mišćenić, emilia, nepoštene odredbe u ugovorima o kreditu, in: tomljenović, vesna/petrić,...

__

~-- ~gt ~_-h-~ ~~~w-- ~lt raquolt ~t_Y laquo ~ ~ ~ ~ ~A--~~elt----7~~L1__~~_lii4~~~c4I~~j~A1ioI~~~~~1ltmiddot~i-iltAmiddot~VII(1 ~~~_ _ioOhf-I~-nl~~~bull-~ ~~~ ~bullbull-~N-Omiddot~ ~~llt0 __~ ~ ~~~gtM~ )oj~~

ZAVOD ZA EUROPSKO I USPOREDNO PRAVO PRAVNOG FAKULTETA SVEUCIUSTA U RIJECI

HRVATSKA UDRUGA ZA POREDBENO PRAVO

NEPOSTENE UGOVORNE ODREDBE

Europski standardi i hrvatska provedba

Urednice

prof dr sc Vesna Tomljenovie prof dr sc Silvija Petrie dr sc Emilia Miseenie

Nakladnik

Pravni fakultet Sveucilista u Rijeci Hahlie 6 (Za nakladnika prof dr sc Eduard Kunstek)

Lektorica

Oejana Golenko NEPOSTENE UGOVORNE ODREDBE

Priprema i tisak Futura doo Rijeka Europski standardi i hrvatska provedba

ClP - Katalogizacija u publikaciji SVEUCILISNA KNJILNICA RIJEKA

UDK 34744(44975)

NEPOSTENE ugovorne odredbe europski standardi i hrvatska provedba urednice Vesna Tomljenovie Silvija Petrie Emilia Miseenie - Rijeka Pravni fakultet 2013 - (Niz Europsko pravo)

Predgovor

ISBN 978-953-6597-85-7

1 Tomljenovie Vesna pravnica 2 Petrie Silvija 3 Miseenie Emilia

I Ugovorno pravo - Hrvatska -- Zbornik

130202026

ISBN 978-953-6597-85-7 Uredile

Financijsku potporu objavi Zbornika dao je znanstveni projekt Ministarstva VESNA TOMUENOVIC znanosti obrazovanja i sporta nUgovorna i izvanugovorna odgovornost SILVIJA PETRIC proizvodaca i davatelja usluga potrosacu (018-1151212-1445) voditeljice EMILIA MI~CENIC prof dr sc Silvije Petrie sa Pravnog fakulteta Sveucilista u Splitu u okviru programa Zastita slabije strane na hrvatskom i europskom triistu roba Pravni fakultet Sveucilista u Rijeci

usluga i kapitala (1151212) voditeljice Vesne Tomljenovie sa Pravnog Rijeka 2013

fakulteta Sveucilista u Rijeci i Zaklada Sveucilista u Rijeci

~~lI~~~~~~ )~m 3$4 aM pound yenll 4 W1t1gt1f~ bullbull 1) (1 qSi 0middotIlOflt1ltmf1t7~J1~IgtII1middotgtt1~~~~~~_W~Tmiddotlt~~~middot~~~~li~~~llt1il_~~~~ ~h__f~~I_~~~~Mr~middot-middot~Iilt~_5r

P~Llt_-~i gt U YI~C~Iltio~tJIlI~~~~~~AOii(~~ltampIgtirl~~~iiyenIlHerz~~d~~~J~i~~~wLI~_~~r_~~~~___raquomiddotIimiddotmiddot~~II_Amiddot~~~

Nepostene odredbe u ugovorima 0 kreditu

Dr SC Emilia Miscenic

I Uvod

Uvjeti koji danas vladaju na ekonomskom trzistu i u gospodarskom zivotu mijenjaju tradicionalno razumijevanje privatne autonomije i slobode ugovaranja kao njezinog izriCaja poimajuei ih sve vise funkcionalno kao sredstva za postizanje i jacanje trzista1 KoriStenje nacela i instituta ugovornog prava u svrhu jacanja triisne ekonomije utjece na klasicno shvaeanje ugovora kao suglasnosti volja dviju iii viSe ugovornih strana koja je usmjerena na postizanje odredenih pravnih posljedica2 Danas postaje vise negoli ikad upitno jesu Ii ugovorne strane zaista slobodne u odluci zele Ii sklopiti ugovor i kojeg sadriaja odnosno je Ii ugovor koji sklapaju strane rezultat njihove zajednicke volje Naime radi ubrzavanja i prosirenja poslovanja trgovci su vee krajem 19 stoljeea poceli sa standardiziranjem ugovornih odredaba kako bi izbjegli transakcijske troskove vezane uz pojedinacno preshygovaranje odredaba prilikom sklapanja ugovora U svakodnevnom poslovanju na triistu u brojnim sektorima prevladava koristenje tzv formularnih standardnih iii tipskih ugovora posebice adhezijskih ugovora iii ugovora po pristupu primjerice u sektoru financijskih i bankovnih usluga usluga osiguranja transporta itd3 Pritom njihov

Visa asistentica na Katedri za medunarodno i europsko privatno pravo Pravnog fakulteta Sveutilista u Rljeci Rad uzima u obzir propise i sudsku praksu vaZete do 12 rujna 2012 godine

1 Nacelo privatne autonomije odnosno dispozitivnosti se u obveznom pravu izrazava kao sloboda ugovaranja odnosno u tl 2 Zakona 0 obveznim odnosima NN br 3505 4108 12511 kao sloboda uredivanja obveznih odnosa Tako VEDRIS MartinlKLARIC Petar Gradansko pravo 7 izd Zagreb 2009 str 8 Prema tl 2 ZOO-a sudlonici u prometu slobodno ureduju obvezne odnose a ne mogu ih uredivati suprotno Ustavu Republike Hrvatske prisilnim propisima i moralu druStva

2 PETRIC Silvija Opti uvjeti ugovora prema novom ZOO u SLAKOPER Zvonimir (ur) Bankovni i financijski ugovori Rijeka 2007 str 20

3 Po definiciji treba razlikovati pojam formularnog standardnog iii tipskog ugovora od pojma adhezijskog ugovora iii ugovora po pristupu Formularni tipski iii

113

______________~_~______~~~tl__rltlIH~~ii$ tIItiJXtZ~F~~~~middot 1lII1t~ 1iiV~~1 14l1 ~_ JI ~~~~~ t 4i Q~~

Emilia Miscenic

veti dio iii citav sadriaj cine opti uvjeti poslovanja ugovorne strane koja sastavlja ugovor (sastavljac) bilo da su sadrzani u ugovoru iii da se na njih poziva ugovor Kao jaca ugovorna strana sastavljac nerijetko slabijem suugovaratelju suprotno nacelu savjesnosti i postenja unutar optih uvjeta namete odredbe koje 9a stavljaju u

~ neravnopravan poloiaj I Koje mu Idu na stetu4 bllo da ga njima lisava i iii ogranieava u neklm pravima iii da mu namete prekomjerne obveze

lako je to cesto slucaj kod potrosackih ugovora kOje sklapaju trgovac I

I

i potrosac (business-to-consumer~ B2C) kao slabija ugovorna strana isto vrijedi i za ostale gradanskopravne ugovore kao npr i za ugovore izmedu trgovaca (business-to-business~ B2B)s gdje spomenuti nacin zakljucivanja ugovora moze narusitl ravnopravnost ugovornih strana6

Tako je primjerlce koristenje formularnih ugovora uobjcajeni nacin poslovanja medu trgovcima a opti uvjeti poslovanja mogu biti inkorporirani u ugovor i presutno na nacin da opel uvjetl poslovanja trgovaca s monopolskim poloiajem prerastu u trgovackl obicaj lako ovakav nacin sklapanja ugovora znacajno smanjuje troskove trgovaca i time u konacnici povoljno utjece na cijenu proizvoda iii usluge koja se nudi suugovaratelju on ne smije slabiju ugovornu stranu dovesti u poloiaj u kojem se povrjeduju osnovna nacela ugovornog prava naime sloboda uredivanja obveznih odnosa i ravnopravnost sudionika

I i

standardizirani ugovor je ugovor koji sadrii odredbe koje je unaprijed utvrdila jedna ugovorna stranakoja ga nudi vecem broju buducih suugovaratelja izuzev odredaba o bitnim elementima ugovora te kod kojeg postoji mogucnost pojedinacnog pregovaranja 0 pojedinim odredbama ugovora Adhezijski ugovor iskljucuje

~ 5pomenutu mogucnost po nacelu take it oreave it Tako PETRIC op cit 5tr 21I ~ bull 0 poloiaju ugovornih strana kod formularnih ugovora vidi id 0 nepravicnim Il klauzulama opcih uvjeta ugovora u pravu Europske unije ZPFS vol 1-22002 5tr ~ I i 59 SLAKOPER Zvonimir Nevaljanost pojedinih odredaba opcih uvjeta ugovora s

posebnim osvrtom na potroSacke ugovore ZPFR vol 1 2001 5tr 182 5 Isti ratio slijede i odredbe novog Prijedloga Uredbe Europskog parlamenta i Vijeea 0 zajednickom europskom pravu prodaje COM(2011) 635 final od 11 listopada I 2011 prema cijem je lt1 86 CESL-a u B2B ugovorima ugovorna odredba nepostena

samo ako cini dio odredaba 0 kojima se nije pojedinaeno pregovaralo u smislu el

I 7 CESl-a i ako je takve prirode da znacajno odstupa od dobre trgovacke prakse

I

suprotno dobroj vjeri i pravicnom poslovanju Prema cl 7 Uredbe CESl se moze koristiti samo ako je prodavatelj robe iii dobavljac digitalnog sadriaja trgovac pri cemu se u B2B ugovornim odnosima moze koristiti samo ukoliko je barem jedna od stranaSME

6 Prema cl 3 ZOO-asudionici u obveznom odnosu ravnopravni su 7 Prema 1 12 st 1 ZOO-au obveznim odnosima medu trgovcima primjenjuju

se trgovacki obicaji eiju su primjenu ugovorili i praksa koju su medusobno razvili~ a prema st 2 bulli trgovaeki obicaji koje trgovci redovito primjenjuju u istim takvim odnosima ako sudionici u njima nisu izrijekom iii presutno iskljucili njihovu primjenu

114


u obveznom odnosu Probleme koji nastupaju s time u svezi pocetno prepoznaje sudska praksa da bi potom kao reakcija na sve prosirenlje i ceste koristenje standardiziranih ugovora pocelo usvajanje zakonskih propisa i propisivanje kogentnih zakonskih odredaba u vetinj pravnih poredaka kojima se pod ispunjenjem odredenih pretpostavki odredbe standardiziranih ugovora mogu utvrditj niStetnima8 Pritom su se pojavile tri mogute metode propisivanje opte odnosno generalne klauzule 0 ne)valjanosti odredaba optjh uvjeta ugovora propisivanje Ijste klauzula kOje se predmnijevaju nevaljanima iii usvajanje zakonskih odredaba kOje kombiniraju prva dva rjesenja Posljedicno nastaju mnogobrojne razlike izmedu spomenutjh propisa posebice u nacinu sankcioniranja koriStenja nepostenih odredaba To dovodi do potrebe uskladivanja relevantnih propisa na razini Europske unije (dalje u tekstu EU) za najosjetljiviju kategoriju gradanskopravnih ugovora usvajanjem Direktive Vijeta 9313EEZ od 5 travnja 19930 nepostenim odredbama u potrosackim ugovorima9 dalje u tekstu Direktiva 9313 EEZ)O I nakon nedavnog usvajanja Direktive 201183EU 0 pravima potrosaea kojom se mijenjaju Direktiva 9313EEZ i Direktiva 199944 EZ i opozivaju Direktiva 85577EEZ i Direktiva 977EZ u studenom 2011 ona i dalje ostaje nacelno neizmijenjena i utemeljena na nacelu minimalne harmonizacije (dalje u tekstu Direktiva 201183EU)11 Pri

8 Primjerice tal Codice civile od 1942 Uniform Commercial Code SAD od 1962 njem Gesetz zur Regelung des Rechts der Aligemeinen Geschaftsbedingungen od 9121976 (BGBI 13317) eng Unfair Contract Terms Act iz 1977 fran Loi ndeg 78-23 du janivier 1978 sur la protection et information des consommateurs de produits et de services te zakoni brojnih drugih zemalja 0 kojima viSe kod PETRIc 0 nepravicnim bull op cit str 59 et seq SLAKOPER Nevaljanost bullbull op cit str 184 Detaljnu analizu sudske prakse vidi kod POSCIC Ana Nepostena klauzula u potrosackim ugovorima ZPFS vol 43 br 2 bullbull 2006bull str 172 etseq

9 Direktiva Vijeea 9313EEZ od 5 travnja 1993 0 nepostenim odredbama u potrosaltkim ugovorima 51 L EZ 1993 L 9529 (dalje u tekstu Direktiva 9313EEZ)

10 Detaljnije kod BARETIC Marko NepoStene odredbe u potrosackim ugovorima u DIKA MihajloIPOGARltIC Zdenka (ur) Obveze trgovca u sustavu zastite potrosaca Zagreb 2003 bull str 57 et seq Podrobnu analizu svih odredaba Direktive 9313EEZ vidi kod ltADJENOVIC ZvezdanltIKARA EmiliaDABOVIC ANASTASOVSKA JadrankaDOLLANI NadaGAVRILOVlC NenadKARANIKIC MIRIC MarijaMESKIC ZiatanZDRAVEVA Neda Direktiva 0 nepravicnim odredbama u potrosackim ugovorima (9313) u JESSEL-HOLST ChristaGALEV Gale (ur) EU Consumer Contract LawlPotrosacko ugovorno pravo Evropske unije Civil Law Forum for South East Europe-Collection of studies and analyses Beograd Zagreb 2010 bull vol III str 626 et seq

11 Vidi cl 32 Direktive 201183EU Europskog parlamenta i Vijeca od 25 listopada 2011 0 pravima potrosaca kojima se mijenja Direktiva Vijeca 9313 EEZ i Direktiva 199944EZ Europskog parlamenta i Vijeca i opoziva Direktiva Vijeca 85577EEZ i Direktiva 9717EZ Europskog parlamenta i Vijeca 51 I EU L 30464 22

115

f~~IVl~dh~~_lt~middot~w_~~A~~-~~__4~_1lt~~~k_~~f06~Ii4I~i~~~~~t~~~liWtid~1ltIgt~~k~l_~~)t~i(iIIgt1l$~~i4lwr~~~)iw1Ikubullbull~~~wfIIIlo4Aiolt~V~lh1AJ~t4-rr1~~Nilt_~z~_$~~

l f i i

1

I l I I I

1

~

Emilia Miscenic

preuzimanju Oirektive 9313EEZ u nacionalno pravo neke su se drfave odlucile na usvajanje posebnih zakona dok su je druge iskoristile za modernizaciju postojecih odredaba Gradanskih zakona iii Zakona 0

obveznim odnosima 0 opcim uvjetima ugovora Buduei da je hrvatski zakonodavac pri uskladivanju svojih propisa s europskim acquisom slijedio oba puta potrebno je prije podrobnije analize problematike nepostenih odredaba u ugovorima 0 kreditu ukratko ukazati na temeljni zakonski okvir kojim je uredeno pitanje nepostenih ugovornih odredaba u hrvatskome pravu

II Opcenito 0 nepostenim ugovornim odredbama u hrvatskom pravu

Materija nepostenih ugovornih odredaba u hrvatskome je pravnoshyme sustavu uredena putem dva seta pozitivnopravnih odredaba koje se medusobno nadopunjuju Prvi se odnosi na kontrolu opeih uvjeta ugovora uredenu Zakonom 0 obveznim odnosima12 (dalje u tekstu ZOO) koja je postojala i prije uskladivanja hrvatskoga prava s pravnom stecevinom EU-a Spomenute zakonske odredbe koje svoje podrijetlo vuku iz ex cl 142-144 ZOO-a iz 1978 godine13 primjenjive su na sve vrste gradanskopravnih i trgovackih ugovora One su tijekom ispushynjavanja obveze uskladivanja hrvatskoga prava s europskim acquisom iz cl 69 i 74 Sporazuma 0 stabilizaciji i pridruzivanju (dalje u tekstu SSP)14 takoder izmijenjene i uskladene sa zahtjevima Oirektive 9313 EEZ Novi ZOO iz 2005 godine preuzeo je i izmijenio ex cl 142-144 putem odredaba cL 295-296 sadrzanih pod naslovom VII Opci uvjeti ugovoran (Oio drug Posebni dio Glava VIII Ugovorni obvezni odnosi

studenog 2011 Vidi POS~Ic Ana A New Consumer Rights Directive - Reinforcing or Restating Consumer Rights u BODIROGA VUKOBRAT Nada5ANDER Gerald GJ BARIc 5anja Invisible minorities Hamburg 2012 (u postupku objavljivanja)

12 Zakon 0 obveznim odnosima NN br 3505 4108 1251 1 13 Zakon 0 obveznim odnosima NN br 5391 7391 1119339410795

7969196 1121998801 preuzeo je jugoslavenski ZOO iz 197851 I SFRJ 29n8 39854685 4589 5789 putem Zakona 0 preuzimanju Zakona oobveznim odnosima NN br 5391 Odredbe istog prestaju s vazenjem stupanjem na snagu Zakona 0 obveznim odnosima iz 2005 NN br 3505 4108 12511

Vidi Zakon 0 potvrdivanju Sporazuma 0 stabilizaciji i pridruzivanju izmedu Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih drzava clanica NN MU br 1401 U sktadu s opcom obvezom uskladivanja prava iz cl 69 st 1 SSP-a Hrvatska ce nastojati osigurati postupno usklac1ivanje postojecih zakona i buducega zakonodavstva 5 pravnom steeevinom Zajednice (acquls) LI 74 5SP-a propisuje obvezu usktadivanja zakonodavstva i pritagodavanje zastite potroaca u Hrvatskoj

zastiti koja je na snazi u EU

~

Nepostene odredbe u ugovorima a kreditu

Odjeljak 1 Opee odredbe Odsjek 1 Sklapanje ugovora) NOt kada je rijec 0 nepostenim odredbama u potrosackim ugovorima odredbe ZOO-a kao lex generalis imaju tek supsidijarno znacenje u odnosu na posebne odredbe Zakona 0 zastiti potrosaca lS (dalje u tekstu ZZP) Ako ZZP-om nije drukcije odredeno na obveznopravne odnose izmedu potroSaca i trgovca primijenit ce se odredbe ZOO-a prema cl 2 st 2 ZZP-a Orugi set zakonskih odredaba iz cl 96-106 Glave XI ZZP-a preuzima Oirektivu 9313EEZ u hrvatsko pravot6 te slijedeci njezine odredbe ogranicava kontrolu nepostenih odredaba na ugovore koje sklapaju potrosaci i trgovci medusobnot odnosno na potrosacke ugovore17 Ove odredbe prisilne naravi tzv poluprisilne naravV8

rezultat su odluke hrvatskoga zakonodavca da spomenuto uskladivanje hrvatskoga prava s acquisom u podrucju prava zastite potrosaca ucini

15 Zakon 0 zastiti potrosaca NN br 7907 125077909 8909 13309 7812

Direktiva 9313EEl je prvi puta u hrvatsko pravo preuzeta ZZP-om jz 2003 godine (NN br 9603) cije odredbe prestaju vaiiti usvajanjem novog ZZP-a iz 2007 godine (NN br7907 1250779098909133097812)

17 Prije posljednje izmjene ZZP-a u NN br 7812 prema cl 3 st 1 ZZP-a potrosac je bio definiran kao _svaka fizicka osoba koja sklapa pravni posao iii djeluje na triistu u svrhe koje nisu namijenjene njegovoj poslovnoj djelatnosti niti obavljanju djelatnosti slobodnog zanimanja~ Ovaj uski pojam potrosaca preuzet je prvenstveno iz Direktive 9313EEZ vidi MISITA Nevenko Uz desetogodisnjicu Direktive 9313EEC o nepravicnim ugovornim odredbama ZPFR vol 25 br 12004 str 24 et seq Prema cl 3 st 1 ZZP-a trgovac je bio definiran kao bilo koja osoba koja sklapa pravni posao iii djeluje na triiStu u okviru svoje poslovne djelatnosti iii u okviru obavljanja djelatnosti slobodnog zanimanjamiddot Detaljno 0 pojmu trgovca u smislu ZZP-a vidi POGARLIC Zdenka Obveze trgovaca u zastiti potrosaca opca pravila 0 trgovanju u DIKAPOGARLIC op dt str 8 Pojmom trgovca obuhvacena su trgovacka druStva i trgovci pojedinci ali i sve druge fizicke i pravne osobe koje na triistu djeluju unutar svoje poslovne iii profesionalne djelatnosti (poljoprivrednici obrtnici lokalna j

podrucna (regionalna) samouprava djelatnosti slobodnih zanimanja npr slobodni umjetnici arhitekti odvjetnici itd) Personalno polje primjene time je ispunilo i zahtjev glede predmetnog polja primjene iz recitala 10 preambule Direktive 93131 EEl prema kojoj se odredbe 0 nepostenim ugovornim odredbama ne primjenjuju na ugovore 0 radu ugovore 0 nasljedivanju (koji su u nasem pravu zabranjeni) obiteljskopravne ugovore ugovore 0 osnivanju i ustrojstvu trgovackih drustava i na ugovore 0 ortakluku Izmjenom ZZP-a u NN br 78112 definicije su se izmijenile i sada glaseraquopotrosaclaquo je fizicka osoba koja sklapa pravni posao i djeluje na triistu izvan svoje trgovacke poslovne obrtnicke iii profesionalne djelatnosti raquotrgovaclaquo je bilo koja osoba koja sklapa pravni posao iii djeluje na triiStu u okviru svoje trgovacke poslovne obrtnicke iii profesionalne djelatnosti kao i osoba koja nastupa u ime iii za racun trgovca

18 U skladu sa cl 6 st 1 i 2 ZZP-a potrosaci se ne mogu odreei prava koja stjeeu odredbama ovoga iii drugih zakona a nistetne su ugovorne odredbe kojima bi se odredbe 0 zastiti potrosaca predvidene ovim iii drugim zakonom mijenjale na stetu potrosaca

117

Emilia MiScenic

unutar posebnog zakonskog okvira izvan ZOO-a Time je zakonodavac pocetno ielio ocuvati ZOO od ucestalih izmjena i uvodenja novih koncepata europskog privatnog prava koji bi mogli utjecati na tradicionalno poimanje odredenih instituta i nacela gradanskog prava Kao jedan od razloga za posebno uredenje spominjala se i bojazan od nemogucnosti raspoznavanja tzv europskog podrijetla nacionalnih odredbi pri prosirenom preuzimanju EU direktiva sto bi u praksi moglo oteiati tumacenje istih u skladu s odredbama direktive19 Ipak unatoc spomenutim argumentima u ZOO su prosireno preuzete odredene EU direktive potrosackog prava primjerice Direktiva 90314EEZ i Direktiva 199944EEZ2deg uz zadriavanje pojedinih odredaba primjenjivih iskljucivo na potrosacke ugovore21 Jednako bi se prema misljenju auto rice posebne zakonske odredbe 0 nepostenim ugovornim odredbama u potrosackim ugovorima mogle prosireno preuzeti i jedinstveno urediti odredbama ZOO-a Time bi se osim povecanja transparentnosti i usustavljenosti u uredenju spomenute materije doprinijelo i ucinkovitijoj pravnoj zastiti i ostvarivanju prava u praksi22 Nairne trenutno postoji znacajan nedostatak sudske prakse temeljem odredaba ZZP-a3 buduCi da sudovi u mnogim slucajevima potrosace

19 Pod prosirenim preuzimanjem direktive (jstovrijednice autonomna harmonizacija prosirena harmonizacija) podrazumijeva se prosirenje polja primjene pri preuzimanju direktiva u nacionalno pravo drZava i na druge osobe iii i na druge sJicne pravne odnose Vidi JOSIPOVIC Tatjana Izazovi harmonizacije gradanskog prava putem direktiva u Civil law Forum for South East Europe Collection of studies and analyses First Regional Conference Cavtat 2010 vol I Beograd 2010 str 293

20 Direktiva Vijeca 90314EEZ od 13 lipnja 1990 0 turistickim paket aranimanima SI I EZ 1990 L 158 (dalje u tekstu Direktiva 90314EEZ) Direktiva 199944EZ Europskog parlamenta i Vijeca od 25 svibnja 1999 0 odredenim

i ~ aspektlma prodaje potrosackih dobara i povezanim garancijama SII EZ 1999 L 171

(dalje u tekstu Direktlva 19991441EZ)

I 21 Tako cl 402 st 3 ZOO-a definira potrosacke ugovore cl 403 st 4 ZOO-a

sadrZi posebne odredbe za potrosace glede obveze obavjestavanja 0 materijalnom nedostatku Vise kod tADJENOVIC Zvezdan ret alJ Direktiva 0 prodaji robe siroke potrosnje (9944) u JESSEL-HOLSTIGALEV op cit str 685 et seq

22 Vidi prijedlog autorice 0 mogucem jedinstvenom uredenju materije nepostenih ugovornih odredaba unutar ZOO-a u MISCENIC Emilia Unfair Contract Terms in General Contract law u Civil Law Forum for South East Europe 2012 (u postupku objavljivanja) Glavne bi se izmjene pritom odnosile na polje prlmjene posebice ratione personae gdje bi se po uzoru na zakonska rjesenja kod prodashyvateljeve odgovornosti za materijalni nedostatak stvari mogao zadrZati posebni visi stupanj zastite za potrosacke ugovore u odredenim odredbama ZOO-a Takav put slijedi i nov Prijedlog Uredbe 0 zajednickom europskom pravu prodaje (CESL) razshylikovanjem pravila 0 nepostenim ugovornim odredbama kOje se odnose na B2C B2B ugovore

13 Koliko je poznato objavljeno je svega nekoliko presuda kOje se temelje na odredbama ZZP-a primjerice 1upanijski sud u Zagrebu Gi 517310-2 od 23

l1R


stite kao svaku drugu osobu primjenjujuci odredbe ZOO-a i ignorirajuci posebne odredbe 0 zaniti potrosaca S druge strane postoje brojne odluke sudova 0 nepostenim odredbama u standardnim formularnim ugovorima temeljem odredaba ZOO-a24 To je razumljivo uzme Ii se u obzir ucestalo koristenje takvih odredaba i u B2B ugovornim odnosima gdje npr jedna ugovorna strana koristeei monopoloski poloiaj namece takve uvjete drugoj posebice ako se rad 0 malom i srednjem podushyzetniku (tzv small or medium-sized enterprises SME) No takoder treba imati u vidu opCu odredbu ZOO-a 0 nistetnosti ugovora iz cl 322 st

studenog 2010 (javne usluge) 1upanijski sud u Zagrebu Gi 718808-2 od 21 travnja 2009 (javne usluge) Zupanijski sud u Varaidinu Gi 107408-2 od 4 kolovoza 2008 (kupoprodaja) 1upanijski sud u Varaidinu GZ 105208-2 od 12 lipnja 2008 (potrosacki zajam) Visoki trgovacki sud Republike Hrvatske (VTSRH) Pi 311405-3 od 26listopada 2007 Osim mogucnosti zastite potroSaca u postupcima pokrenutima individualnom tuibom ZZP u Dijelu V Zastita potrosackih prava u Glavi I ureduje izvansudsko rjesavanje potrosackih sporova i u Glavi II zastitu kolektivnih interesa potrosaca Zastita potroSaca omogueena je osim suds kim i izvansudskim rjesavanjem sporova (ad hoc arbitraie sudovi casti i centri za mirenje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskoj obrtnickoj komori itd) takoder upravnim postupcima Prvi slucaj zastite potroSaca utemeljen na odredbama ZZP-a bio je slucaj wPonikvewglede javnih usluga gdje je Agencija za zastitu trZisnog natjecanja usvojila sljedecu Odluku UPI 030-022004-01166 NN br 13505 Vidi takoder odluke Upravnog suda Republike Hrvatske Us-40522004-7 od 21 veljace 2008 isto Prekrsajni sud u Zagrebu XVII-G-12636-D4 od 25 srpnja 2006 Prekrsajni sud u Zagrebu XVII-G-12636-04 od 25 srpnja 2006 Prije izmjena i dopuna ZZP-a s NN br 7909 koje su ukinule tu mogucnost zastita protiv nepostenlh ugovornih odredaba bila je zajamcena takoder prekrSajnom odgovornosti Nadleini inspektori ministarstava i DrZavnog inspektorata bili su ovlasteni kazniti novcanom kaznom u iznosu od 1000000 do 10000000 kuna pravne osobe kOje koriste takve odredbe

24 Treba napomenuti kako se sve ovdje navedene odluke odnose na ex CI 142shy144 ZOO-a Vrhovni sud Republike Hrvatske (VSRH) Rev 248690 od 14 veljace 1991 VTSRH Pi 184491 od 10 oiujka 1992 VSRH Rev 237190 od 14 svibnja 1992 VSRH Rev 5851992 od 23 rujna 1992 VSRH Rev 120211992-2 od 24 rujna 1992VTSRH Pi 222292 od 27 travnja 1993VSRH Rev 11731997-2 od 21 sijeenja 1998 VSRH Rev 4091996-2 od 10 veljace 2000 VSRH Rev 8191996 od 7oiujka 2000 VSRH Rev 17481996-2 od 12 travnja 2000 VSRH Rev 36581999-2 od 1 lipnja 2000 VSRH Rev 2302399 od 14 rujna 2000 VSRH Rev 23541997-2 od 1 veljace 200 1 1upanijski sud u Koprivnici Gi 108702 od 14 studenog 2002 VSRH Rev 38202 od 25 oiujka 2003 upanijski sud u Bjelovaru GZ 11582004-2 od 23 rujna 2004 upanijski sud u Zagrebu Gi 366202 od 23 studenog 2004 VSRH Rev 103404-2 od 20 rujna 2005 VTSRH Pi 358005-3 od 13 prosinca 2005 VTSRH Pi 367004-3 od 24 listopada 2006 VTSRH Pi 420504 od 19 prosinca 2006 VTSRH Pi 148004-3 od 26 veljace 2007 VSRH Rev 6362006-2 od 11 srpnja 2007 VSRH Rev 100006-2 od 11 srpnja 2007 VTSRH Pi 710212003 od 19 rujna 2007 VTSRH Pi 519104-4 od 4 listopada 2007 VSRH Gzz 192004-2 od 25 veljace 2008 VSRH Rev 962008-2 od 14 listopada 20OS VSRH Rev 4992008-2 od 18 veljace 2009

119

~ilIftru-middot(~~-~~~_bullbulllti~vJIvlt~$14pound~4~j~W~t~~)jX $ X~)~_~~Ji~i~~tI4laquo~~-~~)i~~~~~~I_~~~~hi~~~_~_gtiIIltIII~~_~~TIff~~~~~~gt~gtfr~(~

Emilia Miscenic

125 kao i bezbroj drugih odredaba ZOO-a i ostalih posebnih propisa primjenjivih na sve vrste gradanskopravnih ugovora koji ureduju druga pitanja ali uz ispunjenje odredenih pretpostavki sankcioniraju ugovorne odredbe s nistetnosti koje nerijetko istodobno ispunjavaju zakonske pretpostavke 0 nepostenosti ugovornih odredaba26 U prilog prijedlogu jedinstvenog uredenja materije nepostenih ugovornih odredaba ide i to sto suodredbe (I 295-296 ZOO-a kao Sto je vet spomenuto u znatnoj mjeri uskladene sa zahtjevima Direktive 93131 Eel Sto je dovelo do toga da spomenuta dva seta zakonskih odredaba iz ZZP-a i ZOO-a sadrfe mnoga podudarna iii jednaka rjesenja Tako CI 295 st 1 ZOO-a definira opee uvjete ugovora kao ugovorne odredbe sastavljene za veel broj ugovora koje jedna ugovorna strana (sastavljac) prije iii u trenutku sklapanja ugovora predlaze drugoj ugovornoj strani bilo da su sadriani u formularnom (tipskom) ugovoru bilo da se na njih ugovor poziva Opei uvjeti ugovora dopunjuju posebne pogodbe ugovaratelja utvrdene istim ugovorom i u pravilu obvezuju kao i ove no u slu(aju neslaganja vrijede posebne pogodbe (el 295 st 2 i 3 ZOO) Opel uvjeti ugovora koji se moraju objaviti na uobieajeni naein (el 295 st 4 ZOO) te prema (I 295 st 5 ZOO-a obvezuju ugovornu stranu ako su joj bili poznati iii morali biti poznati u vrijeme sklapanja ugovora Nadalje (I 296 st 1 ZOO-a propisuje da su nistetne od redbe opeih uvjeta ugovora koje suprotno nacelu savjesnosti i postenja prouzroce o(iglednu neravnopravnost u pravima i obvezama strana na stetu suugovaratelja sastavljaea ill ugrozavaju postizanje svrhe sklopljenog ugovora eak i ako su opCi uvjeti koji ih sadrfe odobreni od

15 Na nepo~tene ugovorne odredbe prlmjenjuje se I opca odredba ZOO-a o nl~tetnostl ugovora Iz el 322 st 1 ZOO-a prema kojoj je ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske prisilnim propisima iii moralu dru~tva nistetan (je) osim ako cili povrijedenog pravila ne upucuje na neku drugu pravnu posljedicu iii ako zakon u odredenom slueaju ne propisuje ~to drugo

26 Prema el 345 st 2 ZOO-a sud moZe na zahtjev zainteresirane ugovorne strane poni~titi i ugovornu odredbu 0 iskljueenju i ogranieenju odgovornosti za obiCnu nepaZnju ako je takav sporazum proizasao iz monopolskog poloZaja duznika iii uopce iz neravnopravnog odnosa ugovornih strana Nadalje el 408 st 2 ZOO-a propisuje nistetnost odredbe ugovora 0 ogranicenju iii iskljueenju odgovornosti za nedostatke stvari ako je nedostatak bio poznat prodavatelju a on 0 njemu nije obavijestio kupca a i onda kad je prodavatelj nametnuo tu odredbu koristeei se svojim monopolskim poloZajem te ako se radi 0 potrosaekom ugovoru Slienu odredbu ZOO sadni u el 528 st 2 glede ugovora 0 zakupu i u el 558 st 2 glede ugovora 0 najmu Takoder prema el 435 st 2 ZOO-a ako je u vrijeme sklapanja ugovora prodavatelju bio poznat ill mu nije mogao ostati nepoznat neki nedostatak u njegovu pravu odredba ugovora 0 ogranicenju iii iskljueenju odgovornosti za pravne nedostatke nistetna je Konaeno na nepostene ugovorne odredbe primjenjuju se i odredbe 0 manama volje iz el 279 et seq i odredba 0 prekomjernom osteeenju iz cl 375 ZOo-a koja omogutava zahtijevanje poni~taja ugovora

1 -


nadleznog tijela~27 Bez izriCitog utvrdivanja takve odredbe opeih uvjeta ugovora nepostenom ZOO ugovornu odredbu koja ispunjava navedene uvjete ustanovljava nistetnom Uvjeti odgovaraju zahtjevima iz el 3 st 1 Direktive 9313EEZ i idu cak iznad njime propisanog stupnja zastite ustanovljavajuCi odredbu niStetnom kada ugroZava postizanje svrhe sklopljenog ugovora Pritom odredenje svrhe ugovora od suda zahtijeva da u svakom konkretnom slueaju tumacenjem pored pravne objektivne svrhe ugovora utvrdi i ciljeve koje ugovorne strane zele postiei28 LI 102 st 1 ZZP-a propisuje da je nepostena ugovorna odredba niStetna a (I 96 st 1 ZZP-a da ce se ugovorna odredba 0

kojoj se nije pojedinacno pregovaralo smatrati nepostenom ako suprotno nacelu savjesnosti i postenja uzrokuje znatnu neravnoteiu u pravima i obvezama ugovornih strana na stetu potrosaea29 No razliCito od odredaba ZOO-a odredbe ZZP-a kontrolu (ne)postenosti ne ogranicavaju sarno na standardne uvjete sastavljene za veCi broj ugovora~ iako se u el 96 st 2 ZZP-a po uzoru na Direktivu 9313EEZ naglasava da se smatra da se 0 pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinacno pregovaralo ako je tu odredbu unaprijed formulirao trgovac zbog cega potrosac nije imao utjecaja na njezin sadrzaj pogavito ako je rijec 0 odredbi unaprijed formuliranog standardnog ugovora trgovca~ Nadalje test (ne)postenosti iz el 96 st 1 ZZP-a i iz el 296 st 1 ZOO-a nije primjenjiv na odredbe ugovora 0 kojima se je pojedinacno pregovaralo30 Dok (I 96 st 2 ZZP-a utvrduje oborivu presumpciju 0 tome kada se smatra da se 0 pojedinoj ugovornoj

27 Vidi VSRH Rev 100012006-2 od 11 srpnja 2007 Pravilnik (0 kriterijima naknade za izvrsena ulaganja zakupniku) koji nije podzakonski akt moie imati znaeaj opCih uvjeta ugovora (Oo) Nepravienom i previse strogom prema zakupniku ocijenjena je odredba opcih uvjeta (Pravilnika) prema kojoj zakupnik ima pravo na povrat ulozenih sredstava samo ukoliko je ugovorena zakupnina veta od desetorostruke poeetne zakupnine

28 Ovaj je razlog za progla~enje odredbe opcih uvjeta ugovora ni~tetnom kritiziran u teoriji i praksi Utvrc1enje svrhe ugovora provodi se u skladu S opCim odredbama ZOO-a 0 tumacenju uzimajuci u obzir zajednieku namjeru ugovaratelja i razumijevajuci odredbu tako da to odgovara naeelima obveznog prava utvrc1enim u ZOO (el 319 st 2 ZOO) SLAKOPER Nevaljanost bull op cit str 197

2l Treba napomenuti kako Direktiva 9313EEZ u CI 3 koristi pojam naeelo dobre vjere (eng good faith) za kojeg se u hrvatskome pravu kao ekvivalent uzima naeelo savjesnosti i postenja (eng principle ofconscientiousness and honesty) kako je definirano u el 4 ZOO-a NN br 35054108 12511 iako se sadrZajno ne radi 0

potpuno identicnim pojmovima Vidi SARCEViC SusaniMISCENIC Emilia Uporaba europskoga iii nacionalnoga nazivlja pri preuzimanju direktiva EU-a u hrvatsko zakonodavstvo u BRATANIC Maja (ur) Hrvatski ezik na putu u EU 2011 str 124

30 0 iskljueenju vidi Report from the Commission on the implementation of Council Directive 9313EEC of 5 April 1993 on unfair terms in consumer contracts COM(2000) 248 final Brussels 2742000 str 14

71

Emilia MiScenic

l

odredbi nije pojedinacno pregovaralo31 prema cl 296 st 3 ZOO-a test iz cl 296 st 1 ZOQ-a se ne primjenjuje na one odredbe opeih uvjeta ugovora 0 kojima se je prije sklapanja ugovora pojedinaeno pregovaralo a druga je strana pritom mogla utjecati na njihov sadrzaj Postoje daljnje brojne slicnosti odredaba ZZP-a i ZOO-a 0 nepo~tenim

ugovornim odredbama npr kod odredbi 0 okolnostima koje se uzimaju u obzir prilikom ocjene ugovora (el 98 ZZp el 296 st 2 ZOO)32 iii odredbi 0 iskljucenju pojedinih ugovornih odredaba od testa (ne)postenosti kao sto su to ugovorne odredbe 0 predmetu ugovora i cijeni ako su jasne lako razumljive i uocljive33 i ugovorne odredbe

~ utemeljene na prisilnim odredbama (el 96 st 5 ZZp el 296 st 3 ZOO)34 kod odredbi 0 djelomienoj nistetnostp5 iii glede primjene ~

1 31 lpak prema el 96 st 3 ZZP-aako se pojedinaeno pregovaralo 0 pojedinim

aspektima neke ugovorne odredbe odnosno 0 pojedinoj ugovornoj odredbi a Ii ~

cjelokupna ocjena ugovora ukazuje na to da je rijee 0 unaprijed formuliranom

I standardnom ugovoru trgovca to neee utjecati na mogucnost da se ostale odredbe tog ugovora ocijene nepostenima~ Prema cl 96 st 4 ZZP-a ako trgovac tvrdi da se 0 pojedinoj ugovomoj odredbi u unaprijed formuliranom standardnom ugovoru pojedinalno pregovaralo dUZan je to dokazati~

I

II CI 98 ZZP-a glasiPrilikom ocjene je Ii odredena ugovorna odredba postena uzimat ce se u obzir narav proizvoda iii usluge koji predstavljaju predmet ugovora sve okolnosti prije i prilikom sklapanja ugovora ostale ugovorne odredbe kao i neki drugi ugovor koji s obzirom na ugovor koji se ocjenjuje predstavlja glavni ugovormiddot CI 296 st 2 ZOO-a glasiPrilikom ocjene ngtetnosti odredene odredbe opcih uvjeta ugovora uzimaju se u obzir sve okolnosti prije i u vrijeme sklapanja ugovora pravna

~ ~ narav ugovora vrsta robe iii usluge koja je objekt einidbe ostale odredbe ugovora f kao i odredbe drugog ugovora s kojim je ta odredba opcih uvjeta ugovora povezana

Prijedloge za poboljSanje ovih odredaba vidi kod MISCENIC Unfair op cit tocka 4 33 Prema (I 99 ZZP-a i cl 296 st 3 ZOO-a testu (ne)postenosti ne smiju

odnosno nece podlijegati ugovorne odredbe 0 predmetu ugovora i cijeni ako su te odredbe jasne lako razumJjive i uocljive

34 Od primjene odredaba 0 nepostenim ugovornim odredbama iskljucene su ugovorne odredbe kojima se u ugovor unose zakonske odredbe prisilne naravi odnosno kojima se u ugovor unose odredbe imiddotnaeela konvencija koje obvezuju RH laquoI 96 st 5 ZZP) odnosno one odredbe opcih uvjeta ugovora eiji je sadriaj preuzet iz vazeeih propisa laquoI 296 st 3 ZOO) Pored odredaba prisilne naravi ZOO obuhvaca i dispozitivne odredbe Sto je u skladu s recitalom 13 Direktive 9313EEZ() whereas in that respect the wording mandatory statutory or regulatory provisions in Artide 1 (2) also covers rules which according to the law shall apply between the contracting parties provided that no other arrangements have been established

35 Prema el 102 st 2 ZZP-anistetnost pojedine odredbe ugovora ne povlaci ngtetnost i samog ugovora ako on moze opstati bez nistetne odredbe Dotle u svezi s CI 296 ZOO-a a 324 st 1 ZOO-a ureduje djelomicnu nistetnost za sve vrste ugovora propisujuci da nistetnost neke odredbe ugovora ne povlaci niStetnost ugovora ako on moze opstati bez niStetne odredbe i ako ona nije bila ni uvjet ugovora ni odlueujuca pobuda zbog koje je ugovor sklopljen~ a ako i jest bila ugovor ce ostati vaJjan eak i ako je nistetna odredba bila uvjet iii odlueujuca pobuda

1


naeela contra proferentem (el 101 st 1 ZZp el 320 st 1 Z00)36 Konaeno na pitanja poput opeih pretpostavki ni~tetnosti ugovora posljedica nistetnosti konverzije naknadnog nestanka uzroka nistetnosti isticanja nistetnosti itd i u slueaju potrosaekih ugovora primjenjuju se opee odredbe ZOO-a buduei da ih ZZP posebno ne ureduje Tako u skladu s odredbom prisilne naravi iz el 6 st 1 Direktive 9313EEZ i ustaljenom praksom Europskog suda (dalje u tekstu ES) (sada Sud EU-a)37 38 odredbe ZZP-a i ZOO-a ne utvrduju rok za isticanje nistetnosti39 vee se primjenjuje opca odredba cl 328 ZOO-a prema kojoj se ne gasi pravo na isticanje nistetnosti40 Isto tako na niStetnost sud pazi po sluzbenoj duznosti i na nju se moze pozivati svaka zainteresirana osoba a pravo zahtijevati utvrdenje ni~tetnosti ima i drzavni odvjetnik (el 327 ZOO) lako ni odredbe ZZP-a niti ZOO-a ne predvidaju moguenost sudu da izmijeni iii dopuni nepostenu ugovornu odredbu te da ona tako prilagodena ostane valjanom cl 329 ZOO-a sadrzi odredbu 0 zelenaskim ugovorima koja propisuje moguenost ostecenoj strani da u roku od pet godina od sklapanja ugovora

ugovora u slueaju kad je ngtetnost ustanovljena upravo da bi ugovor bio osloboden te odredbe i vrijedio bez nje(cl 324 st 2 ZOO)

36 Prema el 101 st 1 ZZP-a dvojbene iii nerazumljive ugovorne odredbe tumace se u smislu koji je povoljniji za potrosaca~ dok ce se prema cl 320 st 1 ZOO-a u slucaju kad je ugovor sklopljen prema unaprijed otisnutom sadrZaju iii kad je ugovor na drugi nacin pripremila i predlozila jedna ugovorna strana nejasne odredbe tumaeit (ce se) u korist druge strane

37 Ugovor iz Lisabona 0 izmjenama Ugovora 0 Europskoj uniji i Ugovora o osnivanju Europske zajednice SI I EZ C 306 od 17 prosinca 2007 promijenio je dotadasnje nazive i strukturu suda uveo promjene u postupku imenovanja sudaca i nezavisnih odvjetnika u nadleznosti itd U hrvatskoj pravnoj doktrini ne postoji konsenzus 0 tome treba Ii izraz pravda kao sastavni dio engleskoga naziva pojma prevesti kao dio sluzbenog naziva ove institucije EU-a iii ne

18 Predmet C-16805 od 26 listopada 2006 Elisa Marfa Mostaza Claro v Centro M6vil Milenfum SL [2006] ECR 1-10421 Predmet C-4008 od 6 Iistopada 2009 Asturcom Telecomunicaciones SL v Rodriguez Nogueira [20091 ECR J-Q9579

39 Vidi Predmet C-473OO 21 studenog 2002 Cofidis v Fredout [20021 ECR 1-10875 u kojem je ES zakljucio da odredba nacionalnog prava prema kojoj sud vise ne moze nakon isteka odredenog roka utvrditi je Ii odredba potrosaekog ugovora nepostena i posljedicno nistetna nije u skladu s Direktivom 9313EEZ

Vidi V5RH Rev 7492006-2 od 10 listopada 2006 u kojem je VSRH ukinuo presude prvostupanjskog i drugostupanjskog suda i vratio predmet prvostupanjskom sudu na ponovno sudenje lako su sudovi nizih instanci odbili tuzbeni zahtjev zbog proteka zakonskog roka od 5 godina Vrhovni sud je ustanovio da se tuzitelj poziva na nistetnost ugovorne odredbe 0 visini kamatne stope smatrajuci da ugovorena kamatna stopa (30 odnosno 15 godisnje) ima lihvarski karakter u dijelu koji prelazi kamatnu stopu od 9 i da je u tom dijelu nistetna a pravo na isticanje nistetnosti se ne gasi

123

~~~_gtt)~_____~diiIJilhWoiM~~4itlNo4iAJi_lt~_4ia~~~ ~~~(~~Jmiddot~w~MII4l~-middot~t~~~Ai~~i~~~~~~middot~__~hl~~~(liIi~~~~iitgtMo1~~~wic~~~~middotiiiJi-~gtlt~bull)~~~I_middot~~Igt_~~~~

Emilia M~tenlc

zahtijeva od suda smanjenje njezine obveze na pravican iznos ako je to moguce41 Sud ce nepostenu ugovornu odredbu utvrditi apsolutno nistetnom ex tunc sto je takoder u skladu s ustaljenom praksom ES-a kod potrosackih ugovora Kako je utvrdeno presudom ES-a Oceano nacionalni sudovi moraju imati ovlast ispitati (ne)postenost ugovorne odredbe po sluzbenoj duznosti42 da bi u daljnjim presudama Claro i Cofidis ES otisao korak dalje utvrdivsi da nacionalni sudovi uimaju obvezu ispitivati (ne)postenost ugovorne odredbe ex officio43 U presudama Pannon Rodriguez i Pohotovost ES je ovu obvezu uvjetovao stvarnom mogucnosti nacionalnog suda da preispita (nepostenost ugovorne odredbe s obzirom na dostupnost potrebnih pravnih i cinjenicnih elemenata44 Konacna konkretizacija ove obveze uslijedila je u presudi ES-a Penzugyi Llzing kojom je potvrdena obveza nacionalnim sudovima da po sluibenoj duznosti ispituju potpada Ii ugovorna odredba pod polje primjene nacionalnih odredaba koje preuzimaju odredbe Direktive 9313EEZ i obveza nacionalnim sudovima da po sluibenoj duznosti ispituju (ne)postenost ugovorne odredbe45 U tekstu koji slijedi autorica ce proucavanjem nepostenih odredaba u ugoshyvorima 0 kreditu pokusati prikazati sto ta obveza konkretno podrashyzumijeva

41 Nadalje cl 354 ZOO-a sadrzi odredbu prema kojoj sud ee na zahtjev duznika smanjiti iznos ugovorne kazne ako nade da je ona nerazmjerno visoka s obzirom na vrijednost i znacenje objekta obveze

42 5pojeni predmeti C-24D98 do C-24498 od 27 lipnja 2000 Oceano Grupo Editorial SA v Murciano Quintero [2000] ECR 1-04941 para 26

-43 Elisa Marfa Mostaza Claro v Centro M6vil Milenium SL op cit para 38 Cofidis v Fredoutop cit izreka

Predmet C-24308 od 4 lipnja 2009 Pannon GSM v Erzebet Sustikne GyCirfi [2009] ECR 1-4713 Asturcom Telecomunicaciones SL v Rodriguez Nogueira op cit para 32 Predmet C-7610 od 16 studenog 2010 Pohotovost 5ro v lveta Korckovskd 511 EU C 030 29 sijecnja 2011 str 0012

45 Vidi Predmet C-13708 od 9 studenog 2010 VB Penzugyi Llzing ZTt v Ferenc Schneider SI L EU COB 15 sijecnja 2011 str 0002 u kojem Sud nije usvojio misljenje nezavisne odvjetnice Verice Trstenjak glede treceg dodatnog pitanja u odgovoru na kojeg je ona ustanovila da pored opee obveze nacionalnim sudovima da ispituju (ne)postenost ugovorne odredbe po sluibenoj duznosti ne postoji obveza utvrdivanja pravnih i cinjenicnih okolnosti potrebnih za to ispitivanje kada nacionalno postupovno pravo takvo ispitivanje dopusta samo temeljem zahtjeva stranaka a one nisu postavile takav zahtJev

Nepostene odredbe u ugovorima 0 kredltu

III Nepostene odredbe u ugovorima 0 kreditu

AUvod

Ugovori 0 kreditu kao i razlicite druge vrste ugovora kojima se pruzaju bankovne i financijske usluge redom se sklapaju kori~tenjem opcih uvjeta poslovanja Pritom se klijenti kreditnih i financijskih institucija kao slabije ugovorne strane nalaze u nezavidnom poloiaju zbog bezbroj razloga U teskoj financijskoj situaciji klijent ne samo da prihvaea sve uvjete ugovora vee uglavnom niti ih ne razmatrajuci nepromisljeno sklapa ugovor i time ne imajuei u vidu tezinu dugoshyrocnih posljedica rjesava aktualni problem nedostatka financijskih sredstava Tome takoder doprinosi i okolnost da klijenti ne raspolazu znanjima potrebnima za razumijevanje specificnih i kompleksnih informacija i pravne i ekonomske naravi vezanih uz sklapanje njihova ugovora 0 kreditu a koji se primjerice odnose na metode obracuna kamata i razlicitih naknada (npr uslljed prijevremene otplate kredita) informacija vezanih uz pravo na raskid odnosno odustanak od ugovora informacija 0 promjenjivoj kamatnoj stopi itd Od samih pocetaka pruZanja usluga bankovne i kreditne institudje ali i drugi davatelji kredita prepoznaju i koriste slabosti financijske situacije u kojoj se klijenti nalaze u svoju korist Jedan od kljucnih nacina na koji to cine je upravo unosenjem za klijenta nepovoljnih i otegotnih uvjeta u odredbe ugovora Njima se banke i kreditne institucije osiguravaju od gubitaka koji bi im mogli nastati zbog nestabilnosti tecaja i valute promjena kamatnih stopa te mnogih drugih rizika tako da negativne posljedice njihova ostvarenja prebacuju na klijente No iako jet kao sto je vee opisano zakonodavstvo vecine zemalja reagiralo usvajanjem propisa o opcim uvjetima ugovora 0 nepostenim poslovnim praksama i sl46

46 Vidi supra str bilj Treba napomenuti kako je opasnost od prezaduzivanja poltetno prepoznata kod povezanih ugovora 0 kreditu Cija je preteea predstavljala kupoprodaja S obrocnom otplatom kod kOje je element kreditiranja u pocetku cinio nesamostalan dio glavnoga pravnog posla kupoprodaje Tako je njemacki Zakon o poslovima S obrocnim plaeanjem usvojen vee 1894 godine (Gesetz betreffend die Abzahlungsgeschafte yom 1651894 RGBI 450) a slijedi ga austrijski Zakon o poslovima 5 placanjem na rate (Gesetz yom 2741896 RGBI Nr 70 betreffend Ratengeschafte) Drugi val uslijedio je 60-ih i 7D-ih godina 20 stoljeca kada je nastupila pojaeana potreba zastite potrosaca uslijed rastuceg zaduiivanja nastalog nakon Prvog i Drugog svjetskog rata Njemacki je Zakon iz 1894 doZivio dvije izmjene 1969 i 1974 godine (Gesetz zur Anderung des Abzahlungsgesetzes yom 191969 BGBI 1541 Gesetz zur Anderung des Abzahlungsgesetzes 10m 1551974 BGBI I 1169) Ujedinjeno Kraljevstvo je 31 srpnja 1974 usvojilo svoj opsezni Consumer Credit Act a Francuska 10 sijecnja 1978 usvaja Loi No 78-22 sur Iinformation et la protection des consommateurs dans Ie domaine de certaines operations de credit

125 _--bullbullbullbullbullbullbullbull~__~__-i1W~~__~~~~~ADiO~~~~ffl1~~~~IW~_JMY_~~-j__~_t~~i~-Jltmiddot414~~~

Emilia Miscenic

trziste kredita odgovara razvojem brojnih nacina i model a financiranja i kreditiranja kojima domisljato pokusava zaobici primjenu zakonskih odredaba Krediti se viSe ne koriste primjerice sarno da bi se njima financiralo rjeiavanje stambenog pitanja vee se uz hipotekarne kredite koji vise nisu nuzno namjenski na trzistu kredita razvijaju kompleksni financijski modeli kojima se kreditiraju kupnja nekretnina iii ulaganje u nekretninske investicijske fondove47 Uslijed trenutno vladajuee gospodarske krize zaduzivanje je postalo redovan nacin financiranja svakodnevnih potreba kao sto je to kupnja namirnica za domacinstvo48

Svakodnevni zivot gradana obiljezen je koristenjem kreditnih kartica gotovinskih kredita prekoracenjem stanja na tekucem racunu i dr ito ga pretvara u zivot na dug~ Tako su posebno otezane gospodarske i drustvene prilike u nasoj zemlji dovele do ukupne zaduzenosti njezinih gradana kod banaka u iznosu od oko 128 milijardi kuna Na razini EU-a spomenuti se problem osim uskladivanjem propisa drzava clanica 0 nepostenim ugovornim odredbama 0 nepostenim poslovnim praksama itd pokusao rijesiti usvajanjem brojnih direktiva i drugih akata na podrucju financijskih usluga nadzora rada kreditnih institucija uredenjem potrosackog kreditiranja49 Nairne spomenutim

Detaljno 0 eksploziji kreditnog zaduzivanja i aktivnostima na razini EU-a kod tIKARA Emilia Gegenwart und Zukunft der Verbraucherkreditvertrage in der EU und in Kroatien Berlin-Munster-Wien-Zurich-London 2010 str 62

47 Primjerice financijski proizvodi kod kojih se ulagace bez vlastite imovine nagovara da pod pojednostavljenim uvjetima financiranja kreditom i uz koristenje poreznih olakSica kupe odnosno steknu vlasnistvo nad stanom iii da kupe udjele u investicijskim fondovima koji ulazu u nekretnine krediti iii stambeni krediti uz sklapanje ugovora degfivotnom osiguranju kao sredstva osiguranja trazbine ugovori 0

kreditu koji se sklapaju u svezi sa sklapanjem ugovora 0 stambenoj Uednji krediti iii stambeni krediti u kombinaciji s kupnjom udjela u investicijskom fondu kao sredstva osiguranja trazbine i sl Vidi MISCENIC Emilia Povezani ugovori 0 kreditu ZPFR vol 32 br 1~ 2011 str 176 etseq

411 Vise kod tIKARA op cit str 9 et seq id Direktiva 200848EZ 0 ugovorima 0

potrosackom kreditu u VA5IUEVIC Mirko (ur) Pravo i privreda Beograd 2009 str 301 et seq

49 Direktiva 2005129EZ Europskog parlamenta i Vijeca od 11 svibnja 2005 u vezi s nepostenim poslovnim djelovanjima poduzetnika prema potrosacu na unutarnjem trzistu kojom se izmjenjuju i dopunjuju Direktiva Vijeca 84450EEZ Direktive 97nEZ 98127EZ i 2002l65EZ Europskog parlamenta i Vijeca kao i Uredba (EZ-a) br 20062004 Direktiva 200265EZ Europskog parlamenta i Vijeea od 23 rujna 2002 0 oglasavanju na daljinu financijskih usluga za potrosace kojom se izmjenjuju Direktiva 906191EEZ i Direktive 97nEZ i 98127EZ izmijenjena Direktivom 2005291 EZ i Direktivom 200764EZ Direktiva 2004139EZ Europskoga parlamenta i Vijeca od 21 travnja 2004 0 trzistima financijskih instrumenata kojom se izmjenjuju i dopunjuju Direktiva 85611EEZ i Direktiva 936EEZ i Direktiva 200012EZ te ukida Direktiva 93221EEZ izmijenjena Direktivom 2006311EZ i Direktivom 2008101 EZ Direktiva 200648IEZ Europskoga parlamenta i Vijeea od 14 lipnja 2006 koja se

126


se aktima uglavnom sekundarnog prava EU-a a koji ne iskljucuju primjenu odredaba Direktive 9313EEZ nastoji uvesti i ojacati obveza pruianja potrebnih informacija klijentu s jedne strane i uvesti jaci nadzor nad poslovanjem i praksom financijskih i kreditnih institucija s druge Tako je nepruzanje potrebnih odnosno pruzanje nepotpunih i krivih informacija i obavijesti klijentima posebice potrosacima prilikom sklapanja ugovora 0 kreditu iii 0 pruzanju drugih financijskih usluga utvrden kao jedan od kljucnih problema koji znaeajno povisuje rizik od prekomjernog financijskog opterecenja kreditima i rizik od prezaduzivanja Osim uvodenjem obveza pruzanja sveobuhvatnih informacija potrosacima kao klijentima primjerice Direktivom 2008148 EZ 0 ugovorima 0 potrosackom kreditu nastojalo se uvesti postupak odgovornog odobravanja kredita On podrazumijeva usvajanje mjera o poduci i obavjeStavanje potrosaca mjera upozorenja 0 posljedicama zakasnjenja placanja iii prezaduzivanja a posebice se ostvaruje ocjenom kreditne sposobnosti potrosaca50 Uslijed procesa uskladivanja s europskim acquisom hrvatsko se pravo u tim aspektima prilagodilo preuzimanjem spomenutih akata u citav niz vazecih posebnih propisa a cije ce relevantne odredbe dalje u tekstu biti podrobnije analizirane

B Relevantne odredbe zakonskih i podzakonskih propisa o kreditu

Kada je rijec 0 nepostenim odredbama u ugovorima 0 kreditu potrebno je osim predstavljenog temeljnog zakonskog okvirat kojim se ureduje materija nepostenih ugovornih odredaba imati u vidu citav niz odredaba zakonskih i podzakonskih propisa koje utjecu na spomenuto pitanje a koje ureduju razlicite vidove kreditiranja To stoga sto upravo ti propisi ureduju sadrzaj razlicitih vrsta kredita odnosno propisuju elemente koji moraju biti uneseni u ugovor a koji mogu sadrzavati

odnosi na osnivanje i poslovanje kreditnih institucija (preoblikovano) izmijenjena Direktivom 200718EZ Direktiva 200848EZ Europskog parlamenta i Vijeea od 23 travnja 2008 0 ugovorima 0 potrosackom kreditu kojom se opoziva Direktiva Vijeca 87102EEZ 51 I EZ L13366 od 22 svibnja 2008 (dalje u tekstu Direktiva 200848 EZ)

Sltgt Nacelo odgovornog odobravanja kredita kako ga je predvidao cl 9 Prijedloga Direktive iz 2002 nije zazivjelo kao takvo i odrafava se jedino u 11 8 Direktive 200848EZ preuzete u cl 8 ZPK-a 0 obvezi procjene kreditne sposobnosti potrosaca lpak odredba je nedoreeena u mnogim aspektima odnosno ne daje precizne upute o nacinu saznavanja informacija te ju se moZe primjenjivati jedino u svezi sci 9 ZPK-a koji stupa na snagu danom pristupanja RH EU

127

__ __

k~~~_-~lt~b~-w~~iJ-middotirjI2middotVIsect~~~~~~~~~~~_~~~~~~~~~Ilt~iI~~~(~~~lti~~iI-i~~~~~~~okY~middotmiddotMJi~~middotltU~1~

Emilia MiStenic

nepostene ugovorne odredbe51 Tako primjerice moie doci do primjene odredaba ZOO-a 0 ugovoru 0 kreditu (el 1021-1024) ugovoru 0 zajmu (C 499-508) kupoprodaji s obroenom otplatom cijene (C 564-473) bankarskom tekucem raeunu (el 1007-1015) ugovoru 0 kreditu na temelju zaloga vrijednosnih papira (el 1025-1027) do primjene s njima povezanih odredaba 0 poloiaju duinika noveanih obveza (el 21-31) i odredaba 0 ugovornim i zateznim kamatama (el 26-31) potom odredaba Zakona 0 potrosaekom kreditiranjuS2 (dalje u tekstu ZPK) Zakona 0 kreditnim institucijamaS3 (dalje u tekstu ZKI) Zakona 0

leasingu54 i mnogih drugih55Tako ce se u slueaju da se ugovor 0 kreditu sklapa izmedu davatelja kredita i potroSaea primjenjivati odredbe ZPK-a kao lex speciaisa u odnosu na ZOO kao lex generalisa odnosno kao lex specialissima u odnosu na odredbe ZZP-a56 U tekstu koji slijedi autorica ce se ograniciti i ukratko osvrnuti na izdvojene odredbe nekih zakona i podzakonskih akata koje su bitne za ocjenu (ne)valjanosti odredaba ugovora 0 kreditu Kod potrosaekih ugovora njihova je vainost tim veca buduci da se u skladu s el 6 ZZP-a radi 0 zakonskim odredbama prisilne naravi a ugovorne odredbe kojima bi ih se miJenjalo na stetu potrosaea su nistetne S time u vezi postavlja se i pitanje odnosa temeljnih odredaba 0 nepostenim ugovornim odredbama ZZP-a i odredaba ZOO-a 0 (ne)valjanosti odredaba opcih uvjeta ugovora

S1 Npr javni biljeznici koji svakodnevno sastavljaju ugovore 0 kreditu u formi javnobiljeznickog akta iii pri solemnizaciji ugovora moraju u skladu s cl 2 st 2 Zakona 0 javnom biljeznistvu NN br 7893 2994 160775109 ako je to moguce izmedu ostalog objasniti strankama smisao i posljedice pravnog posla i uvjeriti se 0

njihovoj pravoj i ozbiljnoj volji Pritom je vaznost postivanja formalnosti propisanih ZJB-om izuzetno velika buduci da javni biljetnici odgovaraju za Stetu koju prouzroee svojim radnjama iii propustima Vise kod ltIKARA Emilia Zakon 0 potrosackom kreditiranju iz aspekta javnobiljeinickih isprava Javni biljeinik vol XIV br 32 2010

str 60 etseq 52 Zakon 0 potroSackom kreditiranju NN br7509 53 Zakon 0 kreditnim institucijama NN br 1172008 7409 15309 54 Zakon 0 leasingu NN br 135106 koji je relevantan utoliko sto je financijski

leasing s klauzulom 0 prelasku prava vlasnistva kao vrsta kreditiranja obuhvacen poljem primjene odredaba Zakona 0 potroSackom kreditiranju

55 Detaljno 0 vrstama kredita kod SLAKOPER Zvonimir Ugovori 0 kreditu u Zakonu 0 obveznim odnosima u SLAKOPER op cit str 498 et seq Vidi i ltIKARA Gegenwart bullbull op cit str 359

50 No treba napomenuti da prema cl 2 st 1 ZZP-a primjena odredaba ovoga Zakona ne utjeee na prava koja potrosaci imaju na temelju drugih zakona odnosno u

slucaju sukoba odredaba ZZP-a i drugog posebnog zakona dopusteno je primijeniti odredbe potonjeg ako one potrosacu jamce visi stupanj zastite od odredaba ZZP-a (in dubio pro consumatore) Vidi ltULlNOV1C-HERC Edita Financijska transparentnost potrosackog zajma - trendovi u europskom i hrvatskom pravu i praksi ZPFS vol 42 br 3 2005 str 319

128


u odnosu na predstavljene odredbe posebnih zakona Buduci da spomenuti posebni propisi ne ureduju pitanje valjanosti ugovornih odredaba na potrosacke ce se ugovore primjenjivati odredbe ZZP-a kao lex specialisa neovisno 0 tomu radi Ii se 0 individualno zakljucenim iii formularnim ugovorima sastavljenima za veei broj ugovora dok ce se na sve ostale gradanskopravne ugovore primjenjivati odredbe ZOO-a

1 Zakon 0 obveznim odnosima

Bez ulaienja u podrobnu analizu svih bitnih i posebnih sastojaka svih vrsta kredita prema odredbama ZOO-a potrebno je na primjeru ugovora 0 kreditu ukazati na odredbe koje u praksi nerijetko ispunjavaju zakonske pretpostavke za nepostene ugovorne odredbe bilo ZZP-a iii ZOO-a Prema definiciji ugovora 0 kreditu iz CI 1021 ZOO-a nbanka se obvezuje korisniku kredita staviti na raspolaganje odredeni iznos novcanih sredstava na odredeno iii neodredeno vrijeme za neku namjenu iii bez utvrdene namjene a korisnik se obvezuje band placati ugovorene kamate i iskoriSteni iznos novca vratiti u vrijeme i na nacin kako je ugovoreno~ LI 1022 ZOO-a dalje propisuje kako ugovor 0 kreditu mora biti u pisanom obliku te da se njime utvrduju iznos te uvjeti davanja koristenja i vracanja kredita Prema Siakoperu iz definicije proizlazi kako su bitni sastojci ugovora ad 1) obveza banke stavljanja korisniku na raspolaganje odredenog iznosa novca ad 2) obveza korisnika placanja kamata i vracanja iskoristenog iznosa novcanih sredstava te ad 3) pisani oblik ugovoraY No buduci da bitne elemente koje ugovor 0 kreditu mora sadriavati odredbe ZOO-a ne odreduju izricito u pravnoj se teoriji smatra da je njihovo navodenje primjerieno te da IIU svakom ugovoru ne moraju biti detaljno navedeni svi elementi koji odreduju odnos stranaka a da bi ugovor bio valjan i obvezivao stranke~58 Stoga pismeni ugovor 0 kreditu mora sadriavati odredbe koje odreduju vrstu kredita odredbe 0 naeinu stavljanja kredita na raspolaganje 0 naeinu vracanja kredita ali ce sadriavati i eitav niz drugih odredaba koje utjecu na bitne sastojke ugovora odnosno na pitanje (ne)valjanosti eitavog ugovora Dakle ugovori o kreditu sadriavat ce informacije u svezi s iznosom kredita uvjete njegova odobravanja koristenja i vracanja pri eemu se ovi potonji primjerice odnose na vrijeme i naein otplate kredita potom na odredbe o namjeni kredita visini i naeinu obraeuna kamate odnosno kamatne

57 SLAKOPER Ugovori 0 kreditu op cit str 498 58 PETRIC Silvija Zastita potrosaca u bankarskim kreditnim poslovima u

hrvatskom pravu u odnosu na pravo Europske unije ZPFS vol 39 br 1-2 2002 str 123

129

_ PIOie~1I I~ iliifli ~_~_~~~Ogt~II1~lIW~_J~~~lt~Pl~iT~~1lt-rtlmiddot~w~~r~(ltampmiddot~rmiddotV~gtfirmiddot~~~~ ~_I_gt+I~iIamplh1~~t~-m~_ltf~~~_~MIf~_tt~gtfoY1c_J_

Emilia MiStenit

stope (nominalne i efektivne) odredbe 0 naknadama i troskovima u svezi s kreditom odredbe 0 sredstvima osiguranja traibine i 0 ovrsnosti te 0 ostalim pravima i obvezama kao sto su nacin otkaza ugovora o kreditu pravo na prijevremenu otplatu kredita 0 cesiji traibina iz ugovora i dr te 0 drugim elementima kao sto su informacije 0

primjeni opCih uvjeta 0 nacinu rjesavanja sporova poreznim i drugim obvezama zastiti podataka pregledu kredita i sl

2 Zakon 0 potrosackom kreditiranju

Ako ugovor 0 kreditu davatelj kredita iii kreditni posrednik sklapa s potrosacem59 primijenit ce se odredbe posebnog ZPK-a6(J koje su

S9 Prema c1 2 toc 1 ZPK-a potro~ac je fizicka osoba koja u transakeijama obuhvaeenima ZPK-om djeluje izvan poslovne djelatnosti iii slobodnog zanimanja Tako je preuzimanjem CI 3 sl a) Direktive 200848EZ u hrvatsko pravo potrosackog kredita uvedena jo~ jedna definicija potrosaca pored vee postojedh odrec1enja istog pojma u cl 3 st 1 ZZP-a i u cl 304 ZK1 Umjesto doslovnog preuzimanja izraza davatelj kredita iz cl 3 sl b) Direktive 200848EZ cl 2 toc 2 ZPK-a govori o vjerovniku kao fizickoj iii pravnoj osobi kOja na podrucju RH odobrava iii obecava odobriti kredit u okviru poslovne djelatnosti iii slobodnog zanimanjaR Odredbabull

dalje propisuje kako je to posebno R- pravna osoba koja posluje prema zakonima koji ure((uju poslovanje kreditnih institueija iii kreditnih unija pravna osoba koja posluje prema zakonima koji ure((uju poslovanje institucija za elektronicki novae institucija za platni promet koje pruiaju usluge platnog prometa u skladu s posebnim zakonom pravna osoba koja posluje prema zakonima koji ureduju poslovanje poduzetnika - fizicka osoba koja posluje prema zakonima koji urec1uju poslovanje obrtnika iii slobodnih zanimanjaR Novinu predstavlja uvodenje novog bull

pojma kreditnog posrednika u C1 2 toC 6 ZPK-a koji ga definira kao fizicku iii pravnu osobu koja nije vjerovnik i kOja u okviru svojeg posta iii zanimanja za naknadu u noveu iii u drugom dogovorenom financijskom obliku - prezentira iii nudi ugovore 0 kreditu potrosacima - pomaie potro~aeima poduzimanjem pripremnih radnji u vezi s drugim ugovorima 0 kreditu osim onih iz alineje 1 ove toCke iii - sklapa ugovore 0 kreditu s potro~cima u ime vjerovnika Nedostatke ove manjkavo preuzete definicije iz CI 3 sl f) toe jj) Direktive 200848EZ zakonodavae bi trebao otkloniti najavljenim izmjenama i dopunama ZPK-a Vidjeti C1 2 Naerta Prijedloga Zakona 0 izmjenama i dopunama Zakona 0 potrosackom kreditiranju s konacnim Prijedlogom zakona Ministarstva finacija RH iz srpnja 2012

60 Zakon je stupio na snagu 1 sijecnja 2010 a protekom prijelaznog roka potrebnog za prilagodbu poslovanja vjerovnika i kreditnih posrednika njegovim odredbama 1 sijecnja 2011 presta Ie su vaiiti odredbe Glave IX ZZP-a (ci 71- 86) o potro~ckom zajmu koje su urec1ivale istu materiju odnosno preuzele odredbe stare Direktive 87102IEEZVijeea od 22 prosinca 19860 usklac1ivanju zakona uredbi i upravnih propisa driava Claniea koji se odnose na potrosacke kredite 51 I EZ L 42148 od 12 veljace 1987 q izmijenjena i dopunjena Direktivom 9088EEZ Vijeca od 22 veljace 1990 51 I EZ L6114 od 10 ozujka 1990 i Direktivom 98171EZ Europskog parlamenta iVijeca od 16 veljace 1998 5ll EZ L 101117 u hrvatsko pravo Prema CI 71 st 1 ZZP-a ugovorom 0 potro~ackom zajmu obvezuje se zajmodavae potrosacu staviti na raspolaganje odrec1eni iznos novea a potrosac se obvezuje plaeati mu

130

NepoStene odredbe u ugovorima 0 kreditu

posljedica preuzimanja Direktive 200848EZ u hrvatsko pravo ciji cl 2 toe 3 ugovor 0 kreditu definira kao nugovor U kojem vjerovnik odobrava iii obecava odobriti potrosacu kredit u obliku odgode placanja zajma iii slicne financijske nagodbe osim ugovora 0 trajnom pruianju usluge iii isporuke proizvoda iste vrste kada potrosac placa za takve usluge iii proizvode tijekom cjelokupne njihove isporuke u obliku obroka61

odrec1enu kamatu i dobiveni iznos vratiti u vrijeme i na nacin utvrden ugovorom U skladu s cl 71 st 2 ZZP-a za potrebe ZZP-a ugovorom 0 potrosackom zajmu smatra se ugovor 0 kupnji proizvoda i usluga kojim se ovlascuje potrosaca da plati kupnju u nekoliko obroka stirn da je zbroj iznosa svih obroka visi od cijene proizvoda iii usluge Ugovorima 0 potrosackom zajmu ne smatraju se ugovori 0

kontinuiranom pruzanju usluga kada potrosac ima pravo otplacivati ih obroeno u vrijeme njihova pruianja Od primjene Glave IX ZZP-a kOja ureduje potrosacki zajam iskljuceni su ugovori 0 zajmu namijenjeni zakupu stvari osim ako je ugovorom 0

zakupu predvic1eno da ce na kraju ugovorenog roka zakupa stvar prijeci u vlasnitvo zakupnika ugovori 0 zajmu kojima je predvic1eno da se kamate ne placaju ako potro~c isplati zajam odjednom ugovori 0 dopustenom prekoracenju na tekucem racunu osim cl 77 85 i 86 ZZP-a ugovori 0 zajmu kojima se potro~c obvezuje vratiti zajam u razdoblju kracem od 3 mjeseea ugovori 0 zajmu kojima se potrosac obvezuje vratiti zajam u najvise 4 obroka u razdoblju kracem od 12 mjeseci (cl 72 st 1 ZZP) Vidi CIKARA Emilia Otvorena pitanja potro~ackog kreditiranja u hrvatskome pravu Zbornik 48 5usreta pravnika - Opatija 1 0 Hrvatskog saveza udruga pravnika u gospodarstvu 2010 str 305

61 U skladu s cl 3 ZPK-a iz polja primjene ZPK-a iskljucen je citav niz ugovora o kreditu ugovori koji obuhvacaju ukupan iznos kredita manji od 150000 kn iii veci od 1000000 kn ugovori 0 operativnom leasingu kada u glavnom iii posebnom ugovoru nije propisana obveza kupnje predmeta ugovora (takva obveza postoji sarno onda ako to jednostrano odluci vjerovnik) ugovori u obliku prekoracenja po tekucem racunu kada se kredit mora otplatiti u roku od mjesee dana ugovori prema kojima se kredit odobrava bez kamata i bez ikakvih drugih naknada te ugovori prema cijim se uvjetima kredit mora otplatiti u roku od 3 mjeseea a placaju se samo naknade u iznosu od najvise 30 kn ugovori prema kojima poslodavac izvan svoje poslovne djelatnosti odobrava kredit posloprimcima bez kamata iii po EK5 niioj od stopa koje postoje na triiStu i koje se nude javnosti ugovori koji se sklapaju s investieijskim drustvima odredenima zakonom koji urec1uje triine kapitala iii s kreditnim institucijama odrec1enima zakonom koji urec1uje kreditne institucije a cija je svrha omoguciti investitoru da provede transakciju koja se odnosi na jedan iii yeti broj financijskih instrumenata prema zakonu koji urec1uje triiste kapitala ako je investicijsko drustvo iii kreditna institueija koja odobrava kredit jedna od ugovornih strana ugovori koji su rezultat nagodbe postignute na sudu iii pred nekim drugim tijelom odrec1enim zakonom ugovori koji se odnose na odgodu placanja postojeceg duga bez placanja naknada ugovori kojima se od potrosaca traii da kod vjerovnika zalozi instrument osiguranja i onda kada je odgovornost potrosaca strogo ogranicena na taj zalog Nadalje u skladu s el 3 st 2 3 ZPK-a pojedine se odredbe Zakona ne primjenjuju na ugovore 0 kreditu u obliku dopustenog prekoracenja i onda kada se kredit otplacuje na zahtjev iii u roku od tri mjeseea na ugovore 0 kreditu u obliku presutno prihvacenog prekoracenja i na ugovore 0 kreditu koji propisuju dogovaranje mjera izmec1u vjerovnika i potrosaca u pogledu odgodenog plaeanja iii metoda otplate kada potrosac vee ne ispunjava obvezu plaeanja osnovnog ugovora 0

131

Emilia Miscenic

Pored ove definicije cl 2 toC 15 definira potrosacko kreditiranje kao pravni posao kojim se jedna ugovorna strana obvezuje drugoj staviti na raspolaganje odredeni iznos novcanih sredstava na odredeno iii neodredeno vrijeme za neku namjenu iii bez utvrdene namjene a druga se ugovorna straoa obvezuje placati ugovorene kamate odnosno ugovorene naknade te iskoristeni iznos novca vratiti u vrijeme i kako je ugovoreno kao i svaki drugi pravni posao koji je po svojoj gospodarskoj biti jednak ovome pravnome poslu~ ZPK propisuje niz odredaba kojima se ureduju posebna prava potrosaca62 ali takoder sveobuhvatno ureduje obvezu informiranja potrosaca i u predugoshyvornom i ugovornom stadiju63 Jedan od kljucnih razloga za propishysivanje opseznih listi podataka 0 kojima vjerovnik odnosno kreditni posrednik mora inform irati potrosaca kao i za propisivanje obveze na pruzanje odgovarajuCih objasnjenja potrosacu jest upravo njihova zastita od nepostenih ugovornih odredaba Tako su sva tri prijedloga za usvajanje Direktive 200848EZ sadrzavala cl 15 s primjerima tipicnih nepostenih od red bi koje se pojavljuju u ugovorima 0 kreditu64 te

kreditu Spomenuti Nacrt Prijedloga Zakona mijenja el 3 ZPK-a brisuci preuzeti donji kreditni limit od 150000 kn mijenjajuci el 3 st 1 sl e) ZPK-a i briSuci iskJjueenje iz el 3 st 1 51 i) ZPK-a

62 ZPK ureduje i obvezu procjene kreditne sposobnosti potrosaea (el 8) pravo na otkaz ugovora 0 kreditu bez roka dospijeca (el 13) pravo na odustanak od ugovora (el 14) pravo na prijevremenu otplatu kredita (el 16) itd

6l Vidi Glava II Informacije vezane uz ugovor 0 kreditu (el 4-8 ZPK) koja osobito ureduje standardne informacije koje se moraju ukljueiti u oglasavanje (el 4 ZPK) informacije prije sklapanja ugovora (el S ZPK) zahtjeve za pruianje informacija prije sklapanja odredenih ugovora 0 dopustenom prekoraeenju na tekucem raeunu i za odredene posebne ugovore 0 kreditu (el 6 ZPK) Potom Glava III Pristup kreditnim registrima koja ureduje pristup kreditnim registrima za potrebe zastite od kreditnog rizika u el 9 ZPK-a I konaeno u Glavl IV Sadriaj ugovora 0 kreditu el 10 ZPK-a koji propisuje informacije koje moraju bitl ukljueene u ugovore 0 kreditu

64 Prijedlozi su sadriavali primjere tipienih nepoStenih odredaba u ugovorima o kreditu i mijenjali Aneks Direktive 9313EEZ Prijedlog el lS je glasio Neovisno o primjeni Direktive 9313EEZ na eitav ugovor u smislu ove Direktive nepostene su odredbe u ugovorima 0 kreditu iii osiguranju koji imaju za cilj iii posljedicu a) da se odobravanje kredita uvjetuje time da potrosae primljene iii odobrene iznose kredita u cijelosti iii djelomieno zalozi kao oSiguranje traibine iii ih u cijeJosti iii djelomieno koristi za stvaranje depozita iii kupnju vrijednosnih papira iii drugih financijskih instrumenata osim ako potrosae za takav depozit kupljena iii zalozena sredstva osiguranja dobije kamatu kOja odgovara EKS b) obvezivanje potrosaea prilikom sklapanja ugovora 0 kreditu na sklapanje drugog ugovora sa davateljem kredita kreditnim posrednikom iii trecom stranom na koju oni upute osim ukoliko su troskovi toga ukljueeni u ukupne troskove kredita c) promjenu drugih ugovornih troskova iii naknada iii razlieitih od nominalne kamatne stope d) utvrdivanje diskriminirajucih odredaba za potroSaea 0 promjenjivosti nominalne kamatne stope e) uvodenje sustava promjenjivosti kamatne stope koji se ne temelji na prilikom

132 ~1Iti~yen101 11(Wf~~~~~ t~L5I~i~~~In~tt ltiiI -~~~~~~~_~_~__=


predlagala izmjene Direktive 9313EEZ da bi u okviru prvog i drugog citanja u postupku suodlucivanja odnosne odredbe bile brisane6S

Potrosaca kao klijenta se tako stiti pruzanjem standardnih informacija koje mora sadrzavati oglasavanje u skladu s cl 4 ZPK-a6667 kao i propisivanjem obveze pruzanja informacija potrosacu pravodobno prije sklapanja ugovora 0 kreditu u cl 5 ZPK-a Prema cl 5 st 1 ZPK-a vjerovnik i kreditni posrednik duzni su prije prihvacanja ponude iii sklapanja ugovora 0 kreditu u pisanom obliku iii nekom drugom trajnom mediju na temelju kreditnih uvjeta koje nudi vjerovnik pravodobno potrosacu pruziti sve informacije nabrojane u cl 5 st 1 ZPK od sl a) pa sve do sl t) a ciji opseg moze varirati ovisno 0 vrsti kredita koji se odobrava68 Pritom iako cl 5 st 1 Direktive 200848EZ

sklapanja ugovora 0 kreditu predloienoj nominalnoj kamatnoj stopi u neto iznosu i koji iskljucuje bilo kakvo sniiavanje smanjenje iii druge prednosti f) da se potroSaea obveze da kod istog davatelja kredita refinancira ostatak vrijednosti iii opcenito posljednje placanje temeljem ugovora 0 kreditu kojim se financira kupnja pokretnine iii usluge

65 Vidi prvi Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeca 0 uskladivanju zakona uredbi i upravnih propisa drzava Clanica 0 potrosackom kreditu KOM (2002) 443 fin 51 I EZ 2002 br C 331 E 2000 potom izmijenjeni Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeca 0 uskladivanju zakona uredbi i upravnih propisa driava elanica 0 potrosaekom kreditu 0 ukidanju Direktive 87102lEEZ i 0 izmjeni Direktive 9313EEZ KOM (2004) 747 fin SI I EZ C SO od 28 listopada 2004 te treei Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeca 0 ugovorima 0 potrosaekom kreditu i 0 izmjeni Direktive 9313EEZ KOM (200S) 483 fin 0 kojem je politieka suglasnost u Vijecu postignuta tek 21 svibnja 2007 usvajanjem zajedniekog stajali~ta Tijekom drugog citanja Europski parlament 16 sijeenja 2008 iznosi svoje stajaliste s prijedlozima izmjena Direktive koje Komisija 2S veljace 2008 prihvaca nakon eega 7 travnja 2008 slijedi konaena odluka Vijeca 0 usvajanju Direktive 2oo848EZ

66 Prema 11 4 st 2 ZPK-a informacije moraju na jasan odreden i vidljiv nacin putem reprezentativnog primjera sadriavati a) kamatnu stopu s pojedinostima o svim naknadama iz ukupnih trrukova kredita b) iznos kredita c) EKS d) trajanje ugovora e) cijenu za gotovinu i iznos predujma kad je kredit u obliku odgode placanja za odredene proizvode iii usluge vjerovnika f) ukupan iznos koji potrosae treba platiti i iznos obroka Kad je odobrenje kredita uvjetovano sklapanjem ugovora o dodatnim uslugama posebice 0 osiguranju te kada se troskovi te usluge ne mogu unaprijed utvrditi ta se obveza zajedno s EKS-om takoder mora navesti na jasan odreden i vidljiv naein (el 4 st 3 ZPK-a)

67 (I 78 ZZP-a propisivao je kako svako oglasavanje bez obzira na to je Ii rijee 0 ponudi za sklapanje ugovora iii nije istaknuto u poslovnim prostorijama iii dostavljeno potrosaeu na neki drugi naein a kojim netko nudi odobravanje potrosaekog zajma neposredno iii putem neke druge osobe mora sadrzavati nominalnu godiSnju kamatnu stopu navod 0 svim drugim troskovima zajma te navod 0 efektivnoj kamatnoj stopi

68 Odredbe sadrze informacije koje se odnose na a) vrstu kredita b) ime i prezime odnosno naziv i adresu vjerovnika te ime i prezime odnosno naziv i adresu kreditnog posrednika c) ukupan iznos kredita uklJueujuci valutu u kojoj je

__~_______________ 133

Emilia Miscenic

propisuje da se informacije moraju pruziti osim temeljem kreditnih uvjeta koje nudi vjerovnik inna temelju izrazenih preferenci i informacija predocenih od strane potrosaca~ ovaj dio odredbe suprotno nacelu maksimalne harmonizacije na kojem se temelji Direktiva nije preuzet u cl S ZPK-a No ratio je ovoga dijela odredbe upravo omoguciti potroshysacu da pregovaranjem utjece na sadrZaj ugovora 0 kreditu Nadalje iako izraz npravodobnon ne odgovara na pitanje koliko vremena mora

nominirana glavnica iii uz koju je vezana glavnica i vrsta teeaja po kojoj se obavlja isplata i naplata kredita te uvjete kojima je uredeno povlacenje iznosa iskoristenog kredita (transe) d) trajanje ugovora 0 kreditu e) predmetne proizvode iii usluge i njihovu cijenu za gotovinu u slucaju kredita s odgodom njihova placanja i povezanih ugovora 0 kreditu f) kamatnu stopu uvjete kojima je uredena primjena kamatne stope i kada su dostupni bilo koji indeks iii referentna stopa kOja se primjenjuje na pocetnu kamatnu stopu te razdoblja uvjete i postupke promjene kamatne stope Ako se u razlieitim okolnostima primjenjuju razlieite kamatne stope potrebno je navesti informacije iz ove tocke za sve stope kOje se primjenjuju g) EKS i ukupan iznos koji potroSae mora platiti predoeene reprezentativnim primjerom u kojemu se navode sve pretpostavke kojima se koristilo u izracunu te stope Ako je potrosae obavijestio vjerovnika 0 jed nom iii veeem broju uvjeta svoga kredita kao Sto je trajanje ugovora 0 kreditu i ukupan iznos kredita vjerovnik je duian u obzir uzeti i te uVjete Ako su ugovorom 0 kreditu predvideni razliCiti nacini povlacenja iznosa iskoriStenog kredita s razlicitim naknadama iii kamatnim stopama te ako se vjerovnik koristi pretpostavkom iz st 11 ovoga elanka duzan je naznaciti da drugaciji mehanizmi povlacenja iznosa iskoristenog kredita za tu vrstu kredita mogu rezultirati visim EKS-om h) iznos broj i ueestalost uplata kOje je potrosae duzan izvrsiti i redoslijed kojim Ce se te uplate koristiti za placanje preostalih anuiteta koji se naplacuju po razlieitim kamatnim stopama u svrhu povrata i) pristojbe za vodenje jednog iii veceg broja racuna na kojima su vidljivi i transakcije uplata i povlaeenja iznosa iskoristenog kredita osim ako je otvaranje raeuna opcionalno zajedno s naknadama za uporabu odredenog sredstva placanja za obje transakcije uplate i povlaeenja iznosa iskoristenog kredita te sve druge naknade koje proizlaze iz ugovora o kreditu te uvjete prema kojima se te naknade smiju mijenjati j) upozorenje na troskove koje je potrosae duian platiti javnom biljezniku prilikom sklapanja ugovora o kreditu k) obvezu ako takva postoji sklapanja dodatnog ugovora 0 dodatnim uslugama uz ugovor 0 kreditu posebice police osiguranja kada je sklapanje takvog ugovora obvezno u cilju dobivanja kredita ili u cilju njegova dobivanja prema uvjetima i odredbama oglasenim na triistu I) zateznu kamatnu stopu koja se primjenjuje pri zakasnjelim uplatama i mjere njezine prilagodbe te naknade koje se plaeaju za neispunjenje obveze placanja m) upozorenje na posljedice izostalih uplata n) traiene instrumente osiguranja 0) postojanje iii nepostojanje prava na odustanak od ugovora 0 kreditu p) pravo na prijevremenu otplatu i pravo vjerovnika na naknadu te nacin na koji se odreduje takva naknada u skladu sa C1 16 ovoga Zakona r) pravo potrosaca na pravodobno i besplatno obavjestavanje sukladno CI 9 st 2 ovoga Zakona 0 rezultatima konzultiranja baze podataka kOje se provodi radi procjene kreditne sposobnosti s) pravo potrosaca da mu se na zahtjev besplatno ustupi primjerak nacrta ugovora 0 kreditu Ova odredba ne primjenjuje se ako vjerovnik u vrijeme podnoSenja zahtjeva nije voljan nastaviti sa sklapanjem ugovora o kreditu s potrosacem t) razdoblje tijekom kojega vjerovnika obvezuju informacije dane u razdoblju prije sklapanja ugovora 0 kreditu~

H4


proteci izmedu predugovornog informiranja i samog sklapanja ugoshyvora prema tocki 19 preambule Direktive 200B4BEZ potrosacu se prije sklapanja ugovora moraju pruziti dostatne informacije 0 uvjetima i troskovima kredita koje on moze ponijeti i provjeriti Vjerovnik ce ovu svoju obvezu ispuniti pravovremenom predajom potrosacu Obrasca 0

informacijama prije sklapanja ugovora 0 kreditu sadrZanom u Prilogu L Pravilnika 0 obvezi informiranja potrosaca i 0 dodatnim pretpostavshykama za izracun EKS-a69 (cl S st 2 ZPK) te pruZanjem svih potrebnih objasnjenja potrosacu glede nabrojanih predugovornih informacija iz cl S st 1 ZPK-a te bitnih znacajki ponudenih kreditnih proizvoda i njihovih ucinaka na potrosaca ukljucujuci i objasnjenja 0 posljedicama u slucaju neispunjavanja obveze placanja Prema cl S st B ZPK-a objasnjenje mora potrosaca dovesti u polozaj koji te mu omoguciti procjenu 0 tome odgovara Ii predlozeni ugovor 0 kreditu njegovim potrebama i financijskoj situaciji Nesto suzeniji opseg nuznih predugovornih informacija ZPK u cl 6 st 1 predvida kod sklapanja odredenih ugovora 0 dopustenom prekoracenju na tekutem racunu i odredenih posebnih ugovora 0 kreditu te propisuje obvezu njihova pruzanja putem Obrasca iz Priloga II istoga Pravilnika Vezano uz eventualne dodatne informacije one se zbog nacela maksimalne harmonizacije na kojem se temelji preuzeta Direktiva 200B4BEZ ne smiju dopisivati na Obrazac vee se potrosacu moraju pruziti putem posebnog dokumenta (cl S st 3 ZPK)7deg Nadalje cl 10 ZPK-a propisuje

69 Pravilnik 0 obvezi informiranja potrosaca i 0 dodatnim pretpostavkama za izracun efektivne kamatne stope NN br 1410 Pravilnik preuzima uniformni obrazac iz Privitka II Direktive 200848EZ pod nazivom Europske standardne informacije za potrosacke krediteH koji nabrojane informacije dijeli u vise glavnih tocaka 1 ime i podaci za kontakt davatelja kreditakreditnog posrednika 2 opis glavnih obiljeija kreditnog proizvoda 3 troskovi kredita 4 drugi vaini pravni aspekti 5 dodatne informacije kod pruzanja financijskih usluga na daljinu Mnoge od spomenutih informacija morat ce se prikazati sarno ako se primjenjuju s obzirom na odredenu vrstu ugovora 0 kreditu Kao i sam Zakon u lt1 5 st 4 i 5 Pravilnik predvida suzeniji opseg informacija kod sklapanja ugovora 0 kreditu sredstvima daljinske komunikacije

70 ~I 77 st 1 ZZP-a propisivao je duznost zajmodavca u primjerenom roku prije sklapanja ugovora u pisanom obliku obavijestiti potrosaca 0 najviSem iznosu zajma ako takav postoji 0 nominalnoj godisnjoj kamatnoj stopi i 0 troskovima koji se u vrijeme sklapanja ugovora naplacuju te 0 pretpostavkama pod kojima se oni mogu promijeniti kao i 0 pretpostavkama i postupku raskida ugovora kao i cl 85 st 1 ZZP-a koji je otvarao zajmodavcu mogucnost potrosalta obavijestiti prije iii u trenutku sklapanja ugovora 0 dopuStenom prekoracenju 0 dopunenoj gomjoj granici prekoracenja na tekucem racunu 0 nominalnoj godisnjoj kamatnoj stopi te pretpostavkama pod kojima se ona moze promijeniti 0 troskovima koji se u vrijeme sklapanja ugovora naplacuju te pretpostavkama pod kojima se oni mogu promijeniti kao i 0 pretpostavkama i postupku raskida ugovora

135

_ v~ ~ ~AdJI4___~-U~_______~_~__~~_f~~i4~lt_~~h___

Emilia Miscenit

informacije koje moraju biti ukljucene u ugovore 0 kreditu odnosno bitne sastojke ugovora koji se sklapaju nU pisanom obliku iii uporabom naprednog elektronickog potpisa~71 Informacije koje prema el 10 st 2 ZPK-a ugovor 0 kreditu mora jasno i sazeto sadrZavati odgovaraju u bitnome informacijama koje se potrosacu moraju pruziti prije sklapanja ugovora 0 kreditu a odnose se na na) vrstu kredita b) ime i prezime odnosno naziv i adresu vjerovnika i potrosaea te ime i prezime odnosno naziv j adresu ukljueenoga kreditnog posrednika c) trajanje ugovora 0 kreditu d) ukupan iznos kredita ukljueujuci valutu u kojoj je nominirana glavnica iii uz koju je vezana glavnica i vrsta tecaja po kojoj se obavlja isplata i naplata kredita te uvjete kojima je uredeno povlaeenje iznosa iskoristenog kredita (transe) e) naziv proizvoda iii usluge i njihovu cijenu za gotovinu u slueaju kredita u obliku odgode placanja za specifiene proizvode iii usluge iii u slueaju povezanih ugovora 0 kreditu f) kamatnu stopu uvjete koji ureduju njezinu primjenu te kada su ti podaci dostupni indeksnu iii referentnu stopu koja se primjenjuje na pocetnu kamatnu stopu kao i razdoblja uvjete i postupke promjene te kamatne stope i ako se u razlicitim okolnostima primjenjuju razlieite kamatne stope informacije iz ove toeke u odnosu na sve stope koje se primjenjuju g) EKS i ukupan iznos koji potrosae placa izracunan u trenutku sklapanja ugovora 0 kreditu Potrebno je navesti sve pretpostavke kOjima se koristilo u izraeunu te stope h) iznos broj i ucestalost uplata koje je potrosae dUZan izvrsiti te kada je to primjereno redoslijed koriUenja tih uplata za placanje preostalih anuiteta koji se naplacuju po razlicitim kamatnim stopama u svrhu povrata i) kada je ukljueena amortizacija glavnice kredita ugovora 0

kreditu s fiksnim trajanjem pravo potrosaca na primanje na zahtjev i besplatno u bilo kojem trenutku tijekom trajanja ugovora 0 kreditu izvjeUaj u obliku otplatnog plana U otplatnom planu naznaeene su preostale uplate i razdoblja te uvjeti koji se odnose na placanje iznosa Plan sadrzi specifikaciju svake uplate iskazujuci amortizaciju glavnice kamate izracunane na temelju kamatne stope i sve eventualne dodatne troskove Ako kamatna stopa nije fiksna iii ako se dodatni troskovi mogu promijeniti prema ugovoru 0 kreditu otplatni plan naznaeuje jasno i odredeno da ce podaci ostati valjanima samo do onog trenutka u kojemu se promijene kamatna stopa iii dodatni troskovi u skladu s ugovorom 0 kreditu j) ako treba platiti naknade i kamate bez

71 (bullbullbull ) ako posebnim zakonom iii na temelju zakona donesenim propisom nije izricito odredena uporaba vlastorucnog potpisa u dokumentima na papiru iii ovjera vlastitog potpisa Odredba je u skladu sa Zakonom 0 elektronlckom potpisu NN br 10028008 i Zakonom 0 elektronickoj trgovini NN br 1730367083609 130111

1

W~hO___lrl~middot~_~~_IJl5W _middot _~1IO_oI1lttJWfil_middot _~Nj_)oJ~W~__lamp1W~_N ~i~~


~d bullbull ~ln~

amortizacije glavnice otplatni plan koji pokazuje razdoblja i uvjete placanja kamata i svih povezanih jednokratnih i visekratnih naknadi k) ako je primjenjivo naknade za vodenje jednog iii veceg broja raeuna na kojima su vidljivi i transakcije uplata i povlaeenje iznosa iskoristenog kredita osim ako je otvaranje raeuna opcionalno zajedno s pristojbama za koriStenje sredstava placanja za transakcije uplata i za povlaeenje novca na osnovi ugovora 0 kreditu te sve druge eventualne naknade koje proizlaze iz ugovora 0 kreditu i uvjete prema kOjima se te naknade smiju mijenjati I) stopu zateznih kamata koja se primjenjuje pri zakasnjelim uplatama u trenutku sklapanja ugovora 0 kreditu i mjere za njezinu prilagodbu te sve druge naknade koje se moraju platiti zbog neispunjavanja obveze placanja m) upozorenje na posljedice izostalih uplata n) ako je primjenjivo izjavu 0 obvezi pJacanja naknada javnog biljeinika 0) ime i prezime odnosno naziv jamaca te druge vrste instrumenata ako se zahtijevaju p) postojanje iii nepostojanje prava na odustanak od ugovora 0 kreditu razdoblje tijekom kojega se to pravo moze ostvarivati i druge uvjete koji ureduju njegovo ostvarivanje ukljucujuci i informacije koje se odnose na obvezu potrosaea da plati iskoriSteni iznos glavnice i kamate u skladu sa cl 14 st 2 toe b) ovoga Zakona te iznos kamata koji se placa dnevno r) informacije koje se odnose na prava koja proistjecu iz el 15 ovoga Zakona kao i uvjete za ostvarivanje tih prava s) pravo na prijevremenu otplatu i postupak ranije otplate te informacije 0 pravu vjerovnika na naknadu i naein na koji ce se ona utvrdivati t) postupak prilikom ostvarivanja prava na otkazivanje ugovora 0 kreditu u) postoji Ii izvansudska prituzba i mehanizam obestecenja za potrosaee te ako postoje metode pristupa njima v) ako je primjenjivo ostale ugovorne uvjete i odredbe z) ako je primjenjivo naziv i adresu nadleznog nadzornog tijela72 Umjesto

72 Prema cl 74 ZZP-a ugovor 0 potrO$ackom zajmu morao je sadriavati sljedeee podatke potrebne za identifikaciju ugovora i odredbe 0 uvjetima pod kojima se zajam odobrava a poglavito odredbu 0 iznosu zajma odredbu 0 nominalnoj godisnjoj kamatnoj stopi (dalje u tekstu NKS) i pretpostavkama pod kojima se ona moze promijeniti odredbu 0 troskovima koji se naplacuju u vrijeme sklapanja ugovora te pretpostavkama pod kojima se mogu promijeniti odredbu 0 efektivnoj kamatnoj stopi (dalje u tekstu EKS) i 0 pretpostavkama pod kojima moze biti promijenjena odredbu 0 iznosu broju i razdoblju iii datumu otplate pojedinih obroka zajma kao i kamate i ostale troskove koje potrosac mora platiti kako bi otplatio zajam te ako je moguce ukupan iznos tih uplata odredbu 0 ukupnom trosku zajma odredbu 0

obvezi i uvjetima stednje iii pologa novca ako je to pretpostavka za odobrenje zajma NKS za zajam i NKS za sredstva pologa ako je polog pretpostavka za odobrenje zajma odredbu 0 sredstvima osiguranja placanja i odredbu 0 pretpostavkama i postupku raskida ugovora 0 zajmu Nadalje prema cl 74 st 2 ZZP-au slucaju kada nije moguce izraziti efektivnu kamatnu stopu pisani ugovor mora sadriavati odgovarajucu obavijest potrosacu koja mora sadrzavati najmanje obavijest 0

1~7

Emilia MiScenic

nepotrebnog ponavljanja ogromne kolicine informacija koje su u cl 10 st 2 ZPK-a nabrojane od sl a) pa sve do sl z) nas je zakonodavac mozda trebao slijediti primjer njemackog i uputiti na predugovorne informacije koje se iznova javljaju kao elementi ugovora 0 kreditu73 lsto vrijedi i za nesto suzeniji opseg informacija koje moraju biti ukljutene u ugovor 0 kreditu u obliku prekoratenja (cl 10 st 5 ZPK)

Konacno treba napomenuti kljucne informacije koje je potrebno predotiti potrosacu a koje utjecu na i cine cijenu kredita a to su informacije 0 (nominalnoj) kamatnoj stopi prema cl 114 odnosno efektivnoj kamatnoj stopi prema cl 20 ZPK-a Tako tl 11 ZPK-a koji se odnosi na promjenjive kamatne stope propisuje u st 1 obvezu vjerovnika na obavjestavanje potrosaca 0 svim promjenama tih stopa najmanje 15 dana prije pocetka njihove primjene75 Prema cl 11 st 2 ZPK-a u ugovoru 0 kreditu stranke mogu ugovoriti da se informacije pruzaju periodicno ako je promjena kamatne stope vezana uz promjenu referentne stope pod uvjetom da je nova referentna stopa javno dostupna odnosno da je dostupna u poslovnim prostorima vjerovnika EKS ciji je izracun u ZPK-a ureden u posebnoj Glavi V prema cl 2 toc 9 ZPK-a sluzi za iskazivanje ukupnih troskova kredita za potrosaca izrazenih kao godisnji postotak ukupnog iznosa kredita

nominalnoj godisnjoj kamatnoj stopi i troskovima koji se u vrijeme sklapanja ugovora naplacuju te pretpostavkama pod kojima se oni mogu izmijeniti~ Iz izrazapoglavitomiddot Petrie zakljueuje kako se radi 0 bitnim elementima ugovora 0 potrosaekom zajmu Vidi PETRIe Silvij~ Ugovor 0 potrosackom kreditu u SLAKOPER op cit str 559

13 Vidi sect 492 st 2 BGB-a i el 247 sect 6 i sect 7 EGBGB-a i njemaeki Zakon 0 preshyuzimanju Direktive 0 ugovorima 0 potrosaekom kreditu gradanskopravnog dijela Direktive 0 uslugama platnog prometa na unutarnjem trZistu kao i 0 novom uredenju propisa 0 pravu na raskid i pravu na povrat primljenog od 29 srpnja 2009 BGBI I 2009 br 49 str 2355

74 Prema el 2 toe 10 ZPK-a kamatna stopa je stopa izrazena kao fiksni iii varijabilni postotak koja se primjenjuje godiSnje na iznos dobivenog kredita Prema el 2 toc 11 ZPK-a flksna kamatna stopa iskazuje da su vjerovnik i potrosae u ugovoru o kreditu dogovorili jedinstvenu kamatnu stopu za cjelokupno trajanje ugovora o kreditu iii nekoliko kamatnih stopa za pojedina razdoblja koristeci se iskljueivo odredenim fiksnim postotkom Ako u ugovoru 0 kreditu nisu utvrdene sve kamatne stope smatra se da je kamatna stopa fiksna samo za djelomiena razdoblja za koja se kamatne stope odreduju iskljueivo odredenim fiksnim postotkom koji je dogovoren prilikom sklapanja ugovora 0 kreditumiddot Postoji terminoloska neusuglasenost s odredbama Direktive 200848El koja koristi izraz nominalna kamatna stopa dok nas zakonodavac radi postizanja usuglaSenosti sa ZKI-em koristi izraz kamatna stopa

1S Informacije koje se pruzaju u pisanom obliku iii drugom trajnom mediju moraju sadriavati iznos anuiteta koji se trebaju uplacivati nakon stupanja na snagu nove kamatne stope te ako se mijenja broj iii ueestalost anuiteta pojedinosti 0

anuitetima


uklj ucujuci troskove iz cl 20 st 2 ZPK-a76 Prema ZPK-a ona Je odredena metodologijom definiranom aktom Hrvatske narodne banke (dalje u tekstu HNB) kojim se ureduje EKS Ovdje se misli na Odluku HNB-a o efektivnoj kamatnoj stopi kreditnih institucija i kreditnih unija te ugovaranju usluga s potrosacima 77 (dalje u tekstu Odluka HNB) cija je ffUputa za primjenu Odluke 0 efektivnoj kamatnoj stopi kreditnih institucija i kreditnih unija te ugovaranju usluga s potrosacima u skladu s natelom maksimalne harmonizacije trebala doslovce preuzeti I dio Priloga I Direktive 200848IEZ s matematickom formulom za izratun EKS-a78 1 bez ulazenja u samu matematitku formulu izracuna moze se na prvi pogled primijetiti kako troskovi koji se prema HNB-Odluci (ne) uzimaju u obzir u izratunu EKS-a ne odgovaraju onima Iz tl 20 st 2 u svezi s tl 2 tot 7 ZPK-an iako se kao razloge za neuskladivanje

76 Prema toj odredbi se u svrhu izraeuna EKS-a moraju odrediti ukupni troskovi kredita za potrosaea uz iznimku naknada koje je duzan platiti radi nepostivanja obveza iz ugovora 0 kreditu i drugih naknada osim kupovne cijene za kupnju proizvoda iii usluga koju je potrosae obvezan platiti neovisno 0 tomu provodi Ii se transakcija u gotovini iii na kredit Ukupni troskovi kredita prema el 2 toe 7 ZPK-u ukljueuju kamate naknade poreze i sve druge naknade koje potrosae mora platiti u svezi s ugovorom 0 kreditu te koji su poznati vjerovniku osim troskava javnog biljeznika Takoder su ukljueeni troskovi dodatnih usluga posebice premije osiguranja ako je sklapanje takvih ugovora uvjet za odobrenje kredita iii za njegovo odobrenje prema uvjetima koji vrijede na triiStu Prema cl 20 st 2 ZPK-a ukupnim troskovima kredita za potrosaea treba obuhvatiti troskove upravljanja raeunom na kojemu su vidljive i transakcije uplata i iskoriSteni iznos kredita troskove uporabe sredstava placanja i za transakcije uplata i iskoristeni iznos kredita te sve druge troskove koji se odnose na transakcije uplata osim aka je otvaranje raeuna fakultativno i ako su troskovi racuna jasno i zasebno prikazani u ugovoru 0 kreditu iii drugom ugovoru sklopljenim s potrosaeem EKS se prema cl 20 st 1 ZPK-a izjednaeujuci na godisnjoj osnovi sadasnju vrijednost svih obveza (iskoriSteni iznos kredita otplata i naknada) buducih iii postojecih dogovorenih izmedu vjerovnika i potrosaea izraeunava u skladu s metodologijom definiranom aktom HNB-a kojim se ureduje EKS

77 Odluka 0 efektivnoj kamatnoj stopi kreditnih institucija i kreditnih unija te ugovaranju usluga s potrosaeima NN br 109bull 4109

78 Nacin izracuna EKS-a iz Upute Odluke HNB-a je do prestanka njezina vazenja bio u suprotnosti s Odlukom 0 jedinstvenoj metodi izraeuna efektivne godisnje kamatne stope na potrosaeke zajmove NN br 2708 (koju je temeljem el 75 st 8 ZZP-a donio ministar gospodarstva rada i poduzetnistva u suglasnosti s ministrom financija) kao i relevantnim odredbama ZZP-a eiji je el 76 st 2 taksativno navodio troskove koji ne ulaze u izraeun EKS-a a koji se ne podudaraju s odgovarajucim troskovima iz Odluke HNB-a 0 tomu detaljno CIKARA Gegenwartbullbull op dt str 384 et seq CULINOVIC-HERC EditaDIMITRI( Mira Naein obracuna kamatne stope potroSaekog zajma - otvorena pitanja hrvatskog prava i financijske prakse vol 27bull br 1 ZPFR 2006bull str 73

79 To su - troskovi procjene vrijednosti nekretnina i pokretnina - javnoshybiljeznieke pristojbe - naknada za pribavljanje zemljisnoknjiznog izvatka - naknada

139

~JAI~middot~_lthL _lt~~~~~$~~iI~~~Io~JhbullbullbullhI~~-i~~4ampJi~~~~___lf~~_i~1__~~~gt~~i~~~w~_~~1_~~~u~~_~~gtL~_hs~~~gt-~W_~w~~~middot-c~_~4__-+~~_~

Emilia Miscenic

nesluzbeno istice navodna matematicka podudarnost formula ZPK iz Direktive 2008148EZ ispravno preuzima predmnjeve vezane uz izracun EKS-a80 Konacno u skladu s odredbama cl 22 ZPK-a nadzor nad provodenjem odredaba ZPK-a provode nadlezni inspektori Drzavnog inspektorata RH Iznimno od toga nadzor nad vjerovnicima koji posluju na temelju odobrenja za rad odnosno odobrenja za pruzanje usluga koje izdaje HNB prema zakonima koji ureduju poslovanje kreditnih institucija kreditnih unija i institucija za platni promet provodi sarna HNB81 Tako ce prema cl 23 st 3 ZPK-a ako zaprimi prituzbu potrosaca u vezi s primjenom ZPK-a u kreditnim institucijama kreditnim unijama odnosno institucijama za platni promet Ddavni inspektorat proslijediti primjedbu HNB-u na daljnje postupanje Zanimljivo je da ce prema cl 23 st 4 ZPK-a nadlezna inspekcija iii drugo nadlezno tijelo rjesenjem zabraniti vjerovniku sklapanje ugovora 0 kreditu do otklanjanja nezashykonitosti ako utvrdi da ugovor 0 kreditu nije sklopljen u pisanom obliku iii nekom drugom trajnom mediju da ugovor 0 kreditu ne saddi sve

za pribavljanje razlicitih uvjerenja potvrda dozvola i rjesenja nadleznih tijela i organa - zatezne kamate iii bilo koji drugi troskovi iii penali proizisli iz korisnikova nepridrfavanja uvjeta ugovora 0 kreditu - postarina troskovi telegrama i telefaksa te - ostale slicne naknade i provizije

eo Prema cl 20 st 3 ZPK-a njezin se izracun temelji na pretpostavci da ce ugovor 0 kreditu ostati valjanim tijekom dogovorenog razdoblja te da ce vjerovnik i potroSac ispuniti svoje obveze prema uvjetima i datumima navedenima u ugovoru Kada se radi 0 ugovoru 0 kreditu s promjenjivom kamatnom stopom kod kojih se kamatna stopa i pristojbe koje ulaze u EKS ne mogu izmjeriti u trenutku izracuna onda se za potrebe njezina izracuna predmnijeva da ce kamatna stopa i ostale naknade ostati fiksnima u odnosu na pocetnu kamatnu stopu i da ce se primjenjivati do kraja ugovora 0 kreditu (cl 20 st 4 ZPK) U skladu sci 20 st 5 ZPK-a u Prilogu III Pravilnika 0 obvezi informiranja potrosaca i 0 dodatnim pretpostavkama za izracun EKS-a preuzet je II dio Priloga I Direktive 2ooB481EZ s dodatnim pretpostavkama za izracun EKS-a

Prema cl 21 st l ZPK-a vjerovnik odnosno kreditni posrednik ne moze pruiati uslugu potrosackog kreditiranja odnosno posredovati pri potrosackom kreditiranju bez odobrenja 0 uvjetima koje moraju ispunjavati vidi Pravilnik 0 odobrenju za pruianje usluga potrosackog kreditiranja NN br 1410 Prema cl 21 st 2 ZPK-a odobrenje nije potrebno vjerovnicima te kreditnim posrednicima nekih od tih vjerovnika kojima odobrenje za odobravanje kredita izdaje HNB posebnim zakonima koji ureduju poslovanje istih Odobrenje nije potrebno ni HBOR-u ni vjerovnicima koji odobravaju kredite iskljucivo svojim zaposlenicima kao ni vjerovnicima trgovcima prodavateljima koji omogucavaju potroSacima placanje robe iii usluga u cetiri iii manje obroka u razdoblju od godine dana od dana kupnje Prema Nacrtu Prijedloga Zakona 0 izmjenama i dopunama ZPK-a odobrenje nece biti potrebno ni leasing drustvima kojima odobrenje za obavljanje financijskog leasinga izdaje Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga na temelju posebnih zakona kojima se ureduje poslovanje istih (el B) CI 10 Nacrta mijenja lt1 22 st 3 na naein da nadzor vjerovnika koji posluju na temelju odobrenja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga provodi spomenuta agenclja


dijelove propisane u ZPK-u da vjerovnik izracunava EKS iii ukupne troskove kredita protivno odredbama ZPK-a da ugovor 0 kreditu saddi ugovorne odredbe protivno ZPK-a i na stetu potrosaca da oglas 0

potrosackom kreditu ne saddi informacije prema cl 4 st 2 ZPK-a te da vjerovnik odobrava kredite protivno odredbama ZPK-a82 Nepostivanje predstavljenih odredaba nadalje je zaprijeeeno i izricanjem visokih novcanih kazni u Glavi IX Prekrsajne odredbe83

3 Zakon 0 kreditnim institucijama

Pored odredaba spomenutih zakona ako se kao vjerovnik pojavljuje banka iii druga kreditna institucija mora se voditi racuna i 0 relevantnim odredbama drugih zakona i podzakonskih akata primjerice odredbe ZKI-a Tako Glava XXIV ZKI-a propisuje posebne odredbe ollZastiti potrosaca kada je klijent kreditne institucije fizicka osoba a koja djeluje izvan podrucja svoje gospodarske djelatnosti iii slobodnog zanimanja (cl 304 ZKI)84 Iz odredaba ove Glave proizlazi kako ce potrosae uzivati zastitu tih odredaba ako mu kreditne institucije pruzaju bankovne usluge u smislu C1 4 ZKI-a u koje spada i odobravanje kredita~8S (I 305 st 1 ZKI-a propisuje obvezu

82 Nacrt Prljedloga Zakona 0 izmjenama I dopunama ZPK-a Iz srpnja 2012 u cl 11-12 mljenja cl 23 i uvodi el 23a-23b pri cemu se odredba vazeeeg cl 23 st 3 ZPK-a brise u potpunostl dok se sadrfaj odredbe cl 23 st 4 ZPK-a mijenja i premjesta u CI 23b st 1 Osim nomotehnickog napretka odredba je I sadrfajno unaprijedena prosirenjem liste nezakonitosti i nepravilnosti ako nadlezni inspektor utvrdi da2) prije prihvacanja ponude iii sklapanja ugovora 0 kredltu nije obavljestio potroSaea sukladno odredbama clanka 5 Zakona 3) prije sklapanja ugovora ne izvrsi procjenu kreditne sposobnosti potrosaca sukladno odredbama Clanka B Zakona

83 CI 26 i 27 ZPK-a propisuju novcane kazne koje se krecu od najmanje 500000 do najviSe 20000000 kuna za prekrsaje

84 CI 304 ZKI-a je do posljednje izmjene i dopune ZKI-a iz NN br 15309 potrosaca definirao kao svaku fizieku nsobu koja je klijent kreditne institucije eime je sadrfavao definiciju potroSaca koja je odstupala i od definlcije potrosaca iz CI 3 st 1 ZZP-a 0 i od definicije potroSaca iz CI 2 toe 1 ZPK-a Ovakvo pojmovno odredenje potrosaea kOje nije vodilo racuna 0 svrsl s kojom se ugovor sklapa bilo je suprotno ne samo definiciji potroSaCa prema cl 3 st 1 ZZP-a vee I definidjama potrosaCa Iz tzv potrosackih direktiva Vidl ROSLER Hannes Verbraucher und Verbraucherschutz u BASEOOW JOrgenIHOPT Klaus JZIMMERMANN Reinhard (ur) Handworterbuch des Europalschen Privatrechts Sv II 2009 str 1599

as Zanimljlvo je kako odobravanje potrosackih kredita i zajmova prema CI 5 st 1 toe 2 ZKI-a spada u osnovne financijske usluge~ koje u skladu s cl 9 st 1 toc 2 ZKI-a pruzaju iskljucivo financijske institucije~ TIme se stjeee dojam kako kreditne institucije potrosau ne mogu pruziti uslugu odobravanja potrosackih kredita i zajmova~ radi cega bi zastita putem odredaba iz Glave XXIV bila ograniena samo na pruzanje bankovne usluge odobravanja kredlta potrosacu Oa tome nlje tako potvrduje cl 59 st 3 ZKI-a prema kojem i kreditne institucije potrosacu

141

Emilia MiStenit

kreditne institucije s potrosacem zakljuciti ugovor u pisanom obliku na hrvatskom jeziku i obvezu predaje najmanje jednog primjerka ugovora potrosacu Kao i ZPK i ZKI u lt1 305 st 2 propisuje kako je prije zakljucivanja ugovora kreditna institucija duzna potrosaltu dati sve informacije potrebne za usporedbu razlicitih ponuda radi donosenja odluke 0 sklapanju ugovoia U cl 305 st 3 ZKl-a stoji kako je kreditna institucija duina potrosacu predociti odnosno uciniti dostupnim sve bitne uvjete ugovora iz kojih su jasno vidljiva prava i obveze ugovornih strana a na njegov zahtjev duina mu je osigurati nacrt ugovora bez naknade osim ako je u vrijeme podnosenja zahtjeva ocijenila da ne ieli sklopiti taj ugovor Ove se odredbe podudaraju s ef 5 st 3 i 5 i el 4 Odluke HNB-a koja glede minimalnog sadriaja informacija (iz lt1 305 st 2 ZKI-a) upucuje na informacije iz el 306 st 4 ZKI-a Kao glavnu informaciju koju je kreditna institucija duina predociti potrosaeu prije zakljucivanja ugovora 0 kreditu cl 5 st 1 Odluke HNB-a istice EKS Prema el 306 st 1 ZKI-a kreditne su institucije duine opce uvjete poslovanja koji sadriavaju informacije 0 uvjetima pruianja usluga iz cf 306 st 4 ZKI-a uciniti potrosacima dostupnim na hrvatskom jeziku i na pogodnom mjestu u poslovnim prostorijama u kojima se pruiaju usluge potrosacima Pored ovog obveznog nacina informiranja potrosaea mogu to uciniti i na drug prikladan nacin npr internetom (el 306 st 2 ZKI) Sve izmjene i dopune opcih uvjeta poslovanja moraju se na spomenuti nacin uciniti dostupnima najmanje petnaest dana prije nego sto stupe na snagu (cl 306 st 3 ZKI) Prema el 306 st 4 ZKI-a informacije iz opcih uvjeta poslovanja a koje se odnose na odobravanje kredita podrazumijevaju podatke 0 1) vaiecim nominalnim godiSnjim stopama redovite i zatezne kamate 2) nacinu obracuna kamate (primjena relativnoga iii konformnoga kamatnjaka) 3) uvjetima pod kojima se mogu mijenjati stope redovite i zatezne kamatetijekom koristenja odnosno otplate kredita 4) valuti u kojoj je nominirana glavnica iii uz koju je vezana glavnica i vrsta tetaja po kojoj se vrsi isplata i naplata kredita 5) naknadama odnosno provizijama koje (osim kamata po deklariranoj nominalnoj stopj) kreditna institucija

mogu pruiati osnovne financijske usluge pa tako i odobravati potrosaeke kredite i zajmove~ Prema el 59 st 3 ZKI-a odobrenje za rad koje HNB izdaje kreditnoj instituciji moze sadriavati i odobrenje za pruianje osnovnih i dodatnih financijskih usluga Nadalje prema el 310 st 2 ZKI-a (ako drukeije nije propisano ZKI-om) se odredbe ZZP-a koje se odnose na potrosaeki zajam na odgovarajuci naein primjenjuju na ugovore 0 kreditu koje odobrava kreditna institucija~ Iz navedenoga slijedi pogrjesno razlikovanje ugovora 0 kreditu koje kreditna institucija sklapa s potrosaeem i koji pored zastite putem odredaba Glave XXIV ZKI-a uiivaju i zastitu odredaba ZZP-a 0 potrosaekom zajmu od ugovora 0 potrosaekim kreditima i zajmovima koje sklapaju financijske institucije s potrosaeima a koji nisu predmetom Glave XXIV ZKI-a


zaracunava korisniku kredita 6) EKS koja odraiava ukupnu cijenu kredita izraltunatoj u skladu s propisima HNB 7) iznosu otplate glavnice i kamata (ukljucujuCi i druge troskove) za pretpostavljeni iznos kredita rokove otplate broj i visinu otplatnih obroka 8) uvjetima polaganja depozita kod kreditne institucije ako je to uvjet za odobravanje kredita 9) mogucnostima i uvjetima prijeboja kredita i depozita iz prethodne tocke i 10) instrumentima osiguranja otplate kredita i drugim uvjetima koje postavlja kreditna institucija~ Vezano uz sadriaj ugovora cl 307 ZKI-a daje ovlast HNB-u da propiSe jedinstveni nacin izracunavanja i iskazivanja cijene kredita ostale obvezne elemente ugovora 0 kreditu kao i priloga i sadriaj i oblik u kojem se daju informacije iz cl 305 st 2 sto je ovaj i ucinio temeljem cl 307 toc 1 i 3 usvojenoj Odluci HNB-a Tako odredbe 0 informacijama koje se moraju priopciti potrosacu prilikom sklapanja ugovora sadrii i Odluka HNB-a propisujuci u lt1 6 kako je kreditna institucija duina potrosacu uruciti otplatnu tablicu s jasno iskazanom EKS-om i kako nacrt ugovora i ugovor 0 kreditu moraju sadriavati odgovarajucu odredbu iz koje je razvidno da je potrosac upoznat s EKS-om i da mu je urucena otplatna tablica86 Nadalje prema cl 308 st 2 ZKI-a ako su ugovorene promjenjive kamatne stope kreditna institucija duina je obavijestiti potrosaca 0 promjeni tih stopa najmanje petnaest dana prije nego sto se one pocnu primjenjivati te dostaviti izmijenjeni otplatni plan Kao i lt1 11 ZPK-a i cl 308 st 3 ZKI-a predvida mogucnost ugovaranja periodicnog obavjestavanja 0

promjenama kamatne stope ako su one vezane uz referentnu stopu a pod uvjetom da je ta referentna stopa javno dostupna odnosno dostupna u poslovnim prostorijama kreditne institucije u kojima se pruiaju usluge potrosacima87 Vezano uz nadzor nad primjenom odredaba tice u cl 309 ZKI-a propisano je pravo potrosaca na prigovor i pravo izravnog nadzora HNB-a nad poslovanjem kreditnih institucija88

86 Prema el 6 st 5 Odluke HNB-a nije potrebno sastavljati otplatnu tablicu kod kredita kod kojih nije moguce predvidjeti iznos i datum noveanih tokova (krediti po tekucem racunu iii ziroracunu (dopusteno prekoracenje po transakcijskom raeunu) revolving krediti po kreditnim karticama is) U tom se slueaju NKS smatra EKS-om a uz podatak 0 EKS-u kreditna institucija je duzna inform irati potrosaca i 0 eventualnim drugim naknadama provizijama te slienim noveanim tokovima vezanima uz takve kredite

87 lako uvodenje (nominalne) kamatne stope nije novina u hrvatskome pravu potrosaekog kredita buduci da njena definicija postoji u el 3 5t 5 Odluke HNB-a trebalo bi radi bolje usuglasenosti spomenutih definicija kamatnih stopa u el 2 toe 10 ZPK-a uputiti na odgovarajucu i detaljniju definiciju iz el 3 st 5 Odluke HNB-a

CI 309 st 2 ZKI-a propisuje kako HNB ne rjesava pojedinaene prigovore potrosaea odnosno klijenata kreditne institucije Prema el 309 st 3 ZKI-a ako potrosae smatra da se kreditna institucija ne pridriava uvjeta iz ugovora 0 pruianju bankovnih odnosno financijskih usluga moze svoj prigovor na postupke kreditne

142 143

____~_~___~-~~_JW-bullbull~_wk-----7~~middotlaquo~_~uM~~___ --W~Act~~4~~_bullbullbull~ bullbull_~--- _~bull_AA___~middotmiddot___

Emilia Miscenic

Tako je HNB ovlasten u okviru svojih nadleznosti nad kreditnim instishytucijama pratiti pridrzava Ii se kreditna institucija opcenito dobrih poslovnih obicaja objavljenih opCih uvjeta poslovanja i ugovora koje je sklopila sa svojim klijentima odredbi ZKI-a 0 zastiti potrosaca te odredbi posebnog zakona kojim se ureduje zastita potrosaca odnosno odredbi ZZP-a89 Nadalje prema cl 361 ZKI-a postupanje protivno odredbama 0 ugovaranju usluga iz cl 305 protivno propisima donesenim na temelju cl 307 odnosno protivno Odluci HNB-a ne obavjestavanje potrosaca u skladu s cl 308 te ne objavljivanje opcih uvjeta poslovanja u skladu s cl 306 ZKI-a predstavlja lakSe prekrsaje kreditnih institucija

C Nepostene odredbe u ugovorima 0 kreditu u praksi

Iz prikaza sadrzaja odredaba zakona i podzakonskih akata koje ureduju polofaj korisnika kredita kao slabije ugovorne strane proizlazi da izuzev odredenih nedostataka koji nadiJaze pitanje nepostenih ugovornih odredaba vafete hrvatsko pravo pruZa visok stupanj zastite uskladen sa zahtjevima europskog acquisa No praksa kreditnih institucija prilikom sklapanja ugovora 0 razlicitim vrstama kredita ne slijedi u dostatnoj mjeri ondje propisane odredbe Ugovori 0 kreditu

institucije uputiti 1) odgovarajucoj organizacijskoj jedinici kreditne institucije 2) organizacijskoj jedinici kreditne institucije kOja je zaduzena za rjesavanje prigovora potrosaea 3) unutarnjoj reviziji u kreditnoj instituciji 4) drustvu iii udruzi za zastitu potrosaea 5) nadleznoj ispostavi podruene jedinice DrZavnog inspektorata iii 6) drugim nadleznim tijelima Prema el 309 st 4 ZKI-a je kreditna institucija duzna povjeriti poslove rjesavanja prigovora potrosaea najmanje jednoj osobi koja je u radnom odnosu s tom kreditnom institucijom Kreditna institucija sa sjediStem izvan RH kOja na podrueju RH pruZa usluge putem podruznice duzna je poslove rjesavanja prigovora potrosaea iz RH povjeriti najmanje jednoj osobi kOja je u radnom odnosu s tom kreditnom institucijom a kOja radi u podruznici u RH Potrosae koji je uputio prigovor iz el 309 st 3 ZKI moze 0 tomu obavijestiti HNB Po zaprimanju obavijesti o prigovoru potrosaea HNB zatrazit ce oeitovanje kreditne institucije na koju se prigovor odnosi HNB ce dostaviti potrosaeu oeitovanje kreditne institucije U slueaju krSenja iii sumnje na krsenje odredbi ZKI-a kojima se ureduje zastita potrosaea odnosno odredbi UP-a HNB je ovlaSten izvrsiti izravni nadzor poslovanja kreditne institucije kao i podruznice kreditne institucije iz drave Clanice kOja pruza usluge na podrueju RH i kreditne institucije iz drave Clanice kOja neposredno pruza usluge na podrueJu RH te podruznice kreditne institucije iz trece drave kOja pruza usluge na podrueju RH (el 309 st 6 ZKI)

Odredbe Glave XXIV ZKI-a potrebno je izmijeniti i uskladiti propisivanjem upucivanja i na odredbe ZPK-a odnosno brisanjem odredbe el 310 st 2 ZKI-a kOja upucuje na odredbe Zakona 0 zaStiti potroSaCa kOje se odnose nanpotroSaeki zajam~ kOje su presta Ie vaiiti protekom prijelaznog roka od 1 godine nakon stupanja ZPK-a nasnagu

144

Nepostene odredbe u ugovorlma 0 kreditu

koje banke i druge kreditne institucije sklapaju s klijentima u svojim opcim uvjetima poslovanja redovito sadrze odredbe koje se mogu kvalificirati kao nepostene ugovorne od redbe Osim sto je u praksi klijent uglavnom nedovoljno informiran 0 opCim uvjetima poslovanja davatelja kredita koji ga obvezuju unatoc zakonskim odredbama opti uvjeti poslovanja kreditnih institucija ne sadde dostatno informacija 0

uvjetima 0 prufanja usluga Posebno se to odnosi na cijenu kredita izrazenu u kamatama kao i na trosak kredita sadrzan u razlicitim naknadama te na odredbe kojima se ogranicavaju posebna prava klijenata osobito potrosaca kao sto je pravo na prijevremenu otplatu kredita90 iii pravo na odustanak od ugovora 0 kreditu Takoder se ne postuju zakonske odredbe 0 pravu na raskid ugovora od davatelja kredita unose se odredbe koje ovlascuju kreditne institucije na jednostrane izmjene ugovora i sl U citavom moru razlicitih vrsta i oblika nepostenih ugovornih odredaba koje se pojavljuju u ugovorima 0

kreditu kao jedno od izuzetno vaznih pitanja danas se nerijetko spominje pitanje promjene kamatnih stopa91 Informacija kojaje u svim predstavljenim odredbama zakonskih i podzakonskih akata znacajna upravo je ona 0 kamatnoj stopi te je kao takva predstavljala jedan od primarnih razloga za reformu potrosackog kredita na razini EU-a koja je uslijedila usvajanjem nove Direktive 200848EZ Glavni ciljevi uvodenja posebnih odredaba oobvezi informiranja potrosaca i u predugovornom i ugovornom stadiju 0 (nominalnoj) kamatnoj stopi kao kamatnoj stopi bez ikakvih troskova kao i uvodenja nove formule za obracun EKS-a upravo su povisenje stupnja transparentnosti za potrosace i odredenje sto toCnije cijene kredita uracunavanjem svih ukupnih troskova kredita u obracunu EKS-a92 Kao sto je spomenuto u hrvatskom je pravu potrosackog kreditiranja napravljen propust u uskladivanju s Direkshy

90 0 tome posebno tiKARA Emilia Prijevremena otplata kredita prema novom Zakonu 0 potroSaekom kreditiranju vol 31 br 1 ZPFR 2010 str 151

91 Tako objasnjavaju Siakoper i Mihelcic da je ugovor u kojem postoji obveza placanja ugovornih kamata naplatni ugovor gdje traZbina isplate kamata nasshytaje reciproeno trazbini druge strane pa se obveza placanja kamata pokazuje kao protueinidba sto je jedna strana daje zauzvrat prepustanju kapitala na odredeno vrijeme Dalje naglasavaju da se na ugovorne kamate primjenjuju opca pravila 0

naplatnim ugovorima te da primjena naeela jednake vrijednosti Cinidaba u ovim ugovorima podrazumijeva postojanje jednakosti izmedu vrijednosti tj izmedu ukushypne svote kamata i vrijednosti kapitala prepustenog na koriStenje kroz odredeno vrijeme Kada postoji oeiti nesrazmjer izmedu tih vrijednosti odgovarajuce se mogu primijeniti ustanova prekomjernog ostecenja i zelenaskog ugovora iii promijenjenih okolnosti (clausua rebus sic stantibus) Vidi SLAKOPER ZvonimirMIHELtlC Gabrijela Novo uredenje kamata u hrvatskom pravu Pravosudna akademija 2008 str 28

92 Detaljnije kod tIKARA Direktiva 2008148EZ op cit str 331

145 W-MII~~)r~~IIIm~~_fiNW~hltqor IIIIUIIW ~~1~~~~__~Plltqlgt ________--____o__~___bull~ _____

Emilia Miscenic

tivom 200848EZ ne preuzimanjem I Dijela Priloga I Direktive 200848EZ s novom matematickom formulom za izracun EKS-a u spomenuti Pravilnik 0 obvezi informiranja potrosaca i 0 dodatnim pretpostavkama za izracun EKS-a iii u Odluku HNB-a Nadalje takoder treba imati u vidu da te u vrijeme globalne ekonomske krize kada pored kamatnog rizika posebice na vainosti dobivaju valutni i tecajni rizici na povetanje otplatnih obroka neupitno utjecati okolnost da kreditne institucije otplatne planove sastavljaju se tako da potrosac tijekom trajanja ugovora 0 kreditu najprije otplatuje yeti udio kamata a manji udio glavnice93 No time se vratamo na kamatni rizik odnosno pitanje kamatnih stopa koje ZOO u cl 1022 obuhvaea uvjetima koriStenja i vraeanja kredita kao bitnim elementima ugovora 0 kreditu sto ukljucuje izmedu ostalog navodenje visine redovite kamate nacina obracuna kamate i odredenje obveze platanja kamate i sl Nadalje kod potrosackih ugovora ZPK sadrii citav niz odredaba 0 kamatama kod oglasavanja (cl 4 st 2 sl a) ZPK) preko predugovornih informacija (cl 5 st 1 sl f) g) I) ZPK CI 6 st 1 sl e) f) i) ZPK) do ugovornih informacija (cl 10 st 2 sl f) g) i) I) ZPK) Dalje prema cl 305 st 2 ZKI-a kreditna institucija je duina potrosacu prije zakljucivanja ugovora dati sve informacije iz cl 306 st 4 ZKI-a koje su sadriane u njezinim optim uvjetima poslovanja a koje se izmedu ostalog odnose na vazeee nominalne godisnje stope redovite i zatezne kamate nacin obracuna kamate kao i na uvjete pod kojima se mogu mijenjati stope redovite i zatezne kamate tijekom koristenja odnosno otplate kredita Pritom je medu informacijama 0 redovitim i zateznim kamatama osobito vazna ona 0 (nominalnoj) kamatnoj stopi koja moze biti izrazena kao fiksni iii varijabilni postotak a koja se primjenjuje godiSnje na iznos dobivenog kredita Nominalna kamatna stopa oznacava kamatnu stopu bez troskova koja se koristi kako bi se izracunao anuitet koji odraiava povucenu kreditnu transu i vrijeme u kojem je ona isplatena te omogutava potrosacima provjeru koju kamatnu stopu plataju u odredenom razdoblju94 Ako se sklapa ugovor s promjenjivom odnosno varijabilnom kamatnom stopom klijent kreditne institucije je izlozen kamatnom riziku tijekom otplate kredita u slucajevima kad raste kamatna stopa Buduci da je osnovni razlog njezine promjenjivosti nacin njezina utvrdivanja i iskazivanja potrebno ga je sto preciznije utvrditi ugovorom 0 kreditu Tako se u svim nabrojanim odredbama

93 Takav nacin otplate kredita ureden je u tocki 3 Upute Odluke HNB-a kreditnim institucijama i u slucaju prijevremene otplate kredita osigurava zaradu te se koristenje toga prava cini financijski isplativim jedino na poeetku otplate kredita

Tako CULINOVIC-HERCIOIMITRIC op cit str 65

146


ZPK-a zahtijeva pored navodenja kamatne stope i navodenje uvjeta koji ureduju njezinu primjenu te kada su ti podaci dostupni navodenje indeksne iii referentne stope koja se primjenjuje na pocetnu kamatnu stopu kao i navodenje razdoblja uvjeta i postupaka promjene te kamatne stope95 Ako se u razlicitim okolnostima primjenjuju razlicite kamatne stope potrebno je navesti sve ove informacije u odnosu na sve stope koje se primjenjuju Ovdje iznova treba upozoriti na vee spomenuti cl 11 ZPK-a koji se odnosi na promjenjive kamatne stope a koji propisuje u st 1 obvezu vjerovnika na obavjestavanje potrosaca 0

svim promjenama tih stopa najmanje 15 dana prije pocetka njihove primjene Informacije koje se pruzaju u pisanom obliku iii drugom trajnom mediju moraju sadriavati iznos anuiteta koji se trebaju uplativati nakon stupanja na snagu nove kamatne stope te ako se mijenja broj iii ucestalost anuiteta pojedinosti 0 anuitetima Zanimljivo je kako zakonodavac ovdje vodi racuna 0 odgovarajucoj odredbi iz cl 308 st 2 ZKI-a prema kojoj je ako su ugovorene promjenjive kamatne stope kreditna institucija duzna obavijestiti potrosaca 0 promjeni tih stopa najmanje 15 dana prije pocetka njihove primjene te duzna dostaviti izmijenjeni otplatni plan Usuglasenost dalje postoji i izmedu cl 11 st 2 ZPK-a i cl 308 st 3 ZKI-a koji propisuju kako stranke mogu ugovoriti i periodicno pruianje informacija ako je promjena kamatne stope vezana uz promjenu nreferentne stope~ pod uvjetom da je nova referentna stopa javno dostupna odnosno dostupna u poslovnim prostorima vjerovnika No jedan od glavnih nedostataka ugovora 0

kreditu koji se danas sklapaju u RH s kreditnim institucijama jest nenavodenje podataka 0 indeksnoj iii referentnoj stopi Kako je (nominalna) kamatna stopa jedini element u obracunu realne odnosno stvarne godisnje kamatne stope koji moze varirati ako je ugovorom predvidena promjenjiva odnosno varijabilna kamatna stopa osobito je vaino dati informaciju 0 referentnoj stopi za koju se vezu spomenute varijacije Tako primjerice ugovori 0 kreditu s ugovorenom promjeshynjivom kamatnom stopom redom sadriavaju formulacije kod kojih se navodi da Je npr redovita kamatna stopa promjenjiva u skladu s promjenama triiSnih uvjeta a temeljem Odluke 0 kamatnim stopama banke96 ne vezuti pritom mogutnost promjena uz referentnu kamatnu stopu Pritom se postavlja pitanje koju kamatnu stopu banke uglavnom

95 Vidi biljeska 105 96 Primjer kod OUUKOVIC Marija Aktualni problemi potroSaca kod sklapanja

ugovora 0 kreditu Okrugli stol Zastita potrosaca i financijska pismenost za fer kreditiranje lipanj 2011

147

P~Llt_-~i gt U YI~C~Iltio~tJIlI~~~~~~AOii(~~ltampIgtirl~~~iiyenIlHerz~~d~~~J~i~~~wLI~_~~r_~~~~___raquomiddotIimiddotmiddot~~II_Amiddot~~~


Dr SC Emilia Miscenic

I Uvod

Uvjeti koji danas vladaju na ekonomskom trzistu i u gospodarskom zivotu mijenjaju tradicionalno razumijevanje privatne autonomije i slobode ugovaranja kao njezinog izriCaja poimajuei ih sve vise funkcionalno kao sredstva za postizanje i jacanje trzista1 KoriStenje nacela i instituta ugovornog prava u svrhu jacanja triisne ekonomije utjece na klasicno shvaeanje ugovora kao suglasnosti volja dviju iii viSe ugovornih strana koja je usmjerena na postizanje odredenih pravnih posljedica2 Danas postaje vise negoli ikad upitno jesu Ii ugovorne strane zaista slobodne u odluci zele Ii sklopiti ugovor i kojeg sadriaja odnosno je Ii ugovor koji sklapaju strane rezultat njihove zajednicke volje Naime radi ubrzavanja i prosirenja poslovanja trgovci su vee krajem 19 stoljeea poceli sa standardiziranjem ugovornih odredaba kako bi izbjegli transakcijske troskove vezane uz pojedinacno preshygovaranje odredaba prilikom sklapanja ugovora U svakodnevnom poslovanju na triistu u brojnim sektorima prevladava koristenje tzv formularnih standardnih iii tipskih ugovora posebice adhezijskih ugovora iii ugovora po pristupu primjerice u sektoru financijskih i bankovnih usluga usluga osiguranja transporta itd3 Pritom njihov

Visa asistentica na Katedri za medunarodno i europsko privatno pravo Pravnog fakulteta Sveutilista u Rljeci Rad uzima u obzir propise i sudsku praksu vaZete do 12 rujna 2012 godine

1 Nacelo privatne autonomije odnosno dispozitivnosti se u obveznom pravu izrazava kao sloboda ugovaranja odnosno u tl 2 Zakona 0 obveznim odnosima NN br 3505 4108 12511 kao sloboda uredivanja obveznih odnosa Tako VEDRIS MartinlKLARIC Petar Gradansko pravo 7 izd Zagreb 2009 str 8 Prema tl 2 ZOO-a sudlonici u prometu slobodno ureduju obvezne odnose a ne mogu ih uredivati suprotno Ustavu Republike Hrvatske prisilnim propisima i moralu druStva

2 PETRIC Silvija Opti uvjeti ugovora prema novom ZOO u SLAKOPER Zvonimir (ur) Bankovni i financijski ugovori Rijeka 2007 str 20

3 Po definiciji treba razlikovati pojam formularnog standardnog iii tipskog ugovora od pojma adhezijskog ugovora iii ugovora po pristupu Formularni tipski iii

113

______________~_~______~~~tl__rltlIH~~ii$ tIItiJXtZ~F~~~~middot 1lII1t~ 1iiV~~1 14l1 ~_ JI ~~~~~ t 4i Q~~

Emilia Miscenic




I



I i






I




114







115


l f i i

1

I l I I I

1

~

Emilia Miscenic










~









117

Emilia MiScenic










l1R





119


Emilia Miscenic




1 -









71

Emilia MiScenic

l








I







1









123


Emilia M~tenlc









AUvod




Emilia Miscenic









126







127

__ __


Emilia MiStenic










128







129


Emilia MiStenit









130







131

Emilia Miscenic















__~_______________ 133

Emilia Miscenic



H4






135

_ v~ ~ ~AdJI4___~-U~_______~_~__~~_f~~i4~lt_~~h___

Emilia Miscenit




1



~d bullbull ~ln~




1~7

Emilia MiScenic







anuitetima







139


Emilia Miscenic














141

Emilia MiStenit









142 143


Emilia Miscenic






144










Emilia Miscenic




146







147

Emilia Miscenic




I



I i






I




114







115


l f i i

1

I l I I I

1

~

Emilia Miscenic










~









117

Emilia MiScenic










l1R





119


Emilia Miscenic




1 -









71

Emilia MiScenic

l








I







1









123


Emilia M~tenlc









AUvod




Emilia Miscenic









126







127

__ __


Emilia MiStenic










128







129


Emilia MiStenit









130







131

Emilia Miscenic















__~_______________ 133

Emilia Miscenic



H4






135

_ v~ ~ ~AdJI4___~-U~_______~_~__~~_f~~i4~lt_~~h___

Emilia Miscenit




1



~d bullbull ~ln~




1~7

Emilia MiScenic







anuitetima







139


Emilia Miscenic














141

Emilia MiStenit









142 143


Emilia Miscenic






144










Emilia Miscenic




146







147


l f i i

1

I l I I I

1

~

Emilia Miscenic










~









117

Emilia MiScenic










l1R





119


Emilia Miscenic




1 -









71

Emilia MiScenic

l








I







1









123


Emilia M~tenlc









AUvod




Emilia Miscenic









126







127

__ __


Emilia MiStenic










128







129


Emilia MiStenit









130







131

Emilia Miscenic















__~_______________ 133

Emilia Miscenic



H4






135

_ v~ ~ ~AdJI4___~-U~_______~_~__~~_f~~i4~lt_~~h___

Emilia Miscenit




1



~d bullbull ~ln~




1~7

Emilia MiScenic







anuitetima







139


Emilia Miscenic














141

Emilia MiStenit









142 143


Emilia Miscenic






144










Emilia Miscenic




146







147

Emilia MiScenic










l1R





119


Emilia Miscenic




1 -









71

Emilia MiScenic

l








I







1









123


Emilia M~tenlc









AUvod




Emilia Miscenic









126







127

__ __


Emilia MiStenic










128







129


Emilia MiStenit









130







131

Emilia Miscenic















__~_______________ 133

Emilia Miscenic



H4






135

_ v~ ~ ~AdJI4___~-U~_______~_~__~~_f~~i4~lt_~~h___

Emilia Miscenit




1



~d bullbull ~ln~




1~7

Emilia MiScenic







anuitetima







139


Emilia Miscenic














141

Emilia MiStenit









142 143


Emilia Miscenic






144










Emilia Miscenic




146







147


Emilia Miscenic




1 -









71

Emilia MiScenic

l








I







1









123


Emilia M~tenlc









AUvod




Emilia Miscenic









126







127

__ __


Emilia MiStenic










128







129


Emilia MiStenit









130







131

Emilia Miscenic















__~_______________ 133

Emilia Miscenic



H4






135

_ v~ ~ ~AdJI4___~-U~_______~_~__~~_f~~i4~lt_~~h___

Emilia Miscenit




1



~d bullbull ~ln~




1~7

Emilia MiScenic







anuitetima







139


Emilia Miscenic














141

Emilia MiStenit









142 143


Emilia Miscenic






144










Emilia Miscenic




146







147

Emilia MiScenic

l








I







1









123


Emilia M~tenlc









AUvod




Emilia Miscenic









126







127

__ __


Emilia MiStenic










128







129


Emilia MiStenit









130







131

Emilia Miscenic















__~_______________ 133

Emilia Miscenic



H4






135

_ v~ ~ ~AdJI4___~-U~_______~_~__~~_f~~i4~lt_~~h___

Emilia Miscenit




1



~d bullbull ~ln~




1~7

Emilia MiScenic







anuitetima







139


Emilia Miscenic














141

Emilia MiStenit









142 143


Emilia Miscenic






144










Emilia Miscenic




146







147


Emilia M~tenlc









AUvod




Emilia Miscenic









126







127

__ __


Emilia MiStenic










128







129


Emilia MiStenit









130







131

Emilia Miscenic















__~_______________ 133

Emilia Miscenic



H4






135

_ v~ ~ ~AdJI4___~-U~_______~_~__~~_f~~i4~lt_~~h___

Emilia Miscenit




1



~d bullbull ~ln~




1~7

Emilia MiScenic







anuitetima







139


Emilia Miscenic














141

Emilia MiStenit









142 143


Emilia Miscenic






144










Emilia Miscenic




146







147

Emilia Miscenic









126







127

__ __


Emilia MiStenic










128







129


Emilia MiStenit









130







131

Emilia Miscenic















__~_______________ 133

Emilia Miscenic



H4






135

_ v~ ~ ~AdJI4___~-U~_______~_~__~~_f~~i4~lt_~~h___

Emilia Miscenit




1



~d bullbull ~ln~




1~7

Emilia MiScenic







anuitetima







139


Emilia Miscenic














141

Emilia MiStenit









142 143


Emilia Miscenic






144










Emilia Miscenic




146







147

__ __


Emilia MiStenic










128







129


Emilia MiStenit









130







131

Emilia Miscenic















__~_______________ 133

Emilia Miscenic



H4






135

_ v~ ~ ~AdJI4___~-U~_______~_~__~~_f~~i4~lt_~~h___

Emilia Miscenit




1



~d bullbull ~ln~




1~7

Emilia MiScenic







anuitetima







139


Emilia Miscenic














141

Emilia MiStenit









142 143


Emilia Miscenic






144










Emilia Miscenic




146







147

Emilia MiStenit









130







131

Emilia Miscenic















__~_______________ 133

Emilia Miscenic



H4






135

_ v~ ~ ~AdJI4___~-U~_______~_~__~~_f~~i4~lt_~~h___

Emilia Miscenit




1



~d bullbull ~ln~




1~7

Emilia MiScenic







anuitetima







139


Emilia Miscenic














141

Emilia MiStenit









142 143


Emilia Miscenic






144










Emilia Miscenic




146







147

Emilia Miscenic















__~_______________ 133

Emilia Miscenic



H4






135

_ v~ ~ ~AdJI4___~-U~_______~_~__~~_f~~i4~lt_~~h___

Emilia Miscenit




1



~d bullbull ~ln~




1~7

Emilia MiScenic







anuitetima







139


Emilia Miscenic














141

Emilia MiStenit









142 143


Emilia Miscenic






144










Emilia Miscenic




146







147

Emilia Miscenic



H4






135

_ v~ ~ ~AdJI4___~-U~_______~_~__~~_f~~i4~lt_~~h___

Emilia Miscenit




1



~d bullbull ~ln~




1~7

Emilia MiScenic







anuitetima







139


Emilia Miscenic














141

Emilia MiStenit









142 143


Emilia Miscenic






144










Emilia Miscenic




146







147

_ v~ ~ ~AdJI4___~-U~_______~_~__~~_f~~i4~lt_~~h___

Emilia Miscenit




1



~d bullbull ~ln~




1~7

Emilia MiScenic







anuitetima







139


Emilia Miscenic














141

Emilia MiStenit









142 143


Emilia Miscenic






144










Emilia Miscenic




146







147

Emilia MiScenic







anuitetima







139


Emilia Miscenic














141

Emilia MiStenit









142 143


Emilia Miscenic






144










Emilia Miscenic




146







147


Emilia Miscenic














141

Emilia MiStenit









142 143


Emilia Miscenic






144










Emilia Miscenic




146







147

Emilia MiStenit









142 143


Emilia Miscenic






144










Emilia Miscenic




146







147


Emilia Miscenic






144










Emilia Miscenic




146







147

Emilia Miscenic




146







147

mišćenić, emilia, nepoštene odredbe u ugovorima o kreditu, in: tomljenović, vesna/petrić,...

Documents