SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Doris Mofardin

IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU OPĆINSKOG PRORAČUNA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU OPĆINSKOG PRORAČUNA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Računovodstvo proračuna i neprofitnih organizacija

Mentor: prof. dr. sc. Davor Vašiček

Studentica: Doris Mofardin

Studijski smjer: Financije i bankarstvo

JMBAG: 0081118780

Rijeka, lipanj 2014.

SADRŽAJ

1. UVOD ............................................................................................................................................. 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja .................................................................................... 1

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ........................................................................................ 2

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ....................................................................................................... 2

1.4. Znanstvene metode .................................................................................................................. 3

1.5. Struktura rada .......................................................................................................................... 3

2. POJAM PRORAČUNA I PRORAČUNSKOG PROCESA ........................................................... 4

2.1. POJAM, CILJEVI I NAČELA PRORAČUNA ...................................................................... 4

2.1.1. Pojam proračuna .............................................................................................................. 4

2.1.2. Ciljevi proračuna ............................................................................................................. 6

2.1.3. Načela proračuna ............................................................................................................. 6

2.2. ELEMENTI PRORAČUNA ................................................................................................... 8

2.3. KORISNICI PRORAČUNA ................................................................................................. 13

2.4. PRORAČUNSKI PROCES ................................................................................................... 14

3. ULOGA RAČUNOVODSTVA U PRORAČUNSKOM PROCESU ........................................... 16

3.1. OSNOVNA OBILJEŽJA RAČUNOVODSTVA PRORAČUNA ........................................ 16

3.2. TEMELJNI RAČUNOVODSTVENI KONCEPTI ............................................................... 17

3.3. RAČUNSKI PLAN I PRORAČUNSKE KLASIFIKACIJE ................................................. 20

3.3.1. Računski plan ................................................................................................................ 20

3.3.2. Proračunske klasifikacije ............................................................................................... 22

3.4. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI PRORAČUNA LOKALNIH JEDINICA ........................... 23

4. PRORAČUNSKI PROCES U JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE ............................. 26

4.1. OSNOVNA OBILJEŽJA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE ................................... 26

4.2. OVLASTI I FUNKCIJE LOKALNIH JEDINICA ............................................................... 27

4.3. ZAKONODAVNI OKVIR LOKALNE JEDINICE ............................................................. 28

4.4. PRORAČUNSKI PROCES U LOKALNOJ SAMOUPRAVI .............................................. 29

4.5. PRAĆENJE IZVRŠAVANJA PRORAČUNA ..................................................................... 33

5. IZVRŠAVANJE PRORAČUNA OPĆINE SV. LOVREČ ........................................................... 35

5.1. OBILJEŽJA OPĆINE ........................................................................................................... 35

5.2. ORGANIZACIJA LOKALNE SAMOUPRAVE ................................................................. 36

5.3. IMOVINA I FINANCIRANJE ............................................................................................. 39

5.4. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI OPĆINE SV. LOVREČ ZA 2013. GODINU ........................ 40

5.5. PRORAČUN OPĆINE SV. LOVREČ ZA 2013. GODINU ................................................. 41

5.6. IZVRŠENJE PRORAČUNA OPĆINE SV. LOVREČ ZA 2013. GODINU ........................ 47

5.7. PROJEKCIJA PRORAČUNA OPĆINE SV. LOVREČ ZA 2014. I 2015. GODINU .......... 54

6. ZAKLJUČAK ............................................................................................................................... 56

POPIS TABLICA .................................................................................................................................. 61

POPIS GRAFIKONA ............................................................................................................................ 62

POPIS SLIKA ....................................................................................................................................... 63

1

1. UVOD

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju važnu ulogu pružanja javnih

usluga svojim građanima. Kako bi uspješno izvršavale tu zadaću moraju pribaviti novčana

sredstva i odlučiti na koji će ih način potrošiti. Proračun jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave predstavlja upravo plan prikupljanja i trošenja novčanih sredstava

kojima se zadovoljavaju javne potrebe građana.

U radu se predstavljaju najvažnije značajke proračuna i proračunskog računovodstva, te

značajke jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a na kraju će se predstaviti

izvršavanje proračuna na primjeru Općine Sv. Lovreč.

Uvod obuhvaća sljedeće tematske cjeline: 1) Problem, predmet i objekt istraživanja, 2) Radna

hipoteza i pomoćne hipoteze, 3) Svrha i ciljevi istraživanja, 4) Znanstvene metode i 5)

Struktura rada.

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Kako bi jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uspješno zadovoljavale javne

potrebe svojih građana moraju prikupiti sredstva iz različitih izvora te ih uspješno rasporediti

kako bi pravedno i što bolje izvršile tu zadaću. Financijski izraz izvršavanja tih zadaća

generira se u proračunskom računovodstvu. S obzirom na to, možemo reći da je problem

istraživanja ovog rada analiziranje sustava računovodstva jedinica lokalne samouprave i

njegova uloga u praćenju izvršavanja lokalnih proračuna.

Iz tako postavljenog problema istraživanja možemo definirati predmet istraživanja, a to je

računovodstveno praćenje proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave s

naglaskom na izvršavanje proračuna kao završne faze u proračunskom procesu.

Prethodno navedeni problem i predmet istraživanja upućuju na objekt istraživanja a to je

lokalni proračun odnosno praćenje i izvještavanje o njegovu izvršenju. Uz teorijsko

definiranje objekt istraživanja je izvršavanje proračuna u Općini Sv. Lovreč.

2

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

Na temelju postavljenog problema, predmeta i objekta istraživanja, možemo postaviti radnu

hipotezu koja glasi: proračunsko računovodstvo ima odlučujuću ulogu u praćenju zakonitosti i

transparentnosti cjelokupnog proračunskog procesa jedinice lokalne samouprave, a posebice u

fazi izvršavanja proračuna koje je izravno podložno nadzoru poštivanja zakonskih i planskih

ograničenja.

Ovako formulirana radna (temeljna) hipoteza povlači određene pomoćne hipoteze:

P.H.1) Na temelju podataka o izvršenju proračuna može se ocijeniti učinkovitost i

uspješnost tijela lokalnih jedinica.

P.H.2) Otvorenost proračunskog procesa omogućuje saznanje na koji se način planiraju

prihodi i raspoređuju u cilju zadovoljavanja javnih potreba građana.

P.H.3) Analizom izvršavanja proračuna Općine Sv. Lovreč moguće je utvrditi prednosti i

nedostatke trošenja javnih sredstava u zadovoljavanju javnih potreba građana.

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Na osnovu prethodno formuliranog problema, predmeta i objekta istraživanja te radnih i

pomoćnih hipoteza mogu se definirati svrha i cljevi istraživanja. Svrha istraživanja ovog rada

je upoznavanje sa pojmovima proračuna, proračunskog računovodstva i lokalnih jedinica, te

istaknuti važnost proračunskog računovodstva u proračunskom procesu s naglaskom na fazu

izvršavanja.

Cilj istraživanja ovog rada je predstaviti značajke proračuna lokalne jedinice te analizirati

proračun Općine Sv. Lovreč s naglaskom na fazu izvršavanja.

U ovom se radu daju odgovori na sljedeća pitanja:

1) Što je proračun i koje su njegove značajke?

2) Što je računovodstvo proračuna i koja je njegova uloga u proračunskom procesu?

3) Koja su obilježja lokalnih jedinica i lokalnog proračunskog procesa?

3

4) Do kojih informacija dolazimo analizirajući izvršavanje proračuna Općine Sv.

Lovreč?

1.4. Znanstvene metode

Prilikom istraživanja i formuliranja rezultata istraživanja ovog rada, u odgovarajućoj

kombinaciji korištene su sljedeće znanstvene metode: induktivna i deduktivna metoda, analiza

i sinteza, metoda deskripcije, metoda komparacije, metoda kompilacije i klasifikacije,

statistička metoda te metoda studija slučaja.

1.5. Struktura rada

Ovaj se rad sastoji od šest međusobno povezanih djelova koji čine jednu sadržajnu cjelinu.

U prvom poglavlju rada, u Uvodu, navedeni su problem, predmet i objekt istraživanja, radna

hipoteza i pomoćne hipoteze, svrha i ciljevi istraživanja, znanstvene metode te struktura rada.

U drugom poglavlju, Pojam proračuna i proračunskog procesa, objašnjeni su pojam, ciljevi i

načela proračuna, elementi i korisnici proračuna te proračunski proces i njegove osnovne faze

odvijanja.

Treće poglavlje pod nazivom Uloga računovodstva u proračunskom procesu iznosi osnovna

obilježja proračunskog računovodstva, računovodstvene koncepte, računski plan i

klasifikacije te osnovne financijske izvještaje.

Proračunski proces u jedinicama lokalne samouprave naziv je četvrtog poglavlja, a sadrži

osnovna obilježja jedinica lokalne samouprave, ovlasti, funkcije i zakonodavni okvir lokalnih

jedinica, proračunski proces u lokalnoj samoupravi te praćenje izvršavanja proračuna.

U petom poglavlju rada s naslovom Izvršavanje proračuna Općine Sv. Lovreč predstavlja se

sama Općina Sv. Lovreč, njezina obilježja, organizacija, imovina, faze proračunskog procesa i

izvršavanje te se analizira izvršenje proračuna za 2013. godinu.

U posljednjem poglavlju, u Zaključku, dana je sinteza rezultata istraživanja kojima je

dokazivana postavljena hipoteza.

4

2. POJAM PRORAČUNA I PRORAČUNSKOG PROCESA

2.1. POJAM, CILJEVI I NAČELA PRORAČUNA

2.1.1. Pojam proračuna

Prihode prikupljene od poreza, doprinosa i drugih davanja radi zadovoljavanja javnih potreba

potrebno je rasporediti na određene korisnike. U najvećem broju zemalja instrument

usmjeravanja prikupljenih prihoda u pravcu zadovoljavanja javnih potreba je proračun

(budžet). (Keser i suradnici, 2000:13)

Pojam proračuna odnosi se na novac i novčana sredstva koja se prikupljaju kroz različite

poreze, doprinose i druga davanja, a koja služe za zadovoljenje javnih potreba. Riječ budžet

potječe od francuske riječi „bougette“ i engleske riječu „budget“, a označava vrećicu ili kožnu

torbu u kojoj su se nalazili podaci o državnim prihodima i rashodima, a koje je ministar

financija predočavao parlamentu. Danas se u literaturi spominju brojne definicije proračuna,

no iako različiti autori koriste različitu terminologiju sve se definicije svode na to da je

proračun dokument koji se sastoji od javnih prihoda koji služe za namirivanje javnih izdataka.

U nastavku se navode neke od definicija.

Prema Zakonu o proračunu (NN136/12), proračun se definira kao akt kojim se procjenjuju

prihodi i primici te rashodi i izdaci države za jednu godinu, u skladu sa zakonom, a donosi ga

Hrvatski sabor.

Budžet je sustavni i kvantitativno utvrđeni plan javnih prihoda i izdataka, a svrha mu je

pružanje obvezatnog okvira djelovanju javnog sektora i namirivanju javnih potreba u

određenom razdoblju, najčešće godinu dana. (Sever, 1995:353)

Proračun kao temeljni dokument odnosno akt ekonomske politike određene države

procjenjuje (planira) ukupne prihode i utvrđuje rashode za jednu godinu, u skladu sa

zakonom, a donosi ga Hrvatski sabor. (Barać, 2012:208)

Budžet je plan prihoda i rashoda, koji određeno javnopravno tijelo donosi za određeno

razdoblje, koje obično traje godinu dana. (Jelčić, 1980:239)

5

Državni je proračun potanki, strogo razdijeljeni pregled državnih prihoda i troškova, koji se

sastavlja unaprijed za svaku godinu, da vladi bude neprekoračiva granica u podmirivanju

državnih potreba. (Radić, 1995:287)

Proračun može biti središnji i opći. Središnji proračun je državni proračun i financijski

planovi izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, dok se opći proračun odnosi na

središnji proračun i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te

izvanproračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. (Dremel i

suradnici, 2011:8)

Osnovna obilježja koja su zajednička svim definicijama pojma proračun su (Vašiček 2010/2011:9):

- proračun je javni akt državne jedinice koji donosi njezino predstavničko tijelo,

- proračun je plan prihoda i rashoda državne jedinice koji po usvajanju predstavlja

obvezni okvir za djelovanje,

- proračun se odnosi na određeno proračunsko razdoblje (najčešće jedna godina),

- pojam proračun odnosi se na planski dokument - plan prihoda i rashoda, i/ili proces

planiranja i pripreme, prihvaćanja (usvajanja) proračuna, izvršenja i nadzora nad

izvršenjem proračuna.

Mnogoznačnost pojma proračuna zahtjeva da se istakne njegova financijska, politička,

pravna, socijalna i ekonomska priroda (Jelčić, 1980:292-293):

- Financijski aspekt proračuna – proračun je brojčani iskaz očekivanih kretanja prihoda i

rashoda u novčanom obliku.

- Politički aspekt proračuna – proračun predstavlja snažno sredstvo za provođenje

određenih političkih ciljeva.

- Pravni aspekt proračuna – proračun je pravni dokument kojim se osigurava legitimitet

javne vlasti u kreiranju i reguliranju onih aktivnosti koje su pod kontrolom javne

vlasti.

- Socijalni aspekt proračuna – proračun ima ulogu instrumenta redistribucije

nacionalnog dohotka čime se osiguravaju podjednake mogućnosti zadovoljavanju

javnih potreba svih pojedinaca bez obzira na njihovu ekonomsku snagu.

- Ekonomski aspekt proračuna – je svugdje gdje postoji intervencija koja regulatorno

djeluje na privredna kretanja.

6

2.1.2. Ciljevi proračuna

Ciljevi proračuna mogu se uočiti iz same definicije, odnosno, možemo reći da proračun

osigurava zadovoljenje javnih potreba, kontrolira trošenje javnog novca, osigurava

gospodarsku stabilnost, punu zaposlenost, osigurava dovoljnu količinu javnih prihoda i sl.

Ciljevi proračuna, koje donosi predstavničko tijelo, vezani su uz ekonomske ciljeve: (Ott i

suradnici, 2009:15)

- Stabilizacija gospodarstva – država interveniranjem u porezima i javnim rashodima

može pokušati utjecati da se ostvari što viša zaposlenost, što stabilnije cijene, što bolji

saldo bilance plaćanja i što povoljnija stopa ekonomskog rasta;

- Alokacija ili dodjela javnih dobara građanima – država može utjecati na odluku o

tome koja će dobra i usluge biti javna, a koja privatna (direktno, javnom ponudom, te

indirektno kroz poreze i potpore).

- Distribucija ili preraspodjela bogatstva (dohotka) – država može progresivnim

oporezivanjem i sustavima transfera utjecati na način raspodjele proizvedenih dobara i

usluga među članovima društva.

2.1.3. Načela proračuna

Načela proračuna su skup pravila i normi kojih se treba pridržavati prilikom sastavljanja,

donošenja i izvršavanja proračuna, kako državnog, tako i proračuna jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave.

Prema Zakonu o proračunu (NN 136/12), proračun se donosi i izvršava u skladu s načelima

jedinstva i točnosti proračuna, jedne godine, uravnoteženosti, obračunske jedinice,

univerzalnosti, specifikacije, dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti.

Načelo jedinstva i točnosti proračuna znači da se u proračunu prihodi i primici koji pripadaju

državi i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i svi njihovi rashodi i

izdaci za pojedine namjene, iskazuju po bruto načelu. Proračunska sredstva koriste se za

financiranje rashoda, funkcija i programa državnih i tijela jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave, te drugih proračunskih i izvanproračunskih korisnika u visini

utvrđenoj proračunom. Prijedlozi uredbi, drugih propisa i akata planiranja koje donosi Vlada

te prijedlozi zakona i akata planiranja koje donosi Sabor trebaju sadržavati procjenu fiskalnog

učinka na proračun u skladu s posebnim propisima.

7

Načelo jedne godine znači da se proračun donosi za jednu proračunsku godinu te da vrijedi

samo za tu godinu, koja traje od 1. siječnja do 31. prosinca. Proračun donosi Sabor i to prije

početka godine na koju se proračun odnosi. Prihodi i primici uplaćeni u proračun do kraja

tekuće godine prihod su proračuna tekuće godine. Proračunom se moraju planirati i sredstva

za pokriće preuzetih obaveza prethodnih godine.

Načelo uravoteženosti znači da ukupni prihodi i primici moraju pokrivati ukupne rashode i

izdatke. U slučaju da se u proračunskoj godini zbog nepredviđenih i izvanrednih okolnosti

povećaju rashodi i izdaci ili smanje prihodi i primici, proračun se mora uravnotežiti

pronalaženjem novih prihoda i primitaka ili smanjenjem rashoda i izdataka. Uravnoteženje

proračuna provodi se tjekom proračunske godine izmjenama i dopunama prema postupku za

donošenje proračuna.

Načelo obračunske jedinice znači da se proračunski prihodi i primici, te rashodi i izdaci

iskazuju u kunama. Financijski izvještaji se također sastavljaju u kunama.

Načelo univerzalnosti znači da prihodi i primici služe za podmirivanje svih rashoda i izdataka

osim ako Zakonom o izvršavanju proračuna nije drugačije propisano.

Načelo specifikacije znači da proračunski prihodi i primici moraju biti raspoređeni u

proračunu po ekonomskoj klasifikaciji i iskazani prema izvorima. Proračunski rashodi i izdaci

moraju u proračunu biti raspoređeni prema proračunskim klasifikacijama i uravnoteženi sa

prihodima i primicima.

Načelo dobrog financijskog upravljanja znači da se proračunska sredstva moraju koristiti u

skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja, a posebno u skladu s načelima

ekonomičnosti, djelotvornosti i učinkovitosti.

Načelo transparentnosti znači da proračun mora biti objavljen u Narodnim novinama,

odnosno u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno

to znači da javnost i svi zainteresirani mogu i moraju moći imati uvid u trošenje javnog novca.

8

2.2. ELEMENTI PRORAČUNA

Promatrajući sustav proračuna kao skup ekonomsko – financijskih elemenata koji su

međusobno povezani tako da tvore ciljno usmjerenu cjelinu mogu se definirati osnovni

elementi koji čine sadržaj i strukturu sustava proračuna. To su (Vašiček, 2010/2011:11):

- prihodi (i primici) proračuna,

- rashodi (i izdaci) proračuna i

- riznica kao funkcionalni skup ljudskih, tehničkih i informatičkih resursa za

procesiranje i praćenje inputa i outputa sustava.

Proračunski prihodi

Proračunski prihodi su svi prihodi i primici novca koji su predviđeni proračunom, a mogu se

prikupljati iz različitih izvora i na različite načine, odnosno primjenom različitih financijskih

instrumenata. (Keser i suradnici, 2000:25)

Proračunski se prihodi prikupljaju radi namirivanja proračunskih rashoda, obvezu njihova

prikupljanja ima država, a prikupljaju se iz različitih izvora. Prema ekonomskoj klasifikaciji

proračunski se prihodi dijele na prihode od poreza, pomoći, prihode od imovine, prihode od

obveznih osiguranja, prihode od pristojbi i naknadi, prihode od prodaje nefinancijske imovine

te ostale prihode.

Porezni prihodi su najvažniji i najizdašniji prihodi proračuna. Porezi se mogu definirati kao

prisilna davanja u korist države, koja nemaju izravnu protučinidbu te stoga služe za

podmirenje svih javnih izdataka. U porezne prihode možemo ubrojiti porez na dohodak, porez

na dobit, porez na imovinu, porez na robu i usluge (PDV, porez na promet, trošarine i sl.),

porezi na međunarodnu trgovinu i transakcije te ostale prihode od poreza.

Doprinosi su oblik poreza pomoću kojeg se prikupljaju sredstva za financiranje određenih

javnih potreba. Razlikuju se od poreza po tome što je njihova namjena unaprijed poznata.

Obveznim doprinosima smatraju se obvezno zdravstveno osiguranje, obvezno zdravstveno

osiguranje zaštite zdravlja na radu, osiguranje za slučaj nezaposlenosti, obvezno mirovinsko

osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i obvezno mirovinsko osiguranje za starost na

temelju individualne kapitalizirane štednje.

9

Pomoći, odnosno potpore, su primici bez protuobaveza iz inozemstva, ostalih razina države ili

međunarodnih tijela. Pomoći se odnose na sredstva za financranje određenih programa ili

projekata, a mogu biti tekuće i kapitalne.

Prihodi od imovine dijele se na prihode od prodaje financijske imovine i na prihode od

prodaje nefinancijske imovine. Prihodi od prodaje financijske imovine su prihodi od kamata,

dividendi, dobiti od banaka i trgovačkih društava u vlasništvu države i ostali prihodi od

finanacijske imovine. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine su prihodi od prodaje

zemljišta, građevina, postrojenja i opreme, zaliha te prijevoznih sredstava.

Prihodi od pristojbi i naknada dijele se na sudske i administrativne pristojbe. U

administrativne pristobe možemo ubrojiti državne upravne pristojbe, državne sudske

pristojbe, javnobilježničke pristojbe i sl.

Ostale proračunske prihode čine prihodi od vlastite djelatnosti (prihodi od obavljanja

osnovnih poslova vlastite djelatnosti), prihodi od kazni (novčane kazne za prekršaje, oduzeta

imovinska korist i sl.) te prihodi od donacija.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz svojeg djelovanja i poslovanja

osiguravaju sredstva za svoj proračun. Prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave (NN 25/12) izvori proračunskih prihoda su:

- prihodi iz vlastitih izvora

- prihodi od zajedničkih poreza,

- prihodi od dotacija iz državnog i županijskog proračuna.

Proračunski rashodi

Proračunski rashodi odražavaju način na koji država upotrebljava proračunske prihode za

zadovoljenje javnih potreba.

Rashodi su posljedica transakcija među institucionalnim jedinicama koje u javnom sektoru

mogu biti: razmjene (kada jedinica dobiva neku protučinidbu) ili transferi (kada nema

protučinidbe ili nije direktna veza između davanja i protučinidbe). Rashodi mogu biti i

posljedica tzv. ostalih ekonomskih tokova, a označuju promjene vrijednosti imovine i obveza.

(Vašiček, 2010/2011:13)

10

Postoje dvije osnovne klasifikacije proračunskih rashoda koje se baziraju na funkcijama

države, to su ekonomska klasifikacija i funkcijska klasifikacija. Ove dvije klasifikacije slijede

dva glavna smjera, svrhu rashoda i ekonomska obilježja rashoda.

Prema ekonomskoj klasifikaciji proračunski rashodi dijele se na dvije skupine: na rashode

poslovanja i na rashode za nabavu nefinancijske imovine, što se može vidjeti na Slici 1.

Slika 1: Vrste rashoda državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave prema ekonomskoj klasifikaciji

Izvor: Ott i suradnici, 2009:27

Rashodi poslovanja vezani su uz poslovanje države i jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave, koje da bi normalno i uspješno funkcionirale ostvaruju rashode za zaposlene i

materijalne rashode, a u slučaju zaduživanja i financijske rashode. Država često pomaže

lokalnim jedinicama raznim pomoćima i subvencijama. U rashode za nabavu nefinancijske

imovine ubrajaju se rashodi za nabavu neproizvedene imovine i proizvedene dugotrajne

imovine, strateške zalihe te rashodi za dodatna ulaganja.

Funkcijska klasifikacija proračunskih rashoda omogućava praćenje trendova državnih isplata i

isplata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave po pojedinim funkcijama, te

usporedbu među pojedinim državama. Prema funkcijskoj klasifikaciji javnih izdataka

11

gradova, općina i županija postoji dvanaest skupina izdataka koji se financiraju iz lokalnog

proračuna, a to su (prema Bajo, Ott,2001:339):

- opće javne usluge (iz lokalnih proračuna se osiguravaju sredstva za rad predstavničkih

i izvršnih tijela, a to su uglavnom izdaci za obavljanje poslova iz samoupravnog

djelokruga),

- javni red i sigurnost (financira se iz državnog proračuna, osim zaštite od požara koja

se financira iz proračuna lokalnih jedinica),

- odgoj i obrazovanje (predškolski odgoj se u cjelosti financira iz gradskih i općinskih

proračuna, a osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje djelomično),

- zdravstvo (zdravstvo se financira iz državnog proračuna ali lokalne jedinice mogu

imati izdatke za zdravstvenu zaštitu),

- socijalna sigurnost i socijalna skrb (u cijelosti se financira iz državnog proračuna)

- stambeno-komunalna djelatnost (lokalne jedinice osnivaju javna poduzeća za

obavljanje komunalnih poslova koji se financiraju iz cijene komunalne usluge),

- rekreacija, kultura i vjerska djelatnost (općine, gradovi i županije samostalno određuju

potrebe i aktivnosti iz tog područja te ih financiraju iz svog proračuna),

- poljoprivreda, šumarstvo, lov i ribolov (zaštita poljoprivrednog zemljišta je u

djelokrugu lokalnih jedinica, šumarstvo je u djelokrugu Hrvatskih šuma, no lokalne

jedinice upravljaju šumama na svom području, a lov je u djelokrugu županija),

- rudarstvo, industrija i graditeljstvo (lokalne jedinice upravljaju eksploatacijom

mineralnih sirovina na svom području uz plaćanje naknade državi),

- prijevoz i komunikacije (iz godišnje naknade za uporabu cesta lokalne jedinice

osiguravaju sredstva za održavanje i izgradnju nerazvrstanih cesta),

- drugi ekonomski poslovi i usluge (lokalne jedinice potiču malo gospodarstvo,

zadrugarstvo te osnivanje trgovačkih društava i za tu svrhu osiguravaju sredstva u

proračunu),

- izdaci koji nisu razvrstani prema skupinama (kamate, transakcije u vezi s javnim

dugom, izdavanje vrijednosnih papira i sl. za čije izdatke županija osigurava dotaciju

gradovima i općinama, odnosno lokalnim jedinicama).

12

Državna riznica

Državna riznica je sustav koji organizacijski i informacijski objedinjava proračunske procese:

pripremu proračuna, izvršavanje državnog proračuna, državno računovodstvo, upravljanje

novčanim sredstvima i javnim dugom. (Zakon o proračunu, NN 136/12)

Državna riznica predstavlja složeni sustav proračunskog i financijskog upravljanja državnim

aktivnostima koji se operacionalizira u povezivanju javnih prihoda i javnih rashoda

(izdataka). Povezivanje se odvija u svim fazama proračunskog ciklusa, od procjena i

planiranja, operativnog izvršenja uz potrebu prilagodbe i nadzor, do analiziranja i

izvješćivanja po završetku ciklusa. (Vašiček, 2010/2011:17)

Potreba za riznicom kao povezajućim elementom sustava proračuna prvenstveno se javlja iz

razloga što se pritjecanje prihoda ne poklapa s rokom dospijeća izdataka. Isto tako, o riznici

uvelike ovisi sveukupno izvršenje proračuna i to tako što ona obavlja isplate izdataka tijelima

koja su ovlaštena da ih kreiraju. (Sever,1995:347)

Funkcije državne riznice moguće je sagledati u širem kontekstu osnovnih zadataka

proračunskog i financijskog upravljanja državnim aktivnostima koje najčešće provodi

Ministarstvo financija. Funkcije riznice su (Vašiček, 2010/2011:18):

- formuliranje proračunske i porezne politike u okviru postojeće makroekonomske

politike;

- priprema proračuna: formuliranje i procjene proračunskih primitaka, te tekućih i

kapitalnih izdataka, kao i eleboriranje i prezentiranje proračuna parlamentu;

- izvršavanje proračuna;

- financijske operacije povezane s izvršavanjem proračuna: upravljanje novcem i

portfeljem javnog duga, registriranje neposrednih i uvjetnih obaveza po javnom dugu

te ugovaranje kreditnih zaduženja;

- nadzor izvršavanja proračuna radi osiguravanja zakonitog i svrhovitog korištenja

proračunskih sredstava.

Višestruke funkcije državne riznice u upravljanju javnim financijama mogu se razvrstati u tri

skupine: blagajnička funkcija koja obuhvaća prikupljanje svih proračunskih i izvanprora-

čunskih prihoda i primitaka te namirivanje svih javnih izdataka; bankarska funkcija koja

osigurava pokrivanje proračunskog manjka; funkcija novčane i financijske kontrole koja

obuhvaća praćenje i nadzor obujma novčane mase u procesu uravnoteženja sveukupnih

13

izdataka i kreiranje novca, te financijsku kontrolu ekonomskog sektora. (Vašiček,

2010/2011:18)

2.3. KORISNICI PRORAČUNA

U Republici Hrvatskoj postoje proračunski korisnici državnog proračuna te proračunski

korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a određuju se

Pravilnikom o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i

proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave te o načinu vođenja registra proračunskih i izvanproračunskih

korisnika od strane Ministarstva financija.

Proračunski korisnici državnog proračuna te proračuna jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave su oni korisnici:

- kojih je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave,

- koji ostvaruju prihode iz državnog proračuna i/ili temeljem javnih ovlasti, zakona i

drugih propisa, pri čemu ti prihodi iznose 50 posto ili više od ukupnih prihoda,

odnosno kojima je izvor prihoda proračun jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave, te

- koji su navedeni u Registru. (Pravilnik o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih

korisnika državnog proračuna, NN 128/09)

Izvanproračunski korisnici državnog proračuna te proračuna jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave su oni korisnici:

- u kojima Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

ima odlučujući utjecaj na upravljanje,

- kojima su jedan od izvora financiranja doprinosi i/ili namjeniski prihodi, te

- koji su navedeni u Registru. (Zakon o proračunu, NN 136/12)

14

Registar je popis proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i

proračunskih i izvanproračunskih korisnika prroračuna jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave.

2.4. PRORAČUNSKI PROCES

Proračun je rezultat proračunskog procesa. Proračunski proces predstavlja cijeli splet odnosa

njegovih glavnih sudionika na temelju kojih se u Saboru raspravlja i usvaja proračun. (Ott i

suradnici, 2009;69)

Proračunski proces je skup pravila i postupaka kojim se planira, donosi i izvršava proačun, a

uključuje stalna pregovaranja tijela lokalnih jedinica, proračunskih korisnika i građana pri

donošenju i odluka o veličini planiranih prihoda i rashoda u tijeku jedne ili više godina. (Bajo

i Jurlina Alibegović, 2008:238)

Proračunski se proces sastoji od tri faze (Ott i suradnici, 2009:69):

1. Priprema prijedloga proračuna. U ovoj se fazi proračunskog procesa izrađuju i usvajaju

strategije Vladinh programa, smjernice ekonomske i fiskalne politike za sljedeću godinu te

upute za izradu prijedloga državnog proračuna i financijskih planova proračunskih i

izvanproračunskih korisnika. Nakon toga planiraju se prihodi i rashodi te iznose prijedlozi

financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Faza pripreme prijedloga

proračuna traje od ožujka do studenog.

2. Predlaganje, rasprava i prihvaćanje proračuna. Ova se faza proračunskog procesa odvija u

Saboru, osim u slučaju kada se donosi odluka o privremenom financiranju, i traje od

studenog do prosinca.

3. Izvršavanje proračuna. Ova faza uključuje provedbu proračuna te nadzor i kontrolu nad

izvršavanjem proračuna. Izvršavanje proračuna se odnosi na prikupljanje planiranih

prihoda i trošenje na planirane namjene i traje jednu godinu.

Kroz faze proračunskog procesa pojavljuju se različiti sudionici, a najvažniji su Sabor, Vlada,

Minstarstvo financija, građani i ostali korisnici državnog proračuna. (Ott i suradnici, 2009:65)

Sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Sastoji se od 29 odbora, a za proračunski proces su najvažniji Odbor za zakonodavstvo te

15

Odbor za financije i državni proračun. U prvoj fazi proračunskog procesa Sabor analizira

programe i fiskalnu politiku koju je predložila Vlada, te treba štititi interese građana. Proračun

se formalno može donijeti tek nakon što Sabor odobri prihode i rashode koje je Vlada

predložila. Također, Sabor je i proračunski korisnik čiji se rad financira iz državnog

proračuna.

Vlada je nositelj izvršne vlasti i provoditelj politike koju utvrdi Sabor. U proračunskom

procesu predlaže fiskalnu politiku, definira strategije državnog proračuna unutar utvrđenih

političkih, socijalnih i gospodarskih ciljeva. Isto tako utvrđuje mjere prikupljanja prihoda,

predlaže raspodjelu proračunskog novca prema utvrđenim prioritetima te usmjerava i nadzire

rad državne uprave.

Ministarstvo financija je izvršno tijelo Vlade i korisnik državnog proračuna te je odgovorno

za provođenje Vladine fiskalne politike i ispunjavanje postavljenih proračunskih ciljeva.

Građani (i razne vladine i nevladine udruge i organizacije) mogu se i trebaju aktivno uključiti

u proračunski proces i to ne samo na način što odabiru predstavnike koji će u njihovo ime

odlučivati o svim važnim državnim pitanjima, pa tako i o proračunu.

Ostali korisnici državnog proračuna su državna tijela, ustanove, vijeća manjinske samouprave,

proračunski fondovi i mjesna samouprava čiji se materijalni i/ili rashodi za zaposlene

financiraju iz državnog proračuna. Oni novčana sredstva dobivena iz državnog proračuna

moraju trošiti samo u one svrhe za koje su im i dodijeljena.

16

3. ULOGA RAČUNOVODSTVA U PRORAČUNSKOM PROCESU

3.1. OSNOVNA OBILJEŽJA RAČUNOVODSTVA PRORAČUNA

Proračunsko računovodstvo, odnosno državno računovodstvo funkcija je koja obuhvaća

cjelokupni računovodstveni proces koji se sastoji od prikupljanja podataka, evidentiranja

podataka, sistematiziranja podataka te njihova predočavanja u određenom obliku.

Prema Zakonu o proračunu (NN 136/12), proračunsko računovodstvo je računovodstveni

sustav koji se odnosi na knjigovodstveno praćenje, analiziranje i izvještavanje o poslovnim

događajima proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

Proračunsko računovodstvo obavezno primjenjuju subjekti unutar općeg proračuna, a to su

središnji proračun (državni proračun, proračunski korisnici državnog proračuna te

izvanproračunski korisnici) i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (županije,

gradovi i općine, odnosno njihovi proračuni i proračunski korisnici). Pojam proračuna kao

obveznika proračunskog računovodstva odnosi se na državni proračun i proračune jedinica

lokalne i regionalne samouprave, proračunski korisnici odnose se na proračunske korisnike

državnog proračuna i proračunske korisnike proračuna jedinica lokalne i regionale

samouprave, dok su izvanproračunski korisnici izvanproračunski fondovi, trgovačka društva i

druge pravne osobe u kojima država ili jedinica lokane (regionalne) samouprave ima

odlučujući utjecaj na upravljanje. Drugim riječima, proračunsko računovodstvo primjenjuju

samo oni subjekti koji su utvrđeni i navedeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih

korisnika.

Proračunskim računovodstvom uređuju se poslovne knjige, knjigovodstvene isprave i obrada

podataka, sadržaj računa računskog plana, priznavanje prihoda i primitaka, te rashoda i

izdataka, procjenjivanje bilaničnih pozicija, revalorizacija, financijsko izvještavanje i druga

područja u svezi s proračunskim računovodstvom. (Jakir-Bajo i suradnici, 2008:85)

Proračunsko računovodstvo temelji se na općeprihvaćenim računovodstvenim načelima:

točnosti, istinitosti, pouzdanosti i pojedinačnom iskazivanju poslovnih događaja, te na

međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor. Proračunsko računovodstvo

vodi se po načelu dvojnog knjigovodstva, a prema rasporedu računa iz računskog plana.

(Zakon o proračunu, NN 136/12)

17

Suvremen državni (proračunski) računovodstveni sustav u operativnom smislu treba imati

sljedeća obilježja (Vašiček, 2010/2011:25):

- računovodstveni sustav treba biti utemeljen na sustavu dvojnog knjigovodstva, čime se

osiguravaju efikasni kontrolni mehanizmi;

- evidencije, ažuriranje i unos podataka vode se jedinstveno u državnom financijsko-

informacijskom sustavu čime se izbjegava ponavljanje istih, kao i svi drugi neželjeni

efekti prenošenja, povezivanja i sintetiziranja podataka;

- računovodstveni sustav mora biti sveobuhvatan, odnosno mora obuhvatiti svaku

transakciju koja utječe na sadašnju ili buduću vrijednost državne imovine i obveza, a u

tom smislu potrebno je izgraditi primjereni računski plan koji će predvidjeti svaku

pojedinu vrstu financijske i poslovne transakcije; te

- računovodstveni procesi (sheme, knjiženja i dr.) su stručno utemeljeni, unificirani i

dosljedno se primjenjuju.

3.2. TEMELJNI RAČUNOVODSTVENI KONCEPTI

Računovodstvenim konceptom možemo smatrati ukupnost općeprihvaćenih pretpostavki i

izbora trenutka priznavanja transakcija ili događaja u financijskim izvještajima za određeno

razdoblje. Za definiranje i razlikovanje pojedinog tipa računovodstvenog koncepta ključan je,

dakle, trenutak kada mjerenje elemenata financijskih izvještaja treba biti izvršeno i prikazano,

bez obzira na prirodu mjerenja i mjernu osnovicu. S obzirom da računovodstveni koncept

upućuje na to kada je transakcija ili poslovni događaj priznat u financijskim izvještajima –

kada je uslijedio novčani tok ili kada je nastao poslovni događaj, on upućuje na to, što je

mjereno i prikazano u financijskim izvještajima određenog razdoblja – ukupni ekonomski

resursi, ukupni financijski resursi, samo tekući financijski resursi ili novčani tok i ravnotežni

saldo. (Vašiček, 2010/2011:54)

Dva su glavna računovodstvena koncepta, i to (Vašiček, 2010/2011:54):

1. Novčani koncept, i

2. Koncept nastanka događaja (obračunski koncept)

18

Različitim varijacijama i modifikacijama glavnih koncepata dobivaju se i brojni drugi

izvedeni računovodstveni koncepti poznati pod zajedničkim nazivima (Vašiček,

2010/2011:54):

1. Modificirani (prilagođeni) koncept nastanka događaja, i

2. Modificirani (prilagođeni) novčani koncept.

Prema navedenom primjenjeni računovodstveni koncept određuje izvještajno razdoblje u

kojem će se iskazati promjene i nastali poslovni događaji, te time određuje i kvalitativni i

kvantitativni sadržaj financijskih izvještaja.

Novčani računovodstveni koncept

Novčani računovodstveni koncept podrazumijeva priznavanje transakcija i drugih poslovnih

događaja u trenutku kada je novac ili novčani ekvivalent primljen (naplaćen) ili izdan

(isplaćen). Ovaj računovodstveni koncept još uvijek je vrlo rasprostranjen u nacionalnim

sustavima državnog računovodstva, a naročito proračunskog računovodstva, diljem svijeta.

Primarni razlog za to je činjenica da je ovakav pristup računovodstvu koristan za praćenje

ostvarene potrošnje financijskih resursa u odnosu na planiranu što je polazište za određivanje

budućih zahtjeva i za utvrđivanje odgovornosti financijskog menadžmenta u raspolaganju

financijskim resursima. Financijski izvještaji koji se izrađuju prema novčanom konceptu

računovodstva primarno pružaju korisnicima informacije o izvorima novca tjekom razdoblja,

svrhu njegova korištenja i saldo novca na datum izvještavanja. (Vašiček, 2010/2011:55-56)

U žarištu novčanog računovodstvenog koncepta je novac koji obuhvaća gotovinu, depozite po

viđenju i novčane ekvivalente. Ovaj koncept ima mnoge prednosti, a to su jednostavnost,

preciznost, procjenjivanje i poštivanje primjene proračunskih ograničenja te kontinuirani

nadzor nad prikupljanjem i trošenjem javnog novca. Također, novčani koncept ima i mnoge

nedostatke koji su razlog sve većeg napuštanja njegove primjene.

Računovodstveni koncept nastanka događaja

Računovodstveni koncept nastanka događaja podrazumijeva priznavanje poslovnih događaja i

transakcija u trenutku kada su se one stvarno i dogodile. Ovaj je računovodstveni koncept

19

sveobuhvatan u pogledu priznavanja i prezentiranja stanja i promjena ukupnih resursa,

dugova i izvora vlasništva izvještajne jedinice. (Vašiček, 2010/2011:63)

U računovodstvenom konceptu nastanka događaja prihodi se priznaju u trenutku ostvarenja

(kada su zarađeni), a rashodi u trenutku kada su u funkciji ostvarenja prihoda stvarno i nastali.

Koncept nastanka događaja zahtijeva priznavanje učinaka poslovnih događaja u razdoblju u

kojem su oni nastali, neovisno o tome je li novac, vezan uz te događaje, primljen ili isplaćen.

Financijski izvještaji sastavljeni na temelju računovodstvenog načela nastanka događaja

informiraju korisnike ne samo o prošlim transakcijama, koje uključuju isplatu i primitak

novca, već također i o obvezama koje će se novcem platiti u budućnosti i o imovini za koju će

novac biti primljen u budućnosti. (Vašiček, 2010/2011:64)

I ovaj računovodstveni koncept ima određene prednosti i nedostatke. Najvažnije prednosti

proizlaze iz njegove sveobuhvatnosti, a ostale su cjelovitost, bolja transparentnost i realnost

informacija i podataka. U najznačajnije nedostatke ubraja je relativna složenost informacija

koja iziskuje dodatna znanja.

Modificirani računovodstveni koncept nastanka događaja

Prema modificiranom konceptu nastanka događaja prihodi se priznaju na temelju priljeva

novčanih sredstava, rashodi na temelju nastanka poslovnih događaja (obveza) u izvještajnom

razdoblju, neovisno o tome je li izvršeno plaćanje. Nastale obveze evidentiraju se kao rashod

te se obračunski koncept primjenjuje samo na strani rashoda (tzv. modificirano obračunsko

načelo). Prihodi se i dalje vode prema gotovinskom načelu, odnosno evidentiraju se u trenutku

naplate. (Bajo, 2006:140)

Prema Pravilniku o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN 114/2010)

modificirani računovodstveni koncept nastanka događaja podrazumijeva da se:

- ne iskazuje rashod amortizacije nefinancijske dugotrajne imovine;

- ne iskazuju prihodi i rashodi usljed promjena vrijednosti nefinancijske imovine;

- prihodi priznaju u izvještajnom razdoblju u kojem su postali raspoloživi i pod uvjetom

da se mogu izmjeriti;

- rashodi priznaju na temelju nastanka poslovnog događaja (obveza) i u izvještajnom

razdoblju na koje se odnose neovisno o plaćanju;

20

- rashodi za utrošak kratkotrajne nefinancijske imovine priznaju se u trenutku nabave i u

visini njene nabavne vrijednosti. Iznimno, u djelatnosti zdravstva te u obavljanju

vlastite trgovačke i proizvođačke djelatnosti rashodi za kratkotrajnu nefinancijsku

imovinu iskazuju se u trenutku stvarnog utroška, odnosno prodaje;

- za donacije nefinancijske imovine iskazuju se prihodi i rashodi prema procjenjenoj

vrijednosti.

Hrvatsko proračunsko računovodstvo nalazi se u fazi prelaska na primjenu računovodstvenog

načela nastanka događaja, a aktualni se računovodstveni sustav temelji upravo na

prilagođenom računovodstvenom načelu nastanka događaja.

Modificirani novčani koncept

Modificirani novčani koncept čine različite varijacije osnovnog novčanog koncepta. Najčešći

oblik prilagodbe sastoji se u „produžavanju“ fiskalne godine, odnosno uvažavanju novčanih

primitaka i izdataka u određenom razdoblju nakon isteka godine za koju se izvještaji

sastavljaju. Prilagođeni novčani koncept mjeri novac i novčane obveze na način da se

transakcije i poslovni događaji koji su nastali krajem godine priznaju u toj godini ako se

očekuje da će rezultirati novčanim primicima i/ili izdacima unutar određenog razdoblja poslje

kraja godine. (Vašiček, 2010/2011:61)

To „produženo“ razdoblje naziva se i „specifično“ razdoblje, koje određuje aktualna fiskalna

politika u cilju realnijeg izvještavanja. Ono obično traje od 30 do 60 dana, no to može biti i

neko drugo razdoblje.

3.3. RAČUNSKI PLAN I PRORAČUNSKE KLASIFIKACIJE

3.3.1. Računski plan

Računski plan je podloga za računovodstvene evidencije poslovnih događaja proračuna i

proračunskih korisnika.

Računski plan proračuna čini sustav klasifikacija i numeričkih oznaka svih transakcija i

događaja (plaćanje, prihodi, amortizacija, gubici, itd.) prema njihovoj ekonomskoj, zakonskoj

i računovodstvenoj prirodi. On definira organizaciju računovodstvenih knjiga koje vode

21

djelatnici odjela za financije i proračun lokalnih jedinica. (Bajo, Jurlina Alibegović,

2008:224)

Računskim planom proračuna utvrđene su brojčane oznake i nazivi pojedinih računa po

kojima su proračun i proračunski korisnici obvezni knjigovodstveno iskazivati imovinu,

obveze i izvore vlasništva te prihode/primitke i rashode/izdatke. Računi su razvrstani na:

skupine, podskupine, odjeljke i osnovne račune. Osnovni računi iz računskog plana mogu se

raščlanjivati, prema potrebama, na analitičke i podanalitičke račune. Raščlanjivanje osnovnih

računa u Računskom planu obavlja se po dekadnom sustavu. (Pravilnik o proračunskom

računovodstvu i računskom planu, NN 114/2010)

Računski se plan proračunskog računovodstva sastoji od 10 razreda, što se može vidjeti iz

Tablice 1.

Tablica 1: Sadržaj računskog plana po razredima

RAZREDI STANJA

0 – nefinancijska imovina 2 – obveze

1 – financijska imovina 9 – vlastiti izvori

RAZREDI USPIJEŠNOSTI

3 – rashodi poslovanja 6 – prihodi poslovanja

4 – rashodi za nabavu nefinancijske imovine 7 – prihodi od prodaje nefinancijske imovine

RAZREDI FINANCIRANJA

5 – izdaci za financijsku imovinu i otplate

zajmova

8 – primici od financijske imovine i

zaduživanja

IZVANBILANIČNE SKUPINE

99 – aktiva 99 – pasiva

Izvor: Vlastita izrada prema Pravilniku o proračunskom računovodstvu i računskom planu

(NN 114/2010)

Razredi se mogu podijeliti na račune stanja te račune uspiješnosti, pa se tako razredi 0, 1, 2 i 9

mogu svrstati u razrede stanja (razredi u kojima se prate promjene i stanja imovine, obveza i

vlastitih izvora), a razredi 3, 4, 5, 6, 7 i 8 su razredi uspješnosti (razredi koji prate tekuće,

kapitalne i financijske aktivnosti).

22

3.3.2. Proračunske klasifikacije

Zakon o proračunu propisuje da se prihodi, primici, rashodi i izdaci proračuna i financijskog

plana iskazuju prema proračunskim klasifikacijama: organizacijskoj, ekonomskoj,

funkcijskoj, lokacijskoj, programskoj i izvorima financiranja. Zakon daje i osnovu za

donošenje pravilnika o proračunskim klasifikacijama. (Dremel i suradnici, 2011:39)

Proračunske klasifikacije čine okvir kojim se iskazuju i sustavno prate prihodi i primici te

rashodi i izdaci po nositelju, cilju, namjeni, vrsti, lokaciji i izvoru financiranja. Proračunske

klasifikacije bitne su za formuliranje i identificiranje alokacije sredstava između sektora i

utvrđivanje aktivnosti lokalnih jedinica. One čine okvir za donošenje odluke o raspodjeli

proračunskih sredstava te isto tako potiču lokalne jedinice na odgovorno poslovanje.

Proračunske klasifikacije jesu:

- organizacijska,

- ekonomska,

- funkcijska,

- lokacijska,

- programska, te

- izvori financiranja (Zakon o proračunu, NN 136/12)

Organizacijska klasifikacija sadrži povezane i međusobno usklađene (hijerarhijski i s obzirom

na odnose prava i odgovornosti) cjeline proračuna i proračunskih korisnika koje

odgovarajućim materijalnim sredstvima ostvaruju postavljene ciljeve. Ona prati strukturu

organizacije unutar države i ne propisuje se jedinstveno za sve razine.

Ekonomska klasifikacija sadrži prihode i primitke, rashode i izdatke razvrstane po prirodnim

vrstama i dio je računskog plana koji predstavlja širi okvir i podlogu u procesu planiranja,

izvršavanja, računovodstvenog evidentiranja i izvještavanja.

Funkcijska klasifikacija pokazuje alokaciju proračunskih sredstava prema različitim

funkcijama i društveno-ekonomskim ciljevima. Ona omogućuje analizu kretanja proračunskih

rashoda prema pojedinim funkcijama, omogućuje procjenu uspiješnosti pojedinih programa

unutar određenih funkcija, olakšava predviđanje budućih rashoda te omogućuje usporedbu

rashoda lokalnih jedinica različitih zemalja.

23

Lokacijskom klasifikacijom prikazuje se iznos sredstava koji se izdvaja iz državnog ili

lokalnog proračuna za pojedinu općinu, grad, županiju ili državu.

Programska klasifikacija prikaz je rashoda i izdataka proračuna i financijskih planova

izvanproračunskih korisnika po programima i njihovim sastavnim dijelovima. Ona omogućuje

usklađivanje proračunskih rashoda s utvrđenim ciljevima i rezultatima aktivnost lokalnih

jedinica i države, a ne sa pojedinim pozicijama proračuna kao kod organizacijske

klasifikacije.

Izvori financiranja sadrže prihode i primitke iz kojih se podmiruju rashodi i izdaci određene

vrste i namjene. Prihodi i primici se planiraju, raspoređuju i iskazuju prema izvorima iz kojih

potječu. Rashodi i izdaci se planiraju, izvršavaju i računovodstveno prate prema izvorima

financiranja. Osnovni izvori financiranja su: opći prihodi i primici, doprinosi, vlastiti prihodi,

prihodi za posebne namjene, pomoći, donacije te prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske

imovine i naknade s naslova osiguranja.

3.4. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI PRORAČUNA LOKALNIH JEDINICA

Financijsko izvještavanje proračunskih korisnika propisano je Zakonom o proračunu, a

detaljno razrađeno Pravilnikom o financijskom izvješćivanju u proračunskom računovodstvu

(NN 32/2011). Pravilnikom su propisani i obveznici sastavljanja financijskih izvještaja, a to

su:

- jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,

- proračunski korisnici, te

- izvanproračunski korisnici navedeni u Registru korisnika proračuna.

Financijska izvješća osnova su za upravljanje proračunom, posebice imovinom, obvezama,

gotovinom i likvidnošću. Izvor su podataka i informacija o trošenju javnog novca i osnova

komunikacije između države (lokalne i središnje) i stanovništva. Podaci sadržani u

financijskim izvještajima predstavljaju potrebne informacije većem broju različitih korisnika

što podrazumijeva i različite namjene njihova korištenja. Financijski izvještaji kao izvor

informacija o događajima i poslovnim procesima nastalim i provedenim tjekom godine

predstavljaju pripremu i podlogu za odlučivanje. (Bićanić, 2007:7)

24

Financijski izvještaji sastavljaju se tijekom i na kraju svake proračunske godine na temelju

informacija dobivenih iz računovodstva proračuna, a sa svrhom izvještavanja i informiranja

građana gdje se i kako troši njihov (proračunski) novac.

Osnovna svrha izvještavanja o izvršenju proračuna jest dati informacije o (Jakir-Bajo i

suradnici, 2008:91):

- planiranim i ostvarenim godišnjim i polugodišnjim prihodima i rashodima, primicima

i izdacima iskazanim prema proračunskim klasifikacijama,

- promjenama planova u tjeku izvještajnog razdoblja,

- ostvarenju postavljenih planova,

- uspiješnosti ispunjenju ciljeva.

Proračunski korisnici sastavljaju financijske izvještaje tromjesečno i na kraju svake

proračunske godine, a s obzirom na vrstu korisnika i rok izvješćivanja, upućuju ih prema

resornom ministarstvu, Ministarstvu financija, odnosno Državnoj riznici, jedinici lokalne i

područne samouprave i instituciji nadležnoj za obradu podataka (FINA) te nadležnom Uredu

državne revizije.

Financijska izvješća (na odgovarajućem obrascu) koja su lokalne jedinice dužne dostaviti su:

- Bilanca, obrazac BIL,

- Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, obrazac PR-RAS,

- Izvještaj o prihodima i rashodima korisnika proračuna, obrazac S-PR-RAS,

- Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji, obrazac RAS-funkcijski,

- Izvještaj o novčanim tjekovima, obrazac NT,

- Izvještaj o promjenama u obujmu i vrijednosti imovine i obveza, obrazac P-VRIO,

- Izvještaj o obvezama, obrazac OBVEZE,

- Bilješke.

Bilanca je financijski izvještaj koji sadrži informacije o vrijednosti imovine, obveza i

potraživanja. Bilanca je jedini izvještaj koji omogućuje uvid u stanje imovine i obveza

korisnika proračuna. Na jednoj strani bilance imamo imovinu i potraživanja, a na drugoj strani

obveze i izvore vlasništva, pri čemu jedna i druga strana moraju biti u ravnoteži.

25

Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima iskazuje ukupne prihode i rashode, te

njihovu razliku koja predstavlja rezultat poslovanja. Ovaj izvještaj o poslovanju prikazuje

klasificirani sažetak i pojedinosti transakcija na prihodima, rashodima, financiranju i neto

stjecanju nefinancijske imovine.

Izvještaj o novčanim tokovima prikazuje strukturu i ukupan iznos novčanih priljeva i odljeva

u izvještajnom razdoblju. Novčani tokovi tekućeg poslovanja, novčani tokovi transakcija na

nefinancijskoj imovini i transakcije na financijskoj imovini i obvezama promatraju se

zasebno, a ukupna neto promjena novčanog salda jednaka je neto promjeni novčanog salda tih

aktivnosti.

Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza pokazuje sve utjecaje na neto

vrijednost koji nisu rezultat poslovnih aktivnosti i financijskih transakcija. Ti se utjecaji mogu

podijeliti na promjene u vrijednosti i promjene u obujmu vrijednosti i obaveza.

26

4. PRORAČUNSKI PROCES U JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE

4.1. OSNOVNA OBILJEŽJA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE

Lokalna samouprava zajednički je naziv za različite organizirane načine na koje građani

lokalne zajednice na vlastitu odgovornost relativno samostalno uređuju određene javne

poslove i upravljanje njima.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave su općine, gradovi i županije čija tijela

obavljaju funkcije, izvršavaju zadaće i donose programe propisane zakonom i odlukama

donesenima na temelju zakona, za što sredstva osiguravaju u svome proračunu i u

financijskom planu proračunskih korisnika. (Bajo, Jurlina-Alibegović, 2008:18)

Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 19/13), jedinice lokalne

samouprave su općine i gradovi, a jedinice područne samouprave su županije. Općina je

jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za područje više naseljenih mjesta koja

predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, te koja su povezana zajedničkim

interesima stanovništva. Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je središte županije te

svako drugo mjesto koje ima više od 10 000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu,

prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. Županija je jedinica područne (regionalne)

samouprave čije područje predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu

i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnog (regionalnog)

interesa. Županije usmjeravaju djelovanje na ravnomjeran gospodarski i društveni razvoj

jedinica lokalne samouprave svoga područja. Često usklađuju stajališta jedinica lokalne

samouprave (općina i gradova) o pitanjima o kojima odlučuju tijela državne vlasti te u vezi s

pitanjima od zajedničkog interesa o kojima odlučuju tijela jedinica lokalne samouprave u

sastavu županije. Vlast u županiji obnaša županijska skupština, koju čine predstavnici izabrani

na lokalnim izborima, na čelu su koje je župan.

Sve lokalne jedinice imaju predstavnička tijela i izvršna tijela. Predstavnička tijela u

Republici Hrvatskoj su Općinska vijeća, Gradska vijeća, Županijska skupština te Skupština

Grada Zagreba, a njihovi su članovi izravno izabrani na izborima. Izvršno tijelo jedinice

lokalne i jedinice područne (regionalne) samouprave u općini je općinski načelnik, u gradu

gradonačelnik i u županiji župan. Broj članova predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno

27

područne (regionalne) samouprave je neparan, a određuje se ovisno o broju stanovnika.

(Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, NN 19/13)

4.2. OVLASTI I FUNKCIJE LOKALNIH JEDINICA

Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi, no s obzirom na njihov samoupravni

djelokrug među njima ne postoje nikakve razlike, odnosno imaju ista prava i odgovornosti bez

obzira na njihovu veličinu, broj stanovnika te fiskalne i administrativne kapacitete. Općinsko

vijeće, gradsko vijeće i županijska skupština predstavnička su tijela građana i tijela lokalne i

područne (regionalne) samouprave koja donose akte te obavljaju i druge djelanosti u skladu s

Zakonom i Statutom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Lokalne jedinice

imaju zadaću da opskrbljuju zajednicu javnim dobrima i uslugama, poboljšavaju životni

standard svih stanovnika i pronalaze načine financiranja koji će osigurati dovoljno prihoda za

neometano obavljanje poslova.

Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 19/13) općine i gradovi

u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove od lokalnog značaja kojima se

neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim

tijelima, a ti se poslovi odnose na: uređenje naselja i stanovanje; prostorno i urbanističko

planiranje; komunalno gospodarstvo; briga o djeci; socijalna skrb; primarna zdravstvena

zaštita; odgoj i osnovno obrazovanje; kultura, tjelesna kultura i šport; zaštita potrošača; zaštita

i unaprijeđenje prirodnog okoliša; protupožarna i civilna zaštita; promet na svom području; te

ostali poslovi sukladno zakonom.

Lokalne jedinice u Hrvatskoj razlikuju se po veličini, no unatoč tome sve lokalne jedinice

imaju jednak opseg odgovornosti bez obzira na njihovu veličinu, stupanj razvijenosti i

geografski položaj. Brojni su nedostaci tako definiranog sustava ovlasti općina, gradova i

županija. Jedan je od većih nedostataka nemogućnost obavljanja javnih funkcija na istoj razini

kvalitete zato što se lokalne jedinice razlikuju po stupnju gospodarske razvijenosti, po

fiskalnim kapacitetima i po veličini. U odnosu prema velikim gradovima, male općine i

gradovi s niskim fiskalnim kapacitetom ne mogu u potpunosti udovoljiti zahtjevu za

pružanjem iste vrste javnih usluga svom stanovništvu na visokoj razini kvalitete. Razlozi su

dvojaki: nedostatak vlastitih financijskih sredstava i zakonitosti ekonomije obujma, zbog čega

je skupo pružati javnu uslugu malom broju korisnika. Lokalne jedinice nisu ovlaštene za

28

obavljanje svih javnih funkcija te ih ne obavljaju već ih djele sa središnjom državom. (Bajo,

Jurlina-Alibegović, 2008:50-51)

Dvije ili više lokalnih jedinica mogu zajednički obavljati pojedine poslove iz samoupravnog

djelovanja. One mogu osnovati zajedničko tijelo, zajednički upravni odjel ili službu,

zajedničko trgovačko društvo ili mogu zajednički organizirati obavljanje tih poslova u skladu

s posebnim zakonima. (Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, NN 19/13)

4.3. ZAKONODAVNI OKVIR LOKALNE JEDINICE

Ustavom Republike Hrvatske građanima je zajamčeno pravo na lokalnu i područnu

(regionalnu) samoupravu. To se pravo ostvaruje kroz područna predstavnička tijela koja čine

predstavnici izabrani na lokalnim izborima. Ustavom je propisano i pravo lokalnih jedinica da

slobodno raspolažu vlastitim prihodima, samostalno obavljaju lokalne poslove, samostalno

uređuju unutarnje ustrojstvo i djelokrug svojeg djelovanja, a isto tako i dužnost države da

pomaže slabijim jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Ustrojstvo tijela lokalne i područne samouprave, samoupravni djelokrug, teritorijalno

ustrojstvo, izborni sustav i financiranje lokalnih jedinica uređuje se sljedećim zakonima:

- Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 19/13)

- Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 45/13)

- Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave (NN 144/2012)

- Zakon o Gradu Zagrebu (NN 36/09)

- Zakon o financiranju lokalne samouprave i uprave (NN 25/12)

Općine i gradovi kao jedinice lokalne samouprave osnivaju se prema kriterijima utvrđenim

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, a područje, naziv i sjedište tih

jedinica, postupak osnivanja novih jedinica, te druge teritorjalne promjene (spajanje i

izdvajanje) uređuju se Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici

Hrvatskoj (NN 45/13).

29

4.4. PRORAČUNSKI PROCES U LOKALNOJ SAMOUPRAVI

Proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je akt kojim se procjenjuju

prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave za jednu godinu, u skladu sa zakonom i odlukom donesenom na temelju zakona,

a donosi ga njezino predstavničko tijelo. (Zakon o proračunu, NN 136/12)

Proračunski proces jedinica lokalne samuprave počinje smjernicama koje Ministarstvo

financija šalje najprije županijama koje te smjernice šalju gradovima i općinama na svom

području. Lokalne jedinice izrađuju vlastite smjernice (koje se temelje na smjernicama

Ministarstva financija) i dostavljaju ih proračunskim korisnicima (odjelima i službama) i

drugim korisnicima koji se transferima financiraju iz lokalnih proračuna. Svi korisnici

proračuna lokalnih jedinica nakon toga šalju svoje financijske zahtjeve odjelu za proračun i

financije, koji analizira te zahtjeve i usklađuje ih s utvrđenim prioritetima i s realnim

mogućnostima proračuna te prave nacrt proračuna. Taj nacrt lokalnog proračuna nositelj

izvršne vlasti podnosi lokalnom poglavarstvu. Nakon procesa usuglašavanja poglavarstvo

podnosi plan proračuna predstavničkom tijelu (vijeće ili skupština). Predstavničko tijelo

dužno je odobriti proračun za iduću godinu najkasnije do 15. prosinca tekuće godine.

Usvojeni proračun objavljuje se u službenom glasilu općine, grada ili županije. (Bajo, Ott,

2001:390-391)

Svaki proračunski proces, pa tako i lokalni, u Hrvatskoj ima tri faze odvijanja. Prva faza je

faza pripreme proračuna, nakon nje slijedi faza donošenja proračuna i na kraju je faza u kojoj

se proračun izvršava, odnosno provodi. Svaka se faza proračunskog procesa sastoji od

nekoliko koraka. Proračun je iznimno bitan za funkcioniranje cjelokupnog gospodarstva

lokalnih i regionalnih jedinica te se zbog toga proračunski proces mora odvijati prema

utvrđenoj shemi i utvrđenim zakonima. Ukupno trajanje proračunskog procesa je oko dvije i

pol godine.

Sljedeća tablica prikazuje faze i vremensko trajanje proračunskog procesa u jedinici lokalne i

područne (regionalne) samouprave.

30

Tablica 2: Faze i vremensko trajanje proračunskog procesa lokalnih jedinica

Travanj

Na razini države izrađuje se izvješće o gospodarskoj i fiskalnoj

politici za sljedeću godinu, te procjena razvoja za sljedeće dvije

godine.

Vlada izrađuje smjernice ekonomske i fiskalne politike za

trogodišnje razdoblje, odlučuje o prijedlozima smjernica i

cjelokupnoj fiskalnoj politici te odobrava iznos javnih rashoda.

1.FAZA PRORAČUNSKOG PROCESA

PRIPREMA I PLANIRANJE PRORAČUNA LOKALNIH JEDINICA

1.Korak: Donošenje smjernica za izradu proračuna

Početak

svibnja

Vlada i Ministarstvo financija izrađuju upute za izradu proračuna

lokalnih jedinica i projekcije ekonomske i fiskalne politike za iduće

tri godine.

Kraj svibnja

Ministar financija županijama dostavlja smjernice (okružnicu) s

uputama za izradu proračuna kako bi one mogle izraditi procjenu

svog proračuna te dati smjernice lokalnim jedinicama na svom

području.

2. Korak: pregovaranje i prilagođavanje zahtjeva proračunskih korisnika

Do kolovoza Smjernice se dostavljaju proračunskim korisnicima i drugim

korisnicima koji se transferima financiraju iz njihovog proračuna.

Do kraja rujna

Korisnici lokalnog proračuna dostavljaju odjelu za proračun i

financije svoje zahtjeve za potrebnim proračunskim sredstvima

zbog financiranja tekućih i kapitalnih izdataka.

Do 10.

listopada

Odjel za proračun i financije u lokalnoj jedinici analizira pristigle

zahtjeve i prema utvrđenim prioritetima predlaže usklađivanje

zahtjeva s realnim mogućnostima.

2.FAZA PRORAČUNSKOG PROCESA

PREDLAGANJE I PRIHVAĆANJE PRORAČUNA LOKALNIH JEDINICA

3.Korak: Rasprava o prijedlogu proračuna

31

Listopad

Nositelj izvršne vlasti lokalne jedinice dužan je poglavarstvu

podnijeti nacrt prijedloga proračuna i odluke o izvršavanju

proračuna za sljedeću godinu. Prijedlog proračuna razmatraju

odbori i komisije poglavarstva.

Do 15.

studenog

Poglavarstvo prihvaća prijedlog proračuna i odluku te ih upućuje na

usvajanje predstavničkom tijelu (općinskom ili gradskom vijeću)

koje ih je dužno usvojiti do 15. studenog.

Prijedlog proračuna i odluku o izvršavanju proračuna razmatraju

odbori i komisije predstavničkog tijela. Predstavničko tijelo lokalne

vlasti razatra prijedloge i primjedbe odbora te prihvaća prijedlog i

vraća ga poglavarstvu. Poglavarstvo analizira zaključke, primjedbe i

prijedloge predstavničkog tijela, a ako su opravdani prihvaća ih i

uključuje u konačni prijedlog proračuna i odluke.

Do 15.

prosinca

Konačni prijedlog proračuna i odluke usvaja poglavarstvo i upućuje

ih na razmatranje i usvajanje lokalnom predstavničkom tijelu.

Mjerodavna tijela i ovlašteni predlagatelji iz vijeća mogu podnsiti

amandmane na konačni prijedlog proračuna i odluke o izvršenju

proračuna. Poglavarstvo razmatra amandmane i prihvaćeni

amandmani postaju sastavni dio proračuna i odluke.

15. prosinca Predstavničko tijelo lokalne jedinice dužno je donijeti proračun do

15. prosinca.

3.FAZA PRORAČUNSKOG PROCESA

IZVRŠENJE PRORAČUNA LOKALNIH JEDINICA (PROVEDBA, NADZOR I

KONTROLA)

4.Korak: Izvršenje proračuna

Siječanj

Nakon što predstavničko tijelo donese proračun, potrebno je

proračunske korisnike upoznati s iznosima proračunskih sredstava

kako bi mogli napraviti konačne planove sredstava kojima raspolažu

te utvrditi dinamiku njihova trošenja.

Tjekom godine

Proračunska se sredstva doznačuju korisnicima prema utvrđenom

rasporedu, a njihov se iznos mora priopćiti barem deset dana prije

njihova doznačivanja.

32

Unutar proračunske stavke pojedinog proračunskog korisnika

preraspodjela utvrđenih sredstava omogućena je i dopuštena između

pojedinih stavki izdataka ili pojedinih proračunskih korisnika.

Takva je preraspodjela moguća uz odobrenje nositelja izvršne vlasti

lokalne jedinice. Ako odobrenje postoji preraspodjela se obavlja na

načina da se pojedina stavka uveća do 5%, te se druga stavka za isti

iznos smanji.

5.Korak: Izvješće o izvršenju proračuna

Do srpnja Nakon završetka proračunske godine lokalne jedinice donose

izvješća i godišnji obračun o izvršavanju proračuna.

Veljača

Na kraju proračunske godine lokalne jedinice donose izvješća i

godišnji obračun o izvršavanju proračuna. Lokalne jedinice osim

godišnjeg sastavljaju i polugodišnja izvješća o ostvarenju proračuna.

Lokalna jedinica dužna je do kraja veljče izvjestiti Državni ured za

reviziju o godišnjem ostvarenju proračuna.

Ožujak Nositelji izvršne vlasti lokalne jedinice dužni su o izvršenju

proračuna izvjestiti poglavarstvo najkasnije do kraja ožujka.

Travanj Poglavarstvo je obvezno izvjestiti predstavničko tijelo najkasnije do

kraja travnja.

Izvor: Vlastita obrada prema Bratić, 2008:149

U tablici su jasno prikazane faze proračuna te vremensko trajanje jednog proračunskog

procesa po fazama, koracima i međukoracima

Kada se proračun donese potrebno je upoznati proračunske korisnike o proračunskim

sredstvima kako bi oni mogli utvrditi svoje planove i djelovanja. Proračun lokalne jedinice

može se mijenjati i dopunjavati tjekom godine prema propisanom postupku. Prihodi

proračuna su sva uplaćena sredstva do kraja proračunske godine. Za izvršenje proračuna

odgovorno je poglavarstvo jedinice lokalne samouprave zajedno sa predsjednikom

poglavarstva (načelnik, gradonačelnik). Nakon završetka proračunske godine lokalne jedinice

donose izvješća i godišnji obračun o izvršenju proračuna. Osim godišnjeg obračuna, lokalne

jedinice sastavljaju i polugodišnja izvješća o ostvarenju proračuna.

33

4.5. PRAĆENJE IZVRŠAVANJA PRORAČUNA

Po završetvku svake proračunske godine, lokalne i regionalne jedinice dužne su donijeti

izvješća i godišnji obračun o izvršavanju proračuna. Glavna svrha izvještavanja o izvršenju

proračuna jest dati informacije o tome koliko je sredstava upotrijebljeno i jesu li sva sredstva

upotrijebljena prema namjenama utvrđenim planom. Izvještaji pružaju informacije o

planiranim i ostvarenim godišnjim i polugodišnjim prihodima i rashodima te primicima i

izdacima, pružaju informacije o tome dali su postavljeni ciljevi ostvareni i o uspiješnosti

njihova ostvarenja te o promjenama planova u tjeku izvještajnog razdoblja.

Polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna sadrže (Pravilnik o polugodišnjem i

godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna, NN 24/13.)

- Opći dio proračuna koji sadrži Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja na

razini odjeljka ekonomske klasifikacije;

- Posebni dio proračuna po organizacijskoj i programskoj klasifikaciji te razini

odjeljka ekonomske klasifikacije;

- Izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala;

- Izvještaj o korištenju proračunske zalihe;

- Izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima;

- Obrazloženje makroekonomskih pokazatelja;

- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka;

- Deficit općeg proračuna.

Ministar financija Pravilnikom o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna

propisuje sadržaj i obveznike izrade polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju

proračuna.

Polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna sastavlja se za razdoblje od 1. siječnja do 30.

lipnja tekuće proračunske godine. Ministarstvo financija, odnosno upravno tijelo za financije

dostavlja Vladi Republike Hrvatske odnosno općinskom načelniku, gradonačelniku, županu

polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna za prvo polugodište tekuće proračunske godine

do 5. rujna tekuće proračunske godine. Vlada Republike Hrvatske, odnosno općinski načelnik,

gradonačelnik, župan podnosi Hrvatskom saboru odnosno predstavničkom tijelu na donošenje

polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna do 15. rujna tekuće proračunske godine.

34

Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna sastavlja se za proračunsku godinu. Ministarstvo

financija, odnosno upravno tijelo za financije izrađuje godišnji izvještaj o izvršenju proračuna

i dostavlja ga Vladi Republike Hrvatske odnosno općinskom načelniku, gradonačelniku,

županu do 1. svibnja tekuće godine za prethodnu godinu. Vlada Republike Hrvatske, odnosno

općinski načelnik, gradonačelnik, župan podnosi Hrvatskom saboru odnosno predstavničkom

tijelu na donošenje godišnji izvještaj o izvršenju proračuna do 1. lipnja tekuće godine za

prethodnu godinu.

Općinski načelnik, gradonačelnik, župan dostavlja Ministarstvu financija i Državnom uredu

za reviziju godišnji izvještaj o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave u roku od 15 dana nakon što ga donese njegovo predstavničko tijelo. (Pravilnik o

polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna, NN 24/13.)

35

5. IZVRŠAVANJE PRORAČUNA OPĆINE SV. LOVREČ

5.1. OBILJEŽJA OPĆINE

Općina Sveti Lovreč nalazi se na zapadnom dijelu Istarske županije, a nastala je teritorijalnim

ustrojstvom Republike Hrvatske, unutar bivše općine Poreč. Kao jedinica lokalne samouprave

današnja općina Sveti Lovreč graniči s gradovima Poreč i Rovinj, te općinama Vrsar,

Kanfanar i Tinjan. Površina općine je 30,61 km2 s ukupno 23 naselja – Čehići, Heraki, Jakići,

Jurcani, Kapovići, Frnjolići, Knapići, Kršuli, Ivići, Lakovići, Medaki, Medvidići, Orbani,

Pajari, Perini, Radići, Rajki, Stranići, Vošteni, Zgrabljići, Krunčići, Selina i Sv. Lovreč.

Sjedište Općine je u naselju Sv. Lovreč. Naselje ima svih pet funkcija (osnovnu školu,

ambulantu, upravu, poštu, trgovinu živežnim namirnicama) koje obilježavaju središnjost

nekog naselja. Time Sv. Lovreč čini onu mrežu lokalnih središta koja opslužuju mrežu

ruralnih naselja u svojoj okolici i na taj način doprinose kvaliteti življenja u unutrašnjoj Istri.

Općina broji 1040 stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti je 25,61 st/km2, odnosno

trostruko manja od županijskog prosjeka (72,41 st/km2), a još je u nepovoljnijem odnosu s

prosječnom gustoćom stanovništva u Republici Hrvatskoj (85 st/km2).

Na području općine nalaze se važne državne i županijske ceste prema Poreču i zapadnoj obali,

a već je izgrađen i dio “istarskog Y”, poluautoceste koja je “kičma” cestovnog prometa regije.

Prvi se put Sveti Lovreč spominje na jednoj karti iz 1030. godine. Iz jedne druge isprave iz

1040. saznajemo da iz Sv. Lovreča vodi put do Dvigrada te Kaliseda, današnje Gradine, i

Vrsara. Međutim, prvi pisani dokument o Svetom Lovreču datiran je 24. studenog 1186. i

govori o borbi Poreča i Svetog Lovreča za kaštel Kalisedo, posjed pulskog feudalca Giroldia.

Godine 1186. Sv. Lovreč je već organiziran kao općina (komuna). Bila je to prva organizirana

ruralna općina u Istri a četvrta istarska općina uopće.

Sam se Lovreč razvijao kao i svi slični gradovi: unutar gradskih zidina zadržavaju se

tradicionalne upravne funkcije grada, uključujući i fontik, konjušnice, vojnu posadu

pazenatika, dok se u neposrednoj blizini gradskih zidina na udaljenosti od 100-njak metara

grade nastambe s trgom, brojnim trgovinama, manjom crkvom. Budući da su lovrečke

36

gradske zidine elipsastog tlocrta, okolne zgrade okružuju Grad u vidu prstena. Međusobno ih

dijele putovi koji idu u raznim pravcima. Takav je oblik Lovreč sačuvao do danas.

Osnovno ime izvedeno je iz imena mjesnog zaštitnika, ranokršćanskog mučenika Svetog

Lovre, na čiji se dan 10. kolovoza slavi i Dan općine. I mjesto i općina najčešće se nazivaju

kraćom varijantom Lovreč. Generacije mještana okolnih sela za Sveti Lovreč koriste naziv

Grad.

Općina Sveti Lovreč ima grb i zastavu kojima se predstavlja i kojima se izražava pripadnost

Općini Sv. Lovreč. Grb Općine Sv. Lovreč je u srcoliko-trokutastom štitu, u plavom polju,

zlatno-žute gradele sa drškom gore. Gradele predstavljaju roštilj na kojem je Sveti Lovro,

zaštitnik Općine Sv. Lovreč, osuđen na smrt prženjem. Zastava Općine Sv. Lovreč je

jednobojna, svijetloplave boje. U sredini zastave, na sjecištu dijagonala nalazi se grb općine

obrubljen zlatno-žutom trakom.

Slika 2: Grb Sv. Lovreča

Izvor: Službene stranice općine Sv. Lovreč

5.2. ORGANIZACIJA LOKALNE SAMOUPRAVE

Općina Sv. Lovreč je samostalna u odlučivanju u poslovima iz samoupravnog djelokruga u

skladu s Ustavom Republike Hrvatske, Zakonom i Statutom, te podliježe samo nadzoru

zakonitosti rada i akata tijela Općine Sv. Lovreč.

37

Općina Sv. Lovreč u samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se

neposredno ostvaruju prava građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim

tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

- uređenje naselja i stanovanje,

- prostorno i urbanističko planiranje,

- komunalno gospodarstvo,

- brigu o djeci,

- socijalnu skrb,

- primarnu zdravstvenu zaštitu,

- odgoj i osnovno obrazovanje,

- kulturu, tjelesnu kulturu i šport,

- zaštitu potrošača,

- zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,

- protupožarnu zaštitu i civilnu zaštitu,

- promet na svom području,

- ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Općina Sv. Lovreč može organizirati obavljanje pojedinih poslova zajednički s drugom

jedinicom lokalne samouprave ili više njih, osnivanjem zajedničkog tijela, zajedničkog

upravnog odjela ili službe, trgovačkog društva ili zajednički organizirati obavljanje pojedinih

poslova u skladu s posebnim zakonom.

Tijela Općine Sv. Lovreč su Općinsko vijeće i Općinski načelnik. Općinsko vijeće

predstavničko je tijelo građana i tijelo lokalne samouprave, koje donosi akte i odluke u okviru

prava i dužnosti Općine, te obavlja i druge poslove u skladu s Ustavom, Europskom poveljom

o lokalnoj samoupravi, Zakonom i Statutom. Općinsko vijeće donosi:

- Statut Općine Sv. Lovreč, odnosno Statutarnu odluku,

- Poslovnik o radu Općinskog vijeća, odnosno Odluku o privremenom

poslovničkom radu,

- Odluku o uvjetima, načinu i postupku gospodarenja nekretninama u vlasništvu

Općine,

- Proračun i odluku o izvršenju proračuna, odnosno odluku o privremenom

financiranju Općine,

38

- Godišnje izvješće o izvršenju proračuna,

- Odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina Općine Sv. Lovreč u

skladu sa pozitivnim zakonskim propisima,

- Odluku o promjeni grenice Općine Sv. Lovreč,

- Uređuje ustrojstvo i djelokrug Jedinstvenog upravnog odjela,

- Donosi oduku o kriterijima za ocjenjivanje službenika i načinu provođenja

ocjenjivanja,

- Osniva javne ustanove, ustanove, trgovačka društva i druge pravne osobe, za

obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za

općinu,

- Daje prethodne suglasnosti na statute ustanovama ukoliko zakonom ili odlukom o

osnivanju nije drugačije propisano,

- Odluke o potpisivanju sporazuma o suradnji s drugim jedinicama lokalne i

područne (regionalne) samouprave, u skladu s općim aktom i zakonom,

- Odluku o zajedničkom organiziranju s jednom ili više jedinica lokalne samouprave

za obavljanje pojedinih poslova iz samoupravnog djelokruga, na način utvrđen

Statutom,

- Odluku o ustroju i načinu rada zajedničkih tijela i službi organiziranih za

obavljanje pojedinih poslova iz samoupravnog djelokruga Općine, sukladno

sporazumu o međusobnim odnosima s drugim jedinicama lokalne samouprave,

- Odluku o povjeravanju pojedinih poslova iz samoupravnog djelokruga Općine Sv.

Lovreč Županiji, odnosno mjesnoj samoupravi,

- Raspisuje lokalni referendum,

- Bira i razrješava predsjednika i podpredsjednike Općinskog vijeća

- Bira i razrješava predsjednike i članove radnih tijela Općinskog vijeća

- Odlučuje o pokroviteljstvu

- Odluku o kriterijima, načinu i postupku za dodjelu javnih priznanja i proglašenju

počasnog građanina te dodjeljuje javna priznanja,

- Imenuje i razrješava i druge osobe određene zakonom, Statutom i posebnim

odlukama Općinskog vijeća,

- Odluku o izgledu, uporabi i čuvanju grba i zastave Općine

- Odluke i opće akte koji su mu stavljeni u djelokrug zakonom i podzakonskim

aktima.

39

Općinsko vijeće ima predsjednika i jednog potpredsjednika koje bira između vjećnika na

način utvrđen pravilnikom. Općinsko vijeće se sastoji od jedanaest članova.

Općinski načelnik zastupa Općinu i nositelj je izvršne vlasti. Načelnik ima jednog zamjenika

kojem može povjeriti obavljanje određenih poslova iz svog djelokruga. Zamjenik zamjenjuje

općinskog načelnika u slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju

dužnosti. Temeljem Zakona o lokalnim izborima, a u vezi s odredbama Zakona o lokalnoj i

područnoj (regionalnoj) samoupravi na posljednjim neposrednim izborima održanim 19.

svibnja 2013. godine za općinskog načelnika izabran je Marko Ljubešić s 68,47 posto

glasova. Zamjenik načelnika Općine Sv. Lovreč je Ivan Banić.

Na području Općine Sv. Loveč osnivaju se mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave, a

radi ostvarivanja neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima.

Mjesni odbori osnivaju se za pojedina naselja ili više međusobno povezanih manjih naselja.

Na području Općine Sv. Lovreč djeluje pet mjesnih odbora: Mjesni odbor Krunčići (za naselja

Jakići Dolinji, Kapovići, Kršuli, Krunčići, Medaki i Stranići), Mjesni odbor Selina (za naselja

Frnjolići, Knapići i Selina), Mjesni odbor Vošteni (za naselja Perini, Vošteni i Zgrabljići),

Mjesni odbor Orbani (za naselja Heraki, Ivići, Lakovići, Orbani i Radići) te Mjesni odbor Sv.

Lovreč (za naselja Čehići, Medvidići, Jurcani, Pajari, Rajki i Sv. Lovreč).

5.3. IMOVINA I FINANCIRANJE

Sve pokretne i nepokretne stvari, te imovinska prava koja pripadaju Općini Sv. Lovreč, čine

Općinu Sv. Lovreč. Imovinom Općine upravljaju načelnik i Općinsko vijeće u skladu s

odredbama Statuta.

Općina Sv. Lovreč ima prihode kojima u okviru svog samoupravnog djelokruga slobodno

raspolaže:

- Općinski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe u skladu sa zakonom i

posebnim odlukama Općinskog vijeća,

- Prihodi od stvari u vlasništvu Općine i imovinskih prava,

- Prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Općine

odnosno u kojima Općina ima udjele ili dionice,

- Prihodi od koncesija,

40

- Novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propiše Općina u

skladu sa zakonom,

- Udio u zajedničkim porezima sa Istarskom županijom i Republikom Hrvatskom, te

dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije prema posebnom

zakonu,

- Sredstva od pomoći i dotacije Republike Hrvatske predviđena u državnom

proračunu,

- Sredstva od pomoći i dotacija županije i drugih jedinica lokalne samouprave

predviđenih u njihovim proračunima,

- Drugi prihodi određeni zakonom.

Procjena godišnjih prihoda i primitaka, utvrđeni iznosi izdataka i druga plaćanja iskazuju se u

proračunu Općine. Prihodi i primici proračuna moraju biti iskazani po izvorima od kuda

potječu, a izdaci moraju biti uravnoteženi sa prihodima i primicima.

5.4. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI OPĆINE SV. LOVREČ ZA 2013. GODINU

Općina Sv. Lovreč je za 2013. godinu sastavila sljedeće financijske izvještaje:

- Bilanca,

- Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima,

- Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji,

- Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine,

- Izvještaj o obvezama.

Iz Bilance stanje ukupne imovine Općine Sv. Lovreč na dan 31. prosinca 2013. godine

iznosilo je 11.975.107,00 kuna, ukupne obveze iznosile su 1.909.065.778,00 kuna, a vlastiti

izvori 10.065.778,00 kuna.

Ukupni prihodi i primici Općine Sv. Lovreč za razdoblje siječanj-prosinac 2013. godine

ostvareni su u iznosu od 3.518.626,00 kuna, dok su rashodi i izdaci za isto razdoblje ostvareni

u iznosu od 3.257.518,00 kuna.

Iz izvještaja o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji najviše rashoda utrošeno je na opće

javne usluge, u iznosu od 1.287.168,00 kuna, zatim usluge unapređenja stanovanja i zajednice

u iznosu od 580.483,00 kuna te na obrazovanje u iznosu od 465.053,00 kuna.

41

5.5. PRORAČUN OPĆINE SV. LOVREČ ZA 2013. GODINU

Proračun Općine Sv. Lovreč i odluka o izvršenju proračuna donosi se za proračunsku godinu i

vrijedi za tu godinu za koju je donesen. Općinsko vijeće donosi proračun za sljedeću

proračunsku godinu na način i u rokovima koji su propisani zakonom. Ukoliko se proračun ne

može donijeti u propisanim rokovima, Općinsko vijeće donosi odluku o privremenom

financiranju na način i prema postupku prema zakonu, i to za razdoblje ne duže od prva tri

mjeseca proračunske godine.

U proračunu Općine iskazuje se procjena godišnjih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka te

drugih plaćanja. Svi prihodi i primici moraju biti iskazani prema izvorima iz kojih potječu, te

moraju biti uravnoteženi sa rashodima i izdacima. Ako se tjekom proračunske godine smanje

prihodi i primici ili povećaju rashodi i izdaci utvrđeni proračunom, proračun se mora

uravnotežiti smanjenjem predviđenih izdataka ili pronalaženjem novih prihoda.

Uravnoteženje proračuna se provodi izmjenama i dopunama proračuna po postupku

propisanom za donošenje proračuna.

Proračun Općine Sv. Lovreč za 2013. godinu donesen je na sjednici Općinskog vijeća 12.

prosinca 2012. godine u visini od 10.392.800,00 kuna. Izmjena i dopuna proračuna Općine

Sv. Lovreč donesena je na sjednici Općinskog vijeća 12. rujna 2013. godine kojom je

proračun smanjen za 5.072.251,63 kuna te iznosi 5.320.548,37 kuna.

Proračun Općine Sv. Lovreč sastoji se od Općeg i Posebnog dijela proračuna, te Plana

razvojnih programa. Opći se dio dijeli na račun prihoda i rashoda te račun financiranja. U

računu prihoda i rashoda iskazani su porezni i neporezni prihodi te drugi prihodi i primici po

posebnim propisima te izdaci za financiranje javnih izdataka na razini Općine sukladno

zakonskim i drugim propisima. U računu financiranja iskazuju se neutrošena sredstva iz

ranijih godina. Posebni dio proračuna čini plan rashoda i izdataka u kojem se izdaci dijele na

tekuće i razvojne programe, a raspoređeni su po nositeljima, korisnicima i namjenama. U

Planu razvojnih programa iskazani su planirani rashodi za nefinancijsku imovinu, kapitalne

pomoći i donacije razrađeni po pojedinim programima i po izvorima prihoda za cjelovitu

izvedbu programa.

42

Opći dio proračuna

U općem djelu proračuna Općine Sv. Lovreč nalazi se račun prihoda i rashoda u kojem su

prikazani prihodi i rashodi za razdoblje od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2013. godine. Isto

tako, iskazan je račun financiranja te vlastiti izvori. U sljedećoj tablici prikazan je Opći dio

proračuna Općine Sv. Lovreč nakon izmjene, odnosno rebalansa proračuna.

Tablica 3: Opći dio proračuna Općine Sv. Lovreč za 2013. godinu (u kunama)

A. RAČUN PRIHODA I RASHODA PLAN ZA 2013.

Prihodi poslovanja 4.846.000,00

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 2.352.011,39

Rashodi poslovanja 4.279.609,27

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 688.500,00

RAZLIKA: Višak/manjak 2.229.902,12

B. RAČUN ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA PLAN ZA 2013.

Primici od financijske imovine i zaduživanja 200.000,00

Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 352.439,10

NETO FINANCIRANJE -152.439,10

C. RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PROTEKLIH GODINA PLAN ZA 2013.

Vlastiti izvori -2.077.463,02

VIŠAK/MANJAK + NETO ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA

+ RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PROTEKLIH GODINA 0,00

Izvor: Vlastiti prikaz prema podacima Proračuna Općine Sv. Lovreč

Prema izmjeni Proračuna Općine Sv. Lovreč, planirani prihodi iznose 7.198.011,39 kuna, od

čega prihodi poslovanja iznose 4.846.000,00 kuna, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine

2.352.011,39 kuna. Rashodi su planirani u iznosu od 4.968.109,27 kuna, od čega rashodi

poslovanja iznose 4.279.609,27 kuna, a rashodi za nabavu nefinancijske imovine 688.500,00

kuna. Razlika prihoda i rashoda čini višak u iznosu od 2.229.902,12 kuna.

Planirani primici od financijske imovine i zaduživanja iznose 200.000,00 kuna, a planirani

43

izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 352.439,10 kuna, što zajedno čini manjak u

iznosu od 152.439,10 kuna. Vlastiti izvori također čine manjak koji iznosi 2.077.463,02 kuna.

Ukupni manjak računa financiranja i vlastitih izvora (raspoloživih sredstava iz proteklih

godina) Općina pokriva od viška prihoda iz računa prihoda i rashoda.

U sljedećoj tablici prikazani su prihodi Proračuna Općine Sv. Lovreč.

Tablica 4: Planirani prihodi Općine Sv. Lovreč za 2013. godinu (u kunama)

OPIS PLANIRANI IZNOS UDIO(%)

Prihodi poslovanja 4.846.000,00 67,32

Prihodi od poreza 2.066.000,00 28,70

Porez i prirez na dohodak 1.130.000,00 15,70

Porezi na imovinu 825.000,00 11,46

Porez na robu i usluge 111.000,00 1,54

Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar

općeg proračuna 1.368.000,00 19,01

Pomoći iz proračuna 835.000,00 11,60

Pomoći od ostalih subjekata unutar općeg proračuna 463.000,00 6,43

Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 70.000,00 0,97

Prihodi od imovine 136.000,00 1,89

Prihodi od financijske imovine 5.000,00 0,01

Prihodi od nefinancijske imoovine 131.000,00 1,82

Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi,

pristojbi po podebnim propisima i naknada 1.116.000,00 16,20

Prihodi po posebnim propisima 60.000,00 0,83

Komunalni doprinosi i naknade 1.106.000,00 15,36

Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga

i prihodi od donacija 110.000,00 1,52

Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države 110.000,00 1,52

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 2.352.011,39 32,68

Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine 2.125.711,39 29,53

Prihodi od prodaje materjalne imovine-prirodnih

bogatstava 2.125.711,39 29,53

44

Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 226.300,00 3,14

Prihodi od prodaje građevinskih objekata 226.300,00 3,14

UKUPNO 7.198.011,39 100,0

Izvor: Vlastiti prikaz prema podacima Proračuna Općine Sv.Lovreč

Prihodi poslovanja imaju udio od 67,32 posto u ukupnim prihodima, a prihodi od prodaje

nefinancijske imovine udio od 32,68 posto.

Najveći iznos prihoda poslovanja ostvaren je na temelju prihoda od poreza i to u iznosu od

2.066.000,00 kuna ili 28,70 posto ukupnih prihoda poslovanja. Najveći prihod od poreza

dolazi od poreza i prireza na dohodak čiji je udio u ukupnim prihodima 15,70 posto, a

najmanji prihod od poreza je porez na robu i usluge sa udjelom od 1,54 posto.

Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna dio su prihoda od

poslovanja, a njihov udio u ukupnim prihodima je 19,01 posto ili u planiranom iznosu od

1.368.000,00 kuna.

Prihodi od imovine u ukupnim prihodima proračuna sudjeluju sa 1,89 posto ili 136.000,00

kuna. Prihodi od imovine u najvećem iznosu dobivaju se prodajom nefinancijske imovine

kojom se planira ostvariti 131.000,00 kuna ili 1,82 posto proračuna. Prodajom financijske

imovine planira se ostvariti 5.000,00 kuna.

Prihodi od upravnih i admistrativnih pristojbi te pristojbi planirani su u iznosu od

1.116.000,00 kuna ili 16,20 posto ukupnih prihoda. Najveći dio tih prihoda čine komunalni

doprinosi i naknade koji čine 15,36 posto ukupnih prihoda ili 1.106.000,00 kuna, a naknade

prema posebnim propisima čine planirane prihode u iznosu od 60.000,00 kuna ili 0,83 posto.

Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija koje čine

donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države iznose 110.000,00 kuna ili 1,52 posto

od ukupnih prihoda proračuna.

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine planirani su u iznosu od 2.352.011,39 kuna i čine

32.68 posto ukupnih proračunskih prihoda. Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne

imovine (prirodnih bogatstava) planirani su u iznosu od 29,53 posto ukupnih prihoda ili

2.125.711,39 kuna. Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine (građevinskih

objekata) planirani su u iznosu od 226.300,00 kuna koji čine 3,14 posto ukupnih prihoda.

45

Tablica 5: Planirani rashodi Općine Sv. Lovreč (u kunama)

OPIS PLANIRANI IZNOS UDIO(%)

Rashodi poslovanja 4.279.609,27 86,14

Rashodi za zaposlene 625.500,00 12,59

Plaće (bruto) 520.000,00 10,46

Ostali rashodi za zaposlene 15.000,00 0,30

Doprinosi na plaće 90.500,00 1,82

Materijalni rashodi 1.938.609,27 39,02

Naknade troškova zaposlenima 37.000,00 0,75

Rashodi za materijal i energiju 391.000,00 7,87

Rashodi za usluge 1.072.000,00 21,58

Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 438.609,27 8,83

Financijski rashodi 275.000,00 5,53

Kamate za primljene kredite i zajmove 10.000,00 0,20

Ostali financijski rashodi 265.000,00 5,33

Subvencije 1.000,00 0,20

Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i

obrtnicima izvan javnog sektora 1.000,00 0,20

Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države 472.000,00 9,50

Pomoći unutar općeg proračuna 472.000,00 9,50

Naknade građanima i kućanstvima na temelju

osiguranja i druge naknade 319.000,00 6,42

Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 319.000,00 6,42

Ostali rashodi 648.500,00 13,05

Tekuće donacije 513.500,00 10,34

Izvanredni rashodi 35.000,00 0,70

Kapitalne pomoći 100.000,00 2,01

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 688.500,00 13,86

Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 250.000,00 5,03

Materijalna imovina – prirodna bogatstva 250.000,00 5,03

Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 438.500,00 8,83

Građevinski objekti 424.000,00 8,53

46

Postrojenja i oprema 12.000,00 0,24

Nematerjialna proizvedena imovina 2.500,00 0,05

UKUPNO 4.968.109,27 100,00

Izvor: Vlastiti prikaz prema podacima Proračuna općine Sv. Lovreč

Rashodi poslovanja čine 86,14 posto ukupnih rashoda, dok se ostatak od 13,86 posto odnosi

na rashode za nabavu nefinancijske imovine. Planirani iznos rashoda poslovanja iznosi

4.279.609,27 kuna, a rashoda za nabavu nefinancijske imovine 688.500,00 kuna.

Rashodi za zaposlene čine 12,59 posto ukupnih rashoda i planirani su u iznosu od 625.500,00

kuna. Na plaće se izdvaja 520.000,00 kuna ili 10,47 posto ukupnih rashoda, na doprinose na

plaće 90.500,00 kuna ili 1,82 posto te na ostale rashode 15.000,00 ili 0.3 posto.

Financijski rashodi čine 5,53 posto ukupnih rashoda ili 275.000,00 kuna, od čega su 0,2 posto

rashodi za kamate na primljene kredite i zajmove.

Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima iznose 1.000,00 kuna ili

0,02 posto.

Materijalni rashodi čine 39,02 posto ukupnih rashoda i zauzimaju najveći udio u ukupnim

rashodima, a iznose 1.938,609,27 kuna. Najveći dio materijalnih rashoda odnosi se na rashode

za usluge u iznosu od 1.072.000,00 kuna ili 21,58 posto. Za materijal i energiju planira se

utrošiti 7,87 ukupnih rashoda, za troškove zaposlenima 0,74 posto, a za ostale rashode

poslovanja 8,83 posto ukupnih rashoda poslovanja.

Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države planirene su u iznosu od 472.000,00 kuna,

odnosno 9,50 posto ukupnih proračunskih rashoda, i u cijelosti se odnose na pomoći unutar

općeg proračuna.

Na naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja otpada 6,43 posto ukupnih

proračunskih rashoda ili 319.000,00 kuna.

Ostali rashodi planirani su u iznosu od 648.500,00 kuna ili 13,05 posto ukupnih rashoda i

najvećim se dijelom odnose na tekuće donacije, 10,34 posto ukupnih rashoda. Kapitalne

pomoći čine 2,01 posto, a izvanredni rashodi 0,7 posto ukupnih rashoda proračuna.

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine planirani su u iznosu od 688.500,00 kuna i čine

13,86 posto ukupnih rashoda proračuna. Za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine

47

(prirodnih bogatstava) planirano je 250.000,00 kuna, a za nabavu proizvedene dugotrajne

imovine 438.500,00 kuna. Za nabavu građevinskih objekata planirano je 8,83 posto, za

postrojenja i opremu 0,24 posto, a za nematerijalnu imovinu 0,05 posto ukupnih proračunskih

rashoda.

5.6. IZVRŠENJE PRORAČUNA OPĆINE SV. LOVREČ ZA 2013. GODINU

Proračun se izvršava u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine. Proračun donosi

predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, u ovom slučaju Općinsko vijeće Općine Sv.

Lovreč. Za izvršenje proračuna odgovorna su izvršna tijela, odnosno načelnik Općine.

Kontrolu izvršenja proračuna vrši predstavničko tijelo koje je i donijelo proračun.

U nastavku je izvršena analiza plana i izvršenja proračuna Općine Sv. Lovreč za 2013.

godinu.

Tablica 6: Pregled ostvarenih prihoda/primitaka i rashoda/izdataka Proračuna Općine Sv.

Lovreč za 2013. godinu u odnosu na planirane prihode/primitke i rashode/izdatke (u kunama)

RAČUN PRIHODA I RASHODA

OPIS IZVORNI

PLAN

IZMJENE

PLANA

TEKUĆI

PLAN

OSTVARENJE INDEKS

Prihodi

poslovanja 5.245.000,00 -399.000,00 4.846.000,00 3.481.277,47 71,80

Prihodi od

prodaje nefin.

imovine 1.647.800,00 704.211,39 2.352.011,39 37.348,66 1,60

UKUPNO

PRIHODI 6.892.800,00 305.211,39 7.198.011,39 3.518.626,13 48,88

Rashodi

poslovanja 4.415.300,00 -135.690,73 4.279.609,27 2.803.477,76 1480

Rashodi za

nabavu nefin.

imovine 5.277.500,00 -4.589.000,00 688.500,00 101.601,28 27,50

UKUPNO

RASHODI 9.692.800,00 -4.724.690,70 4.968.109,27 2.905.075,04 58,47

48

Razlika prihoda

i rashoda -2.800.000,00 5.029.902,12 2.229.902,12 613.547,09 27,50

RAČUN FINANCIRANJA

OPIS IZVORNI

PLAN

IZMJENA

PLANA

TEKUĆI

PLAN

OSTVARENJE INDEKS

Primici od fin.

Imovine i

zaduživanja 3.500.000,00 -3.300.000,00 200.000,00 0,00 0,00

Izdaci za fin.

Imovinu i otplate

zajmova 700.000,00 -347.560,90 352.439,10 352.439,10 100,00

NETO

FINANCIRANJE 2.800.000,00 -2.952.439,10 -152.439,10 -352.439,10 231,20

RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA

OPIS IZVORNI

PLAN

IZMJENA

PLANA

TEKUĆI PLAN

OSTVARENJE INDEKS

Vlastiti izvori 0,00 -2.077.463,02 -2.077.463,02 -2.077.463,02 100,00

REKAPITULACIJA

OPIS PLANIRANO OSTVARENO

Ukupni prihodi 7.198.011,39 3.518.626,13

Manjak prihoda iz prethodnih godina -2.077.463,02 -2.027.218,12

Primici od financijske imovine i zaduživanja 200.000,00 0,00

UKUPNO RASPOLOŽIVA SREDSTVA

5.320.548,37 1.491.408,01

Ukupni rashodi 4.968.109,27 2.905.079,04

Izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova 352.439,10 352.439,10

UKUPN0 RASPOREĐENA SREDSTVA 5.320.548,37 3.257.518,14

VIŠAK/MANJAK+NETO ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA+RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA

PLANIRANO OSTVARENO

0,00 -1.766.110,13

49

Izvor: Godišnji obračun proračuna Općine Sv. Lovreč za 2013. godinu

Ostvarenje tekućih prihoda poslovanja iznosi 3.481.277,47 kuna, dok ukupni tekući rashodi

iznose 2.803.477,76 kuna, što rezultira viškom prihoda iz poslovanja u iznosu od 677.799,71

kuna. Ostvarenje prihoda od prodaje nefinancijske imovine iznosi 37.348,66 kuna, dok

rashodi za nabavu nefinancijske imovine iznose 101.601,28 kuna, što rezultira manjkom

prihoda od nefinancijske imovine u iznosu od 64.252.62 kuna. Prihodi od zaduživanja nisu

ostvareni, dok su rashodi ostvareni u iznosu od 352.439,10 kuna što rezultira manjkom

zaduživanja u iznosu od 352.439,10 kuna. Višak prihoda i primitaka nad rashodima i

izdacima iznosi 261.107,99 kuna, a preneseni manjak iz ranijih godina iznosi 2.027.218,22

kuna što u konačnici dovodi do rezultata od manjka prihoda i primitaka za pokriće u

sljedećem razdoblju od 1.766.110,13 kuna. Ukupan manjak za pokriće u sljedećim godinama

je 1.766.110,13 kuna.

Pojednostavljeno možemo poslovni rezultat prikazati godišnjim obračunom na način:

- Prihodi poslovanja: 3.481.277,47

- Rashodi poslovanja: 2.803.477,76

→ višak prihoda poslovanja: 677.799,71

- Prihodi od prodaje nefinancijske imovine: 37.348,66

- Rashodi za nabavu nefinancijske imovine: 101.601,28

→ manjak prihoda od nefinancijske imovine: 64.252,62

- Primici od financijske imovine: 0,00

- Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova: 352.439,10

→ manjak prihoda od financijske imovine: 352.439,10

REZULTAT TEKUĆE GODINE: višak prihoda i primitaka nad rashodima i izdacima

261.107,99 kuna.

Preneseni manjak iz prethodnih godina: 2.027.218,22 kuna.

REZULTAT POSLOVANJA: manjak za pokriće u sljedećim godinama je 1.766.110,13 kuna.

50

U nastavku je izvršena analiza planiranih i izvršenih prihoda i primitaka proračuna Općine Sv.

Lovreč za 2013. godinu.

Tablica 7: Planirani i izvršeni prihodi i primici proračuna Općine Sv. Lovreč za 2013. godinu

(u kunama)

OPIS IZVORNI PLAN IZMJENA

PLANA

TEKUĆI

PLAN

OSTVARENO INDEKS

(%)

UDIO

(%)

Prihodi

poslovanja 5.245.000,00 -399.000,00 4.846.000,00 3.481.277,47 71,80 98,93

Prihodi od poreza 2.066.000,00 0,00 2.066.000,00 2.040.841,27 98,80 58,00

Pomoći iz

inozemstva i

subjekata unutar

općeg proračuna 1.395.000,00 -27.000,00 1.368.000,00 403.720,10 29,50 11,47

Prihodi od

imovine 511.000,00 -375.000,00 136.000,00 156.348,93 115,00 4,44

Prihodi od

upravnih i

administrativnih

pristojbi i po

posebnim

propisima i

naknada 1.163.000,00 3.000,00 1.166.000,00 802.080,85 68,80 22,79

Prihodi od

prodaje proizv.

robe i pruženih

usluga i prihodi

od donacija 110.000,00 0.00 110.000,00 78.250,32 71,10 2,22

Prihodi od

prodaje

nefinancijske

imovine 1.647.800,00 704.211,39 2.352.011,39 37.348,36 1,60 1,06

Prihodi od

prodaje neproizv.

dugotrajne

imovine 1.421.500,00 704.211,39 2.125.711,39 36.485,00 1,70 1,04

Prihodi od

prodaje proizv.

dugotrajne 226.300,00 0,00 226.300,00 863.66 0,40 0,02

51

imovine

Primici od fin.

Imovine i

zaduživanja 3.500.000,00 -3.300.000,00 200.000,00 0,00 0,00 0,00

UKUPNO

PRIHODI I

PRIMICI 10.392.800,00 -2.994.788.6 7.398.011,39 3.518.625,83 47,56 100,00

Izvor: Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna Općine Sv. Lovreč za 2013. godinu

Grafikon 1: Pojednostavljeni prikaz planiranih i izvršenih prihoda i primitaka proračuna

Općine Sv. Lovreč za 2013. godinu (u kunama)

Izvor: Vlastiti prikaz prema podacima godišnjeg obračuna proračuna Općine Sv. Lovreč za

2013. godinu

Iz tablice i grafikona vidljivo je odstupanje izvršenih prihoda poslovanja od planiranih.

Prihodi poslovanja predstavljaju 98,93 posto ukupnih prihoda ostvarenih u 2013. godini.

Najveći udio zauzimaju prihodi od poreza i to sa 58 posto te prihodi od upravnih i

administrativnih pristojbi i po posebnim propisima i naknada sa 22,79 posto, dok najmanji

udio zauzimaju prihodi od prodaje proizvedene robe i pruženih usluga i prihodi od donacija sa

2,22 posto

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine ostvareni su u iznosu 37.348,36 kuna i to je samo

1,60 posto planiranih prihoda po toj osnovi. Udio tih prihoda u ukupnim ostvarenim prhodima

0,00

1.000.000,00

2.000.000,00

3.000.000,00

4.000.000,00

5.000.000,00

6.000.000,00

prihodi

poslovanja

prihodi od

prodaje nefin.

imovine

primici od fin.

imovine i

zaduživanja

izvorni plan

tekući plan

ostvareno

52

je 1,06 posto. Gotovo cijeli taj iznos zauzimaju prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne

imovine, sa 1,04 posto ili 36.485,00 kuna.

Primici od financijske imovine i zaduživanja planirani u iznosu od 200.000,00 kuna u

potpunosti nisu ostvareni.

Tablica 8: Planirani i izvršeni rashodi i izdaci proračuna Općine Sv. Lovreč za 2013. godinu

(u kunama)

OPIS IZVORNI

PLAN

IZMJENE

PLANA

TEKUĆI

PLAN

OSTVARENO INDEKS

(%)

UDIO

(%)

Rashodi

poslovanja 4.415.300,00 -135.690,73 4.279.609,27 2.803.477,76 65,50 86,06

Rashodi za

zaposlene 633.200,00 -7.700,00 625.500,00 580.899,04 92,90 17,83

Materjalni

rashodi 2.085.600,00 -146.990,73 1.938,609,27 1.067.626,12 55,10 32,77

Financijski

rashodi 271.000,00 4.000,000 275.000,00 234.535,07 85,30 7,20

Subvencije 1.000,00 0.00 1.000,00 0,00 0,00 0,00

Pomoći dane u

ino. i unutar

opće države 472.000,00 0.00 472.000,00 443.506,78 94,00 13,61

Naknade

građanima i

kućanstvima

na temelju

osig. i druge

naknade 279.000,00 40.000,00 319.000,00 167.326,16 52,50 5,14

Ostali rashodi 637.500,00 -25.000,00 648.500,00 309.548,59 47,70 9,50

Rashodi za

nabavu nefin.

imovine 5.277.500,00 -4.589.000,00 688.500,00 101.601,28 14,80 3,12

Rashodi za

nabavu

neproizv.

dugotrajne

imovine 500.000,00 -250.000,00 250.000,00 63.986,25 25,60 2,00

53

Rashodi za

nabavu proizv.

dugotrajne

imovine 4.777,500,00 -4.339.000,00 438.500,00 37.615,03 8,60 1,15

Izdaci za fin.

imovinu i

otplate

zajmova 700.000,00 -347.560,90 352.439,10 352.439,10 100,00 10,82

Izdaci za

dionice i

udjele u

glavnici 700.000,00 -700.000,00 0,00 0,00 100,00 0,00

Izdaci za

otplatu gl.

prim. kredita i

zajmova 0,00 352.439,10 352.439,10 352.439,10 100,00 10,82

UKUPNO

RASHODI I

IZDACI 10.392.800,0 -5.072.251,63 5.320.548,37 3.257.518,14 62,22 100,00

Izvor: Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna Općine Sv. Lovreč za 2013. Godinu

Grafikon 2: Pojednostavljeni prikaz planiranih i izvršenih rashoda i izdataka proračuna

Općine Sv. Lovreč za 2013. godinu

0,00

1.000.000,00

2.000.000,00

3.000.000,00

4.000.000,00

5.000.000,00

6.000.000,00

rashodi

poslovanja

rashodi za

nabavu nefin.

Imovine

izdaci za fin.

imovinu i

otplate

zajmova

izvorni plan

tekući plan

ostvareno

54

Izvor: Vlastiti prikaz prema podacima godišnjeg obračuna proračuna Općine Sv. Lovreč za

2013. godinu

Iz tablice i grafikona vidljivo je kako su ukupni rashodi i izdaci ostvareni u iznosu od

3.257.518,14 kuna što je za 37,78 posto manje u odnosu na plan.

Rashodi poslovanja ostvareni su u iznosu od 2.803.477,76 kuna što je za 34,50 posto manje u

odnosu na planirano. Rashodi poslovanja predstavljaju 86,06 posto ukupnih rashoda u 2013.

godini. Najveći udio u rashodima poslovanja zauzimaju materijalni rashodi u iznosu od

1.067.626,12 kuna što predstavlja ostvarenje od 55,10 posto, a najmanji udio naknade

građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade u iznosu od 167.326,16 kuna

što je ostvarenje od 52,10 posto u odnosu na plan, dok subvencije nisu ostvarene.

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine zauzimaju 3,12 posto ukupnih proračunskih rashoda

u 2013. godini, te su ostvareni u iznosu od 101.601,28 kuna ili 14,80 posto od planiranog, što

predstavlja veliko odstupanje. U rashodima za nabavu nefinancijske imovine veći udio

zauzimaju rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine u iznosu od 63.986,25 kuna

što je ostvarenje od 25,60 posto u odnosu na plan, a manji udio rashodi za nabavu proizvedene

dugotrajne imovine u iznosu od 37.615,03 što je ostvarenje od samo 8,60 posto u odnosu na

planirano.

Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova ostvareni su u iznosu od 352.439,10 kuna što

je u odnosu na plan ostvarenje od 100 posto.

5.7. PROJEKCIJA PRORAČUNA OPĆINE SV. LOVREČ ZA 2014. I 2015. GODINU

U nastavku slijedi prikaz proračuna Općine Sv. Lovreč za 2013. te projekcije za 2014. i 2015.

godinu.

Tablica 9: Plan proračuna Općine Sv. Lovreč za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015.

godinu (u kunama)

RAČUN PRIHODA I RASHODA

PLAN 2013. PROJEKCIJA 2014. PROJEKCIJA 2015.

Prihodi poslovanja 5.245.000,00 4.445.000,00 3.915.000,00

55

Prihodi od prodaje nefin.

Imovine 1.647.800,00 1.306.300,00 372.300,00

Rashodi poslovanja 4.415.300,00 4.021.300,00 3.924.300,00

Rashodi za nabavu nefin.

Imovine 5.277.500,00 2.680.000,00 363.000,00

RAZLIKA -2.800.000,00 -950.000,00 0,00

RAČUN FINANCIRANJA

PLAN 2013. PROJEKCIJA 2014. PROJEKCIJA 2015.

Primici od fin. imovine i

zaduživanja 3.500.000,00 700.000,00 0,00

Izdaci za fin. imovinu i

otplate zajmova 700.000,00 750.000,00 0,00

NETO

ZADUŽIVANJE/FIN. 2.800.000,00 950.000,00 0,00

RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA (VIŠAK PRIHODA I

REZERVIRANJA)

PLAN 2013. PROJEKCIJA 2014. PROJEKCIJA 2015.

Vlastita sredstva 0,00 0,00 0,00

VIŠAK/MANJAK + NETO ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA + RASPOLOŽIVA

SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA

PLAN 2013. PROJEKCIJA 2014. PROJEKCIJA 2015.

0,00 0,00 0,00

Izvor: proračun Općine Sv. Lovreč za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu

Iz tablice je vidljivo kako se očekuje smanjenje prihoda poslovanja Općine do 2015. godine, a

isto tako se predviđa i smanjenje rashoda poslovanja. Očekuje se značajno smanjenje prihoda

od prodaje nefinancijske imovine i smanjenje rashoda za nabavu nefinancijske imovine.

Manjak prihoda nad rashodima planira se eliminirati do 2015. godine.

56

6. ZAKLJUČAK

Proračun je važan instrument jedinica lokalne samouprave u kojem su iskazani prihodi,

primici te rashodi i izdaci kojima se zadovoljavaju javne potrebe građana. Osim zadovoljenja

javnih potreba, proračunom se iskazuje i vizija i misija lokalne samouprave. Velika se važnost

proračuna očituje i u nadzoru i kontroli prikupljanja i trošenja javnog novca. Proračunski

dokument u pravilu se donosi za jednu, sljedeću, proračunsku godinu koje traje od 1. siječnja

do 31. prosinca, a u posljednje se vrijeme rade i projekcije proračuna za tri godine unaprijed.

Proračunski proces koji se sastoji od planiranja, izrade, donošenja, izvršavanja te nadzora i

revizije proračuna, sredstvo je kojim se omogućava i osigurava učinkovito upravljanje svim

državnim i lokalnim funkcijama. Zbog velike važnosti proračuna bitno je da se cjelokupni

proračunski proces odvija prema ustaljenoj shemi te propisanim pravilima i zakonitostima.

Proračunski se proces sastoji od faze pripreme proračuna, predlaganja i prihvaćanja te faze

izvršavanja i kontrole proračuna. Prilikom izrade proračuna, odnosno proračunskog procesa,

potrebno je pridržavati se proračunskih načela, te skupa pravila i normi koje se koriste pri

sastavljanju državnog proračuna ili proračuna bilo koje druge političko-teritorjalne jedinice.

Lokalna samouprava je zajednički naziv za različite organizirane načine na koje građani

lokalne zajednice relativno samostalno i na vlastitu odgovornost uređuju poslove koje

Ustavom ili zakonom nisu dodijeljeni državi. Lokalna samouprava kao sustav uvedena je

Ustavom Republike Hrvatske kojim se građanima jamči pravo na lokalnu i područnu

(regionalnu) samoupravu u poslovima lokalne prirode. Jedinice lokalne samouprave su općine

kojih u Republici Hrvatskoj ima 429 i gradovi kojih ima ukupno 127. Jedinice područne

(regionalne) samouprave su Grad Zagreb te županije kojih u Republici Hrvatskoj ima 20. I

gradovi i općine kao tipovi lokalne samouprave imaju isti pravni položaj bez obzira na razlike

u broju stanovnika, gustoći naseljenosti, površini, broju zaposlenih te visini prihoda i rashoda.

Osnovna zadaća lokalne jedinice je opskrba javnim dobrima i uslugama, poboljšanje životnog

standarda svih stanovnika te pronalaženje načina financiranja kojim će se osigurati dovoljno

prihoda za nesmetano obavljanje poslova.

Lokalna samostalonost očituje se u posjedovanju vlastitih financijskih sredstava kojima

slobodno raspolaže u okviru svog samoupravnog djelokruga. Sve jedinice lokalne samouprave

svake godine donose lokalni proračun i odluku o izvršenju proračuna gdje se planiraju prihodi

za podmirenje rashoda (poslova i zadataka) koji se financiraju iz proračuna te moraju

57

osigurati njegovo zakonito i učinkovito izvršavanje. Svaki se proračun, pa tako i proračun

lokalne jedinice sastoji od općeg i posebnog dijela te plana razvojnih programa.

Kako bi se cjelokupni proračunski proces efikasno obavljao neophodno je poznavanje

proračunskog računovodstva koje u informacijskom smislu predstavlja ključnu kariku tog

procesa. Proračunsko računovodstvo neupitno veliku važnost ima u cjelokupnom

proračunskog procesu, pa tako i u funkciji izvršavanja proračuna što je tema ovog rada. Kako

bi proračun i proračunski proces bio pravilno prikazan, u cilju ispunjavanja svojih funkcija,

uređen je Zakonom o proračunu. Postoje dva glavna računovodstvena koncepta, novčani

koncept i koncept nastanka događaja, a kvaliteta sustava proračunskog računovodstva ovisi

upravo o primjenjenom računovodstvenom konceptu. Osim ta dva računovodstvena koncepta

postoje i njihove modifikacije pa se tako u Republici Hrvatskoj primjenjuje modificirano

računovodstveno načelo nastanka događaja. Zadaća proračunskog računovodstva je bilježiti

sve financijske transakcije jedinica lokalne samouprave pri čemu se osigurava informacijska

podloga za nadzor i kontrolu izvršavanja proračuna u cilju što pravednijeg i efikasnijeg

zadovoljavanja javnih potreba stanovnika jedinice lokalne samouprave, regionalne

samouprave i/ili države. Prema zakonu, obveznici primjene proračunskog računovodstva su

svi proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna te proračunski i

izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Nakon završetka proračunske godine jedinice lokalne i regionalne samouprave dužne su

podnesti izvješća i godišnji obračun o izvršavanju proračuna. Izvješća (godišnja i

polugodišnja) predstavljaju osnovu susutava informiranja lokalnih i regionalnih jedinica i

sadrže informacije o tome koliko je sredstava utrošeno, te jesu li ta sredstva utrošena prema

utvrđenom planu. Oni su glavni izvor podataka kojima građani mogu vidjeti kako i na koji

način lokalna jedinica (regionalna i/ili država) troši javni novac. Osnovna svrha izvještavanja

o izvršenju proračuna je dati informacije o planiranim i izvršenim prihodima i rashodima,

primicima i izdacima, ostvarenju postavljenih planova i uspješnosti ispunjenja ciljeva.

Važnost računovodstva u funkciji izvršenja proračuna vidljiva je na primjeru Općine Sv.

Lovreč, odnosno na temelju financijskih izvještaja za 2013. godinu, godišnjeg obračuna o

izvršenju proračuna za 2013. godinu te projekcija proračuna za sljedeće godine.

Općina Sv. Lovreč je jedinica lokalne samouprave, čiji su naziv i područje utvrđeni zakonom.

Na temelju analize izvršavanja proračuna Općine Sv. Lovreč za 2013. godinu vidimo da je

proračunska godina završena sa viškom prihoda nad rashodima, no zbog prenesenog manjka

58

iz prethodnih godina Općina još uvijek posluje s negativnim rezultatom. Završetak

proračunske godine sa pozitivnim financijskim rezultatom vrlo je bitno za njezino daljnje

poslovanje kao i za vraćanje prenesenog manjka. Korisnost informacija, dobivenih na osnovu

proračunskog računovodstva, iz godišnjeg obračuna proračuna neupitna je za građane, a još je

bitnija da općinska vlast na temelju tih informacija donosi dobre odluke koje će se pozitivno

odraziti na gospodarstvo Općine i život građana.

59

POPIS LITERATURE

KNJIGE:

- Bajo, A., Jurlina Alibegović, D. 2008, Javne financije lokalnih jedinica vlasti,

Školska knjiga, Zagreb

- Bajo, A., 2006, Proračunski sustav: ornament ili sredstvo upravljanja državnim

financijama, Institut za javne financije, Zagreb

- Bičanić, N., 2007, Proračunsko računovodstvo – primjena pravilnika o

izvještavanju u proračunskom računovodstvu, TEB – Poslovno savjetovanje,

Zagreb

- Bratić, V., 2008, Odlučivanje o lokalnim proračunima: između sna i jave, Institut

za javne financije, Zagreb

- Dremel, N., Glavota, M., Jakir-Bajo, I., Maletić, I., Milić, A., 2011,

Računovodstvo proračuna i proračunskih korisnika, RRiF plus, Zagreb

- Jakir-Bajo, I., Maletić, I., Rubčić, B., 2008, Primjena Zakona o proračunu, TEB –

Poslovno savjetovanje, Zagreb

- Jelčić, B., 1980, Financije u teoriji i praksi, SNL, Zagreb

- Keser, J. i suradnici, 2000, Sustav proračuna, računovodstvo, financije, revizija i

porezi, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb

- Radić, S., 1995, Današnja financijalna znanost, Hrvatska zajednica računovođa i

financijskih djelatnika, Reprint, Zagreb

- Sever, I., 1995, Javne financije: razvoj, osnove teorije, analiza, Sveučilište u

Rijeci, Rijeka

- Vašiček, D., Lončar-Galek, D., Maletić, I., Vašiček, V., Kusaković, A., Spajić, F.,

2007, Računovodstvo proračuna- osnove sustava, primjeri knjiženja, propisi i

računski plan, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb

- Vašiček, D., 2010/2011, Računovodstvo proračuna – predavanja, samo za internu

upotrebu studenata, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka

ČLANCI:

- Bajo, A., Ott, K., 2001, 'Lokalne financije i lokalni proračuni u Republici

Hrvatskoj', Financijska teorija i praksa, vol. 25, no. 3, pp. 311-434

60

- Barać, M., 2012, 'Obilježja i specifičnosti državnog proračuna Republike Hrvatske

i proračuna Europske Unije', Povijesni vjesnik, no.1, pp 207.-223

- Ott, K., Bajo, A., Bronić, M., Bratić, V., Medak Fell, D., 2009, Proračunski vodič

za građane, drugo promjenjeno izdanje, Institit za javne financije, Zagreb

PRAVNI AKTI:

- Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, 2011,

Narodne novine, Zagreb, br.32

- Pravilnik o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna, 2013,

Narodne novine, Zagreb, br.24

- Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu, 2010, Narodne

novine, Zagreb, br.114

- Pravilnik o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog

proračuna, 2009, Narodne novine, Zagreb, br.128

- Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 2012,

Narodne novine, Zagreb, br.25

- Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, 2013, Narodne novine,

Zagreb, br.19

Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, 2013,

Narodne Novine, Zagreb, br.45

- Zakon o proračunu, 2012, Narodne novine, Zagreb, br.136

OSTALI IZVORI:

- Službene stranice Općine Sveti Lovreč, dostupno na http://www.sveti-

lovrec.hr/vijesti.aspx?str=vijesti&grupa=vijesti&j=cro (10.04.2014)

61

POPIS TABLICA

Broj i naziv tablice Stranica

1. Sadržaj računskog plana po razredima 21

2. Faze i vremensko trajanje proračunskog procesa lokalnih jedinica 29

3. Opći dio proračuna Općine Sv. Lovreč za 2013. godinu (u kunama) 42

4. Planirani prihodi Općine Sv. Lovreč za 2013. godinu 43

5. Planirani rashodi Općine Sv. Lovreč 45

6. Pregled ostvarenih prihoda/primitaka i rashoda/izdataka Proračuna Općine

Sv. Lovreč za 2013. godinu u odnosu na planirane prihode/primitke i

rashode/izdatke

47

7. Planirani i izvršeni prihodi i primici proračuna Općine Sv. Lovreč za

2013. godinu. 50

8. Planirani i izvršeni rashodi i izdaci proračuna Općine Sv. Lovreč za 2013.

godinu. 52

9. Plan proračuna Općine Sv. Lovreč za 2013. Godinu i projekcije za 2014. i

2015. godinu 54

62

POPIS GRAFIKONA

Broj i naziv grafikona stranica

1. Pojednostavljeni prikaz planiranih i izvršenih prihoda i primitaka proračuna

Općine Sv. Lovreč za 2013. godinu

51

2. Pojednostavljeni prikaz planiranih i izvršenih rashoda i izdataka proračuna

Općine Sv. Lovreč za 2013. Godinu 53

63

POPIS SLIKA

Broj i naziv slike Stranica

1. Vrste rashoda državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave prema ekonomskoj klasifikaciji 10

2. Grb Sv. Lovreča

36

64

IZJAVA