetai i le Atua …
E iai ni faanoi?
Minute mai le fono talu ai …
Faafetai lava mo le avanoa. Lau susuga a le taitai fono, le mamalu i le laulau, o
lou manatu …
• lauga:vaega o le lauga, ava, faafetai, paia o le malaga, taeao, tulatoa, fuaauala, fue ma
le tootoo, alagaupu e faaaogaina.
87
Fautuaga mo IloilogaIloiloga a le Faiaoga
E mafai ona iloiloina e le faiaoga le sologa lelei o le taumafai o e o loo aoina le
gagana i le faaaogaina lea o iloiloga faatino e pei ona taua i lalo. O fuafaatatau o
iloiloga o loo tusia i puipui.• Faafoeina o se fono (faalogo ma le tautala);
• faamauina o minute o se fono (faalogo ma le tusitusi);
• faia lea o ni tautalaga pupuu e lei saunia i se mataupu o talanoaina faaalia o manatuae lei saunia lelei (faalogo ma le tautala);
• faia lea o se faamatalaga i se mafuaaga e ono talafeagai ma se tulaga atoa ma se
fautuaga i se mea e ono tatau ona faia ina ia faamaonia ai poo le le faamaonia foi(tautala ma le tusitusi);
• faia lea o ni tusitusiga mo ni autu eseese ma ia faaaogaina ni ituaiga alagaoa eseese
e lagolagoina ai manatu faaalia, iloa lea o tulaga o tusitusiga, iloa tuufaatasia nimolimau mai alagaoa eseese (faitau, tusitusi, tautala, ma le faalogo);
• tusitusia o tala ma solo fatu, faaupuga ma sionara (tusitusi);
• faia o se lauga faasologa ma aga o se lauga (tautala);• faalogo i se lauga, ona faamatala lea o le taua o le gagana vaaia, faauigaga o le
gagana vaaia (faalogo, aoaoga faaleaganuu, ma le gagana vaaia);
• faatusatusa o le faasamoa ma isi aganuu, iloa o le faasamoa, o ni manatu e tauaofiaai aganuu uma (faalogo, tautala, aoaoga faaleaganuu, ma le tusitusi);
• faaliliuina o se tusitusiga (faitau ma le tusitusi);
• auiliiliina o se lauga, iloa o tulaga eseese o le lauga (faalogo ma le tusitusi);• faia lea o se suesuega i se vaega o le aganuu faasamoa, iloa o le faasamoa, aoina o
faamatalaga, tusia o se kopi muamua, teuteuina, ma le toe tusia (aoaoga faaleaganuu,faitau, tautala, ma le tusitusi).
Iloiloga a Isi Tamaiti
E mafai ona fetufaai i latou o loo aoina le gagana i le sologa lelei o loo latou taumafaii le faaaogaina o iloiloga faatino nei:
• iloiloina o tautalaga ma lauga e lei saunia (faalogo ma le tautala ma le tusitusi);
• talanoaina o le lelei o ni tusitusiga (faitau ma le tautala);• maitauina lea o ni faamatalaga ma lagona o le au maimoa i se faatinoga (faalogo,
gagana vaaia, ma le tautala poo le tusitusi).
Iloiloga a le Tamaitiiti
E mafai ona iloiloaina taitoatasi e i latou o loo aoina le gagana le sologa lelei o lo
latou taumafai i le faaaogaina o iloiloga faatino nei:• faia lea o sa latou lava lisi o tomai manaomia mo le iloiloina o le lelei o se tusitusiga,
poo se faatinoga a i latou lava (tusitusi).
88
89
Faaaogaina o le Taiala
O le taiala mo le gagana o se amataga lea o le fuafuaina o ni polokalame. Ofaataitaiga o loo avatu i lalo e faaalia ai le:
• faaaogaina e se faiaoga ulu i le aoga amata le taiala e fuafua ai le polokalame mo
le faitau tusi ma le tusitusi i le vaiaso ao lei faia le Aso o Tina;• fuafuaina o se polokalame i le faiga poo le matamata i se ava mo le vaega e tolu
poo le fa.
O le Sauniga mo le Vaiaso mo le Faitau ma le Tusitusimo le Atinae o Fanau i Aoga Amata
Gaoioiga/Galuega o le Vaiaso
Taaloga faalemafaufau
Tusi ni tusi pei ni tusi moni, ona lafo lea, vaaipoo iai ni tusi i le pusa meli, faitau mai ni tusipei ni tusi moi …
O mea e tatau ona iai
O ni api faitusi e faia i pepa mai pepakomipiuta, teutusi, peni, penitala, o vali, ofaailoga tuai, kulu, o pusa meli, o teugafaatagata soti meli poo le tufa meli …
O le faiga o tusi e uiga i le faamasaniga i legagana
E faia e le fanau laiti ni tusi faataitai o legagana e uiga i le Aso o Tina. E tusia e lefaiaoga upu e uiga i le aso ae faaaogaina legagana a le fanau laiti. Ia tuu faatasi itulau iafoliga o le tusi/api faitau le tusi i le fanau laiti.Faitau lava ma sue laupepa e le fanau laiti …
Gaoioiga Faaopoopo
O se fata pei o se falemeli: e faatau ai faailoga,faatau ai api faitusi, posikata, lafoga o tusi pei omea moni …
Faatau se meaalofa o le aso fanau, pepa e afifiai, afifi ma se kata poo se tusi e lafo faatasi ai,aumai e afifi, tatala ma faitau le feau pei lava emoni …
Iloiloga
Tulimatai
• Poo iai le fanau laiti i tulaga nei aofia ai itusitusi ma faitautusi faatasi ma nisifanau laiti;
• amataina ona iai i vaega ia o le tusitusima faitau;
• faalautele talanoaga e mafua mai i lefaitau ma tusitusi.
Ia aafia ai i le faitauina faatasi o le tusi
E faitau e le faiaoga le tusi lapoa ma le fanaulaiti (Sui se Ula mo Tina). Valaaulia le fanaulaiti e faataitai taga o le tala. O isi tusi o levaiaso: O le Ofu o Ane ma O le Tufatufaina oLo Ma Faiva ma Tama.
O le faitauina o upu poo ni faailoga i letulimanu o le faitau tusi ma le tusitusi
“Faailoga” ma “Lafo tusi i i”.
Faasino i le fanau laiti upu
Taua a o faitauina se tusi faitau lapopoa.
Otioti ata
O mea e amata i le mataitusi o le P/p (P tele male p laitiiti).
Faaaoga mataupu mai le nusipepa e faia ai nisitusi, e pei o le Tuuga Vaa i Amerika. Faapipii ele fanau laiti ata, ae tusitusi upu e le faiaoga.
Faaaoga ni mataupu e tusia ai poo le faia ai nitusi faitau, e pei O le Ia. Ia taitasi mo tusitusigafaataitai a le fanau laiti.
E mafai ona faaogaina le alagaoa ua taua o O leTufatufaina o Lo Ma Faiva ma Tama.
Talatalanoa e uiga i le faavaa o le tusi ma lonaulu tala faapea ma ata.
Fesili i le fanau laiti e talatalanoa mai i le mea ole a tupu i le tala pe toe faamatala mai nisi vaegao le tala.
Valaau i le fanau laiti e fai faatasi mai.
Faatino taga o le tala ma le fanau laiti.
Tuu la le tusi lea i le tulimanu o tusi faitau.
Ia aafia i ni pese e iai le alafapeti faapea ma nitaaloga i mataitusi.
Tusia o latou lava igoa (faapea ma igoa o a latouuo).
Aoaoina ia sue le itulau o le tusi ma le faaeteete.
Tusitusi i luga o upu ua tusia e le faiaoga i legagana masani.
Tulimatai
• Poo iai le fanau laiti i tulaga nei faapipii ata;
• e mafai ona fai le tala atoa;
• e mafai ona fetaliai (sa fai mai, “Ua oufiaai”);
• e mafai ona maua mai ai ni manatu faapeafoio anafea ma alu ai lava;
• ona filifili lea i le ituaiga o mea e tusitusi aifaapea ma le faatulagaina.
Tulimatai
• Poo ai le fanau laiti e fesili mai e uiga i letala;
• faaaoga le talanoa mai e faalautele ai le tala;
• faaali mai manatu e uiga i le tala sa faitau pooni mea sa tusitusia.
Faia se faila e tuu i ai ni faamatalaga o lefanau laiti ma faamaumauga o le iloa faitauma tusitusi
• Faailoa ua mafai ona iloa;
• mataitusi fuainumera ma upu ua latoumaitaulia;
• upu ua mafai ona latou tusia.
O le Sini
Faamasani i le faitau ma tusitusi
Ia maua e le fanau laiti le avanoa e:
• faaaoga mea o loo faitau, ma tusitusi ai i alatou taaloga faalemafaufau ma faia taga e peini mea moni, faataitaia. Ia tusitusia ni tusi peilava e moni.
Ia aofia e faamasani e faitau ma tusitusi
Ia maua e le fanau laiti le avanoa e:
• amanaiaina tusitusiga ma faia ni tala mai ata;
• tusia ni poloaiga i taimi o faataitaia aitusitusiga;
• faia ni filifiliga e uiga i tala ma tusi faitau;
• faia ni filifiliga e uiga i mea faaaogaina itusitusiga faapea ma le faataatiaga o a latoutusitusiga faataitai.
Amata le talanoaga i le faitauina o tusi
Ia maua e le fanau laiti le avanoa e:
• fesili e uiga i amioga a i latou o loo aofia i nitala;
• fesili mo ni mea e tusitusia;
• fesili ia faamalamalama uiga o upu;
• amata ona talanoa faalauaitele i se tala;
• faaaoga se tala poo se tusitusiga e amata aitalanoaga;
• faaali mai ni o latou taofi e uiga i tusi safaitauina poo le tusitusia.
Aoaoga i le faitau ma tusitusi
Ia maua e le fanau laiti le avanoa e:
• maitau ma faitau tusitusiga i le aoga;
• ia amata maitauina le eseesega;
ata mai tusitusiga;
mataitusi mai fuainumera;
mataitusi mai upu;
• amata loa se lisi o upu;
• amata loa le lisi o upu ua masani ai.
90
Alafua ma Fuafaatatau
Alafua
E tatau ona maua ni avanoa e i latou oloo aoina le gagana e fefaasoaai aimafaufauga i ni mea sa faia, nifaamatalaga, ma ni manatu totino.
Fuafaatatau
E tatau ona mafai e i latou o loo aoinale gagana ona:
• faamatalaina le tupuga poo senatura o se mea, faapea foi ma meana tutupu;
• faia ni faatusatusaga;
• lipotia ni mea na tutupu.
Alafua
E tatau ona maua ni avanoa e i latou oloo aoina le gagana e faatino ai mafetufaai ai e uiga i le gagana vaaia.
Fuafaatatau
E tatau ona mafai e i latou o loo aoinale gagana ona fefaasoaai matalatalanoa i uiga o le gagana vaaia ilauga, solo, ma faaaogaga eseese i letaimi o se faatinoga.
Tulaga
Matamata poo le auai ile faiga o se ava.
Galuega Faatino
Ao lei matamata pe faia le ava
• Talatalanoa i mea ua latouiloa:
O le a le ava?
O lea lona taua?
O ai e iai?
O le a le faasologa o mea efai ai?
O le a le uiga?
• Lisi o upu tusia.
• Ia faalogo i se tala i le ava.
Matamata pe faatino
O ni galuega e ono faia:
• Faalogo/matamata/faatinoma faatumu se ata o lenofoaga o tagata i le taimi ole ava.
• Faalogo/matamata mafaataatia lelei le faasologa olauga sa faia.
• Faalogo/mataala ma faatumuse siata o taga eseese ifaatinoga mo le alii ma letulafale i le taimi o le ava mafaaaloaloga.
Pe a uma ona matamata pefaatino
O ni galuega e ono faia:
• Faamatala le faasologa o lefaiga o le ava ma le taua ogaoioiga i le faasamoa.
• Faatusatusa le lauga tali male lauga usu i le faasologa mamataupu.
• Faia se lipoti o le faatinoga.
• Faamatala le gagana vaaia ile taimi o le ava.
Upu ma le Faaaogaina,Kalama
Mo upu ma le faaaogaga tagai i le lisio loo avatu i lalo o le vaega 3 ma le 4.E tatau ona iai ni kopi o lauga sa faiai le ava mo le auiliiliina e i latou oloo aoina le gagana.
O le kalama e tatau onafaamamafaina o le faaaogaina lea oupu ma le fesootaiga o fuaiupu mapalakalafa i lauga, tautalaga,folafolaga ma faaaloaloga e faia i letaimi o le ava.
Aoaoga Faaleaganuu
Poo le matamata pe faatino, eao ona maua e tamaiti leavanoa e faatino ai tu ma aga etalafeagai ai i le taimi o le ava itulaga eseese.
Iloiloga
Iloiloga a le faiaoga
• Vaavaaia lea o levasega i taimi ogaluega faatino.
• Faaaoga le lisi otomai manaomia igaluega faatino. Onisi o tomaimanaomia o looavatu i lalo o levaega — faailogavaaia o le tomai ile gagana i leneivaega.
• Faamaumauina leao ituaigafaaaogaga o legagana o loo iaima lo latou tomai.
Iloiloga a isi tamaiti
• Faaaoga le lisi otomai manaomia eiloilo ai mafefaasoaai ai igaluega a isi.
Iloiloga a letamaitiiti
• Vaavaai i le lisi otomai manaomiama iloilo a latougaluega.
• Faamaumauina leao manatu i lealualu i luma o lolatou tomai i vaegaeseese o a latoutusitusiga.
O le Atinae mo Vaega 3 ma 4
91
O Alagaoa
O le taiala lenei e lagolagoina le:
Te whàriki.
Ueligitone: Matagaluega o Aoga, 1996.
The New Zealand curriculum framework/ Te anga marautanga o Aotearoa.
Ueligitone: Matagaluega o Aoga, 1993.
O fesoasoani mo iloiloga e mafai ona maua i le:
Assessment: policy to practice.
Ueligitone: Matagaluega o Aoga, 1994.
Mo ni faamatalaga lagolago tagai i le:
SPOLSKY, Bernard. Report on the Samoan language in the New Zealand
educational context.
Ueligitone: Matagaluega o Aoga, 1988.
WAITE, Jeffrey. Aoteareo — speaking for ourselves: a discussion on the
development of a New Zealand languages policy.
Ueligitone: Matagaluega o Aoga, 1992.
E lolomiina e le Matagaluega o Aoaoga ni alagaoa i le gagana Samoa ma e tufa fua
atu i aoga amata ma aoga. E aofia ai tusi faitau mo tamaiti laiti ma e aoina le gagana,kaseti ua pueina ai tala mo le faitau ma faalogologo, ata, ma alagaoa ua saunia i
gagana e lua. O alagaoa fou ua saunia e faasalalauina lea i le Resource Link i le
Education Gazette. O aoga amata ma aoga e fia maua pea ni a latou alagaoa e ao inafaafesootai le Alagaoa o le Atamai (Distribution Centre, Pusa Meli 39 055, Meli
Centre, Ueligitone).
E maua foi nisi alagaoa mo le aoga amata ma aoga mai le PIERC Education (PusaMeli 22 654, Otahuhu, Aukilani) ma le WMERC Inc. (Pusa Meli 6566, Te Aro,
Ueligitone).
O loo iai ni alagaoa mo e e le o atoatoa le faalogo. O loo iai foi ni nai alagaoa ualolomiina faalapopoa ma kaseti mo e le o atoatoa le vaai. E iai nisi o loo aoina le
gagana Samoa mai nofoaga taumamao ma o loo maua mai ni alagaoa mai le
Correspondence School.
92
O nisi alagaoa mo le aoina ma le aoaoga o le gagana o loo iai lea i le lautele o le
atunuu i nofoaga eseese ma isi faiaoga. O se lisi o tusi ma tusitusiga o loo avatu i lalo.
A handbook of expressions in English and Samoan.
Honolulu: Matagaluega o Aoga, 1980.
ALLARDICE, R. W. A simplified dictionary of modern Samoan.
Aukilani: Pasifika Press, 1985.
BURGESS, Feauai. Using Samoan language stories in a reading programme.
Ueligitone: Wellington Multicultural Educational Resource Centre, 1987.
BURGESS, Feauai. “Early literacy development in Pacific Islands language nests”
i le Many Voices, numera 4, 1993.
CAIN, Horst. A lexicon of foreign loan-words in the Samoan language.
Köln: Böhlau Verlag, 1986.
CAMPBELL, L. M., SHORE, B., ma PETAIA, U. Conversational Samoan.
Apia: Peace Corps, 1974.
CHURCHWARD, Spencer. A Samoan grammar.
Melbourne: Spectator Press, 1951.
CLARK, Ross. “Some verbless sentences in Samoan”i le Oceanic Linguistics, vaega 8, 1969.
CONDAX, Iovanna D. “Locative accent in Samoan”
i le Oceanic Linguistics, vaega 29, 1990.
DOWNS, E. A. Everyday Samoan: a Samoan grammar.
1942. [Southern Reprints.]
DURANTI, Alessandro. “Lauga and talanoaga: structure and variation in the language
of a Samoan speech event”i le BAUMAN, R. and SCHERZER, J. (etita). Working Papers in Sociolinguistics.
Austin: Southwest Educational Development Laboratory, 1980.
DURANTI, Alessandro. “Samoan speechmaking across social events: one genre inand out of a fono”
i le Language in Society, vaega 12, 1983.
DURANTI, Alessandro. “Code switching and conflict management in Samoanmultiparty interaction”
i Pacific Studies, vaega 14, numera 1, 1990.
DURANTI, Alessandro. From grammar to politics: linguistic anthropology in a
Western Samoan village.
Berkeley: University of California Press, 1994.
FEUU, Fatu. O le tusi pi: a Samoan language picture dictionary.
Aukilani: Pasifika Press, 1991.
FUQUA, Steve. Samoan language: a manual for the study and teaching of the Samoan
language.
Apia: Peace Corps.
Gagana Samoa.
Apia: Matagaluega o Aoga, 1990.
93
GAVIERES, Milagros D. Picture-word cards: teacher’s manual in Samoan and
English.
Honolulu: Matagaluega o Aoga, 1980.
HOVDHAUGEN, Even. “Vowel lengthening in Samoan”i le DAVIDSON, Jeremy H. C. S. (etita). Pacific Island languages. Honolulu:
University of Hawaii Press, 1990.
HOVDHAUGEN, Even. “The so-called ‘glottal stop’ in Samoan — an abnormalphoneme?”
i le BRENDEMOEN, Bernt (etita). Riepoála. Oslo: Novus Forlag, 1984.
HOVDHAUGEN, Even. A sketch of Samoan grammar.
Oslo: University of Oslo, 1985.
HUNKIN, Galumalemana Afeleti L. O le alafapeti/Samoan alphabet.
Aukilani: PIERC Education, 1978.
HUNKIN, Galumalemana Afeleti L. Gagana Samoa: a Samoan language coursebook.
Aukilani: Pasifika Press, 1988. [Tusi ma teipi.]
JOHNSON, Alan P. ma HARMON, Lillian E. Let’s speak Samoan: an introduction
and guide to the Samoan language.
Apia: Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 1977.
KEESING, Felix ma Marie. Elite communication in Samoan.
Palo Alto: Standford University Press, 1956.
KERNAN, Keith Thomas. The acquisition of language by Samoan children.
Berkeley: University of California, 1969.
KERNAN, Keith Thomas. “The acquisition of formal and colloquial styles of speechby Samoan children”
i le Anthropological Linguistics, vaega 16, numera 3, 1974.
LARKIN, Fanaafi M. O le gagana Samoa.
Apia: Matagaluega o Aoga.
MARSACK, C. C. Samoan: a complete introductory course.
Sevenoaks: Hodder and Stoughton, 1962.
MARSACK, C. C. Samoan.
Lonetona: English Universities Press, 1973. [Teach Yourself Books.]
Matematika Pasefika: vocabulary database.
Hamilton: Centre for Science and Mathematics, University of Waikato.
MAYER, John F. Samoan language: a manual for the study and teaching of the
Samoan language.
Apia: Peace Corps, 1975.
MILNER, G. B. “The Samoan vocabulary of respect”i le Journal of the Royal Anthropological Institute of Great Britain and Ireland, vaega
91, 1961.
94
MILNER, G. B. “Active, passive, or perfective in Samoan: a fresh appraisal of the
problem”
i le Journal of the Polynesian Society, vaega 71, numera 2, 1962.
MILNER, G. B. “It is aspect (not voice) which is marked in Samoan”i le Oceanic Linguistics, vaega 12, numeras 1 and 2, 1973.
MILNER, G. B. Samoan dictionary.
Aukilani: Pasifika Press, 1993.
MOSEL, Ulrike. Ergativity in Samoan.
Köln: Sprachwissenschaft Institut, University of Köln, 1985.
MOSEL, Ulrike. “Subject in Samoan”i le LAYCOCK, Donald C. ma WINTER, W. (etita). A world of language. Pacific
Linguistics C-100, 1987.
MOSEL, Ulrike ma HOVDHAUGEN, Even (etita). Samoan reference grammar.
Oslo: Scandinavian University Press, 1993.
NEFFGEN, H. Grammar and vocabulary of the Samoan language.
Lonetona: Kegan Paul, 1918. [AMS , 1978.]
OCHS, Elinor. “Ergativity and word order in Samoan child language”i le Language, vaega 58, numera 3, 1982.
OCHS, Elinor. “Variation and error: a sociolinguistic approach to language acquisition
in Samoa” in SLOBIN, Dan Issac (etita). The crosslinguistic study of language
acquisition.
London: Lawrence Erlbaum, 1985.
OCHS, Elinor. Culture and language development: language acquisition and
language socialisation in a Samoan village.
Cambridge: Cambridge University Press, 1988.
OLAYA, Norma P. I get ready (English/Samoan): a language arts resource book.
Honolulu: Matagaluega o Aoga, 1980.
PAWLEY, A. K. “A scheme for describing Samoan grammar”
i le Te Reo, numera 3, 1960.
PAWLEY, A. K. “Samoan phrase structure: the morphology-syntax of a WesternPolynesian language”
i le Anthropological Linguistics, vaega 8, numera 5, 1966.
PRATT, George. A grammar and dictionary of the Samoan language.
Papakura: Southern Reprints, 1984.
REID, Salu H. ma IOFI, Margaret. Samoan resource book for teachers.
Honolulu: Matagaluega o Aoga, 1980.
SHON, Foisaga Eteuati ma OSHIRO, Karen J. Mataitusi o le gagana Samoa/Letters
of the Samoan language.
Honolulu: Matagaluega o Aoga, 1980.
TUITELE, M. T. ma KNEUBUHL, J. Upu Samoa/Samoan words.
Pago Pago: Matagaluega o Aoga, 1978.
95
TUITELE, M. T., SAPOLU, M. J., ma KNEUBUHL, J. La tatou gagana.
Pago Pago: Matagaluega o Aoga, 1978.
VONEN, Arnfinn Muruvik. The noun phrase in Samoan and Tokelauan.
Oslo: Department of Linguistics, University of Oslo, 1988.