Download - Centralna Banka Srbije
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 1/35
UNIVERZITET UNION
FAKULTET ZA PRAVNE I POSLOVNE STUDIJE
DR LAZAR VRKATIĆ
ULOGA I ZNAČAJ NARODNE BANKE SRBIJEDIPLOMSKI RAD
Mentor: Student:
Doc.dr Aleksandar Vasiljević
Sanja Vioglavin
16466/14
Novi Sad, 2015
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 2/35
2
Sadržaj:
REZIME ...........................................................................................................................
1. UVOD .................................................................................................................. 4
1.1 Cilj istraživanja ................................................................................................. 4
1.2 Predmet istraživanja ......................................................................................... 4
2. CENTRALNA BANKA ...................................................................................... 5
2.1 Definisanje i određivanje funkcija centralne banke ......................................... 6
3. ULOGA CENTRALNE BANKE NA FINANSIJSKOM TRŽIŠTU .................. 8
3.1 Tržište novca ..................................................................................................... 8
3.2 Učesnici na tržištu novca ................................................................................ 11
3.3 Tržište kapitala ............................................................................................... 15
3.4 Devizno tržište ................................................................................................ 16
3.5 Odnos centralne banke i poslovnih banaka .................................................... 18
4. OSNOVNE FUNKCIJE NARODNE BANKE SRBIJE .................................... 20
5. POHABANE I OŠTEĆENE NOVČANICE I KOVANI NOVAC ................... 23
6. BANKARSKI SISTEM SRBIJE ....................................................................... 25
7. NADZOR BANAKA U FUNKCIJI STABILNOSTI BANKARSKOG
SISTEMA ........................................................................................................... 29
7.1 Kontrola boniteta i zakonitosti poslovanja banke ........................................... 29
7.2 Kontrola statusa i poslovanja banke ............................................................... 30
8. ZAKLJUČAK ........................................................................................................... 33
LITERATURA ............................................................................................................. 35
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 3/35
3
REZIME
U diplomskom radu su objašnjeni osnovni elementi, uloga i značaj Narodne banke
Srbije, kao i uloga centralne banke na finansijskom tržištu . Bankarstvo predstavlja
delatnost koja snažno utiče na uspeh svake druge delatnosti, ali i ekonomije uopšte.
Narodna banka Srbije predstavlja vodeću monetarno kreditnu ustanovu, koja ima
zadatak da osigura nesmetano funkcionisanje bankarskog i finansijskog sistema, kao
i da vodi monetarnu politiku. Drugim rečima, centralna banka kontroliše količinu
novca u opticaju u cilju ostvarenja niske stope inflacije, bez izazivanja visoke
nezaposlenosti. Narodna banka Srbije je najvažniji učesnik na tržištu novca, što
proizilazi iz položaja i zadataka te banke u monetarnom i privrednom sistemu.
Poslednji deo rada je posvećen nadzoru banaka u funkciji stabilnosti finansijkog
sistema koji u Republici Srbiji uspešno sprovodi Narodna banka Srbije. U ovom delu
je u nekoliko ključnih elemenata obrađena sfera uloge, značaja i ciljeva uvođenja
ovog nadzora, kao i posebni elementi koji ga karakterišu (kontrola statusa i
poslovanja banaka, kontrola zakonitosti i boniteta i sl.)
Centralna banka u svim finansijskim sistemima, i shodno tome i Narodna banka
Srbije u finansijskom sistemu Srbije, svakako je osnovna bankarska institucija, koja
neposredno reguliše monetarne i kreditne tokove u Srbiji. Rad Narodne Banke Srbije
je definitivno od izuzetno velikog značaja za ekonomsku samostalnost i nezavisnost
Srbije.
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 4/35
4
1. UVOD
1.1 Cilj istraživanja
Cilj ovog rada, odnosno naučnog istraživanja je da se na jedan celovit, sažet i
razumljiv način istraži uloga i značaj Narodne banke Srbije. Bankarski sistem
Republike Srbije, čine poslovne banke i centralna banka, odnosno Narodna banka
Srbije. Poslovne banke svoju delatnost obavljaju nezavisno, radi ostvarivanja profita
na principima solventnosti, profitabilnosti i obezbeđivanja likvidnosti, dok Narodna
banka predstavlja osnovnu i jedinu monetarnu vlast na monetarnom i valutnom
prostoru, koji pokriva svojim poslovanjem.
Konkretna zainteresovanost za ovu temu i njeno uvođenje u diplomski rad,
usledila je iz jednostavnog razloga što su uloga i značaj Narodne banke Srbije
veoma bitni na finansijskom tržištu. Naravno, Narodna banka Srbije ima pre svega
monetarnu, zatim kontrolnu funkciju, ali i vrlo značajnu nadzornu ulogu. Centralna
banka definisana je kao samostalna i jedinstvena emisiona ustanova monetarnog
sistema, odgovorna za monetanu politiku, za stabilnost valute, i finansisku disciplinu i
za obavljanje drugih poslova određenih zakonom.
1.2 Predmet istraživanja
Predmet istraživanja je razrada osnovnih uloga i prikaz značaja Narodne banke
Srbije kroz obradu njenih osnovnih elemenata, funkcija uz kraći prikaz i samih
finansijskih tr žišta i uopšte uloge i značaja centralnih banaka na njemu.
Banka je institucija koja prikuplja slobodna novčana sredstva (depozite), odobrava
kredite i obezbeđuje transakcioni novac (plaćanja). Potreba za regulisanjem
poslovanja banaka, javlja se čim su preduzetnici i fizička lica počeli da drže sredstva
u bankama i obavljaju finansijske transakcije putem banaka. Dobro postavljena i
ispravno sprovedena regulacija može umanjiti ili u nekim slučajevima sprečiti štetu
koju banka trpi zbog loših poslovnih odluka uprave.
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 5/35
5
Centralna banka njena uloga je značajna na svim segmentima finansijskih tržišta,
a naročito na segmentu tržišta novca, gde određuje nivo novčane mase i visinu
kratkoročnih kamatnih stopa. Značajna uloga centralne banke je u zaštiti ostalih
učesnika na finansijskim tržištima. Osnovni cilj centralne banke nije maximizacija
profita, već održavanje likvidnosti ekonomskog sistema, sprečavanje masovnog
bankrotstva banaka, visoke nezaposlenosti i sl. Njeno poslovanje regulisano je
zakonom i ona jedina ima funkciju emisije novca.
2. CENTRALNA BANKA
Centralna ili emisiona banka predstavlja specifičnu bankarsku instituciju
monetarnog sistema koja je najčešće pod velikim nadzorom (kontrolom) i uticajem
države.Centralna banka predstavlja banku banaka i ostalih finansijskih institucija.
Istorijski posmatrano prva emisiona banka se pojavljuje u Švedskoj 1656.godine,
pod nazivom ,,Riskbank of Sweden“. Istorijat emisione banke u našoj zemlji vezan je
za razvoj ,,Privilegovane Narodne banke Kraljevine Srbije“ koja je osnovana 1883.
Godine.
Narodna banka Srbije spada u red najvažnijih finansijskih institucija u okviru
finansijskog sistema i finansijskih tržišta Republike Srbije. Ona obavlja veći broj
funkcija koje doprinose ostvarivanju kako makro, tako i mikro ekonomskih ciljeva. Na
makro nivou, centralna banka je odgovorna za sprovođenje monetarne, kreditne i
devizne politike, a na mikro nivou ona vrši kontrolu i daje podršku funkcionisanju
većeg broja finansijskih institucija koje čine finansijski sistem.
Za centralnu banku je karakteristično da direktno utiče na regulisanje i
usmeravanje monetarno kreditne politike u svakoj državi. Ona je neprofitna
institucija, a dato joj je ovlašćenje da emituje novčanice i kovani novac. Emitovani
novac (novčanice i kovani novac) predstavlja zakonsko sredstvo plaćanja u svakoj
državi, emitovanje i povlačenje novca je zakonom regulisano.
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 6/35
6
Novac Narodne banke dakle, predstavlja visoko likvidan, opšte prihvaćen i u
potpunosti raspoloživ novac svim učesnicima u platnom sistemu Srbije. Osnovni cilj
Narodne banke Srbije, svakako jeste postizanje i održavanje stabilnosti cena
.Narodna banka Srbije ima za cilj i očuvanje finansijske stabilnosti.
Narodna banka Srbije obavlja operacije na otvorenom tržištu kupovinom i
prodajom kratkoročnih hartija od vrednosti ko je izdaje Narodna banka Srbije i
kratkoročnih i dugoročnih dužničkih hartija od vrednosti koje izdaje Republika Srbija.
2.1 Definisanje i određivanje funkcija centralne banke
Danas postoji veliki broj definicija centralne banke. Centralan banka je ustanova u
nekoj državi koja ima monopol emisije novca i vrednosnih papira. Najčešće obavlja
poslove koji se odnose na:
emitovanje novčanica i kovanog novca
držanje i rukovanje rezervama zlata i deviznim rezervama
regulisanje likvidnosti bankarskog sistema
ogranizaciju platnog prometa
Centralna banka se takođe može definisati i kao vodeća monetarno kreditna
ustanova koja ima dva osnovna zadatka: da osigura nesmetano funkcionisanje
bankarskog i finansijskog sistema i da vodi monetarnu politiku, odnosno da kontroliše
količinu novca u opticaju u cilju ostvarenja niske stope inflacije, bez izazivanja visoke
nezaposlenosti. Bez obzira na različite definicije, mogu se izvući neke zajedničke
karakteristike koje u osnovi definišu centralnu banku. Pre svega, radi se o vrhovnoj
monetarnoj instituciji. Zatim, ona može da vrši niz različitih funkcija i ima monopol
nad izdavanjem novca. Na kraju, njen najvažniji cilj je održavanje cenovne stabilnosti
u užem smislu, odnosno finansijske stabilnosti u širem smislu.
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 7/35
7
Grafikon 1: Najvažniji ciljevi centralnih banaka
Najvažnije razlike u okruženju koje mogu uticati na definisanje ciljeva i
sprovođenje monetarne politike odnose se još i na: veličinu zemlje, stepen
otvorenosti zemlje, režim deviznog kursa, nezavisnost centralne banke, stepen
ekonomske razvijenosti i dr. centralne banke takođe vode računa o ciljevima kao što
su zaposlenost i ekonomski rast, ali ključno je mišljenje u teoriji da najveći doprinos
ovim ciljevima centralne banke daju preko održavanja makroekonomske stabilnosti.
Sve je prisutniji trend porasta nezavisnosti centralnih banaka, tako da isključivi cilj
monetarne politike postaje cenovna stabilnost.
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 8/35
8
3. ULOGA CENTRALNE BANKE NA FINANSIJSKOM TRŽIŠTU
3.1 Tržište novca
Tržište novca spada u red najznačajnijih tržišta u okviru novčanog tržišta, gde se
realizuje trgovina (kupovina i prodaja) žiralnog novca. Novčano tržište predstavlja
deo finansijskog tržišta gde se trguje sa žiralnim novcem, kratkoročnim kreditima,
depozitima, menicama, kratkoročnim hartijama od vrednosti i ostalo. A pojam tržišta
novca je daleko uži i predstavlja određeni prostor, vreme i pravila gde se susreću
ponuda i tražnja kratkoročnih finansijskih instrumenata (kratkoročne hartije od
vrednosti i žitalni novac).
Na tržištu novca se trguje dnevnim i terminskim novcem i kratkoročnim hartijama
od vrednosti. Važno je takođe reći da se kod trgovine hartijama od vrednosti javlja
primarno i sekundarno tržište novca i hartija od vrednosti. Za primarno tržište novca
je karakteristično da pored centralne banke aktivno učestvuju poslovne banke i druge
finanskijske organizacije. Na primarnom tržištu novca se vrši prva emisija i prodaja
kratkoročnih hartija od vrednosti. Sekundarno tržište predstavlja nastavak primarnog
tržišta hartija od vrednosti, što znači predstavlja svaku dalju prodaju hartija od
vrednosti na tržištu novca. Takva kupovina često se naziva ,,kupovinom iz druge
ruke“ .
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 9/35
9
Karakteristike tržišta novca su prikazane u narednoj tabeli:
Tabela 1: Karakteristike tr ž i šta novca
KARAKTERISTIKE TRŽIŠTA NOVCA
veliki broj učesnika na tržištu novca
veliki broj finansijskih posrednika na tržištu novca
prisustvo različitih finansijskih instrumenata kreditiranja
prisustvo različitih oblika hartija od vrednosti
prisustvo državne kontrole i intervencija na tržištu novca
Izvor: Vunjak N., Kovačević Lj.,Poslovno bankarstvo – savremeni trendovi ,
Proleter Bečej - Milen Subotica, 2002, str. 230
Prethodna tabela pokazuje svu raznolikost učesnika i posrednika, kao i oblika i
instrumenata na tržištu novca. Organizacija tržišta novca ima sledeće oblike:1
INSTITUCIONALIZOVANO TRŽIŠTE NOVCA – znači da je u pitanju jedna
specijalizovana institucija, odnosno centralizovano i legalno tržište na kojem su
ponuda i tražnja novca koncentrisane na jednom mestu i u isto vreme, što svakako
olakšava i ubrzava proces trgovanja i formiranja kamatne stope kao cene upotrebe
pozajmljenog novca. Nedostaci ovog oblika tržišta novca su u tome što ono obično
ne okuplja sve privredne subjekte koji imaju viškove i manjkove likvidnih sredstava.
Prednost ovako organizovanog tržišta novca je u tome što omogućava kocentraciju
ponude i tražnje novčanih sredstava u isto vreme, čime se efikasnije i realnije
određuje kamatna stopa na ovom tržištu. Poslovne banke su osnovni subjekti na
ovom tržištu novca.
1 Komazec S., Kovačević R., Erić D., Ristić Ž., Finansijska tržišta i berze, Beograd, 1998, str. 62.
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 10/35
10
NEINSTITUCIONALIZOVANO TRŽIŠTE NOVCA – predstavlja slobodno ili
otvoreno tržište novca, pošto se na njemu pojavljuju i jedan drugog traže, po
neformalnim pravilima, svi privredni subjekti koji žele trgovati novčanim likvidnim
sredstvima. Ovde se pojavljuju u značajnijoj meri veće špekulacije i manipulacije sa
formiranjem i menjanjem poslovnih očekivanja o kretanju kamatne stope, stope
inflacije, devizionog kursa i profitne stope. Monetarne vlasti teško mogu kontrolisati
ovo tržište, pa ga administrativnim i zakonskim merama ograničavaju ili eliminišu,
naročito u pokušajima brzog stabilizovanja privrednih kretanja.
MEŠOVITI OBLICI TRŽIŠTA NOVCA - transakcije na tr žištu novca obavljaju
se i direktno između učesnika, preko posredničke, institucionalizovane organizacije.
Tržište novca ima direktan uticaj na finansijske i realne tokove u privredi i
bankarskom (finansijskom) sistemu, ali i ovi delovi privrede direktno utiču na razvoj i
značaj novčanog tržišta.Tržište novca kao najznačajniji deo finansijskog tržišta u
praktičnom smislu, se konačno definiše kao međubankarsko tržište žiralnog novca i
kratkoročnih HOV i ono ima osnovnu karakteristiku u tome da zapravo omogućava
da bankarski sistem jedne zemlje, tako i centralnu banku, dovodi do uspešnog
susreta ponude i potražnje novca, sa posebnim uticajem na stabilnost novca,
novčanih tokova i privrede u celini.
Centralna ili emisiona banka je najvažniji učesnik na tržištu novca. Značajnost u
radu centralne banke, koja se na tržištu novca izražavaju kao uslovi i ''okviri''
poslovanja, su sledeće odluke:
1. Odluke o visini eskontne i diskontne stope, čime se deluje na cenuupotrebe novca,
2. Odluke o povećanju ili smanjenju obaveznih rezervi, čime se deluje na
obim potražnje novca,
3. Odluke o kupovini ili prodaji državnih obaveznica i blagajničkih zapisa čime
se deluje na obim javnog duga i na količinu novca u opticaju.
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 11/35
11
Sve navedene odluke centralna banka donosi u skladu sa ciljevima ekonomske
politike, a pri tome koristi instrumente monetarne i fiskalne politike.
Centralna banka je glavni regulator i kontrolor zbivanja na tržištu novca. Kretanje
ponude i tražnje na berzi novca pokazuje unutrašnje stanje u ekonomiji neke zemlje,
a tržište novca se pojavljuje kao institucija preko koje centralna banka ostvaruje svoje
ciljeve monetarne politike. Tako je naravno i u Srbiji, jer je predviđeno da su o snovne
funkcije Narodne banke Srbije: da utvr đuje i sprovodi monetarnu politiku, vodi politiku
kursa dinara, čuva devizne rezerve i upravlja njima, izdaje novčanice i kovani novac i
stara se o funkcionisanju platnog prometa i finansijskog sistema. Posebnu ulogu na
tr žištu novca ima centralna banka, koja svojim merama kreditno - monetarne politike
u mnogome utiče na finansijska kretanja u jednoj zemlji.
3.2 Učesnici na tržištu novca
Glavni učesnici na institucionalnom tržištu novca su prikazani na sledećoj tabeli:
Tabela 2: Glavni uč esnici na tr ž i štu novca
GLAVNI UČESNICI NA TRŽIŠTU NOVCA
centralna banka
poslovne banke
specijalizovane posredničke finansijske institucije
Izvor: Komazec S., Kovačević R., Erić D., Ristić Ž., Finansijska tržišta i berze,
Beograd, 1998, str. 64
Najvažniji učesnik na tržištu novca jeste centralna banka koja samostalno donosi
odluke. Za centralnu banku se kaže da je osnivač, organizator, regulator i kontrolor
svih poslovnih događaja koji se dešavaju na tržištu novca.
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 12/35
12
Da bi poslovna banka stekla pravo da učestvuje na tržištu novca neophodno je da
ispuni sledeće uslove:
da ima tekući račun, čije je stanje u svakom trenutku dostupno centralnoj
banci
da ima svojstvo pravnog lica (samostalna institucija)
da ima poseban organizacioni deo (službu) putem koje može nastupiti na
tržištu novca
Poslovna banka učestvuje na tržištu novca i obavlja poslove za nekoga od
učesnika tržišta novca, tada ona nastupa: u svoje ime za svoj račun, uz svoju
odgovornost i svoj rizik.
A specijalizovane finansijske institucije se na tržištu novca ne mogu pojaviti bilo
koje posrednične finansijske organizacije, već samo one koje su prihvaćene od
strane centralne banke.
Posrednične finansijske institucije se mogu pojaviti u dve grupe:
1. Institucije koje obavljaju novčane transakcije: u svoje ime i za svoj račun,
odnosno dileri
2. Institucije koje obavljaju novčane transakcije: za tuđe ime i za tuđ račun
(brokerske organizacije)2
Na tržištu novca u razvijenim privredama koriste se mnogobrojni instrumenti
trgovine novcem ili kratkoročnim hartijama od vrednosti. Najznačajniji instrumenti su
prikazani u sledećoj tabeli:3
2 Vunjak N., Kovačević Lj., Finansijska tržišta i berze, Proleter Bečej – 2009, str. 20
3 Komazec S., Kovačević R., Erić D., Ristić Ž., Finansijska tržišta i berze, Beograd, 1998, str. 65.
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 13/35
13
Tabela 3: Instrumenti trgovine novcem ili kratkoročnim HoV
INSTRUMENTI TRGOVINE NOVCEM ILI KRATKOROČNIM
HOV
Međubankarska kupoprodaja novca
Kratkoročne hartije od vrednosti
Međubankarska trgovina viškovima obaveznih rezervi
Izvor: Komazec S., Kovačević R., Erić D., Ristić Ž., Finansijska tržišta i berze,
Beograd, 1998, str. 64
U poslovnim bankama svakodnevno se pojavljuju viškovi i manjkovi na saldu
njihovog dnevnog poslovanja. Svaka od njih nastoji da osigura svoju dnevnu
likvidnost i likvidnost u određenom vremenskom trenutku. Novac koji se pozajmljuje
radi osiguravanja svakodnevne likvidnosti banaka i drugih finansijskih institucija često
se naziva dnevni ili noćni novac, jer se najčešće posuđuje preko noći. Novac koji se
posuđuje radi osiguravanja likvidnosti u određenom vremenskom terminu (1 - 3
meseca, najduže na 1 godinu) je terminski novac. Dnevni žiralni novac - smatra se
višak potraživanja, tj. trenutni višak likvidnih sredstava koje poslovna banka, kao
učesnik na tržištu novca nudi drugim bankama ili drugom zainteresovanom učesniku.
Terminski novac - predstavlja saldo potraživanja na računu banke, tj. višak likvidnih
sredstava koje poslovna banka, kao učesnik na tržištu novca, nudi na duži rok, uz
određenu kamatnu stopu, na zajam drugim poslovnim bankama.
Na institucionalizovanom tržištu obično se ne trguje sa svim oblicima vrednosnih
papira već samo sa onim koje izdaje centralna banka ili koje centralna banka tretira
kao vrednosne papire pogodne za trgovinu na novčanom tržištu. Kupoprodaja
kratkoročnih vrednosnih papira na tržištu novca događa se uglavnom između: dve
poslovne banke, jedne poslovne banke i centralne banke, države i poslovne banke,
države i centralne banke i države i njenih institucija.
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 14/35
14
S obzirom na subjekat koji ih izdaje, kratkoročni vrednosni papiri mogu da se
podele na tri grupe:
1. državni vrednosni papiri: državne obveznice, državne menice, državni
blagajnički zapisi
2. vrednosni papiri centralne banke (blagajnički zapisi)
3. vrednosni papiri privrednih preduzeća, drugih firmi ili privatnih lica koji su
akceptirani od strane ovlašćenih finansijskih institucija
Obavezne rezerve novčanih sredstava koje poslovne banke moraju držati kod
centralne banke predstavljaju instrument monetarne politike kojim centralna banka
reguliše proces stvaranja novca u bankarskom sistemu, novčanu masu, kreditni
potencijal poslovnih banaka i agregatnu novčanu tražnju.
Suština ovog instrumenta je u tome da svaka poslovna banka mora određeni deo,
odnosno određeni procenat svojih depozita držati kao obaveznu rezervu na
posebnom računu kod centralne banke. Maksimalna stopa obaveznih rezervi se
utvrđuje zakonom ili odlukama Centralne banke, koja obično dobija pravo da menja
visinu te stope u zavisnosti od stanja u privredi i ciljeva monetarne politike.
Dakle čim postoje inflatorne tendencije, Centralna banka povećava stopu
obaveznih rezervi i tako smanjuje kredite i efektivnu tražnju. Maksimalna stopa
obaveznih rezervi je različita u različitim zemljama (obično je 20 - 30 %).
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 15/35
15
3.3. Tržište kapitala
Tržište kapitala predstavlja institucionalno organizovani prostor sa svim potrebnim
elementima za njegovo funkcionisanje, u određenom vremenu i definisanim
pravilima, gde se susreću ponuda i tražnja za kapitalom i formira se cena tih
sredstava.
Osnovni poslovi koji se obavljaju na tržištu kapitala jesu kupoprodaja kapitala i
vrednosnih papira (obveznice, deonice, i drugi vrednosni papiri) posredstvom velikog
broja posrednika. Ako kapital cirkuliše slobodno između učesnika, bez bankarskih
instituci ja, radi se o slobodnom tržištu kapitala, a ako se kontakti među učesnicima
ostvaruju posredstvom bankarskih institucija tada je u pitanju institucionalizovano
tržište kapitala. Funkcija tržišta kapitala je da kupcu omogući kupovinu određenog
iznosa potrebnog kapitala, pod takvim tržišnim uslovima koji su za njega najpovoljniji,
a prodavcu da omogući prodaju odredenog iznosa njemu nepotrebnog kapitala u tom
trenutku, pod najpovoljnijim tržišnim uslovima.
Na tržištu kapitala se obavljaju samo oni poslovi koji su zaključeni po određenoj
proceduri, u određeno vreme i gde je predmet poslovanja vrednost koja se prodaje ili
kupuje svojstvena toj vrsti tržišta. Celokupno poslovanje tržišta kapitala se kontroliše
putem raznih organa. Poslove na tržištu kapitala mogu obavljati samo članovi tržišta,
a posredničke poslove samo za to ovlašćena lica.
Učesnici na tržištu kapitala mogu se pojaviti kao:4
investitori i vlasnici kapitala u ulozi prodavaca,
preduzetnici korisnici kapitala u ulozi kupaca,
posrednici u obliku banaka i drugih bankarskih organizacija,
država u ulozi regulatora i kontrolora.
4 Vunjak N., Kovačević Lj., Finansijska tržišta i berze, Proleter Bečej – 2009, str. 76
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 16/35
16
3.4. Devizno tržište
Kada je reč o deviznom ili međunarodnom tržistu, može se reći da ono predstavlja
deo ukupnog finansijskog tržišta na kojem se prema utvrđenim uslovima i pr avilima
trguje stranim valutama, odnosno na kom se razmenjuju devize. Osnovni zadatak
deviznog tržišta je svakako u tome, da ono snabdeva učesnike stranim sredstvima
plaćanja za plaćanje uvoza i izvoza. Devizni kurs se formira upravo kao i cena svakoj
drugoj robi pod uticajem ponude i tražnje i on predstavlja cenu jedne jedinice strane
valute izraženu brojem jedinica domaće valute. Devizno tržište u suštini ne postoji
kao organizovano centralno mesto trgovanja, već ga čini svetska mreža učesnika,
koji su međusobno povezani savr emenim sredstvima komunikacije.
Drugim rečima, trgovanje se odvija na specijalizovanim deviznim berzama i u
sastavu međusobno povezanih banaka, što sve zajedno čini svetsko devizno tržište
u funkciji svih 24 sata dnevno. Najvažniji učesnici na deviznom tržištu su velike
komercijalne banke, brokeri i dileri specijalizovani za trgovinu devizama, komercijalni
kupci deviza – multinacionalna kompanija, ali i centralne banke.
Svakako da se najveći promet na deviznom tržištu obavlja preko specijalizovanih
brokera devizama na međubankarskom tržištu, koji povezuju banke uz nisku
proviziju. Velike komercijalne banke su zapravo market mejkeri tog tržišta, koji su
spremni u svakom trenutku kupiti ili prodati devize po određenoj ceni. Takođe ni
preduzeća, manje banke i filijale stranih banaka ne učestvuju na deviznom tržištu
direktno, već se stranim sredstvima plaćanja snabdevaju preko otvorenih kreditnih
linija kod velikih banaka.
Kada je reč o Republici Srbiji i njenom deviznom tržištu, predviđeno je u skladu sa
Odlukom o uslovima i načinu rada deviznog tržišta. da se na deviznom tržištu obavlja
spot, terminska i svop kupovina i prodaja deviza.
Devizne rezerve predstavljaju devizna potraživanja koja su neposredno
raspoloživa i koja su pod kontrolom monetarnih vlasti.
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 17/35
17
Devizne rezerve Narodne banke Srbije čine:
potraživanja Narodne banke Srbije u devizama na njenim računima u
inostranstvu,
hartije od vrednosti,
zlato,
efektivni strani novac
Devizne rezerve Narodne banke Srbije (NBS) su na kraju septembra 2015 godine
iznosile 10,5 milijardi evra.
Veći devizni prilivi ostvareni su po osnovu prodaje hartija od vrednosti Republike
Srbije, Narodne banke Srbije na medjubankarskom deviznom tržištu, korišćenja
kredita i donacija u ukupnom iznosu od 102,8 miliona evra, a ostali prilivi iznosili su
78,1 milion evra.
Veći odlivi iz deviznih rezervi realizovani su po osnovu izmirivanja obaveza
Republike Srbije prema inokreditorima u iznosu od 170,7 miliona evra, povlačenja
devizne obavezne rezerve banaka u neto iznosu od 71,3 miliona evra i otplate duga
MMF-u u iznosu od 14,6 miliona
Obim realizovane trgovine devizama na medjubankarskom deviznom tržištu u
septembru iznosio je 366,8 miliona evra i bio je za 246,4 miliona evra manji nego u
prethodnom mesecu. U prvih devet meseci ove godine u medjubankarskoj trgovini
realizovano je ukupno oko 5,9 milijardi evra.
Dinar je u septembru nominalno aprecirao prema evru za 0,4 odsto, a NBS je u tom
mesecu intervenisala na medjubankarskom deviznom tržištu kupovinom 80 miliona
evra kako bi ublažila prekomerne dnevne oscilacije kursa.
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 18/35
18
3.5. Odnos centralne banke i poslovnih banaka
Centralna ili emisiona banka je nacionalna banka, banka nad bankama, i njena
uloga u državi zavisi od prava i ovlašćenja koja na nju prenose državni organi kao na
monetarnu instituciju.5 Centralna banka se može najbolje definisiti kao samostalna i
jedinstvena emisiona ustanova u monetarnim sistemima, koja je odgovorna za
monetarnu politiku, za stabilnost valute i finansijsku disciplinu i za obavljanje drugih
poslova određenih zakonom. Centralna banka može da obezbedi ostvarivanje svojih
funkcija uz pomoć instrumenata monetarno - kreditnog regulisanja u koje spadaju:
eskontna stopa, obavezna rezerva, utvrđivanje minimalne rezerve likvidnosti,
kupovina i prodaja hartija od vrednosti, učešće u deviznim transakcijama,
ograničenje plasmana i slično.
U okviru ostvarivanja mera kreditno - monetarne politike, centralna banka ima
nekoliko osnovnih instrumenata:
1. eskontna politika – sastoji se u određivanju visine eskontnih stopa, kao i
uslova za odobravanje kredita (visina kredita, rok trajanja i slično).
2. operacije na otvorenom tržištu: kupovina ili prodaja različitih HOV, i to radi
ostvarenja ciljeva kreditno - monetarne politike. Centralna banka vrši kupovinu
HOV, onda kada želi da poveća likvidnost banaka i kreditni potencijal, što je u
slučaju realizacije kreditno - monetarne politike, s ciljem povećanja nivoa
novčane mase. Kada je u pitanju restriktivna kreditna - monetarna politika,
centralna banka se bavi prodajom hartija od vrednosti, u cilju umanjenja
količine novca u opticaju i kreditnog potencijala poslovnih banaka.
3. politika obaveznih rezervi - centralna banka ostvaruje ciljeve kreditno -
monetarne politike preko kontrole visine kreditnog potencijala, što je značajno
za kontrolu bankarskog sistema i održavanje likvidnosti banaka. Suština ove
mere sastoji se u utvrđivanju osnovice i stope izdvajanja banaka iz svog
depozitnog potencijala u korist obaveznih rezervi kod centralne banke. U
5 Vunjak N., Kovačević Lj., Finansijska tržišta i berze, Proleter Bečej – 2009
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 19/35
19
slučaju restriktivne kreditno - monetarne politike povećava se stopa obaveznih
rezervi.
4. politika aktiviranja i dezaktiviranja depozita – reguliše se nivo novčane mase.
Aktiviranje depozita znači ukidanje ograničenja za njihovo slobodno
korišćenje, dok deaktiviranje depozita, suštinski označava njihovo povlačenje
u smislu uvođenja različitih ograničenja u korišćenju slobodnih sredstava.
Teoretičari uglavnom za klasifikaciju banaka kao kriterijum uzimaju kreiranje i
trgovinu finansijskim instrumentima, tako da se po njemu banke klasifikuju na
komercijalne, univerzalne i investicione banke. Kada je reč o odnosu centralne banke
sa poslovnim bankama, ekonomska nauka uglavnom govori o neophodnosti
uzajamnog odnosa, mada to u praksi nije uvek slučaj. Poslovne banke generalno
prate rad centralnih banaka kao stubova finansijskog sistema, analiziraju njen rad,
optimiziraju svoju poslovnu politiku i tako se diferenciraju na tržištu. Centralna banka
ima mehanizme kako da klijente zaštiti od samovolje banaka da menjaju kreditne
uslove kod kredita u otplati ili da zaračunavaju prevelike troškove, mada joj to nije
osnovna nadležnost. Centralna banka je u suštini zadužena za superviziju u pogledu
zakonitosti u radu banaka, dok odnos između banaka i njihovih klijenata ne spada u
domen regulative centralne banke. Banke su počele da nude sve brže usluge platnog
prometa, za šta je Zavod za obračun i plaćanja ili ranije Služba društvenog
knjigovodstva bio prava prepreka, jer nije bio agencija sa kojom sarađuju već koje su
se čak plašili i koja im je u suštini naređivala. Sa druge strane, elektronsko
bankarstvo je donelo značajne promene u sferi odnosa centralne i poslovnih banaka.
Banka potiče od latinske reci ,,banco“ što znači klupa (tezga ili bankarski šalter)
koja je postavljena na ulici,na nekom trgu ili sajmu. Na klupi se vršila razmena
različitih vrsta novca i novčanih transakcija. U početku su banke bile definisane kao
finansijske organizacije koje se bave razmenom novca, jer su u početnom periodu
razvoja bile suočene sa velikim brojem i vrstama metalnog novca. Ubrzanim
razvojem trgovine i odobravanjem kredita banke se definišu kao institucije platnog
prometa i kao kreditne insitucije. Banke teže da prihodima poriju rashode i da
maksimiraju svoj profit. Banke pretežno zarađuju na razlici između aktivne i pasivne
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 20/35
20
kamatne stope. Imaju pr avo da obavljaju sve kratkoročne i dugoročne bankarske
poslove.
4. OSNOVNE FUNKCIJE NARODNE BANKE SRBIJE
Centralna banka u razvijenim sistemima nema za cilj profit već likvidnost
nacionalne ekonomije, suzbijanje bankrotstava banaka i sprečavanje inflacije.6 U tom
svetlu treba razumeti i ulogu Narodne banke Srbije, koja je zapravo
određena Ustavom Srbije, ali je reguliše i Zakon o Narodnoj banci Srbije.
Svakako je bitno pomenuti, da je ova ustanova potpuno samostalna i nezavisna u
vršenju svih svojih monetarnih i kontrolnih uloga i funkcija. Naravno, osnovna i
izuzetno važna činjenica, je da Narodna banka Srbije u potpunosti za svoj rad
odgovara Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Kada se govori o osnovnom cilju postojanja Narodne banke Srbije, prema članu 3
Zakona o Narodnoj banci, može se zaključiti da osnovni cilj Narodne banke Srbije
svakako jeste postizanje i održavanje stabilnosti cena. Dakle, NBS, pored osnovnog
cilja, ima za cilj i očuvanje finansijske stabilnosti. NBS, ne dovodeći u pitanje
ostvarivanje svog osnovnog cilja, podržaće sprovođenje ekonomske politike Vlade
Republike Srbije, poslujući u skladu s načelima tržišne privrede.7
Najznačajniji poslovi iz nadležnosti Narodne banke Srbije se mogu praktično svesti
na dve osnovne funkcije, koje su predstavljene u sledećoj tabeli:
6
Prema: Josifidis K., Makroekonomija - principi teorije politike, Novi Sad, 2004, str. 244.7 Zakon o Narodnoj banci Srbije, Službeni glasnik RS
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 21/35
21
Tabela 4: Nadležnost Narodne banke Srbije
NADLEŽNOST NARODNE BANKE SRBIJE
MONETARNA KONTROLNA
poslovi obavljanja platnog
prometa u zemlji i sa inostranstvom
kontrola boniteta i zakonitosti
poslovanja banaka i drugih finansijskih
organizacija
regulisanje količine novca u
opticaju
određivanje sadržaja revizije za
banke
poslovi za Republiku Srbiju(kratkoročni krediti radi premošćavanja
vremenske neusklađenosti između
priticanja prihoda i izvršavanja rashoda
budžeta RS)
otklanjanje nepravilnosti uposlovanju banaka koja ne postupe po
merama monetarne politike, izricanjem
jedne ili više mera u zavisnosti od težine
nepravilnosti
regulisanje visine i načina
održavanja minimalne likvidnosti
banaka, utvrđivanje politike kursa dinara
i utvrđivanje iznosa stalnih i tekućih
obaveznih rezervi zemlje potrebnih za
održavanje likvidnosti u međunarodnim
plaćanjima
u slučaju da izveštaj o reviziji nije
u skladu sa standardima revizije,
Narodna banka Srbije može da zahteva
dostavljanje, u određenom roku, i novog
izveštaja, koji će izraditi drugi ovlašćeni
revizor
utvrđivanje monetarne politike,
poslovi izdavanja novčanica i kovanog
novca
Izvor: http://www.nbs.rs/internet/cirilica/index.html (datum pristupa
05.11.2015.)
Na osnovu prethodne tabele se može videti da je nadležnost Narodne banke
Srbije u suštini podeljena na dve osnovne funkcije: monetarnu i kontrolnu. Značajna
uloga Centralne banke je u svakoj nacionalnoj privredi veoma prisutna, a proizilazi iz
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 22/35
22
ovlašćenja koje na nju prenose državni organi. Narodna banka Srbije podnosi
Narodnoj skupštini: godišnji izveštaj o poslovanju i rezultatima rada, godišnji izveštaj
o monetarnoj politici, godišnji izveštaj o stanju u bankarskom i ukupnom finansijskom
sistemu zemlje i program monetarne politike za narednu godinu. Osnovne funkcije
NBS, reguliše član 4 Zakona o Narodnoj banci Republike Srbije, i prema njemu NBS
ima funkcije koje su predstavljene u narednoj tabeli.
Tabela 5: Funkcije Narodne banke Srbije
FUNKCIJE NARODNE BANKE SRBIJE
utvrđuje i sprovodi monetarnu i deviznu politiku
samostalno vodi politiku kursa dinara
upravlja deviznim rezervama
utvrđuje i sprovodi, u okviru svoje nadležnosti, aktivnosti i mere radi
očuvanja i jačanja stabilnosti finansijskog sistema
izdaje i oduzima dozvole za rad i vrši kontrolu boniteta i zakonitosti
poslovanja banaka i obavlja druge poslove u skladu sa zakonom kojim se uređuju
banke
izdaje i oduzima dozvole, odnosno ovlašćenja za obavljanje delatnosti
osiguranja i vrši nadzor nad obavljanjem te delatnosti i obavlja druge poslove, u
skladu sa zakonom kojim se uređuje osiguranje
izdaje i oduzima dozvole za rad društvima za upravljanje dobrovoljnim
penzijskim fondovima, vrši nadzor nad ovom delatnošću i obavlja druge poslove,
u skladu sa zakonom kojim se uređuju dobrovoljni penzijski fondovi
izdaje i oduzima dozvole za obavljanje poslova lizinga, vrši nadzor nadobavljanjem ovih poslova i obavlja druge poslove, u skladu sa zakonom kojim se
uređuje lizing
izdaje novčanice i kovani novac i upravlja tokovima gotovine
uređuje, nadgleda i unapređuje nesmetano funkcionisanje platnog sistema
obavlja zakonom, odnosno ugovorom utvrđene poslove za Republiku
Srbiju ne ugrožavajući pri tom svoju samostalnost i nezavisnost
Izvor: Zakon o Narodnoj banci Republike Srbije
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 23/35
23
Kad se govori o ulozi i funkciji NBS, koja je prikazana u prethodnoj tabeli, može se
reći da Narodna banka Srbije, u obavljanju svojih funkcija posluje potpuno
samostalno i nezavisno, kao i da ona ne traži niti prima uputstva od državnih organa i
drugih lica.
U suštini je bitno konstatovati osnovnu činjenicu da zapravo na osnovu utvrđenih
ciljeva ekonomske politike i ključnih makroekonomskih indikatora koje usvaja
Narodna skupština Republike Srbije, NBS samostalno utvrđuje projekcije rasta
monetarnih i kreditnih agregata i donosi mere monetarne i kreditne politike, koje će
biti preduzete radi ostvarivanja utvrđenih ciljeva.
5. POHABANE I OŠTEĆENE NOVČANICE I KOVANI NOVAC
Pod pohabanim novčanicama se podrazumevaju sve one novčanice koje su usled
upotrebe u velikoj meri istrošene, istanjene, zalepljene, zamrljane,iskrzane i sl.To su
dotrajale novčanice koje po izgledu nisu za upotrebu. Banke su duzne da takve
novčanice i kovani novac proslede centralnoj banci.
Novčanice mogu biti ostećene na više mesta pa je neophodno utvrditi stvarni
procenat njihovog oštećenja. Stepen oštećenja se utvrđuje preko instrumenata
izgrađenog od providnog materijala, podeljenog na sto jednakih pravougaonika.
Svaki pravougaonik na instumentu odgovara jednom procentu oštećenja novčanice.
Ako je novčanica oštećena 6% ona se zamenjuje, ali bez naknade fabrikacionih
troškova. Ako je novčanica oštećena do 40% ona se zamenjuje uz naknadufabrikacionih troškova.Ako je novčanica oštećena više od 40% ona se ne zamenjuje
niti se za nju obezbeđuje naknada.
Oštećeni kovani novac zamenjuje se uz naplatu fabrikacionih troškova.Oštećeni
kovani novac podnet na zamenu sortira se u dve grupe, prva grupa u kojoj neće biti
zamenjen kovani novac, i druga grupa u ko joj će biti zamenjen kovani novac. Iz prve
grupe se poništava sečenjem i bušenjem i vraća se vlasniku. A iz druge grupe
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 24/35
24
zadržava se kod blagajnika i vlasniku se isplaćuje nominalna vrednost novca uz
odbitak fabrikacionih troškova po propisanoj skali centalne banke.
Tabela 6 . Pregled otkrivenih falsifikovanih novčanica gotovog novca Januar-
septembar 2015
(u komadima)
Apoen 5000 2000 1000 500 200 100 50 20 10 Ukupno
Komada 121 1.493 896 1.347 16 107 14 1 0 3.995
Učešće u % 3,03 37,37 22,4 33,7 0,4 2,7 0,4 0 0 100
Izvor : Narodna banka Srbije
U prvih deset meseci tekuće godine, primljeno pod sumnjom ukupno 3.995
falsifikovanih novčanica gotovog novca, što je dva i po puta više nego u istom
periodu prethodne godine kada su otkrivena 1.622 komada tih novčanica.
U strukturi otkrivenih falsifikata novčanica gotovog novca, dominantno učešće
imaju falsifikovane novčanice od 2.000 dinara, zatim 500 i 1.000 dinara ( grafikon 2).Procentualno izraženo ta tri apoena zajeno čine 93,5 % broja falsifikata novčanica
gotovog novca.
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 25/35
25
Grafikon 2: Apoenska struktura falsifikovanih novčanica gotovog novca u periodu
januar-septembar 2015 godine
( u komadima)
6. BANKARSKI SISTEM SRBIJE
Narodna banka Srbije je pravno lice upisano u registar pravnih lica sa sedištem u
Beogradu. Status Narodne banke Srbije potrvđuje Narodna skupština Srbije. Prema
zakonu, Narodna banka Srbije može obrazovati filijale (Novi Sad, Kragujevac, Niš). U
okviru Narodne banke Srbije posluje specijalizovana organizacija pod nazivom Zavod
za izradu novčanica i kovanog novca na Topčideru. Narodnu banku Srbije
predstavlja i zastupa guverner. Organi Narodne banke Srbije su:
izvršni odbor
guverner
savet guvernera Narodne banke Srbije
Izvršni odbor utvrđuje monetarnu i deviznu politiku radi očuvanja i jačanja
stabilnosti finanskijskog sistema, a posebno utvrđuje:
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 26/35
26
način utvrđivanja kamatnih stopa Narodne banke Srbije, kao i način
obračunavanja
uslove i način izdavanja hartija od vrednosti Narodne banke Srbije
uslove pod kojima i način na koji Narodna banka Srbije sprovodioperacije na otvorenom tržištu
politiku kursa dinara
osnovice za obračunavanje obavezne rezerve i stope obavezne
rezerve
mere za održavanje likvidnosti banaka
Izvršni odbor utvrđuje kamatnu stopu i druge kamatne stope koje Narodna banka
Srbije primenjuje u sprovođenju monetarne politike. Izvršni odbor donosi propise
Narodne banke Srbije iz oblasti kontrolne i nadzorne funkcije, u skladu sa zakonima
kojima se uređuje obavljanje tih finkcija.
Izvršni odbor NBS rešenjem odlučuje:
davanju i oduzimanju dozvola za rad bankama
davanju i oduzimanju društvima za osiguranje dozvola za obavljanje
delatnosti osiguranja
davanju i oduzimanju dozvola za obavljanje poslova finansijskog lizinga
davanju i oduzimanju društvima za upravljanje dobrovoljnim penzijskim
fondovima dozvolaza rad i dozvola za upravljanje tim fondovima
Guverner NBS obavlja sledeće poslove:
rukovodi poslovanjem Narodne banke Srbije i organizuje njen rad
sprovodi odluke Izvršnog odbora
predlaže propise, opšte i pojedinačne akte
određuje unutrašnju organizaciju Narodne banke Srbije
imenuje i razrešava zaposlene koji rukovode
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 27/35
27
Savet guvernera NBS obavlja sledeće poslove:
donosi status
utvrđuje režim kursa dinara, na predlog Izvršnog odbora, uz saglasnost
Vlade
donosi finansijski plan Narodne banke Srbije
usvaja godišnje finansijske izveštaje Narodne banke Srbije
upravlja rizicima,
donosi strategiju razvoja Narodne banke Srbije, koju predlaže Izvršni
odbor
Savet guvernera po potrebi a najmanje jednom godišnje, Narodnoj skupštini
podnosi izveštaj o svom radu.
U nadležnosti je Narodne banke Srbije da utvrđuje visinu obavezne rezerve
poslovnim bankama, da propiše visinu stope obavezne rezerve i propiše vrste
depozita na koje se ta stopa primenjuje. Narodna banka Srbije odobrava kredite
poslovnim bankama.
Radi održavanja likvidnosti poslovnih banaka i drugih finansijskih organizacija,
Narodna banka Srbije može utrvditi minimalne uslove kreditne sposobnosti poslovnih
banaka, kao i kreditne olakšice.
U nadležnosti je Narodne banke Srbije da donose odluke o puštanju u opticaj i o
povlačenju iz opticaja novčanica i kovanog novca.
Narodna banka Srbije, kao pravno lice, sastavlja redovne godišnje finansijske
izveštaje. Ovi izveštaji pružaju istinit i pošten pregled finansijskog položaja i
uspešnosti poslovanja i sastavljaju se za poslovnu godinu koja je jednaka
kalendarskoj godini. Redovni godišnji finansijski izveštaji Narodne banke Srbije
sačinjavaju se u skladu sa zakonima kojima se uređuju računovodstvo i revizija i
Međunarodnim računovodstvenim standardima, odnosno Međunarodnim
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 28/35
28
standardima finansijskog izveštavanja. Redovni godišnji finansijski izveštaji
obuhvataju:
1. Bilans stanja
2. Bilans uspeha
3. Izveštaj o ostalom rezultata
4. Izveštaj o promenama na kapitalu
5. Izveštaj o tokovima gotovine
6. Napomene uz finansijske izveštaje
Zakon o računovodstvu propisano je da pravna lica poslovne promene knjiže na
računima propisanim kontnim okvirom. Odluku o kontnom okviru i sadržini računa u
kontnom okviru za Narodnu banku Srbije propisuje Narodna banka Srbije, odnosno
donosi guverner Narodne banke Srbije.
Prihodi Narodne banke Srbije se ostvaruju po osnovu:
kamata na kredite i plasmane iz primarne emisije
naknada na izvršene usluge
kupovine i prodaje hartija od vrednosti
pozitivnih kursnih razlika
ostalih prihoda NBS
Rashodi Narodne banke Srbije se odnose na:
kamate i druge troškove po hartijama od vrednosti
troškove izrade novčanica i kovanog novca
materijalni troškovi
negativne kursne razlike
zarade zaposlenih u NBS
ostale troškove NBS
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 29/35
29
7. NADZOR BANAKA U FUNKCIJI STABILNOSTI BANKARSKOG SISTEMA
7.1 Kontrola boniteta i zakonitosti poslovanja banke
Kontrola boniteta i zakonitosti poslovanja banaka je jedan od važnih elemenata iz
nadležnosti Narodne banke Srbije u oblasti kontrolne funkcije. U kontroli boniteta i
zakonitosti poslovanja banke, Zakon o Narodnoj banci Srbije, predviđa da Narodna
banka Srbije vrši kontrolu banaka na sledeći način: posredno - kontrolom izveštaja i
druge dokumentacije koju banka dostavlja NBS i drugih podataka o poslovanju
banke kojima Narodna banka Srbije raspolaže, neposredno – uvidom u poslovne
knjige i drugu dokumentaciju banke.
Neposrednu kontrolu ovlašćena lica vrše uglavnom radnim danom u radno vreme,
a kada je to bitno zbog obima i prirode kontrole, može i van radnog vremena.
Ovlašćena lica u vršenju kontrole mogu da: pristupaju svim organizacionim delovima
i prostorijama banke, uz poštovanje bezbednosnih procedura; zahtevaju da im se
stavi na raspologanje zasebna prostorija za kontrolisanje; zahtevaju da im se daju
kopije dokumenata u vezi s predmetom kontrole; neposredno komuniciraju s
rukovodiocima i zaposlenima banke.
NBS prema Zakonu o bankama ima pravo uvida u poslovne knjige i drugu
dokumentaciju pravnih lica koja su s bankom kod koje se vrši kontrola povezana
imovinskim, upravljačkim i poslovnim odnosima, a može od tih lica zahtevati da joj
dostave i druge podatke. Lica kod kojih se vrši kontrola dužna su da ovlašćenim
licima NBS omoguće nesmetano vršenje kontrole.
Ovlašćena lica koja vrše kontrolu dužna su prema Zakonu o Narodnoj banci, da o
izvršenoj kontroli sačine zapisnik, koji NBS dostavlja banci (moguće su primedbe u
roku od 15 dana od dostavljanja). NBS donosi zaključak o obustavi postupka kontrole
ako u zapisniku o kontroli nisu utvrđene nepravilnosti ili su manje značajne
nepravilnosti, ili ako banka, svojim primedbama osnovano ospori sve nalaze iz
zapisnika o kontroli.
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 30/35
30
Zakonska regulativa obavezuje banku da vodi poslovne knjige i računovodstvenu
evidenciju i da podnosi godišnje finansijske izvestaje Narodnoj banci Srbije. U cilju
obavljanja godišnje revizije finansijskih izveštaja banke, često se banka opredeljuje
da angažuje poznate eksterne revizorske firme. Banka je dužna da o tome obavesti
Narodnu banku Srbije. Listu spoljnih revizora koji mogu vršiti reviziju utvrđuje i
objavljuje Narodna banka Srbije. Lice koje rukovodi revizijom banke, treba da ima
najviše profesionalno znanje u oblasti revizije, tri godine iskustva u obavljanju
poslova revizije u bankama i da je nezavisno od banke. Zadatak spoljnog revizora da
članovima Upravnog i Izvršnog odbora banke, kao i Narodnoj banci Srbije priloži
svoje mišljenje o sistemu unutrašnje kontrole banke. Kompletan izveštaj spoljnog
revizora koje se odnosi na godišnje poslovanje banke, banka objavljuje na svojoj
internet stranici. Ukoliko Narodna banka Srbije utvrdi da revizija banke nije obavljena
saglasno zakonskim propisima, ne prihvata izveštaj i zahteva da neki drugi spoljni
revizor ponovo obavi reviziju poslovanja banke.
Pored eksterne revizije, banka je dužna da se bavi i unutrašnjom revizijom banke.
Unutrašnja revizija ima obavezu da : prati sistem unutrašnje kontrole banke,
kontoliše rizike u banci, identifikuje slabosti u poslovanju banke, otklanja slabosti i
preporuke za njihovo sprečavanje.
7.2. Kontrola statusa i poslovanja banke
Kontrolna funkcija NBS je obrađena u Zakonu o bankama Republike Srbije i to u
delu od 94 do 128 člana. Sticanje akcija banke do 5% glasačkih prava u skupštini
banke je slobodno, ali ni jedno lice ne može bez prethodne saglasnosti NBS steći
direktno ili indirektno vlasništvo u banci koje mu omogućava od 5% do 20%, više od
20% do 33%, više od 33% do 50% i više od 50% glasačkih prava u skupštini banke.
O davanju saglasnosti NBS odlučuje u roku od 60 dana od dana prijema uredno g
zahteva.
Saglasnost za sticanje se daje rešenjem Narodne banke, kojim se određuje i rok u
kom podnosilac zahteva za davanje saglasnosti može steći vlasništvo za koje je data
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 31/35
31
ta saglasnost (za fizička lica najkasnije 1 godina od dostavljanja tog rešenja, a za
pravna lica najkasnije do dana usvajanja prvih narednih godišnjih finansijskih
izveštaja).
Kada je reč o razlozima za odbijanje zahteva za davanje saglasnosti Narodne
banke Srbije-Zakon o bankama propisuje:
finansijsko stanje podnosioca zahteva nije odgovarajuće,
podnosilac zahteva nema dobru poslovnu reputaciju,
poslovne aktivnosti podnosioca zahteva mogu izazvati značajan rizik za
sigurno i zakonito upravljanje bankom, odnosno bankarskim holdingom,
ako bi davanje saglasnosti dovelo do povrede konkurencije,
ako je podnosilac zahteva dostavio podatke koji se ne mogu proveriti ili koji
nisu u skladu s propisima NBS,
ako član organa upravljanja podnosioca zahteva koji stiče znatno ili
kontrolno učešće nema dobru poslovnu reputaciju i odgovarajuće iskustvo,
ako bi banka postala član bankarske grupe koja ne ispunjava uslove koji se
odnose na transparentnost,
kada kod podnosioca zahteva nije moguće utvrditi lica sa učešćem,
kada nije moguće utvrditi izvor sredstava kojima podnosilac zahteva
namerava da kupi akcije banke, odnosno bankarskog holdinga.
Dakle, NBS može ukinuti rešenje o davanju saglasnosti ako utvrdi da više nisu
ispunjeni uslovi za davanje saglasnosti i ako lice koje je dobilo saglasnost ugrožava
stabilno poslovanje banke. Ako je NBS ukinula rešenje o davanju saglasnosti,
zabraniće sticaocu kome je ukinuta ta saglasnost, da ostvaruje glasačka prava u
banci, i da utiče na upravljanje bankom i na poslovnu politiku banke, ili naložiti i da
otuđi učešće (vlasništvo).
Zakon o bankama predviđa takođe, da ukoliko lice bez prethodne saglasnosti
Narodne banke Srbije stekne direktno ili indirektno vlasništvo u banci koje
omogućava od 5% do 20%, više od 20% do 33%, više od 33% do 50% i više od 50%
glasačkih prava, Narodna banka Srbije naložiće tom licu da otuđi vlasništvo, odnosno
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 32/35
32
zabraniće mu da posredno ili neposredno ostvaruje glasačka prava u banci i da utiče
na upravljanje bankom ili na poslovnu politiku banke.
Ukoliko lice koje je vlasništvo steklo bez saglasnosti NBS vlasništvo ne otuđi na
način i u roku koje je utvrdila NBS, pravni posao na osnovu koga je stečeno to
vlasništvo smatra se ništavim.
Ako NBS donese rešenje kojim ukida rešenje o davanju saglasnosti, zabraniće licu
kome je ukinuta saglasnost za sticanje vlasništva da ostvaruje glasačka prava u
banci i da utiče na upravljanje bankom i poslovnu politiku banke, ili da otuđi
vlasništvo.
Lice može i bez saglasnosti NBS steći vlasništvo ako ga je steklo nasleđivanjem,
pravnim sledbeništvom ili drugim sticanjem nezavisnim od volje sticaoca (dopušteno
sticanje). Lice koje je ovako steklo vlasništvo, ne može vr šiti uticaj na upravljanje
bankom u kojoj je steklo vlasništvo niti na poslovnu politiku te banke, ni ostvarivati
glasačka prava po osnovu tog vlasništva, sve dok ne dobije saglasnost NBS na to
sticanje.
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 33/35
33
8. ZAKLJUČAK
Predmet istraživanja u ovom radu je bilo razrađivanje ključne uloge i značaja
Narodne banke Srbije. U radu su prikazani osnovni elementi i funkcije Narodne
banke Srbije, kao centralne bankarske institucije u Srbiji, kao i njena nadzorna i
kontrolna funkcija. Pre svega može se zaključiti da obezbeđenje finansijske
stabilnosti, jedan od osnovnih zadataka i ciljeva Narodne banke Srbije u kome ona
nalazi svoj osnovni smisao postojanja i funkcionisanja.
Centralna banka u razvijenim sistemima nema za cilj profit već likvidnost
nacionalne ekonomije, suzbijanje bankrotstava banaka i sprečavanje inflacije. U
ovom svetlu treba razumeti i ulogu Narodne banke Srbije, koja je zapravo određena
kako Ustavom Srbije, tako i Zakonom o Narodnoj banci Srbije.
Svakako je bitno pomenuti da je ova ustanova potpuno samostalna i nezavisna u
vršenju svojih funkcija, ali takođe je važna činjenica da ona za svoj rad odgovara
Narodnoj skupštini Republike Srbije. Kada se govori o osnovnom cilju postojanja
Narodne banke Srbije, reč je o postizanju cenovne stabilnosti ali pored toga ova
značajna institucija ima za cilj očuvanje finansijske stabilnosti i podržava ekonomsku
politiku Srbije, ne dovodeći pri tom u pitanje svoje osnovne ciljeve postojanja.
Sa druge strane se zaključuje da je samim položajem centralne banke, kao
vrhovne monetarne vlasti zemlje, opredeljena i sadržina njene nadzorne funkcije.
Tako je i u Republici Srbiji, gde Narodna banka Srbije uređuje i nadzire poslovanje
banaka. Vršenje nadzora nad bankarsko - finansijskim sistemom zemlje jedna je od
osnovnih funkcija naše centralne banke - Narodne banke Srbije.
Obavljanje nadzora nad bankarsko - finansijskim sistemom zemlje veoma je važna
funkcija Narodne banke Srbije, odnosno bankarski sektor je detaljno izložen nadzoru,
odnosno kontroli nadležnih državnih institucija. Nadzorne vlasti sprovode svoj uticaj
na bankarski sektor propisivanjem mera opreza, koja su poznata struci bankarstva
(ove mere za banke postaju obavezujuće u primeni), pisanja obaveznih izveštaja za
praćenje poslovanja i stalnom kontrolom njihovih aktivnosti. Nadzornu ulogu NBS
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 34/35
34
ostvaruje preko kontrole boniteta i zakonitosti poslovanja banaka, ali i u nadzoru nad
poslovima osiguranja, dobrovoljnim penzionim fondovima i poslovima lizinga.
Imajući u vidu rezultate istraživanja, može se reći da je posebno važna uloga
Narodne banke na finansijskom tržištu da putem ostvarivanja niske, stabilne i
predvidive stope inflacije, odnosno monetarne politike, kao i izuzetno važne
nadzorne i kontrolne funkcije, stvori pozitivan ambijent kojim će se ostvariti postizanje
održivog ekonomskog razvoja i rasta zaposlenosti u Srbiji.
8/19/2019 Centralna Banka Srbije
http://slidepdf.com/reader/full/centralna-banka-srbije 35/35
LITERATURA:
[1] Josifidis K., Makroekonomija - principi teorije politike, Novi Sad, 2004
[2] Komazec S., Kovačević R., Erić D., Ristić Ž., Finansijska tržišta i berze,
Beograd, 1998
[3] Zakon o Narodnoj banci Srbije, “Službeni glasnik“
[4] Vunjak N., Kovačević Lj.,Poslovno bankarstvo – savremeni trendovi , Proleter
Bečej - Milen Subotica, 2002
[5] Vunjak N., Kovačević Lj., Finansijska tržišta i berze, Proleter Bečej - 2009
[6] http://www.nbs.rs/internet/cirilica/index.html