Bilten

Rijeka, studeni 2012.

Osnovna škola Gornja Vežica

Rijeka

(u suradnji s Udrugom Zlatni rez i L'Oreal Adria)

1

Uvodna riječ

Svjetski dan znanosti za mir i razvoj ove se godine obilježavamo 9. studenoga. Toga ćemo dana predstaviti projekt «Buka» - projekt koji je ostvaren uz financijsku potporu Udruge Zlatni rez i tvrtke L'Oreal Adria Hrvatska.

Buka je danas sveprisutna u našim životima i njezin je intenzitet u porastu. Ometa čak 50% europskog stanovništva, a svake godine bilježi se porast od 1 dB. Zagađenje bukom nastaje kada se uho izloži jačini zvuka koja je uznemirujuća, stresna ili oštećuje uši. Tome pridonose različiti tehnički uređaji, posebno uređaji novih tehnologija. Promet također utječe na pojačanje buke u svakodnevnom životu jer se brojnost vozila iz dana u dan na našim prometnicama vrtoglavo povećava.

Dokazano je da buka na ljude i ostala živa bića ima negativan utjecaj. Uzrokuje poremećaje u radu neurovegetativnog sustava, odgovorna je za pojavu nesanice, razdražljivosti i smanjenja koncentracije. Posljedice se očitavaju u obliku gubitka sluha ili nagluhosti, poremećaja metabolizma i umora. Izloženost buci ima akumulirajući karakter, te tako ima nepovratan učinak na ljudsko zdravlje.

Cilj je ovog Projekta definirati potrebne parametre, proučiti ih i predvidjeti utjecaj buke na učenike.

Projekt «Buka» realizirao se kao interdisciplinarni projekt u kojem su povezani nastavni predmeti razredne i predmetne nastave: hrvatskog jezika, prirode i društva, matematike, fizike, biologije, likovne i tehničke kulture, TZK, te izvannastavnih aktivnosti mladih knjižničara, mlađe scenske družine i zbora.

Predavanjima, radionicama, scenskim igrama te izložbama likovnih radova učenici će saznati što je buka, kojim se uređajima mjeri, koliko su bučni navijači na utakmicama, kako buka djeluje na ljudsko zdravlje, koji kućanski uređaji proizvode najviše buke, koliko je razvoj tehnologije utjecao na jačinu buke, kako su u slikovnicama prikazani zvukovi.

Zahvaljujemo svim učenicima koji su sudjelovali u ovom Projektu kao i njihovim voditeljima koje navodimo abecednim redom: Adriana Babić, Bojana Matešin, Danila Ferenčević, Diego Tich, Gordana Tovilović, Ivana Balaško, Karin Felker, Kornelija Čakarun, Martina Šeša, Nevena Matijašić, Predrag Matić, Sandra Maček, Sanja Marušić – Vukasović, Sanja Šantek, Svetlana Vukić, Svijetlana Miljković, Tanja Ivančev, Tanja Tuhtan – Maras, Tatjana Bičanić, Višnja Dragičević, Vlado Došen, Željka Jasnić.

Voditelj Projekta: Diego Tich

2

Jedan od zadataka grupe fizičara bio je istražiti pojam buke, kao i pojmove: val, zvuk i ton.

Otkrivamo pojmove vezane uz buku

Buka je subjektivan pojam određen fizikalnim značajkama zvuka i fiziološkim svojstvima uha i ljudskog organizma, a dijeli se na izravnu i neizravnu. Buka se mjeri posebnim uređajem zvukomjerom,a mjerna jedinica za buku je decibel(dB) VALOVI Val je poremećaj koji se širi prostorom pri čemu prenosi energiju. Postoji više vrsta valova: zvukomjer --TRANSVERZALNI VAL je val kojem čestice sredstva titraju okomito na smjer rasprostiranja vala

--LONGITUDIALNI VAL je val kod kojeg čestice sredstva titraju u smjeru širenja vala,a nastaje zgrušavanjem i razrjeđivanjem

3

--KRUŽNI VAL je val koji nastaje na mirnoj površini dodirom nekog predmeta --RAVNI VAL nastaje kad površinu vode dotaknemo letvicom ili nekim ravnim predmetom

Kružni val Ravni val

UPADNI I ODBIJENI VAL Kada val dođe do prepreke, odbija se, što nazivamo refleksijom ili odbijanjem vala. Pri odbijanju valova od prepreke kut odbijanja jednak je upadnom kutu. UPADNI I LOMLJENI VAL Na granici dvaju sredstava valovi se lome, odnosno mijenjaju smjer napredovanja,što nazivamo REFRAKCIJOM ili LOMOM VALA. Uzrok loma valova je razlika u brzini širenja valova. Razlikujemo upadni val, koji napreduje prema granici sredstva, i lomljeni val, koji napreduje od granice sredstva. Kut između upadne zrake i okomice na granici sredstava nazivamo upadni kut, a onaj između lomljene zrake i okomice na granici sredstva kut loma. ZVUK Dio fizike koji se bavi proučavanjem zvuka nazivamo akustika. Za širenje zvuka potrebno je elastično sredstvo (plin, zrak, tekućina i čvrsta tijela). U vakumu se zvuk ne prenosi. Brzina zvuka u zraku ovisi o njegovoj temperaturi i tlaku. Što je temperatura zraka veća molekule se gibaju brže pa se češće sudaraju, zbog toga se poremećaj brže prenosi. U tekućinama i krutinama udaljenost među česticama je manja negoli kod plinova pa zvuk kroz njih putuje brže nego kroz zrak. Zvuk se zrakom rasprostire kao longitudinalni val. Amplituda određuje jačinu, a frekvencija visinu zvuka. Veća amplituda zvučnog vala predstavlja jača zgusnuća i razrijeđenost zvuka. Na strani ljestvice gdje se nalaze visoke amplitude prag je bola, a na strani manjih amplituda je prag čujnosti što je ekvivalentno zvuku jedva čujnom pri potpunoj tišini. Energija ili snaga vala je proporcionalna kvadratu amplitude. Zvučni val veće amplitude djeluje većom silom na bubnjić našeg uha.

Ne slušajte glazbu preglasno

4

Ton je pravilno titranje tijela i zvuči čisto jer se sastoji od zvučnih valova jedne i stalne frekvencije. Osim čistog tona postoji još: buka, šum, brujanje, zujanje, pisak govora, cijuk, prasak i vrisak. To su zvučni doživljaji nastali miješanjem zvučnih valova raznih frekvencija. Nakon upoznavanja s različitim pojmovima vezanim uz buku učenike bi trebalo bolje upoznati s rezultatima mjerenja i štetnim djelovanjem buke. Važno je naglasiti da se problem buke ne može riješiti, ali se zato može smanjiti. Grupa mladih fizičara: Patrik Manestar, 8.a, Jakov Perković, 8.a, Neven Marović, 8.a

5

Zadatak matematičara bio je izmjeriti jačinu buke u školi i grafički obraditi dobivene rezultate.

Akustička mjerenja buke u školskim prostorima

Valjalo je ustanoviti kako buka utječe na okolinu, odnosno koliko je li štetna. Buku mjerimo decibelima (dB). U tablici su prikazani primjeri jačine zvuka. BUKA PRIMJER

0-25 dB prag sluha

25-65 dB govor, šapat, prometna ulica

65-80 dB galama, radni strojevi,vrlo prometna ulica

80-100 dB motor bez prigušivačaKosilica trave

Iznad 100 dB avion, petarde

Ovaj smo zadatak obavili u suradnji djelatnika Riječkog akustičkog inženjeringa koji su izvršili mjerenja jačine zvuka na određenim mjestima škole.

Hodnik na 1. katu A 76,6

Hodnik na 1. katu B 73,6

Hodnik međukat 73,8

Hodnik prizemlje A 72,2

Hodnik prizemlje B 75

Dvorana za priredbe (poluprazna, djeca su išla van zbog lijepog vremena) 74,5

6

Grafom 1. dokazujemo da na krajevima istog hodnika stupanj buke može biti

nejednak. U vrijeme mjerenja zvuka koje vidimo na ovim grafovima, niti u jednom

prostoru buka nije dosegla 80 decibela, odnosno jačinu buke koja može oštetiti sluh.

Grafom 2. prikazujemo jačinu zvuka u Dvorani za više namjena u različitim vremenskim

intervalima. Zaključujemo da buka može utjecati na zdravlje djece koja borave u njoj u

određenom periodu.

Iz navedenih rezultata možemo vidjeti da u našoj školi buka u većini slučajeva ne prelazi

granicu koja bi mogla štetiti ljudskom uhu. Jedino ponekad u Dvorani za više namjena i u

dvorani za tjelesni odgoj ponekad prelazi dozvoljenu granicu.

Sandra Zurak i Maja Crnković, 8.b

Petak, vrijeme nastave 43,4

Petak, vrijeme velikog odmora (djeca su unutra) 86,9

Utorak, vrijeme nastave 46,8

Utorak, vrijeme velikog odmora (dvorana je poluprazna)

74,5

7

Zadatak grupe mladih matematičara bio je prikupiti podatke o buci u školi mjerenjem

pomoću različitih uređaja, te analizirati dobivene rezultate, usporediti ih i prezentirati.

Mjerenje razine buke pomoću različitih uređaja

Na samom smo početku trebali odrediti što moramo izmjeriti: što je buka? Saznali smo

da se buka do početka 20.stoljeća definira kao neharmoničan zvuk. U 20. stoljeću buka

se često definira kao neželjeni zvuk, dok znanstvenici govore o nasumičnom zvuku.

Stručnjaci za buku ne mjere neželjeni zvuk, već objektivnu razinu zvuka. Definiranje

buke kao neželjenog zvuka stvorilo je niz problema. Buka se ne može definirati

jednoznačno i sveobuhvatno. Ona ima matematičke, akustičke, elektromagnetske,

društvene i zdravstvene aspekte koji nisu sadržani ili dovoljno naglašeni ako buku

definiramo kao neželjeni zvuk. Također, jedna definicija ne može pokriti sve aspekte i

biti prikladna u svakom slučaju i za svaku namjenu. Neprofitna organizacija NPC ( Noise

Pollution Clearinghouse), predlaže sljedeće: Znanstvenicima je prepušteno definirati

buku kako žele na svom području. Buka u ljudskom okolišu može se definirati kao

zagađenje uzrokovano ljudskom aktivnošću, slušno zagađenje ili „smeće koje se čuje“.

Buka je onečišćenje, zagađivač u školskim učionicama koji ometa učenje. NPC smatra

buku zagađenjem u zvučnom okolišu (engl. soundscape). Pod zvučnim okolišem smatra

se mješavina zvukova koja uključuje prirodne zvukove (poput glasanja životinja) i

umjetne, ljudskom aktivnošću uzrokovane zvukove (npr. zvuk

kosilice za travu).

Slijedeći korak bio je pronaći prikladne uređaje kojima izmjeriti razinu buke. Mi smo koristili:

- uređaj iPhone i pripadnu aplikacija za mjerenje buke Decibelmeter, - uređaj za mjerenje razine buke Voltcraft SL-50.

Koristili smo više uređaja dostupnih svima kako bismo mogli usporediti dobivene rezultate i dobili točnija mjerenja.

Kad se više uređaja složi…

8

Mjerenja su izvršena u srijedu 10. listopada 2012. tijekom 2. i 5. školskog sata. Rezultati su prikupljeni i prikazani grafički.

iPhone Voltcraft SL-50

Učionice 1. - 5. 59 55.7

Učionice 7. - 11. 52 58.1

Učionice 17. – 21. 55 52.6

Učionice 12.-13. 58 49.1

Učionice 16. – dvorana TZK 60 58.5

U 9:00 mjerenja izvršili: Marin Sablić i Marko Tomljanović iz 8.d

iPhone Voltcraft SL-50

Učionice 1. - 5. 69 67.2

Učionice 7. – 11. 74 72.5

Učionice 17. – 21. 55 56.4

Učionice 12.-13. 73 72.5

Učionice 16. – dvorana TZK 75 62.8

U 12:00 mjerenja izvršili: Julija Radić i Ivan Crnković iz 8.c .

9

Na temelju provedenih mjerenja, utvrdili smo da prosječna razina buke nema veći

utjecaj na rad u školi. Ovim smo mjerenjima pokazali da se razina buke može

kontinuirano pratiti i uređajima koje koristimo u svakodnevnom životu i lako su

dostupni, kao iPhone ili uređajem Voltcraft SL-50.

Grupa mladih matematičara: Julija Radić, 8.c, Marko Tomljenović, 8.d, Marin Sablić, 8.

d, Ivan Crnković, 8.c

Tihana Begonja 7.c

10

Na kraju mjerenja

Metode rada tijekom istraživanja bile su: rad na literaturi, mjerenja buke u

prostorijama škole i obrada dobivenih podataka mjerenja.Također smo posjetili Odjel

za buku u riječkom ogranku HZZO-a, gdje su nas upoznali s podacima iz javnih

poduzeća, kao što su riječko brodogradilište, lokalni kafići, restorani i noćni klubovi.

Došli smo do zanimljivih saznanja da je na gradilištima dopuštena razina buke samo

80dB, na prometnicama 70dB, noću u stanovima 45dB, a danju 60dB.

Mjerenja se provode tako da se prosjek razine buke podijeli s vremenskim

intervalom. Radi preciznijih rezultata, mjerenja se provode tijekom cijelog dana.

Razina se buke ispituje svakih godinu dana.

U svakoj državi propisi dopuštene razine buke su različiti. Pozornost usmjerena

buci sada je veća nego posljednjih nekoliko desetljeća. U novim stanovima provodi se

pregled zvučnih instalacija, uz prometnice se grade bukobrani, te se izrađuju posebne

karte kako bi se razina buke što točnije opisala.

Navijači?!

11

Zadatak sportske grupe bio je ustanoviti razinu buke na vaterpolo utakmici.

Koliko su bučni navijači

Grupa učenika 6.b i 8.d razreda s učiteljem TZK Predragom Matićem i nekim učiteljima sudionicima Projekta „Buka“ prisustvovali su vaterpolo utakmici Primorje Erste Banka - Budva M:tel, 6. listopada 2012. u 20:30 sati na bazenima Kantrida. Učenici su za mjerenje razine buke izazvane navijanjem koristili:

- uređaj iPhone i pripadnu aplikacija za mjerenje buke Decibelmeter,

- uređaj za mjerenje razine buke Voltcraft SL-50. Rezultati mjerenja su prikupljeni i prikazani tablično i grafički po četvrtinama. Svaka četvrtina traje 8 minuta. Prva četvrtina:

Rezultat Minuta utakmice

iPhone Voltcraft SL-50

1:0 3:05 119 111.3

2:0 4:25 120 111.8

3:0 5:35 120 112.4

4:0 6:21 121 110.7

5:0 7:52 120 116.4

12

Druga četvrtina:

Rezultat Minuta utakmice

iPhone Voltcraft SL-50

6:0 1:17 120 110.8 6:1 3:48 109 100.3

7:1 7:24 120 112.2

Treća četvrtina:

Rezultat Minuta utakmice iPhone Voltcraft SL-50

8:1 1:43 120 103.6

9:1 2:42 120 103.0

9:2 6:04 104 96.3

13

Četvrta četvrtina:

Rezultat Minuta utakmice iPhone Voltcraft SL-50

10:2 1:35 120 110.5

10:3 2:53 103 84.0

11:3 3:33 120 105.2

11:4 4:04 105 83.0

12:4 5:27 110 105.5

Na kraju je rezultat bio:

VK Primorje Erste Bank

12 – 4

VK Budva M:tel

Pored mjerenja buke učenici su video kamerom i foto-aparatom bilježili zanimljive trenutke utakmice. Na temelju provedenih mjerenja, utvrđeno je da razina buke, iako ponekad dostiže visoku razinu, može biti uhu ugodna i poželjna, posebno kada pobjeđuje domaća momčad. Antonio Mioč i Deni Čop iz 8.d, Mislav Grotić, Luka Savić i Ivan Dundović iz 6.b

14

Zadatak mladih biloga bio je istražiti što je zvuk i kako nastaje, izvršiti mjerenje buke u prostorijama škole i ustanoviti njezin utjecaj na ljudsko zdravlje.

Utjecaj buke na ljudsko zdravlje

ŠTO JE ZVUK? Zvuk je ono što čujemo tj. zamjećujemo sluhom. Predstavlja jedan od oblika energije (akustična energija). Zvuk proizvode titraji i vibracije nekog tijela koji se u obliku valova prenose molekulama okolnog zraka do slušne školjke koja prikuplja vibracije i usmjerava ih dalje u unutrašnjost uha. KAKO ČUJEMO? Uši su parni organ osjetila sluha svojom građom prilagođeni prikupljanju i prijenosu zvučnih podražaja od vanjskog uha ili ušne školjke do centra za sluh u kori velikog mozga. Zvučni val prolazi kroz rezonantni prostor vanjskog uha, a zatim u srednjem uhu prelazi u vibracije koje se u unutarnjem uhu pretvaraju u električne impulse. Zatim se električni se impulsi, putem slušnog živca, prenose do centra za sluh u kori velikog mozga. Stoga se može reći da uhom slušamo, a mozgom čujemo.

Građa ljudskog uha

ŠTO JE BUKA ? Zvuk koji ljudsko uho čuje može biti ugodan ili neugodan. Buka je vrlo glasan, čovjeku neugodan, nerijetko i bolan zvuk koji štetno djeluje na slušne organe kada se uho izloži uznemirujućoj i stresnoj jačini zvuka.

Ušna školjka

zvukovod

bubnjić Srednje uho

Unutarnje uho

Eustahijeva cijev

15

Učinak buke na ljudski organizam.

BUKA UČINAK NA LJUDSKI ORGANIZAM

PRIMJER

0-25db prag sluha, nema štetnog utjecaja na zdravlje

prag sluha

25-65db ako djeluje stalno štetno utječe samo na osjetljive ljude

govor,šapat, prometna ulica

65-80db utječe na simpatički dio autonomnog živč. sustava te na endokrini sustav

galama, radni strojevi, prometna ulica

80-100db oštećenje sluha motor bez prigušivača

IZNAD 100db trajno oštećenje sluha avion, glasna glazba ...

Izloženost buci ima akumulirajući karakter pa česta izloženost visokoj razini buke ometa primjerenu ljudsku komunikaciju, povisuje prag reagiranja, uzrokuje porast agresivnosti i neprijateljskog ponašanja. Buka može imati štetne posljedice na slušne organe i to u vidu nagluhosti ili gluhoće, može utjecati na autonomni ili vegetativni živčani sustav koji upravlja bitnim životnim funkcijama koje nisu pod utjecajem naše volje poput disanja, probave, rada srca i drugog. Također, može uzrokovati umor, psihičke smetnje, smanjenje radne i životne sposobnosti. Nakon izvršenih mjerenja buke u prostorijama škole i obradbe podataka utvrdili smo da razina buke u školskoj dvorani za tjelesni odgoj prelazi granicu iznad koje buka može ozbiljnije utjecati na naš živčani sustav pri dužoj izloženosti. Poboljšanjem radne okoline možemo ostvariti bolje rezultate i smanjiti frustracije među učenicima. Učenici članovi grupe biologa: Mislav Grotić, 6.b, Valentina Janković 7.a, Sandra Zurak, 8.b i Tomislav Novak.

Damir Tudić 7.c

16

Učenici četvrtih razreda proučili su i istražili kako i koliko je osjetilo sluha povezano s okolišem, osobito kad zvukovi iz okoliša prerastaju u buku.

Negativan utjecaj buke na život i zdravlje Nakon upoznavanja s temom projekta, okupili su se učenici četvrtih razreda zainteresirani za istraživački rad. Podijelili su se u manje skupine koje su dobile slijedeće zadatke: I

1. Istražiti ljudski organ sluha 2. Istražiti životinjski organ sluha 3. Istražiti utjecaj buke na ljude 4. Istražiti utjecaj buke na kopneni

životinjski svijet 5. Istražiti utjecaj buke na morski

životinjski svijet 6. Istražiti što četvrtaši misle o buci

(anketa) Nek se čuje, nek se zna - ovo je projekt Buka!

Učenici su proučili organ sluha čovjeka, njegove dijelove, putanju zvuka do organa sluha u mozgu, te zaključili da je slušno osjetilo povezano sa živčanim sustavom i mozgom. Istražili su i način na koji čuju životinje. Osobitu su pozornost posvetili utjecaju buke na osjetila i život živih bića te na posljedice izloženosti buci. Osvrnuli su se i na buku u školi. Nakon razrade, istraživanja, objedinjavanja rezultat unutar podgrupa, prezentirani su uratci podskupuna svim učenicima .

Uz plakate, slike i ostali materijal učenici su objasnili do kojih su rezultata došli svojim istraživačkim radom. Zaključak do kojeg su došli naši mali istraživači jest: Buka negativno utječe na život i zdravlje ljudi, kao i ostalih živih bića na Zemlji.

Što četvrtaši misle o buci? Učenici i učiteljice četvrtih razreda

17

Našim istraživanjem pokušali smo utvrditi postoje li razlike u pamćenju riječi u

uobičajenom i bučnom okruženju kod učenika 5. razreda naše škole. Ujedno smo

upoznali eksperiment kao znanstvenu metodu u psihologiji.

UTJECAJ BUKE NA PAMĆENJE

Smeta li vam buka? Koliko vam smeta? Učite li lakše u bučnom ili manje bučnom okruženju? Buka je svaki neugodan zvuk koji do nas dopire, a koji može nepovoljno utjecati na naše zdravlje. Koliko će nam smetati ovisi o intenzitetu, odnosno jačini buke te koliko dugo smo joj izloženi. Ljudi su postali osjetljivi na buku zbog načina života u kom je sve veći broj izvora buke koji nas okružuju, kao što su prometna sredstva, kućanski aparati, glasna glazba i slično. Dakle, buka je svuda oko nas pa se u posljednje vrijeme smatra i vrstom zagađenja štetnog za zdravlje. Posljedice buke mogu biti auditorne (oštećenje sluha), fiziološke i psihološke. Psihološki učinci izazvani bukom su raznoliki: poremećaj pamćenja i pažnje, osjećaj smetnje tj.neugode, psihička napetost ili unutarnji nemir, tjeskoba, opća razdražljivost, agresivnost i sklonost konfliktima, neraspoloženje, osjećaj premorenosti, glavobolje, poremećaji sna. Na različite ljude buka različito djeluje. Smetnje su izraženije na početku izloženosti buci i kada buku proizvodi netko drugi. Kod većine ljudi nakon nekog vremena dolazi do privikavanja na buku. Kronična izloženost buci negativno utječe na sposobnosti učenja i pamćenja kod djece školske dobi. Rezultira poteškoćama u usmjeravanju i zadržavanju pozornosti, razlikovanju zvukova i doživljaju govora, smanjenom motivacijom, Buka od 80dB usporava prisjećanje manje važnih informacija. Djeca se prilagođavaju na buku tako da filtriraju nepotrebne informacije. Našim istraživanjem pokušali smo utvrditi postoje li razlike u rasponu pamćenja riječi u

uobičajenom i bučnom okruženju kod učenika 5. razreda naše školi koristeći

eksperiment kao znanstvenu metodu u psihologiji.

METODE RADA

Ovo smo istraživanje proveli na uzorku od 62 učenika 5. razreda naše škole.

18

Grafikon br.1: Broj dječaka i djevojčica u uzorku

Učenicima je zadana lista od 20 jednostavnih riječi. Nakon 3 minute učenja zadanih riječi

učenici su u sljedeće tri minute trebali napisati što više riječi kojih su se mogli prisjetiti sa

zadane liste. U drugom zadatku u vrijeme učenja učenicima je puštana vrlo glasna

glazba (prosječne jačine između 90 i 100 dB). Također su trebali naučiti listu novih 20

riječi. Nakon tri minute učenja ponovno su trebali napisati što više riječi kojih su se mogli

prisjetiti sa zadane liste.

Slika br.1: Učenici uče riječi Slika br.2: Lista riječi

REZULTATI I RASPRAVA

Za svakog ispitanika utvrdili smo broj zapamćenih riječi u oba zadatka te usporedili

dobivene rezultate.

19

Grafikon br.2: Prikaz broja zapamćenih riječi kod dječaka i djevojčica u zadatku bez utjecaja buke

Dječaci su u ovom zadatku zapamtili između 0 do najviše 12 riječi nakon tri minute učenja, dok su djevojčice bile nešto uspješnije i zapamtile od 5 do čak 16 riječi (jedna djevojčica) u istom vremenu učenja. Ta se razlika potvrđuje i u prosječnom broju zapamćenih riječi koji kod djevojčica iznosi 7,91 riječ, a kod dječaka 7,1 riječ.

Grafikon br.3: Prikaz broja zapamćenih riječi kod dječaka i djevojčica u zadatku pod utjecajem buke

U zadatku učenja u kojem je puštana vrlo glasna glazba prosječne jačine od 90 do 100 dB dječaci su zapamtili od 2 do najviše 12 riječi nakon tri minute učenja, dok su djevojčice zapamtile od 3 do 15 riječi (jedna djevojčica) u istom vremenu učenja. Razlika se potvrdila i u prosječnom broju zapamćenih riječi koji kod djevojčica iznosi 7, 55 riječ, a kod dječaka 6,49 riječ.

Uspoređujući ukupne rezultate iz dva učenja dobili smo sljedeće:

20

Grafikon br.4: Prikaz broja zapamćenih riječi u ukupnom uzorku u oba zadatka

U zadatku učenja bez utjecaja buke učenici su zapamtili od 0 do najviše 16 riječi nakon

tri minute učenja, a u zadatku pod utjecajem buke od 2 do 15 riječi. Prosječni broj

zapamćenih riječi u zadatku bez utjecaja buke je 7,5, a u zadatku pod utjecajem buke

6,85.

Dobiveni rezultati pokazuju da su djevojčice prosječno zapamtile više riječi i u jednom i

drugom zadatku od dječaka. Također je pamćenje riječi svih ispitanika bilo nešto bolje

u zadatku bez buke nego u zadatku pod utjecajem buke. Razlike u uspješnosti su

minimalne što može ukazivati na to da su se naši učenici brzo prilagodili na glasnu

glazbu i nisu je doživjeli kao posebno ometajući faktor u zadacima učenja riječi. Čini se

da je na neke učenike čak utjecala motivirajuće.

Učenice: Ana Butigan, 7.a

Karla Đorđević, 7.a Tamara Orobabić, 7.b Dora Horvat, 7.b Tihana Begonja, 7.c Ivana Sutlović, 7.c Lorena Šimek 8.a Stella Podgornik, 8.a psihologinja Tanja Tuhtan- Maras

21

Zadatak grupe učenika tehničke kulture bio je istražiti koliku buku proizvode kućanski uređaji, koji su zvučni izolatori i gdje se koriste.

KUĆANSKI UREĐAJI I BUKA Naše istraživanje započinje pojmom «buka». Saznali smo da je buka «neugodan zvuk izazvan ljudskom aktivnošću». Zvukovi, jači i slabiji, dio su svakodnevice. U kućanstvu se svakodnevno koristimo uređajima koji nam olakšavaju život i ubrzavaju poslove. No, ti uređaji proizvode veću ili manju buku. U svojem smo istraživanju otkrili da najviše buke u našem kućanstvu proizvode: usisavači, perilice rublja, sušilice rublja te perilice posuđa. Kako bismo utvrdili koji su zvučni izolatori poslužili smo se mrežnim stranicama. Na mrežnim smo stranicama saznali da postoje zvučne izolacije od udarne buke i zvučne izolacije od prostorne buke. Zvučne se izolacije stavljaju na podove, zidove i krovove, a najčešće se koriste u radio-stanicama, noćnim klubovima, domovima. Neki od najčešćih zvučnih izolatora koji se koriste su pluto,stiropor, stirodur, poliuretan, mineralna vuna ili guma. Postoje također i prozori koji sprječavaju buku. Najtiše mjesto na svijetu je «gluha soba» u laboratoriju Orfield u Minneapolisu u Sjedinjenim Američkim Državama. Soba sprječava 99.99% zvuka, a duži boravak u njoj izaziva halucinacije. Zakonom o zaštiti od buke određene su granice razine buke u različitim zonama (stambenoj, poslovnoj, gospodarskoj, zoni namjenjenoj liječenju i oporavku).

Zvučni izolatori

Najtiše mj

Najtiše mjest na svijetu- gluha soba Dorian Brentar 8.c

22

Zadatak učenika povijesno-geografske skupine bio je istražiti prisutnost buke tijekom povijesti te njezinu prisutnost u današnjici, posebo u prometu.

Razvojem tehnologije pojačava se buka

Budući da nema puno podataka o ovoj temi, istraživanje se usmjerilo prema podacima vezanim uz proučavanje zvuka. Razmatranja fenomena zvuka staro je koliko i ljudska vrsta. Ljudi su oduvijek bili okruženi zvukom: prirodnim ili umjetno stvorenim. U početku su glasovni organi slabo slušali čovjeka. Teško je bilo razlikovati jedan zvuk od drugoga. Pojedini zvukovi slijevali su se u riku, viku, nerijetko i vrisak. Prema današnjim mjerilima možemo to smatrati bukom jer se glasnoća zvukova procjenjuje oko 80 db. Možemo pretpostaviti da je buka bila još i veća u vrijeme lova kada su npr. opkolivši mamute sa svih strana, ljudi zapalili stepu i vatrom ga tjerali prema močvari. Zrak bi se tresao od gromke rike mamuta i urlika ljudi. Prva jasnija razmatranja o fenomenu zvuka možemo vezati uz grčke filozofe. Oni se razlikuju od današnjih fizikalnih zakonitosti i ne daju pravo objašnjenje pojava. Njihova je najveća vrijednost što su služili kao poticaj za daljnja razmatranja i istraživanja. Grčki filozof PITAGORA (6.st.pr.Kr.) uočio je vibracije žica glazbenih instrumenata te ih povezao s glasnoćom zvuka. Slijedeći zapisi datiraju iz vremena oko 400. g.pr.Kr.. Tada ARHIT iznosi tvrdnju da zvuk nastaje sudaranjem objekata. Na osnovi toga zaključuje da brže gibanje tijela pri sudaru proizvodi „viši zvuk“ dok sporije gibanje prozivodi „niži“ ili „dublji“ zvuk. Pitanjem zvuka bavio se i veliki grčki filozof ARISTOTEL (oko 350. pr.Kr.). Kao i Pitagoru, njega zanima vibriranje žica instrumenata te zaključuje da je zrak potreban kao medij kroz koji se širi zvuk. I rimski su znanstvenici bili zainteresirani za zvuk. Njegovim širenjem bavili su se MARCO POLLIO u 1.st. te filozof ANICIUS BOETHI oko 500.g. koji uspoređuje širenje zvuka kroz zrak sa širenjem valova na vodi. Danas znamo da se radi o različitim vrstama valova, ali važan je doprinos i trud koji je uložen u promatranje prirodnih pojava. Novo povijesno razdoblje - srednji vijek- u literaturi spominjan „mračno doba“, nije donio značajnijeg napretka u istraživanju zvuka. Razvojem i napretkom društva od novoga vijeka nadalje dolazi i do povećanog interesa za istraživanjem prirodnih fenomena, pa tako i akustičkih pojava. U 16. i 17. st. zvukom se bave francuski prirodoslovac MARIN MARSENNE kojeg nazivaju i „ocem akustike“, te dobro nam poznati GALILEO GALILLEI.

Čuveni engleski matematičar i fizičar ISAAC NEWTON u svome djelu Principa (1686.g.) daje matematičku teoriju gibanja zvuka, dok 1711.g. JOHN SHORE izrađuje prvu glazbenu viljušku i time uvelike unapređuje proučavanje zvučnih pojava. U 19.st. veliki doprinos istraživanju fenomena zvuka dali su RUDOLF KOENIG,DOPPLER, HELMHOLTZ, WEBER, FLETCHER, MACH. U Hrvatskoj su se prvim istraživanjima zvuka i akustičkih počeli baviti još davne 1875. g. na Fizičkom odsjeku Prirodoslovnog fakulteta u Zagrebu. Iz navedenog zaključujemo da je čovjek od svojih početaka bio suočen s fenomenom zvuka, a time i bukom. Koliko je ona utjecala na njegov život u davnoj prošlosti ne možemo sa sigurnošću ustanoviti. Sigurnije podatke možemo povezati s Prvom industrijskom revolucijom tj. izumom parnog stroja i njegovom primjenom u prometu i industriji. Osobito je to zamjetno u prometu, s razvojem do tada najbržeg prometala – željeznicom. Istraživanja su pokazala da više od 80% buke iz komunalnih izvora otpada na buku što je stvaraju

23

prijevozna sredstva u prometu. Od toga 18% otpada na željeznički promet, 50% na cestovna vozila i 13% na zrakoplove.

Buka cestovnih vozila najznačajnija je komponenta opterećenja okoliša uopće. Istraživanja su pokazala da u urbanim sredinama gdje su brzine 30 do 50 km/h, buka motornih vozila ima važnu ulogu, dok se na autocestama navedeni izvor buke može zanemariti. Zanimljivo je da je razinu buke moguće smanjiti ograničavanjem dozvoljene brzine vozila pa se tako dvostrukim smanjenjem brzine vozila postiže smanjenje razine buke za 6 do 8 Db. Važno je istaći da se ovom mjerom ne utječe samo na smanjenje razine buke, već se povećava i sigurnost vožnje.

Željeznički prijevoz stvara manje buke nego cestovni ili zračni promet. Uočeno je da kod prijevoza iste količine tereta i istoga broja putnika željeznički promet u prosijeku stvara od 25 do 50% manje buke. Također teretni vlakovi više utječu na povećanje razine buke od putničkih vlakova.

S povećanjem zastupljenosti zračnog prometa povećava se i količina buke koju ova vrsta prometa proizvodi. Buka s udvostručenjem broja putnika kod putničkih aviona svakih 5 godina raste za 3 dB, a kod mlaznih aviona za 8 dB. Ovome treba dodati i vojne avione čiji je učinak na količinu buke uglavnom nepoznat. Način na koji zračne luke saniraju problem buke je taj da određeni zrakoplovi, koji stvaraju više buke od ostalih, polijeću i slijeću u zračnu luku sa one strane zrakoplovne piste koja je udaljenija od naselja. Posljednjih je desetljeća uglavnom smanjen utjecaj buke pri polijetanju i slijetanju zrakopolova i u apsolutnom iznosu, dakle bez obzira na snažan porast ovoga prometa. Tome su doprinjeli strogi međunarodni propisi glede bučnosti novih zrakoplova i njihova provedba - zabrana slijetanja bučnih zrakoplova kao i visoke novčane pristojbe za bučne zrakoplove u pojedinim zračnim lukama. Tia Mameledžija 3.c

Kao rezultat nastojanja smanjenja razine buke, u urbanim je sredinama postignuto da se

razine buke koju proizvodi promet ne povećava, no u isto je vrijeme došlo do produžetka razdoblja njihovoj izloženosti. Naime, nekada je vrijeme od 8 do 18 sati bilo najbučnije, međutim posljednjih se godina zamjećuje da i noćno razdoblje postaje sve bučnije, što se može objasniti činjenicom sve prisutnije 24-satne distribucije robe. Na kraju istaknimo da je industrijalizaciju praćenu naglim razvojem tehnike i tehnologije te stvaranje velikih urbanih sredina u 20-om stoljeću, posebno u razvijenim europskim zemljama te SAD-u, paralelno pratio brz razvoj prometa i prometne infrastrukture. To je dovelo do povećanja razine buke, kao i do produženja razdoblja u kojima je razina buke viša od dozvoljene propisane regulativom.

Sandra Zurak , Natalia Brozović, Lea Samardžić, Marko Turina, Ivan Žmirić, učenici 8.b

24

U nastavi likovne kulture Projekt «Buka» proveden je u sklopu redovne nastave u sa svim učenicima viših razreda.

BUM BUM BUUM BUM BUM

BUM BUM BUM BUUUUUM

BUM B U M BUM B U M

B B UUUUK A A A

Imajući na umu da buku primarno doživljavamo osjetilom sluha, za mene kao učitelja, bio je uistinu izazov učenicima predstaviti takav motiv kao likovni zadatak.

Buku smo odlučili vizualno izraziti na nekoliko načina: kao vizualni znak (logo), strip, plakat, grafit, sliku. Najavi likovnog zadatka prethodio je razgovor s učenicima o tome što je buka, što stvara buku, kako ju doživljavamo i o čemu ovisi naša percepcija buke. Zaključili smo da buka nije povezana isključivo s jakim zvukovima, visokim frekvencijama (vrisak, glasna muzika, tresak vrata…) nego ponavljanjem ili dužinom zvuka koji postaje iritirajući i nepodnošljiv, npr. dugotrajan žamor, lupanje nogama, dugotrajna zvonjava, zvuk budilice, usisivača, bušilice ili motorne pile.

Na učeničkim uratcima vide se različiti aparati i strojevi, te neke aktivnosti koje stvaraju buku. Ponavljajući likovne elemente vizualno je izraženo trajanje zvuka, odnosno njegov kontinuitet. Poznato je da ponavljanje u kojemu nema izmjene izrazito negativno djeluje na psihu čovjeka. ( prisjetimo se npr. dugotrajnog i monotonog kapanja vode).

U stripovima osmaša zanimljiva je uporaba onomatopeje (oponašanja zvukova i glasova iz prirode). Posebno iznenađenja ovog Projekta bili su vrlo interesantni i kreativni stripovi naših učenika iz Odjela za djecu s motoričkim oštećenjima.

Sanja Marušić- Vukasović, učiteljica likovne kulture

25

Linda Bačić 8.b

26

Mauro Stijelja 6.b

I učenici 3.c razrednog odjela uključili su se u Projekt te na nastavi likovne kulture osmislili znak za buku.

Martina Linić 3.c

27

Zadatak učenika drugih razreda bio je istražiti utjecaj buke na učenike te kreativno

pretvarati buku u uhu ugodne zvukove.

Nije svaka buka – buka

«Oponašanje zvukova iz prirode» bio je zadatak učenika drugih razreda. Tijekom

nastavnog procesa učenici su lupkanjem, zviždanjem, pjevanjem, šuškanjem, udaranjem,

govorenjem u ritmu oponašali zvukove iz prirode i to u svim nastavnim predmetima

(HJ,GK,PID,LK te TZK). Projekt „Buka“ posebno se provodio u scenskoj skupini pod

vodstvom učiteljice Karin Felker gdje su učenici interpretirali pjesmu Drage Gervaisa

„Pod Učkun“ na poseban način ozvučivanjem riječi – jekom, ponavljanjem riječi,

šuškanjem, šaptanjem, glasnim govorenjem; pjevanjem teksta, udaranjem o bubanj i

u ostale instrumente, zviždanjem, lupkanjem, te stvaranje buke zajedničkim glasnim

govorenjem.Svi učenici drugih razreda aktivno su sudjelovali u oblikovanju i stvaranju

zvukova i pokreta potrebnog u scenskoj igri „Pod Učkun“.

Učenici su se posebno potrudili donijeti instrumente koji bi proizvodili pojedine zvukove

te su uz svesrdnu pomoć roditelja realizirani kostime kojima se postigla živa scena u

pokretu i zvuku.

Na roditelje se uvijek možemo osloniti Može li se plesati uz buku?

Buka je zvuk. «Bučne» zvukove mogu proizvesti razni instrumenti, ali i čovjek. Hoće li

nešto biti buka – neugodan zvuk - ili ne će, ovisi o subjektivnom doživljaju svakog

čovjeka.

Učiteljice Karin Felker i Svetlana Vukić, te učenici drugih razreda

28

Zadatak malih knjižničara bio je pronaći u literaturi na koji su način prikazani zvukovi.

Zvukovi, tonovi, buka – u slikovnicama

Najviše se zvukova može pronaći u slikovnicama, a nerijetko su to i zvučne slikovice u kojima djeca učeći zvukove saznaju nove informacije. U nekim se slikovnicama zvukovi mogu izreći i onomatopejskim riječima, kao u slikovnici «Listaj i slušaj grad».

CIBOUL, Adele Pet osjeta Biblioteka ZVRK, Profil, Zagreb 1999.

29

MERCURIO, Andrea Listaj i slušaj grad Prijevod dijela : La città LEO-COMMERCE d.o.o. Rijeka 2011.

30

Učenici sedmih razreda buku su opisali stihovima.

BUKA MOGA GRADA

Kad otvorim prozor svoga stana, jedino što čujem dosadna je galama. Škripa kočnica poznat mi je zvuk dok autobus stenje tuk-tuk.

Živim u neboderu kojemu je mana glasnoća, vika i galama. Ne čujemo jedni druge od silne buke te pa poželim sjesti u razred i odmoriti se.

Ali ne traje dugo ni taj mir, jer prođe nam sat dok kažeš tik-tak, i evo već vriske, cike i buke zle, i tres, i bum, i – sve po starom je…

Ponekad na farmu pobjegnem od buke te, ali tišina tako dosadna je! Shvatim u trenu, jasno mi je sada: nedostaje mi jako buka moga grada! ANĐELA BRAČANOV, 7.c

Korina Tadić 7.c

ŽELJA

Po cestama auti i kamioni trube. Navijači viču kada „naši“ gube. Djeca na igralištu deru se u glas! Uvijek galama; svuda oko nas!

U Centru graja mnogobrojnih ljudi. Svaki te vikend nešto prerano probudi! U ovome gradu tišinu ne ćeš čuti… Ne poželite li katkad da sve – zašuti?

MARIJA PAULA LUČIĆ, 7. a

PERPETUUM MOBILE* Rijeka ljudi teče...

Zvon mobitela, žamor glasova, zuj pješaka prolazi pokraj mene. Gledam ih. Jedni žure, drugi šeću, bezbrižno. Čekaju autobus ili razgledavaju izloge, neobvezno. S druge strane ulice probija se zvuk harmonike. Ciče i vrište djeca dok u igri trčkaraju. Duboko se prolomi zvuk brodske sirene. Tugujućim krikom otpozdravlja galeb.

Dosadni bip-bip zapovjedi mi da stanem. Nestrpljivo se premještam s noge na nogu dok preda mnom bruje nervozni motori. Škkkrrr… Zaustavljaju se uz škripu.

Rijeka ljudi teče… KORINA TADIĆ, 7. c

• perpetuum mobile (lat.) – beskonačno kretanje

OD NJE TI BUDE MUKA Buka je strašnija od… vuka! Od nje ti bude muka I sama ti krene ruka Da začepiš pred njom oba uha.

Katkad, kad je bučno, previše galame, pobjegneš negdje sa strane i poželiš da buku odmah zabrane!

Kad u mome razredu nastane vika, To vam je gore nego lavlja rika Pa nastane lako i ona strašna slika kad „izleti“ koji od učenika.

A naši nastavnici… Uvijek nam praštaju I da ne ćemo bučiti samo maštaju! VALENTINA JANKOVIĆ, 7. a

31

SAŽETAK SUMMARY Zadatak Grupe fizičara bio je istražiti pojam buke te upoznati pojmove vezane uz buku. Buka je subjektivan pojam određen fizikalnim značajkama zvuka i fiziološkim svojstvima uha i ljudskog organizma, a dijeli se na izravnu i neizravnu. Buka se mjeri posebnim uređajem zvukomjerom,a mjerna jedinica za buku je decibel(dB). Uz buku možemo povezati pojmove: val, zvuk i ton. Nakon upoznavanja različitih pojmova vezanih uz buku zaključujemo da bi učenike trebalo bolje upoznati s rezultatima mjerenja i štetnim djelovanjem buke. The task of the physics group was to explore the notion of noise and to familiarize with the concepts related to noise. Noise is a subjective term determined by the physical characteristics of sound, as well as the physiological properties of the ear and the human body. It can be divided into direct and indirect noise. Noise is measured with a special device, the sound level meter, and the units for measuring noise are the decibels (dB). There are several specific terms we can associate with noise: wave, sound and tone. After getting acquainted with the different terms related to noise, we concluded that the students should get introduced to the results of measuring and the harmful effects of noise. Matematičari su dobili zadatak izmjeriti jačinu buke u školi i grafički obraditi dobivene rezultate. Ovaj su zadatak obavili u suradnji s djelatnicima Riječkog akustičkog inženjeringa koji su izvršili mjerenja jačine zvuka na određenim mjestima Škole. Valjalo je ustanoviti kako buka utječe na okolinu, odnosno koliko je li štetna. Rezultati mjerenja prikazani su grafovima. Iz kojih zaključujemo da buka može utjecati na zdravlje djece koja borave u Sali za više namjena u određenom periodu. The task of the mathematicians group's research was to measure the intensity of noise in our school, determine whether it is harmful and to what extent, and, in the end, present graphically the results. The task was done with the help of the employees of Rijeka Company RAI who measured the noise intensity in certain parts of our school. The results have shown that the noise can affect the health of children if and when surrounded by it. Zadatak grupe Mladih matematičara bio je prikupiti podatke o buci i mjerenjem pomoću različitih uređaja te analizirati i usporediti dobivene rezultate. Buka se ne može definirati jednoznačno. Ona ima matematičke, akustičke, elektromagnetske, društvene i zdravstvene aspekte koji nisu sadržani ili dovoljno naglašeni ako buku definiramo kao neželjeni zvuk (kao što to neki stručnjaci tvrde). Neprofitna organizacija NPC ( Noise Pollution Clearinghouse), predlaže sljedeće: Znanstvenicima je prepušteno

definirati buku kako žele. Stoga ju možemo definirati kao zagađenje uzrokovano ljudskom aktivnošću, odnosno slušno zagađenje. Koliko buka ometa nastavu i učenje u školskim učionicama, trebalo je izmjeriti. Za mjerenje buke korišteni su :

- uređaj iPhone i pripadna aplikacija za mjerenje buke Decibelmeter, - uređaj za mjerenje razine buke Voltcraft SL-50.

Mjerenja su izvršena u srijedu 10. listopada 2012. tijekom 2. i 5. školskog sata. Rezultati su prikupljeni i grafički prikazani. Na temelju provedenih mjerenja utvrdili smo da prosječna razina buke nema veći utjecaj na rad u školi te se može kontinuirano pratiti i uređajima koje koristimo u svakodnevnom životu i lako su dostupni kao (iPhone ili uređajem Volcraft SL-50). Young mathematicians have been assigned to gather information on noise, to measure the noise levels with different instruments and to compare and analyze the results. There is more than one definition of noise. If we define the noise as an unwanted sound, as some say, the mathematical, acoustic, electromagnetic, social and health aspects will be left out. The Noise Pollution Clearinghouse, a national non-profit organization, suggests the following: It is up to scientists to define the noise as they see fit. Therefore we may define the noise as a sound pollution created by humans. We have had to measure

32

how much the noise interferes with teaching and learning in school classrooms. The following instruments have been used:

- the iPhone with a Decibel Meter application, - the Voltcraft SL-50 Digital sound level meter. The measurements were carried out on Wednesday, the tenth of October 2012 during the second and

the fifth period. The results have been collected and presented graphically. Based on these measurements we have concluded that the average noise level has not got any significant effect on school work. Furthermore we have proved that the noise level can be monitored continuously by easily accessible devices such as iPhone or Voltcraft SL-50. Zadatak Grupe sportaša bio je ustanoviti razinu buke na vaterpolo utakmici. Grupa učenika s učiteljem TZK Predragom Matićem i ostalim učiteljima koji sudjeluju u projektu „Buka“ prisustvovali su vaterpolo utakmici Primorje Erste Banka - Budva M:tel . Uz mjerenje buke učenici su video kamerom i foto-aparatom bilježili zanimljive trenutke utakmice. Na temelju provedenih mjerenja utvrđeno je da razina buke, iako ponekad dostiže visoku razinu, može biti uhu ugodna i poželjna, posebno kada pobjeđuje domaća momčad. The task of the sports group was to determine the noise level at water polo match. PE teacher Predrag Matic and other teachers involved in the project ‘Noise’ together with the group of students attended the water polo match between Primorje Erste Bank and Budva M: tel . In addition to measuring the noise, the students used their cameras to record interesting moments of the match. Based on the measurements, it was found that the noise level, though sometimes reaches high levels, can be ear pleasing and desirable, especially when the home team wins. Historical-geographic group Zadatak Mladih biologa bio je istražiti što je zvuk i kako nastaje, izvršiti mjerenje buke u prostorijama Škole i ustanoviti njezin utjecaj na ljudsko zdravlje. Uz saznanje da je zvuk jedan oblik energije (akustična energija), istražili su kako čujemo i saznali da je buka vrlo glasan, čovjeku neugodan, nerijetko i bolan zvuk koji štetno djeluje na slušne organe kada se uho izloži uznemirujućoj i stresnoj jačini zvuka. Nakon izvršenih mjerenja buke u prostorijama škole i obradbe podataka utvrdili su da razina buke u školskoj dvorani za tjelesni odgoj prelazi granicu iznad koje buka može ozbiljnije utjecati na naš životni sustav pri dužoj izloženosti. The tasks of the biologist group's research were to examine what a sound is and how it is made as well as to measure the intensity of noise in our school and determine whether it is harmful to human health. Knowing that sounds are an invisible form of energy, the research group examined how we actually hear sounds that surround us. They found out that noise is a very unpleasant and often painful sound that has a harmful effect on our auditory organs. Furthermore, the results have shown that the level of noise in the school's sports hall is higher than it should be and can be harmful if exposed to it for a longer period of time. Učenici četvrtih razreda proučili su i istražili kako i koliko je osjetilo sluha povezano s okolišem, upoznali ljudski organ sluha, njegove dijelove te povezanost sluha sa živčanim sustavom. Osobitu su pozornost posvetili utjecaju buke na osjetila i život živih bića, kao i na posljedice izloženosti buci. Zaključak do kojeg su došli naši mali istraživači jest da buka negativno utječe na život i zdravlje ljudi kao i ostalih živih bića na Zemlji. The fourth-grade students examined and investigated in what way and how much the sense of hearing is connected with the environment. They studied the human organ of hearing, its parts and the connection of hearing with the nervous system. Particular attention was paid to the impact of noise on the senses and the life of living beings, as well as the consequences of exposure to noise. The

33

conclusion reached by our little researchers is that noise negatively affects the life and the health of people and other living beings on Earth. Našim istraživanjem pokušali smo utvrditi postoje li razlike u pamćenju riječi u uobičajenom i bučnom okruženju kod učenika 5. razreda naše Škole koristeći eksperiment kao znanstvenu metodu u psihologiji. Rezultati provedenog ispitivanja pokazuju da su djevojčice prosječno zapamtile više riječi i u zadatku bez utjecaja buke i u zadatku pod utjecajem buke od dječaka. Također je pamćenje riječi svih ispitanika bilo nešto bolje u zadatku bez buke nego u zadatku pod utjecajem buke. Razlike u uspješnosti su minimalne što može ukazivati na to da su se naši učenici brzo prilagodili na glasnu glazbu i nisu je doživjeli kao posebno ometajući faktor u zadacima učenja riječi, nego je za na neke učenike bila motivirajuća. Our research was aimed at determining whether there are differences in memorizing the words in a common, everyday environment and in a noisy environment for our fifth-grade students using experiment as a scientific method in the field of psychology. The results of this study showed that girls in average memorized more words than boys in the task in which there was no impact of noise, as well as in the task performed under the impact of noise. Furthermore, the memory of all participants was slightly better in the task in which there was no impact of noise than in the task performed under the impact of noise. The differences in performance are minimal which may indicate that our students quickly adapted to loud music and did not experience it as a particularly disturbing factor in word learning tasks. It seems that some students even found it motivating. Istražiti koliku buku proizvode kućanski uređaji te koji su zvučni izolatori i gdje se koriste bio je zadatak grupe učenika Malih tehničara. U svojem su istraživanju otkrili da najviše buke u našem kućanstvu proizvode: usisavači, perilice rublja, sušilice rublja te perilice posuđa. Saznali su i da postoje zvučne izolacije od udarne buke kao i od prostorne buke. Zvučne se izolacije stavljaju na podove, zidove i krovove, a najčešće se koriste u radio-stanicama, noćnim klubovima, domovima. The young technicians have had to investigate the noise level of domestic appliances and the variety of soundproofing materials as well as their usage. They have determined that the highest levels of noise are produced by vacuum cleaners, washing machines, tumble dryers and dishwashers. They have learnt about the ways to protect oneself from the impact noise and the exterior noise. There are soundproofing materials to be put on floors, walls, roofs of homes, night clubs, radio stations etc. Zadatak učenika Povijesno-geografske skupine bio je istražiti prisutnost buke tijekom povijesti te njezinu prisutnost u današnjici, posebo u prometu. Iako su ljudi oduvijek bili okruženi zvukom: prirodnim ili umjetno stvorenim, prva jasnija razmatranja o fenomenu zvuka možemo vezati uz grčke filozofe kao i rimske znanstvenike . U 16. i 17. st. zvukom se bave francuski prirodoslovac MARIN MARSENNE kojeg nazivaju i „ocem akustike“, te, dobro nam poznati, GALILEO GALILLEI. U 19.st. veliki doprinos istraživanju fenomena zvuka dali su RUDOLF KOENIG,DOPPLER, HELMHOLTZ, WEBER, FLETCHER, MACH. Zaključujemo da je čovjek od svojih početaka bio suočen s fenomenom zvuka, a time i bukom. Prva industrijska revolucija te izum parnog stroja i njegova primjena u prometu i industriji znatno je doprinjela jačanju buke u svakodnevnom životu. Osobito je to zamjetno u prometu. U suvremenom svijetu istraživanja su pokazala da više od 80% buke iz komunalnih izvora otpada na buku što je stvaraju prijevozna sredstva u prometu- 18% na željeznički promet, 50% na cestovna vozila i 13% na zrakoplove. Na kraju istaknimo da je industrijalizaciju praćenu naglim razvojem tehnike i tehnologije te stvaranje velikih urbanih sredina u 20-om stoljeću, posebno u razvijenim europskim zemljama te SAD-u, paralelno prati brz razvoj prometa i prometne infrastrukture, a to dovodi do povećanja razine buke The task of the historical-geographic group was to do the research on the presence of noise throughout history, and its presence in the present day, especially in traffic. Although people have always been surrounded by sound, naturally or artificially created, the first clear discussion of the phenomenon of sound can be related to the Greek philosophers and Roman scholars. In 16th and 17

th century French

34

naturalist MARIN MARSENNE, also called the "father of acoustics" ,and well known GALILEO Galillee researched sound. Major contribution to the study of the phenomenon of sound gave RUDOLF KOENIG, Doppler, Helmholtz, Weber, FLETCHER, MACH in 19

th century. We can conclude that people have been

always faced with the phenomenon of sound, and thus the noise. The first industrial revolution, the invention of the steam engine and its application in transport and industry significantly contributed to the rise of the noise level in everyday life. That is particularly noticeable in traffic. In the modern world, studies have shown that more than 80% of the noise from municipal sources goes to the noise which is produced by vehicles in traffic- 18% is produced by railway traffic, 50% by road vehicles and 13% by the aircrafts. In the end, we would like to point out that the rapid industrialization, the development of technology and the creation of large urban areas in the 20-th century, especially in the developed European countries and the U.S. led to the rapid development of traffic and transport infrastructure. All of this has resulted in an increase in the noise level. Svi učenici viših razreda na nastavi su likovne kulture vizualno izrazili buku na nekoliko načina: kao vizualni znak (logo), strip, plakat, grafit, sliku. Ponavljajnjem likovnih elementa vizualno je izraženo trajanje zvuka. Posebno su zanimljivi kreativni stripovi naših učenika iz Odjela za djecu s motoričkim oštećenjima. Učenici 3.c razrednog odjela uključili su se u Projekt te na nastavi likovne kulture osmislili znak za buku. All pupils from the ages of 11 to 14 in art classes have demonstrated their power of expression in a variety of ways: by creating a logo, a painting, a poster, a comic strip or graffiti. The sound duration has been visualized by the repetition of artistic elements. The comic strip production has been the most enjoyable activity for pupils of our Department for children with motor impairments. 9-year old pupils of grade 3C have joined in the project and have designed our symbol for noise. «Oponašanje zvukova iz prirode» bio je zadatak učenika drugih razreda. Tijekom nastavnog procesa učenici su lupkanjem, zviždanjem, pjevanjem, govorenjem u ritmu oponašali zvukove iz prirode. U scenskoj su skupini pod vodstvom učiteljice Karin Felker učenici interpretirali pjesmu Drage Gervaisa „Pod Učkun“ na poseban način ozvučivanjem riječi. Zaključak do kojeg su došli jest: Hoće li nešto biti buka – neugodan zvuk - ili ne će, ovisi o subjektivnom doživljaju svakog čovjeka. The task of the second-grade students was "imitating nature sounds". During the teaching process, the students imitated nature sounds with the help of tapping, whistling, singing and talking in rhythm. In the drama group guided by our teacher Karin Felker, students interpreted a poem “Pod Učkun” written by Drago Gervais in a special way. The students concluded that the definition of noise is subjective; whether something will be considered a noise – an unpleasant sound - or not, depends on the subjective experience of each person him-/ herself. Zadatak Malih knjižničara bio je pronaći u literaturi na koji su način prikazani zvukovi. Najviše se zvukova može pronaći u slikovnicama, a nerijetko su to i zvučne slikovice u kojima djeca učeći zvukove saznaju nove informacije. U nekim se slikovnicama zvukovi mogu izreći i onomatopejskim riječima. The task of the librarian group's research was to examine sound devices in literature. The results have shown that the highest percentage of sounds was found in picture books, especially in picture books with sound panels used by children to learn new information. In some picture books sounds are expressed by using onomatopoeias, the most common sound device.

35

SADRŽAJ

Uvodna riječ …………………………………………………… 1

Otkrivamo pojmove vezane uz buku …………….… 2 Akustička mjerenja buke u školskim prostorima……………………………………………………… 5 Mjerenja razina buke pomoću različitih uređaja 7 Koliko su bučni navijači…. ……………………………… 11 Utjecaj buke na ljudsko zdravlje ……………..………. 14 Negativan utjecaj buke na život i zdravlje............................................................... 16 Utjecaj buke na pamćenje …………………………….. 17 Kućanski uređaji i buka ……………..……………………. 21 Razvojem tehnologije pojačava se buka ………... 22 Buuukaaa …………………….………………………………… 24 Nije svaka buka -buka…………………………………….. 27 Zvukovi, tonovi, buka - u slikovnicama …………… 28 Sažetak 31 BILTEN IZDALA: OŠ Gornja Vežica, Rijeka Studeni, 2012.

36