doprinos meĐunarodnoga znanstveno-struČnog … · su iz rada radnih komiteta, a te su poruke bile...

plinosnovana 1993.

www.hsup.hr

30. međunarodni susret stručnjaka za plin: POZIV AUTORIMA

HRVATSKA U VRŠNOJ POTROŠNJI TROŠI DO 60% UVOZNOG PLINA

POČELI RADOVI NA PODZEMNOM SKLADIŠTU

PLINA U GRUBIŠNOM POLJU

MINGO: PRILOG SIGURNOSTI

OPSKRBE PLINOM

LITVA ZAVRŠILA LNG TERMINAL, POLJSKA ćE DO BOžIćA, HRVATSKA JOŠ NIJE NI POČELA S

GRADNJOM

DANSKA ZA DESETAK GODINA

ODUSTAJE OD UGLJENA

stručni rad:INTELIGENTNE

PLINSKE MREžE

pitanja iz plinske prakse:UPORABIVOST UNUTARNJE

PLINSKE INSTALACIJE

issn 1333 - 1132 broj 4 - godina XiV.

Pros

inaC

2014

.

stručni časopis z a plinsko gospodarst vo i energetiku

DOPRINOS MEĐUNARODNOGA ZNANSTVENO-STRUČNOG SUSRETA STRUČNJAKA ZA PLIN PLINSKOM

GOSPODARSTVU RH - ZADAcI I REALIZAcIJAosvrt urednika, str. 4.

PRIRODNI PLIN - najbolje što možete dati svojem vozilu

Hrvatskastručnaudrugaza plin

Čestit Božić isretna nova

2015. godina.

Snagakombinacije

Često se istaknuto mjesto na području mjerenja protoka plina zauzima tek odabriom pravih kombinacija. Mi to postižemo rješenjima za integralno mjerenje.Zahvaljujući novim karakteristikama turbinskog plinomjera SM-RI-2 postignuta je savršena kombinacija ultrazvučnog i turbinskog plinomjera.

Mogućnost dvosmjernog protoka, smanjenje pada tlaka za 50% te povećanje protočnosti omogućuju nam kombiniranje turbinskog plinomjera s ultrazvučnim plinomjerom istih dimenzija za isto područje protoka. Takvom dvostrukom redundancijom postiže se pouzdanost zbog primjene dviju različitih tehnologija mjerenja, koje ne ograničavaju jedna drugu u postizanju punog radnog potencijala.Jamčimo vam minimalne troškove održavanja zahvaljujući opciji upotrebe sustava automatskog podmazivanja i uređaja TurbinScope® koji analizira rad turbinskih plinomjera na mjestu ugradnje.

Našim smo turbinskim plinomjerom postavili standardza uređaje za umjeravanje klase.Ovaj uređaj je nastao zahvaljujući našemdugogodišnjem iskustvu i pionirskom duhu.

Kad za sebe tražite prave kombinacije......

Q-SONICUltrazvučni plinomjer

SM-RI-2Turbinski plinomjer

Elster-InstrometRijkmakerlaan 92910 EssenBelgiumTel. +32 3 670 0700

Elster-InstrometSteinern Strasse 19-2155252 Mainz-KastelGermanyTel. +49 6 134 6050

[email protected]

Berhe d.o.o.Radnička cesta 40-5HR-10000 Zagrebtel: +385 (0) 1 618 51 00fax: +385 (0) 1 606 14 64e-mail: [email protected]

SURADNJA HSUP-A SA ZNAČAJNIM DOMAćIM IMEĐUNARODNIM ORGANIZACIJAMA I INSTITUCIJAMA

Hrvatska stručna udruga za plin, izdavač stručnog časopisa Plin, specijaliziranog za plinsko gospodarstvo i energetiku, zadnjih je godina uspjela ostvariti i proširiti međunarodne kontakte sa sličnim udrugama i organizacijama i trenutno surađuje sa:

Međunarodnom plinskom unijom (IGU), međunarodnom organizacijom koja podržava kontinuirani globalni razvoj proizvodnje, marketinga i primjene plina

Tehničkim fakultetom za primjenjenu termodinamiku, Sveučilište u Hamburgu, Njemačka

naftnom kompanijom INA d.d. i tvrtkama iz INA Grupe: STSI d.o.o. i Prirodni plin d.o.o.

operatorom plinskoga transportnog sustava Republike Hrvatske, kompanijom Plinacro d.o.o.

HERAoperatorom podzemnog skladišta plina Republike Hrvatske, kompanijom PSP d.o.o.

Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom

tvrtkom Crodux plin d.o.o., za distribuciju i opskrbu ukapljenog naftnog i prirodnog plina

Hrvatskom komorom inženjera strojarstva

slovenskim dnevno-informativnim energetskim portalom Energetika.NET

stručnim časopisom PlyN, kojeg izdaje Češka stručna udruga za plin (CGA)

izdavačkom kućom i organizatorom događanja NGV Communications Group iz Argentine

Inženjeringom za naftu i plin

stručnim časopisom Gas for energy, specijaliziranim za inteligentne plinske tehnologije, infrastrukturu i primjenu

PLIN - broj 4, godina XIV, prosinac 2014.SAD

RŽAJ

3plin - broj 4 - godina XIV - prosinac 2014.

OSVRT UREDNIKADoprinos Međunarodnoga znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin plinskom gospodarstvu Republike Hrvatske - zadaci i realizacija 4

AKTUALNOSTIIZ HRVATSKE STRUČNE UDRUGE ZA PLIN

Jubilarni 30. međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin - poziv autorima 8

Osvrt na Dan plina 10

SKLADIŠTENJE PLINAPočela I. faza izgradnje vršnoga skladišta plina Grubišno Polje 12

DISTRIBUCIJA PLINABenkovac priključen na EVN-ovu plinsku mrežu 15

EVN započeo radove na visokotlačnom plinovodu od Dugopolja do Splita 15

PRIMJENA PLINAK.H.G. Systems: Novi načini primjene plinskih dizalica topline 16

K.H.G. Systems: Mikrokogeneracije različitih snaga dostupne su i u Hrvatskoj 17

OSTALE STRUČNE INFORMACIJE I OBJAVEMože li kriza biti i prigoda? - osvrt Branka Radoševića na Dan plina 18

MINGO - Prilog sigurnosti opskrbe prirodnim plinom Republike Hrvatske u idućem razdoblju 21

Blue Corridor Rally prošao kroz Zagreb 24

Izvješće sa 12. skupa o prirodnom plinu, toplini i vodi 25

PRENOSIMOIZ STRUČNIH ČASOPISA

Prirodni plin povećava stabilnost tržišta energije, smanjuje emisije CO2 i unapređuje kvalitetu života 26

Napredak novih projekata plinskih interkonektora kompanije Eustream 28

Pokretanje nove mreže EU-a za dobivanje cjelovite znanstvene analize o razvoju plina iz škriljevca u Europi 28

IZ MEDIJALitva dobila LNG terminal, ne ovisi više o ruskome plinu 29

Danska za desetak godina odustaje od ugljena 29

STRUČNI RADOVIPomak prema inteligentnim plinskim mrežama 30

Implementacija integriranog sustava upravljanja tržišnim funkcijama opskrbljivača plinom i voditelja bilančnih skupina 34

Plinske boce u požaru 45

PITANJA IZ PLINSKE PRAKSEUporabivost unutarnje plinske instalacije 49

Časopis plin

IMPRESSUMGlavni i odgovorni urednik:

prof. dr. sc. Miljenko Šunić, dipl. ing.tel. 01/6189-595, 01/4621-468;e-pošta: [email protected]

Zamjenik glavnog urednika:dr. sc. Stevo Kolundžić, dipl. ing.

Uređivački kolegij:dr. sc. Gordana Sekulić, dipl. oec.Laslo Farkaš Višontai, dipl. ing.Dejan Šoć, dipl. ing.Ivan Topolnjak, ing.Fikret Nasić, dipl. ing.

Stručni savjet:prof. dr. sc. Jurij Krope, dipl. ing. (Univerza Maribor)prof. dr. sc. Igor Dekanić, dipl. ing. (RGN F)prof. dr. sc. Damir Rajković, dipl. ing. (RGN F)dr. sc. Franc Cimerman, dipl. ing. (Plinovodi, Slovenija)mr. sc. Mijo Ivurek, dipl. oec. (INA)dr. sc. Berislav Pavlović, dipl. ing. (GPZ-Opskrba)željko Darmopil, dipl. ing. (Plin Konjščina)Vladimir Kramberger, dipl. ing.Ivan Meandžija, dipl. ing.Fikret Nasić, dipl. ing. (GPZ-Opskrba)Robert Bošnjak, dipl. ing. (EIHP)Zoran Pull, dipl. ing. (HEP Osijek)Davor Horvat, dipl. ing. (Termoplin)

Stručni savjet – predstavnici industrije:Zoran Novaković, dipl. ing. (Elster-Instromet)Boris Topličanec, dipl. ing. (Vaillant)želimir Zlatić, dipl. ing. (Elster-Instromet)

Lektura:Neda Erdeljac

Tehnički urednik:Nenad Kukulj, dipl. ing.

Tisak:

Naslovnica:Hrvatska stručna udruga za plin

časopis plin je besplatno javno glasilo za plinsko gospodarstvo, oglašivače, obrazovne i druge zainteresirane institucije rH i okruženja. izlazi četiri puta godišnje. objavljuje stručne radove, informacije iz međunarodnih i hrvatskih plinskih organizacija, prenosi aktualnosti iz drugih stručnih časopisa i ostale literature, te praktične škole plina, plinske tehnike i plinske regulative. časopisu plin dodijeljen je međunarodni standardni broj issn 1333-1132 i skraćeni ključni naslov plin (zagreb). sadržaj časopisa dopušteno je objavljivati bez naknade uz navod izvora (časopis plin) te signature autora objavljenog dijela sadržaja. Materijale za časopis potrebno je slati na e-poštu: [email protected]. pripremljeni materijali ne vraćaju se autorima. izrađeni oglasi vlasništvo su časopisa.

Izdavač:HRVATSKA STRUČNAUDRUGA ZA PLIN

Heinzelova 910 000 Zagrebtel: 01/6189-595faks: 01/4636-735e-pošta: [email protected]: www.hsup.hr

Pokrovitelj ovoga broja časopisa Plin u elektroničkom (online) izdanju:

DOPRINOS MEĐUNARODNOGA ZNANSTVENO-STRUČNOG SUSRETA STRUČNJAKA ZA PLIN PLINSKOM GOSPODARSTVU RH

4

OSV

RT U

RED

NIK

A

plin - broj 4 - godina XIV - prosinac 2014.

DOPRINOS MEĐUNARODNOGA ZNANSTVENO-STRUČNOG SUSRETA STRUČNJAKA ZA PLIN PLINSKOM GOSPODARSTVU REPUBLIKE HRVATSKE

U povodu trideset godina održavanja skupa u Opatiji 1985. – 2015.Drugi dio: Zadaci i realizacija

1. VAŽNE NAPOMENEU prvome dijelu ovog materijala objavljenog u Plinu

3/2014. izloženi su problematika, rezultati djelomičnog rada i razne stručne poruke Opatijskog skupa u vezi sa stanjem plinskog, ali jednim dijelom i energetskoga gospodarstva Republike Hrvatske.

Učlanjenjem Jugoslavije, a poslije i Hrvatske u Međunarodnu plinsku uniju (International Gas Union – IGU) omogućen je veći broj stručnih komunikacija između naših i inozemnih stručnjaka. Stručno povezivanje ostvarivalo se redovitim posjetima međunarodnim plinskim konferencijama, koje su se održavale svake tri godine u drugoj zemlji. Razne stručne poruke spomenutih konferencija proizišle su iz rada radnih komiteta, a te su poruke bile baza našega daljnjeg rada. Mnogi komiteti (za distribuciju i primjenu plina te marketing) svoj su rad često prilagođavali radu skupa u Opatiji, ali su na njemu i aktivno sudjelovali.

Aktivnosti naših stručnjaka u radu komiteta IGU-a i na skupu u Opatiji bile su dobra podloga za potporu izradi PROHES-a (Projekt razvoja i organizacije Hrvatskog energetskog sektora vođen u Ministarstvu gospodarstva), ali i dobra osnova za izradu realnije Energetske strategije RH.

Prije otkriveni izvori plina u Sjevernom Jadranu pripremaju se za korištenje, što tada uvjetuje transport plina preko transportnog sustava Italije i Slovenije do izgrađenog dijela plinske mreže u kontinentalnoj Hrvatskoj. Ovakvim načinom rada, troškovima transporta kroz Italiju i Sloveniju te zbog neplinoficiranosti Istre i Hrvatskog primorja stvoreni su preduvjeti za izgradnju plinovoda od Pule preko Rijeke do Zagreba. Tada je izgrađen plinovod od Zagreba do Karlovca kao dio plinovoda Zagreb – Pula.

Na osnovi izloženoga proizišla je nužnost sagledavanja cjelokupnosti problematike i analize stanja plinskog sustava RH. Znatna neplinoficiranost dijelova zemlje, nužnost zahvata u postojećoj transportnoj mreži i novih dobavnih pravaca plina, nedostatnost skladišnog prostora i konačno prijedlog izgradnje lNG terminala na Krku doveli su do potrebe izrade studijskih materijala pod nazivom „Plincro“, tj. nacionalni program plinofikacije Hrvatske. Rezultati rada tog programa dani su kao grafički prikazi na sl. 2.

2. IZGRADNJA PLINOVODA I MOGUĆNOSTI PLINOFIKACIJE POJEDINIH DIJELOVA HRVATSKENakon završetka nacionalnog programa išlo se

na planiranje pojedinih faza izgradnje kao što su: visokotlačni plinovod (75 bar) Zagreb – Slavonski Brod – Donji Miholjac i Karlovac – Rijeka – Pula. Dovršetkom tih plinovoda plin iz jadranskih izvora transportira se kroz cijeli transportni sustav Hrvatske umjesto kroz Sloveniju i Italiju do postojećih potrošača, ali su i stvoreni preduvjeti za korištenje prirodnog plina u Puli i ostalim dijelovima Istre te u Rijeci i njezinu okružju. Gotovo istodobno razvija se plinski sustav u Karlovcu, Jastrebarskom i ostalim mjestima u okružju te se u njima počinje upotrebljavati prirodni plin.

Nekoliko godina kasnije gradi se plinovod prema Dalmaciji, i to u tri faze: od Bosiljeva do Josipdola, od Josipdola do Benkovca i konačno do Splita (Dugopolje). Ovim načinom organizacije gradnje plinovod je izgrađen do Zadra, Benkovca i Biograda na Moru, Šibenika, Drniša i Knina te se konačno priprema gradnja od Dugopolja do Splita. Izgradnjom tih plinovoda stvoreni su preduvjeti za korištenje plina u navedenim gradovima i njihovu okružju.

5

DOPRINOS MEĐUNARODNOGA ZNANSTVENO-STRUČNOG SUSRETA STRUČNJAKA ZA PLIN PLINSKOM GOSPODARSTVU RHO

SVRT URED

NIKA


Usporedo s izgradnjom navedenih plinovoda gradila se interkonekcija od Donjeg Miholjca prema Mađarskoj, što u stvarnosti znači da je RH dobila još jedan dobavni pravac plina iz Rusije i Europe.

Nakon izgrađenih plinovoda uznapredovalo je korištenje plina u Istri, Rijeci, Karlovcu, Jastrebarskom i Zadru (za široku potrošnju, ustanove i industriju), dok se u drugim mjestima distributivne mreže još grade.

Slika 2. Prijedlog razvoja plinoopskrbnog sustava Hrvatske do 2025. s LNG terminalom na Krku i predviđenim interkonekcijama zemalja u okružju (Slika 1. nalazi se u prvom dijelu ovog naslova.)

DOPRINOS MEĐUNARODNOGA ZNANSTVENO-STRUČNOG SUSRETA STRUČNJAKA ZA PLIN PLINSKOM GOSPODARSTVU RH

6

OSV

RT U

RED

NIK

A


Cjelokupni program plinofikacije, posebno u naseljenim mjestima, znatno je usporen zbog recesijskog djelovanja na gospodarstvo u Hrvatskoj.

Trenutačno stanje izgrađenosti i predviđanje građenja transportnoga plinskog sustava u Hrvatskoj dano je na slici 3.

3. OBRAZOVANJE I POTREBNA LITERATURAObrazovanje možemo razmatrati kao redovito ili

povremeno školovanje u svrhu obnove ili proširenja znanja o novim tehnikama i tehnologijama, dobivanja potrebnih ovlasti te kao razne obuke u svrhu efikasnijeg korištenja plinskih uređaja i sigurnog korištenja plina.

Redovito školovanje sastoji se od osnovnoga stručnog obrazovanja (instalater i serviser) koje danas provodi veći broj stručnih škola u Hrvatskoj na osnovi standardnih obrazovnih programa. Školovanje za srednju, višu ili visoku spremu obavlja se u programima općeg energetskog obrazovanja s jednim ili više energetskih predmeta ili direktno plinske tehnike i preko energetskih odjela na raznim tehničkim fakultetima i sveučilištima.

Potrebna literatura za sve te razine obrazovanja postoji u različitim oblicima i od različitih autora od skripata i udžbenika do priručnika i stručnih časopisa.

Posebno se pokazala nužnost i potreba obrazovanja

Slika 3. Stanje izgrađenosti i predviđanje gradnje plinskoga transportnog sustava s interkonekcijama

7

DOPRINOS MEĐUNARODNOGA ZNANSTVENO-STRUČNOG SUSRETA STRUČNJAKA ZA PLIN PLINSKOM GOSPODARSTVU RHO

SVRT URED

NIKA


korisnika plina, što su u većem dijelu preuzeli distributeri tiskanjem brošura i njihovim besplatnim dijeljenjem korisnicima radi sigurnog i efikasnog korištenja plina.

Što se tiče potrebnih propisa i pravilnika najvećim se dijelom oslanjamo na DVGW, tj. propise Njemačke plinske udruge u obliku prijevoda ili originala na njemačkom jeziku.

Međutim, stanovit broj ovih propisa i pravilnika preveden je na hrvatski jezik i prilagođen našim uvjetima.

4. IZDAVAŠTVO U SVRHU OBRAZOVANJA ZA RAD PREMA PRAVILIMA STRUKEVeć četrnaest godina redovito se izdaje stručni časopis

Plin koji izlazi četiri puta na godinu i dijeli se besplatno članovima, sponzorima i donatorima Hrvatske stručne udruge za plin i ostalim gospodarstvenicima plinskoga gospodarstva.

Brošura „Plinsko gospodarstvo Hrvatske“, koja izlazi od 1996. godine, ustvari je statistički prikaz događanja tijekom protekle godine, izlazi jedanput na godinu, a dijeli se besplatno kao i časopis Plin.

Pravilnik za polaganje stručnog ispita i dobivanje ovlasti za ispitivanje plinskih instalacija na nepropusnost ustvari je dobra podloga za svladavanje gradiva budućim ispitivačima plinskih instalacija.

Brošure za korisnike plina: Sigurnost korištenja plina, Sigurno i efikasno korištenje dimovodnih uređaja i Efikasnost korištenja plina, besplatno se dijele korisnicima u svrhu upozoravanja na određene probleme pri korištenju plinskih uređaja te preinakama u stambenim prostorima koji utječu na ispravnost rada plinskog uređaja.

Propisi, pravilnici i smjernice za plin izdani su u svrhu rada prema pravilima struke, sigurnosti korištenja plina, a istodobno za pojedinačne dopune obrazovanju nakon redovitog školovanja:

‒ Tehnički propisi za plinske instalacije‒ Pravilnik o uvjetima i postupku ispitivanja

nepropusnosti i ispravnosti plinskih instalacija‒ Tehnička pravila za odorizaciju plina‒ Tehnička pravila za regulaciju tlaka plina do 5

bar‒ Tehnička pravila za projektiranje, gradnju,

pogon i održavanje plinskih postrojenja za proizvodnju energije

‒ Smjernice za suradnju između distributera plina i ovlaštenih plinoinstalatera

Nove tehnike korištenja plina bile su obuhvaćene

pripremom dviju vrlo stručnih brošura (racionalno gospodarenje energijom):

‒ Plamen koji hladi – hlađenje (grijanje)‒ Kogeneracijski sustavi u Hrvatskoj.

Ovim načinom proširenja programa na sve razine plinskog obrazovanja, pa i korisnika, pripremom literature za obrazovanje, izradom raznih propisa i pravilnika te pismenom prezentacijom novih tehnika i tehnologija stvorena je sinergija pripreme stručnog kadra za planiranje, razvoj i održavanje plinskoga gospodarstva u Hrvatskoj.

5. ZAKLJUČNE NAPOMENENa osnovi izloženog u prvom i drugom dijelu ovog

materijala proizlazi da je znanstveno-stručni skup u Opatiji bio dobar poticaj za izradu raznih studijskih materijala, planiranje izgradnje te izgradnju pojedine faze plinske mreže Hrvatske, što stvara preduvjete da se tekuća goriva (kojih nije mala količina) u urbanim mjestima, a posebno u turističkoj regiji supstituiraju prirodnim plinom. Paralelno s tim aktivnostima proširila se mreža obrazovanja na svim razinama školovanja, a u sam proces obrazovanja uključeni su i korisnici plina. Istodobno, pripremljeno je mnogo udžbenika, priručnika, propisa, pravilnika i brošura kao pomoć u procesu obrazovanja.

Uznapredovala je pokrivenost plinskom transportnom mrežom na više od 90% područja Hrvatske, dok je priključenost potrošača na plinski sustav porasla na više od 50%.

Stručne poruke skupa bitno su promijenile stručno, ali i javno mišljenje svih onih koji rade ili koriste plin, a kojih danas nije malen broj. Konačno, došlo se do mišljenja da je plin od fosilnih energenata ekološki najprihvatljiviji, da je cjenovno i energetski najefikasniji. Kroz prikazani skup u Opatiji u trideset godina rada prošli su mnogi stručnjaci, ali i novinari koji su prenijeli znatan broj različitih poruka, posebno onih koje su prilagođene općoj javnosti.

autori:prof. dr. sc. Miljenko Šunić

dr. sc. Stevo Kolundžić

IZ HRVATSKE STRUČNE UDRUGE ZA PLIN

MeĐunarodneplinskeuniJečlanica

P O Z I V A U T O R I M AVeć tradicionalno, u organizaciji Centra za plin Hrvatske d.o.o. i Hrvatske stručne udruge za plin, u Kongresnom centru Grand Hotela Adriatic u Opatiji od 6. do 8. svibnja 2015. održat će se JUBILARNI 30. međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin.

Trodnevna međunarodna plinska konferencija i izložba, jedna od najvećih u Jugoistočnoj Europi, okupit će oko 500 renomiranih stručnjaka i menadžera iz oko 200 poduzeća i ustanova iz područja energetskog i plinskog gospodarstva Republike Hrvatske i dvadesetak zemalja Europe i svijeta.

Pozivamo Vas da prijavite znanstveno-stručni rad i/ili okrugli stol na jednu od sljedećih tema skupa:

1. RAZVOJ PLINSKOGA GOSPODARSTVA UZ SMANJENJE EMISIJE cO2, RAST UPORABE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE S EKONOMSKOM ODRžIVOSTI I PORASTOM ENERGETSKE UČINKOVITOSTI

2. OČEKIVANI PRAVcI RAZVOJA INfORMATIČKIH I PAMETNIH TEHNOLOGIJA U PLINSKIM I ENERGETSKIM SUSTAVIMA

3. ARGUMENTI STRATEšKOG SKLADIšTENJA PLINA ZA BUDUćNOST U REPUBLIcI HRVATSKOJ

4. PLANIRANI RAZVOJNI PROJEKTI U REPUBLIcI HRVATSKOJ (PLINOVODI: JONSKO-JADRANSKI, REKONSTRUKcIJA PLINOVODA ROGATEc-LUČKO, KOMPRESORSKA STANIcA I LNG TERMINAL)

5. SIGURNOST OPSKRBE PLINOM U UVJETIMA GEOPOLITIČKIH UTJEcAJA NA LIBERALIZAcIJU U PROSTORIMA EUROPE I AZIJE

6. PANEL-DISKUSIJA: SIGURNOST OPSKRBE PLINOM U UVJETIMA LIBERALIZAcIJE

7. ENERGIJA URAVNOTEžENJA, OBRAČUN I NAPLATA

8. OBNOVLJIVI IZVORI I DISTRIBUIRANA PROIZVODNJA ENERGIJE TREBALI BI BITI TEMELJ ENERGETIKE OTOKA UZ MOGUćNOST KONKURENcIJE RAZNIH VRSTA OPSKRBE (LPG, LNG, cNG I BIOPLIN)

9. OPERATIVNA PROBLEMATIKA DISTRIBUTERA PLINA

10. TEHNIČKI PROPISI I PRAVILA STRUKE ZA SIGURNU I EfIKASNU UPORABU PLINA

J U B I L A R N IA

KTU

ALN

OST

I

8

MOGUĆNOSTI SUDJELOVANJA:• kao autor/ica znanstveno-stručnog rada putem usmenog izlaganja (predavanja)• kao autor/ica znanstveno-stručnog rada izloženog na posterskoj sekciji• kao voditelj/ica okruglog stola (tj. tehničko-komercijalne prezentacije).

UVJETI SUDJELOVANJA:Svi autori znanstveno-stručnih radova plaćaju punu cijenu kotizacije od 2.080 kn + PDV, osim autora koji dolaze iz obrazovnih ustanova.Radovi koji sadržavaju elemente promotivnog karaktera bit će prezentirani kao okrugli stol (tehničko-komercijalna prezentacija) koji se plaća po posebnoj cijeni.Postoji i mogućnost organizacije posterske sekcije.Uključenost pojedine teme u konačni program, kao i redoslijed tema u konačnom programu konferencije ovisit će o kvaliteti i broju zaprimljenih znanstvenih i stručnih radova.Radove prema dostavljenim sažecima odabire Radna grupa Hrvatske stručne udruge za plin.

Sukladno Programu stručnog usavršavanja Hrvatske komore inženjera strojarstva za razdoblje od 1. studenoga 2014. do 31. listopada 2015. godine sudjelovanje na konferenciji u 2015. godini donosi 20 bodova, od toga 4 iz regulative.

Molimo cijenjene autore da najkasnije do 20. prosinca 2015. godine pošalju:• prijedlog teme predavanja• ime i prezime autora (glavnog autora)• imena i prezimena svih koautora (ako postoje)• ime i prezime osobe koja će usmeno prezentirati rad na skupu• naziv tvrtke, adresa, br. telefona, br. faksa, e-mail adresa autora• naziv tvrtke, adresa, br. telefona, br. faksa, e-mail adresa svih koautora• naslov rada na hrvatskom i engleskom jeziku• prošireni tekst sažetka (summary) na hrvatskom i engleskom jeziku (1 str. hrv. +1 str. eng. teksta)• ključne riječi na hrvatskom i engleskom jeziku.

ROKOVI:

Dostava naslova i sažetaka: 20. 12. 2014.Obavijest autorima o prihvaćanju radova: 20. 1. 2015.Dostava dovršenih radova i fotografija autora: 20. 2. 2015.Dostava prezentacija : 20. 3. 2015.

Molimo Vas da sažetke šaljete putem online obrasca na internetskoj stranici HSUP-a:www.hsup.hr → konferencije i izložbe → međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin → konferencija → prijava rada

CENTAR ZA PLIN HRVATSKE d.o.o.Heinzelova 9/II, 10000 Zagreb, tel: 01/6189-590, faks: 01/4636-735; 6189-598

e-pošta: [email protected], url: www.hsup.hr

QR kod za prijavu rada - direktna poveznica

Napomena: za korištenje QR koda potrebno

je imati instaliran QR kod čitač na naprednim mobitelima

(smartphone)

IZ HRVATSKE STRUČNE UDRUGE ZA PLINA

KTUA

LNO

STI

9


KTU

ALN

OST

I

10 plin - broj 4 - godina XIV - prosinac 2014.

Zagreb, 15. listopada 2014. – Pouzdanost opskrbe prirodnim plinom bila je glavna tema rasprave kojom je simbolički 15. listopada obilježen Dan plina i početak nove plinske godine.

Svi prisutni složili su se da su tri glavna elementa koja mogu uzrokovati poremećaj u opskrbi prirodnom plinom produbljenje rusko-ukrajinske krize, duga hladna zima i kvar na plinskome sustavu. Ipak, vjerojatnost da se istodobno dogode sva tri slučaja vrlo je malena. I dok krizno stanje u opskrbi proglašava Europska komisija, do tada se svaka zemlja mora sama pobrinuti za svoju pouzdanost opskrbe.

HEP – Opskrba plinom – Imamo dovoljno plina za sve svoje kupceU navedenim okvirima vodila se i rasprava, a

glavni zaključak, koji zanima najveći dio javnosti, jest da su bez obzira na eventualne poremećaje u opskrbi i krizna stanja, osigurane dovoljne količine

plina za kućanstva u ogrjevnoj sezoni. To je u svojem izlaganju potkrijepio i direktor tvrtke HEP – Opskrba plinom Marko Blažević. Pouzdana domaća proizvodnja plina, zakupljenost skladišnog kapaciteta podzemnog skladišta u Okolima na razini od 70%, fleksibilni ugovori za uvoz plina i mogućnost prelaska HEP-ovih energetskih postrojenja na alternativni oblik energije (tekuća goriva), sve su to elementi kojima je HEP – Opskrba plinom osigurao dovoljne količine plina za kontinuiranu i stabilnu opskrbu kućanstava.

Vedran Špehar iz Ine također je potvrdio da bojazni za opskrbu kućanstava ne bi trebalo biti. Tomu dodatno ide u prilog i činjenica da se potrošnja plina u Hrvatskoj smanjuje, a opskrba je na poprilično stalnoj razini. Ipak, skrenuo je pozornost na to da pouzdanost opskrbe košta i nije jeftina pa se postavlja pitanje tko će u tom smislu preuzeti financijski teret ako se to ne smije prenijeti na krajnje potrošače.

Hrvatska se, u uvjetima vršne potrošnje, oslanja i do 60% na uvozni plinNa tragu toga Pavao Vujnovac, direktor tvrtke

Prvo plinarsko društvo naglasio je da se hrvatsko plinsko gospodarstvo suočava sa smanjenom potrošnjom plina pa postavlja pitanje tko može investirati u dobavu i pouzdanost opskrbe ako se još k tomu dogodi topla zima. S druge strane, izrazio je zabrinutost, osobito u uvjetima vršnog opterećenja potrošnje, kada se težište dobave seli na uvoz i iznosi oko 60%. Time hrvatsko tržište postaje poprilično ovisno o uvoznom plinu, ali i dobavnim kapacitetima Europe koje je u takvim uvjetima gotovo nemoguće

OSVRT NA DAN PLINA

Osigurane su dovoljne količine plina za potrebe kućanstava.

11


KTUA

LNO

STI


zakupiti ili su iznimno skupi. U tom je slučaju nemoguće očekivati od opskrbljivača da preuzmu takve terete jer su poprilično financijski iscrpljeni i postaju sve manje konkurentni.

Za krivu procjenu potrošnje odgovornost trebaju snositi sami potrošačiOd ostalih opskrbljivača valja izdvojiti izjavu Nataše

Vujec iz Crodux plina. Naglasila je da velik broj ljudi iz sektora poduzetništva i industrije još ne shvaća važnost i ozbiljnost praćenja vlastite potrošnje plina, što rezultira lošom procjenom nabave i potpisivanjem štetnih ugovora, a u konačnici dovodi do velikog problema s naplatom plina. Takvo ponašanje potrošača pripisuje počecima liberalizacije plinskog tržišta, što će se s daljnjim razvojem tržišta početi smanjivati. Ipak, smatra da manjak odgovornosti za loše planiranje i procjenu potrošnje treba u svakom slučaju platiti.

Cijelu raspravu zaključio je Dalibor Pudić iz HERE koji je postavio retoričko, ali vrlo bitno pitanje, a glasi: hoće li, u slučaju poremećaja opskrbe i eventualnog proglašenja krizne situacije svi europski industrijski potrošači biti jednako kategorizirani i hoće li snositi jednake posljedice ili će neki biti jednakiji od drugih? Odgovor na to pitanje možemo saznati samo ako nastupi kriza, na što nitko od sudionika ne želi ni pomisliti.

Što se tiče tehničke spremnosti transportnog i skladišnog sustava, tu nema mjesta nikakvoj sumnji.

Plinacro i PSP su potpuno spremni za sezonu grijanjaIvana Marković iz Plinacra u svom je izlaganju

potvrdila da je cijeli transportni sustav potpuno spreman za prihvat i isporuku prirodnog plina, bilo da dolazi iz domaće proizvodnje, uvoza ili skladišta, pa čak i za vrijeme dugih hladnoća.

Ivana Ivančić iz tvrtke Podzemno skladište plina također je potvrdila da je skladište potpuno spremno za ogrjevnu sezonu. Međutim, vrlo je interesantno i znakovito, napominje I. Ivančić, da su sva europska skladišta napunjena do rekordne razine s više od 90%. S druge strane, ukrajinska su skladišta, zbog problema s isporukom plina iz Rusije, napunjena tek do 50%. Takva situacija samo pokazuje da se Europa dobro pripremila

i osigurala od mogućeg problema isporuke preko Ukrajine i plaćanja skupog plina tijekom zimskih mjeseci.

EVN Croatia d. o. o. i Vlatka Predavec ovogodišnji su dobitnici HSUP-ovih priznanjaU ovogodišnjem svečanom dijelu sjednice

dodijeljena su i dva priznanja.Za brzi stručni i znanstveni napredak na području

plinskoga gospodarstva priznanje je dodijeljeno mladoj stručnjakinji Vlatki Predavec, dipl. ing. stroj.

Priznanje za upornost u razvoju i izgradnji distribucijskoga plinskog sustava u Dalmaciji dodijeljeno je tvrtki EVN Croatia d. o. o. Priznanje je uručeno direktoru tvrtke Werneru Casagrandeu.

SKLADIŠTENJE PLINAA

KTU

ALN

OST

I


Sredinom studenoga 2014. godine počeli su rudarsko-remontni radovi na eksploatacijskom polju Grubišno Polje, što je ujedno i početak I. faze izgradnje vršnoga skladišta plina Grubišno Polje, najvažnije investicije nacionalnog operatora sustava skladišta plina – tvrtke Podzemno skladište plina (PSP). Riječ je o strateški važnom projektu koji će uvelike pridonijeti sigurnosti i stabilnosti plinskog sustava i opskrbe prirodnim plinom potrošača Republike Hrvatske, kao i susjednih zemalja.

Realizacija projekta izgradnje vršnog skladišta plina u Grubišnom Polju planirana je u dvije faze. Na temelju rješenja Ministarstva gospodarstva tvrtki PSP odobrena je do 2016. godine

Počela I. faza izgradnje vršnoga skladišta plina Grubišno Polje

Ured za odnose s javnošćU

PODZEMNO SKLADIŠTE PLINA

istražna kocesija radi izvođenja I. faze projekta, tj. rudarsko-remontnih radova na području eksploatacijskog polja Grubišno Polje. Riječ je o radovima koji će se provesti radi prikupljanja dodatnih informacija o podzemnoj geološkoj strukturi (plinsko ležište koje dosad nije bilo u proizvodnji) u kojoj bi se plin skladištio na dubini od cca. 850 metara.

Dosad su obavljeni svi pripremni radovi, riješeni imovinskopravni odnosi, uređeni pristupni putovi i bušotinski radni prostori, napravljena je i analiza interpretacije prethodnih istražnih radova, kao i rudarski projekt o rezervama ugljikovodika. Proveden je međunarodni natječaj za izvođenje

13

SKLADIŠTENJE PLINAA

KTUA

LNO

STI


rudarsko-remontnih radova na Grubišnom Polju i potpisani ugovori s 4 renomirane inozemne kompanije (Petrol Geoterm, Hotwell, Weatherford i Exalo), specijalizirane za izvođenje rudarskih radova, ali i 15-ak domaćih tvrtki koje izvode pomoćne i pripremne radove.

Naravno, pritom PSP iznimnu pozornost posvećuje poštivanju zakonske regulative, pravila struke i zaštite okoliša te istodobno njeguje odličnu suradnju s lokalnom zajednicom. Pri izvođenju rudarsko-remontnih radova primijenit će se najsuvremenija tehnička rješenja koja jamče visoku sigurnost ne samo za bušotine, nego i za okolinu.

Uz rudarsko-remontne radove I. faza projekta obuhvaća i izgradnju objekata i postrojenja za crpljenje plina koji se prirodno akumulirao u geološkoj strukturi predviđenoj za skladištenje plina, a koje je potrebno obaviti kako bi se potvrdila postojeća i dobila eventualna nova saznanja o tom plinskom ležištu te u njemu oslobodio prostor za uskladištenje plina. Također, u prvoj fazi realizacije projekta potrebno je investirati i u tehnološki proces eksploatacije plina u postojećem nalazištu.

Upravo je ova, I. faza projekta iznimno važna jer će se

na temelju njezinih dobivenih i potvrđenih rezultata, to jest podataka o stvarnom stanju ležišta donijeti i konačna odluka o investiciji. Ukupna vrijednost rudarsko-remontnih radova iznosi 30 mil. kuna koje će financirati PSP vlastitim prihodima, a završetak radova predviđen je 2016. godine.

U II. fazi planiraju se graditi objekti i postrojenja za skladištenje plina (kompresornica, nove bušotine, sustav za upravljanje i dr.). Dio ulaznih podataka za projektiranje druge faze vezan je za realizaciju prethodne faze tako da će točni tehnički podaci biti poznati nakon što bude završena prva faza projekta, to jest rudarsko-remontni radovi. Prema zasad dostupnim podacima, postrojenje vršnoga skladišta plina u Grubišnom Polju imalo bi volumen 25-40 mil. m3 plina i dnevni kapacitet od 70.000 – 100.000 m3/h.

Trenutačno su ukupna ulaganja u projekt izgradnje vršnoga skladišta plina procijenjena na 250 milijuna kuna, a za realizaciju projekta potrebne su oko 4 godine.

Ova dugo očekivana i iznimno važna investicija uvelike će pridonijeti sigurnosti opskrbe prirodnim plinom potrošača cijele Republike Hrvatske, ali i oporavku i boljitku gospodarstva i stanovništa grada Grubišno Polje i cijele Bjelovarsko-bilogorske županije.

Svim našim članovima, pokroviteljima i podupirateljima,

suradnicima i poslovnim partnerima, kao i svim čitateljima našeg časopisa

želimo čestit Božić i mnogo uspjeha u

nadolazećoj 2015. godini!

Heinzelova 9/II, 10000 Zagreb, tel: 01/6189-595, faks: 01/4636-735; 6189-598, e-pošta: [email protected], url: www.hsup.hr

15

DISTRIBUCIJA PLINAA

KTUA

LNO

STI


Benkovac, 20. studenog 2014. - EVN nastavlja ulagati u plinofikaciju hrvatske obale. Benkovac je drugi veći grad u Dalmaciji s pristupom plinu. Dolazak ovog pouzdanog i pristupačnog izvora energije u Benkovac obilježen je priključenjem APN-ovog stambenog bloka na EVN-ovu distribucijsku i opskrbnu plinsku mrežu. Predstavnici Zadarske županije sudjelovali su na svečanom događaju.

Stanovnici Zadarske županije uživaju prednosti plina još od 2012. Dok su se do sada potrošači plina nalazili samo u Gradu Zadru, počevši od danas, grijanje, hlađenje i kuhanje na plinu je također dostupno i u Benkovcu.

"Iako ovo može izgledati kao mali korak u kontekstu plinskog biznisa u Hrvatskoj, svakako je važan korak naprijed, pogotovo s obzirom na tešku situaciju. Bez obzira na recesiju i smanjenje potrošnje plina u

Hrvatskoj, EVN se jako trudi napraviti razliku. Danas smo se ovdje okupili kako bismo obilježili otvorenje još jednog dijela plinovoda i obilježili priključivanje prvih korisnika u Benkovcu - stanovnika novoizgrađene zgrade APN-a", izjavio je direktor EVN-a Werner Casagrande.

Zamjenom izvora energije poput teškog loživog ulja i ukapljenog naftnog plina, kućanstva i poduzeća u Benkovcu ostvarit će značajne energetske i financijske uštede.

EVN je također poduzeo važan korak u izgradnji plinske mreže Splitsko-dalmatinske županijske jer je početkom studenoga započeo s radovima na izgradnji visokotlačnog plinovoda između Dugopolja i Splita.

EVN je do sada priključio više od 800 korisnika u Zadarskoj županiji. Osim kućanstava, škola, vrtića, sportskih objekata, na plinsku mrežu su priključeni

Benkovac priključen na EVN-ovu plinsku mrežu

EVN započeo radove na visokotlačnom plinovodu od Dugopolja do Splita

Split, 10. studenoga 2014. – Početkom radova na visokotlačnom plinovodu od Dugopolja do Splita EVN je poduzeo važan korak na izgradnji plinske mreže u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Ovaj važan korak u plinofikaciji županije i Grada Splita posjetom gradilištu u Dugopolju prošli tjedan podržali su Splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja i Ranko Vujčić iz Upravnog odjela za gospodarstvo, razvitak i europske integracije Splitsko-dalmatinske županije.

„EVN je potpisao koncesijski ugovor sa Splitsko-dalmatinskom županijom na period od 30 godina i dovodi dugo očekivani plin u naše krajeve. Zadovoljni smo odvijanjem radova i nadamo se da će plin što prije stići do velikog broja kućanstava i poslovnih subjekata jer njegova cijena sigurno će konkurirati drugim izvorima energije koji se koriste na ovim područjima“, izjavio je Splitsko-

dalmatinski župan Zlatko Ževrnja.Izgradnja visokotlačnog plinovoda

odvijat će se na trasi Dugopolje-Klis-Solin-Kaštela-Split. Prvi dio plinovoda do Solina trebao bi biti završen već na proljeće 2015.

Radovi na izgradnji plinske mreže omogućit će spajanje prvih korisnika u Dugopolju krajem ove godine. Time Dugopolje postaje prva poslovna zona na području Dalmacije u kojoj će poslovni korisnici ostvarivati značajnije energetske i financijske uštede zahvaljujući plinu.

EVN Croatia do sada je priključila više od 800 korisnika na svoju plinsku mrežu u Zadarskoj županiji. Osim kućanstva, na mrežu su priključene i škole, vrtići, sportski objekti, a sve više se priključuju i turistički i poslovni objekti. U razvoj i izgradnju distribucijskog plinskog sustava u Dalmaciji do sada uloženo je oko 100 milijuna kuna. Do kraja ove godine EVN očekuje završetak radova

i brojni turistički i poslovni objekti. EVN-ov cilj je omogućiti opskrbu plinom što većem broju korisnika u nadolazećim godinama. Dosad je uloženo oko 100 milijuna kuna u razvoj i izgradnju plinskog distribucijskog sustava u Dalmaciji.

na plinskoj mreži u Benkovcu, Biogradu na Moru i Šibeniku, a tijekom narednih godina cilj je omogućiti opskrbu plinom što većem broju potrošača.

PRIMJENA PLINAA

KTU

ALN

OST

I


NOVI

NAČ

INI P

RIM

JENE

PLIN

SKIH

DIZA

LICA

TOPL

INE

pr

iro

dn

i pli

nu

np

PRIMJENA PLINAA

KTUA

LNO

STI


AISIN (TOYOTA grupa) kogenerator pokretan plinskim motorom, predstavlja alternativu standardnom sustavu. Koristi direktno čistu i ekonomičnu (primarnu) energiju – plin, za proizvodnju električne energije i topline (topla voda za grijanje). Korištenje prirodnog plina ili LPG-a omogućava značajno smanjenje tekućih troškova. Također ostvaruje uštedu energije, smanjujući globalno zagađenje.

Kogenerator je pokretan motorom visoke pouzdanosti projektiran isključivo za ovu namjenu. Motor je hlađen vodom, vertikalan, 4 taktni. Redovno održavanje mora se vršiti svakih 6.500 - 10.000 radnih sati. Izmjena ulja i servis motora mora se provoditi svakih 30.000 radnih sati.

Smanjena potrošnja goriva i poboljšane performance posignute su korištenjem posebno dizajniranih motora, koji nisu izvedeni iz automobilskih primjena. AISIN (TOYOTA grupa) kogenerator proizvodi električnu energiju upotrebom generatora i elektronički kontroliranog invertera sa automatskom regulacijom frekvencije i napona proizvedene struje.

Snaga električne energije automatski varira vodeći se prema potrebama korisnika.

AISIN (TOYOTA grupa) MCHP kogenerator ima dva glavna sustava: jedan za proizvodnju el.energije te jedan za

povrat toplinske energije (inače raspršenu u okolinu preko hladnjaka). Uređaj se povezuje paralelno sa distribucijskom mrežom preko isporučenog elektro ormara za paralelni rad.

AISIN (TOYOTA grupa) MCHP kogeneratori za proizvodnju električne energije ne zahtijevaju održavanje, zajamčena je visoka efikasnost i duži vijek trajanja generatora sa permanentnim magnetima. Ugrađeni sustav elektroničkog upravljanja stalno nadzire proizvedeni napon i frekvenciju. Na taj način, proizvedena el.energija ima ista svojstva od one oskrbljene iz mreže, a kogenerator se može uskladiti prema distribucijskoj mreži. Integrirano zaštitno sučelje štiti korisnika od mogućnosti višeg i nižeg napona i frekvencije.

AISIN (TOYOTA grupa) MHCP kogenerator proizvodi toplinu koristeći hlađenje ispušnog plina i motora, gdje rashladno sredstvo (mješavina 45% glikol-etilena) preko izmjenjivača predaje toplinu vodi preko pločastog izmjenjivača. Rashladni sustav motora je upravljan putem serije termostatskih ventila.

AISIN (TOYOTA grupa) kogenerator može se jednostavno i brzo montirati. Uređajima su značajno smanjene dimenzije, može se povezati sa već postojećim uređajima. Radeći paralelno sa distribucijskom mrežom, jamči maksimalnu fleksibilnost i smanjene tekuće troškove.

MIKROKOGENERACIJE RAZLIČITIH SNAGA DOSTUPNE SU I U HRVATSKOJ(K·H·G Systems d.o.o. - Split)

VRSTE KOGENERATORA - mCHP 6kWe 15kWe 20kWe

Električna snaga (moduliranje) (kW) 0,3 - 6 6 - 15 10 - 20

Električna učinkovitost (%) 28,8 30 32

Faze i frekvencije jedna faza / 50Hz 3 - faze / 50Hz 3 - faze / 50HzToplinski izlaz (kW) 11,7 17 - 30 17 - 30Toplinska učinkovitost (%) 56,2 62 64Ukupna učinkovitost (%) 85 92 96Dimenzije (DxŠxV) 110 x 66 x 150 125 x 75 x 111 125 x 75 x 111Težina (Kg) 465 700 750Servisni intervali (sati) 10.000 8.500 6.000Maksimalni povrat T (°C) 65 75 75Vrsta plina prirodni plin, propan, butanPotrošnja plina (kWh) 20,8 49,8 62,5Nivo buke dB (A) 52 49 49Motor Tip hlađen vodom, 4-taktni, 3-cilindra Volumen (cm3) 952 2237 2237 Nazivna brzina 1600-1800 1500 1500

Tip generatora tip permanet magnet /sinhroni 16 polni asinhroni, 4 polni asinhroni, 4 polni

Cijena (bez PDV-a)* kN 19.000 34.000 40.500 *uključena priključna kutija

OSTALE STRUČNE INFORMACIJE I OBJAVEA

KTU

ALN

OST

I


Zagreb, 30. listopada 2014. – Nedavno, točnije 15. listopada 2014. godine, održan je stručni skup o temi: Sigurnost opskrbe prirodnim plinom u ogrjevnoj sezoni 2014. / 2015. Ta se tema posljednjih godina redovito javlja kao glavna točka na Danu plina, čije se obilježavanje podudara s početkom nove ogrjevne sezone.

Za razliku od prethodnih, ove sam godine uočio neke promjene. Ponajprije, otkad pratim rad HSUP-a (a bio sam nazočan na svima do sada održanima) ovo je prvi put da skupu nisu prisustvovali uzvanici i nositelji važnih funkcija iz državnih institucija, kao ni čelni ljudi energetskih subjekata plinskoga gospodarstva. Znamo li koliko su energija, a time i energetika važne za nezavisnost i opstojnost država i naroda, da su pokretači gospodarstva i prijeko potrebne za svaki rad i napredak – to ponajviše govori o odnosu vlasti, nadležnih tijela te prvih i odgovornih ljudi državnih tvrtki prema energetskom sektoru i energetici.

Razlog više kritici leži i u tome što je ove godine na pozornicu izašlo 10-ak mladih stručnjaka s iznimno kvalitetnim prezentacijama i visokostručnim izlaganjima, što daje nadu i upućuje na promjene gledišta i fokus problematike te na napredak u razvoju tržišta i tržišnih odnosa. Svima bi njima već i sama nazočnost, a kamoli pozdravna riječ mjerodavnih čelnika bila poticaj za daljnji nastavak rada.

Budući da je skupu nazočilo stotinjak renomiranih stručnjaka, mogao se čuti niz scenarija i rješenja eventualnih „kriznih stanja“ i problema u opskrbi plinom u slučaju jakih i dugih zima i/ili poremećaja u dobavi plina iz ruskih izvora zbog rusko-ukrajinske krize.

Zaključak koji bih pokušao svesti na nekoliko rečenica glasio bi:1. Naša je sigurnost opskrbe veća jer je pad domaće

proizvodnje plina manji od pada potrošnje!2. Kućanstva ni na -10 °C neće ostati bez plina (a ni

dosad nikad nisu)!

3. Sigurnost opskrbe ima svoju cijenu i u sigurnost valja ulagati, a moraju je platiti krajnji kupci (logičan zaključak).

4. Opskrba ostalih potrošača ovisi o njihovim opskrbljivačima, raspoloživosti količina plina i kapaciteta u Mađarskoj, Sloveniji i Austriji!

5. Krizno stanje možemo proglasiti tek nakon što ga proglasi EU, a dotad moramo iscrpiti sve mogućnosti!

6. Cijena plina u tom će trenutku znatno porasti, stoga je presudno pitanje financijske sposobnosti opskrbljivača da kupe potreban im plin!

7. Sve zemlje EU-a imaju dostatne skladišne kapacitete i napunile su skladišta na svojem teritoriju!

8. Naše je skladište na sreću puno, ali mu je kapacitet nedostatan. Zato ono može zadovoljiti potrebe samo na temperaturama do +5 °C ako dođe do poremećaja dobave iz uvoza!

9. Plinski transportni sustav pripravan je za ogrjevnu sezonu, a kapaciteti na ulazima u plinski sustav dostatni su (jedino ovdje više nema ograničenja, a zapravo ih nikada nije ni bilo)!

Na prvi pogled, trebali bismo biti sretni, zadovoljni i bezbrižni, a što su pljeskom na završetku stručnog dijela izlaganja potvrdili i svi, tada prisutni sudionici skupa (velik broj njih u međuvremenu je napustio dvoranu!?). Međutim, ne mogu se oteti dojmu da smo sve ove godine, u grču i strahu od ponavljanja plinske krize iz 2009., sigurnost opskrbe sveli na tehnička i komercijalna pitanja, a vrhunac našega zadovoljstva jest to da ne ostanemo bez plina u trenucima velikih hladnoća! Time je bauk „plinske krize“ ograničio naše poglede i sve aktivnosti sveo na puko „preživljavanje“. Nitko od prisutnih nije spomenuo da je uvijek, pa tako i sada, „kriza“ ujedno i prigoda! Nitko nije istaknuo da Hrvatska, uza znatnu domaću proizvodnju plina za podmirenje svojih potreba, ima i izuzetno povoljan geografski i geopolitički položaj, da je pomorska zemlja s izlazom na toplo more, da ima dobro razvijen

Može li kriza biti i prigoda?Osvrt na nedavno održani skup HSUP-a

napisao: Branko Radošević, Crodux Energetika d. o. o.


KTUA

LNO

STI


plinski transportni sustav koji nije dovoljno iskorišten, da raspolaže neiskorištenim geološkim strukturama za izgradnju podzemnih skladišta, a svim time posjeduje veliki potencijal, a posebno za razvoj skladišnih kapaciteta koji bi, uz hrvatske, mogli zadovoljiti i potrebe zemalja iz regije!

Zašto ne bismo i mi sada, s figom u džepu kao cijela Europa, plašili narod i susjede „plinskom krizom“, a pritom trljali ruke bude li do nje doista i došlo jer bismo plin – koji smo na tržištu kupovali i njime punili skladišta kada je cijena bila niska – prodavali u trenucima visokih cijena? Zašto se mi uvijek branimo i zatvaramo unutar svojega „tržišta“, a ne „napadamo“ tržišta u okružju? Zašto mi, unatoč znanju koje imamo i dovoljnom broju nezaposlenih stručnjaka, svoje potencijale ne iskorištavamo, nego ih prepuštamo drugima?

Radi boljeg razumijevanja problematike podsjetio bih čitatelje ovoga stručnog časopisa, kao i nositelje odgovornih funkcija na činjenice vezane uza skladišta i skladišnu problematiku, a kako nitko ne bi mogao reći da nije znao i nije bio informiran.

Prvo i jedino hrvatsko podzemno skladište plina, prvotnoga radnog volumena od 350 mil. m3 (danas 553 mil. m3), izgradila je INA – Naftaplin krajem 1987. godine u Okolima, uglavnom s pomoću vlastitog znanja, tehnologije i opreme koju su napravile hrvatske tvrtke. Ovo skladište značilo je revoluciju u plinskom poslovanju i uvelike podiglo razinu sigurnosti opskrbe plinom potrošača u Republici Hrvatskoj i Sloveniji.

Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske iz 2002. godine i Planom i programom provedbe Strategije iz 2003. godine bila je planirana gradnja dodatnih 500 mil. m3 skladišnih kapaciteta u Republici Hrvatskoj. lokacija predviđena za novo skladište bila je na postojećem skladištu plina Okoli, kao druga faza u dubljim slojevima. Za nositelja tog projekta određena je INA d. d. U međuvremenu se dogodila privatizacija INE koja je uključivala i podzemno skladište u Okolima Pritom je zanimljiva i činjenica da izgradnja novog podzemnog skladišta nikada nije stavljena u Ininu ugovornu obvezu, za razliku od obveze modernizacije rafinerija! Unatoč ponovljenim zahtjevima MINGO-a i Vlade, INA nije ostvarila planirana ulaganja pa je stoga Vlada Republike Hrvatske, nakon plinske krize 2008. / 2009., donijela stratešku odluku o preuzimanju (kupnji) PSP-a Okoli s ciljem razvoja skladišnih kapaciteta i skladišnog poslovanja. Ovom je Odlukom Vlada ispravila jednu od pogrešaka pri privatizaciji INE! Za provedbu te akvizicije zadužen je

Plinacro d. o. o. koji je Ugovorom od 29. siječnja 2009. godine za 70 mil. eura od INE d. d. otkupio trgovačko društvo Podzemno skladište plina d. o. o., u koje su kao temeljni kapital ušli sva infrastruktura, oprema, objekti, ljudi i prava postojeće organizacijske jedinice PSP OKOlI, što uključuje i plinski jastuk.

INA je trebala predati svu dokumentaciju i ustupiti koncesijske ugovore na lokacijama potencijalnih skladišta (Okoli II, Grubišno Polje i Beničanci). Sve te aktivnosti i njihove očekivane posljedice stvorile su realne pretpostavke da Republika Hrvatska samostalno kreira i provodi svoju energetsku politiku, odnosno da će izgraditi nove skladišne kapacitete. Trebalo se odmah početi s istražnim radovima za izgradnju podzemnoga skladišta plina Okoli II, ali se – zbog velikog rizika (!?) – od tog projekta ubrzo (privremeno) odustalo te je ponuđeno rješenje izgradnje vršnog skladišta plina Grubišno Polje. Također, zbog krize i pada potrošnje ocijenjeno je da bi u tom trenutku Hrvatskoj bilo potrebnije manje tz. vršno skladište. Koncept i plan realizacije tog projekta bio je planiran u tri etape s rokom završetka od tri godine!

Podzemno skladište plina u Grubišnom Polju zamišljeno je kao regulacijsko ili vršno skladište (skladište velikog izlaznog kapaciteta) od oko 70.000 Sm3/h i radnog volumena do 40 mil. m3. Njegovom bi se izgradnjom osigurala fleksibilnija, sigurnija i ekonomičnija opskrba potrebnim količinama plina svih potrošača tijekom cijele godine. Zbog iznimno propusne geološke strukture ovo bi skladište trebalo imati specifične, velike kapacitete punjenja i pražnjenja te bi trebalo poslužiti za dnevna uravnoteženja sustava, čime bi se racionalizirao rad PSP-a Okoli i transportnog sustava. Također, ovo skladište omogućilo bi češću promjenu režima rada punjenja i pražnjenja tijekom cijele godine, a posebno u zimskim razdobljima kad postoje viškovi i manjkovi plina u kraćim intervalima. Visina ulaganja procijenjena je na iznos od 150 mil. kn, kao gornji iznos koji može osigurati isplativost projekta.

No, umjesto da se PSP-u dodijeli koncesija za skladištenje plina na polju Grubišno Polje, gdje je istekla Inina koncesija za privođenje proizvodnji, dolazi do neobjašnjivog preokreta. Početkom 2012. godine, odlukom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva trgovačkom društvu Podzemno skladište plina d. o. o. nalaže se izvođenje dodatnih istražnih radova na eksploatacijskom polju ugljikovodika Grubišno Polje – „u cilju utvrđivanja mogućnosti skladištenja ugljikovodika u geološkim


KTU

ALN

OST

I


strukturama“ – uz obvezu njihova izvođenja točno određenom dinamikom te uz obvezu periodičnog (svakih 6 mjeseci) izvještavanja o njihovoj realizaciji.

Ta je odluka promijenila zamišljeni koncept realizacije ovog projekta, zapravo zakočila njegovu realizaciju i ponovo zaustavila ulaganja u nove skladišne kapacitete! U međuvremenu se odnosi na relaciji INA – PSP (Vlada RH i MINGO) dodatno kompliciraju, čime se PSP nepotrebno dovodi u lošu poziciju.

Dolaskom nove uprave na čelo PSP-a d. o. o. najavljuju se velike investicije i širi „optimizam“ ali u stvarnosti aktivnosti na novom projektu gotovo da su usporene. PSP danas već šest godina posluje kao zasebno trgovačko društvo, kao regulirana djelatnost pod nadzorom HERA!

Na stručnom skupu HSUP-a tražili su se odgovori na važna pitanja iz sigurnosti opskrbe plinom i budućnosti hrvatskoga plinskog sektora. Međutim, odgovor nismo mogli dobiti od predstavnika državnih institucija jer je skupu nazočila samo jedna osoba iz Ministarstva gospodarstva, i to ne kao njegov službeni predstavnik nego u svoje ime! Je li sigurnost opskrbe doista samo stvar struke i/ili tržišta, a energetika

prepuštena tržišnim igračima (trgovcima), njihovim kalkulacijama i špekulacijama ili energetsku politiku trebaju promišljati i voditi najviša državna tijela? Ne bi li upravo njihov cilj (a i zadatak) trebalo biti na postizanje sigurnosti opskrbe, energetske neovisnosti, dostatnosti i održivosti, što bi rezultiralo opstojnošću, samostalnošću i suverenošću hrvatske države te pokretanjem gospodarstva, a time i općega društvenog napretka i boljitka?

Razloge za stanje sigurnosti opskrbe, ali i za stanje i budućnost plinskog posla i energetike očito treba tražiti ondje kamo oni prirodno pripadaju. Struka je davno rekla svoje.

Dakle, ne samo što nismo izgradili pa čak ni počeli gradnju novih skladišnih kapaciteta (a da o strateškim i komercijalnim skladištima za koja postoje potencijal, interes te obveza i ne govorim) nego smo tek započeli izgradnju maloga, vršnog skladišta plina! Stoga danas, umjesto da trljamo ruke i iščekujemo prigodu za dobru zaradu, mi se grčimo u strahu od obustava isporuke plina. Vrijeme prolazi, šanse se propuštaju, igrači iscrpljuju, a tko ne iskoristi svoje šanse gubi utakmicu!


KTUA

LNO

STI


Sigurna i pouzdana opskrba prirodnim plinom jedna je od najvažnijih zadaća u idućem razdoblju za Republiku Hrvatsku. U skladu s prihvaćenim europskim energetskim zakonodavstvom Republika Hrvatska zajedno sa svim članicama Europske unije dužna je provoditi zajedničku energetsku politiku, surađivati s drugim članicama u vezi sa sigurnosti opskrbe, a također omogućiti provedbu principa solidarnosti u slučaju kriznih situacija kako bi se osigurala zaštita kupaca.

Europska unija, a i Republika Hrvatska, ponovo su suočene s problemom transporta plina iz Rusije preko Ukrajine zbog aktualnih ratnih događanja, odnosno mogućeg prekida transporta i opskrbe plinom iz Rusije. Budući da Europska unija troši znatne količine prirodnog plina podrijetlom iz Rusije, oko 38%, prekid opskrbe preko Ukrajine uvelike bi utjecao na europsko tržište plina, a time i na tržište plina u Republici Hrvatskoj.

U skladu s europskim zakonodavstvom propisana je obveza osiguranja sigurnosti opskrbe prirodnim plinom Ministarstvu gospodarstva, mjerodavnom za područje energetike, te svim sudionicima koji djeluju na tržištu plina u Republici Hrvatskoj. Zakonom o tržištu plina (Narodne novine broj 28/2013 i 14/2014) propisano je da su sudionici na tržištu plina dužni planirati i poduzimati mjere za sigurnu opskrbu plinom i odgovorni su za sigurnost opskrbe plinom u okviru svoje djelatnosti. Sudionici su energetski subjekti koji obavljaju energetsku djelatnost proizvodnje, transporta, skladištenja i distribucije energije ili upravljanja energetskim objektima.

Osobite obveze u osiguranju sigurnosti opskrbe imaju i posebni sudionici na tržištu plina kao što su operator transportnog sustava (tvrtka Plinacro d. o. o.), operator sustava skladišta plina (tvrtka Podzemno skladište plina d. o. o.) i operatori distribucijskih sustava (36 tvrtki). Operator transportnog sustava dužan je donijeti Desetogodišnji plan razvoja transportnog sustava kojim se posebno planiraju učinkovite mjere koje jamče dostatnost transportnog sustava i sigurnost opskrbe; operator sustava skladišta plina dužan je donijeti Plan razvoja sustava skladišta plina kojim se predviđa potrebna izgradnja ili proširenje infrastrukture sustava skladišta plina, a operator distribucijskog sustava

dužan je donijeti plan razvoja plinskoga distribucijskog sustava. Također proizvođač plina i proizvođač prirodnog plina imaju obvezu planirati i poduzimati mjere za sigurnu i kontinuiranu proizvodnju plina te donijeti petogodišnji plan razvoja mreže proizvodnih plinovoda.

U osiguranju sigurnosti opskrbe posebnu ulogu ima Hrvatska energetska regulatorna agencija koja, osim suradnje s ministarstvom mjerodavnim za energetiku u pripremi planova energetskog razvoja i praćenju njihova provođenja, osobito praćenju stanja sigurnosti opskrbe i pripremi propisa koji se odnose na tržišta energije, ima obvezu suradnje s drugim nacionalnim regulatornim agencijama radi poboljšanja sigurnosti opskrbe bez diskriminacije među opskrbljivačima iz različitih država članica Europske unije i Energetske zajednice.

Potrebno je naglasiti da je pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji prestala vrijediti Uredba o sigurnosti opskrbe prirodnim plinom (Narodne novine broj 112/2008, 92/2009 i 153/2009), a na hrvatskome pravnom prostoru direktno se primjenjuju provedbeni akti Europske unije pa tako i Uredba (EU) br. 994/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2004/67/EZ (dalje Uredba).

Uredbom su propisane potrebne mjere za osiguravanje pravilnog i neprekinutog funkcioniranja unutarnjeg tržišta prirodnog plina, odnosno mjere koje se mogu poduzeti kako bi se kupcima plina zajamčila neprekinuta opskrba plinom te omogućavanje provedbe izvanrednih mjera kad tržište više ne može osigurati potrebne količine plina, posebno u teškim klimatskim uvjetima i poremećajima u opskrbi.

U skladu s navedenim Uredbom se propisuje odgovornost za sigurnost opskrbe plinom na način da je ona zajednička odgovornost poduzeća za prirodni plin, država članica, poglavito njihovih ovlaštenih tijela i Komisije, a u okviru djelokruga i ovlasti svakog od njih. Zajednička odgovornost navedenih sudionika zahtijeva visok stupanj međusobne suradnje.

Nadalje, Uredbom se propisuje da svaka država članica mora donijeti Procjenu rizika opskrbe plinom (Risk

Prilog sigurnosti opskrbe prirodnim plinom Republike Hrvatske u idućem razdoblju

napisao: Domagoj Jeić, dipl. ing.


KTU

ALN

OST

I


Assessment), Plan prevencije (Preventive Action Plan) i Interventni plan (Emergency Plan). Plan prevencije i Interventni plan država članica mora uskladiti na odgovarajućoj regionalnoj razini te se oni šalju Komisiji koja ocjenjuje jesu li prikladni za ublažavanje rizika utvrđenih u procjeni rizika. Ako Komisija ocijeni da planovi nisu prikladni za ublažavanje rizika, može ovlaštenom tijelu ili tijelima preporučiti da se oni izmijene. Budući da se u Procjeni rizika rabe povjerljivi podaci, ona se ne objavljuje javno, dok se planovi prevencije i interventni planovi država članica kao provedbeni akti javno objavljuju.

Procjenom rizika utvrđuju se granice unutar kojih se provodi analiza sigurnosti opskrbe plinom (opseg), razmatraju se utjecaji povezanih sustava na sigurnost opskrbe (identificiranje rizika) te moguće opasnosti (procjena vjerojatnosti i utjecaja) i ranjivosti plinskih sustava (procjena posljedica). Temeljem navedenoga izrađuje se sveobuhvatna analiza kojom se utvrđuje mogućnost opskrbe plinom u slučaju poremećaja na tržištu.

Nadalje, Procjena rizika izrađuje se na temelju stvarnih podataka uporabom infrastrukturnog standarda i standarda opskrbe, uzimajući u obzir relevantne državne i regionalne okolnosti te različite scenarije iznimno visoke potražnje za plinom i poremećaja u opskrbi. Procjena rizika opskrbe plinom Republike Hrvatske izrađena je u skladu s međunarodnim standardima Međunarodne organizacije za standarde (ISO) i Međunarodnog vijeća za upravljanje rizicima (IRGC) te prema uputama Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije (Joint Research Centre – JRC) iz publikacije „Najbolje prakse i metodološke smjernice za izradu procjene rizika za plin“. Publikacijom su dani smjernice i savjeti za izradu procjene rizika s prijedlogom strukture za postupanje sukladno najboljim praksama i standardnim procedurama, s pomoću kojih se na razini Europske unije osigurava jednak pristup i usporedivost podataka dobivenih u Procjeni rizika.

Infrastrukturni standard određuje se prema propisanom kriteriju izračuna formule N – 1. Kriterij N – 1 realan je scenarij ispada najvećega pojedinačnog plinskog infrastrukturnog objekta (kao što je ispad glavne transportne infrastrukture, skladišta i terminala), a koji pokazuje bi li takav poremećaj države članice mogle kompenzirati, odnosno može li kapacitet preostale infrastrukture zadovoljiti ukupnu potražnju za plinom izračunanog područja tijekom dana iznimno visoke potražnje za plinom, kakva se prema statističkoj vjerojatnosti javlja jedanput u 20 godina.

Posebno je određena obveza operatorima transportnih sustava da što prije omoguće uspostavu trajnoga dvosmjernog kapaciteta na svim međudržavnim spojnim plinovodima između država članica.

Kako se za izračun formule N – 1 rabe najveći tehnički kapaciteti proizvodnje, skladištenja, graničnih ulaznih mjesta u transportni sustav, tako je iznimno važno raspolagati točnim podacima, koje su zbog toga sudionici na tržištu plina dužni dostavljati ovlaštenomu Ministarstvu gospodarstva.

Standard opskrbe mogućnost je poduzećâ za prirodni plin da poduzmu mjere u svrhu osiguravanja opskrbe zaštićenih kupaca u slučajevima ekstremnih temperatura tijekom sedmodnevnoga vršnog razdoblja kakvo se prema statističkoj vjerojatnosti javlja jedanput u 20 godina, u razdoblju iznimno visoke potražnje plina u trajanju od najmanje 30 dana kakvo se prema statističkoj vjerojatnosti javlja jedanput u 20 godina i u razdoblju od najmanje 30 dana kod poremećaja najvećega pojedinačnog plinskog infrastrukturnog objekta u prosječnim zimskim uvjetima.

Plan prevencije i Interventni plan bilo na državnoj i/ili regionalnoj razini kod utvrđivanja i provedbe moraju uzeti u obzir činjenicu da plinski sustav mora u svakom trenutku sigurno raditi i moraju upozoriti na tehnička ograničenja koja utječu na rad mreže te navesti ta ograničenja, zajedno s tehničkim i sigurnosnim razlozima koji mogu dovesti do smanjenja protoka kod izvanrednog stanja. Planovi prevencije i interventni planovi moraju se ažurirati svake dvije godine.

Zbog navedenoga državni i zajednički planovi prevencije sadržavaju rezultate procjena rizika, mjere, količine, kapacitete i vrijeme potrebno da se ispune infrastrukturni standardi i standardi opskrbe, odnosno mjere potrebne za uklanjanje i ublažavanje utvrđenih rizika te obveze koje su uvedene poduzećima za prirodni plin i drugim relevantnim tijelima.

Interventni plan uređuje mjere za osiguranje pouzdane i učinkovite opskrbe prirodnim plinom, kriterije i načine određivanja dovoljne količine prirodnog plina za osiguranje pouzdane opskrbe prirodnim plinom zaštićenih kupaca, redoslijed smanjenja ili obustave opskrbe prirodnim plinom pojedinim kategorijama kupaca u slučaju kriznog stanja te utvrđuje obveze izvješćivanja koje se uvode poduzećima za prirodni plin i sadržaj izvješća opskrbljivača plinom o sigurnosti opskrbe prirodnim plinom.

Nadalje, Interventni plan propisuje krizne razine, definira ulogu i odgovornosti poduzeća za prirodni plin i industrijskih kupaca plina, definira ulogu i odgovornosti ovlaštenih tijela, utvrđuje mjere i radnje koje se poduzimaju u svrhu ublažavanja ili radi uklanjanja mogućeg utjecaja poremećaja u opskrbi, utvrđuje doprinos tržišnih mjera i netržišnih mjera, propisuje mehanizme suradnje s drugim državama članicama te utvrđuje popis unaprijed definiranih postupaka za osiguravanje raspoloživosti plina u slučaju izvanrednog stanja.

Potrebno je napomenuti da su operatori distribucijskih


KTUA

LNO

STI


sustava sukladno članku 44. Zakona o tržištu plina dužni osigurati korisnicima priključenima na distribucijski sustav kvalitetu plina, pružati kvalitetnu uslugu i održavati pouzdanost isporuke plina te održavati njihove parametre u skladu s Općim uvjetima opskrbe plinom (Narodne novine broj 158/2013). Također, u izvješću za prethodnu godinu koje su operatori dužni dostaviti Agenciji, mora biti sadržano izvješće o pouzdanosti, sigurnosti i učinkovitosti distribucijskog sustava, kvaliteti plina, kvaliteti usluge i pouzdanosti isporuke plina. Sama pouzdanost isporuke obuhvaća tehničke zahtjeve kvalitete opskrbe plinom čijim poštivanjem svaki operator plinskog sustava, a tako i operator distribucijskog sustava, osigurava korisniku sustava ili krajnjem kupcu pouzdanu i stalnu isporuku plina iz plinskog sustava, odnosno plinskoga distribucijskog sustava.

Nadalje, dužnost je operatora distribucijskog sustava i davati informacije jedinicama područne (regionalne) samouprave za praćenje odnosa između ponude i potražnje plina na svom području, izraditi procjenu buduće potrošnje i raspoložive ponude, planirati izgradnju dodatnih kapaciteta i razvoj distribucijskog sustava na svom području te predlagati i poduzimati mjere u okviru svoje ovlasti.

Isto tako, operator distribucijskog sustava koji ne daje informacije propisane Zakonom o tržištu plina ili ne postupa sukladno obvezama propisanim u Općim uvjetima opskrbe plinom kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom.

Također, opskrbljivač plinom dužan je objavljivati i održavati ugovorene parametre kvalitete opskrbe plinom kupaca, sustavno održavati kvalitetu usluga te pratiti pokazatelje ispunjavanja kvalitete opskrbe, a ako ne postupa sukladno propisanim obvezama u Općim uvjetima opskrbe plinom, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom.

Interventnim planom propisane su tri glavne krizne razine, odnosno razina ranog upozoravanja, razina uzbunjivanja i razina izvanrednog stanja. Rano upozoravanje i uzbunjivanje krizne su razine u kojima se tržište plina još može nositi s tim poremećajem, odnosno tom potražnjom, dok je izvanredno stanje stanje iznimno visoke potražnje za plinom sa znatnim poremećajem u opskrbi ili drugim znatnim pogoršanjem stanja opskrbe. Naime, iako su provedene sve tržišne mjere, opskrba plinom nije dostatna za zadovoljenje preostale potražnje za plinom, tako da su dodatno uvedene i netržišne mjere.

Ako ovlašteno tijelo (u Republici Hrvatskoj to je Ministarstvo gospodarstva čiji ministar proglašava krizno stanje) proglasi bilo koju kriznu razinu ili izvanredno stanje, o tome je dužno odmah obavijestiti Komisiju i pružiti joj sve potrebne informacije te postupiti sukladno s unaprijed definiranim postupkom utvrđenim u interventnom planu. Poduzete mjere ne smiju neprimjereno ograničavati protok

plina, ugroziti stanje opskrbe plinom u drugoj državi članici i onemogućiti prekogranični pristup infrastrukturi.

Također, Komisija može proglasiti izvanredno stanje na razini Unije ili na regionalnoj razini za konkretno pogođenu geografsku regiju.

Posebno, radi sagledavanja postojeće situacije opskrbe plinom Komisija je zatražila analizu odabranih konkretnih scenarija u pogledu opskrbe plinom i situacije u Europskoj uniji u idućoj ogrjevnoj sezoni. Kao rezultat analize države članice daju izvješće, nazvano stres-test, koje treba biti realno i konkretno, temeljeno na stvarnoj trenutačnoj situaciji. Stres-test je analiza sigurnosti opskrbe plinom u slučaju poremećaja na tržištu, konkretno za scenarije prekida isporuke preko Ukrajine i prekida isporuke plina iz Ruske Federacije u mjesecu veljači 2015. kad je sustav najranjiviji i tijekom šest mjeseci ogrjevne sezone. Također, kod navedenih poremećaja u opskrbi predviđena je uporaba tržišnih mjera, mogućih alternativnih dobavnih pravaca i izvora te moguće zamjene plina drugim gorivom. Budući da Komisija još obrađuje podatke stres-testova dobivene od država članica, pa i Republike Hrvatske, oni će biti dostupni nakon službene objave Komisije.

Sukladno navedenomu, izrađena je Procjena rizika opskrbe plinom Republike Hrvatske, prihvaćena je Odluka o donošenju Plana intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske (Narodne novine br. 78/14) te je izrađen i stres-test, a koji su sukladno obvezi propisanoj u Uredbi dostavljeni Europskoj komisiji.

Povećanje sigurnosti opskrbe plinom na području Republike Hrvatske može se omogućiti samo daljnjim razvojem plinskog sustava i infrastrukturnih objekata. U skladu sa Strategijom energetskog razvoja, tvrtka PlINACRO d. o. o. izradila je Desetogodišnji plan razvoja plinskoga transportnog sustava za razdoblje od 2014. do 2023., u kojem su navedeni novi infrastrukturni projekti, kao što su rekonstrukcija i izgradnja novih objekata na postojećem sustavu, novi dobavni projekti Jonsko-jadranski plinovod (IAP), Južni tok i Projekt lNG terminal na Krku s otpremnim plinovodom te nova interkonekcija sa Slovenijom.

Radi smanjenja mogućeg utjecaja poremećaja u opskrbi plinom Republika Hrvatska sa svim sudionicima na tržištu plina morat će ispunjavati obveze propisane od Europske unije, a u skladu s njima omogućiti diverzifikaciju izvora energije te putova i izvora opskrbe plinom, poticati izgradnju novih skladišnih kapaciteta, odnosno planirati potreban razvoj nove infrastrukture i novih interkonekcija. Daljnji razvoj energetske infrastrukture, novih dobavnih pravaca i novih izvora prirodnog plina nuždan je kako bi se osigurala dovoljna količina prirodnog plina za buduće potrebe sigurne opskrbe plinom na području Republike Hrvatske.


KTU

ALN

OST

I


Blue Corridor Natural Gas Vehicle Rally je manifestacija koja se održava od 2008. godine, gdje se na raznim dugim putovanjima automobilima na prirodni plin demonstrira važnost i prednost ovakvog goriva u transportnom sektoru. Osmi po redu Blue Koridor NGV Rally održao se od 7. do 31. listopada 2014. te je, između ostalog, kratko posjetio i punionicu u Gradskoj plinari Zagreb. Sponzori ovogodišnjeg Plavog Koridora su Gazprom i E.ON. Flota osobnih vozila zajedno s jednim kamionom krenula je iz Sankt Petersburga na put dugačak čak 6600 km. Ruta je obuhvatila Rusiju, Estoniju, latviju, litvu, Poljsku, Češku, Njemačku, Austriju, Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Mađarsku, Bjelorusiju. Prilikom posjete većini navedenih zemalja organizirani su okrugli stolovi na kojima su bili prisutni mnogobrojni predstavnici industrije, političari, ekolozi i auto entuzijasti. Pri tom su promovirane

ekološke i ekonomske prednosti korištenja prirodnog plina u prometu, a vozači karavane su prema vlastitim iskustvima informirali zainteresirane o tome kako prirodni plin može biti pristupačna, ekološki i sigurna

alternativa za benzin.Cilj ovakvog događanja je

potaknuti izgradnju punionica na prirodni plin kako bi se

uspostavila kontinuirana opskrbna mreža za vozila ovakvog tipa. Osim toga, vjeruje se kako bi se izgradnjom infrastrukture potaklo

vozače da u većoj mjeri koriste prirodni plin u

transportnom sektoru.Otkako je održan prvi Blue

Corridor Rally 2008. godine broj vozila na prirodni plin se udvostručio. Danas

ih u svijetu prometuje oko 18 milijuna vozila od čega 1,5 milijun u Europi. Što se tiče punionica njih je u svijetu operativno preko 20000. Stručnjaci predviđaju da će do 2020. prometovati oko 50 milijuna vozila.

BLUE CORRIDOR RALLy PROŠAO KROZ ZAGREB

Promocija korištenja prirodnog plina u vozilima


KTUA

LNO

STI


HEP-Plin d.o.o., član HEP grupe, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku i Tehnički fakultet Pollack Mihály, Sveučilišta u Pečuhu organizirali su 12. po redu skup o prirodnom plinu, toplini i vodi, odnosno 5. međunarodni skup o prirodnom plinu toplini i vodi. Ova renomirana konferencija održana je od 24. do 26. rujna u Osijeku, gradu za koji mnogi kažu da je ˝po mjeri čovjeka̋ . Tradicionalni skup organiziran je uz bezrezervnu višegodišnju podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske kao i uglednih suorganizatora, Hrvatske energetske regulatorne agencije i HEP-Trgovine d.o.o. Strukovnu podršku konferenciji su i ove, kao i prethodne godine dale Hrvatska komora inženjera strojarstva, Hrvatska komora inženjera elektrotehnike, Hrvatska komora inženjera građevinarstva i Hrvatska komora arhitekata.

Sponzori koji su uvidjeli meritum prisustvovanja na jednom ovakvom prestižnom i uglednom međunarodnom susretu stručnjaka za plin, i koji iz godine u godinu pružaju istome velikodušnu potporu su Hypo Alpe Adria banka d.d., INA d.d., Prvo plinarsko društvo d.o.o., Cason i Xagent d.o.o. kojima su se ove godine pridružili Ekoenerg d.o.o., IP Systems i međunarodni projekt MarineClean.

Kao i svih dosadašnjih godina, voditelji konferencije bili su dobro znani ˝uhodani dvojac˝ prof.dr.sc Pero Raos (Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu) i doc.dr.sc. Zlatko Tonković (HEP-Plin d.o.o. Osijek).

Po već ustaljenom rasporedu konferencija je započela poslijepodne 24. rujna okruglim stolom Hibridna vozila, svojevrsnim uvodom u centralna događanja idućeg dana. Moderatori okruglog stola bili su prof. dr. sc. Marinko Stojkov i izv. prof. dr. sc. Denis Pelin.

Konferencija je svečano otvorena u četvrtak 25. rujna, u dvorani Aula Magna Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, a otvorio ju je prorektor Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, prof.dr.sc. Damir Markulak. Uvodnu riječ održao je jedan od voditelja konferencije, prof.dr.sc. Pero Raos, a pozdravnim su se govorom sudionicima skupa obratili župan Osječko-baranjske županije prof.dr.sc. Vladimir Šišljagić, dogradonačelnik Osijeka Vladimir Hum, predsjednik

Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d. mr.sc. Perica Jukić, direktor HEP-Plina d.o.o. Damir Pećušak, dekan Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu prof.dr.sc. Ivan Samardžić i dekan Tehničkog fakulteta Pollack Mihály prof.dr.sc. Bálint Bachmann.

Centralni događaj prvog dana bilo je plenarni okrugli stol pod nazivom Tržište plina u Hrvatskoj godinu dana nakon novog paketa energetskih zakona. Moderatori su bili prof.dr.sc. Igor Sutlović s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije iz Zagreba i direktor društva HEP–Opskrba plinom d.o.o. Marko Blažević. Želja organizatora bila je napraviti iskorak u odnosu na uobičajenu shemu skupa i potaknuti diskusiju o problemima vezanim uz rad energetskih subjekata iz plinskog poslovanja. U radu okruglog stola sudjelovali su predstavnici jednih od naj značajnih energetskih subjekata na tržištu plina i akademske zajednice: HEP-Opskrba plinom d.o.o., HEP-Plin d.o.o., Plinacro d.o.o., Podzemno skladište plina d.o.o., Prirodni plin d.o.o., Hrvatska energetska regulatorna agencija i Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije.

Na konferenciji je u tri dana usmeno izloženo 35 radova. Radovi su bili svrstani u pet tematski povezanih sekcija: Energetika i toplinska tehnika, Fotonaponski sustavi, Konstruiranje i proizvodne tehnologije, Plinska tehnika i Voda. Pored usmenih izlaganja u poster sekciji dodatno su izložena četiri rada iz različitih tematskih područja skupa.

O izuzetnoj uspješnosti ove konferencije koja je postala svojevrstan ˝brend˝ govori i sama činjenica da ona iz godine u godinu okuplja značajan broj sudionika, kako iz znanstvenih krugova tako i iz krugova gospodarstva i biznisa. Konferencija je dobro uravnotežen spoj ugodnog druženja i razmjene iskustava praktičara koji se bave plinom, toplinom i vodom u sferi inženjerske prakse, kao i onih koji se istim bave u znanstvenoj i istraživačkoj sferi. Ove godine bilo je prijavljeno gotovo 350 sudionika iz zemlje i inozemstva.

Na kraju valja spomenuti tradicionalno druženje uz slavonske specijalitete i tamburaše u Baranjskoj kući u Karancu koje je postalo svojevrstan zaštitni znak ove konferencije.

Izvješće sa 12. skupa o prirodnom plinu, toplini i vodi i 5. međunarodnog skupa o prirodnom plinu, toplini i vodiIzvješćuju: Ana Radonić, TžV Gredelj d. o. o. u stečaju i Marija Somolanji, HEP-Trgovina d. o. o.

IZ STRUČNIH ČASOPISAPR

ENO

SIM

O


Reakcija Međunarodne plinske unije (IGU) na godišnje izvješće Međunarodne energetske agencije (IEA) „Pogled na svjetsku energetiku 2014. (World Energy Outlook 2014)“ koju je objavilo Tajništvo Međunarodne plinske unije (IGU)

PRIRODNI PLIN POVEĆAVA STABILNOST TRŽIŠTA ENERGIJE, SMANJUJE EMISIJE CO2 I UNAPREđUJE KVALITETU ŽIVOTA

Oslo, 12. studenoga 2014. – Izvješće „Pogled na svjetsku energetiku“, koje je objavila Međunarodna energetska agencija (IEA), naglašava središnju ulogu prirodnog plina u energetskom miksu. Sukladno tom godišnjem izvještaju očekuje se rast globalnog udjela prirodnog plina s 21% u 2012. na 24% udjela u globalnom energetskom miksu u 2040. godini. Predsjednik IGU-a Jérôme Ferrier uvjeren je u pozitivnu ulogu koju će imati prirodni plin: „Rast prirodnog plina povećat će stabilnost tržišta energije, smanjiti emisije CO2 i poboljšati kvalitetu života ondje gdje se plin rabi. Kako bi osigurao sve veću ulogu plina, sektor prirodnog plina nastavit će s novim ulaganjima, inovacijama i naporima za javno prihvaćanje plina kao važnog energenta.“

Sigurnost opskrbe plinom: plin spaja globalna tržištaMeđunarodna plinska unija ohrabrena je rastućim

brojem dobavljača plina jer donosi veću stabilnost i raznolikost izvora opskrbe na energetskim tržištima. Izvješće „Pogled na svjetsku energetiku“ zaključuje da će, za razliku od nafte, isporuke plina i dalje dolaziti iz zemalja koje i danas imaju znatnu proizvodnju.

lNG je sada jasno prepoznat kao ključan čimbenik u povezivanju tržišta, sa zemljama kao što su Australija, Kanada, SAD, Mozambik i Tanzanija koje postaju također važni izvoznici lNG-a. O tokovima trgovine plinom izvješće zaključuje ovo: „Važni koraci za sigurnost opskrbe plinom jesu veća raznolikost

i fleksibilnost trgovine tokovima plina, osobito lNG-a.“ IGU je optimističan u vezi s koristima koje donosi lNG i ukazuje na ulaganja koja je poduzela industrija. U podacima koje je Međunarodna plinska unija predstavila ove godine kapacitet ukapljivanja trebao bi se znatno povećati između 2020. i 2025. godine. Također, predviđa se znatan rast kapaciteta uplinjavanja (procjenjuje se na 75%).

Godišnje izvješće Svjetske energetske agencije nadalje izvještava da će u 2040. godini isporuke plina iz nekonvencionalnih izvora držati 60% udjela, dok će konvencionalna proizvodnja prirodnog plina držati 31% udjela. Predviđa se da će zemlje poput Australije, Kine, Indije i Argentine znatno ulagati u nekonvencionalne izvore. Međunarodna plinska unija poziva sve vlade, posebno u Europi, da zajedno s plinskim gospodarstvom ulože napore kako bi razvile operativne i regulatorne pristupe koji će osigurati razvoj nekonvencionalnih izvora na ekološki prihvatljiv način.

„Globalno plinsko gospodarstvo brzo se razvija“, rekao je predsjednik IGU-a Jérôme Ferrier. „Ne sumnjam da će naša ulaganja u proizvodnju prirodnog plina na kopnu i na moru, ulaganja u lNG i u infrastrukturu prirodnog plina dovesti do veće sigurnosti opskrbe.“

Kvaliteta života: plin zamjenjuje ugljen kako bi smanjio udio CO2 i poboljšao kvalitetu zrakaNajveće potencijalno područje rasta potražnje za

prirodnim plinom leži upravo u energetskom sektoru.

IZ STRUČNIH ČASOPISAPREN

OSIM

O


U izvješću Svjetske energetske agencije navodi se ovo:„Prirodni plin ima konkurentsku prednost pred brojnim drugim gorivima u proizvodnji električne energije zbog veće učinkovitosti, veće fleksibilnosti, manjih kapitalnih ulaganja i kraćeg vremena izgradnje postrojenja.” Glavni tajnik IGU-a Torstein Indrebø naglašava prednosti plina te ističe njegovu ulogu u razvoju obnovljivih izvora energije: „Prirodni plin je veliki partner obnovljivim izvorima jer može ponuditi lako dostupno, fleksibilno i ekonomski opravdano rješenje za njihovu isprekidanost.“

Ima još dobrih vijesti, posebno u području globalnih emisija. Prema izvješću iz 2014. godine prirodni bi plin oko 2050. godine trebao preuzeti ulogu ugljena u proizvodnji električne energije za zemlje članice OECD-a. Ovakav razvoj događaja omogućit će smanjenje emisije CO2 iz proizvodnje električne energije. Korištenje prirodnog plina za proizvodnju električne energije smanjuje emisiju za 50% u odnosu na emisije koje nastaju uporabom ugljena. Uporaba prirodnog plina za proizvodnju električne energije generira puno niže emisije NOx, SOx i čestica od uporabe ugljena za istu svrhu. O tome svjedoči prelazak Kine s proizvodnje električne energije iz ugljena na proizvodnju iz prirodnog plina kako bi osigurala čistiji zrak u velikim gradovima.

S druge strane, izvješće Svjetske energetske agencije ističe da ugljen ostaje omiljeno gorivo za proizvodnju električne energije u zemljama koje nisu članice OECD-a zbog manje strogih standarda zaštite okoliša i jeftinijih zaliha. Čak i u Europi jeftin ugljen i loše funkcioniranje tržišta ugljika kompromitiraju dugoročnu stabilizaciju emisija CO2, dok plinske elektrane stoje neiskorištene. IGU stoga podupire klimatske politike koje uvode trošak ugljika, koji je jedinstven i predvidljiv diljem raznih ekonomija, tehnološki je neutralan, osigurava globalno sudjelovanje i pokreće inovaciju niskougljičnih tehnologija.

Uloga plina: investicije, inovacije i javno prihvaćanjeUnatoč važnoj ulozi plina u energetskom miksu,

plinsko gospodarstvo nikada ne može biti spokojno. Glavni tajnik IGU-a Torstein Indrebø ističe: „Moramo pronaći odgovore na pitanja važna za budućnost.“ IGU vidi tri područja interesa za svoje članove u idućim godinama:

•Ulaganja: nastaviti s ulaganjima u proizvodnju,transport i distribuciju plina kako bi se povezala tržišta i dalje diverzificirati svjetski energetski miks.

• Inovacija: nastaviti razvijati nova održiva rješenja,kao što su učinkovitije tehnologije ukapljenoga prirodnog plina (lNG-a), projekti „zelenog plina“ koji smanjuju emisije CO2, korištenje plina u prometu ili brodarstvu koje smanjuje lokalne emisije te boljim upravljanjem u proizvodnji smanjiti štetne emisije koje nastaju spaljivanjem plina na baklji i propuštanjem metana.

• Javnoprihvaćanje:društvenadozvolazarastizazovasvih projekata razvoja energetske infrastrukture, uključujući sektor prirodnog plina, i izvan poslovnih i tehničkih vještina. Stoga IGU potiče plinsko gospodarstvo da pojača napore za šire javno prihvaćanje.Prirodni plin ima ključnu ulogu u svjetskom

energetskom miksu, stabiliziranju tržišta, smanjenju emisija CO2 i poboljšanju kvalitete života. S druge strane, plinsko gospodarstvo mora se usredotočiti na ulaganja, inovacije i javno prihvaćanje.

Više informacija dostupno je na www.igu.org.• • •

Izvornik: International Gas Union, 12. studenoga 2014.

Odabrao: Glavni urednikPrevela: Anita Dubravica Baričević

IZ STRUČNIH ČASOPISAPR

ENO

SIM

O


Slovačka

Napredak novih projekata plinskih interkonektora kompanije Eustream

Slovački operator plinskoga transportnog sustava Eustream napreduje u provedbi svojih dugoročnih strateških planova kako bi osigurao infrastrukturu plinskih interkonekcija s Mađarskom i Poljskom. Nova točka interkonekcije s Ukrajinom „Budince“ također je u planu kao što je predviđeno Memorandumom o razumijevanju s Ukrtransgazom.

Eustream uspješno napreduje u provedbi planiranih investicijskih projekata, koji tvore vitalni dio predviđenoga plinskog koridora Sjever–Jug, kao što je predvidjela Europska unija koja i podupire taj projekt. Projekt interkonekcije s Mađarskom koji povezuje kompresorsku stanicu u Velke Zlievce s mađarskom stanicom Vecses radi osiguranja kapaciteta u smjeru Mađarske od 12 milijuna m3/d potpuno je završen na slovačkoj strani. Trenutačno Eustream čeka završetak radova na mađarskoj strani. Poljsko-slovački interkonektor, koji se nalazi na popisu prioriteta EU-a i

čini dio Europske strategije energetske sigurnosti, u fazi je pripremnih radova. Eustream napreduje u suradnji sa svojim partnerom Gaz-Systemom kako bi zajednički podnijeli prijavu za Instrument za prometno i informacijsko povezivanje Europe (CEF) i osigurali dokumentaciju potrebnu za početak izgradnje. Predviđeno je da bi projekt mogao biti operativan 2018. godine.

U skladu s Memorandumom o razumijevanju potpisanim između Eustreama i Ukrtransgaza i nedavnog uspješnog postupka javnog poziva za iskazivanje interesa (engl. Open Season), Eustream je izgradio plinovod Vojany–Uzhorod koji je komercijalno operativan od 2. rujna.

• • •

Izvornik: Oil & Gas European Magazine 3/2014, str. 119.Odabrao: Glavni urednikPrevela: Anita Dubravica Baričević

U srpnju je Europska komisija na čelu sa Zajedničkim istraživačkim centrom Europske komisije (JRC) pokrenula Europsku znanstvenu i tehnološku mrežu o pridobivanju nekonvencionalnih ugljikovodika.

Mreža okuplja stručnjake iz industrije, istraživanja, akademske zajednice, kao i civilnog društva kako bi zajednički prikupili, analizirali i pregledali rezultate istraživačkih projekata i procijenili razvoj tehnologija koje se rabe u projektima proizvodnje nekonvencionalne nafte i plina. Njezin je cilj povećati razumijevanje i znanje o tehnologijama i praksi nekonvencionalnog istraživanja i proizvodnje ugljikovodika, kao i dodatno smanjiti potencijalne rizike i utjecaje za zdravlje i okoliš.

Glasnogovornik mreže „Plin iz škriljevca Europe“ („Shale Gas Europe“) Marcus Pepperell izjavio je: „Znanost i akademska zajednica uvijek su bile na čelu napretka i razvoja novih tehnologija i gospodarstva. Europska rasprava o plinu iz škriljevca treba se odmaknuti od retoričkih argumenata

na temelju ideologije i nimbizma (tj. čvrstog protivljenja lokalne zajednice nekom projektu zbog vjerovanja da će uzrokovati nepovoljne utjecaje – NIMBYsm i.e. Not In My Back Yard). Europa hitno treba osigurati sigurnost opskrbe plinom po cijeni koju si može priuštiti na zajedničku dobrobit svih njezinih građana. U vremenima kada uvozimo sve veće količine energije iz inozemstva prirodni plin iz škriljevca može dati vrijedan doprinos raznolikosti domaćeg energetskog miksa Europe.“

„Plin iz škriljevca Europe“ platforma je kojom upravlja FTI Consulting za sve sudionike uključene u istraživanje i razvoj plina iz škriljevca, plina iz gustih formacija i metana iz ugljenih slojeva.

• • •

Izvornik: Oil & Gas European Magazine 3/2014, str. 118.Odabrao: Glavni urednikPrevela: Anita Dubravica Baričević

Pokretanje nove mreže EU-a za dobivanje cjelovite znanstvene analize o razvoju plina iz škriljevca u Europi

IZ MEDIJAPREN

OSIM

O


Litva dobila LNG terminal, ne ovisi više o ruskome plinu

Klaipeda, 28. listopada 2014. – litva je svečano dočekala „Neovisnost“, plutajući terminal za ukapljeni plin (lNG) usidren u baltičkoj luci Klaipedi, što joj omogućuje neovisnost o ruskome plinu.

Terminal, unajmljen od norveške tvrtke Hoegh lNG, znači da Moskva više neće moći manipuliranjem cijenom plina provoditi politički pritisak na tu članicu Europske unije i NATO-a, rekla je novinarima litavska predsjednica Dalia Grybauskaite.

„Ovaj brod nije samo jamstvo naše energetske nego i gospodarske neovisnosti. On će osigurati energetsku sigurnost cijelomu Baltiku“, rekla je Grybauskaite.

Na svečanome dočeku bili su i predsjednici vlade litve i latvije te ministar vanjskih poslova Estonije, a stotine ljudi mahale su litavskim zastavicama dok je plutajući pogon za ukapljeni plin uplovljavao u luku.

Prve komercijalne isporuke očekuju se od siječnja, rekao je predsjednik litavske vlade Algirdas Butkevicius.

Najnoviji EU-ovi tzv. stres-testovi pokazali su da bi lNG terminal osigurao opskrbu svim zaštićenim korisnicima u trima baltičkim zemljama prekine li Rusija isporuku plina. Na takvo je testiranje EU potaknula lipanjska ruska odluka da prekine dostavu plina Ukrajini, čime su samo pojačane tenzije nastale sukobom u istočnoj Ukrajini i ruskom aneksijom poluotoka Krima.

RH ne pridonosi energetskoj stabilnosti koliko bi mogla

„O LNG-u se u Hrvatskoj govori od 1989., a dosad se operativno ništa nije učinilo. Litavski LNG kreće idućega tjedna, a do Božića i poljski terminal. Treći iz te skupine trebao je biti hrvatski terminal, ali ga nema“, izjavio je Riley novinarima na plinskom forumu u londonu u organizaciji Financial Timesa.

Litavski ministar energetike Rokas Masiulis kaže da su od donošenja odluke do izgradnje LNG-a prošle tri godine, zahvaljujući jakoj političkoj volji, osiguranom financiranju i timu profesionalaca. „Vladina potpora bila je ključna, jer za taj je projekt potrebno puno dozvola i dokumenata“, istaknuo je ministar i dodao da je litavski premijer osobno nadgledao projekt vrijedan više stotina milijuna eura.

Istaknuo je da je lNG podigao ponos stanovnika bivše sovjetske republike, jer ih je oslobodio ovisnosti o plinu iz Rusije. „Oduvijek smo bili ovisni o ruskom plinu koji je Moskva koristila kao političko sredstvo. Plaćali smo najskuplji plin u Europi i zbog toga snosili posljedice“, rekao je Masiulis na skupu Financial Timesa.

Izvor: lithuaniatribune.com/Energo Media Servis

Kopenhagen, 10. studenoga 2014. – Danska je prošli tjedan napravila još jedan hrabar potez koji bi toj nordijskoj zemlji definitivno mogao zacementirati poziciju svjetskog lidera u aktivnostima vezanim uz čistu energiju i suzbijanje klimatskih promjena.

Naime, danska je vlada najavila da će u roku od 10 godina zemlja potpuno odustati od ugljena kao energenta. Ugljen trenutačno pokriva 20% danskih potreba za energijom, no u posljednjih je nekoliko godina postepeno zamijenjen drugim izvorima energije kao što su biomasa i vjetroenergija.

Rasmus Petersen, danski ministar energije i klime, izjavio je za Copenhagen Post: „Ugljen je danas najjeftinije gorivo. A dugoročno ne možemo odabrati samo najjeftiniju opciju. Bit će teško dostići zadani cilj,

ali sam uvjeren da ćemo u suradnji s industrijom ipak ostvariti zacrtano.“

Ovo je samo jedan od „zdravih“ ciljeva koje si je Danska postavila za idući period, a uključuju 100% energije iz OIE do 2050. godine; 100% energije iz OIE za grijanje i hlađenje do 2035. godine; 40% smanjenje emisija CO2 do 2020. godine; 50% energetskih potreba pokriveno iz vjetra do 2020. godine. Kada bi samo i neke druge vlade (hm, hm) bile ovako zdrave i bavile se konkretnim ciljevima, a ne se već niz godina samo vrtjele u krug u pogledu OIE i prilagodbe klimatskim promjenama.

Izvor: Energo Media Servis

Danska za desetak godina odustaje od ugljena

30

STRU

ČNI R

AD


Autori:1) Pascal Vercamer, GDF Suez, Francuska (voditelj Studijske grupe 4.3 u Radnom komitetu 4 – Distribucija Međunarodne plinske unije)2) Ben Lambregts, Liander, Nizozemska (član Studijske grupe 4.3 Međunarodne plinske unije)

Pomak prema inteligentnim plinskim mrežama

Towards Smart Gas Grids

POMAK PREMA INTELIGENTNIM PLINSKIM MREžAMA

Tradicionalne plinske mreže pasivne su mreže kojima upravlja potražnja, dok će energetski sustavi budućnosti trebati aktivne mreže s interaktivnom funkcionalnošću. Radni komitet 4 (WOC 4) osnovao je studijsku grupu koja se bavi razvojem „inteligentnih“ plinskih mreža i njihovim potencijalom za unapređenje projektiranja, rada i performansa distribucijske mreže prirodnog plina.

Inteligentna plinska mreža potpuno je na daljinsko upravljanje te u svojoj konačnoj formi radi i udešava se samostalno (vidi sliku 1.). To je omogućeno tehnološkim inovacijama koje nude jeftina, pouzdana i učinkovita rješenja sa senzorima, daljinskim upravljačem i simulacijom protoka plina u realnom vremenu. Transformacija mreže iz pasivne u aktivnu zadovoljava povećane potrebe za transparentnošću i odgovornošću, omogućuje korisnicima isporuku integrirane opskrbe energijom i pruža veću sigurnost i pouzdanost.

Transparentnost i odgovornostVažno područje u kojem se traži povećanje transparentnosti

jesu troškovi. Nadzorna tijela i dioničari zahtijevaju veću opravdanost troškova operatora distribucijskih sustava koji podliježu kontroli energetskih regulatora. Štoviše, operatori distribucijskih sustava morat će smanjivati troškove kako se bude smanjivala količina plina koja prolazi kroz njihove sustave, kao i kad se bude smanjio broj njihovih kupaca radi štednje energije i prelaska na održive izvore energije. Stoga je potrebno povećati učinkovitost rada plinskoga distribucijskog sustava. Da bi se to postiglo, operatori distribucijskih sustava moraju razumjeti sva opterećenja i protoke na mreži i biti potpuno svjesni uvjeta mreže u svim mogućim scenarijima kako bi mogli napraviti prilagodbe u realnom vremenu na temelju odgovarajućeg skupa senzora. Automatsko i daljinsko upravljanje omogućuje smanjenje troškova na odgovoran način, bez ugrožavanja sigurnosti i pouzdanosti.

Bitno je napomenuti da se inteligentne plinske mreže mogu razviti neovisno o tome jesu li svim potrošačima instalirani inteligentni plinomjeri. Doduše, kada se koriste inteligentni plinomjeri, oni mogu ponuditi dodatne

pogodnosti i usluge zainteresiranim stranama, uključujući i potrošače. Važna prednost za operatora distribucijskog sustava jest mogućnost lakšeg otkrivanja gubitka plinova iz sustava iz čega proizlaze i kasnije financijske i ekološke prednosti. Operatori mogu koristiti regulaciju tlaka kako bi se snizio tlak u mreži na najnižu potrebnu vrijednost i smanjilo propuštanje plina.

Osim toga, operatori mogu smanjiti administrativne gubitke analizom protoka i mjerenjem tlaka u mreži i analizom podataka s plinomjera potrošača. Očekuje se da će razvoj daljinskog očitavanja ili inteligentnog mjerenja vrlo vjerojatno osigurati česte i točne analize ulaza i izlaza plina u mrežu i iz nje kako bi se utvrdili dijelovi s gubicima ili mogući nepouzdani plinomjeri.

Budućnost s više vrsta plinovaU mnogim se zemljama plin dobiva iz različitih izvora

i različite je kvalitete, a utiskivanje lokalno proizvedenog biometana sve je češće. Kvaliteta biometana može se razlikovati od kvalitete prirodnog plina isporučenog iz transportnog sustava i može se mijenjati tijekom vremena.

U takvoj budućnosti s više vrsta plinova realno je očekivati da operatori distribucijskog sustava neće uspjeti povećati kvalitetu cijele količine distribuiranog plina na razinu zajedničke kvalitete, ali će morati prihvatiti širi spektar kvalitete plinova iz različitih izvora. Uređaji će se morati nositi samostalno s većim varijacijama u kvaliteti plina i mreže će biti projektirane tako da se mogu nositi s ponuđenom raznolikošću plinova. Mi zamišljamo budućnost u kojoj su mreže s različitim kvalitetama plina povezane, a protoci plina aktivno su regulirani i pomiješani kako bi osigurali odgovarajuću kvalitetu u određenim područjima i za određene krajnje korisnike mreže. Ova će situacija zahtijevati novi način obračuna potrošnje energije za naplatu od krajnjih kupaca.

Bit će potrebno uspostaviti ravnotežu između ponude i potražnje, što je puno složenije kod utiskivanja biometana ili sintetičkog plina u plinsku mrežu i kod decentralizirane proizvodnje za elektroenergetske mreže. Uravnoteženje će biti lakše ako se spoje različite mreže. Za plinske mreže

31

STRUČN

I RAD



1. Nadzor plinske m

režeSenzori m

jere vibracije tla, prometna

opterećenja, slijeganje tla, propuštanje plina itd. u plinskom

e distribucijskom

sustavu, 24 sata na dan 7 dana u tjednu.

2. Inteligentno m

jerenjePlinom

jeri snimaju profil potrošnje

plina, a navedene podatke dostavljaju u digitalnom

obliku.

3. M

jerenja u redukcijskim stanicam

aDaljinski nadzor tlaka, obujm

a i tem

perature plina na ulazima u m

režu i izlazim

a iz nje.

Inteligentna plinska mreža

Liander gradi sigurnu i fleksibilnu plinsku mrežu

Satelit za nadgledanje distributivnog područja

4. Difuzija plinovaSenzori i računalni m

odeli mjere i

predviđaju difuziju protoka plina i m

iješanje.

5. Upravljanje dinam

ičkim tlakom

Mijenjanje tlaka plina ovisno o ponudi i

potražnji.

6. Ulaz u distribucijski sustavPodaci plinskoga transportnog sustava kom

panije Gasunie o tlaku, obujmu,

temperaturi i kvaliteti na izlazu plina u

realnom vrem

enu.

7. Nadziranje kvalitete plinaKvaliteta biom

etana koji se utiskuje u m

režu prati se 24 sata na dan 7 dana u tjednu.

8. Dijagnostika stanicePeriodične dijagnostike pokreću se kako bi se osigurao ispravan rad kontrolnih sustava.

9. Katodna zaštitaDaljinska dijagnostika i nadzor polim

erne obloge oko čeličnih plinovoda.

10. Plin za mobilnost

Punionice plina koriste se za punjenje

vozila stlačenim prirodnim

plinom u

cestovnom i vodnom

prometu.

11. Lokalno skladištenjeSkladištenje viška biom

etana.

12. Energetsko čvorište u rezidencijalnoj četvrtiKogeneracijski sustavi i/ili dizalice topline pogonjene plinom

za daljinsko grijanje i proizvodnju električne energije.

13. Nadzorni robotiN

adzor internih plinovoda.14. Satelit za nadgledanje

Nadziranje slijeganja tla na razini ulice i

okolice.

Instrumentacija inteligentne plinske m

režeLiander m

ože nadzirati i predviđati što se događa u glavnim cjevovodim

a plinske m

reže i intervenirati u mrežu pom

oću daljinskog mjerenja i kontrolne oprem

e.

Senzori (oko plinovoda)

Mikrokogeneracijski

sustavi

PlinElektrična energija

Inteligentnobrojilo Plin

Električnaenergija

Manom

etar

Mjerač protoka i

mjerač tem

perature

sijlip

pro

m3/h i bar

Industrijski potrošačO

pskrbnastanica

Opskrbnastanica

Industrijski potrošač

Kompresor

Nacionalni

transportnisustav

40 bar

8 bar

% m

etanaBio-m

etan

Katodna zaštita

SPP

Mjerno-

redukcijska stanica

8 bar

100 mbar

Mjerno-

redukcijska stanica

Digitalni rad i kontrolni centar

Nadzorni roboti

Slika 1. Inteligentna plinska mreža

SPP

32

STRU

ČNI R

AD


to zahtijeva sustave u kojima se tlak i protoci plina mogu kontrolirati i u kojima je u svakom trenutku poznat točan sastav plina.

Buduća inteligentna plinska mreža uključivat će, ili barem pružati usluge, skladištenja plina, konverzije plina i sustave za miješanje kako bi se olakšalo korištenje novih i obnovljivih izvora plina.

Integrirani energetski sustaviKljučno obilježje plinskih mreža jest njihova sposobnost

skladištenja energije. Skladištenje omogućava fleksibilnost u korištenju plina između dana i noći i različitih godišnjih doba te fleksibilnost u odnosu na proizvodnju drugih vrsta energije (npr. električne energije, grijanja i hlađenja). Osim što pruža uslugu diskretnog skladištenja energije u namjenskim objektima i sama plinska mreža može se koristiti za skladištenje energije (na račun povećanja radnog tlaka mreže) kada se plin direktno ne troši.

Inteligentne plinske mreže ne mogu se razvijati samostalno, već se trebaju povezati s budućim inteligentnim elektroenergetskim mrežama i olakšati inteligentnu iskoristivost energije, npr. u kogeneracijskim sustavima (kombinirana proizvodnja toplinske i električne energije – CHP) te u sustavima grijanja i hlađenja.

Međutim, elektroenergetske mreže zahtijevaju reakcije na promjene u potražnji u realnom vremenu jer se električna energija ne može lako pohraniti. Stoga prilagodba tarifa za upravljanje trenutačnom vršnom potražnjom nudi velike prednosti elektroenergetskom gospodarstvu. Plinske mreže i/ili sustavi grijanja i hlađenja mogu se koristiti kao međuspremnik kako bi se ograničile vršne vrijednosti isporuke plina (na primjer punjenjem spremnika stlačenim prirodnim plinom) ili smanjila vršna opterećenja na elektroenergetskoj mreži. Plinski uređaji u stambenim zgradama koriste se uglavnom za potrebe grijanja i pripremu tople vode, a to su zapravo osnovne potrebe (kuhanje, topla voda i minimalna temperatura). U tim je područjima ograničen prostor za smanjenje potrošnje energije pa će ono ovisiti o poboljšanju učinkovitosti uređaja i/ili o povećanjima stupnja izolacije kuće, s obzirom na to da potrošači nemaju kratkoročni utjecaj na faktore kao što su vanjske temperature i vlažnost zraka. S druge strane, različiti električni uređaji pružaju brojne mogućnosti potrošačima za smanjenje potrošnje električne energije i upravljanje vršnom potražnjom energije.

Inteligentne plinske mreže mijenjaju način na koji se energija isporučuje krajnjem korisniku i prilagođava njegovim potrebama. Upitno je hoće li do 2050. sva kućanstva biti spojena na plinski distribucijski sustav. Možda će se mreža usredotočiti na industrijske i poslovne klijente, prijevoz i male sustave daljinskoga grijanja. Osim decentralizirane proizvodnje električne energije (osobito iz energije sunca i energije vjetra) i decentralizirane proizvodnje plina (bioplina, biometana i sintetičkog

metana), decentralizirana toplinska energija (lokalno proizvedena ili iz otpadne topline) također će imati važnu ulogu. Ponuda i potražnja neće se podudarati, a održat će se potreba za kratkoročnim i dugoročnim uravnoteženjem i skladištenjem koje dopunjuje decentralizirane izvore energije. Za to će biti potreban fleksibilan energetski sustav s potencijalno važnom ulogom plinske mreže.

U integriranom energetskom sustavu mnogi će potrošači biti i proizvođači (oni bi se možda trebali zvati "prosumers"). Za tu ulogu trebat će raspolagati svježim i pravodobnim podacima o opskrbi energijom i potražnji, i to ne samo (nacionalnim) tržišnim podacima, već i informacijama o kapacitetu lokalne i regionalne distribucije. Uloga operatora distribucijskih sustava uključivat će novi zadatak pružanja potrebnih podataka. Zbog toga je važno uvesti inteligentne plinomjere i inteligentna brojila električne energije. Podaci koje isporučuju inteligentna brojila mogu se koristiti za razne nove usluge na tržištu u kojem operator sustava može imati ulogu brokera podataka.

U takvom integriranom energetskom sustavu inteligentno mjerenje još je važnije nego u slučaju odvojenih elektroenergetskih, plinskih i toplinskih mreža. Za operatore mreže inteligentna brojila nude priliku za dobivanje podataka o izvedbi i energetskim tokovima u kombiniranim mrežama.

Prednosti vezane za sigurnost i pouzdanostPlinski distribucijski sustavi vrlo su sigurni u usporedbi

s drugim načinima prijenosa energije. No, s obzirom na to da potrošači sve teže prihvaćaju nesreće i sve više percipiraju rizike, operatori distribucijskih sustava smatraju se odgovornima za bilo kakve probleme vezane za njihove mreže. Stoga moraju raditi na poboljšanju sigurnosti i smanjenju rizika za djelatnike i javnost te razviti nadzor i praćenje plinske mreže u realnom vremenu.

U svijetu u kojem je interaktivnost pravilo sposobnost brze reakcije u slučaju nesreće bit će sve važniji zadatak uprave zadužene za javnu sigurnost. To je izazov koji će u budućnosti biti vrlo važan operatorima mreže.

Pitanja o inteligentnim plinskim mrežamaZa operatora mreže izrada smjernica za projektiranje i

izgradnju inteligentnih plinskih mreža počinje izborom funkcionalnosti, a one pak određuju tehnologije koje je potrebno uvesti u mrežu. To je velik izazov u smislu izvedbe i ekonomije. Proces se može prikazati grafički (vidi sliku 2.).

Funkcionalnosti moraju biti definirane tako da odgovore na različita pitanja:• Kakva je interakcija između električne energije, plina,

toplinske energije i hlađenja?• U odnosu na planiranje budućih ulaganja jesu li

predviđene nove mreže ili obnova postojećih mreža?• Kojaćeseinteligentna/kombiniranaiskoristivostenergije

koristiti (npr. kogeneracija i mikrokogeneracija)?


33

STRUČN

I RAD


• Kakav će se nadzorposlovanja sustava u realnom vremenu i optimizacija tlakova/protoka primijeniti?• Kakva je razmjenapodataka između različitih tržišnih igrača?• Postoji li potreba zadvosmjernim energetskim mrežama?

Odgovori na ova pitanja u velikoj mjeri ovise o lokalnim razmatranjima o potrebama, lokalnoj opskrbi energijom, urbanizmu, načinu uporabe plina i električne energije itd. Oni neće biti jednaki u svim zemljama ili čak u svim gradovima. Inteligentna mreža može biti univerzalni koncept uz brojne moguće konfiguracije.

ZaključciInteligentne plinske

mreže obećavajući su način omogućavanja sigurnog i učinkovitog prijelaza na potpuno održivu opskrbu energijom. Ambicija je izgraditi aktivnu i potpuno samostalnu plinsku mrežu. Najhitnije pitanje za inteligentnu plinsku mrežu jest kako olakšati utiskivanje biometana u mrežu, ali više povoljnih prilika je pred nama.

Za razvoj inteligentne plinske mreže potrebna je razrada namjenskih smjernica. Upravljanje podacima zasigurno će imati središnju ulogu u okviru inteligentnog energetskog sustava, čiji će bitan dio biti inteligentna plinska mreža. Stoga nije prerano već sada početi razmišljati i raspravljati o odgovarajućoj IT arhitekturi za upravljanje podacima kako bismo optimizirali održavanje i nadzor mreže, kao i da

bismo se pozabavili dobavljačima ili promjenom izvora i/ili dobavljača energije.

Koji su čimbenici uspjeha inteligentnih mreža? Za postizanje ciljeva koji se analiziraju u ovom članku neke su preporuke već definirane:• promovirati plin-

ske uređaje koji prihvaćaju širi spektar sastava plina. To bi omogućilo širi spektar sastava plina u mreži i uvelo veću fleksibilnost u radu s mješavinama različitih plinova, uključujući i bioplin

• dopustitivišeinterakcijeizmeđuprijenosnikaenergije• promovirativozilapogonjenaprirodnimplinom,posebno

u odnosu na javni prijevoz i komercijalna/teretna vozila• poticati projekte na inteligentnim plinskim mrežama,

uključujući ulaze novih vrsta plinova, kao što su bioplin i sintetički metan i objavljivati rezultate tih projekata

• promovirati utiskivanje biometana kao put dodekarbonizacije. To bi olakšalo nastavak učinkovite uporabe postojeće opsežne plinske mreže i postizanje ciljeva smanjenja emisije stakleničkih plinova. Smanjenje troškova utiskivanja u mrežu također će biti važan sastavni dio ove aktivnosti kako bi se izbjeglo da voditelji projekata radije odabiru projekte uporabe bioplina za proizvodnju električne energije niske učinkovitosti nego projekte utiskivanja bioplina u plinsku mrežu.

• razvitiregulatorniokvirprilagođenuvođenjuinteligentnemreže, u kombinaciji s razvojem međunarodnih standarda koji potiču razvoj industrijskih i učinkovitih tehnoloških rješenja.U budućnosti će fleksibilne mreže omogućiti integraciju

električne energije, plina, grijanja i hlađenja kako bi se povećala ukupna učinkovitost mreže. Rezultat će biti održiv, ekonomičan i pouzdan energetski sustav budućnosti.

• • •

Izvornik: International Gas, listopad 2014. – ožujak 2015., str. 130 – 133

Odabrao: Glavni urednikPrevela: Anita Dubravica Baričević

Slika 3. Podaci iz inteligentnih brojila mogu se koristiti za razne nove usluge

Slika 2. Projektiranje plinske mreže

Koje su funkcionalnosti

potrebne?

Tehnološke sastavnice –

koliko je dostupna

tehnologija?

Koje su prednosti?

Koji su problemi i troškovi?

Zaključak/rezultati


34

STRU

ČNI R

AD


Implementacija integriranog sustava upravljanja tržišnim funkcijama opskrbljivača plinom i voditelja bilančnih skupina

Autori:1) Dalibor Sever, Končar – Inženjering za energetiku i transport d. d., Zagreb2) mr. sc. Zdravko Oklopčić, Končar – Inženjering za energetiku i transport d. d., Zagreb3) Petar Jović, Gradska plinara Zagreb – Opskrba d. o. o., Zagreb

SAžETAK:

Opći pregledIntegrirani sustav upravljanja tržišnim funkcijama

opskrbljivača plinom i voditelja bilančnih skupina realiziran je u obliku informacijskog sustava, odnosno distribuirane web-aplikacije. Navedeni je sustav komponenta tehničke potpore za funkcioniranje opskrbljivača plinom i voditelja bilančne skupine na tržištu plina Republike Hrvatske. Sustav je usklađen s vrijedećim zakonskim propisima RH i smjernicama Europske unije (2009/73/EC, 715/2009, 994/2010 …) te potpuno obavlja svoju funkciju na tržištu, kao i dodatne funkcije upravljanja podacima i resursima kod krajnjeg korisnika. Informacijska potpora za ovakav način rada temeljna je pretpostavka liberaliziranog tržišta plina, dok je osnovna namjena korisničkih funkcionalnosti omogućavanje optimalnog toka poslovnog procesa sustava u svoj njegovoj kompleksnosti i cjelovitosti. Sustav se funkcionalno može podijeliti na tri velike cjeline – funkcije opskrbljivača, funkcije voditelja bilančne skupine te integracija sa sustavima iz okružja.

Ključne funkcije opskrbljivača plinom uključuju upravljanje topologijom plinskih tehnoloških objekata, upravljanje matičnim podacima opskrbljivača i nadređenih VBS-ova, prognozu potrošnje plina (linearna / nelinearna regresija, Kalmanov filter), prednominacije, rezervacije transportnih kapaciteta, ugovaranje transportnih količina, izvještavanje – specifični i vrlo detaljni interni i vanjski izvještaji, administraciju svih tehnoloških i komercijalnih parametara sustava.

Ključne funkcije voditelja bilančne skupine uključuju upravljanje topologijom plinskih tehnoloških objekata, upravljanje matičnim podacima članova bilančne skupine, planiranje ulaznih količina prirodnog plina, nominacije, ugovaranje dobave i prodaje, rezervacije transportnih kapaciteta, ugovaranje transportnih količina, vođenje registra bilančne skupine, plaćanje energije uravnoteženja, izvještavanje – specifični i vrlo detaljni interni i vanjski izvještaji, unos i pregled faktura za dobavu i transport te nabavne cijene plina, administraciju svih tehnoloških i komercijalnih parametara sustava.

Implementation of Integrated Gas Market Management System for Gas Suppliers and Balance Group Leaders

IMPLEMENTACIJA INTEGRIRANOG SUSTAVA UPRAVLJANJA TRžIŠNIM FUNKCIJAMA OPSKRBLJIVAČA PLINOM...

ABSTRAcT:

General OverviewAn integrated gas market management system for gas

suppliers and balance group leaders is implemented in the form of an information system, that is a distributed web application. The system represents a component of technical support for the market management functions of the gas supplier and the balance group leaders on the Croatian gas market. It is fully compliant with the applicable regulations of Republic of Croatia and EU guidelines (2009/73/EC, 715/2009, 994/2010 ...), therefore it fulfills its purpose in the gas market, and also supports additional data management functions and resources in accordance with customer needs. IT support for this kind of business tasks management is the fundamental assumption of a liberalized gas market, while the basic user functionality is intended to provide optimal performance of the system in all its complexity and completeness.

The system can be functionally divided into three major units – the functions of the gas suppliers, the functions of the balance group leaders and integration with other information systems.

The key features of the gas supplier include gas technological facilities data management, gas suppliers general data management, gas consumption forecast (linear/non-linear regression method, Kalman filter), prenominations, transmission capacity reservations, transmission capacity contracting, reporting, administration of technological and commercial parameters of the system.

The key features of the balance group leader include gas technological facilities data management, balance group leaders general data management, gas supply planning, nominations, gas supply contracting, transmission capacity reservations, transmission capacity contracting, balance group register management, balancing energy cost management, reporting, supply and transmission cost management, gas purchase cost management, administration of technological and commercial parameters of the system.

35

STRUČN

I RAD


Integracija sa sustavima iz okružja uključuje povezivanje informacijskog sustava za upravljanje količinama prirodnog plina s postojećim procesima i sustavima iz okružja kao što su: sustav za daljinsko očitavanje brojila, sustav SCADA za nadzor i upravljanje, sustav za obračun i naplatu plina („Billing sustav“), sustav za dostavu prognoze temperature te ostalih meteoroloških parametara, sustav za komercijalno upravljanje transportom prirodnog plina (OTS Plinacro), eksport podataka – generiranje izlaznih dokumenata koji se šalju ostalim sudionicima tržišta plina (datoteke za prednominaciju i nominaciju, alocirane količine prema članovima bilančne skupine …), import podataka – uvoz dokumenata koje su dostavili ostali sudionici tržišta plina (dnevno izvješće OTS-a, prednominacije, količine alocirane od VBS-a …).

Arhitektura sustavaSustav je projektiran u skladu s paradigmom usluga

orijentirane arhitekture (SOA – engl. Service Oriented Architecture). Prednosti SOA-e uključuju usklađivanje informatičkog sustava i poslovanja na svim razinama te maksimalno iskorištenje postojećih informatičkih resursa. Sustav je modularno osmišljen, svi su moduli potpuno integrirani, kao i sva proširenja koja će nastati prilagodbom. Sustav je dizajniran za rad u distribuiranoj konfiguraciji poslužitelj – klijent te podupire višekorisnički rad, odnosno konkurentan rad većeg broja korisnika sustava. Osnovne prednosti sustava jesu visoka pouzdanost i performanse te fleksibilnost i skalabilnost. Sustav se može povezati s ostalim postojećim i novim informacijskim sustavima u okolini korištenjem tzv. aplikacijskih adaptera.

Ključne riječi:tržište prirodnog plina, sustav upravljanja tržišnim funkcijama, sustav upravljanja količinama prirodnog plina, nominacije plina, rezervacije transportnog kapaciteta, opskrbljivači plina, voditelji bilančne skupine

Integration with surrounding legacy systems involves connectivity with existing processes and IT systems such as: remote metering system, SCADA system, Billing systems, weather forecast system, commercial gas transport management system (on TSO side), data export – generation of output documents to be transferred to other gas market participants (e.g. prenomination/nomination datafiles, balance group members allocations, data import – datafiles submitted by other gas market participants (e.g. TSO daily report, prenominations, balance group leaders allocations etc.).

System architectureThe system is designed in accordance with the paradigm of

service-oriented architecture (SOA). Benefits of SOA include alignment of IT systems and general business at all levels with purpose of maximum utilization of existing IT resources. The system is modularly designed and all modules are fully integrated and adaptable. The system is designed to work in a server – client configuration which supports distributed multi-user operation and competitive work for a large number of system users. The basic advantages of the system are high reliability and performance, flexibility and scalability. The system can be integrated with other existing and new information systems using so-called application adapters.

Key words:natural gas market, gas market management system, gas nomi-nations, gas volume management system, transmission capacity reservations, gas suppliers, balance group leaders

1. Općenito o tržištu prirodnog plinaTržište prirodnog plina mjesto je na kojem sudionici

tržišta obavljaju jednu ili više energetskih djelatnosti vezanih uz opskrbu kupaca plinom, odnosno uz dobavu, proizvodnju, skladištenje, transport, distribuciju i prodaju prirodnog plina.Osnova za nadzor i upravljanje tržišnim poslovnim procesima jest komercijalni model plinskog sustava opskrbe plinom koji se sastoji od ovih grupa entiteta:- međusobno povezani fizički sustavi u sustavu opskrbe

plinom- fizički objekti plinskih sustava- komercijalni objekti plinskih sustava (ulazi / izlazi) koji

povezuju plinske sustave međusobno i sa sudionicima tržišta plina

- sudionici tržišta plina.Model sustava omogućava da se na razini komercijalnih transakcija definiraju ulazne i izlazne točke plinskoga transportnog i distribucijskog sustava, preko kojih se povezuju plinski transportni sustav, distribucijski sustav i

sustav skladišta plina i preko kojih vanjski sudionici tržišta plina pristupaju navedenim sustavima i obavljaju svoje energetske djelatnosti.

2. Zahtjevi energetske regulative2.1. Opći zahtjevi energetske regulative EU-aOpći zahtjevi energetske regulative Europske unije

uključuju implementaciju transparentnih tržišnih mehanizama koji osiguravaju razmjenu informacija s drugim sudionicima tržišta plina radi omogućavanja sigurnog i efikasnog pogona međusobno povezanih sustava. Navedeni tržišni mehanizmi zahtijevaju usklađenost s vrijedećim zakonskim propisima RH i smjernicama Europske unije (2009/73/EC, 715/2009, 994/2010 …). Ključno je osigurati informacije potrebne korisnicima radi efikasnog pristupa sustavu te objavljivati javne podatke, propise, procedure, tarife i dr. radi osiguravanja transparentnosti. Ovo također uključuje zaštitu povjerljivosti poslovnih podataka, registriranje i čuvanje podataka o poslovnim transakcijama te izvještavanje prema interesnim stranama.


36

STRU

ČNI R

AD


2.2. Zakonske obveze opskrbljivača plinom, iz Zakona o tržištu plina

Osim udovoljavanja općim zahtjevima energetske regulative EU-a sudionici tržišta plina moraju udovoljavati i svim zakonskim obvezama domaćih energetskih propisa. Tako, na primjer, opskrbljivači plinom dužni su:- davati propisane informacije operatorima sustava radi

pouzdanog, sigurnog i učinkovitog funkcioniranja i razvoja međusobno povezanih sustava

- dostavljati dobavljaču plina podatke o strukturi potrošnje kupaca

- osigurati podudarnost količine plina koju preuzme iz plinskog sustava s količinom plina koju je predao u plinski sustav

- objavljivati i održavati ugovorene parametre kvalitete opskrbe plinom kupaca, u skladu s općim uvjetima za opskrbu prirodnim plinom

- u svojim poslovnim knjigama, prema pravilima internoga knjigovodstva i u skladu sa zahtjevima zakonskih propisa, odvojeno voditi podatke koji se odnose na opskrbu različitih skupina kupaca plina

- dostavljati operatoru transportnog sustava propisane podatke o svim sklopljenim ugovorima o opskrbi plinom.

Donošenjem novih zakonskih propisa vezanih uz tržište prirodnog plina, kao i širenjem raspona poslovnih aktivnosti, stvorena je potreba za implementacijom informacijskog sustava koji podupire uvođenje novih poslovnih procesa te osigurava kvalitetno povezivanje s postojećim sustavima i njihovim poslovnim procesima.Zadaci u okviru poslova planiranja, ugovaranja, rezervacija, nominacija i renominacija potrebnih količina prirodnog plina i praćenja potrošnje plina:- prikupljanje podataka o ulaznim količinama prirodnog

plina na primopredajnim mjerno-redukcijskim stanicama i analiza u odnosu na ugovorene i planirane količine plina sukladno ugovorima o dobavi, prodaji i transportu plina

- izrada dnevnih nominacija i renominacija potrebnih količina prirodnog plina za sve kupce, kao i dostava podataka voditelju bilančne skupine

- izrada stvarnih dijagrama opterećenja (potrošnje) plina na satnoj, dnevnoj i godišnjoj razini sukladno Zakonu o tržištu plina te potrebama korisnika

- izrada nominacija prema operatoru transportnog sustava i operatoru sustava skladišta sukladno Pravilniku o organizaciji tržišta plina

- praćenje realizacije i izvještavanje o stanju unutar bilančne skupine te obračun energije uravnoteženja unutar bilančne skupine (BS), dostava podataka Odjelu nabave i ugovaranja

- prikupljanje analiza i izračun podataka o stvarnim ogrjevnim vrijednostima plina, izrada izvješća o kvaliteti prirodnog plina i objava na web-stranicama korisnika

- izrada dnevnih knjigovodstvenih zapisa kao povlaštenog primatelja i izrada kontrolnika knjigovodstvenog zapisnika – priprema za carinjenje

- prikupljanje, analiza i obrada ostalih podataka operatora distribucijskog sustava.

Ako je opskrbljivač plinom ujedno i voditelj bilančne skupine, tada njegove poslovne procese možemo podijeliti u ove funkcijske grupe:- funkcije opskrbljivača- funkcije voditelja bilančne skupine- funkcije integracije sa sustavima iz okružja.

2.3. Zakonske obveze voditelja bilančne skupine, iz Zakona o tržištu plina

Voditelj bilančne skupine (VBS) ujedno je i opskrbljivač unutar svoje bilančne skupine:- Voditelj bilančne skupine (VBS) dužan je prijaviti se

HROTE-u i priložiti dokumentaciju o organiziranju BS-a neposredno nakon njegova organiziranja

- VBS organizira i s OTS-om ugovara kapacitet za svoj račun i račun svojih članova

- VBS provodi postupak nominiranja. Prema OTS-u nastupa u ime svih članova svojeg BS-a te osigurava predaju uravnotežene nominacije.

3. Opis i svrha uvođenja sustava upravljanja količinama prirodnog plina

3.1. Poslovni ciljevi uvođenja sustava upravljanja količinama prirodnog plina

Donošenjem novih zakonskih propisa vezanih uz tržište prirodnog plina stvara se potreba za implementacijom modernog, integriranog informacijskog sustava koji podupire uvođenje novih poslovnih procesa te osigurava kvalitetno povezivanje s postojećim sustavima i njihovim poslovnim procesima. Osim potpore poslovnim procesima, informacijski sustav treba omogućiti prilagodbu promjenama energetskih propisa koje su još i sad relativno česte.Osnovni poslovni procesi koje podupire integrirani informacijski sustav jesu:- planiranje i prognoziranje ulaznih količina prirodnog

plina- ugovaranje dobave, prodaje i nabave energije uravnoteženja- rezervacije transportnih kapaciteta – ugovaranje

transporta- nominacije dnevnih transportnih kapaciteta (redovite,

izvanredne i renominacije)- obrada i grafički prikaz očitanih podataka o predanim i

preuzetim količinama prirodnog plina- izvještavanje za vlastite potrebe i potrebe drugih sudionika

u poslovnom procesu- integracija s postojećim vlastitim sustavima i sustavima

drugih sudionika tržišta plina.

3.2. IT ciljevi uvođenja sustava upravljanja količinama prirodnog plina

Uvođenjem integriranog informacijskog sustava postići će se ovi ciljevi:


37

STRUČN

I RAD


- povećanje sigurnosti ICT sustava- standardizacija i unificiranje ICT tehnologija- integracija s postojećim ICT podsustavima- pojednostavnjenje održavanja ICT sustava- obrada poslovnih informacija u stvarnom vremenu- standardizacija i tipizacija podataka.

3.3. Pristup implementaciji budućeg sustava upravljanja količinama prirodnog plina

Radi ostvarenja efikasne implementacije sustav se implementira primjenom ovih principa:- korištenjem pozitivnih iskustava implementatora

na sličnim projektima prihvatiti što je moguće više standardnih funkcionalnosti sustava

- u područjima gdje funkcionalnosti sustava znatno odstupaju od poslovne prakse pojedinačnog naručitelja pa prilagodbe nisu moguće, sustav se prilagođava zahtjevima pojedinačnog naručitelja, što će se definirati u detaljnim specifikacijama prilagodbe na početku projekta

- u suradnji s pojedinačnim naručiteljem i konzultantom osiguravaju se mehanizmi kontrole upravljanja promjenama radi objektivne analize opravdanosti zahtjeva za promjenama te usklađenosti s potrebama tvrtke u cjelini

- u okviru plana implementacije definiraju se prioriteti implementacije kako bi se osiguralo uspješno zadovoljenje svih zadanih ciljeva.

4. Funkcije sustava upravljanja količinama prirodnog plina

Ključni zahtjev implementacije sustava jest da potpuno omogući korisniku obavljanje energetskih djelatnosti na tržištu plina u skladu s vrijedećim propisima RH i smjernicama EU-a te na taj način stvori pretpostavke za optimalno provođenje složenih poslovnih procesa na liberaliziranom tržištu plina. Funkcionalnosti sustava omogućavaju nadzor i upravljanje poslovnim procesima koji su podijeljeni u dvije skupine: poslovni procesi opskrbe plinom i poslovni procesi vođenja bilančne skupine.

4.1. Poslovni procesi opskrbe plinomOpskrba plinom osnovna je djelatnost opskrbljivača

plinom. U realizaciji te djelatnosti ključnu ulogu imaju ovi poslovni procesi:- planiranje ulaznih količina prirodnog plina- ugovaranje potrebnih količina prirodnog plina- zahtjevi za rezervaciju i ugovaranje korištenja kapaciteta

TS-a- prognoziranje potrošnje- nominacije potrebnih količina plina.

4.1.1. Planiranje ulaznih količina prirodnog plinaPotrošnja plina uvelike ovisi o meteorološkim faktorima

koji su izvan ljudske kontrole i teško se mogu na dulji rok pouzdano prognozirati. Zbog toga potrošnja plina tijekom

Slika 1. Model tržišta plina – pogled opskrbljivača/VBS-a


38

STRU

ČNI R

AD


plinske godine, a osobito tijekom ogrjevne sezone, ima izraziti stohastički karakter.Plin nije obična roba koja se može nabavljati kada i koliko zatreba, nego se nabava plina mora dugoročno brižljivo planirati. Na temelju izrađenih planova sklapaju se ugovori o nabavi plina i osiguravanju odgovarajućih kapaciteta za transport i skladištenje plina. loše planiranje i kao posljedica toga loše ugovaranje mogu povećati troškove nabave i transporta plina i uzrokovati gubitak tržišnog udjela.Prilikom izrade planova ulaznih količina plina koriste se podaci iz povijesti uz uzimanje u obzir stohastičkog karaktera potrošnje. Predviđeno je da se u planiranju koristi posljednjih 5 godina povijesnih podataka o potrošnji plina, s naglaskom na posljednju godinu. Također treba uzeti u obzir trendove koji utječu na dugoročno kretanje potrošnje (širenje mreže, ekonomska situacija, nove primjene plina i dr.). S druge strane, stohastičnost potrošnje potječe od promjenjivih i nepredvidljivih meteoroloških uvjeta. Stohastičku komponentu potrošnje plina treba realno sagledati i na odgovarajući način uzeti u obzir pri planiranju.Zahtijevana razina sigurnosti opskrbe služi kao kriterij u procesu planiranja ulaznih količina. Razina sigurnosti opskrbe definira se kao vjerojatnost (izražena procentualno) da će u određenom (planskom) razdoblju sve potrebe potrošača plina biti zadovoljene. Primjena ovog kriterija zahtijeva kvantificiranje odnosa između iznosa potrošnje i vjerojatnosti pojavljivanja toga iznosa.Zbog tehnoloških razloga distributivno područje podijeljeno je prema modelu OTS-a na određeni broj fizički odvojenih hidrauličkih cjelina (distribucijskih mreža).Za svaku zasebnu distribucijsku mrežu izrađuje se posebni set planova koji se na kraju sjedinjuju u jedinstveni plan za cijelo distributivno područje koje pokriva. Preduvjet za ovakav pristup planiranju jest da distributer i opskrbljivač plinom strukturiraju svoje izvještaje o potrošnji skupina kupaca i prema zasebnim distribucijskim mrežama.Godišnji plan za ugovaranje osnova je za sve druge planove. Izrađuje se za plinsku godinu. Za potrebe planiranja plinska godina može biti podijeljena na planska razdoblja kao što su kvartali ili plinski mjeseci. Plinski je mjesec osnovni planski interval godišnjeg plana, a podjela na planska razdoblja služi radi lakšeg sagledavanja ovisnosti potrošnje o vanjskim utjecajima.Osnova za izradu godišnjeg plana jest prognoza potreba kupaca plina. Za izradu te prognoze koristi se modificirani model prognoziranja dnevne potrošnje plina i statistika klimatskih parametara za promatrano područje. Prognoza se izrađuje metodom Monte Carlo.Rezultat prognoziranja potreba kupaca jesu prognoze koje se sastoje od prosječne (očekivane) potrošnje i odgovarajućeg parametra razdiobe vjerojatnosti odstupanja od očekivane vrijednosti za različita planska razdoblja (dan, tjedan, mjesec, kvartal). S ta dva parametra moguće je definirati

razdiobu vjerojatnosti kretanja potrošnje za svaki dan sezone. Uz ovaj način interpretacije može se uvesti u igru kriterij sigurnosti opskrbe potrošača, na način da se definira vjerojatnost i da se nakon toga za tu nju odrede granične vrijednosti potreba kupaca po planskim razdobljima. Postoje dvije glavne prognoze potreba kupaca:- prognoza ukupnih mjesečnih / kvartalnih potreba za

sljedeću plinsku godinu- prognoza maksimalnih dnevnih potreba po mjesecima

sljedeće plinske godine.Prognoze potreba kupaca služe kao osnova za izradu plana ulaznih količina plina. Pri tome se ukupne potrebe raspoređuju po bilančnim skupinama, distribucijskim sustavima i skupinama kupaca (dobava / prodaja). Pri raspoređivanju ukupnih potreba također se uzima u obzir dugoročni trend rasta / pada potrošnje plina, kao i planirano povećavanje / smanjivanje tržišnog udjela. Na temelju raspoređenih potreba kupaca i razina sigurnosti opskrbe koju pojedinim skupinama kupaca opskrbljivač mora jamčiti izrađuje se konačni plan potrebnih količina plina.

4.1.2. Zahtjevi za ugovaranje potrebnih količina plinaPlan potrebnih količina plina, razrađen po bilančnim

skupinama i distribucijskim sustavima služi kao osnova za ugovaranje količina plina s veleopskrbljivačima. Voditeljima vanjskih bilančnih skupina dostavlja se zahtjev za sklapanje ugovora koji sadržava mjesečnu dinamiku potreba i očekivane maksimalne dnevne potrebe po mjesecima, raspoređene po distribucijskim sustavima. Na temelju toga zahtjeva sklapa se ugovor o dobavi / prodaji s opskrbljivačem voditeljem bilančne skupine.Potrebe koje će se realizirati unutar vlastite bilančne skupine automatski se prenose u funkciju vođenja bilančne skupine gdje služe kao osnova za nastavak izvođenja poslovnog procesa ugovaranja ulaznih količina plina. Slično kao i u slučaju vanjske bilančne skupine, unutar vlastite bilančne skupine sklapa se (interni) ugovor o dobavi / prodaji s voditeljem bilančne skupine kao veleopskrbljivačem.

4.1.3. Zahtjevi za rezervaciju i ugovaranje transportaPlan potrebnih ulaznih količina plina, kao i ugovori o

nabavi plina u definiranom razdoblju služe kao osnova za izradu zahtjeva za rezervaciju i ugovaranje kapaciteta transportnog sustava za to razdoblje. Zahtjev se može realizirati u okviru vanjske ili vlastite bilančne skupine.- izrada zahtjeva za rezervaciju transportnog kapaciteta po

bilančnim skupinama u kojima je promatrani opskrbljivač član. Zahtjevi se izrađuju na temelju plana ulaznih količina plina i ugovora o trgovini za sve BS-e u kojima je promatrani opskrbljivač član

- unos podataka za rezervaciju te podataka iz ugovora o trgovini

- integracija s postojećim informacijskim sustavom OTS-a i


39

STRUČN

I RAD


vanjskih VBS-ova- zahtjev za rezervaciju transportnog kapaciteta za potrebe

vlastitog BS-a dostavlja se internim mehanizmima aplikacijskomu modulu za vođenje bilančne skupine

- korištenje povijesnih podataka i prognoze potrošnje za kvalitetnu rezervaciju.

4.1.4. Prednominacije potrebnih količina plinaNa temelju svakodnevnog izvođenja prognoze potrošnje i

drugih podataka opskrbljivač plinom izrađuje kratkoročni plan opskrbe kupaca plinom koji je osnova za izradu prednominacije potrebnih količina plina. Prednominacija se dostavlja voditelju bilančne skupine (vanjske ili vlastite) koji na temelju nje izrađuje svoje nominacije. Postupak izrade prednominacije sastoji se od ovih aktivnosti:- kreiranje redovitih prednominacija, izvanrednih

prednominacija i izmijenjenih prednominacija potrebnih količina plina na temelju prognoze potrošnje

- raspodjela potrebnih količina plina po bilančnim skupinama u kojima je opskrbljivač plinom član

- integracija s informacijskim sustavima vanjskih VBS-ova i dostava nominacija

- nominacija potrebnih količina plina za vlastiti BS dostavlja se internim mehanizmima aplikacijskomu modulu za vođenje bilančne skupine

- korištenje povijesnih podataka i prognoze potrošnje za kvalitetnu nominaciju.

4.1.5. Analize ulaznih količina prirodnog plina i izvještavanje

Analiza ulaznih količina prirodnog plina provodi se svakodnevno za prethodni dan ili prethodno razdoblje. Kao ulazne podatke aplikacija za analizu koristi ove vrste podataka:- podaci iz ugovora o trgovini (nabavi, prodaji, opskrbi i

dobavi)- podaci prognoze potrošnje- podaci nominacija- podaci o realizaciji dobiveni od vanjskog voditelja bilančne

skupine- podaci o realizaciji dobiveni iz sustava SCADA ODS-a- podaci očitanja brojila kupaca od strane ODS-a.Izrađuju se različite vrste analiza podataka za različite namjene. Rezultati analiza prikazuju se u obliku izvještaja u tabličnom ili grafičkom obliku. Postoji mogućnost eksporta podataka u MS Office aplikacije. Za potrebe poslovodstva izrađuje se posebna grupa izvještaja koja se na prikladan način i u prikladnom formatu stavlja na raspolaganje korisnicima. Posebnu grupu čine izvještaji koji se kao zakonska obveza moraju dostavljati vanjskim sudionicima tržišta plina (opskrbljivači, VBS, OTS, OT).

4.2. Poslovni procesi vođenja bilančne skupineBilančna skupina oblik je udruživanja opskrbljivača,

trgovaca, kupaca i drugih sudionika tržišta plina s ciljem uravnoteživanja opskrbe i potražnje plina. Cilj osnivanja bilančnih skupina jest ostvarivanje dobiti za sve članove skupine smanjivanjem ukupne neravnoteže sustava.Tvrtka opskrbljivača plina upisana je kod operatora tržišta energije HROTE u registar voditelja bilančnih skupina. Dužnost voditelja bilančne skupine (VBS) jest koordinacija poslovnih procesa unutar bilančne skupine te predstavljanje bilančne skupine prema van, poglavito prema operatoru tržišta plina, operatorima transportnih sustava i operatorima sustava skladišta plina.Poslovni proces vođenja bilančne skupine osigurat će potporu za vođenje bilančne skupine čime će biti obuhvaćene specifične aktivnosti vezane za bilančnu skupinu, kao i poslovni procesi u kojima voditelj bilančne skupine ima odlučujuću ulogu (npr. ugovaranje transportnih i skladišnih kapaciteta, nominiranje transportnih i skladišnih kapaciteta te fakturiranje i raspodjela troška energije uravnoteženja).Sadržaj i organizacija poslovnog procesa potpore za vođenje bilančne skupine utemeljeni su na zakonskim i podzakonskim aktima, kao što su: Pravilnik o organizaciji tržišta prirodnog plina, Metodologija za pružanje usluga uravnoteženja prirodnog plina u plinskom sustavu i dr.Vođenje bilančne skupine obuhvaća ove poslovne procese:- vođenje registra članova bilančne skupine- nuđenje i isporuka energije uravnoteženja- plaćanje energije uravnoteženja- rezervacija, raspodjela i ugovaranje kapaciteta plinskoga

transportnog sustava- rezervacija, raspodjela i ugovaranje kapaciteta sustava

skladišta plina- nominacija korištenja sustava skladišta plina i plinskoga

transportnog sustava.

4.2.1. Vođenje registra bilančne skupinePrema zakonu voditelj bilančne skupine dužan je voditi

registar opskrbljivača bilančne skupine. Proces vođenja registra bilančne skupine obuhvaća ove aktivnosti:- postupak učlanjivanja (zahtjev koji sadržava sve obvezne

podatke i dokaze, provjera, upis u registar, obavijest o učlanjenju koja se šalje članu i HROTE-u)

- postupak promjene podataka- postupak iščlanjivanja.Definirani su podaci koji se vode u registru bilančne skupine te dokazi koje budući član treba predati VBS-u, a kojima se potvrđuje zadovoljavanje svih uvjeta za učlanjenje.

4.2.2. Nuđenje, isporuka i plaćanje energije uravnoteženja

Prema Pravilniku o organizaciji tržišta prirodnog plina, radi uravnoteženja transportnog sustava, sudionici tržišta mogu prema definiranim pravilima nuditi i isporučivati energiju uravnoteženja.Pravilnikom o organizaciji tržišta prirodnog plina određeno


40

STRU

ČNI R

AD


je da do 30. 9. 2013. ponuditelj energije uravnoteženja može biti samo Prirodni plin d. o. o. Zbog toga se ovaj poslovni proces ne implementira u sadašnjoj fazi izgradnje sustava. Međutim, komercijalni model tržišta plina, model poslovnih procesa i model podataka moraju već u ovoj fazi biti tako postavljeni da se kasnija implementacija nuđenja i isporuke energije uravnoteženja omogući na najjednostavniji mogući način.Da bi realizacija procesa plaćanja energije uravnoteženja bila moguća, VBS vodi evidenciju o stanju dnevnih odstupanja, kumulativa dnevnih odstupanja i stanju namire cijeloga BS-a. Na temelju te evidencije izrađuju se obračuni prekoračenja dnevnih odstupanja, prekoračenja kumulativa dnevnih odstupanja i prekoračenja stanja namire.U definiranim vremenskim intervalima HROTE dostavlja voditeljima bilančnih skupina račune za utrošenu energiju uravnoteženja zbrojno za sve članove bilančne skupine. Voditelj bilančne skupine plaća HROTE-u račun i plaćeni iznos raspodjeljuje na individualne članove bilančne skupine i dostavlja im odgovarajuće račune.

4.2.3. Rezervacija, raspodjela i ugovaranje kapaciteta plinskoga transportnog sustava

Ugovaranje transporta plina s OTS-om regulirano je Općim uvjetima za opskrbu prirodnim plinom i Pravilnikom o organizaciji tržišta prirodnog plina. Transportni kapacitet definiran je Pravilnikom o organizaciji tržišta prirodnog plina kao maksimalna dnevna količina plina koji se preuzima ili isporučuje na određenom ulazu odnosno izlazu TS-a u određenom razdoblju (godina, mjesec ili dan).Rezervacija kapaciteta i ugovaranje transporta plina postupak je koji vodi opskrbljivač plinom, u svojstvu voditelja BS-a, u svoje ime i u ime ostalih opskrbljivača, članova BS-a.Ugovori o transportu plina sklapaju se između operatora transportnog sustava (PlINACRO) kao prodavatelja usluge, s jedne strane, te voditelja bilančne skupine i opskrbljivača, članova BS-a kojemu je promatrani opskrbljivač voditelj, kao korisnika usluge transporta prirodnog plina, s druge strane.Postoje tri vrste ugovora o transportu plina: godišnji (može se sklopiti za najviše 5 plinskih godina unaprijed), mjesečni (može se sklopiti za bilo koji sljedeći plinski mjesec / mjesece do kraja aktualne plinske godine) i dnevni (sklapa se za sljedeći plinski dan ili sljedeće plinske dane). Korisnik usluge transporta plina ili drugi opskrbljivač, član BS-a može rezervirati i ugovoriti transportni kapacitet za isto ugovorno razdoblje (godina ili mjesec) više puta.Postupak rezervacije kapaciteta obavlja VBS, za sebe i za sve članove BS-a. Opskrbljivač plinom sklapa s OTS-om ugovor o transportu plina u svoje ime za sve ulazne točke u sustav i za račun krajnjih kupaca koje opskrbljuje plinom za odgovarajuće izlazne točke iz TS-a na koje su ti kupci priključeni ili na kojima se plin iz transportnog sustava

isporučuje u distribucijski sustav na koji su priključeni. Za izlazne točke iz TS-a kojima se plin isporučuje opskrbljivačima na DS-u, nakon provedenog postupka rezervacije kapaciteta, ugovor o transportu s OTS-om sklapaju izravno odgovarajući opskrbljivači na DS-u.Pravilnikom o organizaciji tržišta prirodnog plina određeni su termini unutar kojih se mora provesti postupak ugovaranja opskrbe plinom te nakon toga provesti rezervacija i ugovaranje transportnog kapaciteta.Sklopljeni ugovori o transportu ne mogu se ažurirati. Eventualno potrebni dodatni kapacitet može se rezervirati na godišnjoj ili mjesečnoj razini sklapanjem dodatnih ugovora o transportu plina, u rokovima propisanim Pravilnikom.Podaci iz ugovora o transportu plina služe kao osnova za izvođenje drugih poslovnih procesa, kao što su nominiranje i obračunavanje transporta.Realizacija ugovora prati se u skladu s dogovorenim periodima planiranja i praćenja ugovora. Sredstvo za praćenje realizacije ugovora jesu različiti izvještaji, pregledi i dijagrami na kojima se paralelno prikazuju podaci iz ugovora i odgovarajući podaci o realizaciji (nominacije, alokacije, obračuni i dr.). Ugovorene vrijednosti koje se prikazuju na izvještajima jednake su zbroju svih ugovorenih kapaciteta za određeno razdoblje i određenu ulaznu ili izlaznu točku.

4.2.4. Rezervacija, raspodjela i ugovaranje kapaciteta sustava skladišta plina

Ugovorom o skladištenju plina uređuje se pružanje usluge skladištenja plina, uključujući i pomoćne usluge. Kapacitet sustava skladišta plina ugovara se kao tri zasebna parametra: radni volumen, kapacitet utiskivanja i kapacitet povlačenja. Pri tome kapacitet utiskivanja mora biti usklađen s kapacitetom odgovarajućeg izlaza iz TS-a, a kapacitet povlačenja mora biti usklađen s odgovarajućim kapacitetom ulaza u TS. Ugovor se sklapa između operatora sustava skladišta kao prodavatelja i opskrbljivača plinom kao korisnika usluge skladištenja prirodnog plina.Konkretni podaci ugovora o skladištenju plina ažuriraju se periodički: godišnje i sezonski.Podaci iz ugovora o skladištenju plina služe kao osnova za izvođenje drugih poslovnih procesa, kao što su nominiranje i planiranje opskrbe.Trenutačno je na snazi (do 31. 3. 2014.) dugoročni ugovor o skladištenju prirodnog plina sklopljen između Podzemnog skladišta plina d. o. o. i tvrtke INA (odnosno Prirodni plin d. o. o.). Ugovorom je zakupljen cjelokupni skladišni volumen, kao i ulazni i izlazni kapacitet. Drugi sudionici na tržištu plina moći će se natjecati za korištenje skladišta plina tek nakon isteka ovog ugovora, a način ugovaranja korištenja sustava skladišta treba biti u skladu s Pravilnikom o organizaciji tržišta plina i Općim uvjetima za opskrbu prirodnim plinom. Zbog navedenog ovaj poslovni


41

STRUČN

I RAD


proces neće se primjenjivati prije 31. 3. 2014. i kao takav implementirat će se kada budu poznati svi uvjeti i načini korištenja sustava skladišta plina. Međutim, komercijalni model tržišta plina, model poslovnih procesa i model podataka moraju već u ovoj fazi biti postavljeni tako da se kasnija implementacija rezervacije, raspodjele i korištenja sustava skladišta plina omogući na najjednostavniji mogući način.

4.2.5. Nominacija korištenja sustava skladišta plina i plinskoga transportnog sustava

Poslovni proces nominacije korištenja sustava skladišta plina i plinskoga transportnog sustava ima za cilj kreiranje uravnoteženih nominacija na razini cijele bilančne skupine.Poslovni proces obuhvaća nekoliko makroaktivnosti. Prva je aktivnost prikupljanje dnevnih nominacija i renominacija za dobavu, prodaju i opskrbu plinom (prednominacije koje izrađuju opskrbljivači, članovi BS-a).Sljedeća je aktivnost izrada plana zadovoljavanja iskazanih potreba kupaca i opskrbljivača za plinom na razini cijelog BS-a. Zbog zahtjeva uravnoteženog poslovanja na razini BS-a u proces planiranja mora biti uključeno i skladište plina kao načelna mogućnost. Rezultat izrade plana jesu dnevne nominacije i renominacije za korištenje sustava skladišta i za korištenje transportnog sustava.Nakon što su plan i odgovarajuće nominacije izrađeni, slijedi predaja nominacija OSS-u i OTS-u na način i u skladu s terminima propisanim Pravilnikom o organizaciji tržišta plina.Svaka od gore navedenih makroaktivnosti poslovni je proces za sebe. Npr., izrada plana i kreiranje dnevnih nominacija korištenja SS-a i TS-a jest potproces koji sadržava ove aktivnosti:- izrada logističkog plana zadovoljavanja potreba

opskrbljivača i kupaca. Kao ulazni podaci koriste se potrebe iskazane prikupljenim prednominacijama. Rezultat plana su nominacije korištenja sustava skladišta i transportnog sustava

- predaja nominacije korištenja sustava skladišta OSS-u- preuzimanje odgovora OSS-a- izrada renominacije za korištenje sustava skladišta i slanje

OSS-u- predaja nominacije korištenja plinskoga transportnog

sustava OTS-u- preuzimanje odgovora OTS-a- izrada renominacije za korištenje TS-a i slanje OTS-u.U ovom potprocesu, kao ulazni dokumenti, primaju se ove prednominacije od svih članova BS-a:- nominacija dobave i prodaje- nominacija opskrbe.Kao rezultat izvođenja poslovnog procesa kreiraju se ove vrste nominacija (i odgovarajućih renominacija) za cijeli BS:- nominacija korištenja sustava skladišta (OSS PSP Okoli)- nominacija korištenja transportnog sustava (OTS

Plinacro).

Budući da korištenje skladišta plina neće biti moguće prije 31. 3. 2014., a uvjeti i načini korištenja skladišta plina nakon toga roka su u ovom trenutku neizvjesni, nominiranje korištenja skladišta plina neće se realizirati. Međutim, komercijalni model tržišta plina, model poslovnih procesa i model podataka moraju već u ovoj fazi biti postavljeni tako da se kasnija implementacija nominiranja korištenja skladišta omogući na najjednostavniji mogući način.

4.3. Integracija sa sustavima iz okružja4.3.1. Povezivanje s poslovnim sustavima

vanjskih sudionika tržišta plinaDa bi se omogućio neometani protok poslovnih

informacija između sudionika poslovnih transakcija na tržištu plina, potrebno je povezati sustav opskrbljivača plinom s poslovnim sustavima svih sudionika s kojima opskrbljivač plinom posluje. Posebno se to odnosi na ove sustave:- vanjski VBS (PP)- OTS (Plinacro)- OTE (HROTE)- vanjski ODS-ovi- vanjski opskrbljivači, članovi bilančne skupine- dobavljači i trgovci prirodnim plinom- Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) – dostava

podataka mjerenja i prognoze temperature zraka.

4.3.2. Integracija s postojećim procesima i sustavima ODS-a

Sustav upravljanja količinama plina treba koristiti podatke drugih poslovnih procesa i odgovarajućih aplikacija ODS-a. Također, podatke generirane u sustavu upravljanja količinama plina treba staviti na raspolaganje korisnicima ostalih aplikacija ODS-a. Težište treba staviti na integraciju s ovim sustavima:- integracija sa sustavom SCADA ODS-a: obrada i dostava

podataka o izmjerenim količinama plina- integracija sa sustavom daljinskog očitanja- integracija s postojećim komercijalnim sustavima – baza

kupaca, dobavljača …- mehanizmi migracije svih potrebnih povijesnih podataka

(baze podataka, Excel tablice i dr.) u novi informacijski sustav, analiza i transformacija podataka.

5. Realizacija informacijskog sustavaIntegrirani sustav upravljanja tržišnim funkcijama

opskrbljivača plinom i voditelja bilančnih skupina realiziran je u obliku informacijskog sustava, odnosno distribuirane web-aplikacije. Navedeni je sustav komponenta tehničke potpore za funkcioniranje opskrbljivača plinom i voditelja bilančne skupine na tržištu plina Republike Hrvatske.Pri realizaciji informacijskog sustava važno je pratiti načela standardne metodologije implementacije informacijskog sustava, koja uključuje ove faze:- definiranje zahtjeva korisnika


42

STRU

ČNI R

AD


- modeliranje poslovnih procesa unutar organizacije- modeliranje baze podataka – zajednički model podataka- implementacija cjelokupne poslovne logike- razvoj korisničkog sučelja- testiranje sustava- edukacija korisnika sustava- implementacija informacijskog sustava na produkcijsku

okolinu.Integracija sa sustavima iz okružja uključuje povezivanje informacijskog sustava za upravljanje količinama prirodnog plina s postojećim procesima i sustavima iz okružja kao što su: sustav za daljinsko očitanje brojila, sustav SCADA za nadzor i upravljanje, sustav za obračun i naplatu plina („Billing sustav“), sustav za dostavu prognoze temperature te ostalih meteoroloških parametara, sustav za komercijalno upravljanje transportom prirodnog plina (OTS Plinacro), eksport podataka – generiranje izlaznih dokumenata koji se šalju ostalim sudionicima tržišta plina (datoteke za prednominaciju i nominaciju, alocirane količine prema članovima bilančne skupine …), import podataka – uvoz dokumenata dostavljenih od ostalih sudionika tržišta plina (dnevno izvješće OTS-a, prednominacije, alocirane količine od strane VBS-a …).

5.1. Arhitektura sustavaOvo poglavlje opisuje jednu ili više sklopovskih

konfiguracija na kojima će se izvršavati programska potpora. Opis je naveden prikazom rasporeda komponenata sustava (engl. Deployment View). Za svaku konfiguraciju treba prikazati najmanje sklopovske elemente (računala) na kojima se izvršavaju programi te njihove međusobne veze (sabirnice, lokalne mreže itd.):- sklopovska arhitektura sustava- logička arhitektura sustava / veza među podsustavima te

tok podataka- dekompozicija sustava na podsustave / komponente.Sustav je projektiran u skladu s paradigmom usluga orijentirane arhitekture (SOA – engl. Service Oriented Architecture). Prednosti SOA-e uključuju usklađivanje informatičkog sustava i poslovanja na svim razinama te maksimalno iskorištenje postojećih informatičkih resursa. Sustav je modularno osmišljen, svi su moduli potpuno integrirani kao i sva proširenja koja će nastati prilagodbom. Sustav je dizajniran za rad u distribuiranoj konfiguraciji poslužitelj – klijent te podupire višekorisnički rad, odnosno konkurentan rad većeg broja korisnika sustava. Osnovne prednosti sustava jesu visoka pouzdanost i performanse te fleksibilnost i skalabilnost. Sustav se može povezati s ostalim postojećim i novim informacijskim sustavima u okolini korištenjem tzv. aplikacijskih adaptera.

5.1.1. Logički model sustavaSustav je projektiran u skladu s paradigmom arhitekture

orijentirane uslugama. Sastoji se od relacijske baze podataka,

aplikacijskog poslužitelja, grafičkoga korisničkog sučelja i aplikacijskih adaptera prema ostalim sustavima (vanjskim i postojećim internim).Sustav je modularno osmišljen, a svi su moduli potpuno integrirani kao i sva proširenja koja će nastati prilagodbom.Prilikom razvoja informacijskog sustava poštivat će se ova načela propisana uvriježenim standardima, a to su:- interoperabilnost- sigurnost- personalizacija- fleksibilnost- skalabilnost.Sustav je dizajniran za rad u distribuiranoj konfiguraciji poslužitelj – klijent te podupire višekorisnički rad, odnosno konkurentan rad većeg broja korisnika sustava.

5.1.2. Sklopovska arhitektura sustavaSklopovska arhitektura produkcijskog UPKPP sustava

sastoji se od aplikacijskih poslužitelja (APP1 i APP2), zatim poslužitelja s bazom podataka (DB1 i DB2) te sustava za pohranu podataka (FS1). Sustav je preko redundantne lAN mreže povezan s klijentskim računalima. Aplikacijski poslužitelji rade u redundantnom načinu rada kao i poslužitelji s bazom podataka čime se osigurava visoka raspoloživost sustava i skalabilnost. Korištenjem zasebnog sustava za pohranu podataka osiguravaju se pouzdanost i proširivost diskovnog prostora potrebnog za ispravan rad sustava.

5.1.3. Metode razvojaRazvojna metodologija hibrid je waterfall pristupa i

agilnog pristupa razvoju softwarea. Waterfall pristup ovdje primijenjen nije potpuno striktan i očituje se u komunikaciji s klijentom, gdje se unaprijed fiksno dogovaraju doseg projekta, budžet i rokovi, međutim, u stalnoj komunikaciji s krajnjim klijentom, periodički, svakog ili svaka 2 tjedna, moguće je unijeti određene promjene u sustav, što je karakteristika agilnog razvoja. Promjene se implementiraju „u hodu“ po principu hitnosti i njihova procijenjenog prioriteta na razini jedne veće razvojne cjeline, i to najčešće u trajanju iste razvojne cjeline koja odgovara jednoj iteraciji od 3 do 4 tjedna.Korištena razvojna okolina jest Visual Studio 2010 na .Net Frameworku 4.0.Pravila za pisanje izvornog koda definirana su u dokumentu „C# Coding Standards and Best Programming Practices“ preuzetom s web-stranice http://www.dotnetspider.com, proširenom i prilagođenom za specifičnosti opisanoga razvojnog procesa.Za pohranu i upravljanje izvornim kodom te njegovo verzioniranje koristi se ColabNet Subversion (SVN) repozitorij. Sa Subversion repozitorijem komunicira se izravno iz Visual Studia 2010, i to preko ColabNet AnkhSVN dodatka razvojnoj okolini. Izvorni kôd pohranjuje se


43

STRUČN

I RAD


u repozitorij. Za pohranu i upravljanje projektnom dokumentacijom koristi se programski paket Atlassian Confluence.Za organizaciju podjele posla i praćenje zadataka na projektu rabi se programski paket Atlassian Jira.

5.1.4. Logička arhitektura sustavaSustav implementira poslovne procese opskrbljivača

(funkcije obrade izmjerenih podataka, planiranje ulaznih količina, prognoziranje potrošnje, prednominacije i rezervacije) i voditelja bilančne skupine (funkcije vođenja registra bilančne skupine, plaćanje energije uravnoteženja, rezervacije i nominacije) te usluge administriranja podataka, kao i izvještavanja, a integrira se s nizom vanjskih sustava, npr. Billing sustavom sa svrhom dohvata podataka o krajnjim kupcima na distribuciji, sustavom Holosys za dohvat podataka o velikim krajnjim kupcima na distribuciji, sustavom SCADA za dohvat mjerenja potrošnje po fizičkim priključcima te Meteo sustavom za dohvat meteoroloških parametara.

5.1.5. Dekompozicija sustava na podsustave / komponente

Sustav je realiziran kao višeslojan (n-tier) i distribuiran. Sve softverske komponente koje implementiraju poslovne procese pod sustavom egzistiraju na Microsoft Windows Server 2008 R2 64bit operativnom sustavu, na Microsoft Internet Information Services 7.5 web-serveru u aplikacijskim bazenima vezanim na .Net 4.0 razvojnu platformu i rade u integriranome cjevovodnom načinu.Sustav implementira sigurnosni mehanizam po principu Windows autentikacije.

Svi poslovni procesi perzistiraju svoje podatke na jednome mjestu u obliku Oracle Enterprise edition 11g 64bit relacijske baze podataka. Podacima se pristupa preko dvaju ORM (Object-Relational mapping) alata, Microsoft Entity Framework 5.0 (poduprt do verzije 4.4 na .Net 4.0 razvojnoj platformi) te open-source NHibernate.Autorizacija na akcije nad entitetima koji definiraju model podataka u bazi realizirana je preko tablice u bazi koja opisuje prava vršenja akcija nad entitetima za uloge na razini krajnjeg korisnika aplikacije. Auditing akcija nad podacima u bazi implementirana je preko triggera na tablicama i opisana

je skupom podataka koji se zapisuju u jedan red Common.log tablice.Slojevi distribuiranog sustava implementirani su ovako:

5.1.5.1. Klijentski sloj, korisničko web-sučelje:• HTML+CSS–osnovnetehnologijezaprikazstranice• JavaScript(jQuery)–glavnialatzaprogramabilnuulazno-

izlaznu logiku, dohvat podataka ili pozivanje udaljenih / remote) akcija (uključujući i akcije na strani poslužitelja)

• BootStrap – „osigurava“ uniformni izgled stranice.Uglavnom se bazira na definiciji CSS stilova. Provjerava se o kojem je internetskom pregledniku i klijentu riječ te se različito priprema izgled stranice za mobilne i PC platforme

• jqGrid–jQuery+HTML–kontrolakojaslužizaprikazibaratanje podacima u tabličnom prikazu.

5.1.5.2. Poslužiteljska strana, poslovni proces voditelja bilančne skupine:

• MVC4(web-aplikacija)+Razorupravljačkaplatforma–infrastruktura za kompletni proces krenuvši od zahtjeva na strani klijenta pa do povratnog odgovora

• Alpha poslužitelj (REST servis) – služi za pristuppodacima u bazi preko REST web-servisa, obavljanja akcija nad njima te dohvata izvještaja i sl.

• Poslovna pravila – definirana na Alpha poslužiteljukorištenjem raznih DSl koncepata.

5.1.5.3. Poslužiteljska strana, poslovni proces opskrbljivača, četiri razine:

• WCF REST Json web-servis – REST .Net Framework

Slika 2. Sklopovska arhitektura sustava za upravljanje količinama prirodnog plina


44

STRU

ČNI R

AD


4.0 web-sučelje s kojim se komunicira s pomoću POCO objekata, a koji predstavljaju podatke u tablicama modela podataka u bazi, serijaliziranim u JSON format

• Poslovnalogika–slojkojiimplementiraposlovnapravilakoja definira poslovni proces opskrbljivača, a sadržava i logiku za generičku serijalizaciju POCO objekata koji predstavljaju podatke u tablicama baze

• Domainmodel–POCOklasekojepredstavljajupodatkeu tablicama u bazi

• Data Access Layer (sloj za pristup podacima) – POCOEntity Framework 5.0 model prilagođen za korištenje pod web-sučeljem, na čije se entitete preslikavaju POCO klase domenskog modela, a koje se zatim preslikavaju na podatke tablica u bazi, omogućivši tako objektno-relacijsko mapiranje na perzistencijski sloj – Oracle bazu.

5.1.5.4. Perzistencijski sloj:• DB(Oracle)–spremanjepodataka(čistizapisi,povijesni

zapisi, hijerarhijski zapisi...), dohvat podataka (direktno iz tablica, View-evi, SnowFlake...)

• DSL – definiranje entiteta i izvora podataka za njih (iznjih se generira izvorni kôd za bazu i CRUD akcije nad objektima u bazi podataka)

Dodatnialati:LinqPad–odličanalatzabrzotestiranjei/ilirazvoj c# koda u DSl konceptima.

6. ZaključakCiljevi i svrha uvođenja sustava upravljanja količinama

prirodnog plina i automatizacije procesa jesu eliminirati dodatne troškove ili ih svesti na minimum. Pažljivim planiranjem ulaznih količina smanjuje se potreba za interventnim ugovaranjem plina, povećava se sigurnost

opskrbe te se znatno smanjuju troškovi koji mogu nastati zbog određenih penala izazvanih prekoračenjem ugovora za nabavu plina, prekoračenjem rezerviranog kapaciteta, odstupanjem od prednominacije i nominacije, kumulativnog odstupanja itd. Samim financijskim rasterećenjem i smanjenjem nepotrebnih troškova unapređuje se gospodarenje plinskim distributivnim sustavom i omogućuje sigurna opskrba plinom krajnjih potrošača u zimskim mjesecima (maksimalne vršne potrošnje). To u konačnici pridonosi kvalitetnijem i razvidnijem poslovanju u sektoru plinskog poslovanja u Republici Hrvatskoj.

7. Literatura i referencije[1] Zakon o tržištu plina (NN 28/13).[2] Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu plina

(NN 14/14).[3] Metodologija utvrđivanja tarifnih stavki za transport

plina (NN 85/13).[4] Pravila o organizaciji tržišta plina (NN 158/13).[5] Directive 2009/73/EC of the European Parliament and

of the Council of 13 July 2009 concerning common rules for the internal market in natural gas and repealing Directive 2003/55/EC.

[6] Regulation (EC) No 715/2009 of the European Parliament and of the Council of 13 July 2009 on conditions for access to the natural gas transmission networks and repealing Regulation (EC) No 1775/2005.

[7] Regulation (EU) No 994/2010 of the European Parliament and of the Council of 20 October 2010 concerning measures to safeguard security of gas supply and repealing Council Directive 2004/67/EC

[8] Mrežna pravila plinskoga distribucijskog sustava, Narodne novine br. 50/2009, Zagreb, 2009.

[9] Tehnička dokumentacija, Končar – KET, Zagreb, 2014.

Slika 3. Logička arhitektura IT sustava za upravljanje količinama prirodnog plina


45

STRUČN

I RAD


Plinske boce u požaru

Autor:Davor Belas, Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, Zagreb

Gas cylinders in fire

SAžETAK:U članku je opisano ponašanje posuda pod tlakom u

požaru. Posebno je opisano ponašanje plinskih boca za UNP u požaru. Budući da su plinske boce posude pod tlakom bez sigurnosnog ventila, zanimljivo je promatrati njihovo ponašanje u požaru ovisno o sadržaju pojedinih faza (plinovita i kapljevita) UNP-a u boci. Također, prikazano je ponašanje plinske instalacije zahvaćene požarom u vozilima opremljenima instalacijom za UNP.

Ključne riječi:plinska boca, BLEVE

ABSTRAcT:In this article has been described behavior of pressure

vessels in fire. In particular, described the behavior of gas cylinders for LPG in the fire. Since gas cylinders are pressure vessel without a safety valve is interesting to observe the behavior of gas cylinders in a fire, depending on the content of liquid and gaseous phases of LPG in a cylinder. Also, it has been presented the behavior of gas installations affected by fire in a vehicle equipped with installations for LPG.

Key words:gas cylinder, BLEVE

Eksplozija plinaSvi smo čuli za slučajne i namjerne eksplozije plina te za razaranja koja su izazvale. Srećom većina nas neće doživjeti takve događaje. No, sprječavanje, tj. preveniranje eksplozija plina zahtijeva dobro razumijevanje onoga što eksplozija plina jest i što se može učiniti da bi se smanjile učestalost i posljedice takvih događaja.Eksploziju plina možemo definirati kao proces u kojem izgaranje oblaka plina, odnosno goriva i zraka ili goriva/oksidansa uzrokuje nagli porast tlaka. Plinska eksplozija može se dogoditi u procesnoj opremi ili cijevi, u zgradama platformama, na otvorenim prostorima ili u procesu neograničenom nekim područjem. Kada se plinska oprema u kojoj se nalazi plin nađe u požaru, postoji vjerojatnost da će doći do eksplozije opreme koja će izazvati sekundarnu eksploziju i požar.

Posude pod tlakom u požaruPosuda pod tlakom označava zatvoren prostor konstruiran i izrađen s namjenom da sadržava fluide pod tlakom uključujući i priključke za povezivanje s drugom opremom. U takvoj posudi nalazi se fluid pod tlakom višim od atmosferskoga.

Posude pod tlakom možemo podijeliti u dvije skupine:• posudekojesuopremljenesigurnosnimventilom• posudebezsigurnosnogventila.Posude pod tlakom mogu se naći u požaru. S porastom temperature u požaru u posudi pod tlakom kapljevina se počinje isparavati, što dovodi do porasta tlaka u posudi. Porast tlaka može dovesti do pucanja stijenke posude te iznenadne eksplozije i izazvati sekundarni požar.EngleskakraticaBLEVE(BoilingLiquidExpandingVaporExplosion – eksplozija para zakipjele tekućine) govori o eksploziji koja je posljedica izlijevanja tekućine kada se posuda u kojoj je tlak visok raspadne. Raspad posude može biti izazvan požarom koji se dogodio izvan posude, a da uzrok požara nije vezan uz posudu.U posudi pod tlakom zahvaćenoj požarom zbiva se ovaj proces:Kapljevina u posudi pod tlakom apsorbira energiju iz požara i zagrijava se do temperature isparavanja. Isparavanje kapljevine u zatvorenoj posudi dovodi do naglog porasta tlaka pri konstantnoj temperaturi kapljevite faze. Budući da je transformacija kapljevite faze u parnu izotermna, kapljevita faza hladi stijenke posude izložene požaru.Istjecanje zapaljive tekućine u parnom i kapljevitom

PLINSKE BOCE U POžARU

46

STRU

ČNI R

AD


agregatnom stanju dovodi do BlEVE-a – eksplozije koja rezultira velikom vatrenom kuglom, defragmentacijom posude, velikom količinom energije koja se oslobađa u obliku radijacije (zračenja) te do pojave udarnog vala.

Do čega će dovesti porast tlaka, odnosno kakav će ishod biti, ovisi o tome je li posuda opremljena sigurnosnim ventilom ili nije. Ako jest, porast tlaka izazvat će otvaranje sigurnosnog ventila i na taj način sniziti tlak u posudi. Nakon što se tlak snizio ispod tlaka koji otvara sigurnosni ventil, ovaj se zatvara i proces se ponavlja, međutim, ovoga puta s manje kapljevite faze u posudi, što izlaže veću površinu nahlađene stijenke posude požaru. Ovaj proces može završiti eksplozijom posude pod tlakom (tzv. sekundarna eksplozija) jer stijenka posude biva zagrijana na temperaturu na kojoj gubi čvrstoću te više ne može izdržati tlak tekućine (kapljevina i para) u posudi. To najčešće dovodi do raspada stijenke posude te do zapaljenja preostale količine plina u kapljevitoj i parnoj fazi.BlEVE se sastoji od ovih povezanih procesa:• prijenostopline:

– od požara na spremnik– od spremnika na tekućinu u njemu (kapljevita i parna

faza)– u tekućini između kapljevite i parne faze

• termodinamička transformacija u spremniku i porasttlaka

• aktivacija sigurnosnog ventila ili zapaljenje brtvenogmaterijala na ventilu

• naprezanje i degradacija svojstava materijala stijenkespremnika.

Kod posuda koje nemaju sigurnosni ventil (razne plinske boce) proces isparavanja kapljevine također dovodi do porasta tlaka, a ishod tog porasta ovisi o omjeru kapljevite i parne faze tekućine. Ako kapljeviti dio tekućine zauzima veći dio volumena posude, u prvoj fazi zagrijavanja posude ne dolazi do loma njezine stijenke, već do zapaljenja brtvenih elemenata na ventilu. Izgaranjem brtvenih elemenata na ventilu počinje istjecati parna faza te se na taj način snižava tlak u boci. U ovom scenariju brtveni elementi ventila „nenamjerno“ djeluju kao sigurnosni ventil. Padom tlaka u boci sve veći dio parne faze dovodi do naglog zagrijavanja stijenke koja zbog toga gubi čvrstoću i puca. Pune plinske

boce koje su bile zahvaćene i udaljene od žarišta požara pucaju tako da se na stijenci načini otvor kroz koji plin izađe iz posude. Nakon loma stijenke dolazi do sekundarne eksplozije i požara te do odbacivanja boce.Poluprazne plinske boce koje se nađu u požaru i bliže žarištu požara eksplodiraju tako da se stijenka boce potpuno raspadne i od boce napravi ubojitu eksplozivnu napravu od koje se može nastradati ne samo zbog eksplozije plina već

i zbog defragmentacije tijela boce.Eksplozija plinske boce ne može izazvati požar sama po sebi. Plinska boca može eksplodirati u požaru, ali ta eksplozija, naravno, nije uzrok već posljedica požara, a dovodi do sekundarnog požara i eksplozije.

Plinske boce u požaruU dugogodišnjoj praksi vještaka za utvrđivanje uzroka požara susreo sam se s nekoliko slučajeva kod kojih je došlo do sekundarnog BlEVE-a plinskih boca.Zanimljiv primjer bio je požar skladišta u kojem su se koristili viličari koji su kao gorivo rabili UNP uskladišten u bocama od 10 kg. Analiza kojom se došlo do uzroka požara na mjestu događaja trajala je nekoliko dana. U požaru su skladišni prostor i artikli (roba široke potrošnje) gotovo potpuno izgorjeli. Očevici koji su zamijetili požar već u razvijenoj fazi izjavili su da se u skladištu tijekom požara čulo nekoliko eksplozija. Radnici koji su prethodni dan radili u skladištu izjavili su da su u skladištu držali pune i prazne plinske boce koje su koristili za pogon viličara. Boce su držali na jednome mjestu u skladištu.Očevidom i vještačenjem utvrđeno je da je uzrok požara

Slika 1. Posuda izložena toplini nastaloj u požaru

Slika 2. Vatrena kugla i odbačeni dijelovi posude


47

STRUČN

I RAD


bio kvar na električnoj instalaciji. Pretraživanjem mjesta događaja pronađeno je nekoliko plinskih boca na različitim mjestima u skladištu.Pregledom plinskih boca utvrđeno je da su sve bile izložene djelovanju požara. Boce na kojima su bila manja mehanička oštećenja pronađene su u blizini mjesta gdje su ih djelatnici skladištili. Boja na tim bocama potpuno je izgorjela, na ventilima nije bilo brtvenog materijala pa su se ventili mogli odvrnuti rukom (bez upotrebe alata). Tijelo boce bilo je deformirano (napuhnuto), a na tijelu su se nalazili otvori nastali lomom stijenke boce. Na jednoj boci otvor je nastao na dnu (slika 3.), dok je na drugoj nastao na vrhu boce (slika 4.). Također, na bocama su bili vidljivi manji tragovi

mehaničke deformacije nastali udarcem boca u zapreku nakon stvaranja otvora na njima. Ovi su udarci posljedica odbacivanja boca zbog pojave vatrenoga mlaza nastalog

istjecanjem plina kroz otvor na boci. Valja primijetiti da oštećenja na tijelima boca nisu nastala na mjestu zavarenoga spoja na bocama.Ostaci drugih boca pronađeni su izvan mjesta skladištenja (bile su odbačene). Pregledom tih odbačenih boca utvrđeno je da su njihova tijela potpuno deformirana i „razderana“, gotovo do neprepoznatljivosti (slika 5.).

U tvrtki u čijem je skladištu došlo do požara nije postojala precizna evidencija o količini plina u pojedinoj boci, tj. koja je boca bila prazna, a koja puna, stoga se na temelju toga nije moglo zaključiti je li izgled oštećenja pojedine boce povezan s količinom plina u njoj. Analizom položaja uskladištenih boca i najvećih termičkih oštećenja na objektu utvrđeno je da su sve boce bile uskladištene izvan područja najvećega termičkog oštećenja, odnosno nisu se nalazile u dijelu skladišta u kojem je tijekom požara temperatura bila najviša. Na temelju analize položaja boca u odnosu na najintenzivnije djelovanje požara te na temelju znanja o termodinamičkom ponašanju kapljevina u zatvorenoj posudi i karakteristikama BlEVE-a zaključeno je da su boce sa slika 3. i 4. bile u trenutku izbijanja požara pune, dok je boca sa slike 5. imala manju količinu plina u sebi. Razlika u količini tekuće faze u pojedinim bocama dovela je do toga da boca sa slike 5. nije imala dovoljno kapljevite faze plina koja bi ju hladila, stoga je stijenka boce popustila, a para koja je izišla iz boce stvorila je sa zrakom eksplozivnu smjesu koja je eksplodirala i dodatno mehanički oštetila tijelo boce, tj. došlo je do defragmentacije i odbacivanja dijelova tijela boce izvan prostora skladištenja.

Plinske boce sa sigurnosnim ventilomPostoji niz primjera plinskih boca, odnosno posuda pod tlakom, na kojima je ugrađen sigurnosni ventil. Jedan od takvih primjera su plinske boce, tj. spremnici koji se koriste u osobnim vozilima za UNP ili UPP. Dio standardne opreme na plinskoj instalaciji vozila pokretanih UNP-om ili UPP-om jest i sigurnosni ventil.

Slika 3. Boca s oštećenim dnom

Slika 4. Boca s oštećenjem na vrhu

Slika 5. Potpuno uništena boca


48

STRU

ČNI R

AD


Požari vozila opremljenih plinskom instalacijom nisu česti. Naravno, jedan od razloga je i to što je takvih vozila razmjerno manje od vozila pokretanih benzinom ili dizelskim gorivom. U svojoj karijeri radio sam na nekoliko slučajeva utvrđivanja uzroka požara na vozilima koja su bila opremljena instalacijom za UNP sa spremnikom UNP-a u obliku cilindra ili torusa. Na svim tim vozilima utvrđeno je da uzrok požara nije bio povezan s plinskom instalacijom.Pregledom navedenih vozila kod svih se isticala jedna činjenica: usprkos izloženosti plinskog spremnika punog UNP-a požaru na vozilu nije došlo do sekundarne eksplozije, tj. BlEVE-a, već „samo“ do pojačavanja požara zbog istjecanja plina iz plinskog spremnika.Na slikama 5. i 6. primjer je jednoga takvog vozila. Ono je bilo opremljeno plinskom instalacijom za UNP. Spremnik UNP-a nalazio se u prtljažniku. Imao je sigurnosni ventil. Na slici 5. jasno se vidi da je stražnji dio vozila jače termički oštećen od ostatka vozila. Uzrok većeg stupnja oštećenja stražnjeg dijela vozila bilo je pojačavanje već nastalog požara dotokom plina iz plinskog spremnika koji je ulazio

u prtljažni prostor preko sigurnosnog ventila. Pregledom samoga spremnika UNP-a (slika 7.) utvrđeno je da na njemu postoje termička oštećenja u obliku izgorjele boje i plastičnih dijelova. Na spremniku nisu utvrđena mehanička oštećenja u obliku deformacije niti je došlo do pucanja stijenke. Na slici 7. također se jasno vidi da je i unutrašnjost putničkog prostora gotovo potpuno izgorjela.Naravno, ne znači da kod plinske instalacije opremljene sigurnosnim ventilom ne može doći do BlEVE-a, naprotiv; međutim, plinska instalacija u osobnim vozilima pokazuje prilično visok stupanj otpornosti na BlEVE.

ZaključakPlinske se boce mogu naći u požaru. Ovisno o okolnostima (brzina uočavanja požara, brzina reakcije vatrogasaca i sl.) može doći do pucanja plinske boce koje dovodi do

sekundarne eksplozije i požara, a ako je više boca u nizu, i do lančane reakcije. Eksplozija plinske boce ili bilo koje druge

posude pod tlakom napunjene zapaljivom tekućinom naziva se prema engleskoj kratici za pojam eksplozija para zakipjele tekućine, tj. BlEVE.Požari na vozilima opremljenima instalacijom za UNP ili UPP u dosad proučenim događajima ni u jednom slučaju nisu izazvali eksploziju spremnika. Najvažniji razlog tomu jest ugradnja sigurnosnog ventila na plinskoj instalaciji, i to na samome spremniku.

Literatura1. Vladimir Strelec, Plinarski priručnik, 6. izdanje,

Energetika marketing, Zagreb, 2001.2. Skupina autora, Osnove tehnike ukapljenog naftnog plina,

Energetika marketing, Zagreb, 2007.3. Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu, NN 117/07.4. Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima, NN 56/10.5. www.gexcon.com, Gas Explosions Handbook, pristupljeno

u rujnu i listopadu 2014.6. Zapisnici o utvrđivanju uzroka požara, vještak Davor

Belas.

Slika 6. Vozilo opremljeno instalacijom za UNP izgorjelo u požaru

Slika 7. Snimka plinskog spremnika u vozilu


49

PITAN

JA IZ PLIN

SKE PRAKSE

UPORABIVOST UNUTARNJE PLINSKE INSTALACIJE


Uporabivost unutarnje plinske instalacije

Uređuje: Dubravko Duvančić, dipl. ing., Gradska plinara Zagreb d.o.o.

Ako se ispitivanjem unutarnje plinske instalacije niskog tlaka (do 100 mbar) utvrdi da je ona propusna, prema članku 3.5.3. Tehničkog propisa za plinske instalacije HSUP P-600 te članku 16. Pravilnika o uvjetima i postupku ispitivanja nepropusnosti i ispravnosti plinskih instalacija HSUP P-601.111/II potrebno je poduzeti ove mjere s obzirom na stupanj uporabivosti:

1. Neograničeno uporabiva instalacija jest instalacija s propusnošću do 1 l/h. Plinska instalacija ostaje u uporabi bez ikakvih ograničenja. Međutim, s obzirom na to da u većini slučajeva instalacija propušta na navojnim spojevima oko zapora ili trošila, potrebno je preporučiti korisniku da je sanira ovlašteni plinoinstalater.

2. Smanjeno uporabiva instalacija propusna je u granicama od 1 l/h do 5 l/h. Ako instalacija nije postavljena u zidovima, podrumu, kanalu, oknu, ormaru ili drugom prostoru u kojem nema prikladnog provjetravanja, ona ostaje u uporabi s rokom. Korisnik je dužan ukloniti nedostatke angažiranjem ovlaštenog plinoinstalatera u roku od maksimalno 30 dana. U tome roku korisnik je dužan pojačano nadzirati instalaciju, odnosno osigurati dovoljno provjetravanje kod propusnih mjesta.

3. Neuporabiva instalacija propusna je više od 5 l/h i mora se odmah isključiti iz pogona. Nakon što ovlašteni plinoinstalater ukloni nedostatke, operator distribucijskog sustava pustit će plin u uporabu.

Način utvrđivanja količine propusnostiKoličina propusnosti može se utvrditi mjernim

uređajem za mjerenje količine propuštanja u l/h

ili računski i grafički na osnovi pada tlaka prema DVGW – Radni list G 624 .

Ako računski i grafički određujemo propusnost u l/h, prvo s pomoću dijagrama 5. utvrdimo koliki je volumen instalacije. Nakon što smo izmjerili pad tlaka s pomoću manometra u određenom vremenu (npr. na 5 min), utvrdimo koliki je to pad tlaka u minuti. Kad imamo te dvije potrebne veličine (volumen cijevi i pad tlaka u minuti), s pomoću dijagrama 2., 3. ili 4., ovisno o radnom i ispitnom tlaku, lako utvrdimo kolika je propusnost instalacija u litrama na sat, odnosno u kojem je području utvrđena propusnost.

U nastavku članka na tri ćemo primjera izračunati propusnost triju klasičnih plinskih instalacija. Prva je instalacija nemjereni dio u stambenoj zgradi s 12 stanova, druga je instalacija mjereni dio u stanu s bojlerom i plinskim štednjakom, dok je treća instalacija također mjereni dio izveden samo za kombi-bojler. U sva tri primjera vidljiva je relativno velika propusnost. Izračunom je utvrđeno da ni takva velika propusnost nije opasna za korisnika jer je prva instalacija s propusnošću od 7 mbar/5 min, odnosno 1,4 mbar/min smanjeno uporabiva, dok su druge dvije instalacije neograničeno uporabive iako su propusne 10 mbar/5 min, odnosno 20 mbar/5 min (!!!!).

Valja zaključiti da će količina propusnosti ovisiti ponajprije o volumenu instalacije. Za instalacije većeg volumena dopuštena je relativno malena propusnost, dok je za instalacije manjeg volumena dopuštena i veća propusnost, što smo vidjeli iz primjera 3. gdje je za volumen od 4 litre dopuštena propusnost od 20 mbar/5 min, odnosno dopušten je pad na U-cijevi od 20 cm/5 min (!!!).

Međutim, iako kod instalacija koje su

50

PITA

NJA

IZ P

LIN

SKE

PRA

KSE



neograničeno uporabive postoje dopuštene propusnosti, korisniku treba preporučiti da angažira ovlaštenog plinoinstalatera kako bi se i te relativno malene propusnosti sanirale jer je u većini slučajeva potrebno samo prebrtviti navojni spoj na instalaciji, što je malen posao i trošak u odnosu na postignutu sigurnost uporabe plina.

Primjer 1.Ispitivanjem nemjerenog dijela u stambenoj zgradi s

12 stanova utvrđena je propusnost plinske instalacije. Dimenzije cijevi su DN50 – 20 m, DN40 – 3 m, DN32 – 6 m, DN25 – 20 m. Izmjerena propusnost je 7 mbar na rok od 5 minuta.

Iz dijagrama 5. izračunamo ukupan volumen instalacije:

DN50, 20 m, 44 lDN40, 3 m, 4 lDN32, 6 m, 6 lDN25, 20 m, 12 lUkupan volumen V = 66 l

Kako je propusnost 7 mbar na 5 minuta, propusnost u minuti je 7 / 5 = 1,4 mbar/min.

S obzirom na to da je radni tlak plina 23 mbar, a ispitivali smo zrakom tlakom od 50 mbar, u dijagramu 2. na horizontalnoj osi označimo volumen od V = 66 l, a na vertikalnoj osi označimo propusnost od 1,4 mbar/min prema dijagramu 1. Ova dva pravca sijeku se u točki koja se nalazi u području smanjeno uporabive instalacije s propusnošću oko 4 l/h. Dakle, plinska je instalacija smanjeno uporabiva i ostavlja se u pogonu s rokom za sanaciju od 30 dana, ako instalacija nije postavljena u zidovima, podrumu, kanalu, oknu, ormaru ili drugom prostoru u kojem nema prikladnog provjetravanja, kao što je već navedeno.

Primjer 2.Ispitivanjem mjerenog dijela u stanu je utvrđena

propusnost plinske instalacije. Plinska je instalacija izvedena za kombi-bojler i štednjak. Dimenzije cijevi su DN25 – 9 m, DN20 – 6 m, DN15 – 12 m. Izmjerena propusnost je 10 mbar na rok od 5 minuta.


DN25, 9 m, 5 lDN20, 6 m, 2 lDN15, 12 m, 3 lUkupan volumen V = 10 l

Budući da je propusnost 10 mbar na 5 minuta, propusnost u minuti je 10 / 5 = 2,0 mbar/min.

U dijagramu 2. na horizontalnoj osi označimo volumen od V = 10 l, a na vertikalnoj osi označimo propusnost od 2,0 mbar/min prema dijagramu 1. Ova dva pravca sijeku se u točki koja se nalazi u području neograničeno uporabive instalacije s propusnošću oko 0,9 l/h. Dakle, plinska se instalacija ostavlja u pogonu bez ograničenja.

Primjer 3.Ispitivanjem mjerenog dijela u stanu je utvrđena

propusnost plinske instalacije. Plinska je instalacija izvedena za kombi-bojler, a dimenzije cijevi su DN25 – 4 m, DN20 – 5 m. Izmjerena propusnost je 20 mbar na rok od 5 minuta.


DN25, 4 m, 2 lDN20, 5 m, 2 lUkupan volumen V = 4 l

Budući da je propusnost 20 mbar na 5 minuta, propusnost u minuti je 20 / 5 = 4,0 mbar/min.

U dijagramu 2. na horizontalnoj osi označimo volumen od V = 4 l, a na vertikalnoj osi označimo propusnost od 4,0 mbar/min prema dijagramu 1. Ova dva pravca sijeku se u točki koja se nalazi u području neograničeno uporabive instalacije s propusnošću oko 0,9 l/h. Dakle, plinska se instalacija ostavlja u pogonu bez ograničenja.

51

PITAN

JA IZ PLIN

SKE PRAKSE



Dijagram 1. Primjer izračuna propusnosti u litrama na sat

52

PITA

NJA

IZ P

LIN

SKE

PRA

KSE



Dijagram 2.

53

PITAN

JA IZ PLIN

SKE PRAKSE



Dijagram 3.

54

PITA

NJA

IZ P

LIN

SKE

PRA

KSE



Dijagram 4.

55

PITAN

JA IZ PLIN

SKE PRAKSE



Dijagram 5.

NAZIV TVRTKE:

KONTAKT OSOBAime i prezime:

tel.:

e-pošta:

ADRESA TVRTKEulica i broj ili p.p.:

mjesto: datum

tel.:

faks: potpis

PONUDA ZA OGLAŠAVANJE U ČASOPISU PLIN

Ovaj list vrijedi kao narudžbenica. Oznakom X označite željenu stavku ponude i navedite tražene podatke.

CJENIK JEDNOKRATNOG OBJAVLJIVANJA OGLASA:

naslovnica 150 x 195 mm 5500 kn

omot-zadnja stranica (1/1) 205 x 275 mm 5000 kn

omot-unutarnje stranice (1/1) 205 x 275 mm 4500 kn

unutarnje stranice (1/1) 205 x 275 mm 3090 kn

unutarnje stranice (1/2) 205 x 137,5 mm 1625 kn

unutarnje stranice (1/4) 102,5 x 137,5 mm 855 kn

vizitka (pretplata za 4 broja) 65 x 30 mm 800 kn

PEČAT

Iskazane cijene vrijede za2015. godinu i

ne sadržavaju PDV.Odobravamo popust na

pretplatu od 4 broja:

20 %.Časopis izlazi

četiri puta godišnje:u ožujku, lipnju, rujnu i prosincu.

Oglase je potrebno pripremiti za tisak prema prema sljedećim specifikacijama:napust (po 3 mm sa svih strana); istaknute rezne oznake; pdf format.Pripremljene oglase molimo poslati na e-poštu: [email protected] dodatne informacije, oko uređenja oglasa, molimo obratite se tehničkom uredniku na:[email protected] ili tel: 01/6189-595

Materijale je potrebno dostaviti uredništvu najkasnije 30 dana prije objave časopisa.

Narudžbenicu molimo čitko popuniti i poslati na jedan od sljedećih načina: poštom na adresu Hrvatska stručna udruga za plin, Heinzelova 9, 10000 Zagreb; faksom na broj: 01/4636-735; ili elektroničkom poštom na: [email protected]. Za dodatna pitanja nazovite nas na telefon: 01/6189-592.

NARUDŽBENICA

2. novo! PRAVILNIK O UVJETIMA I POSTUPKU ISPITIVANJA NEPROPUSNOSTI I ISPRAVNOSTI PLINSKIH INSTALACIJA (HSUP-P 601.111/II. izdanje 2011.) izrađen sukladno odredbama zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (nn 108/95, 56/10).cijena primjerka: 420 kn

1. TEHNIČKI PROPISI ZA PLINSKE INSTALACIJE (HSUP-P 600)cijena primjerka: 400 kn

4. SMJERNICE ZA SURADNJU IZMEĐU DISTRIBUTERA PLINA I OVLAŠTENIH IZVOĐAČA I PLINOINSTALATERA (HSUP-P 111)cijena primjerka: 100 kn

7. TEHNIČKA PRAVILA ZA PROJEKTIRANJE, GRADNJU, POGON I ODRŽAVANJE PLINSKIH

POSTROJENJA ZA PROIZVODNJUENERGIJE (HSUP-P 650)

cijena primjerka: 250 kn

8. TEHNIČKA PRAVILA ZA REGULACIJU TLAKA PLINA DO 5 BAR ZA KORIŠTENJE

U DISTRIBUCIJSKIM SUSTAVIMA, OBRTU I INDUSTRIJI (HSUP-P 591)


11. PRIRUČNIK ZA POLAGANJE STRUČNOG ISPITA I DOBIVANJE OVLASTI ZA ISPITIVANJE PLINSKIH INSTALACIJA NA NEPROPUSNOST


3. TEHNIČKA PRAVILA ZA ODORIZACIJU PLINA(HSUP-P 601.113)izrađena sukladno odredbama zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (nn 108/95, čl. 7)cijena primjerka 100 kn

5. Brošura: ENERGIJA U NAŠEM DOMU-EFIKASNOST KORIŠTENJA PLINA- upute korisnicima plinacijena:500-1000 kom - 3,5 kn/kom1001-5000 kom - 3,0 kn/kom5001 - 10000 kom - 2,5 kn/komviše od 10000 - 2,0 kn/kom

6. Brošura: SIGURNOST KORIŠTENJA PLINA-upute korisnicima plina

vidi: www.hsup.hr/izdavaštvo

10. Brošura: SIGURNO I EFIKASNO KORIŠTENJE DIMOVODNIH UREĐAJA - II. izdanje-

upute korisnicima plinavidi: www.hsup.hr/izdavaštvo

Hrvatska stručna udruga za plin (Hsup), 10000 zagreb, Heinzelova 9/iitel: 01/6189-592, 01/6189-595, 01/6189-594 // faks: 01/4636-735;6189-598 // e-pošta: [email protected]

pravilnike šaljemo poštom.

9. TEHNIČKA PRAVILA ZA REGULACIJU TLAKA PLINA DO 5 BAR ZA OPSKRBU

STAMBENIH, POSLOVNIH IJAVNIH OBJEKATA (HSUP-P 590)


narudžbenicu molimo poslati:◦ poštom na adresu:

Hrvatska stručnaudruga za plin-HSUP10000 Zagreb,Heinzelova 9/II

◦ ili na faks:01 / 4636-735, 6189-597

◦ ili na e-poštu:[email protected]

datum i potpis

adresamjesto:....................................................

ulica i broj ili p.p.:..............................................................

tel:...................................... faks:...................................

e-mail:...............................................................................

naziv tvrtke (popunjavaju samo pravne osobe)

.............................................................osnovna djelatnost ..........................................................................................

neopozivo naručujem izdanja broj (poštarina nije uračunata u cijenu):

1 -___kom 2 -___kom 3 -___kom 4 -___kom 5 -___kom

6 -___kom 7 -___kom 8 -___kom 9 -___kom 10 -___kom 11 -___kom

na sva izdanja obračunava se pdv po zakonskoj stopi

Mp

oiB

Deutscher Industrieverlag GmbH | Arnulfstr. 124 | 80636 München

KNOWLEDGE FOR THE

FUTURE

A CLOSE-UP VIEW OF THE INTERNATIONAL GAS BUSINESSThis magazine for smart gas technologies, infrastructure and utilisation features technical reports on the European natural gas industry as well as results of research programmes and innovative technologies. Find out more about markets, enterprises, associations and products of device manufacturers.

Each edition is completed by interviews with major company leaders and interesting portraits of key players in the European business.

READ MORE ABOUT Gas applications Grid infrastructure Measurement

Gas quality issues Pipeline construction Regulation

Biogas injection Corrosion protection Smart metering

Order now by fax: +49 931 / 4170-494 or send in by mail

Reply/AntwortReaders’ Service gas for energy Postfach 91 6197091 Wurzburg GERMANY

gas

for

ener

gy is

pub

lishe

d by

DIV

Deu

tsch

er In

dust

rieve

rlag

Gm

bH, A

rnul

fstr.

124

, 806

36 M

ünch

en

on the annual subscriptionSave 25%

Yes, I want to read gas for energy on a regular basis. During the first year I will benefit from a 25% discount on the annual subscription fees. I subscribe to the technical trade journal for at least one year (4 issues)

as a printed magazine at the annual price of € 144.00 plus shipping (€ 12.00 within Germany / € 14.00 outside of Germany)

as an e-paper magazine (single user) at the annual price of € 144.00.

as a printed plus an e-paper magazine (single user) at the annual price of € 199.20 (within Germany) / € 201.20 (outside of Germany) incl. shipping.

Special offer for students (proof of entitlement) as a printed magazine at the annual price of

€ 72.00 plus shipping (€ 12.00 within Germany / € 14.00 outside of Germany).



Please note: According to German law this request may be withdrawn within 14 days after order date in writingto Readers’ Service gas for energy, P.O. Box 91 61, 97091 Wurzburg, Germany. After the first period the agreement can be terminated in writing with 2 months notice to the end of each year. In order to accomplish your request and for communi-cation purposes your personal data are being recorded and stored.In order to accomplish your request and for communication purposes your personal data are being recorded and stored. It is approved that this data may also be used in commercial ways by mail, by phone, by fax, by email, none. This approval may be withdrawn at any time.

✘PAGFE2014

First name, surname of recipient (department or person)

Street/P.O. Box, No.

Country, postalcode, town

Phone Fax

E-Mail

Line of business

Date, signature

Company/Institution

Deutscher Industrieverlag GmbH | Arnulfstr. 124 | 80636 München

KNOWLEDGE FOR THE

FUTURE

A CLOSE-UP VIEW OF THE INTERNATIONAL GAS BUSINESSThis magazine for smart gas technologies, infrastructure and utilisation features technical reports on the European natural gas industry as well as results of research programmes and innovative technologies. Find out more about markets, enterprises, associations and products of device manufacturers.

Each edition is completed by interviews with major company leaders and interesting portraits of key players in the European business.

READ MORE ABOUT Gas applications Grid infrastructure Measurement

Gas quality issues Pipeline construction Regulation

Biogas injection Corrosion protection Smart metering

Order now by fax: +49 931 / 4170-494 or send in by mail

Reply/AntwortReaders’ Service gas for energy Postfach 91 6197091 Wurzburg GERMANY

gas

for

ener

gy is

pub

lishe

d by

DIV

Deu

tsch

er In

dust

rieve

rlag

Gm

bH, A

rnul

fstr.

124

, 806

36 M

ünch

en

on the annual subscriptionSave 25%

Yes, I want to read gas for energy on a regular basis. During the first year I will benefit from a 25% discount on the annual subscription fees. I subscribe to the technical trade journal for at least one year (4 issues)

as a printed magazine at the annual price of € 144.00 plus shipping (€ 12.00 within Germany / € 14.00 outside of Germany)



Special offer for students (proof of entitlement) as a printed magazine at the annual price of

€ 72.00 plus shipping (€ 12.00 within Germany / € 14.00 outside of Germany).



Please note: According to German law this request may be withdrawn within 14 days after order date in writingto Readers’ Service gas for energy, P.O. Box 91 61, 97091 Wurzburg, Germany. After the first period the agreement can be terminated in writing with 2 months notice to the end of each year. In order to accomplish your request and for communi-cation purposes your personal data are being recorded and stored.In order to accomplish your request and for communication purposes your personal data are being recorded and stored. It is approved that this data may also be used in commercial ways by mail, by phone, by fax, by email, none. This approval may be withdrawn at any time.

✘PAGFE2014

First name, surname of recipient (department or person)

Street/P.O. Box, No.

Country, postalcode, town

Phone Fax

E-Mail

Line of business

Date, signature

Company/Institution

KONTAKT INFORMACIJEI vi se možete reklamirati u časopisu Plin.

Čekamo na Vaš oglas.

Poticaj i prvotna svrha za osnivanje

plinara diljem Europe u 19. stoljeću bila

je rasvjetna funkcija. Tako je plinara

u Zagrebu 31. listopada 1863. godine

počela isporučivati plin, a prvotna mreža

plinske javne rasvjete obuhvaćala je

364 plinske svjetiljke...

Danas Gornji grad, Kaptol i Opatovinu

osvjetljava 214 plinskih svjetiljki. Plinsko

svjetlo privlači građane Zagreba i sve

njegove posjetitelje koje plinske svjetiljke

svojim romantičnim sjajem vode, poput

vremeplova, u Zagreb minulih vremena.

godina plinske rasvjete u Zagrebu

NABAVITE ZBORNIK RADOVA SA 29. MEĐUNARODNOG ZNANSTVENO-STRUČNOG SUSRETA STRUČNJAKA ZA PLIN

Sadržaj u cijelosti pogledajte na:www.hsup.hr

Zbornik možetenaručiti putem:e-pošte : opat i [email protected]

telefona: 01/6189-590faksa: 01/4636-735

IZDVAJAMO:/ G loba ln i razvoj pr i rodnog p l ina i izazovi europske p l inske infrastrukture / Razvoj trž išta p l ina u Republ i ic i Hrvatsko j / Pro izvodnja pr i rodnog p l ina na Jadranu / Trenutno stan je i da l jn j i razvoj trž išta pr i rodnog p l ina u RH / H ibr idna tehnika i ef ikasnost / D istr ibu irana pro izvodnja energ i je na kopnu i moru / Proces p l inof ikaci je na području Dalmaci je / . . .

Svi radovi su u cjelovitom izdanju objavljeni na CD-u.

doprinos meĐunarodnoga znanstveno-struČnog … · su iz rada radnih komiteta, a te su poruke bile...

Documents