Prema članku nedavno objav-ljenom u Journal of Oral Im-plantology, službenom izdanju Američke akademije za dentalnu implantologiju i Američke akde-mije za implantološku protetiku, čini se da upotreba plazme boga-te trombocitima (PRP) pri vađe-nju zuba ubrzava zacjeljivanje i formiranje kosti.

Kada se zub ukloni, slabo za-cjeljivanje može dovesti do preve-likog gubitka čeljusne kosti koje može usporiti nadomještanje zuba ili može zahtijevati skupu rekon-struktivnu operaciju (prema član-ku „Plazma bogata trombocitima za pomoć pri zacjeljivanju rana na-stalih uslijed vađenja zuba“)- do-stupno na www2.allenpress.com/pdf/ORIM36.1FNL.pdf.

Članak tvrdi da bi „pacijenti i doktori mogli imati koristi ako bi jeftina, jednostavna tehnika bila dostupna kako bi smanjila vrije-me zacjeljivanja kosti i povećala mogućnost predviđanja povoljnih rezultata“.

Tijekom istraživanja na paci-jentima su korištene tehnike ra-diografskog snimanja kako bi se otkrile promjene na kostima na-kon operacije uklanjanja kutnjaka – konkretno, obostrano trećeg do-njeg kutnjaka. Svakom pacijentu jedna strana usta tretirana je PRP-om dok druga strana nije pa je slu-žila kao kontrola. Tri su pacijenta primila PRP na desnoj, a tri na lije-voj strani usta.

Pacijenti su se vratili nakon ope-racije na evaluaciju. Napravljen je vizualni pregled kako bi se procije-

nilo koliko je tkivo otvoreno, koli-ko je krvarenje, upala, edem na licu i bol. Rana radiografi ja otkrila je značajno povećanje gustoće kostiju

na strani usta tretiranoj PRP-om. Članak tvrdi da je „PRP tretman imao pozitivan utjecaj na gustoću kosti odmah nakon vađenja zuba“.

Pacijenti nisu uočili značajne ra-zlike u percepciji boli, krvarenju, utrnulosti, edemu lica ili tempera-turi između obje strane lica.

Prema članku, brže formiranje kosti moglo bi koristiti pacijentima kojima je hitno potrebna proteza ili implantat jer bi se šest mjeseci če-kanja koliko je trenutno potrebno moglo smanjiti na dva do četiri mje-seca u slučaju kad se koristi PRP.

Općenito, članak tvrdi da PRP povećava brzinu formiranja kosti i skraćuje vrijeme oporavka tijekom inicijalna dva tjedna nakon opera-cije, pomažući pacijentima da se što prije vrate u „puni pogon“.

DENTAL TRIBUNE The World’s Dental Newspaper • Croatian & BiH Edition

HRVATSKA RUJAN/SEPTEMBAR 2010. BR. 3/GOD. 3

ISSN 1846-8888

SAZNAJTE NOVOSTI IZSVIJETA STOMATOLOGIJE...

...I OSIGURAJTE VAŠEM PACIJENTU ASOPISKOJI E GA INFORMIRATI!

ZA VIŠE INFORMACIJA NAZOVITE +385/1 62 51 990 ILI KLIKNITE NA WWW.DENTALMEDIA.HR

Trendovi i tehnikePrednosti suvremenih otisnih masa u implantologiji - Affinis Precious

•VIŠE NA STRANICI 14

Prikaz slu�ajaKombinirana endo/implantološka terapija

•VIŠE NA STRANICI 16

ManagementOsnovna pravila komunikacije elektronskom poštom

•VIŠE NA STRANICI 18

Plazma bogata trombocitima pomaže nakon va�enja zubaPlazma bogata tombocitima pove�ava brzinu formiranja kosti i skra�uje vrijeme oporavka unutar dva tjednaČasopis Dental Tribune In-

ternational uskoro dostupan i na slovenskom jeziku.

Zahvaljujući poslovnoj su-radnji marketinške agencije „Dental Media Grupa“ i tvrtke „K.T. Prezent d.o.o.“ iz Ljublja-ne te velikom interesu od strane slovenskih stomatologa, uskoro će se za slovensko tržište poja-viti i specijalno izdanje vodećeg stručnog časopisa „Dental Tri-bune International“ dijelom na slovenskom jeziku.

„Već duže vremena razmi-šljamo o tom iskoraku prošire-nja našeg izdanja na slovenski jezik. Interes postoji ne samo od strane stomatologa za kva-litetnim stručnim sadržajem, već i od distributera koji su pre-poznali naš časopis kao novi način komunikacije s kupcima. Uvjerena sam da ćemo tržištu ponuditi kvalitetan i prepoznat-ljiv proizvod. Slovensko izdanje dio je naše strategije da posta-nemo vodeći stomatološki časo-pis u regiji“, istaknula je Sanela Drobnjak, direktorica „Dental Media Grupe“.

Američki kliničari otkrili su da intranazalne droge putu-ju kroz glavne živce u licu i u velikim koncentracijama se skupljaju u zubima, čeljusti i strukturama usta. To otkriće moglo bi dovesti do učinkovitije i ciljanije metode za treti-ranje dentalne boli, neuralgije trigeminusa i drugih stanja.

Dental Media Grupa širi svoje poslovanje na Sloveniju

„Ušmrkajte“ daleko od boli??

2 NOVOSTI DENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition

Tvrtka, nakladnik: Dental Media Grupa d.o.o.Matični broj: 02293749, OIB: 82547088036Odgovorna osoba nakladnika: Sanela DrobnjakSjedište nakladnika: Zagrebačka 77, 10410 Velika GoricaTelefon i telefaks nakladnika: 01/ 6251 990; fax: 01/ 7897 008E-pošta i web-stranica nakladnika:

www.dentalmedia.hr, info@dentalmedia.hrVlasnik nakladnika i postotak udjela u vlasništvu:

Dental Media Grupa d.o.o., 100% vlasništvoNaziv medija: Dental TribuneVrsta medija: tiskani

DTI - vlasni�ka struktura

UVODNIK, NE BAŠ RELAKSIRANI...

Društvo oralnog zdravlja kritizira "opasnu kulturu slatke hrane"

Britanska zaklada oralnog zdravlja (BDHF) želi da poruke o oralnom zdravlju vezane uz prehranu i četkanje zuba budu specifično usmjerene na djecu. Društvo oralnog zdravlja izrazilo je svoju zabrinutost nakon što je novo istraživanje istaknulo pro-bleme vezane uz „kulturu konzu-miranja slatke hrane“.

BDHF tvrdi da je taj izvještaj naglasio težak nedostatak podrške roditeljima, s istraživanjem koje pokazuje da im je jako teško odbiti konstantne zahtjeve djece za slatki-šima, kolačima i čokoladom u druš-tvu gdje su slatki zalogaji tako lako dostupni. Izvršni direktor BDHF-a, dr. Nigel Carter, rekao je da istraži-vanje naglašava potrebu za strožim

mjerama kako se zdravlje djece ne bi i dalje pogoršavalo. Rekao je: „Istraživanje naglašava borbu koju roditelji vode u današnjem društvu gdje su slatkiši i hrana bogata šeće-rom postali pravilo. Također nam daje uvid u to zašto je oralno zdrav-lje djece u UK-u tako loše usprkos našem konstantnom naporu da informacije učinimo dostupnima javnosti.“

Dodao je: „UK je općenito razvi-lo vrlo nezdravu kulturu prehrane, čineći još težim za nas da unapri-jedimo prehrambene navike djece. Ukidanje slatkiša i hrane bogate še-ćerom u školama je početak i korak o čijem uvođenju vlada mora ozbilj-no razmisliti.“

Istraživanje „Život u kulturi slatkog: teškoće na koje nailaze

roditelji u Škotskoj pri održavanju oralnog zdravlja djece“ provelo je sveučilište Dundee Dental Health Services and Research Unit.

Istraživanje je provedeno na rodi-teljima različitog socijalnog statusa s djecom od tri do dvanaest godina koja su morala vaditi zube. Mnogi roditelji su priznali da koriste slat-kiše kako bi „kontrolirali napade bijesa svoje djece“ i pisali su mol-be školi da zabrane slatkiše jer su bili na svakom koraku. Također su utvrdili da imaju nepotpuno znanje o održavanju oralne higijene. Dr. Carter je dodao: „Djeca po priro-di nisu sladokusci, ali vrlo često to postanu kada im roditelji, djedovi i bake nude slatkiše kao nagradu. Neki drugi oblik nagrade mogao bi biti prednost za oralno i općenito

1 od 10 pacijenata razvio je toliki strah da je odustao od tretmana dentalne medicine

Kad ponedjeljom ujutro ustanete iz toplog kreveta ne baš pretjerano sretni s rasporedom koji vas čeka za taj tjedan, poželite li možda da barem ponekad niste svjesni što se dešava oko vas? Bilo da se radi o privatnom ili poslovnom životu? Nervoza koja vas obuzima pri pomisli na prometnu gužvu i mobitel s nekoliko propušte-nih poziva već odmah ujutro i kosa vam se diže na glavi. Vaš vjerni kli-jent praktički je brojao sekunde do trenutka kad vas može nazvati u 8.00 sati.

Što mislite kako bi lijepo bilo da vas netko čim ustanete „svjesno se-dira“ jednom malom „pikicom“ na nekoliko sati i pomogne vam da sa smješkom i bez stresa odradite ono što svaki dan radite, od „da dragi/draga“ do „da šefe“ (tko ga ima), od prometne gužve do svakodnevinih postupaka u ordinaciji i do automatskog povratka kući. Uh , baš sam ga zakomplicira-la! Morate priznati - to bi bilo pre-genijalno! No za sada takvu privile-giju mogu imati samo vaši pacijenti. Pročitajte članak o Svjesnoj sedaciji u stomatologiji (dentalnoj medicini) kojeg je napisala dr. Marija Gabelica, doajen anesteziologije u Hrvata. Duga je lista prednosti koje za dugotrajnije postupke u ordinaciji ima tehnika za koju vam je potreban specijalist ane-steziolog. No, na kraju je najbitnije da imate potpuno relaksiranog pacijenta koji se ne meškolji u stolcu, ne zatvara usta, manje slini, ne lamače nekontro-lirano jezikom, ne povraća pri pogle-du na žlicu s masom za otiske i nema pojma što se dešava oko njega. Za vas to automatski znači manje stresa i brži završetak postupka.

Svjesna sedacija svakako nije naj-

bitnije o čemu sam htjela nešto napi-sati u uvodniku, ali je bila dobra in-spiracija. Između ovog i posljednjeg broja Dental Tribune Internationala Hrvatsko i BiH izdanje događa nam se Konferencija o neuspjesima u sto-matologiji u organizaciji SD Infor-matike i projekt Dental Media Grupe Žene u stomatologiji. Obje su konfe-rencije specifi čne, jedna je usko po-vezana sa stomatologijom, a druga je za žene stomatologe i nema direktnog doticaja sa strukom. Programe za obje konferencije možete pronaći na web stranicama www.sdinformatika.hr i www.dentalmedia.hr. Konferencija o neuspjesima koncipirana je za samo 100, a radionice za samo po 10 sudio-nika. Radionice traju 4 sata, naglasak je na individualnom pristupu, svatko će raditi sa svojim instrumentarijem i trajati će dokle got svi polaznici ne budu zadovoljni. Žene u stomatologiji imaju slični koncept, ali radionice su za 20 polaznica. I da ne zaboravim – na VIP party-u bi trebalo biti, barem se tako priča, jako vruće!!!

Na kraju, nadam se da će vam sadržaj ovog broja biti dovoljno in-teresantan da i dalje čitate ovu novi-nu ili da, ako to već niste, postanete pretplatnik. Jer, moramo biti svjesni (a ne sedirani) da nas pretplata i mar-keting tjeraju da idemo dalje (molim da se ove zadnje dvije riječi krivo ne shvate)!

International Imprint

Posjetite nas na www.dental-tribune.com

Vlasnik licence Dental Media Grupa d.o.o.

Zagreba�ka 77

10410 Velika Gorica

Izdava� Dental Media Grupa d.o.o.

Telefon +385 (0)1 6251 990

E-mail info@dentalmedia.hr

Internet www.dentalmedia.hr

Direktor Sanela Drobnjak

Glavni urednik Tanja Milošak, DDM, MSc

Grafika Fingere d.o.o.

Prijevod Miljena Girotto, DDM, MSc

Lektor Ivana Antolovi�, prof.

Marketing Dental Media Grupa d.o.o.

Tisak Radin print d.o.o.

Naklada 6000 primjeraka

Croatian & BiH edition

© 2010, Dental Tribune International GmbH. All rights reserved.

Dental Tribune makes every effort to report clinical information and manufacturer’s product news accurately, but cannot assume

responsibility for the validity of product claims, or for typographical errors. The publishers also do not assume responsibility for

product names or claims, or statements made by advertisers. Opinions expressed by authors are their own and may not reflect those of

Dental Tribune International.

Dental Tribune InternationalHolbeinstr. 29, 04229 Leipzig, Germany

Tel.: +49 341 4 84 74 302 | Fax: +49 341 4 84 74 173

Internet: www.dental-tribune.com

E-mail: info@dental-tribune.com

Regional OfficesAsia PacificDental Tribune Asia Pacific Limited

Room A, 26/F, 389 King’s Road, North Point, Hong Kong

Tel.: +852 3118 7508 | Fax: +852 3118 7509

The AmericasDental Tribune America, LLC

213 West 35th Street, Suite 801, New York, NY 10001, USA

Tel.: +1 212 244 7181 | Fax: +1 212 224 7185

International Editorial Board

Dr Nasser Barghi, USA – Ceramics

Dr Karl Behr, Germany – Endodontics

Dr George Freedman, Canada – Aesthetics

Dr Howard Glazer, USA – Cariology

Prof Dr I. Krejci, Switzerland – Conservative Dentistry

Dr Edward Lynch, Ireland – Restorative

Dr Ziv Mazor, Israel – Implantology

Prof Dr Georg Meyer, Germany – Restorative

Prof Dr Rudolph Slavicek, Austria – Function

Dr Marius Steigmann, Germany – Implantology

Group Editor Daniel Zimmermann

Managing Editor newsroom@dental-tribune.com

DT Asia Pacific +49 341 48 474 107

Editorial Assistants Claudia Salwiczek

c.salwiczek@dental-tribune.com

Copy editors Sabrina Raaff

Hans Motschmann

Publisher/President/CEO Torsten Oemus

VP Sales & Marketing Peter Witteczek

Director of Finance Dan Wunderlich

& Controlling

Marketing & Sales Nadine Parczyk

ServicesLicense Inquiries Jörg Warschat

Accounting Manuela Hunger

Business Development Bernhard Moldenhauer

ManagerExecutive Producer Gernot Meyer

Production & Ad

Disposition ManagerProject Manager Online Alexander Witteczek

Designer Franziska Dachsel

Licensing by Dental Tribune International Publisher Torsten Oemus

Slijede�e izdanje Dental Tribune-a izlazi u studenom/novembru 2010.

zdravlje djece.“BBC1 je u nedavnoj emisiji Pa-

norama posebno naglasio epidemiju karijesa s kojom se djeca u UK-u danas suočavaju. Dokumentarac je

prikazao petogodišnju Kaitlyn koja je uklonila osam kutnjaka zbog ka-rijesa. Njena majka Sharon je rekla da su krivci za to ljubav njene kćeri prema slatkom i umaku od rajčice.

3NOVOSTIDENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition

Novo istraživanje iz Danske i UK-a navodi da bi korištenje akupunkture moglo pomo-ći stomatolozima pri liječenju vrlo anksioznih pacijenata. U istraživanju objavljenom od britanske medicinske grupe ča-sopisa u ožujku, znanstvenici s fakulteta Copenhagen i Sheffi-eld otkrili su da gađanje dvije specifične akupunkturne točke na vrhu glave kod odraslih paci-jenata smanjuje prosječni Beck Anxiety Inventory (BAI) za više od pola.

Otkrića tog istraživanja teme-ljila su se na ispitivanju 16 žena i 4 muškarca iz 8 stomatoloških ordinacija u UK-u. Svi su sudio-nici bili u četrdesetim godinama života i pokušavali su savladati svoju anksioznost glede stomato-loga između 2 do 30 godina. Aku-punkturu su izveli stomatolozi,

svi članovi Britanskog udruženja stomatološke akupunkture.

Prema nedavnim istraživanji-ma, trećina svih stomatoloških pacijenata u razvijenim zemljama pati od nekog oblika anksioznosti prema stomatologiji. Jedan od de-set pacijenata toliko se boji stoma-tologa da izbjegava popravljanje zuba uopće.

Autori studije rekli su da su se sedativi, tehnike relaksacije i hi-pnoza, među ostalim metodama, pokazali od pomoći u prevladava-nju problema, ali oni često dugo traju i zahtijevaju znatne psihote-rapeutske sposobnosti. Oni upo-zoravaju da su potrebna daljnja veća istraživanja kako bi se po-tvrdila vrijednost akupunkture pri kontroli anksioznosti od stomato-loga te navode da bi mogla značiti jednostavnu i jeftinu metodu lije-čenja.

Igle osloba�aju pacijente od anksioznostiSedativi, tehnike relaksacije i hipnoza, pokazali su se od pomo�i u tretmanu nemirnih pacijenata. Jeste li isprobali akupunkturu?

Nedavno istraživanje pokazalo je da šalica čaja sadrži fluorid koji pomaže pri suzbijanju propadanja zuba. Istraživanje koje je objavila nutricionistica dr. Carrie Ruxton i kolege s londonskog fakulteta King, oslonilo se na objavljena istraživa-nja o zdravstvenim učincima konzumira-nja čaja.

Otkrila je da je ispijanje tri ili više šalica čaja dnevno jednako dobro kao i konzumi-ranje velike količine vode, a možda čak ima i dodatne dobrobiti za zdravlje. Studija objav-ljena u European Journal of Clinical Nutri-tion otkrila je da čaj štiti od zubnog plaka i propadanja jer sadrži fl uorid. Čaj ne samo da

rehidrira jednako dobro kao i voda, već može štititi od bolesti srca (ispijanje tri do četiri ša-lice čaja dnevno može smanjiti šanse od srča-nog udara) i nekih oblika raka.

Stručnjaci vjeruju da su fl avonoidi ključni sastojak u čaju koji utječe na zdravlje. Ti poli-fenolni antioksidansi nalaze se u raznoj hrani i biljkama uključujući listiće čaja, a pokazalo se da pomažu u prevenciji oštećenja stanica.

Dr. Ruxton je rekla: „ Ispijanje čaja bolje je nego ispijanje vode. Voda u osnovi nadomje-šta tekućinu. Čaj nadomješta tekućinu i sadr-ži antioksidanse, a to su dva razloga zašto piti čaj. Također, šalica čaja sadrži fl uorid koji je dobar za zube,“ dodala je.

Nobel Biocare ponudio je tržištu „sta-te-of-the-art“ CAD/CAM NobelProcera pojedinačne krunice i mostove do 6 člano-va, od sada izrađene od osnovne metalne legure kobalt kroma. Osnovna metalna legura kobalt krom je certificirani ma-terijal za CAD/CAM frezanje NobelPro-cerom i predstavlja odličnu alternativu u slučajevima gdje klinička situacija postav-lja ograničenja konstrukcijama od cirkon oksida. NobelProcera osnovna metalna legura kobalt kroma je biokompatibilna i osigurava čvrstu osnovu za protetska rje-šenja koja se cementiraju na zube ili nado-gradnje na implantatima.

Konstrukcijama izrađenim od osnovne metalne legure kobalt kroma, NobelProcera

sada nudi novi standard za bilo koju indikaci-ju protetskim radovima izrađenim na metalu koji se cementiraju u ustima. Krunice i mo-stovi dizajniraju se i naručuju putem intuitiv-nog NobelProcera softvera obogaćenog na-prednim protetskim alatima. Jednim klikom miša, narudžbe se šalju u tvornicu gdje se izrađuju i vraćaju u zubotehnički laboratorij kao precizno frezane konstrukcije s 100%-tnim nasjedanjem, izuzetnom čvrstoćom i u potpunosti obrađene.

NobelProcera krunice i mostovi izrađeni od osnovne metalne legure kobalt kroma su frezane iz biokompatibilnog monobloka ko-balt kroma i certifi cirane za CAD/CAM fre-zanje. Legura ne sadrži nikal, kadmij, berilij niti željezo.

Jeste li za šalicu?

NobelProcera-Precizno frezane protetske konstrukcije

Re�i �ete da smo opsjednuti �ajem. Ali što �initi kad ta teku�ina ima ljekovita svojstva, a i pomla�uje!

NobelProcera most izrađen iz osnovne metalne legure kobalt kroma (DTI/Photo ljubaznošću

Stefan Holsta i dentalX)

4 NOVOSTI DENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition

Andy Acton

Kakva god bila njihova osobna »zelena« uvjerenja, većina je sto-matologa čula priču o kopenhaš-kom klimatskom samitu nedavnih mjeseci. No, bilo da ste eko-ratnik u dobroj vjeri ili vjerujete da su klimatske promjene samo teret toplog zraka, sjednite i poslušajte.

Odluke koje proizlaze iz ovih raz-govora utjecat će na sve nas. Ener-getska učinkovitost svih komer-cijalnih vlasništva sada je vladina crta bojišnice. Od 1. listopada 2008. godine sve komercijalne građevine koje imaju više od 50 metara kva-dratnih trebaju imati, prema zakonu, komercijalni Certifi kat o energet-skom učinku (Energy Performance Certifi cate (EPC)) bez obzira grade li se tek, modifi ciraju, iznajmljuju ili prodaju. Prema The Carbon Trustu, ovo jednostavno nije dovoljno ako želimo postići vladin cilj da se sma-nji ispuštanje CO2 za 80 % do 2050. godine. Trust sada poziva na ma-sovni napor za unaprjeđenje ener-getske učinkovitosti komercijalnih građevina, uključujući nametanje nacionalnih minimalnih standarda za poboljšanje razine energetske učinkovitosti građevina od stupnja E do stupnja C do 2020.godine i do stupnja A do 2050. godine.

Neučinkovite nekretnineVelika Britanija ima inventar jed-

nih od najstarijih i najmanje ener-getski učinkovitih zgrada u Europi. Te su zgrade odgovorne za skoro polovicu cjelokupne emisije CO2 u državi. Mnogi stomatolozi rade u ovakvim energetski neučinkovitim nekretninama. Ako se ne ogluše na Carbon Trustove pozive, praktičari će se morati pripremiti za neke zna-čajne prilagodbe svojih praksi. Ovo sve možda zvuči kao da je potreb-no previše truda i troškova, osobito s toliko mnogo pravila o kontroli infekcije koje stupaju na snagu (što je samo po sebi sporno pitanje).

Međutim, praktičari bi trebali uzeti u obzir i dobrobiti koje EPC može donijeti njihovim praksama dental-ne medicine. Svi komercijalni po-sjedi će ih trebati, ali postoje neki specifi čni izuzetci, detalji koji se mogu pronaći u dokumentaciji vla-dinih uputstava. EPC-ovi se moraju podastrijeti u dokumentima za pro-daju i kao takvi čine katalizator za poboljšanje energetske učinkovitosti nekretnine.

Ocjenjivanje građevinaEPC pokazuje energetsku učinko-

vitost zgrade kroz »ocjenjivanje gra-đevina« u skupinama od »A«, kao

najučinkovitijeg stupnja, do najma-nje učinkovitog »G« stupnja. Certifi -kat također daje brojčani pokazatelj energetske učinkovitosti za svaku zgradu koji se temelji na njegovoj standardiziranoj uporabi. »Izvještaj o preporukama« (Recommenda-tion Report) nastao je kao dio pro-cesa EPC– računalno generiranog popisa preporučenih izmjena koje mogu poboljšati stupanj učinkovito-sti građevine. Procjenjivač energije (Energy Assessor) može osigurati savjet i vodilju o tome kako najbolje unaprijediti stupanj građevine na-

kon procjenjivanja imovine. Većina vlasnika obrta zastrašena je proce-som ostvarivanja EPC-a. Softverski model izračunava energetski učinak građevine korištenjem podataka pribavljenih inspekcijom prostora, crtežima, specifi kacijama i priručni-cima. Tada se kreira »matriks zona« za svaki kat koji u obzir uzima gri-janje, hlađenje, rasvjetu i ventilaciju. Ovo, zajedno s oblikom i veličinom svake zone i kata, kao i detalji o kon-strukcijskim materijalima zgrade, unosi se u softverski model. Ener-getski model generira se korištenjem pomoćnog programa pojednostav-njenog građevinskog energetskog

modela (Simplifi ed Building Energy Model (SBEM)) koji je vlada odobri-la za ovu namjenu. Glavna prednost za vlasnike prakse koju The Carbon-Trust želi promovirati jest da bolji stupnjevi učinkovitosti znače više procijenjene vrijednosti na tržištu koje je sve više ekološki osviješteno. Instaliranjem učinkovitije rasvjete, bolje izolacije i modernih bojlerskih sustava koji poboljšavaju učinkovi-tost zgrade, stomatolozi bi, teoretski, trebali imati kraće periode nezauze-tosti prostora i više prihode za pro-dajne cijene.

Mudar potezS obzirom na pritisak na vladu da

se prihvati obveze smanjenja ispu-štanja ugljičnog dioksida, smanjiva-nje emisije CO2 vaše prakse bio bi mudar i dobar ulog za zaštitu budu-će prodajne moći vaše prakse.

Za one praktičare koji žele stvari podignuti na viši stupanj održava-nja, sljedeća je razina primjenjivanje tehnologije s niskim otpuštanjem ili potpuno bez ugljika. S cijenama go-riva koje stalno rastu, iznimna važ-nost ovih poboljšanja u fi nancijskom smislu vrlo je lako pojmljiva. S EPC-om, potencijalni kupci ili naj-moprimci bit će u mogućnosti dobiti nepristran izvještaj o vjerojatnim budućim energetskim troškovima i troškovima zgrade. Ovo pojedno-stavnjuje usporedbu mogućih ener-getskih troškova s ostalim naizgled sličnim zgradama. Komercijalni

EPC također će omogućiti prodava-čima i najmodavcima da dobiju uvid u područja njihovih nekretnina koja mogu povećati svoju energetsku učinkovitost. Međutim, neovisno o tome hoće li se vrijednost prakse zaista povećati ovim stupnjevanjem ili ne, stomatolog nema izbora nego stupnjevati svoju praksu i logirati se u vladinu centralnu bazu podataka budući da je komercijalni EPC uvi-jek neophodan prije nego što možete zakonski završiti prodaju ili najam nekomercijalnog prostora.

Kazne za neposjedovanje EPC-a mogu biti između Ł500 do Ł5,000, ovisno o vrijednosti imovine.

Kupnja ili prodaja prakse dentalne medicine zadatak je koji se ne smije uzeti olako jer je mnogo potenci-jalnih spoticanja i prepreka na putu. Dodatak nove ekološke dimenzije prodaji komercijalnog vlasništva čini dodatnu komplikaciju.

Smanjivanje ispuštanja CO2 bio bi mudar i dobar ulog za zaštitu budu�e prodajne mo�i

vaše praksevaše prakse

O autoru

Andy Actondirektor je tvrtke Frank Taylor & Associates, neovisnih procjenji-vača i konzultanata za dentalnu profesiju. Andy je pomogao mno-gim bankama specijaliziranim za dentalnu profesiju razviti njihove usluge, uključujući NatWest i Bank of Ireland. Za više infor-macija nazovite 08456123434, e-mail team@ft-associates.com ili posjetite www.ft-ssociates.com.

Krenite "zeleno" za vašu budu�nost

Andy Acton nih od najstarijih i najmanje ener- najučinkovitijeg stupnja, do najma- modela (Simplifi ed Building Energy EPC također će omogućiti prodava-

Smanjivanje ispuštanja CO2 bio bi mudar

i dobar ulog za zaštitu budu�e prodajne mo�i vaše prakse

5NOVOSTIDENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition

SJAJ OSMJEHA U NEW YORKU!Prema američkim i danskim

istraživačima, kasni noćni za-logaji doprinose gubitku zubi bez obzira koju vrstu hrane konzumirali. Mogući razlog tome mogla bi biti promjena u protoku sline što je važno za otklanjanje ostataka hrane u ustima.

Istraživači na fakultetima u Missouriju, Kansas i Kopenha-genu ispitali su podatke 2,217 muškaraca i žena između 30 i 60 godina koji su sudjelovali u me-dicinskoj studiji svjetske zdrav-stvene organizacije poznatoj kao MONICA (praćenje trendova i determinanata kardiovaskular-nih bolesti).

Oni su kod sudionika procjenji-vali oralno zdravlje, prehrambene navike, opće zdravlje i druge ka-rakteristike 1987./88. godine i po-novo 1993./94. godine i otkrili da bi se 8 posto sudionika (173 oso-be) moglo klasifi cirati kao osobe koje jedu po noći. Osobe koje

jedu po noći konzumiraju četvr-tinu ili više dnevnih kalorija na-kon večere i bude se te jedu usred noći najmanje dva puta tjedno.

Istraživači su otkrili da su oso-be koje jedu po noći izgubile više zubi u kasnijoj fazi istraživanja od osoba koje ne jedu tijekom noći, čak i kada je uzet u obzir utjecaj faktora kao što su dob, pu-šenje, količina šećera ili karbohi-drata u njihovoj prehrani.

S obzirom da stomatolozi nisu u mogućnosti zaustaviti svoje pacijente od gozbe usred noći, dr. Jennifer Lundgren i kolege kažu da bi oni svoje pacijente trebali upoznati s rizikom. „Stomatolo-zi bi trebali biti svjesni utjecaja noćnih zalogaja na oralno zdrav-lje. Kod takvih pacijenata treba-li bi povećati preglede i više ih educirati o oralnom zdravlju te ih uputiti na daljnje preglede kada je to potrebno.“

Istraživanje će biti objavljeno u kolovozu u izdanju Eating Beha-viors.

Pono�ni zalogaji loši su za zubeProbudite se usred no�i, nešto vam fali, barem malo �okolade kako biste lakše zaspali! Je li vam to trebalo?

Istraživači su otkrili da mozak nije sposoban zapaziti razliku između boli na gornjem i boli na donjem zubu. Rezultati tog novog istraživanja, koji će biti objav-ljeni u časopisu Pain, mogli bi pomoći da se osmisle bolji tretmani za akutnu zubo-bolju, karijes ili infekciju te za kronična stanja kao što je fantomska bol nakon što je zub izvađen.

Istraživači vođeni profesorom Clemensom Forsterom na sveučilištu Erlangen-Nurem-berg u Njemačkoj analizirali su aktivnost mozga kod zdravih volontera kao da su isku-sili bol u zubu. Dajući im kratke električne pulseve na gornjem lijevom ili donjem lije-vom očnjaku, potaknuli su osjećaj boli sličan onome kao kada zagrizete kocku leda. Da bi vidjeli kako mozak reagira na bol koja proi-zlazi iz različitih zuba, istraživači su koristili funkcionalnu magnetsku rezonancu (fMRI)

za praćenje promjene u aktivnosti kada su stimulirani gornji ili donji zubi.

„U početku smo očekivali dobru razli-ku, ali to se nije dogodilo“, rekao je Forster. Mnogi dijelovi mozga reagirali su na bol gornjeg i donjeg zuba – signali su nošeni iz dvije različite grane n. trigeminusa na jed-nak način. N. maxillaris (V2) donosi signale boli s gornje čeljusti, a n. mandibularis (V3) donosi signale boli s donje čeljusti.

Istraživači su otkrili da su se svi dijelovi moždane kore, uključujući somatosenzorni korteks, insularni korteks i cingularni kor-teks, ponašali jednako kod obje zubobolje. Poznato je da ti dijelovi mozga igraju važnu ulogu u sistemu projekcije boli, ali niti jedan nije pokazao velike razlike između dvije zu-bobolje. „ Aktivacija je bila više manje jed-naka“, rekao je Forster, iako, dodao je, „naši su eksperimenti možda propustili suptilne razlike koje bi mogle pokazati zašto se neka

zubobolja može lokalizirati.“ S obzirom da su isti dijelovi mozga bili

aktivni kod obje zubobolje, mozak – i osoba – nisu mogli reći od kuda bol dolazi. „Sto-

matolozi bi trebali biti svjesni da pacijenti nisu uvijek sposobni locirati bol“, kaže For-ster. „Postoje psihološki i anatomski razlozi za to.“

Mozak je nesposoban lokalizirati zubobolju

6 TRENDOVI I TEHNIKE DENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition

Pogled prije operacije prednjih zuba vestibularno: recesije na zubima #13; #12 okružene malom, dostatnom zonom keratiniziranog tkiva apikalno.

Pogled na prednje zube prije opera-cije vestibularno.

Podignuti režnjevi očuvanih aproksi-malnih tkiva što održava krvnu opskrbu i sprječava nastanak 'crnih' trokuta (neestetskih aproksimalnih prostora).

Cervikalni urez na zubu #23 je soli-dan, tvrd i bez karijesa.

GTR membrana oblikovana je i postavljena preko površina korijena zuba #13 i #12.

GTR membrana postavljena samo preko površine zuba #23; membrana nije po-stavljena na površinu recesije zuba #24.

Gingivno tkivo pomaknuto je koro-nalno, prekrivajući tako membrane i korjenove zuba #13 i #12 te je sašiveno na mjesto.

Gingivno tkivo pomaknuto koronal-no radi prekrivanja GTR membrane na zubu #23 i zubu #24.

Post-operacijski snimak: prethodne recesije korijena zuba #13 i #12 prekri-vene su keratiniziranom, pričvršćenom, rozom gingivom; sondiranjem nije utvrđeno postojanje džepova.

Post-operacijski snimak.

1

6

2

7

3

8

4

9

5

10

dr. David L. Hoexter, Nikisha Jodhan

i Jon B. Suzuki

Gingivalna recesija definira se smještajem ili pomicanjem marginalne gingive apikalno od cemento-caklinske granice (CCG) (cementoenamel junction (CEJ)1). Recesija je ekspozicija korijenske površine što rezulti-ra u zubu koji se čini duljim. Iz pacijentove perspektive, recesija znači neestetski izgled povezan sa starenjem.

Makroskopski, gingiva se sastoji od slobodnog i pričvrsnog gingiv-nog tkiva. Slobodna marginalna gingiva, koja se nalazi koronalno od pričvrsne gingive (PG), okružuje zub i nije pričvršćena na površinu zuba. PG je keratinizirani dio gin-givalnog tkiva (KG) koja je gusta, točkaste površine i čvrsto vezana za parodont, zub i kost koji se nalaze ispod nje. U idealno zdravih, naj-koronalniji dio PG-a smješten je na CCG-u, dok je najapikalniji dio na mukogingivalnoj granici (MGG). MGG predstavlja prijelaz između PG-a (keratinizirane) i alveolarne mukoze (nekeratinizirane).2

Uzroci nastanka recesijaPostoje brojni etiološki faktori

koji mogu rezultirati recesijom. Op-ćenito, etiologija se može kategori-zirati na mehaničke razloge ili kao posljedica progresije parodontne bolesti. Recesija se obično zbiva radi lošeg postava zuba3–5, radi re-

sorpcije alveolarne kosti6,7, visokog pripoja mišića i tenzije frenuluma8 i jatrogenih faktora vezanih uz re-storativne postupke i posljedice parodontne terapije.3,9 Neželjene posljedice recesija uključuju kom-promitiranu estetiku, povećanu osjetljivost korijena na temperatur-ne i taktilne stimuluse, povećanje podložnosti karijesu korijena radi izlaganja cementa. Stoga je osnov-ni terapijski cilj eliminacije recesi-je prekrivanje površine korijena da bi se zadovoljilo estetski aspekt i spriječila osjetljivost korijena zuba. Miller je klasifi cirao recesijske de-fekte u četiri kategorije:

• Klasa I: recesija marginalne gingive ne prelazi MGG

• Klasa II: recesija marginalne gingive seže do MGG-a bez gubitka interdentalne kosti

• Klasa III: recesija marginalne gingive seže do ili prelazi MGG; gubitak interdentalne kosti je api-kalno od MGG, ali koronalno od apikalne granice recesije marginal-ne gingive

• Klasa IV: recesija marginalne gingive proteže se preko MGG-a; interdentalna kost je apikalno od recesije marginalnog gingivnog tki-va.10

Mogući načini terapije za prekri-vanje recesija uključuju restorativ-no/mehaničko prekrivanje korijena poput restauracija kompozitom. Ovaj tretman može učinkovito ri-ješiti problem osjetljivosti zuba kao i karijesa korijena. Međutim, takav tretman znači dugoročni

kompromis s estetskog stajališta. Kompozitne restauracije vremenom promijene boju, a bilo koji otvor na rubu ispuna može dovesti do sekun-darnog karijesa, povratka osjetlji-vosti zuba, i/ili lokalnih upalnih promjena. Dodatno, usklađivanje boje može biti teško i takve resta-uracije mogu uključivati neželjeno uklanjanje vitalne strukture zuba radi stvaranja primjerenog retencij-skog oblika. Stoga kliničari moraju odrediti jesu li restorativne koristi veće od estetskih nedostataka i je li moguće primijeniti neku drugu terapijsku opciju koja ima manje ili uopće nema funkcijskih i estetskih nedostataka.

Mukogingivna kirurgija Druga terapijska opcija za tret-

man recesija je mukogingivna ki-rurgija. Mukogingivna kirurgija odnosi se na procedure parodon-talne kirurgije koji su osmišljeni za korekciju nepravilnosti morfologije, pozicije i/ili količine i vrste gin-givnog tkiva koje okružuje zub 23 Na početku razvoja mukogingivne kirurgije kliničari su vjerovali da postoji određeni, specifi čni mini-mum koronalno-apikalne dimen-zije PG-a koja je potrebna za odr-žavanje parodontnog zdravlja. No međutim, uslijedila su klinička12–15 i eksperimentalna istraživanja16,17 koja su pokazala da ne postoji po-treba za minimalnom numeričkom vrijednosti.

Međutim, iz estetskog aspek-ta poželjna je ujednačena boja i

količina PG-a uokolo susjednih zuba.18 Neke od najranijih tehnika za korigiranje recesija uključivale su zahvate produbljivanja vestibu-luma.19 Posljedice cijeljenja obično bi rezultirale povećanjem količine PG-a. Međutim, unutar šest mjeseci bilo je gotovo 50% ponovnih pojava promjena pozicija mekih tkiva.20, 21 Stoga ove tehnike nisu primjereno rješavale problem recesija.

U cilju poboljšanja estetike i po-većanja količine KG-a u procedu-rama prekrivanja korijena, trenutne tehnike parodontne kirurgije nave-liko koriste transplantate gingive. Postoje različite kirurške tehnike koje se razlikuju s obzirom na od-nos davateljskog i primateljskog mjesta. Procedure gingivalnih tran-splantata uključuju ili a) transplan-tate mekih tkiva bez pomicanja koji imaju održan krvotok ili b) slobod-ne autogene transplantate mekih tkiva. Tehnike koje uključuju b) tip transplantata zahtijevaju pripremu dva kirurška mjesta: jedno za uzi-manje tkiva koje će se transplantira-ti i jedno za pripremu primateljskog mjesta. U ovom slučaju, autogeni transplantat mekog tkiva ima zaseb-nu opskrbu krvlju od primateljskog mjesta. Kombinacije tipova a) i b) kirurških tehnika također su mogu-će.22–24

Transplantati mekih tkiva Transplantate mekih tkiva bez

pomicanja prvo su opisali Grupe i Warren 1956. godine.25 Ovo je uključivalo podizanje režnja pune

debljine i lateralni pomak te zaši-vanje donorskog režnja na želje-no mjesto koje je u blizini, dok bi opskrba krvlju bila održana putem peteljke. Ova tehnika i ostale koje su je slijedile osmišljene su za pove-ćanje zone PG-a. Kasnije modifi ka-cije ove tehnike uključivale su teh-niku režnja dvostruke papile26 koju su predstavili Cohen i Ross 1968. godine – kosi rotacijski režanj 27 i rotacijski režanj.28 Drugi tip poma-knutog režnja gingive opisan je ka-snije kao koronalno pomaknuti re-žanj.29 Ova tehnika podrazumijeva mobiliziranje režnja pune debljine i repozicioniranje tkiva na CCG-u te na taj način prekrivanje eksponira-ne recesije.

Korištenje slobodnih gingivnih transplantata opisali su 1960-tih Sullivan i Atkins.30 Slobodni au-togeni transplantat može se sasto-jati ili od epitelizirane gingive ili vezivnog tkiva. U početku je tera-pijski cilj bio povećati zonu KG-a. Klinički cilj sada je postao prekri-vanje eksponiranog korijena zonom pričvrsne keratinizirane gingive. Ovo se može postići jednofazno ili u dvije faze. Na početku, 1968. godine, Sullivan i Atkins opisali su jednofaznu proceduru. Njezin je cilj bio povećati zonu KG-a bez pre-krivanja recesije korijena. U 1980-ima predložena je dvofazna modi-fi kacija za prekrivanje korijena koja se pokazala uspješnijom i s boljom predvidljivošću ishoda.

Ovo uključuje najprije postav-ljanje slobodnog gingivalnog tran-

Korištenje resorptivnih membrana za ve�u predvidljivost ishoda prekrivanja recesija korijenaDavid Hoexter i suradnici opisuju jedan od mogu�ih na�ina terapije za prekrivanje recesija

7TRENDOVI I TEHNIKEDENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition

Dr. Roger P. Levin

Kada odnos između stoma-tologa koji radi implantate i re-staurativnog stomatologa dobro funkcionira, svi imaju koristi. Pa-cijenti uživaju u stvarno odličnoj njezi i iskuse kvalitetnu uslugu dok obje ordinacije mogu uspješ-no povećati promet.

Kako bi odnos između implan-tologa i restaurativnog stomatologa održali produktivnim, implantolog bi trebao uzeti u obzir sljedeće:

• Od odsutnosti srce ne raste!• Ne budite usamljeni jahač.• Budite vrijedan izvor pomoći. • Marketing „preporuke“ vaša

je budućnost.

Od odsutnosti srce ne rasteSastanci licem u lice par puta go-

dišnje sa stomatolozima koji koriste usluge vaše ordinacije ojačat će vaš odnos s njima. Broj pacijenata kojima ste preporučeni u izravnoj je korela-ciji s učestalošću izravne komunika-cije s restaurativnim stomatolozima. Implantolozi bi se trebali potruditi da se tijekom godine redovito sastanu

čak i s onim stomatolozima koji upu-ćuju par pacijenata godišnje.

Ne budite usamljeni jahačImplantolozi ne mogu sve učini-

ti sami. Tu dolazi koordinator im-plantološkog tretmana. On rukovodi većinu komunikacije s pacijentom omogućujući vam da više vremena provedete uz pacijenta kada je na stolcu, a manje vremena na obveze vezane uz administraciju i marketing.

Dobar koordinator može pomoći vašoj ordinaciji da izgradi čvršći od-nos sa svim ordinacijama koje kori-ste vaše usluge. To jako puno znači. Stupanj komunikacije između dvije ordinacije često rezultira uspješnim tretmanom i zadovoljstvom pacijenta.

Budite vrijedan izvor pomoći

Edukacijski seminari, koji se održavaju u lokalnom hotelu ili

nekom drugom mjestu, mogu pru-žiti vrijedne informacije doktorima koji upućuju pacijente dok daju im-plantologu priliku da se sastanu s njima. Implantološke tvrtke odlični su izvori govornika o posljednjim napretcima u implantologiji i re-storativnim tehnikama. Ovaj oblik edukacije osobito je od koristi za restorativne stomatologe koji su zainteresirani za značajno unapre-đenje svog znanja o implantologiji

i proširenju implantološke usluge. Osim toga, takvi događaji stvaraju ogromnu količinu naklonosti i do-brog ugleda za vašu ordinaciju.

Marketing preporuke vaša je budućnost

Uspješan program marketinga pre-poruke temelji se na dosljednom i traj-nom kontaktu s restorativnim dokto-rom. Ispravne markentinške strategije tijekom dužeg vremena mogu:

• Ojačati odnos s doktorima koji vas preporučuju

• Pretvoriti povremene prepo-ruke u redovite

• Voditi prema većoj proizvod-nji i profitabilnosti.

Kako održati funkcionalnim odnos s referalnim stomatolozima„Broj pacijenata kojima ste preporu�eni u direktnoj je korelaciji s u�estaloš�u direktne komunikacije s restaurativnim stomatologom“

O autoru

Dr. Roger P. Levinpredsjednik je i izvršni direktor Levin grupe, vodeće menadžer-ske tvrtke za implantološke ordinacije. Levin grupa pruža Total Implant Success, prvo sveo-buhvatno savjetovanje i rješenja za cjeloživotni uspjeh implanto-loga u Sjedinjenim Američkim Državama i diljem svijeta.

Kvalitetna komunikacija s pacijentom

splantata ili slobodnog vezivnog transplantata apikalno od područja recesije i korištenje tehnike koro-narno pomaknutog režnja nakon cijeljenja.

Autogeni transplantati Slobodni autogeni transplanta-

ti uglavnom se uzimaju s nepca. Nedavno su predstavljeni i drugi materijali. U tehnici vođene rege-neracije tkiva (GTR) pokazalo se da korištenje acelularnog dermalnog matriksa daje pozitivne rezultate u prekrivanju korijena.31,32 Ovaj mate-rijal može osigurati pacijentu manje invazivnu alternativu od korištenja nepca kao donorskog mjesta za po-stizanje prekrivanja korijena. Pro-cedure koje kombiniraju i slobodne i vezane transplantate također su opisane u detalje. Na primjer, prili-kom korištenja vezivnog transplan-tata, on se postavlja subepitelijalno s koronarnim pomicanjem tkiva koje ga prekriva. GTR-tehnike su se ta-kođer nedavno razvile.

Godine 1992. Pino Prato i sur. opisali su kombinaciju tehnike su-bepitelijalnog postavljanja membra-ne, poput e-PTFE33, s koronalnim pomicanjem režnja. Funkcija je membrane održavanje mjesta tije-kom perioda cijeljenja da bi moglo doći do regeneracije tkiva. S paci-jentovog gledišta, biorazgradljive membrane s GTR-om mogle bi biti

bolji izbor u cilju izbjegavanja druge operacije za uklanjanje membrana. Cilj je ponovo uspostaviti gingival-no zdravlje, boju i estetiku prekriva-njem izložene površine korijena na predvidljiv način zdravim gingiv-nim tkivom i na taj način smanjiti osjetljivost zuba. Korištenjem GTR-a i koronalno pomaknutih tehnika postižemo predvidljivo prekrivanje korijena.

Ostali postupci Raznolikost mukogingivnih

procedura razvila se primjenom različitih materijala za tretiranje površine korijena za njezinu biomo-difi kaciju. Ovi zahvati poboljšavaju proces regeneracije novog vezivnog pričvrstka. Novi klinički pričvrstak neophodan je za povećanje prekri-vanja korijena. Biomodifi kacija po-vršine korijena uključuje tretiranje površine limunskom kiselinom ili EDTA-om za uklanjanje zaostalog sloja i otvaranje dentinskih tubula te na taj način olakšavanje stvaranja novog fi broznog pričvrstka. Deri-vat caklinskog matriksa na bazi caklinskih proteina koji potpoma-že cijeljenje inducirajući stvaranje acelularnog cementa, parodontnog ligamenta i alveolarne kosti također je dostupan u spektru materijala za biomodifi kaciju površine korije-na. Sljedeći prikaz slučaja uzima u obzir predvidljivo estetsko prekri-

vanje uspoređujući GTR-tehniku s ne GTR-tehnikom u ustima istog pacijenta.

Prikaz slučajaMladi se pacijent javio s bilate-

ralnim recesijama u gornjoj čelju-sti. Gornji desni kvadrant imao je značajne recesije na području zuba #13 i #12 (sl. 1). Gornji lijevi kva-drant imao je slične recesije na zu-bima #23 i #24. Dodatno, zub #23 imao je cervikalni urez koji je bio pigmentiran, ali tvrd i bez dekalci-fi kacija. Nakon lokalne anestezije lidokainom, napravljen je željeni dizajn režnja. Prije tretmana posto-jala je dostatna zona KG-a koja je sačuvana i koronarno pomaknuta. Nakon podizanja režnja bio je vid-ljiv cjelokupni doseg recesija (Sl 2). Uslijedio je debridman i uklanjanje granulomatoznog tkiva. Oblikova-na je resorptivna membrana i po-stavljena je na eksponirane korjeno-ve. Membrana je prvo postavljena na zub #13 i stoga se zub činio ta-mnijim jer je ona upijala krv. Potom je postavljena membrana na zub #14 i tako u vrijeme fotografi ranja još nije vidljiva apsorbcija krvi pa je u tome ključ razlike boja u ovom trenutku. Koronalno pomaknu-ti režanj zašiven je na mjesto tako da prekriva potopljene membrane i prethodne recesije (sl. 3,4). Stavljen je parodontni zavoj (Coe-Pak, GC)

za učvršćivanje tretiranog područja. Skinut je nakon tjedan dana istovre-meno sa skidanjem šavova. Pacijent se tada vratio normalnom održava-nju oralne higijene, u početku vrlo pažljivom. Kad je cijeljenje završilo i uspostavljeno je ponovno oralno zdravlje, recesija je bila prekrivena i izliječena. Nakon parodontnog sondiranja nisu otkriveni džepovi (sl. 5).

Konači pogled prikazuje vizual-nu simetriju zdravlja i boje koji su održivi. Recesije su također bile pri-sutne na lijevoj strani maksile (zubi #23 i #24; sl. 6). Nakon lokalne ane-stezije ovih područja, napravljen je mukoperiostalni režanj pune deblji-ne. To je otkrilo opseg recesijskih defekata (sl. 7). Zub #23 je tretiran budući da je bio na drugoj strani usne šupljine korištenjem GTR-teh-nike s acelularnom vezivnotkivnom membranom da se održi prostor potreban za regeneraciju. Zub #24 tretiran je na isti način osim što nije bila korištena niti resorptivna niti neresorptivna membrana (sl. 8,9).

Stoga, GTR-tehnika nije primije-njena na zubu #24. Na oba zuba na-pravljen je koronalno pomaknuti re-žanj za prekrivanje recesije korijena koji je bio zašiven na razini CC-spo-jišta. Obje strane bile su pokrivene parodontnim zavojem. Prepisani su antibiotici (tetraciklin) i analgetici (Tylenol-Codeine) u prvom tjednu

nakon operacije. Tjedan dana nakon kirurške faze skinuti su šavovi i pa-rodontni zavoj, a usta su bila podvr-gnuta lavaži. Uspostavljena je dobra oralna higijena te je uslijedio period cijeljenja koji je trajao više od dva mjeseca. Na pregledu, zub #23 na kojem je primijenjena GTR mem-brana, imao je ponovo uspostavljenu zdravu gingivu. Korijenska recesija i pigmentirana cervikalna brazda bile su prekrivene. Nasuprot tome, zub #24, na kojem nije primijenjena tehnika GTR-a i prekrivanja mem-branom, imao je istu recesiju kao i prije operacije (sl. 10).

Zaključno, tehnika eksperimen-ta u istim ustima pokazala je da je korištenje acelularne resorptivne membrane za postizanje prekrivanja recesija korijena zuba predvidljivijeg ishoda od prekrivanja recesija bez postavljanja takve membrane.

O autoru

Dr. David L. Hoexter654 Madison Avenue New York, NY Autora možete kontaktirati na broj telefona: +1 212 355

0004 ili email: drdavidlh@aol.com. Potpuna lista literature dostupna je od Dr Hoexter.

8 O TEHNICI DENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition

Mark Roach, britanski

dentalni tehničar

Mark je tražen među velikim dentalnim tvrtkama kako bi ra-dio kao njihov konzultant i sa-vjetnik. Iz tog razloga ga je He-raeus, vodeća svjetska tvrtka u tehnologiji dentalnih kompozita, uposlila da djeluje kao referentna točka u Velikoj Britaniji obavlja-jući posao tehničkog specijalista i trenera. Ovaj istaknuti pojedi-nac prepoznaje važnost dental-nog tima i posvećuje svoje usluge dobrobiti klijenata i pacijenata. U ovom članku Mark razmatra poslovni aspekt pri odluci o oda-biru novih proizvoda za dentalne restauracije.

Signum Composite. uspjeh u mojem poslu

Sve keramičke i bezmetalne re-stauracije smatraju se korakom na-prijed u dentalnoj tehnologiji, osigu-ravajući njezin trajan uspjeh. Nama, vlasnicima dentalnih laboratorija, to znači da je maksimiziranje profi ta bez ulaganja više tisuća eura u naj-manju ruku zadatak koji je sve teže postići. Svi vlasnici laboratorija su-očavaju se s dilemom u koji sustav uložiti kako bi postizali margine profi ta bez masivnih fi nancijskih izdataka. Zirconia skeleti zahtije-vaju skupe skenere, ali koji od njih odabrati? Otvoreni sustav, zatvoreni sustav, ili čak i glodalicu? Hoće li se softver razvijati toliko brzo da će kupljeni skener zastarjeti u kratkom vremenu pa ćemo morati uložiti do-datni novac u nadogradnju softvera? Ostaje i pitanje vanjskih usluga, u slučaju da samo kupimo skener.

Prešana keramika može biti op-cija, ali početni fi nancijski izdatak je opet izdašan, a potrošni materijal nije jeftin. Radni proces je intenzi-van i može biti osjetljiv na korištenu tehniku. Nitko ne može poreći kako danas, s dostupnom tehnologijom, moramo ulagati ako želimo odr-žati korak s konkurencijom. Naš je zadatak nuditi opsežnu uslugu koja ispunjava naše očekivanje najviše kvalitete i dobiti zadovoljne klijente.

No, hoće li kupovina novog susta-va umanjiti vrijednost sustava kojeg već imamo u laboratoriju? Ovo pi-tanje sam si često postavljao. Došao sam do zaključka da postoji alterna-tivni sustav, dostupan već neko vri-jeme. Zove se indirektni kompozit! Ne tvrdim da indirektni kompozit može ono što Zirconia, metalna ili prešana keramika mogu u svim slu-čajevima. Ali može upotpuniti ono što kao laboratorij već pružamo.

Pri nabavci je sustav indirektnog kompozita relativno jeftin, a cijena potrošnog materijala je usporediva s onom kod konvencionalne kerami-ke. Nema skupih dodataka ili kom-ponenti za kupiti, niti je potrebno kupiti skupe setove čiji sadržaj biste rijetko koristili. Sve možete sami izraditi kada vam zatreba, na način koji vam odgovara.

Početni fi nancijski izdatak se vra-ća u kratkom do srednjem roku ako

se proizvod oglašava na pravilan način. Često me pitaju na koji način se to radi. Odgovor dajem objašnje-njem kako sam to sam učinio. Naš cilj nije uzimanje udjela profi tabil-nom segmentu bezmetalnih restau-racija, već upotpunjavanje i eksplo-atacija njegovih povremeno unosnih aspekata. U nekim slučajevima je indirektni kompozit bolja alternati-va od svih ostalih opcija. Keramika je ponekad isuviše krta i neelastićna. Također treba uzeti u obzir i napre-dak u razvoju dvostruko polime-rizirajućeg materijala za brtvljenje zadnjih godina, koji je razvijen kao pomoćno sredstvo u konzervativnoj stomatologiji. Kod odluke koji ma-terijal koristiti kako bi se dugoročno ostvario najbolji rezultat, važno je uzeti u obzir marginalni integritet, mikro-propuštanje, mikrofrakture, trošenje antagonista, stabilnost boje te koefi cijent termičke ekspanzije. Kompozit udovoljava svim navede-nim faktorima.

Razlika u standardima između re-stauracija preko zdravstvenog osigu-

ranja i privatnom sektoru može biti jako velika, kada je u pitanju kvali-teta. Uočio sam prazninu na tržištu i odlučio kako postoji potreba da se popuni. Nudeći indirektni kompo-zit kao alternativu u srednjem se-gmentu između restauracija preko zdravstvenog osiguranja i restaura-cija u privatnom sektoru, postupno sam dobar dio radova koje pokriva zdravstveno osiguranje prebacio u profi tabilnija bezmetalna rješenja

srednjeg segmenta. U današnjim uvjetima morate

razmotriti cijene dentalnih legura i imati na umu da pacijenti imaju veća očekivanja, posebno kod za-mjene prednjih zuba. Ne želimo iskusnim keramičarima uzeti kist iz ruke, kako bismo manje zarađivali radeći s kompozitima, niti je potreb-no uposliti više iskusnih „kompozi-taša“ (moj termin). Ono što bismo trebali razmotriti kako se segment metalnih restauracija smanjuje je što učiniti s iskusnim i cijenjenim „me-talcima“. Koje su njihove moguć-nosti sada kad ulažemo u skenere i eksternaliziramo podstrukture?

Pogodili ste? Ponovna edukacija i trening te prelazak „metalaca“ u „kompozitaše“. Kao i svaki dental-ni tehničar, oni razumiju anatomiju i morfologiju zuba, okluziju i navo-štavanje potpune konture. Edukacija i trening su ključ uspješnog stvara-nja i razvoja kompozitnog segmenta tržišta iz vlastite baze klijenata te učinkovitije korištenje postojećeg kadra. Nije potrebno tražiti nove

klijente kako bismo se prilagodili i opravdali kupnju kompozitnog su-stava. On se može vrlo jednostavno uklopiti u laboratorij uz nešto pro-mišljanja i odgovarajuću cijenu. Po-trebno je zapamtiti kako viša cijena kompozitnih punjenja nije ključna, važno je promisliti o troškovima rada. Pretvaranjem zlatnih „inlaya“ i kruna u kompozit može se udvo-stručiti profi t!

Zašto izabrati Signum liniju indirektnih kompozita?

Kao korisnik kompozita više od 10 godina, s razvojem i stalnom evo-lucijom tehnike kako bih se prilago-dio sustavu koji pati od nedostatka kromatoznosti, ipak sam bio više nego zadovoljan prednostima im-plementacije kompozitnog sustava. Nedostatak kromatoznosti je tipičan problem mnogih sustava indirektnog kompozita. Znam to jer me tijekom godina većina proizvođača traži-la da iskušam njihove kompozitne materijale. Inače jednostavan proces usklađivanja tonova boje postao je poprilično kompliciran. Ipak, s oda-branim sustavom sam postizao dosta dobre rezultate. Proizvođač je po-tom odlučio promijeniti i poboljšati formulu. Rezultat je bio kompozit s previše kromatoznosti pa su, unatoč višemjesečnom trudu prilagođava-nja moje tehnike, restauracije koje sam izrađivao izgledale kao da se radi o krunama od metal keramike – neprikladno za restauracije koje sam oglašavao kao bezmetalne, pristu-pačne cijene i živog izgleda. Navod-no je nova formula bila prilagođena američkom i njemačkom tržištu, ali kako se to odrazilo na mene? Biti na pravom mjestu u pravo vrijeme može vam promijeniti život. Tako se pokazalo i za mene kada mi je do-bar prijatelj spomenuo da je Herae-us Kulzer razvio sustav indirektnog kompozita nazvan Signum (za veza-nje na metal, idealan za implantate) i Signum Ceramis (bezmetalni).

Osim toga, prijatelj je radio za Heraeus, tako da sam dogovorio da isprobam cijeli Signum sustav. Bio je i ostao pravo otkriće. Više nisam morao koristiti opakni dentinski ma-terijal i modifi katore kako bih ispra-vio i prilagodio tonove boje. Dra-matično sam pojednostavio svoju tehniku, skraćujući vrijeme potrebno za izradu restauracije. Ako to mogu ja, može i bilo tko drugi. Time se ta-kođer riješio problem uspošljavanja mojih „metalaca“ koji nisu morali brinuti o prilagođavanju i postizanju tonova boje. Pomoću Signuma, A2 punjenje iz štrcaljke će reproducirati

A2 restauraciju. Nakon iskušavanja, odlučio sam uložiti novac u Signum. Ovo je uključivalo i napredni uređaj za svjetlosnu polimerizaciju. Stari uređaj iz prethodnog sustava s kojim sam radio se još uvijek mogao kori-stiti, ali s novim sam mogao ostvariti potpunu polimerizaciju restauracija u tri minute. Nevjerojatno!

Jedino što može iziskivati zamje-nu je žarulja koja ima očekivani ži-votni vijek od 500 do 800 sati. Uzi-majući ovo u obzir, izračunao sam da možemo proizvesti od 15,000 do 24,000 restauracija prije nego bude potrebna zamjena. Poprilično učin-kovito po pitanju troškova, rekao bih. Indirektni kompozit je prisutan mnogo godina, a siguran sam da će ostati važan i profi tabilan element mojeg laboratorija, kao prilagodljiv i relativno jeftin sustav. U mojem slu-čaju je isplatio svoju vrijednost stoti-nama puta. Isto može učiniti i za vas, ako imate viziju da to prepoznate.

Prelazak na Signum nosi mnoge prednosti za dentalni laboratorij. Kao registrirani Signum laborato-rij, mogu potvrditi svojim dotorima dentalne medicine i pacijentima da dobivaju dugotrajne restauracije najviše kvalitete po cijeni prilago-đenoj njihovim potrebama. Primi-jetio sam da je Signum dodatno poboljšao reputaciju mojeg labora-torija budući da sad mogu ponuditi indirektni kompozit za metalne i bezmetalne restauracije, što prije nisam ni pokušavao.

Mnoge su tehničke prednosti kori-štenja Signuma pa se neću ni truditi sve ih navoditi. Nepotrebno je reći da u svrhu proširenja poslovanja morate ciljati na segment tržišta koji vam je prethodno predstavljao problem, uz potporu zdrave etičke prakse i struč-nosti. Telefonski poziv Heraeusu može biti idealno rješenje. Slobodno pokušajte, znam da će Signum nad-maštii vaša očekivanja.

Zašto kompozit?Savjet Marka Roacha, vlasnika dentalnog laboratorija u Velikoj Britaniji, svim dentalnim laboratorijima

Nedostatak kromatoznosti je tipi�anproblem mnogih sustava indirektnogkompozita.

O autoru

Mark Roachje britanski dentalni tehni-čar, nacionalni i međunarodni specijalist za kompozite i vlasnik

prestižnog dentalnog laboratori-ja. U dentalnoj struci je više od 30 godina, svjedočeći mnogim promjenama materijala i tehnika potrebnih kako bi usmjerio svoje poslovanje maksimalnom povećanju profita, ali uvijek uz zadržavanje najviše kvalitete svojih radova.

9O TEHNICIDENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition

Heraeus Kulzer Hungary KftPredstavništvo u RH

Vaš Heraeus Kulzerpartner je:

044 540 066091 2008 157

Maico d.o.o. 042 261 330 Sanitaria d.o.o. 01 6181 178 Dentalexpress d.o.o. 01 3886 278

- ako su remek djela vaša strast

10 DENTAL TRIBUNE Croatian & BiH EditionKONTROLA INFEKCIJE

Kathy Porter,

viša medicinska sestra

Proglas Odjela za zdravlje Dekontaminacijski zdravstve-ni tehnički memorandum 01-05 »Dekontaminacija u primarnoj stomatološkoj praksi« (»Decon-tamination Health Technical Memorandum 01-05 Deconta-mination in primary care dental practices«) kaže – „Pacijenti za-služuju biti tretirani u sigurnom i čistom okruženju s konzisten-tnim standardima brige svaki put kad su na terapiji. Od esen-cijalne je važnosti da rizik prije-nosa infekcije s osobe na osobu bude minimaliziran kolikogod je to moguće”.

Nažalost, svakidašnji pacijenti i svo osoblje u ordinaciji suočavaju se s mogućim rizikom dolaska u kon-takt s potencijalnim štetnim, čak i fatalnim skrivenim prijetnjama od raznih mikroorganizama koji mogu prekrivati površine svakog koma-da opreme s kojim dođu u kontakt. Skrivene prijetnje od ovih potenci-jalnih opasnosti često se previde, možda čak i ignoriraju, iako pred-stavljaju značajan rizik za sve kojih se tiču. Ne može postojati stomato-loška ordinacija u državi koja je ne-svjesna rizika od unakrsne infekcije radi neprimjerene dekontaminacije i poslije sterilizacije njihove stoma-tološke opreme. Stoga je rutinska uporaba ultrazvučnih kadica, de-zinfi cijensa, različitih autoklava ili parnih sterilizatora uzeta zdravo za gotovo. Međutim, može postojati mnogo jednako opasnih, skrivenih prijetnji koje leže neotkrivene i za-nemarene na gotovo svakoj tvrdoj površini unutar ordinacije, a svaka-ko unutar kliničkih zona.

Koji su to rizici? Gotovo svakog dana, svaka je

osoba izložena nebrojenim mili-junima mikroorganizama koji su potpuno sigurni i ne predstavljaju prijetnju nikome. Međutim, postoji također množina patogenih mi-kroorganizama koji mogu izazvati infekcije, a cirkuliraju među po-pulacijom. Ovi se mikroorganizmi mogu prenositi s jedne na drugu osobu na razne načine.

Najvjerojatniji putevi u okruženju stomatološke prakse su:

Ruke - najvjerojatnije najvažniji

vektor prijenosa infekcije između pacijenata i/ili osoblja ordinacije.

Indirektni kontakt - putem po-srednog nositelja (npr. pužućih ili letećih insekata ili stvari) koji su kontaminirani infi ciranim organiz-mima.

Udisanje - kad su patogeni mi-kroorganizmi izdahnuti ili otpušte-ni u atmosferu od infi cirane osobe pa zatim udahnuti od druge osobe (npr. obična prehlada).

Direktni kontakt - kad jedna osoba infi cira drugu direktnim kon-taktom s osobe na osobu (npr. vode-ne kozice).

Gutanjem - kada su mikroorga-nizmi koji su sposobni infi cirati ga-strointestinalni trakt progutani (npr. „obične” trbušne smetnje).

Mnogo od gore napisanog može se relativno lako spriječiti podu-zimanjem mjera predostrožnosti

osnovne higijene. Ovo uključuje pranje ruku između pacijenata i nošenje odgovarajuće zaštitne opre-me (jednokratnih rukavica, maski i sl.). Takve mjere opreza štite pa-cijenta od stomatologa i vice versa. Međutim, ne sve! Neki od gore na-brojanih, oni koji uključuju posred-nike, tj. nežive stvari, zahtijevaju temeljitu primjenu odgovarajućih i

učinkovitih režima čišćenja između pacijenata.

Lanac infekcijeLanac infekcije prvo su opisali

Storr i Clayton-Kentu 2004. godine. Sastoji se od izvora infekcije, nači-na na koji se širi, osoba koje su u riziku i bilo koje potencijalne točke ulaza. Najlakši način za prekinuti ovaj lanac je prekinuti način na koji se prenosi infekcija. Zato što ruke predstavljaju najvažniji vektor za prijenos infekcije između pacijenata i osoblja ordinacije, najjednostavniji je put za sprječavanje širenja pato-genih mikroorganizama unutar bilo kojeg kliničkog okruženja učinko-vito pranje ruku.

Ono bi trebalo trajati najmanje dvije minute nakon ulaska i izla-ska iz kliničkih područja, između pacijenata, nakon posjeta toaletu,

prilikom mijenjanja rukavica i kad-god su nečije ruke vidljivo nečiste. Alkoholni gelovi mogu se koristiti na vidljivo čistim rukama, ali ako se koriste redovito mogu uzrokovati nakupine. Stoga se oni nikad ne bi trebali uzimati sami, kao alternati-va pranju sapunom i vodom i nije nikad prihvatljivo pranje ili pranje gelom rukavica s ciljem ponovne

uporabe. Rukavice bi uvijek trebalo zamijeniti između svakog pacijenta.

Najbolja praksa za čvrste površine

Idealno bi bilo da se svi osnovni dekontaminacijski postupci za male predmete opreme i sl. rade odvoje-no, poželjno u dvije sobe za dekonta-minaciju s jasno defi niranim putem od prljavog prema čistom. Ovo nije provedivo za veće predmete opre-me, osobito fi ksirane predmete i namještaj. Stoga, kadgod je moguće svaka radna površina i oprema tre-bala bi biti nepropusna i jednostavna za čišćenje. Radne površine i podne obloge trebale bi biti kontinuirane, bez klizanja i, idealno, bez spojeva. Tepihe bi trebalo izbjegavati u bilo kojem kliničkom ili klinički veza-nom području. Svodni prekrivači trebali bi se koristiti između zidova i podova za sprječavanje akumula-cije bilo kakve prljavštine ili prašine u kutovima i pukotinama, sa svim neizbježnim spojevima dobro zava-renima ili zalijepljenima.

Temeljiti i učinkoviti protokol čišćenja može se lako provesti te-meljem korištenja jednostavnih tehnika koje uključuju jednokratne krpe navlažene ili čistom vodom ili pogodnim sredstvom za dezinfekciju na bazi alkohola ili bezalkoholnim. Krpe bez alkohola osobito su pogod-ne za površine osjetljive na alkohol, primjerice koža i sintetičke presvla-ke stomatoloških stolica, plastika, vinil i sl. Čišćenje suhim krpama trebalo bi izbjeći jer to stvara pra-

šinu koja može predstavljati drugu opasnost. Ako se dogodi kontami-nacija krvlju, preporuča se jednopo-stotni natrij-hipoklorit s 1,000 ppm slobodnog klora (ako nije drukčije preporučeno). Međutim, još više slobodnog klora - 10000 ppm još je bolje. Kontaktna vremena trebala bi biti razumno produljena i što prije provedena. Trebalo bi obratiti pažnju da se izbjegnu korozivna ošteće-nja metala i sl. Korištenje alkohola unutar istog procesa čišćenja nije preporučljivo jer veže krv i proteine na metalne površine. Čak i ako se ne čine kontaminiranima, sva klinič-ka područja trebala bi biti očišćena između pacijenata korištenjem jed-nokratnih krpa ili krpa od mikrofi -bre. Područja i oprema koja se treba očistiti između pacijenata uključuje sve radne površine, stolicu, lampe za polimerizaciju, lampe za inspekciju, tipkovnice i miševe, ručne komande, rtg-aparate, stoliće, pljuvačnice i as-piratore. Jednokratni zaštitni prekri-vači dostupni su za uporabu na mno-go od ovih stvari, ali se ne bi trebali koristiti umjesto primjene detaljnih i redovnih mjera čišćenja. Glavna po-dručja i komadi opreme koji se tre-baju očistiti nakon svakog pacijenta uključuju slavine, odvode, špricaljke, vrata od ormara i sudopere. Od na-mještaja koji se treba redovito čistiti tu su sjenila na prozorima, kvake na vratima, stolice i ormari.

Dezinficijensi za čvrste površine

U današnje vrijeme dostupno je sve više materijala koji su prihvat-ljivi za okoliš (npr.amonij-kloridi i etanol) u odnosu na neprijatne, smrdljive i agresivne kemikalije (gluteraldehidi i fenoli itd.)koji su se nekad koristili u ordinacijama. Ovi noviji materijali su sigurniji i ugod-niji za korištenje, a još uvijek osi-guravaju 100% pouzdanu kontrolu infekcije. Amonij-klorid učinkovit je protiv HBV, HIV,HCV, BVDV, vakcinije, bakterija i gljivičnih orga-nizama unutar jedne minute. Etanol je ekstremno učinkovit protiv pato-gena (uključujući HBV, HIV,HCV, BVDV, vakcinije, bakterija i gljivič-nih mikroorganizama) koje deak-tivira unutar 30 sekundi. Također olakšava učinkovitu profi laksu pro-tiv tuberkuloze i bolničkih super-bakterija unutar jedne minute. Obo-je se može koristiti ili u alkoholnoj ili u bezalkoholnoj otopini. Dezin-

Jednostavne ideje za eliminiranje rizika od unakrsne infekcijeRuke predstavljaju najvažniji vektor za prijenos infekcije izme�u pacijenata i osoblja ordinacije

Svaka radna površina i oprema trebalabi biti nepropusna i jednostavnaza �iš�enje

"Mali zeleni"

11DENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition KONTROLA INFEKCIJE

Stručni susret doktora dentalne medicine, dentalnih tehničara i dentalnih asistenata

Hotel Habakuk – Maribor15.-16. listopad 2010.

Slovensko zdravniško društvoSTOMATOLOŠKA SEKCIJADalmatinova ul. 10, 1000 LjubljanaE-mail: stomatoloska-sekcija.szd@ordinacija.net

Različiti vidici postizanja kvalitete u stomatologiji

Dodatne informacije:

Osim kvalitetnih predavanja, na kongresu će se održati i velika dentalna izložba s predstavljanjem noviteta i prikazom praktičnog rada.

Program i dodatne informacije možete dobiti na:u.zagozen@interdent.cc ili +386/3 425 62 37 (Urša Zagožen)

Organizator:

Stomatološka sekcija SZD, Dalmatinova 10, SI-1000 LjubljanaU suradnji s tvrtkom Interdent d.o.o., Opekarniška cesta 26, SI-3000 Celje

Istraživanje iz Australije otkrilo je da su moderni lju-di sposobni postići veće sile zagriza nego što se mislilo. U prvoj usporedbi takve vrste, istraživači sa Sveučilišta New South Wales i Fakulteta biolo-gije, zemlje i znanosti okoliša u Sidneyu, otkrili su da tanka ljudska lubanja ima mnogo učinkovitiji zagriz nego ona u

čimpanze, gorile ili orangutana ili ona od dva pretpovijesna čla-na obitelji hominida, Australo-pithecusa africanusa i Parant-hropusa boiseia.

Ti rezultati stavljaju pod upit-nik ranija mišljenja da je evolu-cija manje robusne lubanje kod modernog čovjeka uključivala zamjenu za slabiji zagriz ili je bila potreban odgovor na promje-

ne u ponašanju kao što je prijelaz na mekaniju hranu ili povećana prerada hrane pomoću alata i ku-hanja. Također su upućivali da su mišići čeljusti smanjeni kako bi napravili prostora većem mozgu.

Prema istraživačima, koji su koristili sofi sticirane 3D ana-lize konačnih elemenata kako bi usporedili digitalne modele stvarnih lubanja, rezultati bi mo-

gli također objasniti očiglednu proturječnost vrlo guste zubne cakline kod modernog čovjeka, svojstva tipično povezanog s ve-likim silama zagriza kod ostalih vrsta.

Gusta caklina i veliki korije-ni zuba kod čovjeka dobro su adaptirani kako bi mogli podni-jeti velike sile prilikom žvakanja hrane.

Ljudski zagriz „vodi“ ispred primata

O autorici

Kathryn (Kathy) Porterkvalificirana je i registrirana stomatološka sestra gotovo 40 godina koje je većinom provela u različitim odorama u Bir-mingham Dental Hospital. Njezi-na je titula sada viša medicinska sestra (odjel dekontaminacije). Član je uredničkog kolegija „Dental Nursing Journal ”, a piše i članke za isti časopis. Izdala je knjigu naslovljenu »Vodič za kon-trolu infekcije i dekontaminaciju za stomatološke sestre« („The Dental Nurses Guide to Infection Control and Decontamination”), izdanu u proljeće2008. godine. Kathy je uvježbani praktičar Infection Prevention and Control Linka i koordinira grupom Link Practitioners pri Birmingham Dental Hospital.

fi cijensi na bazi alkohola pogodni su za tretiranje površina i nastavaka koji su otporni na alkohol. Bezal-koholni dezinfi cijensi koriste se na površinama osjetljivima na alkohol, kao i opremi, uključujući kožu i sin-tetičke presvlake, akrilno staklo, in-ventar i medicinske proizvode.

Postoji mnogo različitih vrsta koji mogu biti ili bezmirisni ili s razno-likim mirisima i/ili u obliku spreja, pjene ili maramica. Neke marami-ce za dezinfekciju napravljene su od nepletenog materijala i bolje su od papira. Nepleteni materijal drži dezinfi cijens na svojoj površini, omogućujući učinkovito čišćenje kontaminiranih površina bez neu-godnosti i nereda koje se često zbiva pri korištenju papirnatih maramica koje često postaju natopljene. Pa ipak, dobro ih je koristiti za jedno-kratnu uporabu, a moraju biti bače-ne nakon svakog pacijenta. Neke vrste dezinfi cijensa dostupne su i u formi pjene koja ne kaplje, a ostaje točno na mjestu na kojem je primi-jenjena. Ovo uklanja višak, nered i neugodnosti povezane uz dezinfi ci-jense u aerosolnim sprejevima.

NaposljetkuZa primjenu najbolje prakse za

kontrolu infekcije, stomatološke or-dinacije moraju prepoznati sve po-tencijalne izvore infekcije i putove prijenosa unutar njihovih praksi te prihvatiti primjerene protokole za razbijanje lanca. Za osiguranje da se ovi protokoli primjenjuju na ispra-van način od vitalne je važnosti da svo novo osoblje u ordinaciji bude temeljito uvježbano u ovoj esenci-jalnoj komponenti života ordina-cije. Ovaj trening treba precizno dokumentirati, zajedno s politikom kontrole infekcije u praksi te učiniti dostupnim na uvid po zahtjevu tre-će strane. I politiku i trening treba redovito osvježavati i revidirati, naj-manje jednom godišnje te se te revi-zije također trebaju dokumentirati. Ispravna primjena ovih protokola treba se kontrolirati redovito da bi se osiguralo provođenje standar-da u cijeloj praksi. Ovo bi trebalo uključivati inspekcije i procjene na zahtjev.

12 DENTAL TRIBUNE Croatian & BiH EditionKONTROLA INFEKCIJE

Zaustavljanje unakrsne infek-cije neprekidan je rat satiranja protiv nesmiljenih, nevidljivih neprijatelja čiji su olujni jaha-či unošeni u svaku zdravstvenu ustanovu diljem svijeta na odjeći, koži, čak i dahu osoba koje ula-ze u prostor. Najvitalniji su ele-menti u kontroliranju prednosti neprijatelja uvježbanost i oprez branitelja. Svaki član osoblja u stomatološkoj praksi ima ulogu u blokiranju prijenosa patogena s pacijenta na pacijenta, s kliničara na kliničara ili čak na poštara ili dostavljača. Od konazultacijskog implantologa do recepcionera, rigidno pridržavanje utvrđenih higijenskih protokola osobna je, profesionalna i društvena odgo-vornost.

Svijest o opasnostiDok postojeće osoblje mora pa-

ziti na samodostatnost, novi člano-vi moraju odmah biti osviješteni o opasnostima i trebaju proći sveobu-hvatan trening za kontrolu infekcije prije nego što im se dozvoli poče-tak rada. Čak i oni s prethodnim iskustvom trebaju se savjetovati o preciznim higijenskim rasporedima koji postoje u njihovoj novoj praksi budući da će se procedure i oprema protiv infekcija normalno razliko-vati prema različitim fi zičkim ka-rakteristikama i tretmanima koje nudi svaka praksa.

Individualni član osoblja trebao bi uvijek podrazumijevati da ima odgovornost za vlastitu sigurnost. Neizbježno, kliničko osoblje koje je prisutno prilikom invazivnih tretmana u većem je riziku i treba uvježbati povećanu budnost nad vlastitim zdravljem. Oni bi trebali izraziti svaku zabrinutost (k)ako se ona pojavi i tražiti medicinski savjet u slučaju sumnje. Moraju biti potpuno uvježbani u nošenju i uporabi zaštitne odjeće (naočale, rukavice, pregače) i trebaju iskori-stiti sigurnost koju nudi imunizacija na uobičajene infekcije poput ospi-ca, zaušnjaka i rubeole. Za one koji dolaze u kontakt s krvlju i ostalim tjelesnim tekućinama dostupno je također cjepivo protiv hepatitisa B.

Odlaganje otpadaBorbeno se polje proteže i izvan

ordinacije u područje gdje odlaže-mo otpad. Rastuća popularnost in-strumenata za jednokratnu uporabu

i sitnica kod nekih praktičara nagla-šava potrebu za brigom pri rukova-nju kontaminiranim materijalima. Postoje također i zakonski propisi o odlaganju mnogo kemikalija i age-nasa za čišćenje, a očigledan rizik vezan je uz rukovanje oštricama, bez obzira jesu li za ponovnu upo-rabu ili za odbacivanje.

Trening bi uvijek trebao uključi-vati postupke koji se trebaju pošto-vati u slučaju nezgode. Ako stariji pacijent padne, na primjer, ili se net-ko od osoblja poreže, od higijenskih se protokola ne smije odustati u hit-nosti nuđenja prve pomoći. Ako je kancelarijsko kao i kliničko osoblje upućeno u opasnosti borbenih po-stupaka koji se trebaju provesti za osiguranje zaštite, postoji mnogo više ruku dostupnih za nuđenje pro-fesionalne pomoći u slučaju neuobi-čajene potrebe. Kao podsjetnik, ko-pija vlastite ordinacijske politike za

sprječavanje unakrsnih infekcija i posljednje (2009) izdanje Protokola o dekontaminaciji Odjela za zdrav-lje ((DH)HTM 01-05 Decontami-nation Protocols) mogu se dodijeliti svakom članu osoblja po završetku treninga. U najmanju ruku, DH pu-blikacija trebala bi biti jednostavno dostupna za referencu bilo kome tko radi u ordinaciji.

Kontinuirani osnovi Iako se priroda predviđenih pri-

jetnji može promijeniti – u prote-klih godina od azijske preko ptičje do svinjske gripe, a sada, nakon kontroverzije o MMR inokulaciji, možda će ospice postati veći faktor rizika – osnove kontrole unakrsne infekcije nepromjenjive su. Namje-ra je do krajnjih granica mogućeg ukloniti sve patogene iz ordinacije i kliničkog okruženja. S obzirom da je većina patogena osjetljiva na

iste proizvode ili postupke, rigidna higijenska rutina postaje univerzal-no rješenje iako još uvijek može biti slučajeva kad su potrebne specifi čne mjere za borbu protiv potencijalnog rizika. Primjerice, MRSA je nedav-no dominirala naslovima čak i naj-popularnijih medija. U isto vrijeme, istraživanja i nova tehnologija kon-tinuirano donose nove proizvode na tržište, zajedno s inovativnom kli-ničkom opremom koja može imati vlastite higijenske režime. Redoviti pregledi politike protiv unakrsne infekcije prakse trebali bi iskoristiti ove prednosti u potrazi za još sigur-nijim radnim okruženjem. Kadgod se dogode promjene, imperativ je da svo osoblje bude potpuno infor-mirano.

Prepoznati prijetnje Redovite revizije politike i postu-

paka brinu se protiv samodostatno-sti i potiču osoblje da pazi na vla-stito zdravlje. Također predstavljaju prilike za prepoznavanje lokalnih ili posebnih prijetnji kojih možda nisu bili svi svjesni i koje zahtije-vaju povećanu pažnju – epidemija u lokalnoj školi na primjer. Redoviti pristup profesionalnom treningu

osigurava da su standardi održavani i kod postojećeg i kod novog oso-blja te da su prakse uvijek upoznate s najnovijim proizvodima, idejama i postupcima u ovom esencijalnom aspektu sigurne stomatološke skrbi unutar zajednice.

PRIPRAVNOST ZA NEPREKIDAN NAPADRichard Musgrave iz Schülkea govori o tome zašto je esencijalno minimalizirati rizik od

unakrsne infekcije u svim podru�jima ordinacije

Opasnost vreba sa svih strana

O autoru

Richard Musgraveprisutan je u industriji već 18 godina, a donio je svoje znanje i iskustvo u Schülke prije pet godi-na. U početku radeći na razvoju raspona proizvoda za kontrolu infekcija kao i na odsjeku za tre-ning kontrole infekcija, Richard je sad odgovoran za marketinški tim u UK-u. On doprinosi uspje-hu Schülkea i kvaliteti njihovih proizvoda te njihovoj posveće-nosti za omogućavanje najbolje moguće podrške stomatološkoj profesiji, kako u UK-u tako i izvan njega. Ova se predanost demonstrira kroz Schülkeovu povezanost s vodećim tvrtkama poput, primjerice, Dental Protec-tiona. Više informacija o treningu kontrole infekcije moguće je do-biti od Schülkea na 0114 254 3500 ili na www.s4dental.com.

Rigidno pridržavanje utvr�enihhigijenskih protokola osobna je,profesionalna i društvena odgovornost

RECEPT ZA ZDRAVE DESNIRECEPT ZA ZDRAVE DESNI

ZA SVE ČLANOVE OBITELJI

Hijaluronska kiselina

U svim ljekarnama bez recepta.

Medis Adria d.o.o.Kolarova 7, Zagreb

babygelgel otopina sprej

kod gingivitisakod parodontitisa

šupljini zbog zubnih proteza i aparatakod afta

Gengigel Prof pospješuje

usnoj šupljiniprilikom ugradnje implantatakod ekstrakcije zuba

kod struganja i poliranja korijena zuba

kod gingivitisakod parodontitisa

-

gdje zajedno s drugim sastojcima vezivnoga tkiva

nalazi u zdravom gingivalnom tkivu.

Profesionalna uporaba u ordinaciji

Kućna terapija

prof

Lokalni nanos hijaluronske kiseline u obliku pospješuje zacjeljivanje gingivalnoga tkivadjeluje hemostatski

www.gengigel.eu

14 TRENDOVI I TEHNIKE DENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition

Hans Geiselhöringer i Stefan Holst

Implantologija i tehnologija kompjutorski pomognutog diza-jna (CAD)/ kompjutorski pomo-gnute izrade (CAM) igraju važnu ulogu u modernim terapijskim konceptima u stomatologiji. Iako se implantologija primjenjuje dugo godina s dugoročnim kli-ničkim uspjesima, CAD/CAM tehnologija predstavljena je tek prije nekoliko godina. Stalni ra-zvoj u hardveru i softveru, cen-tralizirana proizvodnja i optimi-zirani materijali doprinijet će da tehnologija dobije na važnosti u budućnosti dnevne kliničke i la-boratorijske prakse.

Prednosti su CAD/CAM teh-nologije standardizirana kvaliteta materijala radi industrijskog proce-sa proizvodnje, izvrsna biokompa-tibilnost materijala koji se koriste s istovremenom mehaničkom stabil-nošću i estetskim mogućnostima tretmana i izvrsnom preciznošću

dosjeda. S druge strane, novi ma-terijali i tehnike mogu dovesti do dugoročnog uspjeha, osim pravil-nog odabira materijala, samo ako se osigura maksimalna preciznost svih kliničkih i laboratorijskih pro-cedura. Tehnika uzimanja otiska i materijali za uzimanje otiska koji se koriste imaju središnju ulogu.

Suprastrukture na implantatima i preciznost

Implantati su veliki izazov za restorativne stomatologe i zubne tehničare. Dugotrajne mehanič-ke komplikacije, poput odvijanja vijka ili lomova, mogu se izbjeći samo ako je postignut najpasivniji dosjed suprastruktura. Osim oda-bira odgovarajućeg CAD/ CAM sistema, prijenos intraoralne po-zicije implantata na master-model odlučujuće doprinosi preciznosti i dugotrajnoj kliničkoj funkciji na-domjestka. Prije puno godina pre-poručavalo se rigidno povezivanje otisaka implantata za maksimalnu stabilnost, ali znanstvena istra-

živanja jasno su pokazala da se uporabom modernih elastomernih materijala za otiske može postići klinički prihvatljiva preciznost i bez splintiranja.

Zahtjevi materijala za otiske

Za uzimanje otisaka na zubima ili na implantatima vrijede isti za-htjevi za materijale za uzimanje otisaka. Materijal bi trebao re-producirati kliničku situaciju što preciznije. Osnovni su preduvjeti, osim odgovarajućeg vremena upo-rabe, stabilnost pri skladištenju i mogućnost dezinfekcije, optimalna viskoznost i tekuće osobine. Mate-rijali moraju osigurati dobro počet-no tekuće svojstvo uokolo struktu-ra koje se otiskuju i istovremeno biti dovoljno stabilni da ostanu na žlici. Osim mehaničke čvrstine i konačne tvrdoće, elastični opora-vak nakon deformacije (uklanja-nje otiska) apsolutno je potreban, osobito za otiske neparalelnih im-plantata. Ako se mogu kombini-

rati materijali različitih stupnjeva viskoznosti, poput rijetko, srednje i vrlo viskoznih materijala, sto-matolog koji izrađuje nadomjestak može napraviti optimalan odabir na temelju kliničke situacije.

Odabir materijala – stabilnost i/ili detaljna reprodukcija?

U mnogo slučajeva radi poveća-ne primjene implantata u djelomič-no bezubih pacijenata potreban je istovremeni otisak zuba i implan-tata. Iako su stabilnost i konačna tvrdoća materijala krucijalni za uzimanje otisaka implantata, de-taljna reprodukcija reparacijskog ruba presudna je kad se radi otisak prirodnih zuba. Nasuprot često propagiranom mišljenju da su radi njihove konačne tvrdoće samo po-lieteri pogodni za otiskivanje im-plantata, moderni polivinilsiloksa-ni (adicijski silikoni, A-silikoni) s korespondirajućim vrijednostima konačne tvrdoće, također se mogu koristiti.

Polieterni materijali imaju veću tvdoću nego A silikoni, ali znan-stvena su istraživanja pokazala da ovaj efekt ne vodi automatski do boljih kliničkih rezultata. Adicijski silikoni nude jasne prednosti, oso-bito u pacijenata s parodontnim de-fektima, jer imaju viši modul ela-stičnosti u odnosu na polietere koji im omogućuje lakše izvlačenje.

Iako materijali rijetke visko-znosti omogućuju visokodetaljnu reprodukciju ruba preparacije, Shore tvrdoća materijala rijetke viskoznosti značajno je smanjena u odnosu na materijale visoke visko-znosti. Stoga su materijali srednje i visoke viskoznosti ili njihova kom-binacija u monofaznim otiscima pouzdana alternativa za precizan transfer pozicije implantata na de-fi nitivni model.

Odabir materijala prema indikacijama - AFFINIS materijali za otiske

Prednosti adicijskih silikona, poput AFFINIS-a, leže u fl eksi-

Materijali za otiske u implantologiji - moderni polivinilsiloksaniZnanstvena istraživanja jasno su pokazala da se uporabom modernih elastomernihmaterijala za otiske može posti�i klini�ki prihvatljiva preciznost

A) Okluzalni pogled donjeg desnog područja. Osim dva implantata u područjima 46 i 47 (Replace, Nobel Biocare AG, Zürich, Švicarska), prirodni zubi 44 i 45 protetski su nadomješteni konvencionalnim krunicama iz pune keramike. B) Okluzalni pogled na transfere za otisak.

Direktno premazane, individualne cirkonij-di-oksid nadogradnje na implantatima (Procera ZirconiaAbutment, Nobel Biocare). Za minimali-ziranje rizika pucanja keramičkog sloja obavezna je anatomski dizajnirana konstrukcijska struktura koja omogućuje homogenu širinu premaza.

Odlična čitljivost detalja zahvaljujući zlatnoj pigmentaciji »wash« materijala primjetna je na rubu preparacije. Različita kvaliteta refleksije svjetla materijala olakšava brzu i jednostavnu kontrolu direktno nakon vađenja iz usta.

Za bolje rukovanje pristupni otvori na individu-alnoj žlici trebali bi biti zatvoreni voskom da se izbjegne višak materijala i trošenje vremena na potragu za vijcima transfera.

2a

5

1

4

7a

7b

2b Otisni materijali mogu se odabrati temeljem kliničke situacije i indikacija. A) Jednofazni otisak s individu-alnom žlicom, AFFINIS materijal visoke viskoznosti za stabilizaciju transfera za otisak implantata i nisko-viskozni AFFINIS PRECIOUS wash/ ma-terijal rijetke viskoznosti za detaljnu reprodukciju rubova preparacije (Coltene/Whaledent, Altstätten, Švicarska). B) U detaljnijem prikazu, početna su tekuća svojstva »wash« materijala očigledna. Ako retrakcijski konac ostane u otisku, može ga ukloniti samo zubni tehničar pod mikroskopom izbjegavajući kidanje tankog materijala za otiske.

Okluzalni pogled postavljenih krunica na 44 i 45 (Proce-ra Zirconia, Nobel Biocare) i krunica 46 i 47 zašarafljenih na implantate. Pristupni kanali za vijak mogu se zatvoriti intraoralno bez nagrđivanja estetike pomoću konvencionalnih kompozita koji olakšavaju na-knadni pristup.

3

6

Novi CAD/CAM softverski sustav omogućuje potpuni virtualni dizajn bilo koje vrste prečke i navoštavanja

(a,b). Industrijska proizvodnja omogućava visoko po-lirane konstrukcije sa izvrsnom preciznošću dosjeda i

širokim rasponom dodatnih atačmena za odabir.

15TRENDOVI I TEHNIKEDENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition000746

10 godina uspješnih i preciznih otisaka!www.affinis-online.com

Nudimo vam uzbudljive ponude za naš rođendan

Rođendanska ponuda 3Putty Super-soft – br. art. 3798

AFFINIS Putty Super Soft kit je posebno podat-na putty masa koja se lagano miješa u homoge-nu masu. U kombinaciji sa AFFINIS PRECIOUS light body koji je poznat po svojoj poboljšanoj tečnosti i jedinstvenoj boji (srebrnoj), osigurava besprijekorne otiske.

1 × AFFINIS Putty Super Soft (osnova i katalizator, svaki 300 ml)

1 × AFFINIS PRECIOUS lb 50 ml 10 × nastavak za miješanje - žuti 10 × Intraoralni nastavak - žuti 1 × adheziv 10 ml

Rođendanska ponuda 1System 360 heavy body – br. art. 3796

Svojstva poput jake konzistencije i jačine pod pritiskom, osiguravaju snažan efekt stvrdnjava-nja i čine AFFINIS heavy body kit idealnim mate-rijalom za primjenu uz tehniku dvostrukog mije-šanja. U kombinaciji sa AFFINIS PRECIOUS light body koji se ističe svojim izvarednom tečnošću i jed-nistvenom bojom (srebrnom), osigurava bespri-jekorne otiske.

1 × AFFINIS System 360 hb (380 ml) 1 × prsten za učvršćivanje 10 × dinamični nastavak za miješanje 1 × AFFINIS PRECIOUS lb 50 ml 6 × nastavak za miješanje - žuti 6 × intraoralni nastavak - žuti 1 × adheziv 10 ml

Rođendanska ponuda 2System 360 putty – br. art. 3797

AFFINIS SYS360 putty, autentični je kit iz velikog pakovanja. Postiže “čvrst oblik” odmah po istiskivanju iz mješalice. Ne lijepi se za ruka-vice i može se odmah prilagoditi bilo kojoj kli-ničkoj situaciju u žlici za uzimanje otisaka. U kombinaciji sa AFFINIS PRECIOUS light body koji se ističe svojom poboljšanom tečnosti i jedinstvenom bojom (srebrnom), osigurava besprijekorne otiske.

1 × AFFINIS System 360 putty (380 ml) 1 × prsten za učvršćivanje 10 × dinamični nastavak za miješanje 1 × AFFINIS PRECIOUS lb 50 ml 6 × nastavak za miješanje - žuti 6 × intraoralni nastavak - žuti 1 × adheziv 10 ml

kuna

678,00

kuna

678,00

kuna

353,00

Navedene cijene su preporučene i mogu varirati od aktualnih cjenika lokalnih distributera.Primjenjuju se aktualne cijene distributera. Sve cijene uključuju PDV.Coltène/Whaledent ima pravo ispraviti greške i unijeti dodatne promjene. Ponude vrijede do 31.12.2010

O autoru

Hans GeiselhöringerOd 2008.g., Hans Gei-selhöringer je Globalni voditelj nove NobelProce-ra i Guided

Surgery biznis-jedinice u Nobel Biocare, Zurich.

O autoru

Dr Stefan Holstje imenovani klinički pridru-ženi profesor i stariji predavač i vodi istraži-vački laborato-rij za digitalnu

stomatologiju na Dental Clinic, University Erlangen.

bilnosti proizvoda i mogućnosti kombinacije. Stoga se, u kliničkim situacijama s prepariranim batalj-cima zuba i implantatima, sustav AFFINIS 360 materijala može upotrijebiti u kombinaciji s AFFI-NIS PRECIOUS wash materija-lom. Optimalna tekuća svojstva i konačna tvrdoća materijala koji je nositelj (visoka viskoznost, Sho-re tvrdoća A: 63) garantira mak-simalnu fi ksaciju implantatskih transfera za otisak, a u isto vrije-me optimiziran površinski afi ni-tet »wash« materijala dovodi do u detalj precizne reprodukcije ruba

preparacije. Brzo i jednostav-no očitavanje detalja srebrnom i zlatnom pigmentacijom druga je sjajna prednost. U kliničkim situ-acijama u kojima je dimenzijska stabilnost važnija od reprodukcije detalja, poput tehnike »pick-up« otiska ili kombinacije implanto-loškog i »pick-up« otiska, AFFI-NIS MonoBody (Shore tvrdoća A: 61) pogodan je kao monofazni oti-sni materijal. Odvojeno korištenje »wash« materijala nije potrebno s obzirom na primjenu otisnog ma-terijala uokolo komponenti (kruni-ce, konstrukcije mosta, primarnih

teleskopa ili transfera implantata). Osim visoke konačne tvrdoće koja korespondira s materijalom vrlo visokog viskoziteta, naglašen je elastični oporavak od 99,75 % na-kon deformacije.

ZaključakSa sve većom centralizacijom i

standardizacijom izradbenih pro-cesa dentalnih restauracija putem primjene CAD/CAM tehnologije, zahtjevi stomatologa za garan-cijom maksimalne preciznosti u transferu kliničke situacije na de-fi nitivni model se povećavaju. Ako

Sl.8: Primjena materijala nositelja s injekcijom uokolo konstrukcije i otisnih kapica osigurava pravilno prekrivanje (A-C), prije umetanja žlice za otiske (AFFINIS Mono-Body, Coltane/Whaledent) (D).

8a

8d

8b

Sl.9: Zbog izvrsnih osobina materi-jala, poput visoke konačne tvrdoće, brzog stvrdnjavanja nakon primjene i odličnog elastičnog oporavka nakon deformacije, monofazni AFFINIS Mono-Body primjeren je za kombinirane »pick-up« otiske. Dodatna je prednost mogućnost kombiniranja monofaznog materi-jala s AFFINIS PRECIOUS »wash« materijalom u situacijama s prepari-ranim bataljcima zuba.

9

8c

su svi koraci u procesu dobro pri-lagođeni i izbor materijala je pra-vilan, ponavljanje radova koje troši

vrijeme i novac može biti svedeno na minimum, a kliničke se kompli-kacije mogu izbjeći.

16 PRIK AZ SLUČAJA DENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition

Terry Pannkuk, DDS

Santa Barbara, California

Ovaj slučaj prikazuje kombini-rani endodontsko-implantološki plan terapije. Općenito, ne uo-bičavam pružati implantološke usluge preko onog što je prirodni nastavak mojeg endodontskog plana terapije, no ovaj je slučaj bio malo drugačiji. Ponekad mi se čini da trebam prekršiti poli-tička i filozofska pravila za «po-sebne prilike». Ovo je bio jedan od takvih slučajeva.

Pacijent je živio izvan mojeg re-feralnog područja i nije bio u kon-taktu sa lokalnim parodontologom/oralnim kirurgom (slika 1). Liječio sam zub #5 koji je bio jako kom-promitiran, zahtjevajući uklanjanje mosta za smanjenje okluzijskog opterećenja (slika 2) i odljušćivanje zlatne nadogradnje da se iskoristi kao matrica za opsežnu nadograd-nju dvostrukim kompozitnim kol-čićima ojačanim vlaknima. Kada se jednom implantati integriraju, i ukoliko uspije terapija na #5, on može se restaurirati nakon restau-racije implantata, podrazumijevaju-ći da će implantati preuzeti većinu opterećenja i da će okluzija na #5 biti zaštićena, ukoliko se bude radio konačni rad.

Precizna postava Ovo je tehnika koju sam razvio

da se «udomaćim» u preciznoj postavi. Vrlo je jednostavna za postavljanje jednog implantata i malo kompliciranija sa više mate-matičkih mjerenja za postave više implantata, poput ovih u slučaju. Restorativni stomatolozi mogu imati jedan pogled o tome gdje bi se trebali postaviti implantati, što se ne podudara uvijek s pogledom

KOMBINIRANA ENDO/IMPLANTOLOŠKA TERAPIJATerry Pannkuk prikazuje kako je kombinacija digitalne komunikacije, mikroskopiranja, preciznih mjerenja i timski koordinirane postave implantata dovela do uspjeha

1

2b

2a

2c 2d

Slika 2a-d. Endodontski tretman maksilarnog lijevog prvog pretkutnjaka.

Primjećen je opsežan karijes nakon bojenja sa karijes-indikatorom.

Dugoročna vitalnost ovog zuba je upitna, ali je pomagao u održanju okluzije

tijekom rehabilitacije implantatima.

3a 3b 3c

Slika 3a-c. Prethodna

mjerenja direktno u

ustima za procijenu

početnih dostupnih

visina i kuteva.

4a 4b 4c 4d 4e

Slika 4a-e. Prethodno planirana radiografska mjerenja vezana uz dijagnostičke studijske modele i pozicioniranje vodilice

kirurga koji ih postavlja. Jedan od najvećih problema koje ima kirurg koji postavlja implantate je «komu-nikacija». Digitalno predočavanje i komunikacija e-mailom uklanjaju te razmirice. Ja radim vlastite di-jagnostičke modele i kirurške vo-dilice koristeći vakuum-mašinu i plastičnu foliju, ne upotrebljavajući zapravo niti jedan rigidni metalni materijal za otvor vodilice zato jer

u slučaju poput ovog gdje je paci-jent imao ograničenu sposobnost otvaranja usta, kirurški stent sam koristio samo za početne otvore svrdlanja na ispravnim pozicijama na površini tkiva.

Rad prije zahvata Evo što sam se potrudio napraviti

prije nužnog zahvata. 1. E-mail korespondencija iz-

među restorativnog stomatologa i implantologa omogućuje razmjenu podataka za određivanje najbolje pozicije. Ovo je učinjeno putem di-gitalnih fotografi ja modela i ozna-čavanja gdje bi preliminarne ulazne pozicije trebale biti postavljene kroz most. Fotografi je «iz usta» snimlje-ne su za usporedbu stvarnih mjera mekih tkiva u odnosu na studijske modele (slika 3).

Sugerirao sam svrdlanje kroz lingvalne kvržice mosta znajući da je bukalna kost malo resorbirana. Usmjereni vektori sila su također na lingvalnim kvržicama gornjih zuba u normalnoj okluziji. Ukoliko je bukalna stijenka kosti značajno resorbirana, što bi uvelike mijenja-lo idealan postav implantata, može se napraviti onlay-nadomještanje kosti. Nadomještanje kosti ne bi tre-balo biti napravljeno tako da stvori nepotreban složeni sloj i povećani rizik od neuspjeha. U završnoj ana-lizi odlučeno je da se ulazne točke pomaknu malo više bukalno sa na-domjestkom #3 najbukalnije s obzi-rom na veću debljinu kosti. Ukoliko je implantat postavljen malo izvan idealnog, dva implantata se svejed-no mogu povezati, ali će možda biti potrebne nadogradnje na implantati-ma pod kutem, ili posebno izrađene.

2. Nakon završetka e-mail ra-sprave, ubušio sam početne ulazne otvore kroz željena područja mosta modela, kompromitirajući moju sugestiju malo prema sredini zuba uzimajući u obzir restorativnu per-spektivu (slika 4). Plan je bio po-staviti implantate koliko je moguće oprezno bukalno, još uvijek nadaju-ći se izbjeći nadomještanje kosti. U ovom trenutku modeli sa ubušenim otvorima za svrdlo-vodilicu (guide-pin) fotografi rani su i poslani e-ma-ilom. Odlučeno je da se smjer laga-no ispravi više prema bukalno nego

što sam inicijalno planirao. Otvor je usvrdlan više bukalno

i vodilica je učvršćena u bukalni-joj poziciji s voskom za ljepljenje. Tada sam odlučio dignuti režanj da budem siguran da su implantati u kosti. Ukoliko je osteotomija stvo-rila dehiscijenciju, bio sam spreman pričvrstiti resorptivnu membranu, koja bi preklopila partikle koštanog nadomjestka kojima bi prekrili na-voje implantata (završilo je tako da to nije bilo nužno, ali dizanje režnja omogućilo bi tu opciju da je bila po-trebna).

3. Naručeni su implantati i dije-lovi.

4. Napravljen je režanj sa osloba-đajućim incizijama.

5. Postavio sam kiruršku vodi-licu, napravio sam početne otvore sa preciznim svrdlom, i uskladio smjer prodiranja sa onim ranije pri-premljenim na modelu, radeći male prilagodbe.

6. Koristio sam seriju radiograma tijekom svrdlanja da budem siguran da sam slijedio planirane kuteve postave, radeći prilagodbe malim svrdlima, osiguravajući tako ideal-nu situaciju prije nego nastavim s većim svrdlima. Implantat na mje-stu #4 postavljen je prvi stoga što je bio najteži pristup i htio sam da njegovo postavljanje diktira bilo koje potrebne male prilagodbe za slijedeći implantat (#3), koji je bio lakši za postaviti radi lakšeg pozi-cioniranja kolječnika. Nije bilo pro-blema sa pozicioniranjem, tako da smo uklonili i tu brigu.

Ponavljajuća tema u planiranju i postavljanju implantata je predviđa-nje i vođenje računa o svim poten-cijalnim komplikacijama. Implan-tati su postavljeni na položaje #4 i #3 na moje zadovoljstvo a kritične udaljenosti sam izmjerio usput, osi-guravajući da su zamišljene pozicije

17PRIK AZ SLUČAJADENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition

i kutevi ispravni. U procesu osteoto-mije #4 uklonio sam zaostali vršak korijena zuba. Postavio sam duži im-plantat na to mjesto za bolju primar-nu stabilnost (nije bilo opasnosti od blizine sinusa). Podigao sam sinus na poziciji #3 sa osteotomima odi-žući Schneider-ovu membranu 2mm za implantat dužine 10mm (dužina 13mm na poziciji #4) (slika 5).

7. Postavljeni su pokrovni vijci i režanj je suturiran, potpuno pota-pljajući implantate. Temeljito sam

prebrisao pokrovne vijke i unutraš-njost implantata sa metronidizol gelom, mikrosukcijom držeći krv podalje. Postoji značajna prednost korištenja mikroskopa, uključiva-nja digitalnog prikazivanja i komu-nikacije putem e-maila. Jedan od najvećih prigovora kojem restau-rativni stomatolozi naginju u vezi s implantolozima je nedostatak ko-munikacije i neuspjeh koordinira-nja planova. Prethodno planiranje i precizno mjerenje svakog odsječ-

ka svrdlanja omogućuje kirurgu da ostane na planiranom smjeru. CT-planirane kirurške vodilice ne mogu uvijek biti učinkovito kori-štene ako pacijent ima ograničeno otvaranje usta. Osobno sam zaklju-čio da su vodilice često prenezgra-pne i spriječavaju pravilno pozicio-niranje kolječnika.

Možete biti jednako precizni dr-žeći se «mjeri dvaput, reži jednom» (stare tesarske poslovice). Ponekad je vrlo frustrirajuće naručiti CT-

O autoru

Dr Terry Pannkuk,rođen u Kaliforniji, diplomirao je biologiju na University of California u Los Angeles-u; Georgetown

University Dental School u zva-nju DDS (stomatologa); i Boston University sa magisterijem iz endodoncije. Diplomat je Ameri-can Board of Endodontics, bivši urednik i izdavač «The Endodon-tic Report-a», bivši predsjednik Boston University Endodontic Alumni Association, trenutačni revizor u Journal of Endodon-tics (službeni časopis American Association of Endodontists), i internationalni predavač-au-tor tema vezanih uz kliničku endodonciju. Živi sa suprugom i dva sina i radi u Santa Barbari, Kalifornija.

Slika 6a-c Konačna radiografska procjena postava.

6a

6b 6c

5a 5b

5e 5f 5g5d

5c

Slika 5a-g. Kirurško postavljanje dva implantata sa kontinuiranom procijenom mjera i pozicioniranja unutar kosti

kroz režanj pune debljine.

planiranu vodilicu da bi potom ustanovili da želimo samo malo promijeniti kut ili da pacijent ne može dovoljno otvoriti usta da bi je mogli koristiti. Velik je osjećaj za-dovoljstva i samopouzdanja kada su implantati postavljeni u položaj sa preciznošću unutar dvije desetine milimetra na konačnim radiogra-mima kad ih se usporedi s preo-perativnim planiranim pozicijama (slika 6).

Zaključno, uspješna postava im-plantata zahtjeva komunikaciju i precizno držanje plana. Želio bih zahvaliti Dr Robert Caraco-u iz Santa Barbare, California, za nje-gov doprinos ovom slučaju.

18 MANAGEMENT ORDINACIJE DENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition

Svi smo mi patili i vidjeli naše susjede kako pate od utjecaja teške ekonomske situacije, ali što zadržava vaše pacijente da vam se vrate na dodatne tretmane?

Investirajte u komunika-cijski trening za cijeli tim

Mnogi stomatolozi koncentrira-ju se na stomatologiju visoke proi-zvodnje - pomlađivanje osmijeha, rehabilitaciju cijele usne šupljine, ugradnju implantata, sinus lift i sličnih zahvata, ali što kada novac presuši i nema više pacijenata na radaru? Ja sam otkrila da su često jednostavne stvari te zbog kojih vam se pacijenti vraćaju. To su ponekad sitnice na koje zaboravi-mo u kaosu koji se javlja iz dana u dan pri vođenju ordinacije. Ali male stvari su te koje će se urezati u pamćenje pacijenata i učiniti ra-zliku pri pitanju hoće li se vratiti u vašu ordinaciju ili neće. To su usluga klijentu, osmjesi i osobni dodiri koje vi prikazujete, zbog kojih će se pacijenti vraćati upra-vo vama.

Ključni savjeti za zadovoljstvo pacijenta

Nemojte da vas pacijenti čekajuSvi mrzimo čekati. Redovi, če-

kanje poziva, automatizirani servi-si za pitanja i odgovore – ne mogu se sjetiti niti jedne osobe koja uživa u tome. Istraživanja među pacijen-tima pokazuju da je prihvatljivo čekanje do 10 minuta. Isprike ne postoje. Naučite kako učinkovito upravljati svojim vremenom i za-kazujte realno vrijeme za pregled pacijenata.

Uzmite si vremena i upoznajte svoje pacijente

Pozdravljanje nekoga imenom, iako se niste prije upoznali, pamće-nje gdje su išli za praznike ili kako im se zovu djeca, sve su to načini na koje možete graditi prisnost i upoznati vaše pacijente. Ako poka-žete svojim pacijentima da ne bri-nete samo za njihove zube, već i za njih kao osobe, to će ih neizbježno navesti da vam se vrate.

Nemojte otkazivati, skraćivati ili mijenjati dogovorene termine svo-jim pacijentima

Nitko od nas ne voli kada se pro-mjene rade u posljednji trenutak.

Ako morate promijeniti termin, držite se vlastitih pravila i obavi-jestite pacijenta na vrijeme. No, pokušajte to izbjegavati pod svaku cijenu.

Rasprostrite crveni tepih svaki put kada vas pacijent posjeti

Jeste li ikada bili u nekom salo-nu ili hotelu gdje imaju nešto toliko cool i laskavo da vas je raspame-tilo? To je moglo biti nešto jedno-stavno poput hladne, svježe vode u ledenom vrču tijekom vrućeg dana, topli ručnik dostupan da se osvježite poslije dugog tretmana ili neočekivani poziv sljedeći dan samo da provjere kako se osjećate nakon tretmana čišćenja korijen-skog kanala. Sve su to primjeri kako napraviti korak više da bi se vaši pacijenti osjećali ugodno te željeno i potrebito. Nemojte pod-cjenjivati te male stvari; one imaju jak utjecaj.

Nemojte kažnjavati pacijente za otkazivanje termina

Po mom iskustvu, kažnjavanje pacijenata zbog otkazivanja ili ne-dolaska na dogovoreni termin otu-đuje pacijente - možete se kladiti u zadnji dolar da se neće brzo vratiti! Umjesto toga, napravite neku vri-jednost za tretman koji trebaju pri-miti.

SavjetRezultat broj jedan od duge li-

ste rezultata kvalitetne brige je da će stomatološki timovi morati de-monstrirati kako poštuju i uklju-čuju ljude koji koriste njihove us-luge, tj. pacijente! Učinite da vam se pacijenti vraćaju tako da si date vremena da ih upoznate.

Ed Bonner i Adrianne Morris

Nekada smo običavali pisati pisma i to se općenito smatralo umjetničkim izrazom zajedno s poezijom i prozom. Po istoj lo-gici, u prošlim danima, ljudi su imali običaj pripremati hranu za kuhanje i koristili su telefo-ne koji su bili uključeni u utič-nice u zidu. Ti dani su prošli i danas koristimo mobilne tele-fone, unaprijed pripremljenu hranu i trenutne komunikacij-ske sisteme. U odnosu na po-sljednje, komunikacija ne može biti brža nego putem e-maila. Posljedica „instantnosti“ je „kratkoća(sažetost)“. S time na umu, pogledajmo neke stvari koje bismo trebali ili ne bismo trebali raditi:

1 Kada je moguće dajte vašoj tajnici zadatak provjeravanja,

otvaranja i odgovaranja na vaše e-mailove. To znači da biste trebali imati privatnu e-mail adresu za osobne potrebe.

2 Učinite nešto sa svakim e-mailom koji primite – ili ga

otvorite ili ga obrišite. Nemojte ga samo ostaviti da stoji neotvoren. Ništa nije iritantnije nego vidjeti isto zaglavlje podebljano svaki puta kada uđemo u inbox. Broj e-mailova u vašem inboxu uvijek bi trebao glasiti nula kada ga za-tvarate.

3 Najbrži način da se pozabavite e-mailom je da ga obrišete i to

bi trebala biti sudbina svakog koji se čini nevažnim za čitanje. Na-žalost, u našem hrabrom novom svijetu, naši prijatelji žele sve po-dijeliti s nama: od neke smiješne priče do dramatične slike. Većina nas je zaposlena i ne može si pri-uštiti da provede radno vrijeme čitajući spamove, koji vam mogu oduzeti 80 posto vašeg vreme-na, ostavljajući samo 20 posto da se pozabavite onim što je važno. Ubijte ih brzo i bez žaljenja. Mo-žete poslati i odgovor tipa: „Priče koje ste mi proslijedili su zabavne, ali moj inbox je prenatrpan pa vas molim da ih više ne šaljete.“

4 Ako izgleda važno, otvorite, pročitajte i odgovorite odmah

i jezgrovito. U svakom slučaju, neka vaši odgovori budu kratki i precizni – rječitost nije vrlina u eteričnom svijetu e-mail komu-nikacije. Predmet komunikacije trebao bi biti vrlo jezgrovit, na primjer: „Sastanak“. I glavna bi poruka trebala biti kratka, na pri-mjer: „Nađemo se u 12h. Lijepi pozdrav, Ed“. Ono što ne želite učiniti je ponavljati se.

5 Nikada nemojte napisati ne-što što bi vam se moglo ka-

snije obiti o glavu, osobito kada e-mail koji ste upravo primili iza-ziva emocije ili srdžbu. Ne biste trebali odmah odgovoriti, pažlji-vo razmislite o odgovoru, zapišite ga, pročitajte i ponovno promi-slite bez da ga pošaljete. Radije potvrdite da ste primili e-mail i recite da će vaš odgovor uslijediti. Vaš odgovor ne bi smio biti ljutit ili kritičan, već pomirljiv i kada je potrebno umirujući. Budite oprezni s direktnim isprikama premda možete reći nešto poput: „ Žao mi je što ste imali neugod-no iskustvo.“ Gradite mostove, a ne sudske predmete.

6 U pogledu kopiranja i proslje-đivanja e-maila postoji nesret-

na namjera da se pretjera u tome, a ta tehnika bi trebala biti rezervi-rana samo za nezaobilazno štivo. Ako nastavite dobivati informa-cije koje zapravo ne trebate, po-šaljite poruku pošiljatelju kojom izražavate zahvalnost što vas drži u sustavu, ali zahtijevajte da vam šalje samo bitne informacije.

7 Biste li se trebali zamarati upotrebom velikih slova? To

je osobni izbor. Mene osobno ne smeta ako se ne koriste, ali ako vas živcira kada primite cijelu po-ruku pisanu malim slovima, uči-nite prema vlastitom nahođenju.

8 Biste li trebali provjeravati pravopis? Po mojem mišljenju

svakako. Meni su pogreške u pra-vopisu osobito iritantne.

9 Umjesto da grupirate cijelu gomilu informacija o različi-

tim temama u jedan e-mail, poša-ljite više kratkih poruka sa saže-tim naslovima.

10 Izbjegavajte printanje kopi-ja svakog e-maila koji pri-

mite ili pošaljete, osim ako to nije vrlo bitno. Skupljanje nepotrebnih količina papira uskoro bi mogla postati noćna mora. Budite blagi prema drveću. Ako s jedne strane e-mail može biti odličan način ko-municiranja, s druge strane može vam oduzimati pažnju i biti veliki gubitak vremena pa budite štedlji-vi na vremenu koje trošite na ne-bitnu komunikaciju. Mogli biste zarađivati novac u to vrijeme.

„Priče koje mi prosljeđujete su zabavne, ali moj inbox postaje prenakrcan pa vas molim da ih više ne šaljete.“

e-mail bontonEd Bonner i Adrianne Morris raspravljaju o e-mail komunikaciji

O autorima

Adrianne Morrisje visoko obrazovana trenerica čiji je cilj dovesti ljude jasnim odmjerenim koracima s mjesta gdje se sada nalaze na mjesto gdje bi željeli biti.Ed Bonnerje bio vlasnik mnogih ordinacija, a sada konzultira i uči stomato-loge i njihovo osoblje kako da postignu i ostvare svoj potencijal.

O autoru

Seema Sharmaje osnivačica Dentabyte.co.uk koji pruža tečajeve za menad-žment ordinacije i osnovne CPD tečajeve za sve stomatologe i menadžere ordinacije, privatne ili javne zdravstvene ustanove. Ona je također osnovala dobro-tvornu organizaciju The Sharma Foundation. Za menadžment or-dinacije i CQC podršku pošaljite e-mail na info@entabyte.co.uk ili posjetite web stranicu www.dentabyte.co.uk

" Pri�e koje mi šaljete su zanimljive, ali moj inbox je prenatrpan pa mi molim Vas ne šaljite više.’"

Elektronska pošta danas je svakodnevna komunikacija

Zbog �ega se vaši pacijenti vra�aju po još?Napravite korak više da bi se vaši pacijenti osje�ali ugodno, željeno i potrebito. Nemojte podcjenjivati te male stvari; one imaju jak utjecaj

19MANAGEMENT ORDINACIJEDENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition

VALO je nagrađen

brončanom medaljom

u kategoriji medicinskih

uređaja na International

Design Excellence Awards

IDEA ‘10

POLIMERIZIRAJTE BEZ KOMPROMISA. SA STILOM.

3 SPEKTRA SVJETLOSTI - potpuna polimerizacija svih kompozita4 LED DIODE - nenadmašna snaga i homogenost polimerizacijeFOKUSIRAN SNOP SVJETLOSTI - precizna i duboka polimerizacija uz minimalan gubitak energijeKONSTANTNO NAPAJANJE - uvijek spremna za upotrebuKUĆIŠTE OD MASIVNOG ALUMINIJA - absorbira toplinu, velika otpornost na oštećenja, dugovječnostTEFLONSKI ZAŠTITNI SLOJ - higijenski - onemogućava kolonizaciju bakterija, lako se dezinficira

SVJETLO KOJEM MOŽETE VJEROVATI. Posjetite www.valo-led.com

AKCIJSKI POPUST:

-150 €** pri zamjeni za vašu staru polimerizacijsku lampu. Redovna cijena 1149 €. Cijena s popustom: 999 €

Dostupna samo kod ovlaštenih Ultradent dobavljača: HR: SD INFORMATIKA, Velika Gorica, tel: 01 / 637 00 40, 0800/ 323 222 DENTAL GRUPA, Split, tel: 021/ 56 85 00 - Zagreb, tel: 01/ 2371 999 - Rijeka, tel: 051/ 374 374 - Umag, tel: 052 /752 106 BiH: SD INFORMATIKA, Doboj, tel: 0800 50 300 SLO: PRODENT, Ljubljana, tel: 01/ 520 48 00 Ultradent Regionalno Predstavništvo Zagreb - 01/34 80 331 - informacije@ultradent.com

20 O TEHNICI DENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition

Napisala Laura Kelly,

SAD

Budimo iskreni: ponekad nam naš zubni tehničar jednostavno ne napravi ono što smo mi tako jasno zamislili u našoj glavi. Mr-vicu više translucencije ili spe-cifičnu boju gingivno, minornu mezijalnu rotaciju na onom pre-molaru ili pak napravi okluzalnu površinu baš malo preširoku.

Prije dvadeset godina, kad sam za-počela karijeru kao zubni tehničar, imala sam samo nekoliko dostupnih alata. Zbrda-zdola napravljene ski-ce na poleđini obrazaca za recepte, nekoliko olovaka u boji za određiva-nje nijanse, incizalnog ruba ili neke druge specifi čne upute, a ponekad bismo dobili i situacijski model. Kad gledam unatrag, zadivljena sam onim što smo radili s tako ograniče-nim komunikacijskim sredstvima. Pa ipak, to je bilo najbolje što su stomatolozi mogli osigurati tehniča-rima, a mi smo trebali raditi s onim što smo imali. Bilo je izazov postići određen rezultat za, recimo, jedno-struku prednju krunicu. Česti su bili izleti na relaciji or-

dinacija – laboratorij ili posebni sa-stanci – da ne spominjem troškove za svakoga. Kako smo napredovali, tako smo se uspjeli provući – ali nije bilo lako. Brzim premotava-njem dvije dekade digitalne kame-re, e-maila i Skypa i način na koji sad radimo zajedno mijenja se tre-nutačno i zauvijek. Ne trebamo više nagađati, zamišljati prenositi faksi-milima ili samo riječima. Ovi ala-ti su potpuno promijenili način na koji stomatolog i zubni tehničar su-rađuju i svi, uključujući i pacijenta, imali su koristi od ove tehnologije.

Zamislite da danas morate raditi bez digitalne kamere. Film. Razvi-janje. Ispis. Čekanje. Vrijeme. Van fokusa. Napravi ponovno. Još čekaj. S današnjom digitalnom tehnolo-gijom, kliničar može trenutačno odrediti hoće li informacija na foto-grafi ji primjereno prenijeti tehniča-ru sve što je potrebno znati.

Mnogi slučajevi zahtijevaju više od oznake ključa boja napisanog u kvadratiću za označavanje na rad-nom nalogu pa slikanje en face, s re-traktorom i iz lateralnih perspektiva

znači ogromnu razliku tehničaru koji radi na vašem slučaju. Jednom kad je slika poslikana, e-mail može prenijeti informaciju virtualno u trenutku, omogućujući stomatolo-gu da izabere tehničara bilo gdje u državi. Ovo omogućuje stomato-lozima da surađuju s tehničarima s kojima rade najbolje, bez obzira na zemljopis. Tehničar tako isto može poslati preliminarne slike svojih navoštavanja kao i slike završnih radova na odobrenje stomatologu. Obje strane tada znaju da je slučaj bio odrađen upravo onako kako su to zamislili i stomatolog i pacijent.

Ovaj proces uputa, dobivanja povratnih informacija i prilagođa-vanja omogućio je stomatolozima da isporučuju puno sofi sticiraniji proizvod napravljen klinički pro-nicljivije i u skladu s tehničarom – obično u manje vremena s većom preciznošću nego u početku.

Zubni tehničar uvijek bi radije ra-dio s fotografi jama i više želio ova-kvu razinu informacije, stoga su ovi alati postali novi standard. Mora se reći da uz poboljšanje predvidljivih rezultata, korištenje ovih komuni-kacijskih alata povećava profi tabil-nost i zubnog tehničara i stomato-loga. Kad uzmete u obzir troškove ponavljanja i prilagođavanja rada kao i višestrukog slanja rada na-prijed-natrag – da ne spominje-mo nezadovoljstvo pacijenta ovim frustracijama – uštede su realne i profi t je jednako realan. Kada pro-fesionalci potroše više vremena na

početku i izbjegnu skupe pogreške, korist postaje opipljiva. Čak i s ovim poboljšanim tehnologijama, najvaž-niji alat koji imamo je vrijeme koje stomatolog i tehničar ulože jedan u drugog. Ako si daju vremena za sa-stanke i rasprave o slučajevima, ako su jasni oko obostranih očekivanja i ako pružaju neposrednu povratnu informaciju jedan drugome, sto-matolog i tehničar mogu izgraditi čvrstu radnu vezu koja može trajati godinama, čak i desetljećima.

I vas laboratoriji procjenjuju

Svi znamo da stomatolozi nepre-kidno procjenjuju svoje zubne teh-ničare i njihov odnos, ali isto vrijedi i za tehničare. Kad dobijemo slučaj od klijenta s kojim dobro komunici-ramo, koji učini jasnim svoja očeki-vanja, surađuje na partnerski način i daje iskrenu povratnu informaciju na vrijeme, znamo da moramo biti na prstima i to nam je izazov da damo najbolje od sebe.

Kad radimo sa stomatologom koji šalje jasne otiske, fokusirane foto-grafi je i koji nas upozorava na slučaj po slanju, znamo da je taj stomato-log ozbiljan i da su njegova očekiva-nja visoka. Međutim, kad su otisci distorzirani, rubovi preparacija ne-čitljivi ili s nepotpunim nalozima to šalje sasvim drukčiju poruku. Mož-da i nije toliko stalo nekim stoma-tolozima? Možda će bilo što proći? Možda taj slučaj može i pričekati?

U puno većih zubotehničkih la-

boratorija, najiskusniji tehničari dobivaju slučajeve od prve vrste sto-matologa – onog koji je poslao jasan otisak – zato jer je njihovo vrijeme previše dragocjeno da rade s lošim informacijama i materijalima. Evo male tajne: tehničari su po prirodi oni koji žele ugoditi i impresionirati vas, učiniti vas sretnim i uzdići se do vaših potreba i očekivanja.

Ako želite da najbolji tehničari rade na vašim slučajevima, dajte si u zadatak da im šaljete najbolje, ko-municirajte s njima sve dok ne po-stanete kao dobro podmazan stroj i zahtijevajte izvrsnost u zamjenu za to. Način na koji komunicirate utjecat će na sve ovo. U modernoj stomatologiji jednostavno je učiniti pravu stvar. Imamo alate. Imamo standarde. Imamo želje. Možemo raditi bolje zajedno. Samo nam reci-te što želite i mi ćemo to isporučiti.

Kad tražite novi laboratorij...

• Nazovite i predstavite se, komu-nicirajte o tome što tražite i što nedo-staje vašem trenutnom odnosu s la-boratorijem (Trebamo znati što vam se ne sviđa tako da se ne ponovi!).

• Tražite fotografi je njihovih ra-dova, saznajte tko prima e-mail fo-tografi je koje ćete slati uz vaše slu-čajeve.

• Pitajte na koji način se određu-je koji će tehničar/i raditi na vašem slučaju i tražite razgovor direktno s tehničarima s kojima ćete raditi.

• Ako je moguće posjetite labora-

torij ili koristite Skype za trenutačnu mrežnu komunikaciju.

• Tražite da vam e-mailom pošalju fotografi ju na odobravanje prije nego što pošalju slučaj. Ovo štedi vrijeme i stomatolog može dati korisne po-vratne informacije u vremenu kad je lako napraviti modifi kacije.

• Odredite kvartalni susret ili te-lefonski razgovor o tome kako sve napreduje; učinite to regularnim sa-stancima.

• Pitajte ostale stomatologe koja su njihova iskustva s laboratorijem ko-jeg razmatrate.

• U zubnoj tehnici došlo je do povećanja izrada radova na nekim drugim lokacijama, čak i prekomor-skim. Ako vam je to važno, možda biste se htjeli raspitati gdje će se vaše restauracije raditi.

Što uključiti• Jasan otisak cijele čeljusti • Zagriz• Fotografi je• Obrazni luk • Situacijske modele• Model privremenih radova ili

dijagnostičkog navoštavanja koji se može slijediti

• Precizne upute

Laboratoriji vas procjenjuju putem...

• Kvalitete otisaka koji nemaju dis-torzija niti blazni na rubovima.

• Fotografi jama koje su poslane s oznaka ključa boja kojeg želite, kao i boje jezgre za restoracije pune ke-ramike.

• Detaljne naloge i oznake »poziva za raspravljanje« na slučajevima koji zahtijevaju dodatnu komunikaciju.

• Vašu voljnost da budete otvoreni za povratne informacije. Pitajte va-šeg tehničara što možete napraviti da mu olakšate posao i on će biti ugod-no iznenađen.

• Vašu izravnu i iskrenu povratnu informaciju. Tehničar mora znati što vam se sviđa, a što vam se ne sviđa da bi se mogao usavršiti i doseći vaša očekivanja.

Ne možete uvijek dobiti ono što ho�ete (ako to jasno ne zatražite!)Laura Kelly daje savjete kako na obostrano zadovoljstvo sura�ivati sa zubotehni�kim laboratorijem

Kontakt

Laura Kellymože se kontaktirati na laura@lkdentalstudio.com.

Ključ boja postavljen u istu razinu sa zubom tako da se na fotografiji vidi ključ i odgovarajuća oznaka na njemu.

(Fotografija: Laura Kelly i dr. Jeff Morley)

21O TEHNICIDENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition

Telio LAB

Telio CAD

Telio CS

Telio®

Telio CS . Telio CAD . Telio LAB

www.ivoclarvivadent.comIvoclar Vivadent AGBendererstr. 2 | FL-9494 Schaan | Fürstentum Liechtenstein | Tel.: +423 / 235 35 35 | Fax: +423 / 235 33 60

Privremena rješenja istog porijekla

Telio omoguæava doktorima dentalne medicine (Telio CS), CAD/CAM korisnicima (Telio CAD) i dentalnim tehnièarima (Telio LAB) da iskoriste cjelovit, integrirani sustav izrade privremenih radova.

• Ista linija proizvoda za izradu konvencionalnih privremenih radova kao i za izradu privremenih radova na implantatima

• Svi materijali i boje meðusobno su kompatibilne

• Prikladan za široki raspon indikacija

Telio: Sustav za svaki oblik privremenih radova. Uvjerite se sami.

22 DENTAL TRIBUNE Croatian & BiH EditionPRAKTIČNA PROFILAKSA

Dr. Matthias Petzold, Fraunhofer

Institute for Mechanics and Materials

Zahvaljujući svojoj visokoj i kroz brojne studije dokazanoj učinkovitosti, fluoridi su neza-mjenljivi u prevenciji karijesa. Rezultati opsežnih kliničkih i kemijskih studija pokazali su da fluoridi umanjuju podlož-nost demineralizaciji zubnih tkiva u kiselom okruženju, te u isto vrijeme pospješuju re-mineralizaciju na način da re-integriraju kalcij i fosfat (pri-mjer vidjeti osvrt u sažetku kod Hellwig et.al.2006, Fejerskov et.al. 1996).

Već se neko vrijeme direktna aplikacija fl uorida na zubne po-vršine putem zubne paste i vodica za ispiranje koje sadrže fl uoride, smatra učinkovitijom od siste-matske fl uoridacije. Mehanizam djelovanja koji ostvaruje preven-tivni učinak je formiranje spoja sličnog kalcij fl uoridu (označen nadalje kao CaF2) izravno na po-vršini zuba ili na rano nastalom plaku. Postojeća literatura širim konsenzusom potvrđuje da takvi spojevi CaF2 mogu preuzeti ulo-gu privremenih rezervoara fl uora čija postupna razgradnja održava stalnu nisku koncentraciju fl uori-da u usnoj šupljini, čak i između primjene proizvoda za njegu zubi. Prihvaćajući ovu mogućnost da proizvodi za njegu zubi čine ta-kve rezervoare dobivamo značaj-ne praktične koristi. Slijedeći test odnosno analiza elektronskim mikroskopom, predočava formi-ranje CaF2, rezervoara fl uora na zubnoj površini posredstvom pro-izvoda za njegu zubi koji sadrže aminfl uorid.

Formiranje i stabilnost spoja sličnog kalcij fluoridu na zubnoj površini

Uz pomoć skenirajućeg elek-tronskog mikroskopa (SEM) i analizom energodisperzivnim de-tektorom X-zraka (EDX) možemo demonstrirati da se osnovna mi-neralna struktura zubne cakline sastoji većinom od hidriksiapatita u obliku iglica (Ca5(PO4)3(OH)) promjera veličine oko 30nm (slika 1).

Dodatni depoziti karbonata po-većavaju topivost mineralne tvari.

Učinak organskih kiselina u pla-ku postavlja dinamičku ravnotežu u usnoj šupljini između razlaganja i deponiranja apatita, tako da je u tekućini koja okružuje zub uvijek prisutan određen broj iona kalci-ja (Fejerskov & Clarkson 1996). Pod utjecajem agensa u proizvo-dima za njegu zubi koji sadrže ionske fl uoride (npr. Aminfl uorid ili NaF), ioni kalcija i fl uorida rea-giraju formirajući materijal poput kalcij fl uorida koji se relativno brzo taloži zahvaljujući niskoj to-pivosti (Rölla & Ekstrand 1996). Ovaj proces se može potvrditi in vitro ispitivanjem s aminfl uorid-nom otopinom (1,000 ppm olafl ur, 2 min., pH 4.5) tipičnom forma-cijom gotovo hemisferičnih „ku-glica“ fl uorida u SEM (slika 2 I 3). Diametar tako nastalih CaF2 „kuglica“ je u rangu od nekoliko desetinki nm do 1μm.

SEM analize također su poka-zale usporedive rezultate proizvo-da za njegu zubi koji sadrže amin-fl uorid kao što su: gelovi, vodice za ispiranje i paste za zube (Slike 4-6), gdje je u pokazanim studi-jama vrijeme izloženosti fl uori-du bilo od 1-6 minuta. Detaljnija analiza interakcije aminfl uorida sa zubnim supstancama provedi-va je i uporabom transmisijskog elektronskog mikroskopa (TEM). Koristeći usmjerenu ionsku zraku (UIZ), fl uridirane zubne površine s „kuglicama“ CaF2 precizno su pripremljene u poprečnom presje-ku, kreirajući tanke lamele kroz koje zrake mogu proći (Slika 7). Potrebna debljina uzoraka je samo 50–100 nm kako bi povećanje od cca 1/1,000 odgovaralo promjeru vlakna kose.

Slika 8 pokazuje takav TEM presjek caklinske površine treti-rane s 1.000 ppm olafl ur otopine u vremenu od 1 sat (Petzold et al. 2004). Jednostavno je primijetiti kako se naslage materijala poput kalcij fl uorida prianjaju za zubne površine, gdje caklinski slojevi ne pokazuju znakove morfološke transformacije ili stvaranje nekog međusloja.

Usporedivi rezultati dobiveni su, ne samo kod zdrave cakline, već i kod interakcije s deminerali-ziranim početnim lezijama (Slika 9) kao i s površinom dentina.

Brojna pitanja vezana uz topi-vost i reaktivnost taloga koji sa-drže fl uoride i dalje ostaju otvo-

Mikrostruktura caklinske površine

u blizini prizmatskog caklinskog

ruba sa individualnim kristalima

hidroksil-apatita (SEM)

1

Površina cakline s „kuglicama“

CaF2 nakon tretmana s elmex gel-

om u trajanju od 1 min. (pomiješan

sa slinom 1:1, SEM)

4

Izrada i uklanjanje za elektronsku zraku transparentnih

lamela, pripremljenih za TEM analizu, izrađene

tehnikom usmjerene ionske x-zrake (UIZ)

7

Formiranje taloga „kuglica“ CaF2

na caklinskoj površini tretiranoj

sa olaflur (koncentracija fluorida

1,000 ppm, 2 min., acetat bafer pH

4.5, SEM)

2

Naslaga CaF2 na caklinskoj površini

nakon tretmana od 6 minuta s elmex

dentalnom vodnicom za ispiranje

(SEM)

5

Poprečni presjek fluoridirane površine zubne cakline

(TEM)

8

Pojedinačna „kuglica“ fluorida

(SEM), povećan presjek Slike. 2

3

Naslage CaF2 na caklinskoj površini

četkanoj s elmex Sensitive pastom za

zube (2 min., pomiješana sa slinom

1:1, SEM)

6

Elektronsko-opti�ko ispitivanje formiranja CaF2 fluoridnih zaliha na zubnim površinama

rena glede moguće interakcije u oralnom okruženju, rezultirajući primjerice mogućom apsorpcijom proteina i/ili fosfata na površini (Rölla & Ekstrand 1996).

Analiza tehnikom nanočestica EDX na nivou atomske kemijske strukture „kuglica“ fl uorida, koju možemo napraviti s TEM, tipično pokazuje vrijednosti od oko 50 atomskih % fl uorida plus integra-ciju, primjerice, fosfata (Petzold et al. 2004, Petzold 2001). Uspo-redno s time, u okolnoj caklini nije nađena nikakva akumulacija fl uorida, ili je nađena u okviru za-nemarivih statističkih vrijednosti

(manje od 1%).Direktna konverzija zubne ca-

kline u fl uor-apatit, kao rezultat pojedinačne izloženosti fl uorida-ciji malo je vjerojatna.

Kako bi funkcionirale kao re-zervoar fl uorida, kuglice fl uorida koje su se formirale na površini zuba trebaju ne samo imati vi-soku koncentraciju fl uorida, već i dovoljno stabilnu retenciju na površinu koja je otpornu na meha-nički i kemijski stres. Za potrebe istraživanja stabilnosti naslaga CaF2 na zubnim površinama, uzorci cakline su prvo fl uoridi-rani u testnoj tubi te nakon toga

stavljeni u ortodontski aparatić, in situ u usnu šupljinu. SEM analiza (Slika 10) pokazuje stanje takvog uzorka “nošenog” 10 dana. Vidljiv je djelomični gubitak CaF2, ali prisutnost naslaga fl uorida je još očigledna (Petzold et al. 2004). Pokazan je isto tako visok nivo stabilnosti prilikom naprezanja uzrokovanih četkicom za zube (Slika 11).

Usporedba različitih aktivnih supstanci koje sadrže FLUOR

Dodatni bitni čimbenik za evaluaciju različitih aktivnih

23DENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition PRAKTIČNA PROFILAKSA

supstanci koje sadrže fl uoride je potencijalni razmjer stvaranja naslaga odnosno rezervoara fl u-orida u okviru relativno kratkog vremena izloženosti proizvodima za njegu zubi koja prosječno izno-si samo nekoliko minuta. In vitro eksperiment s uzorcima cakline izloženih aktivnim supstancama koji sadrže aminfl uorid, otkrio je prepoznatljive naslage CaF2 u samo nekoliko sekundi nakon aplikacije fl uorida (Petzold 2001).

Ova činjenica vrijedna je i pri-mjenjiva posebno u lagano ki-selim pripravcima s obzirom da je kod pH ispod 5.5 za reakciju dostupan dodatni kalcij iz zubne cakline. Lagano kisela priroda aminfl uorida podupire brzi na-stanak rezervoara CaF2 fl uorida.

S obzirom da otopine koje sadrže aminfl uorid i NaF nisu pokazale razlike na istoj razini pH vrijed-nosti, usporedive reakcije nisu viđene kod natrij monofl uorid fosfata čak ni prilikom izloženosti od nekoliko sati ili u mješavini sa slinom (Petzold 2001).

Zaključci

S aspekta teorijskog potencija-la formiranja u roku od sekundi i minuta, submikroskopski sloj CaF2 može se smatrati dobrim kandidatom za formiranje aku-mulacija fl uorida na površini zuba. Kada se ti rezultati primjene na svakodnevnu praksu i uvjete koji su u usnoj šupljini, mora se imati na umu da pokrivanje zuba pelikulom i plakom sprječava di-

rektnu interakciju fl uorida sa zub-nom caklinom, dok u isto vrijeme puferski učinak sline umanjuje stvaranje kuglica fl uorida na po-vršini zuba usporedivo s in vitro eksperimentima.

Studija formiranja CaF2 u in situ uvjetima provedena je u većini slu-čajeva metodom kemijske analize

(s fl uorid osjetljivim elektrodama nakon KOH ekstrakcije). Neriješe-na pitanja, primjerice oko lokacije i retencije CaF2 rezervoara u uvje-tima koji su prisutni u usnoj šuplji-ni (plak, zubne površine, demine-ralizirana područja), zahtijevaju dodatna istraživanja u okvirima interdisciplinarnih projekata.

Osobito zahvaljujem gospodi Lutz Berthold, Andreas Cismak and Kathrin Reinhardt, čiji rado-vi predstavljaju bazu za rezultate koje smo ovdje prezentirali.

Dr. Matthias Petzold Fraunho-fer-Institut für Werkstoffmecha-nik Walter-Hülse-Strasse 1 06120 Halle (Saale) · Germany.

In situ studija kinetičkih reakcija CaF2 naslaga microskopijom (AFM) staničnih tekućina

12

CaF2 talog na površini demineralizirane lezije nakon fluoridacije s

aminfluorid otopinom (1,000 ppm olaflur, 1 h, pH 4.5; SEM slika).

9

In vitro uzorak fluoridirane zubne cakline, rezidualne CaF2 naslage nakon

izloženosti u in situ eksperimentu u trajanju od 10 dana

10

SEM snimka fluoridirane caklinske površine s CaF2 naslagama nakon

frikcijskog kontakta s vlaknima četkice za zube.

11

24 O HIGIJENI DENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition

Clare Southard

Svi mi znamo što je dobro za nas: jesti zdravo, vježbati više, ali uvijek se čini da postoji razlog zašto nismo u mogućnosti ostva-riti promjene koje bismo voljeli u našim životima. Isto je tako i s našim pacijentima kad govorimo o navikama održavanja dobre oralne higijene. Što se tiče odr-žavanja interdentalne njege, iako većina zna važnost uklanjanja nevidljivih naslaga plaka izme-đu zuba i ispod linije gingive, još uvijek nema dovoljno motivacije za prihvaćanje navike redovite interdentalne njege.

Prema istraživanju provedenom 1998. godine, više od polovice odrasle populacije ima parodontitis. Kao što većina stomatologa zna, po-anta nedavnog

Steele Reporta bila je potreba po-boljšanja oralnog zdravlja kao pre-ventivne metode za ozbiljnije pro-bleme koje viđamo svakodnevno u praksama diljem zemlje.

Za profesionalce je izazov kako postići i održati bolju suradnju s pa-cijentom što se tiče oralnohigijen-skih navika. Iako 22% odraslih ljudi tvrdi da pravilno čisti interdentalne prostore koncem, postoji dobar ra-zlog za sumnju u te tvrdnje, a i što bi mogao biti razlog za tako nizak postotak? Čišćenje interdentalnih prostora koncem nikako nije tek nedavno izumljeno. Zamisao o pro-vlačenju svilene niti između zuba za uklanjanje nakupljenih tvari prepo-ručala se kao učinkovit način pre-vencije karijesa od 19. stoljeća, no postoje dokazi o korištenju sličnih metoda koji sežu u pretpovijesna vremena. Čišćenje koncem posta-lo je sastavnim dijelom održavanja zdravlja usne šupljine od 1970-ih godina, a opet, primjenjuje ga vrlo mali dio populacije.

Čišćenje interdentalnim četkicama naspram čišćenja interdentalnim koncem

Jedan od razloga može biti što mnogi dentalni profesionalci sma-traju poduku o učinkovitom nači-nu čišćenja interdentalnim koncem

vrlo teškom za podučiti, a pacijenti ju smatraju zahtjevnom za savlada-ti. Za one s lošom ručnom spretno-šću, ograničenim otvaranjem usta, ili jakim refl eksom zatvaranja usta, trebale bi se razmotriti alternative čišćenju koncem (poput korištenja interdentalnih četkica). Uporaba samo jedne ruke za uklanjanje pla-ka sigurno je prednost za mnoge pacijente, neovisno o ručnoj spret-nosti, osobito kad su nosači četki-ca ergonomski dizajnirani za bolje manevriranje. Postoje dokazi koji podržavaju gledište da je interden-talno četkanje četkicama bolja op-cija za pacijente. Tromjesečni pokus pokazao je da ljudi ne samo da su postali stručnjaci u uporabi četkica brže nego konca, nego je i količina uklonjenog plaka i smanjenje upale gingive bilo veće.

Prihvaćeno je da čišćenje inter-dentalnih prostora koncem nije uvi-

jek najučinkovitiji način uklanjanja interproksimalnog biofi lma te da uporaba konca postaje progresivno manje učinkovita u interdentalnim prostorima gdje je prisutna blaga do umjerena recesija ili potpuni nedo-statak interdentalne papile. Suprot-no tome, interdentalne četkice nude fl eksibilnost raspona debljine i du-ljine vlakana, što znači da neovisno o širini prostora postoji četkica koja je najprikladnija za čišćenje, čime proces postaje učinkovitiji: dokaza-no je da zbog mekših vlakana četki-ce postoji manji rizik od oštećivanja delikatnog tkiva gingive, izazivanja boli i krvarenja što su često razlozi demotivacije pacijenata u održava-nju ove rutine.

Održavanje motivacijeDentalni profesionalci, osobi-

to dentalni higijeničari, na čelu su edukacije za oralno zdravlje. Mije-

njanje fokusa u stomatologiji NHS-a (National Health Society) i pred-loženo restrukturiranje fi nanciranja koje bi vrednovalo napore prakse za unaprjeđenje oralnog zdravlja te motiviranje pacijenta na prihvaća-nje i potom održavanje dobrih oral-nohigijenskih navika trebalo bi biti na pameti upraviteljima dentalnih praksi.

Pitanje je kako. Objasnite rizik: sumnja na povezanost između bo-lesti desni i srčanih bolesti dugo je vremena bila anegdotalno prisutna, ali su nedavna znanstvena istraživa-nja potvrdila tu vezu. Sada je jasno da ljudi koji imaju parodontnu bo-lest imaju gotovo dvostruko veće izglede za obolijevanje od koro-narne arterijske bolesti od ljudi bez parodontne bolesti. Pacijenticama koje su trudne trebalo bi osvijestiti da postoji povezanost između pa-rodontnih infekcija i niskog stupnja poroda.

Postavljanje ciljeva korisno je sredstvo. Često pacijenti navode nedostatak vremena kao razlog za neodržavanje oralne higijene in-terdentalnih prostora čišćenjem

koncem. Jedan je prijedlog dogo-vor s pacijentom o pismenom pla-nu održavanja zdravlja. Prednost je korištenja interdentalnih četki-ca jednostavnost njihove uporabe. Ergonomski držak čini dosezanje najkompliciranijih interdentalnih prostora jednom rukom jednostav-nim. Čišćenje međuzubnih prostora postaje moguće u vremenu koje od-govara pacijentu: dok gleda televi-ziju kod kuće ili je u pokretu. Radi spretne veličine, četkice se mogu nositi u torbi ili torbici te koristiti bilo kad i bilo gdje.

Stvaranjem pismenog plana pa-cijent će puno vjerojatnije nastaviti održavati dobru oralnu higijenu, osobito kad druga osoba (poput dentalnog higijeničara) nadzire nje-gov napredak. S više od 30 godina iskustva u dizajniranju interden-talnih četkica, Curaprox je stvorio najtrajnije i najučinkovitije inter-dentalne četkice koje se sada mogu pronaći na tržištu. S ergonomskim držačima koji osiguravaju izvrsno manevriranje i kontrolu, pacijenti ubrzo uoče napredak u svom oral-nom zdravlju.

Kako osigurati bolje navike higijene interdentalnih prostora?Clare Southard razmatra korištenje interdentalnih �etkica u režimima održavanja

oralne higijene pacijenata

Osnovni "gadgeti"

Na�inite pacijentima pisani plan - puno je vjerojatnije da �e vas poslušati.

25O HIGIJENIDENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition

Listerine® je snažna, antibakterijska i protuupalna vodica za ispiranje usta koja sadrži esencijalna ulja.

PREPORU�UJE:

Doc. dr. sc. Ivan Alajbeg

Zavod za oralnu medicinu

Stomatološkog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu

Istraživanja pokazuju da samo mehanična sredstva nisu dostat-na za kvalitetnu kontrolu plaka. Antiseptici s eteričnim uljima su djelotvorni u kemijskoj kontroli plaka i sigurni za dugotrajnu pri-mjenu.

Plak kao glavni uzrok parodontne bolesti

Šezdesete godine prošlog stolje-ća označila je važna prekretnica u znanosti o oralnom zdravlju. Tim predvođen H. Loeom znanstveno je potvrdio višestoljetnu sumnju kako je plak primarni uzrok gingivitisa i parodontitisa (1,2). Redovitim mje-rama oralne higijene, prvenstveno četkanjem zubi i uporabom zubnog konca, potrebno je svakodnevno te-meljito uklanjati plak. Međutim, ni u razvijenom svijetu to često nije slučaj. U Velikoj Britaniji 1998. godine 40-50% odraslih imalo je umjerenu parodontnu bolest, 5-10% je imalo teški parodontitis, a u čak 72 – 73% ljudi bilo je moguće evi-dentirati klinički vidljiv plak ili ka-menac (3).

Jesu li sredstva mehaničkog uklanjanja plaka djelotvorna u stvarnom životu?

Koliko god mi o vlastitim oralno-higijenskim navikama imali opti-mističan stav, rezultati istraživanja u SAD-u kažu kako se prosječno po četkanju zuba potroši svega 46 sekundi (4). To vrijeme nije dovolj-no za adekvatnu higijenu kojom bismo trebali ukloniti gotovo sav plak. Prema spomenutoj britanskoj studiji, ukoliko osoba četka rjeđe od jednom dnevno, postotak zubi s plakom iznosit će nevjerojatnih 87% (!); u onih koji četkaju zube jednom dnevno na svojoj površini imat će plak 79% zubi, kao i 69% u onih koji četkaju 2 puta dnevno (3). Iz toga je evidentno kako četkanje samo nije dovoljna mjera za ukla-njanje plaka.

Drugo mehaničko sredstvo ukla-

njanja plaka je uporaba zubnog konca. Njime čistimo interdentalne prostore do kojih ne možemo dopri-jeti četkicom, ali rezultati su još više poražavajući. Naime, istraživanja pokazuju da u SAD-u samo 2-10% ljudi redovito rabi zubni konac, a ve-ćina to ne zna ili ne želi svakodnev-no raditi (5). Samo zamislite situaciju u Hrvatskoj, gdje uporaba zubnog konca nije ukorijenjena kao oralno-higijenska mjera niti u najobrazova-nijem segmentu društva. Četkanje i uporaba konca predstavljaju stan-dard oralne higijene, ali vidimo da takvim pristupom plak često nije uspješno otklonjen. Mogući razlozi uključuju otežan pristup nekim di-jelovima usne šupljine, neadekvatnu tehniku, pacijentov gubitak motiva-cije i suradljivosti. Stoga oslanjanje na samo mehanička sredstva neće polučiti uspjehom u kontroli plaka i posljedičnih bolesti.

Antiseptici u kemijskoj kontroli plaka

Antiseptičke tekućine za ispiranje usne šupljine uništavaju mikrorga-nizme odgovorne za nastanak kari-jesa i parodontne bolesti. U stoma-tologiji se naširoko rabe za kontrolu plaka i za liječenje gingivitisa (6).

Najvažnije skupine antiseptika uključuju derivate fenola (triklosan, timol (Listerine)), kvaterne amoni-jeve spojeve (cetilpiridinij klorid), bisbigvanide (klorheksidin), itd. Spoznaja o antiseptičkoj kirurgiji seže u pretprošlo stoljeće. Juergen Thorwald u svom djelu „Stoljeće kirurgije“ opisuje tada nevjerojata-ne uspjehe koje je kirurg Joseph Li-ster imao u svojih bolesnika čije je rane održavao čistima pomoću fe-nola (tj. karbolne kiseline). Iz tih je spoznaja izrastao i proizvod Listeri-ne još davne 1914., koji je zadržao tek ime tvorca svog fenolnog isho-dišta (timol spada u fenole), a čemu su pridodana 3 eterična ulja izraže-nog antimikrobnog učinka: mentol, eukaliptol i metil-salicilat. Takva 4 antimikrobna sredstva pogodna su za osjetljiva oralna tkiva, što ne bi bio slučaj s izvornom recepturom dr. Josepha Listera. U 80-im i 90-im godinama prošlog stoljeća Liste-rine biva prihvaćen od „American

Dental Association“ i znanstveno je ocijenjen brojnim istraživanjima u europskim centrima.

Učinak eteričnih (esencijalnih) ulja

Mehanizam djelovanja se temelji na oštećenju bakterijske stanične stijenke, na inhibiciji enzima po-trebnih za akumulaciju plaka, bloki-ranju agregacije bakterija na površi-nu zuba i na smanjenju proliferacije bakterija. Djeluje na široki spektar mikroorganizama: Gram-negativ-ne, Gram-pozitivne bakterije, gljive i na neke viruse (7). Važno je nagla-siti da je, prema objavljenoj studiji Fine i sur. (8), djelotvoran u biofi lmu, za razliku od, primjerice, Merido-la ili Plaxa. Brojne druge tekućine za ispiranje usne šupljine pokazuju djelotvornost u laboratorijskim tzv. „planktonskim“ uvjetima. Među-tim, u biofi lmu koji je karakteristika plaka ne uspijevaju pokazati djelo-tvornost, dok Listerine djelotvorno uništava 96% bakterija.

Zanimljivo je usporediti anti-septik od eteričnih (esencijalnih) ulja sa zlatnim standardom oralne antisepse koju predstavlja klor-heksidin kao najdjelotvorniji oralni antiseptik. Napravljene su 2 place-bo kontrolirane dvostruko slijepe 6-mjesečne komparativne studije Listerinea i klor-heksidina (9, 10), na ispitanicima s plakom i gingiviti-som. Evidentirana je redukcija pla-ka i gingivitisa u svim skupinama. Nešto se djelotvornijim pokazao klor-heksidin nego Listerine, ali oba su bila statistički značajno dje-lotvornija od placeba. U onih koji

su koristili klor-heksidin došlo je do jake diskoloracije zubi i stvaranja kamenca (9). Listerine i klor-heksi-din su reducirali plak indeks za 19, odnosno 22%; a gingivitis svaki za 15%, u usporedbi s placebom (10).

Zaključno se za usporedbu tih dvaju pripravaka može reći kako je klor-heksidin djelotvorniji od Listerinea, ali mu je duljina pri-mjene ograničena na 2-3 tjedna, zbog nuspojava u vidu diskoloracije zuba i sluznice, poremećaja okusne osjetljivosti, ubrzanog stvaranja kamenca i inaktivacije natrij-lauril sulfatom koji se nalazi u većini zub-nih pasta. Tih nuspojava Listerine nema, i stoga se može koristiti tije-kom znatno duljeg perioda. Česta uporaba Listerinea može

smanjiti razvoj tzv. „tranzijentne bakterijemije“. Ona nastaje u svih ljudi uobičajenom oralnom funkci-jom, pri čemu bakterije iz gingivnog sulkusa penetriraju preko sulkusa u krvotok. Istraživanje Finea i sur. (11) pokazuje kako se u onih koji su ispi-rali usta Listerineom znatno manje stvarala eksperimentalno inducira-na bakterijemija. Kako svaki stoma-tolog može imati rizične bolesnike kojima bi bakterijemija usljed in-vazivnog zahvata mogla uzrokovati ozbiljne komplikacije, spoznaju iz ovog istraživanja bilo bi preporučlji-vo koristiti u smislu djelomične pro-fi lakse: prije našeg zahvata pacijent ispere usta Listerineom, a zatim pri-stupamo invazivnom zahvatu. S ob-zirom da Listerine ima visok sadr-žaj alkohola (oko 22%) koji služi za otapanje eteričnih ulja u vodenom mediju, kontroverzna je implikacija

alkohola u oralnoj karcinogenezi. Ta je povezanost bila otklonjena studi-jama od prije 15 godina, ali se opet vratila 2008. u vidu jednog narativ-nog preglednog rada iz Australije, koji je podigao dosta prašine u sto-matološkoj i općoj javnosti (12).

Jedan od najvećih autoriteta u oralnoj karcinogenezi, Saman War-nakulasuryia, tvrdi kako ne postoji dokaz o povišenom riziku od oral-nog karcinoma usljed uporabe an-tiseptika koji sadrže alkohol (13), što potvrđuje i najnovija meta-analiza iz 2009. (14). Iako je oprez uvijek pre-poručljiv kod uporabe svih medi-cinskih sredstava, Listerine se može dugotrajno sigurno koristiti.

Eteri�na (esencijalna) ulja u oralnoj antisepsiAntisepti�ke teku�ine u stomatologiji se rabe za kontrolu plaka i lije�enje gingivitisa

Literatura:

1. Loe H, Theilade E, Jensen SB. Experimental gingi-

vitis in man. J Periodontol. 1965;36:177-87.

2. Theilade E, Wright WH, Jensen SB, Löe H. Expe-

rimental gingivitis in man. II. A longitudinal clinical

and bacteriological investigation. J Periodontal Res.

1966;1:1-13.

3. Morris AJ, Steele J, White DA. The oral cleanliness

and periodontal health of UK adults in 1998. Br Dent J.

2001;191(4):186-92.

4. Beals D, Ngo T, Feng Y, Cook D, Grau DG, Weber

DA. Development and laboratory evaluation of a new

toothbrush with a novel brush head design. Am J Dent.

2000;13:5A-14A.

5. Bader HI. Floss or die: implications for dental

professionals. Dent Today. 1998;17:76-8, 80-2.

6. Ciancio SG. Antiseptics and antibiotics as che-

motherapeutic agents for periodontitis management.

Compend Contin Educ Dent. 2000;21:59-78.

7. Pan P, Barnett ML, Coelho J, Brogdon C, Finnegan

MB. Determination of the in situ bactericidal activity

of an essential oil mouthrinse using a vital stain

method. J Clin Periodontol. 2000;27:256-61.

8. Fine DH, Furgang D, Barnett ML. Comparative

antimicrobial activities of antiseptic mouthrinses

against isogenic planktonic and biofilm forms of

Actinobacillus actinomycetemcomitans. J Clin Perio-

dontol. 2001 Jul;28(7):697-700.

9. Overholser CD, Meiller TF, DePaola LG, Minah

GE, Niehaus C. Comparative effects of 2 chemothera-

peutic mouthrinses on the development of supragin-

gival dental plaque and gingivitis. J Clin Periodontol.

1990;17:575-9.

10. Charles CH, Mostler KM, Bartels LL, Mankodi

SM. Comparative antiplaque and antigingivitis

effectiveness of a chlorhexidine and an essential oil

mouthrinse: 6-month clinical trial. J Clin Periodontol.

2004 Oct;31(10):878-84.

11. Fine D, Furgang D, McKiernan M, Tischio-Bi-

reski D, Labella R, Ricci-Nittel D, Zhang P, Araujo

MWB. Investigation of the effect of Essential-Oils

mouthrinse on induced bacteremia. British Society for

Dental Research Scientific Meeting (Glasgow, UK,

September 1-4, 2009)

12. McCullough MJ, Farah CS. The role of alcohol

in oral carcinogenesis with particular reference

to alcohol-containing mouthwashes. Aust Dent J.

2008;53:302-5.

13. Warnakulasuriya S. Causes of oral cancer--an

appraisal of controversies. Br Dent J. 2009;207:471-5.

14. La Vecchia C. Mouthwash and oral cancer risk: an

update. Oral Oncol 2009; 45: 198–200.

Literatura

26 DENTAL TRIBUNE Croatian & BiH EditionENDODONTSKI KUTAK

Dr. Barry Lee Musikant, SAD

Kad govorimo o taktilnoj per-cepciji, većina stomatologa koji rade terapiju korijenskih kanala bi se složila – više je bolje. Ali, na što točno mislimo kad pričamo o taktilnoj percepciji? Za mene je taktilna percepcija mjera stupnja do kojeg možemo odrediti koje za-preke vrh endodontskog instru-menta susreće. Susreće li zapreke poput čvrstih zidova ili je uglavljen u uskom kanalu? Ili je li kanal u kojeg ulazi vršak instrumenta okruglog ili ovalnog presjeka?

Superiorna taktilna percepcija di-rektan je rezultat dizajna instrumenta i načina na koji se on upotrebljava. Pod pretpostavkom da je taktilna percepcija točno ono kako sam ja to defi nirao, razuman je analitički za-datak odrediti koji dizajn endodont-skog instrumenta i tehnike primjene poboljšavaju taktilnu percepciju. Je-dan osnovni uvid je da informacija prenesena s vrška instrumenta po-staje jasnija što je instrument manje uposlen duž radne duljine. Ako je instrument značajnim dijelom svoje duljine uključen u aktivni rad, ono što vršak instrumenta točno susreće postaje mutno. U tom svjetlu, tipični dizajn K-turpije koji sadrži 30 hori-zontalno orijentiranih vitica uzduž cijele duljine (sl. 1) zahvatit će zidove kanala značajno više od proširivača sa 16 vitica koje su orijentirane više vertikalno (sl.2). Da razjasnimo ovu stavku: ako su i proširivač i turpija napravljeni od četvrtaste žice, proši-rivač sa 16 vitica imat će sveukupno 64 točke kontakta radi toga što svaka vitica za sebe ima 4 točke kontakta (od uvijene četvrtaste žice), dok će turpija s 30 vitica imati 120 točki kontakta.

Što je veći broj kontaktnih točki, veća je zahvaćenost i, posljedično, porast rezistencije u svladavanju kanala apikalno. Ukratko, poveća-nje otpora uzduž duljine smanjuje taktilnu percepciju onog što vršak instrumenta dotiče. Povećanje broja vitica povećava mogućnost zahvaća-nja zidova korijena i smanjuje taktil-nu percepciju, dok više horizontalna orijentacija vitica zahvaća dentin, a ne reže ga kad se primjenjuje s pre-poručenim pokretima navijanja sata. Dizajn turpije sličan je dizajnu vijka i taktilna percepcija na vršku ovisna je o tome je li ostatak instrumenta zahvaćen u zidovima kanala. Dok je svrha vijka šarafl jenje, to nije cilj endodontskog instrumenta za obliko-

vanje. Više horizontalno orijentirane vitice uzduž duljine turpije su kontra-produktivne cilju kojeg stomatolog želi postići.

Idealna taktilna percepcija kaže stomatologu kad se susretne s tvrdim zidom. Stomatolog razlikuje ovaj tip zavrtnja od onog koji se javlja kad smo u uskim kanalima putem stup-nja trzaja koji se javlja kad povlačimo instrument natrag. Kada ne postoji trenutačni trzaj prema natrag, stoma-tolog susreće tvrdi zid. Trenutačni trzaj prema natrag znači da je stoma-tolog najvjerojatnije u uskom kanalu koji će dopustiti napredovanje prema apikalno ili korištenjem tijesnih po-kreta navijanja sata ili putem korište-

nja instrumenta u 30° reciprociraju-ćem nastavku. Ja naglašavam riječ trenutačno radi toga što će kontinu-irano kljucanje tvrdog zida s instru-mentom započeti raditi trzaj natrag jednostavno radi toga što će ponav-ljajući kljucaji u tvrdi zid uspostaviti svoj vlastiti put, jatrogeno napravljen, što je pogreška koju stomatolozi žele izbjeći od samog početka rada.

Znajući da smo dosegli tvrdi zid kao zapreku, trebamo maknuti in-strument, lagano savinuti vršak in-strumenta i pokušati se probiti uo-kolo zapreke manualno. Jednom kad pređe zapreku, stomatolog ostavlja instrument na novodosegnutoj duljini i montira instrument na reciprocira-

jući nastavak za ono što je uobičajeno lagan i brz proboj do apeksa. Kao što je jasno, manje vitica koje su verti-kalno orijentirane povećava taktilnu percepciju. Manje vitica također čini instrument manje tvrdim što zauz-vrat čini instrument fl eksibilnijim, a to je još jedna osobina koja povećava taktilnu percepciju.

Ploština uzduž cijele radne duljine nadalje poboljšava taktilnu percep-ciju daljnjim smanjivanjem kontakta sa zidovima kanala uzduž duljine instrumenta dok čini instrument još fl eksibilnijim. One 64 kontaktne toč-ke sad su reducirane na 48 (sl. 3). Re-zni vršak još je jedna osobina koja se može dodati za poboljšanje taktilne percepcije. Za razliku od nerezajućeg vrška koji ima potencijal udaranja na pulpna tkiva, rezni vršak ima tenden-ciju probušiti ga. Ne postoji briga o tome hoće li rezni vršak stvoriti svoj vlastiti put radi tog što je stupanj po-kreta ograničen ili na tijesne pokrete poput navijanja sata ili na 30° luk ge-neriran reciprocirajućim nastavkom. Ako se sistem instrumentata s ovim osobinama dizajna koristi prema preporučenoj metodi za cjelokupnu proceduru oblikovanja, taktilna per-cepcija neće bit kompromitirana niti u jednom trenutku tijekom instru-mentacije.

Usporedite ovaj pristup s korište-njem K-turpija i poslije toga rotiraju-ćih NiTi instrumenata. K-turpije su loše dizajnirane što se tiče taktilne percepcije jer zahvaćaju veće količine strukture zuba uzduž njihove duljine. Njihove horizontalno orijentirane vi-tice dizajnirane su za šarafl jenje, ne za rezanje i veliki broj vitica koji na-staje od uvijanja žice više puta stvara tvrđi instrument nekompatibilan sa superiornom taktilnom percepcijom. Rotirajući NiTi se sada koristi u sila-znoj tehnici, gdje je cilj odrediti kad se dosegne suvišni otpor uzduž dulji-ne instrumenta, ne na vršku. Zapra-vo, vršci ovih NiTi instrumenata ne zahvaćaju zubno tkivo apikalno dok procedura oblikovanja nije skoro go-tova i tada rijetko prelaze dijametar apikalne preparacije preko one uspo-stavljene s K-turpijom.

Kad rotirajući NiTi instrumenti rade apikalne preparacije preko di-menzija napravljenih K-turpijom u zakrivljenim kanalima, vjerojatnost separacije radi pretjeranog torzijskog stresa i cikličkog zamora se poveća-va. Proširivači koji nisu u tenziji ne samo da pružaju precizniju informa-ciju što se tiče razlikovanja između čvrste zapreke i uskog kanala, nego također mogu pomoći razlikovanju

između okruglih ili ovalnih kanala. Neki zagovaratelji rotirajućih NiTi prešli su dug put objašnjavajući op-seg do kojeg bi apikalni kraj kanala trebao biti prepariran, koristeći ter-mine poput tuning (ugađanja) i ga-uging (baždarenja), gdje je apikalna preparacija određena prisutnošću či-ste dentinske strugotine na viticama rotirajućih instrumenata. Ugađanje znači prvi put vidjeti strugotine. Ba-ždarenje znači proširiti dijametar do točke kada su strugotine čiste. Ako su prisutne čiste strugotine, zagova-ratelji rotirajućih

NiTi instrumenata uzimaju to kao jasni dokaz da su kanali oblikovani primjereno za osiguranje cirkum-ferentno čistih zidova. Međutim, dva me faktora čine neodlučnim u prihvaćanju 'ugađanja' i 'baždarenja' kao učinkovitih i predvidljivih po-stupaka. Prvo, literatura jasno poka-zuje visoku incidenciju kanala koji su ovalne anatomije u apikalnom dijelu više nego što su okrugli. 1–3 Drugo, simetrični instrument, poput svih ro-tirajućih NiTi instrumenata, ne može razlikovati okrugli i ovalni kanal. Samo asimetrični instrument, s plo-štinom uzduž cijele duljine može to odrediti (sl. 4). Kada simetričan in-strument stvara dentinske strugotine na vršku instrumenta, to može samo značiti da su strugotine uklonjene s užeg dijametra ovalnog kanala, ne ostavljajući nikakve informacije o ši-rem dijametru ovalnog kanala.

Literatura navodi da širi dio oval-nog kanala može biti tri do pet puta veći od užeg dijametra.3 Oni koji koriste rotirajuće NiTi instrumente neće znati za to i neće moći poduze-ti primjerene korake za prilagodbu toj situaciji. Znajući povišen stupanj osjetljivosti rotirajućih NiTi instru-menata na pucanje kako se veličina vrška i koničnost instrumenta pove-ćavaju, utješno je smatrati male pre-paracije jednako dobrim za namjere čišćenja i ispiranja, iako postoji puno dokaza koji dokazuju suprotno. S praktične točke gledišta, najmanja apikalna preparacija koja omogu-ćuje učinkovitu irigaciju je veličina 30, s tim da se veličina 35 apikalne preparacije izrazito preporučuje. Postoje brojni članci koji usko vežu stupanj apikalne preparacije s redu-ciranim brojem bakterija; reducirani broj bakterija u uskoj je vezi s višim stopama uspjeha.4,5 Iz gornje ra-sprave jasno je da superiorna taktilna percepcija nudi stomatologu alate za razlikovanje čvrste zapreke i svlada-vanje uskih kanala. Prva nema tre-nutačni trzaj natrag dok druga ima.

Taktilna percepcija u endodoncijiTaktilna percepcija je mjera stupnja do kojeg možemo odrediti koje zapreke vrh endodontskog instrumenta susre�e

1

2

3

4

5

6

7

27DENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition ENDODONTSKI KUTAK

EMS-SWISSQUALITY.COM

1+1=3THE NEW AIR-FLOW MASTER PIEZON – SUB- AND SUPRAGINGIVAL AIR POLISHING PLUS SCALING – FROM THE NO1 IN PROPHYLAXIS

For more on prophylaxis > www.ems-swissquality.com

Sub- and supragingival air polishing as with the Air-Flow Master. Plus scaling as with the Piezon Master 700. It all adds up to three applica-tions in one with the new Air-Flow Master Piezon, the latest develop-ment from the inventor of the Original Methods.

PIEZON NO PAINVirtually no pain for the patients and extra-gentle on the gingival epithelium: maximum patient com-fort is the decisive plus brought by the state-of-the-art Original Piezon Method. Not to mention the uniquely smooth tooth surfaces. These extra benefits are the result of linear oscillating action aligned with the tooth surface delivered by the Original EMS Swiss Instru-

> Original Piezon Handpiece LED with EMS Swiss Instrument PS

> Original Air-Flow and Perio-Flow handpieces

ments and matched perfectly to the new Original Piezon Handpiece LED. Proverbial Swiss precision combined with intelligent i.Piezon technology.

AIR-FLOW KILLS BIOFILMGetting rid of harmful biofilm down to the bottom of deep pockets. This is the essence of the Original Air-Flow Perio Method. The subgingival reduction in bacteria prevents tooth loss (periodontitis) or implant loss (periimplantitis). And uniform tur-bulence of the air-powder mixture and of water prevents soft-tissue emphysema – even when reaching beyond the boundaries of prophy-laxis – due to the action of the Perio-Flow nozzle.

And when the job at hand is con-ventional supragingival air polish-ing, nothing counts more than the unequaled efficacy of the Original Air-Flow Method. Effective, fast, reliable and stress-free treatment without damage to the connective tissue, no scratching of the tooth sur face. Thanks to the gentle application of biokinetic energy.

With the Air-Flow Master Piezon, it all adds up – from diagnosis and initial treatment to recall. Prophylaxis pros are invited to f ind out for themselves.

EMS je zapakirao sub i supra-gingivalno zračno poliranje te ul-trazvučni skidač kamenca u jedan uređaj.

Ono što se čini donekle paradok-salno na prvi pogled postaje logično kad ga bliže pogledamo. S ciljem da stomatologu omogući sub i supragin-givalno zračno poliranje kao i kori-štenje ultrazvučnog skidača kamenca u samo jednom uređaju, tvrtka EMS iz Nyona (Švicarska) još je jednom dokazala svoju posvećenost inovaciji.

Sa svojim novim uređajem Air-Flow Master Piezon, EMS je dao pravi alat u ruke svakom stomatologu posve-ćenom profi laksi - od dijagnoze do početne terapije i ponovnih pregleda. Prateći uspjeh uređaja Piezon Master 700 kojeg su karakterizirali gotovo bezbolan tretman i nježnost tretiranja gingive, novi Air-Flow Master Piezon donosi neponovljivi komfor za paci-jenta. Postizanje takvih performansi uz izuzetnu glatkoću površine zuba možemo zahvaliti pokretima linerane

oscilacije na površini zuba koji krase originalne švicarske instrumente EMS-a. Dodatna je pogodnost opti-malna vidljivost za vrijeme tretmana koja je postignuta ugradnjom LED svjetla na nasadne instrumente.

AIR FLOW MASTER PIEZON

Air-Flow Master Piezon: ergonomija

i kontrola u kompaktnom dizajnu.

Pregledne kontrolne lampice i

ekran na dodir koji se lako čisti, uz

funkcionalnu i modernu optiku

Za više informacija kontaktirajte:E.M.S. Electro Medical Systems S.A.Chemin de la Vaurpilliere 31CH-1260 NyonTel. +41 22 99 44 700Fax. +41 22 99 44 701welcome@ems-ch.com www.ems-dent.com

Kad nema trzaja natrag to znači da bi stomatolog trebao odmah izvaditi instrument iz kanala, lagano ga saviti na vršku prije ulaska u kanal i tražiti put manualno uokolo zapreke. Ovo je razlikovanje esencijalno za izbje-gavanje devijacija s pravog smjera kanala i stvaranje pogreške.

Rezni vršak proširivača bez ten-zije ograničen na tijesne manualne pokrete poput navijanja sata ili 30° reciprocirajućim nastavcima jedno-stavno pronalazi put do konstrikcije i tada 0.5 mm preko za osiguranje proširenja kroz postupak oblikova-nja, što zauzvrat drži instrumente centriranima, minimalizirajući šan-se za preinstrumentaciju kanala.6 Instrumentirajući 0.5 mm preko konstrikcije korištenjem veličine 25, kanali se mogu predvidljivo otvoriti na konstrikciji na minimalnu veliči-nu od 35, veličinu 40 jedan milime-tar natrag i tada prijeći s veličinom 25/06 koničnosti bez distorzije, osi-guravajući prostor dovoljno širok za dobro ispiranje s NaOCl koji rastva-ra kemijski i organski debris kojeg smo možda preskočili mehanički. Rezultat modifi cirajuće balansirane sile koja nastaje kad se koristi tijesni pokret poput navijanja sata je ne-di-storzija.

Na isti način 30° reciprocirajući nastavci oponašaju ovu isprobanu i dokazanu manualnu kretnju u odr-žavanju vrška instrumenta dobro centriranog dok se probija kroz za-krivljene kanale. Rotirajući NiTi in-strumenti koriste pokrete koji nikada ne mogu osigurati novu informaciju o tome što se zbiva na vršku instru-menta. Kad se koriste rotirajući NiTi instrumenti, bilo koja informacija o apikalnoj anatomiji kanala prvo se dobiva korištenjem K-turpija, instru-menata koji su dizajnirani i korišteni na način – kao što je to ova rasprava htjela rasvijetliti – koji je inkompati-bilan s oblikovanjem kanala bez dis-torzije i pravilnog procjenjivanja nji-hove apikalne anatomije, povremeno dajući lažni dojam stomatologu da su kanali uži nego što zapravo jesu.

Proširivači koji su bez tenzije ko-riste se na način koji osigurava dugo-trajnost, gotovo bez lomova. Oni daju stomatologu precizniju informaciju za određivanje širine do koje bi ka-nali trebali biti oblikovani, s fl eksibil-nošću da ih se može koristiti i manu-alno i u reciprocirajućim nastavcima. Njihovo korištenje na ovaj način je poduprto brojnim istraživanjima koji jasno pokazuju da su superiorni rezultati dostižni dok se troškovi ko-rištenja smanjuju za 90% u odnosu na rotirajuće NiTi. Stoga nije iznena-đenje da ovaj alternativni pristup sve više prikuplja entuzijastičku pozor-nost. Klinički primjeri prikazani su na slikama od 5 do 7.

Za više informacija u vezi s ovim visoko učinkovitim i sigurnim pristupom, molim kontaktirajte me na moj besplatni online forumwww.endomailmessageboard.com.

Urednička napomena:Lista literature dostupna je kod izdavača.

28 TRENDOVI I TEHNIKE DENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition

dr. Leandro A. P. Pereira, Brazil

Tijekom endodontske terapije mogu se dogoditi proceduralne greš-ke poput loma endodontskog instru-menta. Ove nezgode mogu kompro-mitirati terapiju i prognozu kliničkog slučaja. Često je potrebno izvesti do-datne postupke za rješavanje proble-ma. S razvojem endodontskih sustava za čišćenje i oblikovanje, smanjena je frekvencija proceduralnih problema u stomatološkoj praksi.1 Međutim, zabrinutost da su rotirajući NiTi in-strumenti podložniji pucanju ostaje. Ovo je drugi najučestaliji razlog za-što stomatolozi ne koriste rotirajuće instrumente.2 Nedavna studija poka-zala je da je incidencija slomljenih instrumenata 11.7% od svih slučajeva loše endodontske prakse.3 Incidencija pucanja NiTi instrumenata pokazala je raspon od 0.4 do 5% te se njihova uporaba smatra sigurnom.4–6 Lomo-vi se mogu dogoditi putem torzijske greške ili kao rezultat fl eksuralnog zamora.

MINIMALIZIRANJE LOMOVA

U cilju minimaliziranja ovih inci-denata treba obratiti pažnju na slje-deće: procijeniti anatomiju zuba pa-žljivo prije tretmana, osigurati ravni pristup, stvoriti vodiljni žlijeb s ma-lim ručnim instrumentima, koristiti silaznu tehniku preparacije, koristiti motor koji ima kontrolu torka, instru-mente pomicati unutra i van kanala, kontrolirati koliko puta je korišten in-strument, odbaciti instrument nakon specifi ciranog broja i tipa obrađenih kanala. Lomovi endodontskih instru-menata unutar kanala mogu se kla-sifi cirati prema njihovoj intraradiku-larnoj poziciji na one koji se događaju u cervikalnoj, srednjoj ili apikalnoj trećini. Stopa uspješnosti uklanjanja slomljenih instrumenata u cervikal-noj i srednjoj trećini veća je nego u apikalnoj trećini, a incidencija neže-ljenih posljedica tijekom pokušaja iz-vlačenja instrumenata je niža.7–9 Pro-gnoza tretmana može se promijeniti radi prisustva endodontske infekcije. Slučajevi nekroze pulpe imaju lošiju prognozu nego slučajevi s vitalnom pulpom radi toga jer su prisutne veli-ke količine bakterija i postoji ograni-čenost prilikom njihovog uklanjanja što može dovesti do neuspjeha tera-pije. Neuspjeh uklanjanja slomljenog endodontskog instrumenta rezultira u nedostatnom čišćenju, oblikovanju i punjenju sistema korijenskih kanala. Pod ovim uvjetima, a uz prvobitnu endodontsku dijagnozu, vrijeme kada

se tijekom tretmana dogodilo pucanje instrumenta od velike je važnosti za prognozu slučaja.10 Kada se instru-ment slomi u kontaminiranom ka-nalu na početku tretmana, prognoza je lošija jer je u kanalu još uvijek pri-sutna velika količina bakterija, a pri-sutnost instrumenta može spriječiti primjerenu mikrobiološku kontrolu. Prognoza je bolja kada se lom dogodi blizu kraja procesa čišćenja i obli-kovanja kanala, kao i u naprednijim fazama mikrobiološke kontrole. U slučajevima kada je lom instrumenta

vezan uz vitalitet pulpe, prognoze se ne mijenjaju značajno. 10

UKLANJANJE SLOMLJENOG INSTRUMENTA

Kad se donosi odluka o uklanjanju instrumenta u obzir se moraju uzeti čimbenici poput dijagnoze, lokacije, zakrivljenosti korijena i duljine, ve-ličine i tipa slomljenog instrumenta, preostale debljine dentina i rizika od neželjenih jatrogenih nezgoda koje se mogu dogoditi tijekom pokušaja

uklanjanja instrumenta. Tehnika koja se uobičajeno koristi za uklanjanje slomljenih instrumenata postizanje je obilaženja ručnim instrumentom tako da se fragment može povući do pulpne komore i ukloniti.

Druga je tehnika uklanjanja pu-tem ultrazvučne vibracije slomljenog fragmenta vezana uz korištenje ope-racijskog mikroskopa. Primjena ul-trazvučne energije uzrokuje vibracije slomljenog instrumenta što potiče od-vajanje od zida kanala te se tada može povući do pulpne komore i konačno

ukloniti.7 Primjena ovih metoda u atre-zičkim kanalima može rezultirati pre-komjernim trošenjem zidova korijena. Stoga je njihovo korištenje vezano uz operacijski mikroskop sigurnije zbog bolje vizualizacije putem povećanja i osvjetljenja koje pruža mikroskop. U slučajevima neuspješnog uklanjanja instrumenta i kontrole infekcije, s per-zistencijom znakova i simptoma endo-dontske infekcije, možda će biti indi-cirano kirurško uklanjanje fragmenta.

KLINIČKI SLUČAJOvaj članak prikazuje rješenje kli-

ničkog slučaja gdje je postojao lom K3 rotirajućeg instrumenta u apikalnoj trećini, a instrument se protezao kroz apeks. Pacijentica, zdrava 44-godiš-njakinja, došla je u ordinaciju tužeći se na kontinuiranu, spontanu bol niskog intenziteta u vestibularnoj apikalnoj regiji zuba #24, s prisustvom intrao-ralnog edema, boli pri žvakanju i na vertikalnu perkusiju. Imala je endo-dontski tretman zuba #24 prije više od šest godina. Na periapikalnom radio-gramu bio je vidljiv nedostatni endo-dontski tretman i prorijeđenje apikal-ne kosti (sl. 1 & 2). Dijagnosticiran je akutni periapikalni apsces. Predloženi tretman bio je revizija zbog toga što prilikom prvog tretmana nije adekvat-no očišćen i oblikovan kanal, a to je dovelo do nehomogenog punjenja i produžene intrakanalne endodontske infekcije. Periapikalna kirurgija bila je kontraindicirana radi nedovoljno dobrog endodontskog tretmana. Revi-zija endodontskog tretmana započela je pristupom pulpnoj komori s ukla-njanjem okluzalne kompozitne resta-uracije korištenjem ultrazvučnih dija-

7

Nakon punjenja, sa slomljenim

instrumentom još uvijek prisutnim,

prije mikrokirurgije

Periapikalna mikrokirurgija

ZA UKLANJANJEslomljenog endodontskog instrumenta

8a

Slomljeni instrument,

operativni pogled

8b

Slomljeni instrument,

pogled mikroogledalom

8c

Pogled odostraga

na punjenje

8d

Apikalni fragment

8e

Vicryl 8-0 šavovi (operacijski

mikroskop na povećanju od 12.5x)

8f

Šavovi (20x)

1

Početni klinički aspekt

2

Početni rtg-snimak

3

Početni okluzalni klinički

aspekt

4

Uklanjanje gutaperke bez

otapala

5

2.5% NaOCl

6

Nakon oblikovanja

29TRENDOVI I TEHNIKEDENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition

mantnih nastavaka (CR1,CVDentus; sl. 3).11 Punjenje je uklonjeno iz kori-jenskog kanala korištenjem ultrazvu-ka i K-tipa ručnih instrumenata, bez korištenja otapala (sl. 4). Kao pomoć-na kemijska sredstva korišteni su 2.5% NaOCl (sl. 5 & 6), ENDOPTC i 17% EDTA-T. Nakon uklanjanja punjenja iz kanala i uspostavljanja radne duljine pomoću apeks-lokatora Elements Di-agnostics (SybronEndo), preparacija korijenskog kanala započela je oscili-rajućim ručnim endodontskim instru-mentima u M4 nastavku do tip-K #20 instrumenta. Nakon toga, preparacija

kanala nastavila se K3 SybronEndo VTVT Pack instrumentima koji su bili pogonjeni NSK električnim mo-torom s kontrolom torka prilagođe-nom na 1.2. Ni brzinom od 350 rpm. Prilikom korištenja instrumenta K3 #30.04 u apikalnom području nije bilo adekvatne kontrole prije uspostavljene radne duljine i instrument je zahvatio apeks i slomio se. Fragment je iznosio 3mm, od kojih je otprilike 1mm bio izvan apeksa.

TEHNIKA OBILASKA Napravljeno je nekoliko pokušaja

izvlačenja fragmenta korištenjem obi-lazne tehnike vezane uz uporabu ul-trazvuka i operacijskog mikroskopa. Unatoč napravljenom obilasku instru-mentom K #08 te potom K#10, #15, #20 i #25 instrumentima, fragment nije izašao. Položaj instrumenta u api-kalnoj trećini, uz zakrivljenost korije-na u tom području, odgovorna je za neuspjeli pokušaj izvlačenja. U ovoj fazi tretmana, dezinfekcija kanalnog sustava korijena nije još bila završena. Prisustvo instrumenta onemogućilo je pravilno saniranje kanala i znako-vi i simptomi endodontske infekcije bili su i nadalje prisutni. U nastojanju izvođenja dodatne dekontaminacije korišten je kalcij-hidroksid u vidu in-trakanalne medikacije u trajanju od tri tjedna, ali znakovi i simptomi en-dodontske infekcije nisu jenjali. Kao rezultat neuspjeha kontrole infekcije u ovom slučaju, predložen je dodatni kirurški tretman za uklanjanje apikal-ne trećine korijena, budući da nije bilo moguće oblikovati ga i dezinfi cirati zbog prisustva instrumenta. Za pot-puno rješavanje infekcije, kanali su napunjeni (sl. 7) i potom je napravljen periapikalni mikrokiruruški zahvat resekcije apikalne trećine korijena po-moću piezo-električne naprave.

Napravljen je režanj pune debljine s polumjesečastom incizijom. Odabir ovakvog dizajna incizije određen je radi toga što nije postojao veliki de-

fekt kosti vidljiv na rtg-u (sl. 2) i radi estetskih razloga. Ovaj tip incizije ne nosi rizik od poslijeoperativne recesi-je gingive. Nakon odizanja kirurškog režnja opažen je integritet kortikalne vestibularne kosti. Osteotomija je na-pravljena korištenjem piezoelektrič-nog ultrazvuka i CVDentus W1-0 nastavka za precizniju kontrolu reza koju je slijedila apikotomija, također napravljena pomoću ultrazvuka.

PREDNOSTI ULTRAZVUKA

Postoje tehničke i biološke prednosti

osteotomije napravljene korištenjem ultrazvuka u odnosu na korištenje svr-dala visokom ili niskom brzinom. Ul-trazvuk ima za tkiva visoko-selektiv-nu reznu moć. Njegova se akcija zbiva samo na mineraliziranim tkivima po-put kosti i zuba, čuvajući meka tkiva i živce, žile i mukozu. Tijekom osteoto-mije amplituda mikropokreta koji su generirani ultrazvučnim nastavkom bila je u rasponu između 60 i 210 μm što je činilo rez na tvrdim tkivima izuzetno preciznim. Ovo je vezano uz nastanak akustičnog mikrostrujanja i kavitacije u operativnom polju, što

čini čisto polje, kao što je vidljivo na slikama 8a do c.13–20 Biološke predno-sti piezoelektrične kirurgije osobito uključuju održavanje celularnog vita-liteta u operativnom području tako da su prve poslijeoperativne faze procesa reparacije kosti bolje. To uključuje brži porast morfogenetskih proteina kosti i modulira upalnu reakciju, dok istovre-meno stimulira cijeljenje.14 Slomljeni instrument uklonjen je zajedno s api-kalnom trećinom korijena prilikom apikotomije (sl. 8d). Apikalni rez ko-rijena napravljen je pod kutom od 90 stupnjeva na uzdužnu osovinu zuba,

s ciljem ekspozicije što manjeg dijela dentinskih tubula i očuvanja većine korijenskih produžetaka, podupiru-ći mikrobiološku kontrolu i funkciju ostatka zuba.21 Kvaliteta preostalog punjenja korijena procijenjena je po-moću pregleda preostatka punjenja putem mikro-ogledala u apikalnoj šu-pljini te se zaključilo da je zadovolja-vajuća jer su kanali bili jednakomjer-no napunjeni (sl. 8c).

Urednička napomena: popis literature dostupan je kod izdavača.

9

Poslijeoperativni rtg-snimak

30 KLDS BOSNE I HERCEGOVINE DENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition

All-on-4™

Učinkoviti koncept protetskog zbrinjavanja bezube čeljusti s imedijatnim opterećenjem.

Široki raspon protetskih rješenja uz maksimalnu

funkciju i precizno nasjedanje na implantate.

Visoka stabilnost na samo 4 implantata.

Smanjena potreba za augmentacijom kosti u vertikalnoj dimenziji.

Vrhunski implantat, odli na integracija s kosti uz sa uvane vitalne anatomske strukture.

“All-on-4 je financijski najprihvatljivije rješenje za fiksno protetsko zbrinjavanje bezube eljusti na tržištu”

OD SADA PO FIKSNOJ PROMOTIVNOJ CIJENI: 10.200,00 kn**Okvirna cijena za 4 NobelSpeedy Groovy implantata i 4 Multi Unit abutmenta po izboru.

Ovlašteni NobelProcera laboratoriji u Hrvatskoj:

ZAGREB - Dražen Jovi evi :: 01.3734.238PULA - dr. Alen Rajkovi :: 052.216.470SPLIT - Kallos d.o.o. Dino Hrestak :: 021.221.038

Koncept All-on-4 razvijen je kako bi osigurao u inkovitu protetsku rehabili-taciju bezube eljusti koriste i samo 4 implantata kao podršku za imedijatno optere enje. Kona no protetsko rješenje obuhva a fiksnu i mobilnu protezu kao što je NobelProcera Implant bridge s titanskom konstrukcijom ili Implant Bar Overdenture (protezu na pre ki u vrš enoj na implantatima).

Distalni implantati postavljeni su pod ku-tom kojim se izbjegavaju važne anatom-ske strukture. Sva etiri implantata koriste prednost bolje kvalitete kosti u anteriornoj regiji eljusti i pružaju mak-simalnu potporu protezi. Njihov položaj ini augmentaciju kosti u vertikalnoj

dimenziji gotovo nepotrebnom.All-on-4 koncept može se isplanirati i pomo u naprednog programskog

rješenja NobelGuide, koji osigurava pre-ciznu dijagnostiku, planiranje i ugradnju implantata.

Nobel Biocare je vode a tvrtka u svijetu po inovativnim rješenjima u implan-tologiji i protetici koja se temelje na dugogodišnjim istraživanjima.

www.nobelbiocare.com

Ovlašteni distributer Nobel Biocare implantata za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu je tvrtka SD Informatika d.o.o.

SD Informatika d.o.o. :: Andrije Štampara 8a :: 10410 Velika Gorica :: Hrvatska :: Besplatni telefon 0800.323.222SD Informatika d.o.o. :: Sv. Save bb, prizemlje br.9 :: 74 000 Doboj :: Bosna i Hercegovina :: Besplatni telefon 0800.50.300www.sdinformatika.hr

Stomatološki fakultet Univerziteta u Sarajevu ove godine obilježava 50 godi-na svog postojanja i rada. Tim povodom organizira proslavu čija će se central-na manifestacija održati u petak i subotu, 29. i 30. ok-tobra/listopada 2010. go-dine u Sarajevu. Čast nam je i zadovoljstvo posebno obavijestiti i pozvati I. i II. generaciju diplomiranih doktora stomatologije da svojim prisustvom uveliča-ju ovu manifestaciju.

U okviru ove proslave planirano je i obilježava-nje Svjetskog dana oralnog zdravlja (12. septembra/rujna) u Federaciji Bosne i Hercegovine. Tim struč-njaka sa Stomatološkog fa-kulteta izradio je prijedlog projekta koji se odvija pod motom: “DOBRO ORAL-NO ZDRAVLJE ZA VAŠE DOBRO“.

Projektom je planiran niz aktivnosti koje uključuju informativne, edukativne i promotivne akcije s ciljem informiranja šire javnosti o značaju oralnog zdrav-lja, njegove uloge u okviru općeg zdravlja i utjecaja na kvalitetu života.

Komora liječnika-doktora sto-matologije Federacije BiH, u sa-radnji s GC ICX i Heraeusom, ponovo organizira predavanja i radne tečajeve u sklopu kontinu-irane edukacije za svoje članove pod nazivom „PRAKTIČNA STOMATOLOGIJA MODER-NOG DOBA“.

Edukacija će se održati dana 18.09.2010. godine u Hotelu Ra-don Plaza u Sarajevu. Gosti pre-davači su prof.dr.sc. Pavel Kobler, „Implantologija - sastavnica u su-vremenoj stomatološkoj praksi“, dr. Dinos Kontouras, „Minimal-no invazivni estetski zahvati”, prof.dr. Hrvoje Jurić, „Kamo

nas vodi nanotehnologija”, prof.dr. Ivica Anić, “Izrada kompozitnih i keramičkih ljuskica, inlaya i onlaya”, doc.dr.sc. Davor Seifert, „Implanto protetska terapija u svakodnevnoj praksi”. Organizirana je također i praktična radionica „Charisma Opal Diamond, lako do vrhunske estetike” koju će voditi dr. Tina Vukičević.

50 godina Stomato-loškog fakulteta Univerzi-teta u sarajevu

Kontinuirana edukacija �lanova komore lije�nika - doktora stomatologije Federacije BiH

31HRVATSKA KOMORA DENTALNE MEDICINEDENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition

europske zvijezde u vašoj ordinacijiHotel „Regent Esplanade“ Zagreb

HKDM vrednuje tečaj s 10 bodova

www.hkdm.hr

10. i 11. prosinca 2010.

Europsko društvo estetske den-talne medicine osnovano je 2003. godine s ciljem okupljanja dokto-ra dentalne medicine i dentalnih tehničara koji se bave problema-tikom estetske dentalne medicine u svakodnevnom kliničkom radu.

Posebno je po tome što udružuje kliničare na tom području koji do sada nisu imali pristup takvim or-ganizacijama, već su one bile više znanstveno i akademski usmjerene. Svrha je edukacija u znanstvenom,

stručnom i praktičnom smislu kroz kongrese, tečajeve, radionice te raz-mjenu iskustava. Do sada je organi-zirano 6 godišnjih skupština na koji-ma su predavali doktori i tehničari svjetskoga glasa. Skupovi su odr-žavani u nekima od najljepših eu-ropskih gradova; Barcelona, Berlin, Kopenhagen, Beč, Firenca i Pariz.

23.-25. rujna 2010. održat će se 7. godišnja skupština u Londonu pod nazivom “Esthetics meets Aesthe-tics”. Događaj je najavljen kao estet-ski dentalni skup godine u Europi pa

cak i u svijetu s obzirom da je Ame-rička akademija estetske dentalne medicine, AACD, glavni organiza-tor. U organizaciju su uključeni ta-kođer i European society of Cosme-tic Dentistry, British Academy of Cosmetic Dentistry, Dental Unive-risty of Paris Study Group,German Society of Cosmetic Dentistry, Swe-dish Academy of Cosmetic Denti-stry. Očekuje se veličanstven skup sa impresivnim programom i radio-nicama za koji se još uvijek stignete prijaviti. Za sve informacije o pro-

gramu posjetite www.aacd.com.Za sljedeću godinu, u suradnji

sa Hrvatskom komorom dentalne medicine na čelu sa predsjednikom Hrvojem Pezom, ponosno najavlju-jemo 8. godišnju skupštinu u Du-brovniku na kojem će predavanja i radionice voditi neka od najvećih imena hrvatske i svjetske estetske dentalne medicine. Zabilježite da-tume 30. rujna i 1. listopada slje-deće godine i budite dio jednog od najvećih događaja estetske dentalne medicine u Europi. U planu imamo

organiziranje tečajeva i radionica na području cijele Hrvatske. Članovi društva ostvaruju dodatne pogod-nosti i popuste vezano uz događaje koje organizira društvo te redovno dobivaju obavijesti o radu organi-zacije. Godišnja članarina iznosi 60 eura. Saznajte kako postati član na www.escd.info

Za detaljne informacije obratite se predsjedniku organizacije ESCD za Hrvatsku, Danielu Baketiću, dr.dent.med. na e-mail adresu drba-ketic@gmail.com.

When cosmetic dentistry’s premier or-ganizations – the American Academy of Cosmetic Dentistry, the British Academy of Cosmetic Dentistry, the Dental Univer-sity of Paris Study Group, the European Society of Cosmetic Dentistry, and the German Academy of Cosmetic Dentistry – gather to bring the most comprehensive cosmetic dental program in the world to Europe, Responsible Esthetics will set the stage for an incredible week of global learning.

As the world of dentistry grows more global and interconnected, it is critical for your success to gain a new view on the rap-idly evolving world of cosmetic dentistry techniques, technology, and materials.

Don’t miss this incredible opportunity for a truly international dental education

experience!SCHEDULE OF EVENTS

Thursday, september 2311:00 am - 6:00 pm, Registration Open11:00 am - 1:30 pm, Trade Open1:30 pm - 2:00 pm, Welcome Remarks from Leaders2:00 pm - 5:30 pm, Frank Spear, DDS, MSD Lecture5:30 pm - 7:30 pm, Trade Reception

Friday, september 247:30 am - 8:30 am, Breakfast8:00 am - 8:45 am, General Session – Daniel Priestley9:00 am - 12:30 pm, Morning Lectures and Hands-On Workshops11:00 am - 6:30 pm, Trade Open

12:00 noon - 2:00 pm, Trade Showcase and Lunch2:00 pm - 5:30 pm, Afternoon Lectures and Hands-On Workshops7:00 pm - 10:00 pm, Welcome Reception at the House of Commons (limited to the fi rst 600 delegates to RSVP online)

Saturday, september 258:30 am – 10:00 am, Breakfast9:30 am - 1:00 pm, Morning Lectures and Hands-On Workshops11:00 am - 3:00 pm, Trade Open12:30 pm - 3:00 pm, Trade Showcase and Lunch1:30 pm, Partnering Organizations An-nual General Meetings7:00 pm - 12:00 midnight, Gala Event ($125 per person)

EUROPEAN SOCIETY OF COSMETIC DENTISTRY

Esthetics Meets Aesthetics

8. godišnja skupština u Dubrovniku

KONGRES ESTETSKE STOMATOLOGIJE, 30. RUJAN I 1. LISTOPAD 2010.

32 TRENDOVI I TEHNIKE DENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition

Dr Marleen Peumans,

Katoličko sveučilište u Leuvenu

Tijekom posljednjeg desetlje-ća fizička svojstva kompozita i čvrstoća njihove veze s različi-tim podlogama značajno su po-boljšani. Pored toga, najnoviji kompoziti imaju veliki raspon raspoloživih boja i opaciteta. Ta dostignuća pružaju moguć-nost izrade kompozitnih ispuna prirodnog izgleda s povoljnom srednje dugoročnom trajnošću.

U području prednjih zubi kori-štenje direktnih kompozitnih fase-ta za popravak zubi promijenjene boje i oblika, defektnih ispuna ili razlika u liniji, postalo je vrlo popularna terapija. Takva terapija zahtijeva više od znanstvenog zna-nja. Zahtijeva tehničku vještinu i umjetničku sposobnost reproduk-cije točnog oblika i teksture po-vršine uključenih zubi. Iskustvo s kontrolom svojstava materijala koja određuju reprodukciju željene boje drugi je važni čimbenik.

Boja je optičko svojstvo koje najviše doprinosi izgledu zuba. Stomatolog treba imati široko ra-zumijevanje trodimenzionalnog prostora sastavljenog od tona, kro-me, sjajnosti, translucencije i opa-citeta, kako bi se postigao “izgled” prirodnog zuba.

• ton – čista boja• kroma – zasićenost boje• sjajnost – svjetlina ili tamnost

bojePriroda zubne strukture tako-

đer daje važnost drugim optičkim svojstvima, kao što su translucen-cija, opalescencija i fl uorescencija. Kako se opažaju ta optička svoj-stva i time izgled zubi, određeno

je načinom na koji zub refl ektira svjetlo natrag u oko promatrača. Postoje dvije vrste refl eksije:

• Zrcalna refl eksija je kada se sve valne duljine refl ektiraju na-trag u oko.

• Difuzna refl eksija događa se kada se svjetlo u zubu refl ektira od složenog niza sklopova te je ta vrsta refl eksije odgovorna za percepciju tona, krome i sjajnosti zuba, kao i translucencije i opales-cencije.

Kako bi oponašao refl eksivnost prirodnog zuba materijal GC Gra-dia Direct sastoji se od kompo-zitne matrice s mikro punilom sa spojevima uglavnom silikatnih i predpolimeriziranih punila. Oda-brana je količina svakog sastojka i distribucija njegove veličine če-stica tako da kada se spoje, stva-raju se mnogi sklopovi s različitim refl eksivnim svojstvima. Rezultat je različita višestrana unutarnja struktura slična prirodnom zubu, koja stvara internu refl eksivnost koja točno reproducira refl eksiv-nost prirodnog zuba za prirodnu estetiku.

Gradia Direct može se koristiti za mnoge ispune s jednobojnom tehnikom. No za stvaranje viso-ko estetskog prirodnog izgleda direktnih faseta, za vrijeme na-dogradnje kompozita potrebno je koristiti više boja i opaciteta. Ako se ispravlja samo oblik i položaj zuba, prirodni zub se oponaša za-mjenom unutarnje strane dentin-skog sloja s više opaknim dentin-skim kompozitom (npr. unutarnja specijalna boja), a vanjska strana dentinskog sloja dentinskim kom-pozitom (npr. standardna boja). Konačno, caklinski sloj mora se zamijeniti translucentnijim kom-

pozitom (npr. vanjska specijalna boja), koji pruža živost i vitalnost ispunjenom zubu.

Predlaže se različita tehnika slojevanja kada treba maskira-ti zub s velikom diskoloracijom. U toj situaciji uporaba opaknog dentina (npr. unutarnja specijalna boja) i dentinskog kompozita (npr. standardna boja) ne može potpu-no maskirati veliku diskoloraciju. Stoga je potreban opaker. U tu svr-hu može se koristiti sveobuhvatni sustav opakera, kao što su opakeri sustava Gradia Indirect System.

Boja se treba jedinstveno kon-trolirati duž cijelog ispuna pomo-ću četiri kompozita različitih opa-citeta (opaker, dentinski opaker, dentinski ili caklinski). Opacitet kompozita treba se smanjiti od preparacije do površine kompozi-ta. Na taj način stomatolog stalno postiže prirodnu dubinu boje. Za postavljanje ova četiri različita sloja kompozita mora biti dovoljno mjesta (1-1.2 mm) kako bi se spri-ječilo stvaranje previše oblikova-nog ispuna.

Prikazano izvješće o sluča-ju opisuje postavljanje direktnih kompozitnih faseta pomoću vi-šebojne tehnike slojevanja kod 25-godišnje pacijentice. Obratila se stomatologu jer su joj tamno obojeni lijevi središnji sjekutić (21) i klinasto oblikovani bočni zubi (12,22) bili estetski nezado-voljavajući. Budući da prethodni tretman bijeljenja zubi s diskolo-racijama nije polučio željeni re-zultat, odlučeno je da se tamno obojeni zub maskira direktnom kompozitnom fasetom. Istodob-no, klinasto oblikovani bočni zubi izradit će se dodavanjem kompo-zita Gradia Direct.

Postavljanje kompozitnih direktnih faseta pomo�u višebojne tehnike slojevanjaIzvješ�e o klini�kom slu�aju

Početna situacija: Mlada pacijentica, 25 godina starosti, žalila se na

promijenjenu boju lijevog središnjeg sjekutića i klinasti oblik bočnih zubi.

Plan liječenja obuhvaćao je maskiranje diskoloriranog zuba i izradu bočnih

sjekutića kompozitnim fasetama Gradia Direct

1

Pripremljen je navoštani model, što i stomatologu i pacijentici pruža dobar

predložak završnog oblika ispunjenog zuba

2

Na dijagnostičkom modelu izrađen je palatinalno-incizalni silikonski indeks.

Budući da će se taj silikonski indeks koristiti za vrijeme ispuna klinasto oblikovanih

bočnih zubi, palatinalni rubni grebeni tih zubi moraju biti jasno vidljivi

3

Desni središnji sjekutić nepromi-jenjene boje uzet je kao primjer. U prvoj fazi odabrana je sjajnost zuba, što doprinosi oko 60% završnoj boji. Različiti uzorci vanjskih specijalnih boja držani su uz incizalni rub de-snog središnjeg sjekutića. Odabrana je boja Natural Trans (prirodna translucentna), kojom se postiže prirodni caklinski sloj te se najviše koristi kod mladih

4

U drugoj fazi odabrani su ton i kro-ma postavljanjem uzorka standardne boje na cervikalni dio zuba. Odabra-na je boja A2

5

Nakon odabira boje započeta je preparacija središnjeg sjekutića promijenjene boje. Budući da je trebalo maskirati velike diskoloraci-je, preporučalo se smanjiti zub za 1 mm. Dubina smanjenja pokazana je preparacijom četiri uzdužne brazde debljine 0,8 mm pomoću dijaman-tnog svrdla (Komet 856-016)

6

Jednakomjerno smanjenje od 1 mm postignuto je nešto debljim svrdlom (Komet 856-020). Cervikalni žlijeb prepariran je gingivalno ili blago subgingivalno. Aproksimalna pod-ručja su pažljivo preparirana kako pacijentica ne bi vidjela tamni nepre-parirani dio. Pored toga zadržani su prirodni aproksimalni dodiri. Napo-sljetku je odstranjen stari incizalni kompozitni ispun

7

Nakon preparacije diskoloriranog zuba za direktnu kompozitnu fasetu, izvršen je točniji odabir boje usporedbom kompozi-ta. Stoga su četiri kompozitna sloja razli-čitih opaciteta postavljena u točnoj deblji-ni na prepariranu površinu zuba: opaker A2, AO2, A2 i Natural Trans (prirodna translucentna). Stoga se završni ispun po-pravio zamjenom prirodno translucentne boje bijelom translucentnom bojom, jer se time povećava svjetlina ispuna

8

33TRENDOVI I TEHNIKEDENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition

Izolacija prepariranog diskolori-ranog zuba postavljanjem trake za oblikovanje Contourstrip (Ivoclar-Vivadent). Sloj bonda je nanesen na vanjsku stranu (cervikalnu i aprok-simalnu) trake i polimeriziran kako bi se traka pričvrstila te osiguralo da sulkusna tekućina neće zaprljati prepariranu površinu zuba

9

Nakon odstranjenja silikonskog indeksa postavlja se plastična mylar traka aproksimalno te fiksira drvenim kolčićem. Nanosi se tanki sloj stan-dardne boje A2 kako bi se spriječilo tamno prosijavanje iz usta kroz ispun

21

Izvodi se slična kompozitna nado-gradnja na distalnoj strani te se isti postupak ponavlja za nadogradnju desnog bočnog sjekutića.

23

Nanesen je i polimeriziran adheziv sukladno uputama proizvođača

10

Za vanjski sloj se završno nanose vanjske specijalne boje: prirodna translucentna (Natural Trans) na cervikalnu trećinu i bijela translu-centna (White Trans) na srednju i incizalnu trećinu

22

25

Izgled završnog rezultata. Ispuni su polirani do visokog sjaja gumicama za poliranje, kistovi-ma i pastama za poliranje. Boja, oblik i položaj ispunjenih zubi sa-vršeno prianjaju u ustima. Pacijentica je vrlo zadovoljna novim osmijehom

24

Opaker boje A2 pripremljen je miješanjem rubnog opakera (Margin Opaque) i osnovnog opakera (Foun-dation Opaque) iz Gradia Indirect kompozitnog sustava u točnom omje-ru. Boja je provjerena uzorkom boje

11

Tankim kistom nanesen je tanki sloj opakera A2 (GC Brush Round br. 1: 001533) na prepariranu diskoloriranu površinu. Ovaj sloj mora spriječiti promjenu boje za oko 60%. Postavlja-nje prevelike količine opakera uzroko-vat će neprirodan izgled ispuna. Pored toga, opaker se ne smije sakupljati niti postaviti na rub ispuna

12

Nakon polimerizacije opakera u trajanju od 60 sekundi, postavlja se unutarnja specijalna boja AO2 za nastavak procesa maskiranja. Ovaj se kompozit nanosi u tankom sloju te treba u potpunosti prekriti prepara-ciju fasete, osim rubova preparacije. Incizalni rub je malo nadograđen dentinskim mamelons

13

Zatim se nanosi sloj standardne boje A2 preko cijele površine. Incizalno se oblikuje dentinskim bojama za efekt. Ostavi se oko 0,5 mm za po-stavljanje vanjske specijalne boje

14

Za stvaranje iluzije da boja ispuna dolazi iz dubine, oponaša se sloj sklero-tičnog dentina nanošenjem tankog sloja prozirne translucentne (Clear Trans) boje preko incizalnog dijela ispuna

15

Naposljetku se cijela površina prekrije slojem bijele translucentne (White Trans) vanjske specijalne boje. Kompozit se postavi u malo većoj količini i polimerizira

16

Oblikovanje kompozitne fasete izvo-di se grubim diskovima za poliranje i mikrofinim dijamantnim svrdlima za završnu obradu

17

U sljedećoj fazi valja nadograditi klina-ste bočne zube. Savršena izolacija rad-nog polja postiže se postavljanjem šest gornjih prednjih zubi ispod koferdama. Vezano uz preparaciju područje cakline za spajanje ohrapavljeno je finim dija-mantnim svrdlom kako bi se odstranio površinski sloj aprizmatske cakline. Ovako preparirana caklina omogućuje homogenije i jednoličnije jetkanje te stoga ima veću sposobnost retencije

18

Kontrola prianjanja silikonskog indeksa na klinaste bočne zube

19

Nakon nanošenja adheziva na mezijalne i distalne strane postavlja se palatinalni caklinski sloj pomoću silikonskog indeksa. Mala količi-na bijele transparentne vanjske specijalne boje nanosi se u indeks te zatim postavlja na palatinalnu po-vršinu. Višak kompozita se odstrani. Tanki sloj kompozita se polimerizira 20 sekundi s bukalne strane

20

34 NOVOSTI NA TR ŽIŠTU DENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition

Reality Esthetics, poznati strukovni nakladnik, svjetski priznat po objektivnim i neu-tralnim ocjenama dentalnih proizvoda, objavio je nove ocje-ne dentalnih lampi za polime-rizaciju. U tom je ocjenjivanju Nova Ultradentova širokopo-jasna polimerizacijska lampa VALO zauzela 1. mjesto! VALO je ocijenjen s 5 zvjezdica i osvo-jio je naziv „Reality's choice“ za kliničku učinkovitost.

Kao glavne odlike VALO lam-pe navedeno je da je „mala, laga-na, ergonomski dizajnirana i ele-gantna“ kao i „čvrsta, dugotrajna i otporna na udarce i oštećenja“. Polimerizacijska lampa koja „po-limerizira sve poznate materijale“ opisana je kao „odlično dizajni-rana, vrlo snažna i učinkovita i s jednostavnom i intuitivnom elek-

tronikom za koju ne treba imati doktorat iz inženjerstva kako biste ju razumjeli.“

Ova ocjena Realityja značajna je zato što je po prvi puta jedna LED lampa svrgnula halogenu lampu s 1. mjesta. Do sada je Optilux 501 držao tron 12 godina za redom. Time je dokazano da je VALO LED tehnologija nadmašila halo-genu. Publikacije Realityja imaju status „Biblije estetske stomatolo-gije“ i važe kao vodeći referentni izvor informacija s preporukama kolega iz struke koji testiraju pro-izvode u svakodnevnoj praksi. Uređivački odbor Reality instituta čine prakticirajući doktori i vodeći edukatori u svojim domenama, a to sve čini ocjene od 5 zvjezdica, Reality's Choice i 1. mjesto jedna-ko snažne kao što je i sam VALO!

Pored toga, VALO je dobio i

brončanu medalju na nedavno održanom International Design Excellence Award (IDEA 2010) u kategoriji medicinskih proizvo-da i uređaja. Njihove se nagrade temelje na inovacijama, dizajnu, učinkovitosti, estetici i utjecaju na

korisnika i okoliš. VALO je nad-mašio oštru konkurenciju iz više medicinskih grana čime je postao uzor u dizajniranju novih medicin-skih uređaja.

Za više informacija o VALO polimerizacijskoj lampi posjetite

www.valo-led.com, obratite se Ul-tradent regionalnom predstavniš-tvu na informacije@ultradent.com ili +385 1 34 80 331. Informacije možete dobiti i kod ovlaštenih do-bavljača: SD Informatike i Dental Grupe.

VALO polimerizacijska lampa osvaja nagrade!

Remineralizacija aminfluoridom po�etnog korijenskog karijesa

Dnevna kombinirana upora-ba vodice za ispiranje koja sadrži aminfl uorid i zubne paste, remine-ralizira početni korijenski karijes kod rizičnih pacijenata. Kombini-rana uporaba tih proizvoda također unaprijeđuje inaktivaciju karijesnih lezija. To je proizašlo kao rezultat nedavnog ispitivanja provedenog od radne grupe sa Sveučilišta iz Halm-stada predvođenom profesorom Larsom Peterssonom. Znanstvenici su ispitivali stupanj remineraliza-cije korijenskih karijesnih lezija na 70 volontera u periodu od preko 12 mjeseci.

Testirane osobe dobi između 55 i 81 godine, s najmanje dvije početne karijesne lezije, metodom slučajnog odabira podijeljene su u dvije skupi-ne po 35 osoba. Na samom početku ispitivanja izmjeren je mineralni sa-stav dentina uz pomoć elektronskog karijes monitora (ECM) te je raz-vrstan stupanj oštećenja uzrokova-nog karijesom na tvrd (neaktivan), “kožast” ili mekan (oba aktivna) na

osnovi razlika u električnom otpo-ru. Ispitanici u Grupi 1 dva su puta dnevno četkali zube elmex Sensi-tive zubnom pastom i ispirali dva puta dnevno vodicom za ispiranje

iste trgovačke marke. Ispitanici u Grupi 2 koristili su istu zubnu pa-stu, ali su ispirali placebo tekući-nom za ispiranje bez fl uorida. Elek-trični otpor odabranih lezija mjeren

je na početku ispitivanja te nakon 3, 6, 9 i 12 mjeseci.

Nakon 12 mjeseci broj karijesnih lezija čiji se status promijenio od aktivne na pasivnu bio je značajno viši u grupi koja je koristila elmex Sensitive zubnu pastu u kombinaciji s vodicom za ispiranje u odnosu na kontrolnu skupinu. U isto vrijeme, električni otpor odabranih lezija koji pruža informacije o mineral-nom sadržaju tvrdog zubnog tkiva bio je statistički značajno veći u ovoj skupini. Nadalje, bolne osjet-ljivosti među ispitanicima iz Grupe 1 pale su za 56% nakon 12 mjese-ci dok je skupina koja je koristila placebo vodicu za ispiranje osjetilo samo 20% manje boli.

“Rezultati ispitivanja jasno po-kazuju da aminfl uorid podržava taloženje minerala u tvrda zub-na tkiva i promiče inaktivaciju karijesa”, pojašnjava Christiane Spiegelhalder, voditeljica odjela Znanstvenih Djelatnosti u tvrtci Gaba, specijalist u oralnoj njezi.

Ona pripisuje ove dobre rezultate prije svega specifi čnim svojstvima aminfl uorida. “Aminfl uorid po-maže stvaranju zaštitnog sloja na dentinu koji sadrži kalcij fl uorid te promiče remineralizaciju i peča-ti dentinske kanale. To umanjuje bolnu osjetljivost.” Na zaključku ispitivanja 82% korisnika iz prve grupe bilo je zadovoljno elemex Sensitive proizvodima.

Kombinirana uporaba vodice za ispiranje koja sadrži aminfluorid i zubne paste unaprije�uju remineralizaciju po�etnog korijenskog karijesa kod rizi�nih pacijenata

Petersson LG, Hakestam U, Baigi A, Lynch E. Remi-

neralisation of primary root carious lesions using an

aminfluorid rinse. Am J Dent 20 (2007), 93-96.

Literatura

Kontakt

GABA International AGDr. Stefan Hartwig Emil Frey-Strasse 1004142 Münchenstein, SwitzerlandPhone: +41 61 415 60 74Fax: +41 61 415 60 00e-Mail: info@gaba.com

35NOVOSTI NA TRŽIŠTUDENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition

36 NOVOSTI DENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition

Klinička parodontologija i dentalna implantologija

Jan Lindhe i suradnici

NOVO

Cijena za komplet od dvije knjige s poklonom:

Prilikom narudžbe kompleta knjiga poklanjamo Vam električnu zubnu četkicu Philips Sonicare FlexCare+, model HX6942/20. Komplet knjiga možete naručiti u Republici Hrvatskoj pozivom na 01/6310-755, preko faxa: 01/4618-658, e-maila: info@albidus.hr ili narudžbom u webshopu www.zdrav-osmijeh.com. U Bosni i Hercegovini pozivom na 032/699-190, preko faxa: 032/692-630 ili e-maila: info@biassco.ba.

POKLONSonicare FlexCare+

1300,00 kn369,65 KM

Istraživači oralnog zdravlja na Londonskom institutu za dentalnu medicinu King dokazali su malom studijom da se bol može vidjeti na snimkama mozga. Tara Renton, profesorica oralne kirurgije na Lon-donskom institutu za dentalnu me-dicinu, izjavila je za New Scientist da je u istraživanju „korišten alter-nativni način analiziranja fMRI (funkcionalne magnetske rezonan-cije) skenovima zvanim arterijsko rotacijsko etiketiranje (ASL) kako bi se izmjerilo koliko kisikom obo-gaćene krvi proteče kroz određena područja“.

Istraživači su otkrili da je količina kisikom obogaćene krvi u korelaci-

ji s intenzitetom boli u područjima mozga povezanih s osjećajem boli.

„Bol je defi nirana kao subjektivni doživljaj i do sada objektivna mje-renja nisu bila moguća,“ dodao je Morten Kringelbach, autor i nutri-cionist na Oxfordu.

Profesorica Renton i njeni kolege proučavali su funkcije mozga 16 pa-cijenata koji su vadili umnjak i re-zultati su pokazali da su specifi čna područja mozga koja su reagirala u direktnoj vezi s boli koju su pacijen-ti opisali.

Ona je ASL tehniku prozvala prvom objektivnom mjerom za in-tenzitet boli. Istraživanje još nije službeno objavljeno.

TV voditeljica Kelly Osburne otkrila je na Twitteru svoj strah od stomatologa.

Kćer Ozzyja i Sharon Osbourne napisala je: „Danas moram ići sta-viti plombu i stvarno me je strah. Moram svladati taj strah od stoma-tologa, ali jednostavno ne mogu!“

Kelly nije jedina. I druge slavne ličnosti, kao što je Robert De Niro, poznate su po tome da se boje zu-barskog stolca.

Nedavno istaživanje koje je pro-vela Britanska zaklada oralnog zdravlja otkrilo je da jedna od četiri osobe koja ne posjećuje stomatolo-ga ne radi to zbog straha.

Izvršni direktor zaklade, dr. Nigel Carter, rekao je: „Stomatolozi pre-poznaju da mnogi pacijenti imaju tu

fobiju i zato pokušavaju zadovoljiti potrebe te osobe. Naš cilj je svima učiniti uobičajene preglede prihvat-ljivim dijelom svakodnevnog živo-ta.“

Istraživa�i analiziraju bol

Slavne osobe koje strahuju od stomatologa

Na temelju nove studije istraživa�i su dokazali da se bol može vidjeti na snimkama mozga

37NOVOSTIDENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition

38 O HIGIJENI DENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition

Kako se nositi s plakom?Dental Tribune razgovarao je s dr. Fotinosom Panagakosom o njegovom nadolaze�em webinaru

Fred Michmershuizen,

Online urednik

Imat ćete tečaj o upravljanju biofilmom i opskrbi gingive. Bi-ste li, molim vas, mogli našim čitateljima reći zašto je ova tema važna?

Parodontne bolesti set su polimi-krobnih bolesti obilježene upalom gingive koja je uzrokovana dental-nim plakom/biofi lmom, a koja bez liječenja može rezultirati gubitkom potpornih parodontnih tkiva, gu-bitkom kosti i, na kraju, gubitkom zuba. U nekoliko minulih deset-ljeća, značajna klinička i bazična istraživanja utvrdila su kompleksnu mikrobiologiju i patologiju paro-dontnih bolesti. One podrazumi-jevaju kombinaciju bakterijske in-fekcije, imune reakcije domaćina i metabolizma kosti, kao i genetske i čimbenike rizika okoline. Važnost bakterijskog plaka za nastanak i progresiju parodontnih bolesti opće je poznata. I dok se više od 400 vr-sta bakterija može pronaći u usnoj šupljini, samo određene patogene vrste proizvode tvari štetne za gin-givna tkiva.

Bakterijski produkti specifi čnih patogena poput lipopolisaharida (LPS) i proteolitičkih enzima, di-rektno ili indirektno izazivaju tkiv-ni odgovor domaćina inducirajući stvaranje upalnog proteina (citoki-na), povećavajući razine medijatora upale što dovodi do upale i destruk-cije tkiva. Bez intervencije ili liječe-nja, potporna tkiva bit će razorena, doći će do stvaranja kliničkih dže-pova, resorpcije kosti, te, na kraju, gubitka zuba.

Kako biofilm utječe na okolna

meka tkiva?Ako se ne uklanja, biofi lm će

izazvati kroničnu upalnu bolest gin-give i parodonta. Ovo će rezultirati destrukcijom gingivalnog vezivnog tkiva, parodontnog ligamenta i al-veolarne kosti. Odgovor parodonta na biofi lm koji se stvara na zubu je proces upale. Dentalni je biofi lm sastavljen od brojnih bakterija koje čvrsto prianjaju uz površinu zuba. Znanstvenici sada počinju razu-mijevati kompleksna molekularna međudjelovanja koja se zbivaju, na primjer, između bakterija i peliku-le sline koja prekriva zub i između gram-pozitivnih koka u ranoj for-maciji plaka i gram-negativnih fi la-mentoznih bakterija koje se nasta-njuju na zubu kako plak sazrijeva. Nedavni radovi otkrili su komplek-sne signalne putove komunikaci-je između bakterija - nazivaju se »kvorum sensing / kolektivna svi-jest« - posredovane topljivim kemi-kalijama koje bakterije proizvode.

Klinički se upala očituje kao cr-venilo, otok i krvarenje po sondi-ranju. Međutim, na molekularnoj i staničnoj razini, upalni proces defi -niran je staničnim infi ltratom i ot-puštanjem raznih citokina. Osnovni čimbenik izazova koji potiče nasta-nak upale gingivnih tkiva prisutnost je bakterijskog biofi lma na sučelji-ma zub-gingiva. Zna se da produkti bakterija iz biofi lma iniciraju lanac reakcija u tkivu koji dovodi do od-govora domaćina kao i do destruk-tivnih procesa.

Kako pacijenti mogu bolje kontrolirati biofilm kod kuće? Postoje li određene tehnike i/ili proizvodi koji se mogu kupiti bez recepta, a koji su osobito korisni?

Kontrola biofi lma/plaka počinje dnevnom oralnom higijenom. Me-haničko čišćenje zuba i susjednih gingivnih tkiva uklanja nakupine biofi lma koje su se stvorile u vre-menu od protekle seanse oralne higijene. Unutar nekoliko sati od temeljitog čišćenja zuba, bakterije koloniziraju zubne površine, pri-marno uokolo marginalne gingi-ve i u interdentalnim područjima. Stvaranje biofi lma znači otpuštanje raznolikih biološki aktivnih produ-kata uključujući lipopolisaharide (endotoksine), kemotaktične pep-tide, proteinske toksine i organske kiseline. Te molekule difundiraju u epitel gingive te potiču odgovor domaćina koji vremenom rezulti-ra u gingivitisu te, pod određenim okolnostima, u upalnoj parodontnoj bolesti. Gingivitis je klinički karak-teriziran promjenom boje gingive – od normalne ružičaste do crve-

ne – s oticanjem i često osjetljivo-šću gingive. Nježnim sondiranjem marginalne gingive obično počinje krvarenje kada je prisutan gingivi-tis. Radi toga što je bezbolan, gingi-vitis može godinama biti neliječen. Nedostatak sanacije u ovom stadiju može rezultirati progresijom bole-sti. To je razlog zašto je parodontna bolest često prikazana spektrom uz-napredovalosti.

Znajući složenost parodontnih bolesti i važnost oralnog zdravlja, jedno od kritičnih pitanja je kako najbolje spriječiti i liječiti parodon-tnu infekciju. Kliničke procedure poput dubinskog struganja i polira-nja korijena ostvaruju trenutačnu i univerzalnu dobrobit, dok učinkovi-ta rutina provođenja oralne higijene može pomoći u održavanju zdra-vog oralnog okruženja i smanjenja pojavnosti bolesti u usnoj šupljini. Zanimljivo je nagađati da bi tera-

peutsko sredstvo koje bi kombini-ralo i antibakterijski i protuupalni učinak moglo osigurati jedinstven i koristan pristup prevenciji i tretma-nu parodontnih bolesti kroz dnevne procedure oralne higijene, ne samo za pojedince s visokim rizikom, nego i za opću populaciju. Trenu-tačna terapeutska strategija za kon-trolu parodontnih infekcija uključu-je mehaničko uklanjanje nakupina, i supra- i subgingivno. Ovo također može uključivati primjenu topikal-nih ili sistemskih antimikrobnih sredstava.

Mogu li topikalni antimikro-bici koji se primjenjuju oralnim putem, poput onih u zubnim pa-stama, tekućinama za ispiranje usne šupljine ili gelovima, pomoći u kontroli dentalnog biofilma?

Jedinstvena tehnologija sastava zubne paste koja uključuje triklo-san/kopolimer/fl uorid, koju sadr-ži Colgate® Total® zubna pasta, razvijena je i klinički je dokazano da poboljšava uobičajene postup-ke oralne higijene. Ova tehnologi-ja koristi patentirani sustav koji se sastoji od širokospektralnog anti-bakterijskog sredstva, triklosana i polivinilmetileter/maleične kiseline (PVM/MA), kopolimera za konti-nuirano antibakterijsko djelovanje u usnoj šupljini. Na taj način kontro-lira dentalni plak i služi za preven-ciju i tretiranje gingivalne infekcije. Triklosan je širokospektralni anti-bakterijski agens koji uništava oral-ne patogene. Klinički učinkovite koncentracije triklosana prisutne su do 12 sati nakon četkanja, omogu-ćujući dodatno antibakterijsko dje-lovanje između četkanja. U praksi, ova zubna pasta s triklosanom/ko-polimerom/fl ouridom pokazala je statistički značajno veću dobrobit u prevenciji karijesa, smanjenju stva-ranja zubnog kamenca i lošem za-dahu kao i kontroli dentalnog plaka i tretmana gingivitisa.1

Takva tehnologija višestruke dobrobiti u oralnoj higijeni može značajno poboljšati rutinsku brigu i pomoći održavanju zdravlja usne šupljine. Kontrola biofi lma kroz učinkovite postupke oralne higije-ne, u kombinaciji s korištenjem pro-izvoda poput Colgate Total, može pružiti većini pacijenata učinkovit režim za održavanje dobre oralne higijene između posjeta stomatolo-gu.

Za dužu verziju ovog intervjua molimo posjetite stranicu www.dental-tribune.com/ar-ticles/content/scope/specialities/section/general_dentistry/id/2284.14 -16. oktobar

Pokrovitelj:Ministarstvo zdravlja Republike Srbije

1. J Clin Dent 16 (Supplement): S1–S20, 2005

Literatura

Neophodno za rješavanje biofilma

39O HIGIJENIDENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition

FAST FORWARD

VOCO GmbH · P.O. Box 767 · 27457 Cuxhaven · Germany · Tel. +49 (0) 4721 719-0 · Fax +49 (0) 4721 719-140 · www.voco.com

• odliËna adhezija na zub i restoraciju

• ne treba jetkati niti koristiti adheziv

• nanosi se u vrlo tankom sloju (5-10 μm)

• preporuËa se za cirkon

• ekstra endo nastavci za preciznu aplikaciju i u korijenski kanal

Dvostruko vezujuÊi samoadherirajuÊi kompozitni cement

40 TRENDOVI I TEHNIKE DENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition

Marija Gabelica, dr.med.,

specijalist anesteziolog

Strah, neudoban položaj paci-jenta na stomatološkom stolcu, ne-ugodni zvukovi, nelagoda vezana uz izvođenje lokalne anestezije, du-gotrajni zahvati... sve su to čimbe-nici koji doprinose uznemirenosti i nelagodi bolesnika. Stoga sedacija ima važnu ulogu u omogućavanju da stomatološki zahvat bude što ugodnije iskustvo za pacijenta i istodobno olakšava svakodnevni posao stomatolozima posebice kod zahtjevnih postupaka i pacijenata.

Svjesna sedacija sigurna je i učin-kovita metoda anskiolize i sedacije pacijenata tijekom zahtjevnih stoma-toloških zahvata. Posljednjih godina postignut je veliki tehnički napredak na području stomatologije, no strah pacijenata još uvijek je veliki pro-blem. Velik je broj pacijenta koji zbog straha izbjegavaju i jednostavne sto-matološke zahvate. Zbrinjavanje an-skioznosti pacijenta svakodnevna je briga stomatologa. Način rješavanja problema straha i nelagode pacijenta tijekom dentalnih zahvata u vanbol-ničkim uvjetima mora biti učinkovit i prvenstveno siguran. U današnja vremena, svjesna sedacija kao takva ima sve veću važnost u svakodnevnoj stomatološkoj praksi. Sve se češće u svijetu primjenjuje i za rutinske stomatološke zahvate. Prema među-narodnim smjernicama, primjerice: Smjernice ADA (American Dental Association), ANZCA (Australian and New Zeland College of Anesthe-tists), Royal Australasian College of Dental Surgeons), primjena lokalne anestezije uz svjesnu sedaciju sastav-ni je dio stomatološke prakse te se defi nira kao jedna od metoda kontro-le straha i boli. Točno su predviđene potrebne vještine, monitoring i opre-ma potrebna za sigurno provođenje samog postupka.

Do sada…„Sedacija mora biti takva da pa-

cijent ostane svjestan, svi zaštitni refl eksi (kašalj, gutanje…) ostanu očuvani, a pacijent razumije i odgo-vara na verbalnu zapovijed!“ Ova de-fi nicija orginalno je potekla od Wylie Report (1978. godine) i prihvaćena je od različitih struktura u Engleskoj i Škotskoj: General Dental Council, The Department of Health, The Soci-

ety for the Advancement of Anesthe-sia in Dentistry, The Dental Sedation Teachers Group, The Scottish Offi ce National Dental Advisory Com-mittee and British Society of Gastro-enterology. Sama defi nicija ne opisuje stanje svjesne sedacije i nema namje-ru propisati kako se ona postiže. Po-stoje različite tehnike koje uključuju različite lijekove i različit put primje-ne, ali svima je zajedničko da moraju ispuniti ono što je defi nicijom zada-no, a to je sigurnost pacijenta.

Definicija i tehnike svjesne sedacije

Svjesna sedacija tehnika je u ko-joj se koriste lijekovi koji deprimi-raju središnji živčani sustav tako da je moguće obaviti zahvat uz očuvan verbalni kontakt s pacijentom tijekom čitavog perioda sedacije. Lijekovi i tehnike koje se primjenjuju za posti-zanje svjesne sedacije moraju imati široki raspon sigurnosti kako ne bi došlo do gubitka svijesti pacijenta.

Tehnike svjesne sedacije:1. Oralna svjesna sedacija – kori-

ste se lijekovi sa sedativnim učinkom. 2. Inhalacijska svjesna sedacija

– koristi se mješavina N2O (dušični oksidul) i kisika.

3. Intravenska svjesna sedacija – lijekovi se primjenjuju intravenskim putem. Među različitim oblicima sedacije, intravenska je primjena najsigurniji, najučinkovitiji i najpred-vidljiviji oblik sedacije. Prvenstveno je predviđen za veće i dulje stomato-loške zahvate, no preporučuje se i u pacijenata koji pokazuju izraziti strah i od manjih zahvata.

4. Intramuskularna svjesna seda-cija – lijekovi se primjenjuju intramu-skularno.

Kako bi primjena jedne od gore navedenih tehnika bila učinkovita i sigurna, osoba koja ju primjenjuje mora biti educirana i izvježbana te uz to mora imati certifi kat o završenom naprednom tečaju reanimacije. Pre-ma defi niciji svjesne sedacije maksi-malna pažnja posvećena je sigurnosti pacijenta. Kako bi se to postiglo va-žan je dobar odabir pacijenata.

Odabir pacijenataPrije samog postupka iznimno je

važna procjena zdravstvenog statusa. Bolesnici koji zadovoljavaju kriterije te spadaju u skupinu zdravih ljudi ili bolesnika s dobro kontroliranom si-stemskom bolešću (ASA I i II) mogu

iskoristiti prednosti sedacije.Dob – nije ograničavajući faktor

dok god je pacijent u dobroj formi. Kod mlađih (djeca i rana adolescen-cija) intravenska sedacija nema pred-vidljiv učinak. Inhalacijska sedacija može se koristiti kod djece bilo koje dobi. Rutinska primjena intravenske svjesne sedacije kod djece se ne pre-poručuje.

Zdravstveno stanje – potreban je cjelovit uvid u zdravstveno stanje pacijenta, posebice status kardiova-skularnog i plućnog sustava, bolesti jetre i bubrega, trudnoća, psihički poremećaji i sl. Potrebno je evidenti-rati sve lijekove koje pacijent trenut-no uzima. Nema apsolutne kontra-indikacije za sedaciju osim poznate alergije na sedativ, ali relativne kon-traindikacije mogu proizaći iz samog zdravstvenog stanja pacijenta.

ASA klasifikacija (The American Society of Anesthesiology) - smjer-nice preporučuju primjenu svjesne sedacije u vanbolničkim uvjetima samo u bolesnika ASA statusa 1 ili 2.

• ASA 1 = zdrav pacijent;• ASA 2 = pacijent s dobro kon-

troliranom sistemskom bolešću (pušači, dobro kontrolirana hiper-tenzija, srednji stupanj dijabetesa, anemija,kronični bronhitis, pretilost);

• ASA 3 = bolesnici s ozbiljnom sistemskom bolešću (dijabetes, stable angina pectoris, KOBP, preboljeli IM, teška srčana bolest);

• ASA 4 = bolesnici s dekompenzi-ranom bolešću (kongestivno zatajenje srca, bubrežno zatajenje, insufi cijen-cija jetre, endokrina insufi cijencija, dispnea, bol u prsištu);

• ASA 5 = bolesnik za kojeg ne oče-kujemo da preživi 24 h bez operacije (ruptura aneurizme, masivna plućna embolija, ozljeda glave s povećanim intrakranijalnim tlakom).

Intravenska svjesna sedacijaMeđu različitim oblicima sedaci-

je, intravenska primjena najsigurniji je, najučinkovitiji i najpredvidljiviji oblik sedacije. Lijekovi i tehnike ko-jima se provodi svjesna sedacija ne dovode do gubitka svijesti. Prema međunarodnim smjernicama točno su defi nirani protokoli rada i potreb-na oprema (ADA -American Dental Association, ANZCA - Australian and New Zeland College of Ane-sthetists, Royal Australasian College of Dental Surgeons, ASA - America Society of Anesthesiology).

Kome je namijenjena svjesna sedacija:

• Sedacija je predviđena za veće i teže zahvate u usnoj šupljini koji traju duže od 20 minuta.

• Primjenjuje se kod radikalnijih, opsežnijih i bolnijih zahvata (implan-tologija, protetika).

• Preporučuje se i kod manjih sto-matoloških zahvata u pacijenata koji pokazuju izraziti strah.

Prednosti svjesne sedacijeOlakšava svakodnevni posao sto-

matolozima posebice kod zahtjevnih postupaka i pacijenata te omoguću-je stomatologu da u jednom posjetu pacijenta napravi više posla. Prven-stveno stoga što su pacijenti mirni i smireni, ne boje se, nisu svjesni tijeka vremena, ne smetaju im neugodni zvukovi. Kod određenog broja paci-jenata moguća je i djelomična amne-zija. Pacijentima je smanjen fi ziološki odgovor na stres zahvata (manja sali-vacija, znojenje, tahikardija, mučnina i sl.) i nagon na povraćanje. Nakon zahvata brzo se oporavljaju u potpu-no svjesno stanje što omogućuje brzi otpust.

Postupak sedacijeLijekovi se daju intravenski i do

deset minuta prije infi ltracije lokal-nog anestetika i daljnjih stomato-loških postupaka. Primjena lijekova nastavlja se tijekom cijelog zahvata uz monitoring pacijenta. Bolesnik

izgleda budno i svjesno, otvara oči na poziv te odgovara na postavljena pitanja, no nije svjestan tijeka vre-mena niti osjeća strah. Pritom mu ne smetaju zvukovi, niti mu je neudob-no. Primjenjuju se lijekovi predvid-ljivog trajanja. Za svaki lijek koji se primjenjuje postoji antidot. Tijekom čitavog zahvata pacijent se kontinu-irano nadzire. Bilježe se parametri u petominutnim intervalima (saturacija kisika, frekvencija pulsa, stanje svi-jesti, lijekovi). Bilježe se točne doze lijekova i vrijeme njihove primjene. Iznimno je važna dobra suradnja sa stomatološkim timom. Po završetku zahvata pacijent treba provesti pod nadzorom stručnog osoblja sljedećih 20-tak minuta u ordinaciji ili prosto-riji za odmor. Po prestanku djelovanja lijekova, odlazi kući sa svojom prat-njom.

Sigurnost samog postupkaSigurnost primjene svjesne sedaci-

je dokumentirana je kako u kliničkim ispitivanjima, tako i u svakodnevnoj praksi. Uz iskusan tim, svjesna se-dacija sigurna je i učinkovita. Va-lja strogo poštovati međunarodne smjernice kako u postupku, tako i u opremi i izboru pacijenata.

Za kraj……postupak svjesne sedacije uz

učinkovitost, prvenstveno mora ispu-niti ono što je defi nicijom zadano, a to je sigurnost pacijenta.

Svjesna sedacija u dentalnoj mediciniŽelite li svoje pacijente osloboditi nelagode boli, zvukova i razgovora u ordinaciji tijekom ne baš ugodnih stomatoloških postupaka, a pritom sebi olakšati i ubrzati neke od kompliciranijih postupaka - "svjesna sedacija" je pravi izbor!

41TRENDOVI I TEHNIKEDENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition

“Competence in Esthetics“Drugi meðunarodni „Dental Excellence“ teèaj istoène Europe u organizaciji tvrtke IVOCLAR VIVADENT AG

PETAK: 12. STUDENI 2010. „TIMSKI PRISTUP“Puna keramika na implantatima – antagonizam ili?

Dr.Eric Van Dooren (BE) / Dr. Cristian Coachman (BRA)Visoko estetska rješenja – današnji trend

Róbert Zubák (SK) / Petr Hajný (CZ)

Uspjeh s punom keramikom – bez granica

Jürgen Seger (FL) / Dr. Gary Unterbrink (FL)

„Esthetic“ party uz živu muziku i show program

SUBOTA: 13. STUDENI 2010. „PROGRAM U ŽIVO“Savjeti i trikovi u izradi direktnih estetskih restauracija

Dr. Gary Unterbrink (FL)

Nova tehnologija i moguænosti lijeèenja

Prof. dr. daniel Edelhoff (GER) / Oliver Brix (GER)

Ordinacijski CAD/CAM pristup, u živo na pacijentu

Prof.dr. Gerwin Arnetzl (A) / Dr. Gerwin V. Arnetzl (A)

Iz tame u bijelu estetiku

Dr. Béla Czinkóczky (HU)

Mjesto održavanja: Hotel Novotel Budapest Congress Jagelló u.1-3. 1123 Budapest Maðarska

Datum: 12. – 13. 11. 2010.

Kotizacija: 190,00 Eura (prijava do 10.10.2010.) 220,00 Eura (prijava nakon 10.10.2010. i na dan održavanja)

Registracija i informacije kod Ivoclar Vivadent dobavljaèa i na www.ivoclarvivadent.com www.dental-excellence.hu

REZERVIRAJTE

OVAJ DATUM

42 OSVRTI DENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition

dr. sc. Marin Vodanović

Je li stomatolog dobar struč-njak, ako se nepravilno ili ne-razumljivo izražava? Mogu li stomatolozi doprinijeti izgradnji i očuvanju hrvatskoga jezika? Treba li stomatolozima nešto po-put stomatološkog pravopisa?

Vjerojatno ne postoji stomatolog koji se nije nikada našao u situaciji da svoje stručno objašnjenje mora prilagoditi i izreči jednostavnim, pacijentu razumljivim jezikom. Ovaj, naoko jednostavan zadatak postaje sve složeniji proporcionalno složenošću zahvata kojeg treba bi-ranim riječima približiti pacijentu.

Stomatologija se veoma brzo ra-zvija; u svakodnevnu praksu se uvo-de novi materijali i tehnologije, koje pomiču mogućnosti stomatološkog liječenja na nove razine, a samim time podižu i očekivanja pacijenata. Nažalost, strukovni jezik nije u sta-nju pratiti razvoj stomatologije, pa se često događa da zbog nedostatka odgovarajućeg prijevoda, u hrvatski jezik bivaju uvršteni strani nazivi koji najčešće potječu iz engleskog ili njemačkog jezika. Takvi nazivi su obično nerazumljivi svima oni-ma koji ne poznaju stručnu termi-nologiju i/ili jezik iz kojeg potječu. Nekritičkim uvrštavanjem stranih naziva se čini se nepopravljiva šte-ta hrvatskom jeziku jer ga se lišava mogućnosti razvoja, unapređenja i obogaćenja. Osim toga nepotpu-no razumijevanje značenja stranih naziva, pogotovo u strukovnom jeziku, može dovesti do ozbiljnih problema i poteškoća, što posebno dolazi do izražaja u medicini i sto-matologiji, gdje se zbog toga mogu pojaviti zdravstvene komplikacije kod pacijenata. Nerijetko se događa da u brošurama, propagandnim ma-terijalima, uputstvima i sličnim tek-stovima vezanim uz stomatološke materijale i opremu nalazimo loše i nerazumljive prijevode. Osim toga, ponekad prijevodi stranih struč-nih knjiga na hrvatski jezik obiluju nazivima i rečeničnim konstrukci-jama koje su protivne duhu hrvat-skoga jezika, čineći tekst teško ra-zumljivim i čitatelju neprivlačnim.

Da bi se hrvatski jezik očuvao od najezde stranih naziva, da bi mu se omogućila opstojnost, te da bi mu se odobrio status službenog jezika prilikom ulaska Republike Hrvat-ske u Europsku uniju, Nacionalna zaklada za znanost, visoko škol-stvo i tehnologijski razvoj Republi-ke Hrvatske je pokrenula program

„Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja“ u sklopu kojeg ustanove, institucije i pojedinci zainteresirani za izgradnju nazivlja vlastite struke mogu prijaviti projekte vezane uz izgradnju nazivlja pojedinih struka. Krajem 2009. u sklopu ovog progra-ma je na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu započet jed-nogodišnji projekt „Hrvatsko stoma-tološko nazivlje – HRSTON“ koji ima za cilj izgraditi i popularizirati uporabu hrvatskog stomatološkog nazivlja. Projekt se provodi u surad-nji sa Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Osim jezikoslovaca, na projektu djeluje 40-ak stomato-loga – stručnjaka različitih stomato-loških specijalnosti koji prikupljaju i terminološki obrađuju nazive iz svih područja stomatologije. Surad-nici na projektu uglavnom dolaze sa Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, međutim ima ih nekoli-ko sa Medicinskog fakulteta Sveuči-lišta u Rijeci i Splitu, te iz privatnih stomatoloških ordinacija.

S obzirom da je cilj projekta popularizirati uporabu hrvatskih stomatoloških naziva, projekt je otvoren za sve zainteresirane koji putem mrežne stranice: http://hr-ston.sfzg.hr mogu pronaći odgovore na pojedine jezične poteškoće. Pa-ralelno s projektom se razvija baza stomatoloških naziva i višejezični stomatološki rječnik (www.dictio-naryofdentistry.com) koji će olak-šati pisanje i prevođenje stomato-loških tekstova na hrvatski jezik, jer će predstavljati mjesto na kojem će osim prijevoda stomatoloških nazi-va sa engleskog ili njemačkog jezi-ka na hrvatski, biti moguće dobiti potrebne informacije o pravilnoj uporabi hrvatskih stomatoloških naziva.

Iako stomatolozi vjerojatno nisu prvi u nizu stručnjaka koji bi trebali voditi brigu o opstojnosti i razvoju hrvatskoga jezika, ovim projektom aktivno doprinose kako njegovom očuvanju i izgradnji, čime stomato-logija postaje prva disciplina u Hr-vatskoj u području biomedicine koja će imati sustavno uređeno i jezično usklađeno strukovno nazivlje.

Stomatološki pravopis - mit ili možda stvarnost?Dvodnevnom školovanju u

klinici Malò (Lisabon, Portugal) pod nazivom „Kombiniranjem estetike i funkcije do idealnih protetskih rezultata“ prisustvo-vala je grupa od 15 stomatologa iz Hrvatske.

Iako okosnicu grupe čine sto-matolozi koji su završili jednogo-dišnje školovanje iz implantologije na američkom sveučilištu UCLA, svakom novom školovanju priklju-čuju se i stomatolozi zainteresirani za daljnju edukaciju u ponajboljim svjetskim centrima. Školovanje, koje je vodio dr. Carlos Moura Guedes sa suradnicima, donijelo je pregršt novih informacija iz po-dručja implanto-protetike. Aktivno sudjelovanje naših stomatologa koji su kvalitetnim pitanjima i diskusi-jom produbili teme predavanja do-nijelo je na kraju zadovoljavajuće kritike svih polaznika na program i kvalitetu školovanja.

„Cilj je ovakvih fokusiranih edukacija u inozemstvu da se na-stavi započeti ciklus školovanja i unaprjeđenja znanja u suradnji s najboljim stručnjacima na svije-tu te da se grupa održi na okupu. Dobrobit za polaznike je neprocje-njiva – od najnovijih informacija, materijala i protokola, do rada pod

stručnim nadzorom vrhunskih kliničara. Najbitnije je da znanje stečeno na školovanju možete pri-mijeniti već sutradan u svojoj or-dinaciji, a kvaliteta druženja svih stomatologa u grupi pokazuje da se zaista može spojiti ugodno s korisnim. Tako nam se redovito događa da se grupi pridruže i brač-ni partneri pa ovakva putovanja postaju pravi mali obiteljski izleti

u europske metropole“, navodi Si-niša Drobnjak, direktor tvrtke S.D. Informatika koja je organizator na-vedenih edukacija.

Sljedeći međunarodni tečaj u or-ganizaciji S.D. Informatike bit će u Istambulu, 26.-27.11.2010. Tamo će polaznici svladati vještinu izrade ljuskica u kompleksnim situacija-ma pod vodstvom svjetski pozna-tog stručnjaka dr. Galipa Gurela.

Ozon je jedinstven fenomen. On je siguran i znanstveno do-kazan dezinficijens koji se više od stotinu godina na široko primje-njuje u medicinkoj i prehrambe-noj industriji.

Pogodni intraoralni modaliteti dostave (primjene) ozona pojavili su se tek odnedavno pa je stomatološka profesija nešto sporije integrirala te-rapiju ozonom u svoju svakodnevnu praksu. Novi razvoji tehnologija uči-nili su svakodnevnu primjenu ozona sigurnom, učinkovitom i gotovo in-tuitivnom i time postavili novi stan-dard u stomatološkoj profesiji.

Na Prvom Svjetskom Simpoziju za Ozonoterapiju, odžanom 10. srp-nja 2010. godine na Hvaru u sklopu Internacionalnog Dentalnog Kon-gresa Hvar 2010, okupili su se vo-deći svjetski stručnjaci na ovom ino-vativnom području. Dr. Domagoj

Prebeg u svom je uvodnom govoru pozdravio prepunu dvoranu i svoje sugovrnike, kao i dr.Matka Božića, organizatora Hvar Kongresa 2010. te je u svom predavanju iznio pre-sjek i uvod u biookidativnu terapiju kao novo medicinsko rješenje. Prof.dr. Edward Lynch, urednik knjige Ozone:The Revolution In Denti-stry (Quintessence), predstavio je mogućnosti dezinfekcije kaviteta i korijenskih kanala ozonom. Prof.dr. Božidar Pavelić demonstrirao je prošireni niz kliničkih primjena ozona na tvrdim i mekim tkivima usne šupljine kao i njegovu primje-nu u eliminaciji boli i izbjeljivanju. Prof.dr. George Freedman, stručni suradnik na knjizi Ozone:The Re-volution In Dentistry, predstavio je metode pomoću kojih se ozon može uspješno integrirati u svakodnevnu kliničku praksu. Dr. Fay Goldstep, također stručni suradnik na knjizi

Ozone:The Revolution In Denti-stry, razmotrila je aspekte primjene ozona u stomatologiji ozdravljenja (Healing Dentistry). Živahna ra-sprava okruglog stola koja je prema rasporedu trebala trajati 20 minuta produžila se na punih sat vremena zbog velikog interesa posjetitelja simpozija. Kako je broj posjetitelja iz tehničkih razloga bio ograničen, sponzori simpozija složili su se s pri-jenosom uživo putem interenta kao i kasnijom online objavom snimaka predavanja.

Više informacija možete pronaći na internetskim stranicama www.ozoneacademy.org kao i na strani-cama glavnog sponzora simpozija www.biozonix.com.

Stru�no usavršavanje u PortugaluKlinika Malò ponovo je ugostila hrvatske stomatologe

Prvi Svjetski Simpozij Ozonoterapije, Hvar 2010

43OSVRTIDENTAL TRIBUNE Croatian & BiH Edition

1. REGIONALNA KONFERENCIJA O SAVLADAVANJU NEUSPJEHA U STOMATOLOGIJI

22. 23.10.2010. HOTEL ARISTOS, CEBINI 22, ZAGREB

Registracija se vrši isklju ivo putem interneta. Mjesto na konferenciji je osigurano nakon uplate kotizacije.

Jedna je tema najmanje zastupljena na stru nim doga anjima u stomatologiji. Vjerojatno poga ate da je rije o prikazivanju neuspjeha.To je i logi no, jer da bi ste pri ali o vlastitim neuspjesima morate vrhunski vladati temom što u praksi zna i minimalno 10 godina iskustva i morate biti prije svega najve i kriti ar vlastitog rada. Priznati ete da je malo takvih stomatologa ak i u svjetskim okvirima. Paradoks izlaganja neuspjeha je da se upravo na njima može najviše napredovati, jer e predava objasniti kako je savladao neuspjeh, a sudionici e nau iti na tu im greškama.

Za sve informacije u svezi konferencije i radionica nazovite besplatni telefon u Hrvatskoj 0800.323.222 i u BiH 0800.50.300. Informacije možete pogle-dati na web stranici www.sdinformatika.hr

S T O M A T O L O G I J A S P O T P I S O M

KLINI KI IZAZOVI™

DR. SASCHA JOVANOVIC (Los Angeles)

DR. BRUNO ROSA (Sao Paolo)

DR. EGON EUWE (Milano)

MENIGA & BOŠNJAK(Zagreb)

DR. STEFAN PAUL (Zurich)

DOC. DR. AMIR ATI(Zagreb)

webLiveLije enje ugroženih implantata - mogu nosti i ograni enja

Iz problema u mogu nost - kako riješiti trošenje gornjih

sjekuti a

Minimalno invazivno podizanje dna maksilarnog

sinusa

“Savršena krunica”, “savršeni” most - zavirimo

ispod tepiha

Tretman mekih i tvrdih tkiva u slu ajevima implantološkog neuspjeha

Mogu li se uspješno sprije iti komplikacije u implantologiji?

Dental Media GrupaM E D I J S K I P O K R O V I T E L J Zubotehni ki laboratorij Dražen Jovi eviP A R T N E R R A D I O N I C A

Žene

u stom

atol

ogiji

PR

VA

R

EG

IO

NA

LN

A

KO

NF

ER

EN

CI

JA

19

. i

20

. s

tud

en

og

a 2

01

0.,

Za

gre

b, H

ote

l Ari

sto

s

Naj

ave

pred

avan

ja: U

mije

će v

ođen

ja n

a že

nski

nač

in, P

ut d

o zd

ravi

h od

nosa

sa

sura

dnic

ima

i kl

ijent

ima,

Iz

stre

sa u

rav

note

žu, K

orek

tivni

za

hvat

i na

licu-

što,

kak

o i k

ada,

Živ

otni

i tje

lesn

i cik

lusi

žen

e, O

krug

li st

ol

na te

mu

‘Pos

toji

li že

nska

i m

uška

str

ana

prič

e?’

ZDRA

VLJ

E, L

JEPO

TA I

KVA

LITE

TA Ž

IVO

TA

Dio

pri

hod

a ko

tizac

ija n

amije

njen

je h

um

anita

rnoj

akc

iji z

a iz

grad

nju

Cen

tra

za p

sih

ološ

ku p

omoć

žen

ama

obol

jelim

od

raka

.

Viš

e in

form

acija

na

ww

w.d

enta

lmed

ia.h

r