investicijskoj analizi, a time

investicijskoj analizi, a time i racionalniju alokaciju resursa. Taj bipristup morao biti trosi. Npr. povecanje broja zena kao radne snage i njihovudio u povecanju nemoguceg ulaza bio je jedan od faktora koji suodveli istrazivace u buyandhold.com da traze zenu da bude njihovpotencijalni kupac. Slicno kao sto sve vise maldih pocinju da buduradna snaga, mole povisicu za proizvode koje oni kupuju kaodizajnerska odjeca, cd-ovi koncertne karte. Kompanije kao sto je CDWarehouse naprimjer koja distribiuira cd od jed vezama.

Odnosi jakih veza su okarakterizirani frekventnom interakcijom iformom izmedju suradnika ,supruznika ,prijatelja.Ondosi slabih veza suokarakterizirani nefrekventnom interakcijom I formom izmedju slucajnihpoznanika. Prema istrazivanju u ovom podruc koji su odveli istrazivaceu buyandhold.com da traze zenu da bude njihov potencijalni kupac.Slicno kao sto sve vise maldih pocinju da budu radna snaga, molepovisicu za proizvode koje oni kupuju kao dizajnerska odjeca, cd-ovikoncertne karte. Kompanije kao sto je CD Warehouse naprimjer kojadistribiuira cd od jed vezama.

Odnosi jakih veza su okarakterizirani frekventnom interakcijom iformom izmedju suradnika ,supruznika ,prijatelja.Ondosi slabih veza suokarakterizirani nefrekventnom interakcijom I formom izmedju slucajnihpoznanika. Prema istrazivanju u ovom podrucju ,veca je vjerovatnoca dace preduzenik doci do ideje za novi biznis kroz odnose u slabim vezama,jer se odnosi u jakim vezama se uglavnom formiraju izmeduistoimisljenih osoba,i trude se da pojacaju uvide koje osobe vecimaju.U drugu ruku odnosi u slabim vezama koji se formiraju izmedju"slucajnih"poznanika nisu toliko skloni da budu izmedju istomisljenihosoba,tako da jedna osoba mozereci nesto sto ce dati potpuno novuideju drugoj. Npr.Elektricar objasnjava vlasniku restorana kakorijesiti neki problem u biznisu.Nakon sto je cuo rjesenje vlasnik mozereci :"To rjesenje nikada ne bi mogao cuti od nekoga iz moje kompanijeili grane idustrije.Taj uvid je potpuno nov za mene i mogao bi iupravo naprimjer koja distribiuira cd od jed vezama.

Odnosi jakih veza su okarakterizirani frekventnom interakcijom iformom izmedju suradnika ,supruznika ,prijatelja.Ondosi slabih veza suokarakterizirani nefrekventnom interakcijom I formom izmedju slucajnihpoznanika. Prema istrazivanju u ovom podruc koji su odveli istrazivace

u buyandhold.com da traze zenu da bude njihov potencijalni kupac.Slicno kao sto sve vise maldih pocinju potencijalni kupac. Slicno kaosto sve vise maldih pocinju da budu radna snaga, mole povisicu zaproizvode koje oni kupuju kao dizajnerska odjeca, cd-ovi koncertnekarte. Kompanije kao sto je CD Warehouse naprimjer koja distribiuiracd od jed vezama.



Odnosi jakih veza su okarakterizirani frekventnom interakcijom iformom izmedju suradnika ,supruznika ,prijatelja.Ondosi slabih veza suokarakterizirani nefrekventnom interakcijom I formom izmedju slucajnihpoznanika. Prema istrazivanju u ovom podruc koji su odveli istrazivaceu buyandhold.com da traze zenu da bude njihov potencijalni kupac.

Slicno kao sto sve vise maldih pocinju da budu radna snaga, molepovisicu za proizvode koje oni kupuju kao dizajnerska odjeca, cd-ovikoncertne karte. Kompanije kao sto je CD Warehouse naprimjer kojadistribiuira cd od jed vezama.

Odnosi jakih veza su okarakterizirani frekventnom interakcijom iformom izmedju suradnika ,supruznika ,prijatelja.Ondosi slabih veza suokarakterizirani nefrekventnom interakcijom potencijalni kupac. Slicnokao sto sve vise maldih pocinju da budu radna snaga, mole povisicu zaproizvode koje oni kupuju kao dizajnerska odjeca, cd-ovi koncertnekarte. Kompanije kao sto je CD Warehouse naprimjer koja distribiuiracd od jed vezama.




Odnosi jakih veza su okarakterizirani frekventnom interakcijom iformom izmedju suradnika ,supruznika ,prijatelja.Ondosi slabih veza suokarakterizirani nefrekventnom interakcijom potencijalni kupac. Slicnokao sto sve vise maldih pocinju da budu radna snaga, mole povisicu zaproizvode koje oni kupuju kao dizajnerska odjeca, cd-ovi koncertnekarte. Kompanije kao sto je CD Warehouse naprimjer koja distribiuiracd od jed vezama.


Odnosi jakih veza su okarakterizirani frekventnom interakcijom iformom izmedju suradnika ,supruznika ,prijatelja.Ondosi slabih veza suokarakterizirani nefrekventnom interakcijom I formom izmedju slucajnihpoznanika. Prema istrazivanju u ovom podrucju ,veca je vjerovatnoca dace preduzenik doci do ideje za novi biznis kroz odnose u slabim vezama,jer se odnosi u jakim vezama se uglavnom formiraju izmeduistoimisljenih osoba,i trude se da pojacaju uvide koje osobe vecimaju.U drugu ruku odnosi u slabim vezama koji se formiraju izmedju"slucajnih"poznanika nisu toliko skloni da budu izmedju istomisljenihosoba,tako da jedna osoba mozereci nesto sto ce dati potpuno novu

ideju drugoj. Npr.Elektricar objasnjava vlasniku restorana kakorijesiti neki problem u biznisu.Nakon sto je cuo rjesenje vlasnik mozereci :"To rjesenje nikada ne bi mogao cuti od nekoga iz moje kompanijeili grane idustrije.Taj uvid je potpuno nov za mene i mogao bi iupravo naprimjer koja distribiuira cd od jed vezama.


Odnosi jakih veza su okarakterizirani frekventnom interakcijom iformom izmedju suradnika ,supruznika ,prijatelja.Ondosi slabih veza suokarakterizirani nefrekventnom interakcijom da budu radna snaga, molepovisicu za proizvode koje oni kupuju kao dizajnerska odjeca, cd-ovikoncertne karte. Kompanije kao sto je CD Warehouse naprimjer kojadistribiuira cd od jed vezama.

Odnosi jakih veza su okarakterizirani frekventnom interakcijom iformom izmedju suradnika ,supruznika ,prijatelja.Ondosi slabih veza suokarakterizirani nefrekventnom interakcijom I formom izmedju slucajnihpoznanika. Prema istrazivanju u ovom podrucju ,veca je vjerovatnoca dace preduzenik doci do ideje za novi biznis kroz odnose u slabim vezama,jer se odnosi u jakim vezama se uglavnom formiraju izmeduistoimisljenih osoba,i trude se da pojacaju uvide koje osobe vecimaju.U drugu ruku odnosi u slabim vezama koji se formiraju izmedju"slucajnih"poznanika nisu toliko skloni da budu izmedju istomisljenihosoba,tako da jedna osoba mozereci nesto sto ce dati potpuno novuideju drugoj. Npr.Elektricar objasnjava vlasniku restorana kakorijesiti neki problem u biznisu.Nakon sto je cuo rjesenje vlasnik mozereci :"To rjesenje nikada ne bi mogao cuti od nekoga iz moje kompanijeili grane idustrije.Taj uvid je potpuno nov za mene i mogao bi iupravo bit rjesenje za moj problem ".

Jedan nacin na koji se poduzetnici uvezuju sa drugima je krozclanstvo u naprimjer koja distribiuira cd od jed vezama.




Odnosi jakih veza su okarakterizirani frekventnom interakcijom iformom izmedju suradnika ,supruznika ,prijatelja.Ondosi slabih veza suokarakterizirani nefrekventnom interakcijom I formom izmedju slucajnihpoznanika. Prema istrazivanju u ovom podruc koji su odveli istrazivaceu buyandhold.com da traze zenu da bude njihov potencijalni kupac.Slicno kao sto sve vise maldih pocinju da budu radna snaga, molepovisicu za proizvode koje oni kupuju kao dizajnerska odjeca, cd-ovi

koncertne karte. Kompanije kao sto je CD Warehouse naprimjer kojadistribiuira cd od jed vezama.




Odnosi jakih veza su okarakterizirani frekventnom interakcijom iformom izmedju suradnika ,supruznika ,prijatelja.Ondosi slabih veza suokarakterizirani nefrekventnom interakcijom I formom izmedju slucajnihpoznanika. Prema istrazivanju u ovom podrucju ,veca je vjerovatnoca dace preduzenik doci do ideje za novi biznis kroz odnose u slabim vezama,jer se odnosi u jakim vezama se uglavnom formiraju izmeduistoimisljenih osoba,i trude se da pojacaju uvide koje osobe vec

imaju.U drugu ruku odnosi u slabim vezama koji se formiraju izmedju"slucajnih"poznanika nisu toliko skloni da budu izmedju istomisljenihosoba,tako da jedna osoba mozereci nesto sto ce dati potpuno novuideju drugoj. Npr.Elektricar objasnjava vlasniku restorana kakorijesiti neki problem u biznisu.Nakon sto je cuo rjesenje vlasnik mozereci :"To rjesenje nikada ne bi mogao cuti od nekoga iz moje kompanijeili grane idustrije.Taj uvid je potpuno nov za mene i mogao bi iupravo bit rjesenje za moj problem ".

Jedan nacin na koji se poduzetnici uvezuju sa drugima je krozclanstvo u bit rjesenje za moj problem ".

Jedan nacin na koji se poduzetnici uvezuju sa drugima je krozclanstvo u industrijsko-trgovackim udruzenjima.

Kreativnost je proces stvaranja novele ili korisne ideje.Prepoznavanjeprilike moze biti barem dijelom kreativni proces .Npr.Long i McMullenopisali su prepoznavanje prilike kao proces ukljucenja ponavljanjakreativnog razmisljanja.Kreativnost je lako vidjeti u formiproizvoda ,usluga vezama.



distribiuira cd od jed vezama.





Odnosi jakih veza su okarakterizirani frekventnom interakcijom iformom izmedju suradnika ,supruznika ,prijatelja.Ondosi slabih veza suokarakterizirani nefrekventnom interakcijom I formom izmedju slucajnihpoznanika. Prema istrazivanju u ovom podrucju ,veca je vjerovatnoca dace preduzenik doci do ideje za novi biznis kroz odnose u slabim vezama

,jer se odnosi u jakim vezama se uglavnom formiraju izmeduistoimisljenih osoba,i trude se da pojacaju uvide koje osobe vecimaju.U drugu ruku odnosi u slabim vezama koji se formiraju izmedju"slucajnih"poznanika nisu toliko skloni da budu izmedju istomisljenihosoba,tako da jedna osoba mozereci nesto sto ce dati potpuno novuideju drugoj. Npr.Elektricar objasnjava vlasniku restorana kakorijesiti neki problem u biznisu.Nakon sto je cuo rjesenje vlasnik mozereci :"To rjesenje nikada ne bi mogao cuti od nekoga iz moje kompanijeili grane idustrije.Taj uvid je potpuno nov za mene i mogao bi iupravo bit rjesenje za moj problem ".


Kreativnost je proces stvaranja novele ili korisneideje.Prepoznavanje prilike moze biti barem dijelom kreativniproces .Npr.Long i McMullen opisali su prepoznavanje prilike kaoproces ukljucenja ponavljanja kreativnog razmisljanja.Kreativnost jelako vidjeti u se da pojacaju uvide koje osobe vec imaju.U drugu rukuodnosi u slabim vezama koji se formiraju izmedju "slucajnih"poznanikanisu toliko skloni da budu izmedju istomisljenih osoba,tako da jednaosoba mozereci nesto sto ce dati potpuno novu ideju drugoj.Npr.Elektricar objasnjava vlasniku restorana kako rijesiti nekiproblem u biznisu.Nakon sto je cuo rjesenje vlasnik moze reci :"Torjesenje nikada ne bi mogao cuti od nekoga iz moje kompanije ili graneidustrije.Taj uvid je potpuno nov za mene i mogao bi i upravo bitrjesenje za moj problem ".



Odnosi jakih veza su okarakterizirani frekventnom interakcijom iformom izmedju suradnika ,supruznika ,prijatelja.Ondosi slabih veza suokarakterizirani nefrekventnom interakcijom I formom izmedju slucajnihpoznanika. Prema istrazivanju u ovom podrucju ,veca je vjerovatnoca dace preduzenik doci do ideje za novi biznis kroz odnose u slabim vezama

,jer se odnosi u jakim vezama se uglavnom formiraju izmeduistoimisljenih osoba,i trude se da pojacaju uvide koje osobe vecimaju.U drugu ruku odnosi u slabim vezama koji se formiraju izmedju"slucajnih"poznanika nisu toliko skloni da budu izmedju istomisljenihosoba,tako da jedna osoba mozereci nesto sto ce dati potpuno novuideju drugoj. Npr.Elektricar objasnjava vlasniku restorana kakorijesiti neki problem u biznisu.Nakon sto je cuo rjesenje vlasnik mozereci :"To rjesenje nikada ne bi mogao cuti od nekoga iz moje kompanijeili grane idustrije.Taj uvid je potpuno nov za mene i mogao bi iupravo bit rjesenje za moj problem ".




Odnosi jakih veza su okarakterizirani frekventnom interakcijom iformom izmedju suradnika ,supruznika ,prijatelja.Ondosi slabih veza suokarakterizirani nefrekventnom interakcijom I formom izmedju slucajnihpoznanika. Prema istrazivanju u ovom podrucju ,veca je vjerovatnoca dace preduzenik doci do ideje za novi biznis kroz odnose u slabim vezama,jer se odnosi u jakim vezama se uglavnom formiraju izmeduistoimisljenih osoba,i trude se da pojacaju uvide koje osobe vecimaju.U drugu ruku odnosi u slabim vezama koji se formiraju izmedju"slucajnih"poznanika nisu toliko skloni da budu izmedju istomisljenihosoba,tako da jedna osoba mozereci nesto sto ce dati potpuno novuideju drugoj. Npr.Elektricar objasnjava vlasniku restorana kakorijesiti neki problem u biznisu.Nakon sto je cuo rjesenje vlasnik mozereci :"To rjesenje nikada ne bi mogao cuti od nekoga iz moje kompanije

ili grane idustrije.Taj uvid je potpuno nov za mene i mogao bi iupravo bit rjesenje za moj problem ".












Kreativnost je proces stvaranja novele ili korisneideje.Prepoznavanje prilike moze biti barem dijelom kreativniproces .Npr.Long i McMullen opisali su prepoznavanje prilike kao

proces ukljucenja ponavljanja kreativnog razmisljanja.Kreativnost jelako vidjeti u se da pojacaju uvide koje osobe vec imaju.U drugu rukuodnosi u slabim vezama koji se formiraju izmedju "slucajnih"poznanikanisu toliko skloni da budu izmedju istomisljenih osoba,tako da jednaosoba mozereci nesto sto ce dati potpuno novu ideju drugoj.Npr.Elektricar objasnjava vlasniku restorana kako rijesiti nekiproblem u biznisu.Nakon sto je cuo rjesenje vlasnik moze reci :"Torjesenje nikada ne bi mogao cuti od nekoga iz moje kompanije ili graneidustrije.Taj uvid je potpuno nov za mene i mogao bi i upravo bitrjesenje za moj problem ".









Kreativnost je proces stvaranja novele ili korisneideje.Prepoznavanje prilike moze biti barem dijelom kreativniproces .Npr.Long i McMullen opisali su prepoznavanje prilike kaoproces ukljucenja ponavljanja kreativnog razmisljanja.Kreativnost jelako vidjeti u se da pojacaju uvide koje osobe vec imaju.U drugu rukuodnosi u slabim vezama koji se formiraju izmedju "slucajnih"poznanikanisu toliko skloni da budu izmedju istomisljenih osoba,tako da jednaosoba mozereci nesto sto ce dati potpuno novu ideju drugoj.Npr.Elektricar objasnjava vlasniku restorana kako rijesiti nekiproblem u biznisu.Nakon sto je cuo rjesenje vlasnik moze reci :"Torjesenje nikada ne bi mogao cuti od nekoga iz moje kompanije ili grane

idustrije.Taj uvid je potpuno nov za mene i mogao bi i upravo bitrjesenje za moj problem ".







Odnosi jakih veza su okarakterizirani frekventnom interakcijom iformom izmedju suradnika ,supruznika ,prijatelja.Ondosi slabih veza suokarakterizirani nefrekventnom interakcijom I formom izmedju slucajnih

poznanika. Prema istrazivanju u ovom podrucju ,veca je vjerovatnoca dace preduzenik doci do ideje za novi biznis kroz odnose u slabim vezama,jer se odnosi u jakim vezama se uglavnom formiraju izmeduistoimisljenih osoba,i trude se da pojacaju uvide koje osobe vecimaju.U drugu ruku odnosi u slabim vezama koji se formiraju izmedju"slucajnih"poznanika nisu toliko skloni da budu izmedju istomisljenihosoba,tako da jedna osoba mozereci nesto sto ce dati potpuno novuideju drugoj. Npr.Elektricar objasnjava vlasniku restorana kakorijesiti neki problem u biznisu.Nakon sto je cuo rjesenje vlasnik mozereci :"To rjesenje nikada ne bi mogao cuti od nekoga iz moje kompanijeili grane idustrije.Taj uvid je potpuno nov za mene i mogao bi iupravo bit rjesenje za moj problem ".




Kreativnost je proces stvaranja novele ili korisneideje.Prepoznavanje prilike moze biti barem dijelom kreativniproces .Npr.Long i McMullen opisali su prepoznavanje prilike kao

proces ukljucenja ponavljanja kreativnog razmisljanja.Kreativnost jelako vidjeti u se da pojacaju uvide koje osobe vec imaju.U drugu rukuodnosi u slabim vezama koji se formiraju izmedju "slucajnih"poznanikanisu toliko skloni da budu izmedju istomisljenih osoba,tako da jednaosoba mozereci nesto sto ce dati potpuno novu ideju drugoj.Npr.Elektricar objasnjava vlasniku restorana kako rijesiti nekiproblem u biznisu.Nakon sto je cuo rjesenje vlasnik moze reci :"Torjesenje nikada ne bi mogao cuti od nekoga iz moje kompanije ili graneidustrije.Taj uvid je potpuno nov za mene i mogao bi i upravo bitrjesenje za moj problem ".





se da pojacaju uvide koje osobe vec imaju.U drugu ruku odnosi uslabim vezama koji se formiraju izmedju "slucajnih"poznanika nisutoliko skloni da budu izmedju istomisljenih osoba,tako da jedna osobamozereci nesto sto ce dati potpuno novu ideju drugoj. Npr.Elektricarobjasnjava vlasniku restorana kako rijesiti neki problem ubiznisu.Nakon sto je cuo rjesenje vlasnik moze reci :"To rjesenjenikada ne bi mogao cuti od nekoga iz moje kompanije ili graneidustrije.Taj uvid je potpuno nov za mene i mogao bi i upravo bitrjesenje za moj problem ".






formi proizvoda ,usluga vezama.

Odnosi jakih veza su okarakterizirani frekventnom interakcijom iformom izmedju suradnika ,supruznika ,prijatelja.Ondosi slabih veza suokarakterizirani nefrekventnom interakcijom I formom izmedju slucajnihpoznanika. Prema istrazivanju u ovom podrucju ,veca je vjerovatnoca dace preduzenik doci do ideje za novi biznis kroz odnose u slabim vezama,jer se odnosi u jakim vezama se uglavnom formiraju izmeduistoimisljenih osoba,i trude se da pojacaju uvide koje osobe vecimaju.U drugu ruku odnosi u slabim vezama koji se formiraju izmedju"slucajnih"poznanika nisu toliko skloni da budu izmedju istomisljenihosoba,tako da jedna osoba mozereci nesto sto ce dati potpuno novuideju drugoj. Npr.Elektricar objasnjava vlasniku restorana kakorijesiti neki problem u koji su odveli istrazivace u buyandhold.com datraze zenu da bude njihov potencijalni kupac. Slicno kao sto sve visemaldih pocinju da budu radna snaga, mole povisicu za proizvode kojeoni kupuju kao dizajnerska odjeca, cd-ovi koncertne karte. Kompanijekao sto je CD Warehouse naprimjer koja distribiuira cd od jed vezama.

Odnosi jakih veza su okarakterizirani frekventnom interakcijom iformom izmedju suradnika ,supruznika ,prijatelja.Ondosi slabih veza suokarakterizirani nefrekventnom interakcijom I formom izmedju slucajnihpoznanika. Prema istrazivanju u ovom podrucju ,veca je vjerovatnoca dace preduzenik doci do ideje za novi biznis kroz odnose u slabim vezama,jer se odnosi u jakim vezama se uglavnom formiraju izmeduistoimisljenih osoba,i trude se da pojacaju uvide koje osobe vecimaju.U drugu ruku odnosi u slabim vezama koji se formiraju izmedju"slucajnih"poznanika nisu toliko skloni da budu izmedju istomisljenihosoba,tako da jedna osoba mozereci nesto sto ce dati potpuno novuideju drugoj. Npr.Elektricar objasnjava vlasniku restorana kakorijesiti neki problem u biznisu.Nakon sto je cuo rjesenje vlasnik moze

reci :"To rjesenje nikada ne bi mogao cuti od nekoga iz moje kompanijeili grane idustrije.Taj uvid je potpuno nov za mene i mogao bi iupravo bit rjesenje za moj problem ".





Kreativnost je proces stvaranja novele ili korisneideje.Prepoznavanje prilike moze biti barem dijelom kreativniproces .Npr.Long i McMullen opisali su prepoznavanje prilike kaoproces ukljucenja ponavljanja kreativnog razmisljanja.Kreativnost je

lako vidjeti u se da pojacaju uvide koje osobe vec imaju.U drugu rukuodnosi u slabim vezama koji se formiraju izmedju "slucajnih"poznanikanisu toliko skloni da budu izmedju istomisljenih osoba,tako da jednaosoba mozereci nesto sto ce dati potpuno novu ideju drugoj.Npr.Elektricar objasnjava vlasniku restorana kako rijesiti nekiproblem u biznisu.Nakon sto je cuo rjesenje vlasnik moze reci :"Torjesenje nikada ne bi mogao cuti od nekoga iz moje kompanije ili graneidustrije.Taj uvid je potpuno nov za mene i mogao bi i upravo bitrjesenje za moj problem ".









Kreativnost je proces stvaranja novele ili korisneideje.Prepoznavanje prilike moze biti barem dijelom kreativniproces .Npr.Long i McMullen opisali su prepoznavanje prilike kaoproces ukljucenja ponavljanja kreativnog razmisljanja.Kreativnost jelako vidjeti u se da pojacaju uvide koje osobe vec imaju.U drugu rukuodnosi u slabim vezama koji se formiraju izmedju "slucajnih"poznanikanisu toliko skloni da budu izmedju istomisljenih osoba,tako da jednaosoba mozereci nesto sto ce dati potpuno novu ideju drugoj.

Npr.Elektricar objasnjava vlasniku restorana kako rijesiti nekiproblem u biznisu.Nakon sto je cuo rjesenje vlasnik moze reci :"Torjesenje nikada ne bi mogao cuti od nekoga iz moje kompanije ili graneidustrije.Taj uvid je potpuno nov za mene i mogao bi i upravo bitrjesenje za moj problem ".





se da pojacaju uvide koje osobe vec imaju.U drugu ruku odnosi uslabim vezama koji se formiraju izmedju "slucajnih"poznanika nisu

toliko skloni da budu izmedju istomisljenih osoba,tako da jedna osobamozereci nesto sto ce dati potpuno novu ideju drugoj. Npr.Elektricarobjasnjava vlasniku restorana kako rijesiti neki problem ubiznisu.Nakon sto je cuo rjesenje vlasnik moze reci :"To rjesenjenikada ne bi mogao cuti od nekoga iz moje kompanije ili graneidustrije.Taj uvid je potpuno nov za mene i mogao bi i upravo bitrjesenje za moj problem ".








Kreativnost je proces stvaranja novele ili korisneideje.Prepoznavanje prilike moze biti barem dijelom kreativniproces .Npr.Long i McMullen opisali su prepoznavanje prilike kaoproces ukljucenja ponavljanja kreativnog razmisljanja.Kreativnost jelako vidjeti u se da pojacaju uvide koje osobe vec imaju.U drugu rukuodnosi u slabim vezama koji se formiraju izmedju "slucajnih"poznanikanisu toliko skloni da budu izmedju istomisljenih osoba,tako da jednaosoba mozereci nesto sto ce dati potpuno novu ideju drugoj.Npr.Elektricar objasnjava vlasniku restorana kako rijesiti nekiproblem u biznisu.Nakon sto je cuo rjesenje vlasnik moze reci :"Torjesenje nikada ne bi mogao cuti od nekoga iz moje kompanije ili grane






se da pojacaju uvide koje osobe vec imaju.U drugu ruku odnosi uslabim vezama koji se formiraju izmedju "slucajnih"poznanika nisutoliko skloni da budu izmedju istomisljenih osoba,tako da jedna osobamozereci nesto sto ce dati potpuno novu ideju drugoj. Npr.Elektricarobjasnjava vlasniku restorana kako rijesiti neki problem u

biznisu.Nakon sto je cuo rjesenje vlasnik moze reci :"To rjesenjenikada ne bi mogao cuti od nekoga iz moje kompanije ili graneidustrije.Taj uvid je potpuno nov za mene i mogao bi i upravo bitrjesenje za moj problem ".






Odnosi jakih veza su okarakterizirani frekventnom interakcijom iformom izmedju suradnika ,supruznika ,prijatelja.Ondosi slabih veza su

okarakterizirani nefrekventnom interakcijom I formom izmedju slucajnihpoznanika. Prema istrazivanju u ovom podrucju ,veca je vjerovatnoca dace preduzenik doci do ideje za novi biznis kroz odnose u slabim vezama,jer se odnosi u jakim vezama se uglavnom formiraju izmeduistoimisljenih osoba,i trude se da pojacaju uvide koje osobe vecimaju.U drugu ruku odnosi u slabim vezama koji se formiraju izmedju"slucajnih"poznanika nisu toliko skloni da budu izmedju istomisljenihosoba,tako da jedna osoba mozereci nesto sto ce dati potpuno novuideju drugoj. Npr.Elektricar objasnjava vlasniku restorana kakorijesiti neki problem u koji su odveli istrazivace u buyandhold.com datraze zenu da bude njihov potencijalni kupac. Slicno kao sto sve visemaldih pocinju da budu radna snaga, mole povisicu za proizvode kojeoni kupuju kao dizajnerska odjeca, cd-ovi koncertne karte. Kompanijekao sto je CD Warehouse naprimjer koja distribiuira cd od jed vezama.



Kreativnost je proces stvaranja novele ili korisne ideje.Prepoznavanjeprilike moze biti barem dijelom kreativni proces .Npr.Long i McMullenopisali su prepoznavanje prilike kao proces ukljucenja ponavljanja

kreativnog razmisljanja.Kreativnost je lako vidjeti u formiproizvoda ,usluga vezama.








se da pojacaju uvide koje osobe vec imaju.U drugu ruku odnosi uslabim vezama koji se formiraju izmedju "slucajnih"poznanika nisutoliko skloni da budu izmedju istomisljenih osoba,tako da jedna osobamozereci nesto sto ce dati potpuno novu ideju drugoj. Npr.Elektricarobjasnjava vlasniku restorana kako rijesiti neki problem ubiznisu.Nakon sto je cuo rjesenje vlasnik moze reci :"To rjesenjenikada ne bi mogao cuti od nekoga iz moje kompanije ili grane







Odnosi jakih veza su okarakterizirani frekventnom interakcijom iformom izmedju suradnika ,supruznika ,prijatelja.Ondosi slabih veza suokarakterizirani nefrekventnom interakcijom I formom izmedju slucajnihpoznanika. Prema istrazivanju u ovom podrucju ,veca je vjerovatnoca da

ce preduzenik doci do ideje za novi biznis kroz odnose u slabim vezama,jer se odnosi u jakim vezama se uglavnom formiraju izmeduistoimisljenih osoba,i trude se da pojacaju uvide koje osobe vecimaju.U drugu ruku odnosi u slabim vezama koji se formiraju izmedju"slucajnih"poznanika nisu toliko skloni da budu izmedju istomisljenihosoba,tako da jedna osoba mozereci nesto sto ce dati potpuno novuideju drugoj. Npr.Elektricar objasnjava vlasniku restorana kakorijesiti neki problem u ju ,veca je vjerovatnoca da ce preduzenik docido ideje za novi biznis kroz odnose u slabim vezama ,jer se odnosi ujakim vezama se uglavnom formiraju izmedu istoimisljenih osoba,i trudese da pojacaju uvide koje osobe vec imaju.U drugu ruku odnosi u slabimvezama koji se formiraju izmedju "slucajnih"poznanika nisu tolikoskloni da budu izmedju istomisljenih osoba,tako da jedna osobamozereci nesto sto ce dati potpuno novu ideju drugoj. Npr.Elektricarobjasnjava vlasniku restorana kako rijesiti neki problem ubiznisu.Nakon sto je cuo rjesenje vlasnik moze reci :"To rjesenjenikada ne bi mogao cuti od nekoga iz moje kompanije ili graneidustrije.Taj uvid je potpuno nov za mene i mogao bi i upravo bitrjesenje za moj problem ".



Odnosi jakih veza su okarakterizirani frekventnom interakcijom iformom izmedju suradnika ,supruznika ,prijatelja.Ondosi slabih veza suokarakterizirani nefrekventnom interakcijom I formom izmedju slucajnihpoznanika. Prema istrazivanju u ovom podrucju ,veca je vjerovatnoca dace preduzenik doci do ideje za novi biznis kroz odnose u slabim vezama,jer se odnosi u jakim vezama se uglavnom formiraju izmeduistoimisljenih osoba,i trude se da pojacaju uvide koje osobe vecimaju.U drugu ruku odnosi u slabim vezama koji se formiraju izmedju

"slucajnih"poznanika nisu toliko skloni da budu izmedju istomisljenihosoba,tako da jedna osoba mozereci nesto sto ce dati potpuno novuideju drugoj. Npr.Elektricar objasnjava vlasniku restorana kakorijesiti neki problem u biznisu.Nakon sto je cuo rjesenje vlasnik mozereci :"To rjesenje nikada ne bi mogao cuti od nekoga iz moje kompanijeili grane idustrije.Taj uvid je potpuno nov za mene i mogao bi iupravo bit rjesenje za moj problem ".





Odnosi jakih veza su okarakterizirani frekventnom interakcijom iformom izmedju suradnika ,supruznika ,prijatelja.Ondosi slabih veza su

okarakterizirani nefrekventnom interakcijom I formom izmedju slucajnihpoznanika. Prema istrazivanju u ovom podrucju ,veca je vjerovatnoca dace preduzenik doci do ideje za novi biznis kroz odnose u slabim vezama,jer se odnosi u jakim vezama se uglavnom formiraju izmeduistoimisljenih osoba,i trude se da pojacaju uvide koje osobe vecimaju.U drugu ruku odnosi u slabim vezama koji se formiraju izmedju"slucajnih"poznanika nisu toliko skloni da budu izmedju istomisljenihosoba,tako da jedna osoba mozereci nesto sto ce dati potpuno novuideju drugoj. Npr.Elektricar objasnjava vlasniku restorana kakorijesiti neki problem u biznisu.Nakon sto je cuo rjesenje vlasnik mozereci :"To rjesenje nikada ne bi mogao cuti od nekoga iz moje kompanijeili grane idustrije.Taj uvid je potpuno nov za mene i mogao bi iupravo bit rjesenje za moj problem ".








Odnosi jakih veza su okarakterizirani frekventnom interakcijom iformom izmedju suradnika ,supruznika ,prijatelja.Ondosi slabih veza suokarakterizirani nefrekventnom interakcijom I formom izmedju slucajnihpoznanika. Prema istrazivanju u ovom pod koji su odveli istrazivace ubuyandhold.com da traze zenu da bude njihov potencijalni kupac. Slicnokao sto sve vise maldih pocinju da budu radna snaga, mole povisicu zaproizvode koje oni kupuju kao dizajnerska odjeca, cd-ovi koncertnekarte. Kompanije kao sto je CD Warehouse naprimjer koja distribiuiracd od jed vezama.

Odnosi jakih veza su okarakterizirani frekventnom interakcijom iformom izmedju suradnika ,supruznika ,prijatelja.Ondosi slabih veza suokarakterizirani nefrekventnom interakcijom I formom izmedju slucajnihpoznanika. Prema istrazivanju u ovom podrucju ,veca je vjerovatnoca dace preduzenik doci do ideje za novi biznis kroz odnose u slabim vezama,jer se odnosi u jakim vezama se uglavnom formiraju izmedu

istoimisljenih osoba,i trude se da pojacaju uvide koje osobe vecimaju.U drugu ruku odnosi u slabim vezama koji se formiraju izmedju"slucajnih"poznanika nisu toliko skloni da budu izmedju istomisljenihosoba,tako da jedna osoba mozereci nesto sto ce dati potpuno novuideju drugoj. Npr.Elektricar objasnjava vlasniku restorana kakorijesiti neki problem u biznisu.Nakon sto je cuo rjesenje vlasnik mozereci :"To rjesenje nikada ne bi mogao cuti od nekoga iz moje kompanijeili grane idustrije.Taj uvid je potpuno nov za mene i mogao bi iupravo bit rjesenje za moj problem ".





ideju drugoj. Npr.Elektricar objasnjava vlasniku restorana kakorijesiti neki problem u biznisu.Nakon sto je cuo rjesenje vlasnik mozereci :"To rjesenje nikada ne bi mogao cuti od nekoga iz moje kompanijeili grane idustrije.Taj uvid je potpuno nov za mene i mogao bi iupravo bit rjesenje za moj problem ".




Odnosi jakih veza su okarakterizirani frekventnom interakcijom iformom izmedju suradnika ,supruznika ,prijatelja.Ondosi slabih veza suokarakterizirani nefrekventnom interakcijom I formom izmedju slucajnihpoznanika. Prema istrazivanju u ovom podrucju ,veca je vjerovatnoca dace preduzenik doci do ideje za novi biznis kroz odnose u slabim vezama,jer se odnosi u jakim vezama se uglavnom formiraju izmeduistoimisljenih osoba,i trude se da pojacaju uvide koje osobe vecimaju.U drugu ruku odnosi u slabim vezama koji se formiraju izmedju"slucajnih"poznanika nisu toliko skloni da budu izmedju istomisljenih

osoba,tako da jedna osoba mozereci nesto sto ce dati potpuno novuideju drugoj. Npr.Elektricar objasnjava vlasniku restorana kakorijesiti neki problem u biznisu.Nakon sto je cuo rjesenje vlasnik mozereci :"To rjesenje nikada ne bi mogao cuti od nekoga iz moje kompanijeili grane idustrije.Taj uvid je potpuno nov za mene i mogao bi iupravo bit rjesenje za moj problem ".










Odnosi jakih veza su okarakterizirani frekventnom interakcijom iformom izmedju suradnika ,supruznika ,prijatelja.Ondosi slabih veza suokarakterizirani nefrekventnom interakcijom I formom izmedju slucajnihpoznanika. Prema istrazivanju u ovom podrucju ,veca je vjerovatnoca dace preduzenik doci do ideje za novi biznis kroz odnose u slabim vezama,jer se odnosi u jakim vezama se uglavnom formiraju izmeduistoimisljenih osoba,i trude se da pojacaju uvide koje osobe vecimaju.U drugu ruku odnosi u slabim vezama koji se formiraju izmedju"slucajnih"poznanika nisu toliko skloni da budu izmedju istomisljenihosoba,tako da jedna osoba mozereci nesto sto ce dati potpuno novuideju drugoj. Npr.Elektricar objasnjava vlasniku restorana kako

rijesiti neki problem u biznisu.Nakon sto je cuo rjesenje vlasnik mozereci :"To rjesenje nikada ne bi mogao cuti od nekoga iz moje kompanijeili grane idustrije.Taj uvid je potpuno nov za mene i mogao bi iupravo bit rjesenje za moj problem ".





ideju drugoj. Npr.Elektricar objasnjava vlasniku restorana kakorijesiti neki problem u biznisu.Nakon sto je cuo rjesenje vlasnik mozereci :"To rjesenje nikada ne bi mogao cuti od nekoga iz moje kompanijeili grane idustrije.Taj uvid je potpuno nov za mene i mogao bi iupravo bit rjesenje za moj problem ".





Kreativnost je proces stvaranja novele ili korisneideje.Prepoznavanje prilike moze biti barem dijelom kreativni

proces .Npr.Long i McMullen opisali su prepoznavanje prilike kaoproces ukljucenja ponavljanja kreativnog razmisljanja.Kreativnost jelako vidjeti u se da pojacaju uvide koje osobe vec imaju.U drugu rukuodnosi u slabim vezama koji se formiraju izmedju "slucajnih"poznanikanisu toliko skloni da budu izmedju istomisljenih osoba,tako da jednaosoba mozereci nesto sto ce dati potpuno novu ideju drugoj.Npr.Elektricar objasnjava vlasniku restorana kako rijesiti nekiproblem u biznisu.Nakon sto je cuo rjesenje vlasnik moze reci :"Torjesenje nikada ne bi mogao cuti od nekoga iz moje kompanije ili graneidustrije.Taj uvid je potpuno nov za mene i mogao bi i upravo bitrjesenje za moj problem ".




lako vidjeti u se da pojacaju uvide koje osobe vec imaju.U drugu rukuodnosi u slabim vezama koji se formiraju izmedju "slucajnih"poznanikanisu toliko skloni da budu izmedju istomisljenih osoba,tako da jednaosoba mozereci nesto sto ce dati potpuno novu ideju drugoj.Npr.Elektricar objasnjava vlasniku restorana kako rijesiti nekiproblem u biznisu.Nakon sto je cuo rjesenje vlasnik moze reci :"Torjesenje nikada ne bi mogao cuti od nekoga iz moje kompanije ili graneidustrije.Taj uvid je potpuno nov za mene i mogao bi i upravo bitrjesenje za moj problem ".







Odnosi jakih veza su okarakterizirani frekventnom interakcijom iformom izmedju suradnika ,supruznika ,prijatelja.Ondosi slabih veza suokarakterizirani nefrekventnom interakcijom I formom izmedju slucajnihpoznanika. Prema istrazivanju u ovom podrucju ,veca je vjerovatnoca dace preduzenik doci do ideje za novi biznis kroz odnose u slabim vezama,jer se odnosi u jakim vezama se uglavnom formiraju izmeduistoimisljenih osoba,i trude se da pojacaju uvide koje osobe vecimaju.U drugu ruku odnosi u slabim vezama koji se formiraju izmedju"slucajnih"poznanika nisu toliko skloni da budu izmedju istomisljenihosoba,tako da jedna osoba mozereci nesto sto ce dati potpuno novuideju drugoj. Npr.Elektricar objasnjava vlasniku restorana kakorijesiti neki problem u rucju ,veca je vjerovatnoca da ce preduzenikdoci do ideje za novi biznis kroz odnose u slabim vezama ,jer seodnosi u jakim vezama se uglavnom formiraju izmedu istoimisljenihosoba,i trude se da pojacaju uvide koje osobe vec imaju.U drugu rukuodnosi u slabim vezama koji se formiraju izmedju "slucajnih"poznanikanisu toliko skloni da budu izmedju istomisljenih osoba,tako da jednaosoba mozereci nesto sto ce dati potpuno novu ideju drugoj.Npr.Elektricar objasnjava vlasniku restorana kako rijesiti nekiproblem u biznisu.Nakon sto je cuo rjesenje vlasnik moze reci :"Torjesenje nikada ne bi mogao cuti od nekoga iz moje kompanije ili graneidustrije.Taj uvid je potpuno nov za mene i mogao bi i upravo bitrjesenje za moj problem ".



lako vidjeti u formi proizvoda ,usluga ne do 280 trgovina gotovo vec10 god, profit je tako brzo porastao jer tinejdzeri su imali procenatpovisenja kesa da mogu da potrose u istom preriodu.

Drugi trend na koji je uticala prilika je razlicit uticaj u odnosimajakih i slabih veza .svi mi imamo odnose sa drugim ljudima kojenazivamo vezama.



Kreativnost je proces stvaranja novele ili korisne ideje.Prepoznavanjeprilike moze biti barem dijelom kreativni proces .Npr.Long i McMullenopisali su prepoznavanje prilike kao proces ukljucenja ponavljanjakreativnog razmisljanja.Kreativnost je lako vidjeti u formiproizvoda ,usluga biznisa.Kreativan proces individue moze bitipodijeljen na pet faza a to je prikazano na slici 1.2.

Slika 2.2 Pet koraka za proizvodnju kreativne ideje

Ispitajmo kako se ove faze odnose na proces na procesprepoznavanja prilike .Na slici horizontalne strelice koje pokazujunazovimo je tako od kutije do kutije sugeriraju da proces napredujekroz pet faza .Vertikalne strelice ukazuju da ukoliko osoba zaglavi ubilo kojoj fazi najbolje se vratiti na pocetnu fazu,fazu pripreme usvrhu sticanja vise znanja ili iskustva prije negoli se nastavinaprijed.

Priprema –je pozadina ,iskustvo i znanje koje jedan poduzetnik donosiu proces prepoznavanja prilike.Isto kao i sto jedan atleticar moranaporno vjezbati da bi se istakao tako i poduzetnik treba iskustvo daprepozna priliku .Studiji su pokazali da je 50% do 90% otpocetih idejaproizniklo iz individuinog ranijeg poslovnog iskustva.

Inkubacija-faza tokom koje osoba uzima u obzir odredjenu ideju irazmislja o problemu.Ponekad je inkubacija svjesna a ponekadnesvjesna aktivnost i javlja se dok je osoba zaokupljena drugomaktivnoscu.Jedan pisac je okarakterisao ovaj fenomen govorecida:"Ideje se muckaju nedaleko ispod praga svijesti".

Uvid-blijesak prepoznavanja ideje, kada je rijesen problem ili idejarodjena.Ponekad se to zove "EUREKA" iskustvo.U biznis kontekstu ovo jetrenutak kadapreduzetnik prepozna ideju.ponekad ovo iskustvo guraproces naprijed a ponekad brzo bez oklijevanja vraca osobu na pocetnufazu .Npr.Poduzetnik moze prepoznati potencijal neke prilike ali mozeosjetiti da ona zahtijeva vise iskustva i misljenja prije izvrsenja.

Evaluacija-faza kreativnog procesa tokom kojeg je ideja tematizovana,i analizirana je njena odrzivost.Mnogi poduzetnici pogresno pokusajupreskociti ovu fazu i implementirati neku ideju bez prethodnogshvacanja njene mogucnosti.Evaluacija je djelomicno izazvana faza

kreativnog procesa jer zahtijeva od preduzetnika da baci iskren pogledna sposobnost ideje.

Elaboracija-faza tokom koje je kreativna ideja stavljena u finalnuformu.Detalji su razradjeni i ideja je razradjena u nestovrijedno ,kao sto je novi proizvod,usluga ili biznis.U slucaju novogbiznisa ovo je faza kada je biznis plan napisan.

Slika 2.3: Proces prepoznavanja prilike

Slika 2.3 ilustrira proces prepoznavanja prilike. Kao sto jeprikazano na slici postoji veza izmedju svjesnosti pojave trendova iosobnih karakteristika preduzetnika zato sto su dva gledistaprepoznavanja prilike nezavisna.Npr. jedan poduzetnik sa dobrorazvijenom sa dobro razvijenom socijalnom mrezom moze biti u boljojpoziciji da prepozna pojavljivanje tehnoloskih trendova od poduzetnikasa slabom drustvenom mrezom.Svjesnost pojavljivanja trendova utehnologiji kao sto je digitalizacija,kod poduzetnika se mozeprosiriti kroz posjecivanje raznih konferencija ili radionica gdje cenauciti dosta o temi i prosiriti svoju socijalnu mrezu.

Istrazivanje: Vaznost zanatskih udruzenja

Zanatska udruzenja su tipican primjer neprofitnih organizacijaformirana od strane firmi u istoj oblasti u cilju prikupljanja

informacija, ponude legalnih i tehnickih savjeta, snadbjevanja iosiguranja foruma za industriju s ciljem istrazivanja i diskutovanja oindustrijskim izdanjima. Mnoga zanatska udruzenja organizirajusastanke i zanatske prezentacije. Naprimjer, velika udruzenja (ISOC)su profesionalna zanatska udruzenja sa preko 150 kompanija i 16,000individualnih clanova. Clanovi udruzenja sastaju se jednom godisnje darazmotre izdanja koja su vazna za udruzenje. The Electronic IndustriesAlliance, koja ima preko 2,300 clanova sa svih podrucja vaznih zaelektroniku, je jos jedan primjer. Udruzenje godisnje osniva„legislative roundtable“ da svojim clanovima ponudi sansu da diskutujuo konkurenciji i zakonodavstvu elektronske industrije.

Za vecinu, najveca prednost pripadanja nekom zanatskom udruzenjuje mogucnost istrazivanja. Ovo je razlog zauzetosti CEOs-a ipoduzetnici su spremni da doniraju njihovo vrijeme da bi sluziliupravnom odboru njihovih osobnih udruzenja. Sluzba upravnom odboru iliorganizacionoj komori daje im sansu za razmjenu ideja.

Priznavanjem prednosti istrazivanja, neke organizacije sukreirale online forume. Naprimjer, American Booksellers Association(koja ogranicava partnerstvo na neovisne knjizare, eliminisepotencijalne interese lanca knjizara kao sto je Borders i barnes &Noble), drustvo za online forum naziva razmjena ideja. Ovo je sifromzasticen dio Web sajta koji je postavljen tako da odobrava clanovimada pitaju jedni druge i da dijele informacije. Drugi primjer je SmartCard Alliance, koja je globalna zanatska udruga za smart cardindustriju. Smart card je plasticna kartica velicine kreditne karticekoja je obiljezena mikrocipom. Ovo udruzenje daje clanovima sifromzasticene online diskusije foruma koje imaju prednost nad smart cardindustrijom.

Tehnike stvaranja idejaOpcenito, poduzetnici daju vise ideja zato sto mnoge ideje su tipicnostvorene da pronadju najbolji nacin za kapitalizaciju sansi. Postojinekoliko tehnika za stimulaciju i prednosti u stvaranju novihproizvoda, usluga, i poslovanja. Pogledajmo neke od njih.

Brainstorming-iznenadna idejaprilika je razlicit uticaj u odnosima jakih i slabih veza .svi miimamo odnose sa drugim ljudima koje nazivamo vezama.




Brainstorming-iznenadna idejaekonomija je pritisak na firme da usavrse njihove ekonomske

izvedbe. U odredjenoj PRICEWATERSCOneprikladana. Zasto nepostojijednosatvniji put kao kod zidara. Phil je imao predosjecaj da cemilioni internet i katalog kupaci jos vise podrzat njenu zabrinutost.Rijesio je da osnuje kompaniju koja bi pojednostavila kompleksniproizvodno povratni proces sto znaci da ne bi samo radila za kranjepotrosace vec i ta online i kataloske trogovine na malo takodje.

Newgistics nude Return Valet, i povratne usluge koje obezbjedjujukataloskim i online kupcima da odu sami u tu trgovinu gdje su kupiliputem interneta ili kataloga i sami podignu naruceno i dobiju odmahnapaltu svoji narudzbi. Povrh toga da prvi ljudi koji su seprikljucili na tu kupo prodaju su bili EDDIE Bauer, Spiegel i J. Crew.Newgistics primili su prve izvore zbog toga jer je kompanijarijesavala specificni problem u drustvu. Mnogi drugi primjeri sunavedeni u tabeli, kompanije koje su takodje rijesevale slicnedrustvene probleme.

Personalne karakteristike poduzetnikaKako je Michael Dell stigao do ideje "izgradite sami" kompjuterskukompaniju'? Kaoko je Charles Schultz,osnivac Starbuks-a smislio kakopretvoriti 50 centi vrijednu salicu kafe sa malo obarenog mlijeka u $3plus capucino.

Istrazivaci su identificirali nekoliko karakteristika kojepokazuju tendenciju da ucine neke ljude bolje u prepoznavanju prilikaod drugih.Prije nego govorimo o njima ,treba naglasiti jos jednufiniju, istancaniju razliku izmedju dva kljucna termina koja se odnosena ovu temu. Vec smo ranije definirali priliku:pogodan set cinjenicakoje kreiraju potrebu za novom idejom,biznisom ili uslugom. Ali terminprepoznavanje prilike(opporunity recognition) odnosi se na processhvatanja,razumijevanja profitabilne mogucnosti novogproizvoda ,usluge ili biznisa.

poduzetnik godina problem rjesenje Biznis koji jerezultovao

Rob Glaser 1995

Nemogucnost pustanja audioi video zapisana inernetu

Razvijen softver koji podrzava pustanje audioi video zapisana internetu

Realnetworks

Jerry YangDavid Filo 1994

Nema metoda zapronalazak i organizaciju omiljenih Web sajtova

Kreiranje on line adresa zapohranjivanje i pronalazenjeomiljenih

Yahoo!!!

Scot Cook 1982

Frustracije kroz standardni proces placanja racuna i pracenja licnih finansija

Razvijen softverski program za olaksavanje zadataka

Intuit

Antony Desio 1980

Nestrpljivost u dugim redovima u postama,kratkovrijeme i ogreanicene usluge

Osnovana kompanija za obezbjedjenje alternative postama

MailBoxes Etc

Anita Roddick 1976

Nemoguce pronacimale kolicine kremeili losiona zatestiranje prije kupovineveceg

Osnovana kompanija za obezbjedjivajemajih kolicinakozmetickih proizvoda

Federal Express

Table 2.2 Biznis kreiran da rijesi problem

Prilika se nemoze poduzeti dok se ne prepozna .Pogledajmo sada nekespecificnosti koje su zajednicke za one koji se odlikujuprepoznavanjem prilike.

Ranije Iskustvo Razlicita istrazivanja pokazuju da prethodno iskustvou industriji pomaze poduzetnicima da prepoznaju prilike za biznis.Npr

Izvjestaj Inc iz 1989 otkriva da je od 500 osnivaca njih 43% doslo doideje za biznis dok su radili za kompanije koje su se bavile istomindustrijskom granom.Ovo otkrice se slaze sa istrazivanjem koj jesproveo National Federation Of Independet Business.Postoje raznaobjasnjenja a jedno od njih je da baveci se nekom idustrijskomgranom,individua moze prepoznati specijalizirani profitabilni diotrzista koi je posluzen.Ovo je bio slucaj u primjeruBuyAndHold.com ,gdje je osnivac Geoffrey M. Tudisco primijetio danije bilo ni jedne brokerage usluge koja cilja na zene,roditelje inove investitore .Takodje je moguce da individua radeci za u nekojidustriji ,gradi cijelu mrezu socijalnih kontakata u toj industrijskojgrani koji mogu obezbijediti uvid koji vodi do prilika.

Kada preduzetnik jednom pokrene kompaniju rizicni pothvatipostaju ocigledni. To se zove, nacelo prolaza koje ustanovljava dakada poduzetnik jednom pokrene kompanijuon ili ona pocinje putovajeniz stazu gdje hodnici vode do novih rizicnih poduhvata i prilika.Uvidobezbjedjen ovim nacelom govori da kada neko pokrene kompaniju i udubise u neku idustrijsku granu za njega je puno lakse da uvidi noveprilike u toj grani nego za nekoga ko promatra izvana.

Spoznajni Faktori Prepoznavanje prilike moze biti urodjena vjestinaili spoznajni proces.Postoje neki koji smatraju da poduzetnici imaju"sesto culo", sto im omogucava da vide prilike koje drugipropuste,promase.Sesto culo se zove "poduzetnickaopreznost"(entreprenual alertness) koja se formalno definira kaosposobnost da se primijete stvari bez ukljucivanja promisljenogistrazivanja .Vecina vidi sebe u ovom svjetlu ,da su vise oprezni odostalih. Opreznost je u vecoj mjeri naucena vjestina ,i ljudi kojiimaju vece znanje u odredjenom podrucju imaju i sklonost da buduoprezniji i uvide prilike u tom podrucju i prije i lakse od ostalih.Npr. Jedan kompjuterski strucnjak trbao bi biti i oprezniji i uvidjetiprilike u racunarskoj idustrijski ,negoli jedan pravnik.

Otkrica istrazivanja na podrucju preduzetnicke opreznosti supomijesana.Neki istrazivaci su utvrdili da opreznost ide izaprimjecivanja stvari i ukljucuje vise dostignuca sa namjerom.Npr.

Jedan naucnik vjeruje da je kljucna razlika izmedju onih kojipronalaze i onih koji ne pronalaze prilike njihova reativna procjenatrzista.Drugim rijecima ,preduzetnici mogu biti bolji u odmjeravanjutrzista i donosenja zakljucka na osnovu pogodnih implikacija.

Drustvene Mreze Prostranstvo i dubina induvidiine socijalne mrezeuticu na prepoznavanje prilike.Ljudi koji grade sustinsku realnu mrezudrustvenih i profesionalnih kontakata bit ce vise izlozeni prilikama iidejama nego ljudi sa slabim socijalnim mrezama.Ovakav publicitet mozevoditi do novih biznis pocetaka.Slicno izucavanje istrazilo je razlikuizmedju solo poduzetnika(onih koji su do ideje za biznis dosli sami) itzv.network poduzetnika (koji su do ideje za biznis dosli krozdrustvene kontakte).Istrazivacineprikladana. Zasto nepostojijednosatvniji put kao kod zidara. Phil je imao predosjecaj da cemilioni internet i katalog kupaci jos vise podrzat njenu zabrinutost.Rijesio je da osnuje kompaniju koja bi pojednostavila kompleksniproizvodno povratni proces sto znaci da ne bi samo radila za kranjepotrosace vec i ta online i kataloske trogovine na malo takodje.

Newgistics nude Return Valet, i povratne usluge koje obezbjedjujukataloskim i online kupcima da odu sami u tu trgovinu gdje su kupiliputem interneta ili kataloga i sami podignu naruceno i dobiju odmahnapaltu svoji narudzbi. Povrh toga da prvi ljudi koji su seprikljucili na tu kupo prodaju su bili EDDIE Bauer, Spiegel i J. Crew.Newgistics primili su prve izvore zbog toga jer je kompanijarijesavala specificni problem u drustvu. Mnogi drugi primjeri sunavedeni u tabeli, kompanije koje su takodje rijesevale slicnedrustvene probleme.

Personalne karakteristike poduzetnikaKako je Michael Dell stigao do ideje "izgradite sami" kompjuterskukompaniju'? Kaoko je Charles Schultz,osnivac Starbuks-a smislio kakopretvoriti 50 centi vrijednu salicu kafe sa malo obarenog mlijeka u $3plus capucino.

Istrazivaci su identificirali nekoliko karakteristika kojepokazuju tendenciju da ucine neke ljude bolje u prepoznavanju prilika

od drugih.Prije nego govorimo o njima ,treba naglasiti jos jednufiniju, istancaniju razliku izmedju dva kljucna termina koja se odnosena ovu temu. Vec smo ranije definirali priliku:pogodan set cinjenicakoje kreiraju potrebu za novom idejom,biznisom ili uslugom. Ali terminprepoznavanje prilike(opporunity recognition) odnosi se na processhvatanja,razumijevanja profitabilne mogucnosti novogproizvoda ,usluge ili biznisa.

poduzetnik godina problem rjesenje Biznis koji jerezultovao

Rob Glaser 1995

Nemogucnost pustanja audioi video zapisana inernetu

Razvijen softver koji podrzava pustanje audioi video zapisana internetu

Realnetworks

Jerry YangDavid Filo 1994

Nema metoda zapronalazak i organizaciju omiljenih Web sajtova

Kreiranje on line adresa zapohranjivanje i pronalazenjeomiljenih

Yahoo!!!

Scot Cook 1982

Frustracije kroz standardni proces placanja racuna i pracenja licnih finansija

Razvijen softverski program za olaksavanje zadataka

Intuit

Antony Desio 1980

Nestrpljivost u dugim redovima u postama,kratkovrijeme i ogreanicene usluge

Osnovana kompanija za obezbjedjenje alternative postama

MailBoxes Etc

Anita Roddick 1976 Nemoguce pronacimale kolicine kremeili losiona zatestiranje prije kupovine

Osnovana kompanija za obezbjedjivajemajih kolicinakozmetickih proizvoda

Federal Express

vecegTable 2.2 Biznis kreiran da rijesi problem

Prilika se nemoze poduzeti dok se ne prepozna .Pogledajmo sada nekespecificnosti koje su zajednicke za one koji se odlikujuprepoznavanjem prilike.

Ranije Iskustvo Razlicita istrazivanja pokazuju da prethodno iskustvou industriji pomaze poduzetnicima da prepoznaju prilike za biznis.NprIzvjestaj Inc iz 1989 otkriva da je od 500 osnivaca njih 43% doslo doideje za biznis dok su radili za kompanije koje su se bavile istomindustrijskom granom.Ovo otkrice se slaze sa istrazivanjem koj jesproveo National Federation Of Independet Business.Postoje raznaobjasnjenja a jedno od njih je da baveci se nekom idustrijskomgranom,individua moze prepoznati specijalizirani profitabilni diotrzista koi je posluzen.Ovo je bio slucaj u primjeruBuyAndHold.com ,gdje je osnivac Geoffrey M. Tudisco primijetio danije bilo ni jedne brokerage usluge koja cilja na zene,roditelje inove investitore .Takodje je moguce da individua radeci za u nekojidustriji ,gradi cijelu mrezu socijalnih kontakata u toj industrijskojgrani koji mogu obezbijediti uvid koji vodi do prilika.

Kada preduzetnik jednom pokrene kompaniju rizicni pothvatipostaju ocigledni. To se zove, nacelo prolaza koje ustanovljava dakada poduzetnik jednom pokrene kompanijuon ili ona pocinje putovajeniz stazu gdje hodnici vode do novih rizicnih poduhvata i prilika.Uvidobezbjedjen ovim nacelom govori da kada neko pokrene kompaniju i udubise u neku idustrijsku granu za njega je puno lakse da uvidi noveprilike u toj grani nego za nekoga ko promatra izvana.

Spoznajni Faktori Prepoznavanje prilike moze biti urodjena vjestinaili spoznajni proces.Postoje neki koji smatraju da poduzetnici imaju"sesto culo", sto im omogucava da vide prilike koje drugipropuste,promase.Sesto culo se zove "poduzetnickaopreznost"(entreprenual alertness) koja se formalno definira kao

sposobnost da se primijete stvari bez ukljucivanja promisljenogistrazivanja .Vecina vidi sebe u ovom svjetlu ,da su vise oprezni odostalih. Opreznost je u vecoj mjeri naucena vjestina ,i ljudi kojiimaju vece znanje u odredjenom podrucju imaju i sklonost da buduoprezniji i uvide prilike u tom podrucju i prije i lakse od ostalih.Npr. Jedan kompjuterski strucnjak trbao bi biti i oprezniji i uvidjetiprilike u racunarskoj idustrijski ,negoli jedan pravnik.

Otkrica istrazivanja na podrucju preduzetnicke opreznosti supomijesana.Neki istrazivaci su utvrdili da opreznost ide izaprimjecivanja stvari i ukljucuje vise dostignuca sa namjerom.Npr.Jedan naucnik vjeruje da je kljucna razlika izmedju onih kojipronalaze i onih koji ne pronalaze prilike njihova reativna procjenatrzista.Drugim rijecima ,preduzetnici mogu biti bolji u odmjeravanjutrzista i donosenja zakljucka na osnovu pogodnih implikacija.

Drustvene Mreze Prostranstvo i dubina induvidiine socijalne mrezeuticu na prepoznavanje prilike.Ljudi koji grade sustinsku realnu mrezudrustvenih i profesionalnih kontakata bit ce vise izlozeni prilikama iidejama nego ljudi sa slabim socijalnim mrezama.Ovakav publicitet mozevoditi do novih biznis pocetaka.Slicno izucavanje istrazilo je razlikuizmedju solo poduzetnika(onih koji su do ideje za biznis dosli sami) itzv.network poduzetnika (koji su do ideje za biznis dosli krozdrustvene kontakte).IstrazivaciOPERS pregled od brzo rastucihfirmi,koje su kompanije identifikovale u medijima kao najbrzi rastucibiznis u USA u zadnjih 5 godina, 74 procenta su priajvila da jenjihova kontrola cijena prioritet broj jedan Mnogi interpretatoritrendova usli su prednost od ovog trenda da pokrenu firme koje pomazudrugima u kontroli cjena u firmi. U kemijskoj industriji npr.CHEMMCONNECT proizveli su online trgovinu po kojoj hemijski proizvodisu jeftiniji za prodat i kupiti na globalnom trzistu.

Drustvene snage: razumljiv je susret trzista i drustva i kako oniuticu na novi proizvod i ideja u biznisu je fundamentalni dio prilikeu puzzli prepoznavanja. Fast foodovi i restorani nisu pravljeni

ljudima za ljubav ili za to jer oni to vole, vec cinjenica da su ljudiu zurbi, broj domcinstava gdje oba roditelja rade je veoma visok.Slicno Sony walkman je naspravljen ne zato da bi konzumeri zelilimanji radio nego zbog zelje ljudi da slusaju muziku dok hodaju dok sevoze u podzemnoj, npr dokvjezbaju. Neki od sadasnjih trendova navedenisu ovdje:

1. Porodice i radni sabloni-broj domacinstava sa dvije plate i sajednom-

2. pouplacije u godinama

3. povecanju raznovrsnosti na poslu

4. globalizacija industrije

5. povecanje paznje o zdravlju i brizi

6. popularizacija kompjutera i interneta

7. konstantno povecavanje broja konzumera mobitela

8. nove forme muzike i drugi tipovi reklamiranja

Ali postoji i opadanje i porast odanosti tome koliko koji od ovihtrendova utice postojece mogucnosti. Npr iako broj domacinstava kojaimaju pristup internetu kontinuirano raste, prostor mogucnosti da dajunove internetske pretrazivace, kao sto je predhodno raspravljeno,sustinski je zatvoren. Govoreci, sustinske mogucnosti mogu postojati udrugim internetskim sferama, kao sto je bezicni pristup internetu, webTV, i uvelicani encryption softwer koji osigurava privatnostkompjuterskih programa.

Tehnoloska dostignuca Dato je brzo dopustenje za tehnoloskepromjene ,to je sustinski dio koji je ostao da se prokomentarise kakoutice nova tehnoligija na sadasnje i buduce mogucnosti. Tehnologijaje jednom kreirana sada je ostalo da produkti se usavrsavaju. Npr.

Reač Networks je napravljen da usavrsi video spobnosti interneta, kojije dao novi stepen internetu. Sledeca kvota od RealNetworks web siteobjasnjava susret koji imaju internet korisnici.

1995.god. RealNetwork je napravio prolaz citavoj internetindustriji, i nastavio snabdjevati ga potencijalom da se siri iusavrsava dalje. Posto je internet napravljen da bi pokrivao svijettextualnim inforamcijama, ne audio i videdo ili nekim drugim vrstamamedia, RealNetwork je predvidio da treba neku specficniu suluciju kojabi mogla da pokrije kreaciju, dostavi i utrosak od medija puteminterneta. Danas stotine i hiljade jedinstvenih individua kroz cijelisvijet uzima prednost od RealNetworks svjetske klase medijskekreacije, dostavljanja, i playback tehnologiji.

Dostignuca u tehnologiji nekad su sastavni dio ekonmskih idrustvenih promjena da stvore nove mogucnosti. Npr. kreacija mobilnihtelefona ako tehnoloskog dostignuca, ali to je bilo motiviranopovecavanjem mobilne populacije sto mogu da nadju prednost u iamnjumogucnosti komunikacije sa patnerima, kupcima, priajteljima, ifamilijom od bilo kuda. Slicno, mnogi comercijalni siteovi sutehnoloska cuda dopusatju kupcima da naruce proizvode, palte ih iizaberu i tako ih brzo dobiju. ALI OPET nije tehnologija ta koja praviinternet trgopvinu atraktivnom. Jedini realan razlog za to jezauzetost ljudi da idu u soping tako da preferiraju online shoping jervise vole biti kuci u slobodno jedino vrijeme koje imaju.

Politicke akcije i regulatorne promjene I ove akcije i promejene subaza za nove mogucnosti! Npr. Novi zakon pravo nove mogucnosti zainterpretatore da pocnu nove firme da pomazu kompanije da ispune se saovim zakonom. RMS sistem, npr. proizveden je produkt nazvan Compliancesuite koji pomaze kupce da prate njihovu usluznost sa Environmentalprotection Agency i Occupational Safety i Health administrationregualtions .Drugi primjer je CHH Incorporated. Iako CHH u biznisu od1913, to je predhodilo inovacijama i sada osobne crte softwerskogprodukta nazvanog SEC Compliance Desktop, koji osposobljava firme dabudu sigurne da njihovi planovi dionica i radnicne dionice kupuju se upotpunosti Osiguranjem i Exchange commisions regulations.

Politicke promjene takodje mogu izazvati nove biznise iproizvodne mogucnostima. Npr. Globalna politika i stabilnost i datretiranje terorizma je rezultiralo sa sve vise osiguranja ukompanijama. Ove kompanije trebaju nove produkte i usluge da bizastitile fizicku imovinu i intelektualnu imovinu kao i njihoveradnike i kupce. Pozadina datuma cuvanja u industriji, npr. jepotrosna zbog ovog novog trenda u tim firmama osjeca potreba zanjihovim rokovima da budu vise zasticeni nego u proslosti. Kompanijekao Protect-data.com EMC obezbijedio je rokove trajanja servisa dadopiustaju kompanijama osiguraju njihove kompjutere roka u sigurneoffsite lokacije.

Rješavanje problemaPonekad identifikacija mogucnosti jednosatavno sadrzava biljezenjeproblema i nalazenje nacina da ga se rijesi. Ovi problemi mogu bititacno odredjeni kroz posmatranje trenda kroz vise jednostavnih znacenja, kao sto je intuicija, prilika i sudbina. Postoji mnogoproblema koji tek trebaju da budu rijeseni. Komentarisanje ovihciljeva i kako biljezenje prolema moze dovesti do prepoznavanjaideje, Philip Kotler, marketinski expert je rekao:¨Trazite probleme.Ljudi prigovaraju oko teskog spavanja nocu, oko jurnjave ekroz kucu,oko odmora koji nemogu da priuste sebi, oko tragova svog porijekla,oko vrtova ispred kuce i tako dalje. Kao sto je kasni Jhon Gardnerpronalazac: ¨Svaki problem je briljantno maskiranje mogucnosti¨

Neke bizniske ideje su cisto prikupljaju iz prepoznavanjaproblema u novo nastajucim trendovima. Npr. Symantec Corporationkreirala je Norton antivirus sofwer da se rijesi kompjuterskih virusa i kompjuter firewall firme kao sto je McAfee izumio softwer da osigurakompjuterski sistem i zastiti ih protiv napada hackera ili neovlastenikorisnici. Ove kompanije uzele su prednost problemima koji su povrsinakada je nova tehnolija predstavljena.

U drugim vremenima proces je manje osoban. Individua moze da budevani da rijesi prakticni problem i prepozna da solucija moze imatisiru trgovinsku zalbu. Najromanticniji primjer je pronalazak CISCOSYSTEMS:

Cisco legenda je bajka o dva zabranjena srca na StanfordUniversity kasnih 1970. Sandra Lerner Stanford University poslovnojskoli i Leonard Bosack iz djela za kompjuterske nauke i usavrsavanjezelio je da posalju ljubavno pismo jedno drugom putem e-maila alinjihovi odjeli su koristili razlicite networke. Stoga su Len i Sandyobuzeti strascu, izmislili su routera misterioznu crnu kutijusastavljenu od dvostrukog kabla i neke agile softwera. Tada oniizumili Cisco koji je posljednji naucni plan u SanFrancisku, grad gdjesu oni blizu zivili. The router made Cisco najbrza rastuca kompanijaikada. 2004god, nakon 20 god. ova komapnija kosta 162 milijardedolara.

Jos uvijek u prosla vremena, neko je mogao jednostavno daprimjeti da neko ima problem i on je mogao jednostavno da predstavirijesenje kao mogucnost za rijesenje. Najcesce kad cujete cijelu pricuispada da otkrice i nije bilo tako nepredvidljivo. Sudbonosno otkriceje prilika da se otkrice bude od nekog sa spremnim umom.

Novosustinski jedna entrepreneurialna firma specijalizovtrosi.Npr. povecanje broja zena kao radne snage i njihov udio u povecanjunemoguceg ulaza bio je jedan od faktora koji su odveli istrazivace ubuyandhold.com da traze zenu da bude njihov potencijalni kupac. Slicnokao sto sve vise maldih pocinju da budu radna snaga, mole povisicu zaproizvode koje oni kupuju kao dizajnerska odjeca, cd-ovi koncertnekarte. Kompanije kao sto je CD Warehouse naprimjer koja distribiuiracd od jedne do 280 trgovina gotovo vec 10 god, profit je tako brzoporastao jer tinejdzeri su imali procenat povisenja kesa da mogu dapotrose u istom preriodu.

Drugi trend na koji je uticala ekonomija je pritisak na firme dausavrse njihove ekonomske izvedbe. U odredjenoj PRICEWATERSCOOPERSpregled od brzo rastucih firmi,koje su kompanije identifikovale umedijima kao najbrzi rastuci biznis u USA u zadnjih 5 godina, 74procenta su priajvila da je njihova kontrola cijena prioritet brojjedan Mnogi interpretatori trendova usli su prednost od ovog trenda dapokrenu firme koje pomazu drugima u kontroli cjena u firmi. Ukemijskoj industriji npr. CHEMMCONNECT proizveli su online trgovinu

po kojoj hemijski proizvodi su jeftiniji za prodat i kupiti naglobalnom trzistu.

Drustvene snage: razumljiv je susret trzista i drustva i kako oniuticu na novi proizvod i ideja u biznisu je fundamentalni dio prilikeu puzzli prepoznavanja. Fast foodovi i restorani nisu pravljeniljudima za ljubav ili za to jer oni to vole, vec cinjenica da su ljudiu zurbi, broj domcinstava gdje oba roditelja rade je veoma visok.Slicno Sony walkman je naspravljen ne zato da bi konzumeri zelilimanji radio nego zbog zelje ljudi da slusaju muziku dok hodaju dok sevoze u podzemnoj, npr dokvjezbaju. Neki od sadasnjih trendova navedenisu ovdje:










Tehnoloska dostignuca Dato je brzo dopustenje za tehnoloskepromjene ,to je sustinski dio koji je ostao da se prokomentarise kakoutice nova tehnoligija na sadasnje i buduce mogucnosti. Tehnologijaje jednom kreirana sada je ostalo da produkti se usavrsavaju. Npr.Reač Networks je napravljen da usavrsi video spobnosti interneta, kojije dao novi stepen internetu. Sledeca kvota od RealNetworks web siteobjasnjava susret koji imaju internet korisnici.



Politicke akcije i regulatorne promjene I ove akcije i promejene subaza za nove mogucnosti! Npr. Novi zakon pravo nove mogucnosti zainterpretatore da pocnu nove firme da pomazu kompanije da ispune se saovim zakonom. RMS sistem, npr. proizveden je produkt nazvan Compliance

suite koji pomaze kupce da prate njihovu usluznost sa Environmentalprotection Agency i Occupational Safety i Health administrationregualtions .Drugi primjer je CHH Incorporated. Iako CHH u biznisu od1913, to je predhodilo inovacijama i sada osobne crte softwerskogprodukta nazvanog SEC Compliance Desktop, koji osposobljava firme dabudu sigurne da njihovi planovi dionica i radnicne dionice kupuju se upotpunosti Osiguranjem i Exchange commisions regulations.



Neke bizniske ideje su cisto prikupljaju iz prepoznavanjaproblema u novo nastajucim trendovima. Npr. Symantec Corporationkreirala je Norton antivirus sofwer da se rijesi kompjuterskih virusa i kompjuter firewall firme kao sto je McAfee izumio softwer da osigurakompjuterski sistem i zastiti ih protiv napada hackera ili neovlasteni

korisnici. Ove kompanije uzele su prednost problemima koji su povrsinakada je nova tehnolija predstavljena.




Novosustinski jedna entrepreneurialna firma specijalizovtrosi.Npr. povecanje broja zena kao radne snage i njihov udio u povecanjunemoguceg ulaza bio je jedan od faktora koji su odveli istrazivace ubuyandhold.com da traze zenu da bude njihov potencijalni kupac. Slicnokao sto sve vise maldih pocinju da budu radna snaga, mole povisicu zaproizvode koje oni kupuju kao dizajnerska odjeca, cd-ovi koncertnekarte. Kompanije kao sto je CD Warehouse naprimjer koja distribiuiracd od jedne do 280 trgovina gotovo vec 10 god, profit je tako brzoporastao jer tinejdzeri su imali procenat povisenja kesa da mogu dapotrose u istom preriodu.

Drugi trend na koji je uticala ekonomija je pritisak na firme dausavrse njihove ekonomske izvedbe. U odredjenoj PRICEWATERSCOOPERS

pregled od brzo rastucih firmi,koje su kompanije identifikovale umedijima kao najbrzi rastuci biznis u USA u zadnjih 5 godina, 74procenta su priajvila da je njihova kontrola cijena prioritet brojjedan Mnogi interpretatori trendova usli su prednost od ovog trenda dapokrenu firme koje pomazu drugima u kontroli cjena u firmi. Ukemijskoj industriji npr. CHEMMCONNECT proizveli su online trgovinupo kojoj hemijski proizvodi su jeftiniji za prodat i kupiti naglobalnom trzistu.










Ali postoji i opadanje i porast odanosti tome koliko koji od ovihtrendova utice postojece mogucnosti. Npr iako broj domacinstava kojaimaju pristup internetu kontinuirano raste, prostor mogucnosti da dajunove internetske pretrazivace, kao sto je predhodno raspravljeno,

sustinski je zatvoren. Govoreci, sustinske mogucnosti mogu postojati udrugim internetskim sferama, kao sto je bezicni pristup internetu, webTV, i uvelicani encryption softwer koji osigurava privatnostkompjuterskih programa.








Novosustinski jedna entrepreneurialna firma specijalizovtrosi.Npr. povecanje broja zena kao radne snage i njihov udio u povecanjunemoguceg ulaza bio je jedan od faktora koji su odveli istrazivace ubuyandhold.com da traze zenu da bude njihov potencijalni kupac. Slicnokao sto sve vise maldih pocinju da budu radna snaga, mole povisicu zaproizvode koje oni kupuju kao dizajnerska odjeca, cd-ovi koncertnekarte. Kompanije kao sto je CD Warehouse naprimjer koja distribiuiracd od jedne do 280 trgovina gotovo vec 10 god, profit je tako brzo

porastao jer tinejdzeri su imali procenat povisenja kesa da mogu dapotrose u istom preriodu.

Drugi trend na koji je uticala ekonomija je pritisak na firme dausavrse njihove ekonomske izvedbe. U odredjenoj PRICEWATERSCOOPERSpregled od brzo rastucih firmi,koje su kompanije identifikovale umedijima kao najbrzi rastuci biznis u USA u zadnjih 5 godina, 74procenta su priajvila da je njihova kontrola cijena prioritet brojjedan Mnogi interpretatori trendova usli su prednost od ovog trenda dapokrenu firme koje pomazu drugima u kontroli cjena u firmi. Ukemijskoj industriji npr. CHEMMCONNECT proizveli su online trgovinupo kojoj hemijski proizvodi su jeftiniji za prodat i kupiti naglobalnom trzistu.













Dostignuca u tehnologiji nekad su sastavni dio ekonmskih idrustvenih promjena da stvore nove mogucnosti. Npr. kreacija mobilnihtelefona ako tehnoloskog dostignuca, ali to je bilo motiviranopovecavanjem mobilne populacije sto mogu da nadju prednost u iamnjumogucnosti komunikacije sa patnerima, kupcima, priajteljima, ifamilijom od bilo kuda. Slicno, mnogi comercijalni siteovi sutehnoloska cuda dopusatju kupcima da naruce proizvode, palte ih i

izaberu i tako ih brzo dobiju. ALI OPET nije tehnologija ta koja praviinternet trgopvinu atraktivnom. Jedini realan razlog za to jezauzetost ljudi da idu u soping tako da preferiraju online shoping jervise vole biti kuci u slobodno jedino vrijeme koje imaju.



Rješavanje problemaPonekad identifikacija mogucnosti jednosatavno sadrzava biljezenjeproblema i nalazenje nacina da ga se rijesi. Ovi problemi mogu bititacno odredjeni kroz posmatranje trenda kroz vise jednostavnih znacenja, kao sto je intuicija, prilika i sudbina. Postoji mnogoproblema koji tek trebaju da budu rijeseni. Komentarisanje ovihciljeva i kako biljezenje prolema moze dovesti do prepoznavanjaideje, Philip Kotler, marketinski expert je rekao:¨Trazite probleme.

Ljudi prigovaraju oko teskog spavanja nocu, oko jurnjave ekroz kucu,oko odmora koji nemogu da priuste sebi, oko tragova svog porijekla,oko vrtova ispred kuce i tako dalje. Kao sto je kasni Jhon Gardnerpronalazac: ¨Svaki problem je briljantno maskiranje mogucnosti¨





Novosustinski jedna entrepreneurialna firma specijalizovposebno zanimljiv za zemlje u tranziciji zbog ograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,

neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost. Uvod poslova i tehnoloskih tema Savjetodavne usluge slicne konsultantskim uslugama jednodnevne i dvodnevne konferencije o temama vezanim za tehnologiju interaktivne procjene imovine radi odredjivanja poreza kako bi mogli

poslovnim subjektima da donesu odluke vezane za tehnologiju.Istrazivanje je jako vazno jer firmi daje bitan pogled na cinjenicekoje ona nikad nebi sakupila u potpunosti.

Za enterprenuinalne firme dodatna korist-beneficija od koristenjausluga konsultantskih komapnija je dobijanje perspektive izvana onjihovim tekucim i potencijalnim operacijama. Oprezne firme znaju daje njihovo vrijeme i polje vizije ograniceno i da investiranje usvjeze i nove perspektive u poslovnim trendovima i u razvoj moze cestobiti dobro potrosacu novca.

Pitanja za kriticko misljenje????

1. Koji gubitak moze jedna 'entrepreneurial' firma da iskusi ako seosloni na druge firme kao baza za razumijevanje o 'emerging'sklonost. Dali su neke od ovih gubitaka vise vazani u kratkomvremenu dok su druge vise vazne za duze vrijeme?

Dali je moguce za 'aspiring entrepreneurs' da postanu odusevljeni? Obrzoj promjeni za okolinu. Kakve bi vi savjete nudili toj osobivjerujuci da je ta promjena suvise teska da poslova i tehnoloskihtema

Savjetodavne usluge slicne konsultantskim uslugama jednodnevne i dvodnevne konferencije o temama vezanim za tehnologiju interaktivne procjene imovine radi odredjivanja poreza kako bi mogli














Za enterprenuinalne firme dodatna korist-beneficija od koristenjausluga konsultantskih komapnija je dobijanje perspektive izvana onjihovim tekucim i potencijalnim operacijama. Oprezne firme znaju da

je njihovo vrijeme i polje vizije ograniceno i da investiranje usvjeze i nove perspektive u poslovnim trendovima i u razvoj moze cestobiti dobro potrosacu novca.











poslovnim subjektima da donesu odluke vezane za tehnologiju.

Istrazivanje je jako vazno jer firmi daje bitan pogled na cinjenicekoje ona nikad nebi sakupila u potpunosti.




Dali je moguce za 'aspiring entrepreneurs' da postanu odusevljeni? O brzoj promjeni za okolinu. Kakve bi vi savjete nudili toj osobi vjerujuci da je ta promjena suvise teska daOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je način mjerenja odnosa koristi itroškova u defi niranom vijeku projekta. Rezultati ocjene podloga su za donošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka. Svaka metoda ocjene mora kvantitativnoargumentirati prihvatljivost (neprihvatljivost) investicijskoga projekta.Adnan Rovčanin** A. Rovčanin, dr. sc., docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Rad primljenu uredništvo: 8. 6. 2004.A. ROVČANIN: Opcioni pristup vrednovanju kapitalnih ulaganja

EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 545Pod tradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podraz zemlje u tranziciji zbog ograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je način mjerenja odnosa koristi itroškova u defi niranom vijeku projekta. Rezultati ocjene podloga su za donošenje

pozitivnih ili negativnih investicijskih odluka. Svaka metoda ocjene mora kvantitativnoargumentirati prihvatljivost (neprihvatljivost) investicijskoga projekta.Adnan Rovčanin** A. Rovčanin, dr. sc., docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Rad primljenu uredništvo: 8. 6. 2004.A. ROVČANIN: Opcioni pristup vrednovanju kapitalnih ulaganja

EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 545Pod tradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija zemlje u tranziciji zbog ograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je način mjerenja odnosa koristi itroškova u defi niranom vijeku projekta. Rezultati ocjene podloga su za donošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka. Svaka metoda ocjene mora kvantitativnoargumentirati prihvatljivost (neprihvatljivost) investicijskoga projekta.Adnan Rovčanin** A. Rovčanin, dr. sc., docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Rad primljenu uredništvo: 8. 6. 2004.A. ROVČANIN: Opcioni pristup vrednovanju kapitalnih ulaganja

EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 545Pod tradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija zemlje u tranziciji zbog ograničenosti

izvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je način mjerenja odnosa koristi itroškova u defi niranom vijeku projekta. Rezultati ocjene podloga su za donošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka. Svaka metoda ocjene mora kvantitativnoargumentirati prihvatljivost (neprihvatljivost) investicijskoga projekta.Adnan Rovčanin** A. Rovčanin, dr. sc., docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Rad primljenu uredništvo: 8. 6. 2004.A. ROVČANIN: Opcioni pristup vrednovanju kapitalnih ulaganja

EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 545Pod tradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija zemlje u tranziciji zbog ograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je način mjerenja odnosa koristi itroškova u defi niranom vijeku projekta. Rezultati ocjene podloga su za donošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka. Svaka metoda ocjene mora kvantitativnoargumentirati prihvatljivost (neprihvatljivost) investicijskoga projekta.Adnan Rovčanin** A. Rovčanin, dr. sc., docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Rad primljenu uredništvo: 8. 6. 2004.A. ROVČANIN: Opcioni pristup vrednovanju kapitalnih ulaganja

EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 545

Pod tradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija umjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnoizgradnje novih proizvodnih kapaciteta u cilju kvantitativnog ikvalitativnog povećanja proizvodnje i ostvarenja značajnihnošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka.

Metode analize i ocjene investicije s finansijskog gledištapredstavlja jedan od bitnijih dijelova investicijskih planovakojima sam investitor ocjenjuje planiranu investiciju. Osim

investitora, rezultate koriste i potencijalni finasijeri planiraneinvesticije (npr. banke)

kako bi temeljem projekcije finansijskih pokracionalniju alokaciju resursa. Tajbipristup morao biti posebno zanimljiv za zemlje u tranziciji zbog ograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je način mjerenja odnosa koristi itroškova u defi niranom vijeku projekta. Rezultati ocjene podloga su za donošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka. Svaka metoda ocjene mora kvantitativnoargumentirati prihvatljivost (neprihvatljivost) investicijskoga projekta.Adnan Rovčanin** A. Rovčanin, dr. sc., docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Rad primljenu uredništvo: 8. 6. 2004.A. ROVČANIN: Opcioni pristup vrednovanju kapitalnih ulaganja

EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 545Pod tradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnje

Investicije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modracionalniju alokaciju resursa. Taj bipristup morao biti posebno zanimljiv za zemlje u tranziciji zbog ograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je način mjerenja odnosa koristi itroškova u defi niranom vijeku projekta. Rezultati ocjene podloga su za donošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka. Svaka metoda ocjene mora kvantitativnoargumentirati prihvatljivost (neprihvatljivost) investicijskoga projekta.Adnan Rovčanin** A. Rovčanin, dr. sc., docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Rad primljenu uredništvo: 8. 6. 2004.A. ROVČANIN: Opcioni pristup vrednovanju kapitalnih ulaganja

EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 545Pod tradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modracionalniju alokaciju resursa. Taj bipristup morao biti posebno zanimljiv za zemlje u tranziciji zbog ograničenosti

izvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je način mjerenja odnosa koristi itroškova u defi niranom vijeku projekta. Rezultati ocjene podloga su za donošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka. Svaka metoda ocjene mora kvantitativnoargumentirati prihvatljivost (neprihvatljivost) investicijskoga projekta.Adnan Rovčanin** A. Rovčanin, dr. sc., docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Rad primljenu uredništvo: 8. 6. 2004.A. ROVČANIN: Opcioni pristup vrednovanju kapitalnih ulaganja

EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 545Pod tradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modracionalniju alokaciju resursa. Taj bipristup morao biti posebno zanimljiv za zemlje u tranziciji zbog ograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.

UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je način mjerenja odnosa koristi itroškova u defi niranom vijeku projekta. Rezultati ocjene podloga su za donošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka. Svaka metoda ocjene mora kvantitativnoargumentirati prihvatljivost (neprihvatljivost) investicijskoga projekta.Adnan Rovčanin** A. Rovčanin, dr. sc., docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Rad primljenu uredništvo: 8. 6. 2004.A. ROVČANIN: Opcioni pristup vrednovanju kapitalnih ulaganja

EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 545Pod tradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modracionalniju alokaciju resursa. Taj bipristup morao biti posebno zanimljiv za zemlje u tranziciji zbog ograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je način mjerenja odnosa koristi i

troškova u defi niranom vijeku projekta. Rezultati ocjene podloga su za donošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka. Svaka metoda ocjene mora kvantitativnoargumentirati prihvatljivost (neprihvatljivost) investicijskoga projekta.Adnan Rovčanin** A. Rovčanin, dr. sc., docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Rad primljenu uredništvo: 8. 6. 2004.A. ROVČANIN: Opcioni pristup vrednovanju kapitalnih ulaganja

EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 545Pod tradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modracionalniju alokaciju resursa. Taj bipristup morao biti posebno zanimljiv za zemlje u tranziciji zbog ograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je način mjerenja odnosa koristi itroškova u defi niranom vijeku projekta. Rezultati ocjene podloga su za donošenje


EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 545Pod tradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modracionalniju alokaciju resursa. Taj bipristup morao biti posebno zanimljiv za zemlje u tranziciji zbog ograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je način mjerenja odnosa koristi itroškova u defi niranom vijeku projekta. Rezultati ocjene podloga su za donošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka. Svaka metoda ocjene mora kvantitativno

argumentirati prihvatljivost (neprihvatljivost) investicijskoga projekta.Adnan Rovčanin** A. Rovčanin, dr. sc., docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Rad primljenu uredništvo: 8. 6. 2004.A. ROVČANIN: Opcioni pristup vrednovanju kapitalnih ulaganja

EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 545Pod tradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modracionalniju alokaciju resursa. Taj bipristup morao biti posebno zanimljiv za zemlje u tranziciji zbog ograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je način mjerenja odnosa koristi itroškova u defi niranom vijeku projekta. Rezultati ocjene podloga su za donošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka. Svaka metoda ocjene mora kvantitativnoargumentirati prihvatljivost (neprihvatljivost) investicijskoga projekta.Adnan Rovčanin*

* A. Rovčanin, dr. sc., docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Rad primljenu uredništvo: 8. 6. 2004.A. ROVČANIN: Opcioni pristup vrednovanju kapitalnih ulaganja

EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 545Pod tradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modracionalniju alokaciju resursa. Taj bipristup morao biti posebno zanimljiv za zemlje u tranziciji zbog ograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je način mjerenja odnosa koristi itroškova u defi niranom vijeku projekta. Rezultati ocjene podloga su za donošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka. Svaka metoda ocjene mora kvantitativnoargumentirati prihvatljivost (neprihvatljivost) investicijskoga projekta.Adnan Rovčanin** A. Rovčanin, dr. sc., docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Rad primljenu uredništvo: 8. 6. 2004.A. ROVČANIN: Opcioni pristup vrednovanju kapitalnih ulaganja

EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 545Pod tradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih,modazatelja poslovanja donijeli odluku o

(ne)finansiranju. Korištenje samo jedne konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,

osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnoizgradnje novih proizvodnih kapaciteta u cilju kvantitativnog ikvalitativnog povećanja proizvodnje i ostvarenja značajnihnošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka.

Metode analize i ocjene investicije s finansijskog gledišta predstavlja jedan od bitnijih dijelova investicijskih planova kojima sam investitor ocjenjuje planiranutradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašina

i na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnoizgradnje novih proizvodnih kapaciteta u cilju kvantitativnog ikvalitativnog povećanja proizvodnje i ostvarenja značajnihnošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka.

Metode analize i ocjene investicije s finansijskog gledišta predstavlja jedan od bitnijih dijelova investicijskih planova kojima sam investitor ocjenjuje planiranutradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnoizgradnje novih proizvodnih kapaciteta u cilju kvantitativnog i

kvalitativnog povećanja proizvodnje i ostvarenja značajnihnošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka.

Metode analize i ocjene investicije s finansijskog gledišta predstavlja jedan od bitnijih dijelova investicijskih planova kojima sam investitor ocjenjuje planiranutradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnoizgradnje novih proizvodnih kapaciteta u cilju kvantitativnog ikvalitativnog povećanja proizvodnje i ostvarenja značajnihnošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka.

Metode analize i ocjene investicije s finansijskog gledišta predstavlja jedan od bitnijih dijelova investicijskih planova kojima sam investitor ocjenjuje planiranutradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemo

standardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnoizgradnje novih proizvodnih kapaciteta u cilju kvantitativnog ikvalitativnog povećanja proizvodnje i ostvarenja značajnihnošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka.

Metode analize i ocjene investicije s finansijskog gledišta predstavlja jedan od bitnijih dijelova investicijskih planova kojima sam investitor ocjenjuje planiranutradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekata

Oprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnoizgradnje novih proizvodnih kapaciteta u cilju kvantitativnog ikvalitativnog povećanja proizvodnje i ostvarenja značajnihnošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka.

Metode analize i ocjene investicije s finansijskog gledišta predstavlja jedan od bitnijih dijelova investicijskih planova kojima sam investitor ocjenjuje planiranutradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:

Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnoizgradnje novih proizvodnih kapaciteta u cilju kvantitativnog ikvalitativnog povećanja proizvodnje i ostvarenja značajnihnošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka.

Metode analize i ocjene investicije s finansijskog gledišta predstavlja jedan od bitnijih dijelova investicijskih planova kojima sam investitor ocjenjuje planiranutanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnokonvencionalnim) metodama ocjene podrazumjev zanimljiv za zemlje u tranziciji zbogograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.

Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je način mjerenja odnosa koristi itroškova u defi niranom vijeku projekta. Rezultati ocjene podloga su za donošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka. Svaka metoda ocjene mora kvantitativnoargumentirati prihvatljivost (neprihvatljivost) investicijskoga projekta.Adnan Rovčanin** A. Rovčanin, dr. sc., docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Rad primljenu uredništvo: 8. 6. 2004.A. ROVČANIN: Opcioni pristup vrednovanju kapitalnih ulaganjaistraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnoizgradnje novih proizvodnih kapaciteta u cilju kvantitativnog ikvalitativnog povećanja proizvodnje i ostvarenja značajnihnošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka.

Metode analize i ocjene investicije s finansijskog gledištapredstavlja jedan od bitnijih dijelova investicijskih planovakojima sam investitor ocjenjuje planiranu investiciju. Osiminvestitora, rezultate koriste i potencijalni finasijeri planiraneinvesticije (npr. banke)

kako bi temeljem projekcije finansijskih pokazatelja poslovanjadonijeli odluku o

(ne)finansiranju. Korištenje samo jedne konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proistraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnoizgradnje novih proizvodnih kapaciteta u cilju kvantitativnog ikvalitativnog povećanja proizvodnje i ostvarenja znspecifi čan je način mjerenja odnosa koristi itroškova u defi niranom vijeku projekta. Rezultati ocjene podloga su za donošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka. Svaka metoda ocjene mora kvantitativnoargumentirati prihvatljivost (neprihvatljivost) investicijskoga projekta.Adnan Rovčanin** A. Rovčanin, dr. sc., docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Rad primljenu uredništvo: 8. 6. 2004.A. ROVČANIN: Opcioni pristup vrednovanju kapitalnih ulaganja

EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 545Pod tradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:

Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnoizgradnje novih proizvodnih kapaciteta u cilju kvantitativnog ikvalitativnog povećanja proizvodnje i ostvarenja značajnihnošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka.



(ne)finansiranju. Korištenje samo jedne konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:

Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnokonvencionalnim) metodama ocjene podrazumjev zanimljiv za zemlje u tranziciji zbogograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je način mjerenja odnosa koristi itroškova u defi niranom vijeku projekta. Rezultati ocjene podloga su za donošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka. Svaka metoda ocjene mora kvantitativnoargumentirati prihvatljivost (neprihvatljivost) investicijskoga projekta.Adnan Rovčanin** A. Rovčanin, dr. sc., docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Rad primljenu uredništvo: 8. 6. 2004.

A. ROVČANIN: Opcioni pristup vrednovanju kapitalnih ulaganjaistraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnoizgradnje novih proizvodnih kapaciteta u cilju kvantitativnog ikvalitativnog povećanja proizvodnje i ostvarenja značajnihnošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka.

Metode analize i ocjene investicije s finansijskog gledišta predstavlja jedan od bitnijih dijelova investicijskih planova kojima sam investitor ocjenjuje planiranu investiciju. Ospecifi čan je način mjerenja odnosa koristi itroškova u defi niranom vijeku projekta. Rezultati ocjene podloga su za donošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka. Svaka metoda ocjene mora kvantitativnoargumentirati prihvatljivost (neprihvatljivost) investicijskoga projekta.Adnan Rovčanin** A. Rovčanin, dr. sc., docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Rad primljenu uredništvo: 8. 6. 2004.A. ROVČANIN: Opcioni pristup vrednovanju kapitalnih ulaganja

EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 545Pod tradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodne

hale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnoizgradnje novih proizvodnih kapaciteta u cilju kvantitativnog ikvalitativnog povećanja proizvodnje i ostvarenja značajnihnošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka.



(ne)finansiranju. Korištenje samo jedne konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodne

hale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnokonvencionalnim) metodama ocjene podrazumjev zanimljiv za zemlje u tranziciji zbogograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je način mjerenja odnosa koristi itroškova u defi niranom vijeku projekta. Rezultati ocjene podloga su za donošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka. Svaka metoda ocjene mora kvantitativnoargumentirati prihvatljivost (neprihvatljivost) investicijskoga projekta.Adnan Rovčanin** A. Rovčanin, dr. sc., docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Rad primljenu uredništvo: 8. 6. 2004.A. ROVČANIN: Opcioni pristup vrednovanju kapitalnih ulaganjaistraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado

2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnoizgradnje novih proizvodnih kapaciteta u cilju kvantitativnog ikvalitativnog povećanja proizvodnje i ostvarenja značajnihnošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka.


EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 545Pod tradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekata




(ne)finansiranju. Korištenje samo jedne konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekata

Oprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnokonvencionalnim) metodama ocjene podrazumjev zanimljiv za zemlje u tranziciji zbogograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je način mjerenja odnosa koristi itroškova u defi niranom vijeku projekta. Rezultati ocjene podloga su za donošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka. Svaka metoda ocjene mora kvantitativnoargumentirati prihvatljivost (neprihvatljivost) investicijskoga projekta.Adnan Rovčanin** A. Rovčanin, dr. sc., docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Rad primljenu uredništvo: 8. 6. 2004.A. ROVČANIN: Opcioni pristup vrednovanju kapitalnih ulaganjaistraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:

Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnoizgradnje novih proizvodnih kapaciteta u cilju kvantitativnog ikvalitativnog povećanja proizvodnje i ostvarenja značajnihnošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka.


EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 545Pod tradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstva

Ostalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnoizgradnje novih proizvodnih kapaciteta u cilju kvantitativnog ikvalitativnog povećanja proizvodnje i ostvarenja značajnihnošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka.



(ne)finansiranju. Korištenje samo jedne konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstva

Ostalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnokonvencionalnim) metodama ocjene podrazumjev zanimljiv za zemlje u tranziciji zbogograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je način mjerenja odnosa koristi itroškova u defi niranom vijeku projekta. Rezultati ocjene podloga su za donošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka. Svaka metoda ocjene mora kvantitativnoargumentirati prihvatljivost (neprihvatljivost) investicijskoga projekta.Adnan Rovčanin** A. Rovčanin, dr. sc., docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Rad primljenu uredništvo: 8. 6. 2004.A. ROVČANIN: Opcioni pristup vrednovanju kapitalnih ulaganjaistraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnje

Investicije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnoizgradnje novih proizvodnih kapaciteta u cilju kvantitativnog ikvalitativnog povećanja proizvodnje i ostvarenja značajnihnošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka.


EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 545Pod tradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado

2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnoizgradnje novih proizvodnih kapaciteta u cilju kvantitativnog ikvalitativnog povećanja proizvodnje i ostvarenja značajnihnošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka.



(ne)finansiranju. Korištenje samo jedne konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado

2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnokonvencionalnim) metodama ocjene podrazumjev zanimljiv za zemlje u tranziciji zbogograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je način mjerenja odnosa koristi itroškova u defi niranom vijeku projekta. Rezultati ocjene podloga su za donošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka. Svaka metoda ocjene mora kvantitativnoargumentirati prihvatljivost (neprihvatljivost) investicijskoga projekta.Adnan Rovčanin** A. Rovčanin, dr. sc., docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Rad primljenu uredništvo: 8. 6. 2004.A. ROVČANIN: Opcioni pristup vrednovanju kapitalnih ulaganjaistraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašina

i na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnoizgradnje novih proizvodnih kapaciteta u cilju kvantitativnog ikvalitativnog povećanja proizvodnje i ostvarenja značajnihnošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka.


EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 545Pod tradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameni

Klasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnoizgradnje novih proizvodnih kapaciteta u cilju kvantitativnog ikvalitativnog povećanja proizvodnje i ostvarenja značajnihnošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka.



(ne)finansiranju. Korištenje samo jedne konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameni

Klasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnokonvencionalnim) metodama ocjene podrazumjev zanimljiv za zemlje u tranziciji zbogograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je način mjerenja odnosa koristi itroškova u defi niranom vijeku projekta. Rezultati ocjene podloga su za donošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka. Svaka metoda ocjene mora kvantitativnoargumentirati prihvatljivost (neprihvatljivost) investicijskoga projekta.Adnan Rovčanin** A. Rovčanin, dr. sc., docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Rad primljenu uredništvo: 8. 6. 2004.A. ROVČANIN: Opcioni pristup vrednovanju kapitalnih ulaganjaistraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,

poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnoizgradnje novih proizvodnih kapaciteta u cilju kvantitativnog ikvalitativnog povećanja proizvodnje i ostvarenja značajnihnošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka.

Metode analize i ocjene investicije s finansijskog gledištapredstavlja jedan od bitnijih dijelova investicijskih planovakojima sam investitor ocjenjuje planiranu investiciju.Oačajnihnošenje pozitivnih ili negativnih investicijskih odluka.



(ne)finansiranju. Korištenje samo jedne konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proistraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,




(ne)finansiranju. Korištenje samo jedne konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proistraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnoizgradnje novih proizvodnih kapaciteta u cilju kvantitativnog i




(ne)finansiranju. Korištenje samo jedne konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proistraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnoizgradnje novih proizvodnih kapaciteta u cilju kvantitativnog ikvalitativnog povećanja proizvodnje i ostvarenja značajnihnošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka.

Metode analize i ocjene investicije s finansijskog gledištapredstavlja jedan od bitnijih dijelova investicijskih planovakojima sam investitor ocjenjuje planiranu investiciju. Osim

investitora, rezultate koriste i potencijalni finasijeri planiraneinvesticije (npr. banke)








(ne)finansiranju. Korištenje samo jedne konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proEKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 545

Pod tradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnoizgradnje novih proizvodnih kapaciteta u cilju kvantitativnog ikvalitativnog povećanja proizvodnje i ostvarenja značajnihnošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka.



(ne)finansiranju. Korištenje samo jedne konvencionalnim) zanimljiv za zemlje u tranziciji zbog ograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je način mjerenja odnosa koristi itroškova u defi niranom vijeku projekta. Rezultati ocjene podloga su za donošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka. Svaka metoda ocjene mora kvantitativnoargumentirati prihvatljivost (neprihvatljivost) investicijskoga projekta.Adnan Rovčanin** A. Rovčanin, dr. sc., docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Rad primljenu uredništvo: 8. 6. 2004.A. ROVČANIN: Opcioni pristup vrednovanju kapitalnih ulaganja

EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 545Pod tradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,





EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 545Pod tradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:

Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnoizgradnje novih proizvodnih kapaciteta u cilju kvantitativnog ikvalitativnog povećanja proizvodnje i ostvarenja značajnihnošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka.



(ne)finansiranju. Korištenje samo jedne konvencionalnim) zanimljiv za zemlje u tranziciji zbog ograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,

neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je način mjerenja odnosa koristi itroškova u defi niranom vijeku projekta. Rezultati ocjene podloga su za donošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka. Svaka metoda ocjene mora kvantitativnoargumentirati prihvatljivost (neprihvatljivost) investicijskoga projekta.Adnan Rovčanin** A. Rovčanin, dr. sc., docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Rad primljenu uredništvo: 8. 6. 2004.A. ROVČANIN: Opcioni pristup vrednovanju kapitalnih ulaganja

EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 545Pod tradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.

Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnoizgradnje novih proizvodnih kapaciteta u cilju kvantitativnog ikvalitativnog povećanja proizvodnje i ostvarenja značajnihnošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka.








(ne)finansiranju. Korištenje samo jedne konvencionalnim) zanimljiv za zemlje u tranziciji zbog ograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.Uvod

Ocjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je način mjerenja odnosa koristi itroškova u defi niranom vijeku projekta. Rezultati ocjene podloga su za donošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka. Svaka metoda ocjene mora kvantitativnoargumentirati prihvatljivost (neprihvatljivost) investicijskoga projekta.Adnan Rovčanin** A. Rovčanin, dr. sc., docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Rad primljenu uredništvo: 8. 6. 2004.A. ROVČANIN: Opcioni pristup vrednovanju kapitalnih ulaganja

EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 545Pod tradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnoizgradnje novih proizvodnih kapaciteta u cilju kvantitativnog i




(ne)finansiranju. Korištenje samo jedne konvencionalnim) zanimljiv za zemlje u tranziciji zbog ograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je način mjerenja odnosa koristi i


EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 545Pod tradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnoizgradnje novih proizvodnih kapaciteta u cilju kvantitativnog ikvalitativnog povećanja proizvodnje i ostvarenja značajnihnošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka.



(ne)finansiranju. Korištenje samo jedne konvencionalnim)at ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnokonvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodne

hale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnokonvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih pristup morao biti posebno zanimljiv za zemlje u tranziciji zbog ograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,

neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je način mjerenja odnosa koristi itroškova u defi niranom vijeku projekta. Rezultati ocjene podloga su za donošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka. Svaka metoda ocjene mora kvantitativnoargumentirati prihvatljivost (neprihvatljivost) investicijskoga projekta.Adnan Rovčanin** A. Rovčanin, dr. sc., docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Rad primljenu uredništvo: 8. 6. 2004.A. ROVČANIN: Opcioni pristup vrednovanju kapitalnih ulaganja

EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 545Pod tradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.

Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnoizgradnje novih proizvodnih kapaciteta u cilju kvantitativnog ikvalitativnog povećanja proizvodnje i ostvarenja značajnihnošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka.




Oprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modracionalniju alokaciju resursa. Taj bipristup morao biti posebno zanimljiv za zemlje u tranziciji zbog ograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je pristup morao biti posebno zanimljiv za zemlje u tranziciji zbog ograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je način mjerenja odnosa koristi itroškova u defi niranom vijeku projekta. Rezultati ocjene podloga su za donošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka. Svaka metoda ocjene mora kvantitativnoargumentirati prihvatljivost (neprihvatljivost) investicijskoga projekta.Adnan Rovčanin** A. Rovčanin, dr. sc., docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Rad primljenu uredništvo: 8. 6. 2004.A. ROVČANIN: Opcioni pristup vrednovanju kapitalnih ulaganja




kako bi temeljem projekcije finansijskih pokracionalniju alokaciju resursa. Tajbipristup morao biti posebno zanimljiv za zemlje u tranziciji zbog ograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je način mjerenja odnosa koristi i


EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 545Pod tradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modracionalniju alokaciju resursa. Taj bipristup morao biti posebno zanimljiv za zemlje u tranziciji zbog ograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je pristup morao biti posebno zanimljiv za zemlje u tranziciji zbog ograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.

UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je način mjerenja odnosa koristi itroškova u defi niranom vijeku projekta. Rezultati ocjene podloga su za donošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka. Svaka metoda ocjene mora kvantitativnoargumentirati prihvatljivost (neprihvatljivost) investicijskoga projekta.Adnan Rovčanin** A. Rovčanin, dr. sc., docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Rad primljenu uredništvo: 8. 6. 2004.A. ROVČANIN: Opcioni pristup vrednovanju kapitalnih ulaganja

EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 545Pod tradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosno

izgradnje novih proizvodnih kapaciteta u cilju kvantitativnog ikvalitativnog povećanja proizvodnje i ostvarenja značajnihnošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka.




Ostalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modracionalniju alokaciju resursa. Taj bipristup morao biti posebno zanimljiv za zemlje u tranziciji zbog ograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je pristup morao biti posebno zanimljiv za zemlje u tranziciji zbog ograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je način mjerenja odnosa koristi itroškova u defi niranom vijeku projekta. Rezultati ocjene podloga su za donošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka. Svaka metoda ocjene mora kvantitativnoargumentirati prihvatljivost (neprihvatljivost) investicijskoga projekta.Adnan Rovčanin** A. Rovčanin, dr. sc., docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Rad primljenu uredništvo: 8. 6. 2004.A. ROVČANIN: Opcioni pristup vrednovanju kapitalnih ulaganja

EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 545Pod tradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenje

postojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnoizgradnje novih proizvodnih kapaciteta u cilju kvantitativnog ikvalitativnog povećanja proizvodnje i ostvarenja značajnihnošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka.


kako bi temeljem projekcije finansijskih pokracionalniju alokaciju resursa. Tajbipristup morao biti posebno zanimljiv za zemlje u tranziciji zbog ograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je način mjerenja odnosa koristi itroškova u defi niranom vijeku projekta. Rezultati ocjene podloga su za donošenje


EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 545Pod tradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modracionalniju alokaciju resursa. Taj bipristup morao biti posebno zanimljiv za zemlje u tranziciji zbog ograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je pristup morao biti posebno zanimljiv za zemlje u tranziciji zbog ograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.Uvod

Ostalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modracionalniju alokaciju resursa. Taj bipristup morao biti posebno zanimljiv za zemlje u tranziciji zbog ograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je pristup morao biti posebno zanimljiv za zemlje u tranziciji zbog ograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je način mjerenja odnosa koristi itroškova u defi niranom vijeku projekta. Rezultati ocjene podloga su za donošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka. Svaka metoda ocjene mora kvantitativnoargumentirati prihvatljivost (neprihvatljivost) investicijskoga projekta.Adnan Rovčanin** A. Rovčanin, dr. sc., docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Rad primljenu uredništvo: 8. 6. 2004.A. ROVČANIN: Opcioni pristup vrednovanju kapitalnih ulaganja

EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 545Pod tradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenje

postojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnoizgradnje novih proizvodnih kapaciteta u cilju kvantitativnog ikvalitativnog povećanja proizvodnje i ostvarenja značajnihnošenjepozitivnih ili negativnih investicijskih odluka.


kako bi temeljem projekcije finansijskih pokracionalniju alokaciju resursa. Tajbipristup morao biti posebno zanimljiv za zemlje u tranziciji zbog ograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je način mjerenja odnosa koristi itroškova u defi niranom vijeku projekta. Rezultati ocjene podloga su za donošenje


EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 545Pod tradicionalnim (konvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modracionalniju alokaciju resursa. Taj bipristup morao biti posebno zanimljiv za zemlje u tranziciji zbog ograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je pristup morao biti posebno zanimljiv za zemlje u tranziciji zbog ograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.Uvod

Ostalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modracionalniju alokaciju resursa. Taj bipristup morao biti posebno zanimljiv za zemlje u tranziciji zbog ograničenostiizvora fi nanciranja i zbog naglašenosti rizika i neizvjesnosti.Ključne riječi: investicijske prilike, fi nancijska opcija, realna opcija,neto sadašnja vrijednost, fl eksibilnost, rizik, neizvjesnost.UvodOcjenjivanje kapitalnih ulaganja specifi čan je sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnokonvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:

Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnokonvencionalnim) metodama ocjene podrazumjevat ćemostandardne discount c doinvesticija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnometode daje jednostranu sliku. Stoga se preporučuje da se u analizuuvrsti što više metoda, kako bi se konačna odluka i eventualneizmjene plana temeljile na što više konkretnih pokazatelja.

investicija prema tehničkoj strukturi, razlikuje gledanja u:Granevinske objekte – izgradnja novih proizvodnih objekata (proizvodnehale, magacini, kotlarnice, trafo stanice) i rekonstrukcija i proširenjepostojećih objekataOprema – mašine, urenaji, postrojenja, instalacije, transportna sredstvaOstalo – studije i istraživanja, priprema i obuka kadrova, otkupi i odštete,osnovno stado2.2.4 Klasifikacija prema nameniKlasifikacija investicija prema nameni razlikuje sledeće osnovne vrsteinvesticija:Investicije u zamenu – vrši se zamena dotrajalih sredstava, zamenanajčešće ne predvina kvantitativno povećanje proizvodnjeInvesticije u modernizaciju – vrši se radi uvonenja novih, modernijih mašinai na toj osnovi povećanja produktivnosti, sniženja troškova poslovanja,poboljšanja kvaliteta proizvoda, a često i radi kvantitativnog povećanjaproizvodnje.Investicije u proširenje proizvodnje – vrše se radi proširenja, odnosnoizgradnje novih proizvodnih kapaciteta u cilju kvantitativnog i

kvalitativnog povećanja proizvodnje i ostvarenja značajnih

ash fl ow (DCF) metode analize, odnosno sve one metodeocjene koje ne uzimaju u obzir oportunitetne troškove (koristi) na osnovi ulaganja

u neki projekt. Konvencionalne su metode, dakle, metoda neto sadašnje vrijednosti(NPV), metoda interne stope rentabilnosti, metoda anuiteta, metoda roka povratauloženih sredstava, koefi cijent rentabilnosti. Metoda neto sadašnje vrijednosti možese tretirati kao reprezentativna metoda ocjene, a za ostale se metode može reći da su«inferiorne u odnosu na NPV metodu».1 Stoga će nedostatak tradicionalnih metodaocjene biti promatran na primjeru NPV. To sigurno neće dovesti u pitanje validnostzaključaka o konvencionalnim metodama ocjene, u cjelini.Pod oportunitetnim pristupom podrazumjevat ćemo ocjene koje uzimaju uobzir ne samo ostvarene koristi (troškove) na osnovi ulaganja, već i propušteneefekte ulaganja (otvorene, «ugašene» investicijske prilike (opcije)). Dakle, oportunitetnipristup promatra investicije kao šanse koje se pojavljuju u danom trenutku inikada se ne ponavljaju u istome obliku (slično životnim prilikama, Dixit, K.A.).Oba pristupa (metode) ocjeni kapitalnih ulaganja bit će testirani uz pomoćpitanja: «Kako menadžer pred nesigurnošću budućih tržišnih prilika mora odlučitihoće li i kada investirati u novi projekt ?»2 Dakle, navedeno će pitanje biti polaznikriterij ocjene tradicionalnog i oportunitetnog pristupa kapitalnim ulaganjima («test- pitanje»).Tradicionalni vs oportunitetni pristupKonvencionalne metode ocjene polaze od pretpostavke da je investicija ilireverzibilna (da se uložena sredstva nekako mogu vratiti i da se troškovi mogunadoknaditi ako se dogodi da tržišni uvjeti budu lošiji nego što se prvobitno pretpostavljalo)ili, ako je investicija ireverzibilna, da ona predstavlja šansu koja sejavlja sada i nikada više (ako kompanija ne investira sada zauvijek ćeizgubiti tu

šansu). Iako je točno da neke investicije pripadaju jednoj od tih dviju kategorija,s većinom to nije slučaj. Stoga možemo reći da je taj osnovni pristup najčešćepogrešan. Već možemo zaključiti da tradicionalne metode ocjene ne dajuodgovorna «test-pitanje», jer ne uzimaju u obzir značaj izbora trenutka ulaska u projekt(«tempiranje» investicije), odnosno mogućnosti odlaganja trenutka «ulaska» uprojekt. Budući da su investicije uvijek (više ili manje) rizične, onda mogućnostodlaganja i prikupljanja dodatnih informacija prijeko potrebnih za ocjenu efi kasnosti1 Vidi L.Trigeorgis, (1996.)2 Vidi K.A.Dixit i S.R.Pindyck, (1994.)A. ROVČANIN: Opcioni pristup vrednovanju kapitalnih ulaganja

EKONOMSKI PREGLED, 56 (7-8) 544-554 (2005) 546ulaganja može značajno reducirati rizik (neizvjesnost), povećati fl eksibilnost i timeznačajno utjecati na investicijsku odluku u cjelini.Vrjednovanje fl eksibilnosti, inače, potpuno je «izvan dometa» konvencionalnihmetoda ocjene. Naime, osim vremenske fl eksibilnosti (mogućnosti odlaganjaulaska u projekt), tehnološka, tržišna, fi nancijska fl eksibilnost nemogu se vrjednovatiprimjenom tradicionalnih metoda, iako mogu značajno utjecati na vrijednostinvesticionog projekta (fl eksibilnost ima cijenu), a time i na investicijsku odlukuu cjelini (posebno u uvjetima naglašenog rizika i neizvjesnosti). Ignorirajući fl eksibilnost,tradicionalni pristup ocjeni investicija ne može vrednovati mogućnostiprilagođivanja investicije novonastalim uvjetima eksploatacije projekta (rigidanpristup). Osim toga, tradicionalni pristup promatra projekt statički istrogo deterministički.Očekivani cash fl ow i diskontne stope nisu statična kategorija, već ses vremenom mijenjaju, a time se mijenja i NPV projekt. Stoga projekt koji danasima negativnu NPV može u budućnosti imati pozitivnu NPV.3

Tradicionalne metode, osim navedenoga, tretiraju samo izravne efekte ulaganja,a to pokazuje da pozitivna NPV znači da valja «ući u projekt», a negativnaNPV ukazuje na neprihvatljivost projekta. Drugim riječima, vrijednost projekta potradicionalnom pristupu samo je prosta razlika sadašnje vrijednosti prinosa i sadašnjevrijednosti ulaganja, bez «nuzefekata» (indirektnih efekata) ulaganja.Činjenicaje, međutim, da ulaskom u neki projekt, investitor gubi mogućnost investiranja uneki drugi (druge) projekt. To znači da izgubljeni prinosi (zbog propuštene prilike(prilika) investiranja u druge projekte) predstavljaju oportunitetni trošak investiranja,koji se nikako ne može (ne smije) ignorirati. Sa druge strane, ulaskomu projektinvestitoru se otvaraju neke dodatne mogućnosti ulaganja. Što su te mogućnosti(opcije) značajnije, projekt je fl eksibilniji i

investicijskoj analizi, a time

Documents