anual report - fokupers

25
RELATORIU ANUAL 2017 Rua dos Direitus Umanus No.04, Farol, Dili, Timor-Leste Land line : +670 3321534/email : [email protected] FB : Fokupers Timor/ Web : www.fokupers.org

Upload: khangminh22

Post on 27-Jan-2023

2 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

RELATORIU ANUAL2017

Rua dos Direitus Umanus No.04, Farol, Dili, Timor-Leste Land line : +670 3321534/email : [email protected]

FB : Fokupers Timor/ Web : www.fokupers.org

Lia Menon husi Prezidente Konsellu Fiskal

Hau kongratula staff hotu, doadores, parseiru no individual hirak ne'ebé fó ona apoiu makaas ba Fokupers durante tinan 2017.

Tinan ida ne'e hanesan tinan n e ' e b é p r o d u t i v u n o i m p o r t a n t e t e b e s b a Fokupers hodi alkansa objetivu ne'ebé hatur ona iha Planu Asaun Annual 2 0 1 7 . I h a p r o s e s u ezekusaun ba programa, konsege atinji no avansu vizaun ida ne'ebé ema hotu

iha oportunidade, atu fó sai sira-nia aspirasaun no partisipa ativu iha prosesu dezenvolvimentu Timor-Leste.

Hau nia apresiasaun ba membru konselhu Fiskal, Konselhu Kurador no membru FOKUPERS hotu nia kontribuisaun máximu hodi fó apoiu moral ba servisu Ezekutiva ne'ebé la-hatene kolen. Membrus Fokupers kontinua hatudu espiritu voluntarismu hahu husi inisiu Hari'I to'o agora. Espiritu ida ne'e kontinua buras no kuda metin iha ita ida-idak nia kompromisu lori mudansa ba feto no labarik feto iha moris sosiedade nian liu-husi implementasaun programa asistensia ba vitima, Advokasia, prevensaun ba violensia bazeia ba jeneru iha familia, komunidade no Nasaun.

Tinan 2017, Fokupers selebra tinan 20 nia ezistensia iha Timor-Leste kontribui ba Igualdade Jéneru. Hanesan mos tinan reflesaun ba Fokupers nia pretasaun servisu ne'ebé lori progresu hodi atinji objetivu. Maske nune'e, Fokupers nafatin hasoru dezafius oin-oin iha prosesu implementasaun hanesan, rekursu financeiru no rekursu humanus.

Ho dezafius ne'ebé iha, FOKUPERS halo esforsu hodi revé no hadiak liu tan nia ezekusaun ba Planu Estratéjiku ba tinan Lima (5). Ezekusaun lao ho diak maka, FOKUPERS reforsa jestaun programa hodi fornese formasaun ba staff hodi kontinua reforsa lian ema kbi'it laek liu husi web-site Fokupers, pajina Fokupers iha facebook, dezenvolve filme ba advokasia. Ho Esperansa, Lian Feto no labarik Kontinua bolu sosiedade tomak iha hanoin ida, asaun ida ba feto no Labarik Nia moris Dak iha Futuru.

Hau orgulhu, hola parte iha Organizasaun Historiku ida ne'e luta ba Igualdade Jéneru, Justisa no Paz. Parabens ba FOKUPERS…!

Presidenti Konselho Fiskal

Ho Melhores Komprimentus

Maria Gorumali Barreto

2

џ

B o a r d , F u n d a d o r e s , membrus, benefisiarius no parseiru sira mak hau respeita, hau hakarak hato'o hau nia agradesimentu kle'an ba ita-bot sira hotu nia apoiu morál, materiál, finansial nomós teknikal ba servisu sira provizaun servisu ba vitima Violensia Bazeia ba Jeneru (VBJ), prevensaun ba V B J l i u h u s i konsensializasaun no hakbiit f e t o n o k o m u n i d a d e , Advokasia ba interese feto no justisa ba Feto hodi asegura katak estadu halao

duni nia obrigasaun hodi aloka orsamentu no rekursu nebe naton ba implementasaun LKVD, no hakonu direitus baziku sidadaun nian, edukasaun sedu naun violensia no igualdade jeneru.

Tinan ida ne'e Fokupers atinji tinan 20 nia ezistensia and kontribuisaun signifikante iha Luta ba justisa no Igualdade Jeneru iha Timor-Leste. Ho Apoiu husi membru nain rua Mana Alita Verdial no mana Pamela Sexton, hahu hakerek dadaun livru Jornada Fokupers tinan 20, ne'ebe sei lansa iha tempu badak.

Fokupers nia planu estratejiku tinan 2017-2021 nia vizaun maka feto Timor-Leste moris iha dame iha sira nia uma, komunidade no nasaun ne'ebe respeita Igualdade

Lia Menon Husi Diretora Ezekutiva Jeneru. Atu atinji mehi bot ne'e, Fokupers nia estratejia maka servisu iha nivel individual liu husi programa Asistensia vitima. Iha nivel familia no komunidade liu husi programa konsensializasaun no hakbit ekonomia feto, no Ami mos servisu iha nivel politika liu husi programa Advokasia hodi atinji justisa no direitus umanus ba feto no labarik. Iha tinan ida ne'e, liu husi apoiu ami nia parseiru Australian Volunters International (AVI) ami hetan suporta voluntariu nain rua hodi apoiu iha dezenvolvimentu instituisaun no komunikasaun ninian. Ho apoiu ne'e hadiak liu tan Fokupers nia sistema no jestaun sira, rekursu umanus, monitorizasaun programa nomos komunikasaun. Fokupers mos lansa ona web-site, halo video no material sira seluk ba kampanha nian no fornese informasaun ba publiku kona-ba Igualdade jeneru no servisu Fokupers nian.

Rezultadu importante husi implementasaun programa 2017, inklui: џ Vitima/sobrevivente ne'ebé Fokupers akompanha iha

kbiit, fiar –an hodi foti desizaun ba nia moris sosial no ekonomia, liu husi suporta Psikososial no abilidade moris nian. 81 % re-integra ona ba sira nia komunidade.

џ Familia no komunidade nia konhesimentu kona-ba balansu papel jeneru iha uma laran no publiku sai diak liu tan. Tinan ida ne'e Fokupers halao konsentizasaun lubuk ida ne'ebé hetan partisipasaun husi ema liu 600, iha munisipiu 8, liu husi aktividade diskusaun fen ho laen, diskusaun saude reprodutiva ba joven feto no mane iha komunidade, nomos seminariu nasional dala 2 kona-ba Saude reprodutiva, halao mos aktividade “Survivors goes to Campus” ba estudante sira hamutuk nain 257 iha

3

universidade 5 iha Dili. Husi monitorizasaun 20% Feen no laen, jovem, feto no mane, bele identifika, kompriende abut, faktor, impaktu husi violénsia ne'ebé mak akontese iha familia. No 80% iha konsiensia atu evita hahalok, lia fuan ne'ebé hamosu diskriminasaun no violensia liu husi metodologia partispiativu ne'ebé envolve partisipantes hotu atu fahe sira-nia esperiensia rasik.

џ Fokupers nia programa edukasaun sedu ba igualdade no naun Violensia, Creche sai ona parte importante ba prevensaun primaria VBJ nian, no tinan ida ne'e haluan liu tan ho aktividade Halimar no aprende iha comunidade, partisipa husi labarik 200 resin, ne'ebé implementa kada semana iha bairro 2 iha Dili no sei extende tan ba fatin seluk, inklui munisipiu.

џ Mudansa iha sobrevivente sira ne'ebé Fokupers asiste iha sira-nia moris ekonomia no rekuperasaun ba trauma, sira bele hakat liu situasaun krize ba kondisaun moris ne'ebé di'ak liu, independente iha ekonomia, asesu ba asistensia no kontrolu ba rekursu ne'ebé sira iha, no bele fó asistensia ba feto maluk seluk ne'ebé hasoru problema.

џ Fokupers servisu hamutuk ho fundasaun Asia, FONGTIL no Uniaun Europeia implementa programa Audoria sosial iha area be mos no saneamentu iha eskola 4 iha munisipiu 2 (Bobonaru no Ermera). Relatoriu auditoria fob a ministeriu relevante, eskola no komunidade liu husi enkontru validasaun nomos talkshow iha TVTL, eskola no autoridade kompetente responde pozitivu no hadiak dadaun fasilidade be mos no sintina iha Maliana no Ermera.

џ Fokupers hahu halo koperasaun ho asosiasaun psikolojia Timor-Leste no fasilita ona treinamnetu VBJ no feminist

based Trauma healing ba sira, hodi fo apoiu ba estabelesimentu Centru Kura Trauma ne'ebé sei ajuda sobrevivente no individu ka grupu iha rekoperasaun ba trauma no krize ne'ebé sira hasoru.

џ Fokupers iha ona Psikolog ida ne'ebé tau matan ba programa asistensia vitima, no Staff nain 2 hetan ona kualifikasaun nasional ba sertifikadu kursu Servisu Sosial ne'ebé fornese husi Programa Nabilan, TAF. Apoiu ne'e tulun duni Fokupers fornese asistensia ho kualidade no profesional liu tan ba vitima sira.

Maske nune'e, Fokupers mos sei nafatin hasoru difikuldades sira hanesan sistema baze de dadus ne'ebé seidauk dezenvolve ho diak, sei difikulta iha servisu advokasia ninian, nomos sei falta rekursu finanseiru iha hodi realiza programa balun tuir planu ne'ebé iha.

Husi liur, Fokupers hasoru mós desafiu hanesan: Sistema iha Tribunál no Ministeriu Publiku ne'ebé la'o neineik, desizaun Tribunál kleur, no iha interpretasaun ne'ebé la hanesan entre autór judisiáriu sira kona-ba Lei VD halo desizaun ne'ebé lahanesan no dala barak la dun justu. Relatoriu ne'e hatudu ho detallu rezultadu Fokupers nia servisu ba publiku atu hamutuk kontinua luta ba igualdade jeneru no halakon violensia baseia ba jeneru.

Obrigada !

Marilia da Silva Alves

4

I.Kontekstu: Feto Timor-Leste ho nia Direitu

Hafoin rekupera nia independesia iha 20 Maiu 2002, Timor-Leste ho nia populasaun ema na'in 1,212,000 mak nasaun ida ne'ebé nurak liu ho 62% ho idade 25 ba kraik, no idade median 18.6. Maske riku ho rekursu minarai no hetan asistensia internasional boot, Timor-Leste seidauk konsege hasa'e padraun moris nian. 50% povu Timor sei moris iha liña pobresa nasional nia okos, ho maizumenus $0.88 per capita kada dia. Fahe ba munisipiu sanulu-resin-tolu, 70% populasaun Timor-Leste moris iha area rural, no kuaze 40% ho ekonomia subsistensia. Besik 97% povu Timor mak Katoliku, iha esperansa katak par sira kaben iha igreja no la sujere uza kontrasepsaun artifisial. Nune'e, média 5.11 labarik moris kada feto, ho taxa mortalidade infantil mak 39. Inan-nia idade bainhira nia iha oan primeiru mak 22, ho taxa mortalidade maternal mak 317. La'os de'it problema saude boot ida ba feto bainhira la pratika espasu kriansa nian, maibe iha oan barak fó responsabilidade boot atu tau matan ba labarik nurak. Nomós oan barak ne'e bele fo impaktu ba feto atu hola parte ativu iha vida ekonomiku, politiku no iha komunidade. Kuandu labarik nakar, inan-aman dala ruma uza disiplina negativu, hanesan ameasa no kastigu fiziku ba sira-nia oan sira, no dala barak labele tau matan ho di'ak ba oan sira. Problema boot ida mós mak kuandu feto ida labele fó oan, familia sei fó sala no tau presaun makaas ba nia, nia laen buka feen ki'ik no husik nia atu bele hetan oan.Timor-Leste, liuliu iha area rural, regularmente hasoru krize bee, ho liuhosi 40% husi 1.2 millaun povu Timor laiha asesu ba bee moos no laiha sanitasaun adekuadu. Iha foho, bee kuru

5

Lia Menon Husi Prezidente Konsellu Fiskal...................................2Lia Menon Husi Diretora Ezekutiva................................................3Konteudu..........................................................................................5

Konteudu

I. Kontekstu Feto Timor-Leste no Nia Direitu................................5

II. FOKUPERS no Relatoriu ne’e.....................................................7

2.1 Se Loos Mak Fokupers..........................................................7

2.2 Estrutura Organizasaun Fokupers-nian..................................8

2.3 Fokupers Nia Planu Estratejiku 2017-2021...........................8

2.4 Fokupers Nia Parseiru servisu no orsamnetu.........................9

III. Implementasaun Programa no Rezultadu.................................10

3.1 Estratejia 1............................................................................10

3.1 Estratejia 2............................................................................12

3.1 Estratejia 3............................................................................16

IV. Relatoriu Finansas 2017..............................................................20

V. Orgaun Sociais no Ezekutiva Fokupers.....................................21

VI. Agradesimentu.............................................................................23

Fokupers implementa ona aproximasaun ho dalan oioin hodi kontribui atu hatán ba nesesidade tempu badak no naruk ba feto Timor sira, espesifikamente iha munisipiu ualu.

husi mota ne'ebé kontamina ho foer, ema no animal nia teen, lori moras oioin ba sira ne'ebé hemu. Serbisu saude iha area rural limitadu tebes no dala barak iha foho laiha duni. Nune'e iha tendensia aas ba urbanizasaun ba kapital Dili no kapital munisipiu seluk ba edukasaun tanba eskola sekundaria laiha iha postu administrativu; ba kondisaun moris ne'ebé di'ak liu tan no serbisu. Urbanizasaun tau feto no labarik, liuliu labarik feto, iha risku boot liu tan ba violensia bazeia ba jéneru.Buat hirak ne'e ajuda feto iha sosiedade timorense ida patriakal tebes ho komportamentu no mentalidade nakonu ho esterótipos maka sei kontinua sai nu'udar dezafiu bo'ot ba ita hotu hodi atinje ideál ne'ebé prósperu liu. Fiar, kustume, no pratika patriakal sira mak dala barak hamenus feto nia direitu no liberdade, bele resulta ba violensia domestika (VD) no violensia baseia ba jeneru (VBJ); subordinasaun feto; edukasaun menus no la dun iha kapasidade; dependensia ekonomiku ba mane; no laiha rai ka asesu ba rai aumenta tan risku ba feto. Bainhira Fokupers dezenvolve nia Planu Estratejiku tinan lima (2017-2021) baseia ba analiza kontekstual katak, Timor-Leste sei hasoru problema igualidade boot ida, iha area publiku no domestiku, ne'ebé afeita mós sira-nia oan sira. Liuliu tanba maske problema ne'e grave no urjente, esforsu ne'ebé kordenadu uitoan de'it mak hala'o hodi hasoru problema ne'e, husik vítima VBJ barak la dun hatene sira-nia direitu, no oinsá sira bele hapara sira-nia sofrementu. Fokupers fiar katak iha tempu ne'ebá katak kuandu la hapara duni siklu

violensia ne'e no hasai abut sira husi nia kauza, VBJ sei kontinua repete filafali ba jerasaun foun nian. Nune'e,

6

1) 2) CIA World Factbook3) 2007 Timor-Leste Survey of Living Standards4) Index Mundi 2014 est.5) Dadus WHO Maternal Mortality in1990-2015

Dadus Banku Mundial 2014

Fokupers iha membru hamutuk iha ema na'in 48 ne'ebé sei nafatin átivu husi rejistrasaun tinan haat liuba. Sira ne'e inklui mós fundador Fokupers-sira, ema Timor-oan no estranjeiru sira ne'ebé iha interese boot kona-ba situasaun feto Timor, sobrevivente no ekipa Fokupers balun. Fokupers iha ona mós Estatuta no Jestaun Managementu ne'ebé forte hodi realiza vizaun no misaun tuir Politika Instituisaun haruka.Fokupers-nia visaun: “Feto Timor-Leste moris iha dame iha uma laran, komunidade no nasaun ne'ebé respeita igualdade jeneru”. Fokupers-nia misaun atu “Hapara violensia hahu husi nivel individual, uma laran to'o nivel institutional nian liu husi movimentu hodi hakbi'it feto iha aspeitu hotu-hotu ho servisu integrada, nune'e, feto no mane iha konsensia, komprensaun no kapasidade atu sai husi problema injustisa no desigualidade jeneru”.

Ba nia Planu Estratejiku 2017-2021, Fokupers utiliza estratejia hirak ne'e hodi kontribui ba nia vizaun, no realiza nia misaun:џ Estratejiku 1: Sobrevivente Violensia baseia ba Jéneru

(VbJ) hodi foti dezisaun ba nia moris familia, sosial no ekonomia.

џ Estratejiku 2: Feto ho mane iha familia respeita malu, fahe knaar no moris hakmatek hodi partisipa ativu iha dezenvolvimentu komunidade.

џ Estratejiku 3: Iha rede advokasia forte hodi asegura ukun nain sira halo ona lei no politika ne'ebé garante direitu feto Timor, no aloka orsamentu ne'ebé nato'on hodi implementa.

2.2. Fokupers nia Planu Estratejiku 2017-2021

II FOKUPERS no relatório ne'e 2.1. Se Loos mak Fokupers Harii iha tinan 1997 husi fundador hamutuk 15, liu husi workshop kona-ba saúde Feto nian iha Balide, Fokupers (Forum Komunikasaun ba Feto Timor) hanesan organizasaun non Govermental ne'ebé ajuda feto no labarik feto Timor ne'ebé hetan violasaun seksual, diskriminasaun no intimidasaun husi tropa Indonezia sira durante tinan 24 okupasaun Iha tempu ne'ebá ladauk iha organizasaun ida ne'ebé koalia kona-ba sira-nia direitu tanba laseguru atu koalia sai. Fokupers hahú servisu ho grupu alvu feto eis prizioneira politika, prizioneiru polítiku sira-nia feen, feto faluk husi Laclo no masakre Cararas, no vítima violénsia seksuál husi militár Indonezia (TNI). Hamutuk sira fahe esperiénsia no fó forsa ba malu.Iha tinan 2000 hafoin tinan ida ukun rasik an, Fokupers hahú simu keixa no fó asisténsia ba feto vítima violensia domestika no violasaun seksual. Situasaun ne'e hatudu katak maske feto Timor Leste livre ona husi militar Indonezia maibe seidauk livre husi forma violensia seluk ho autor husi ema iha ninia rain rasik, ka ema uma laran rasik. Fokupers estabelese kedas Uma Mahon no Creche, ne'ebé sai nudar aktividade prinsipal Fokupers nian, nomos halo Advokasia ba Lei no Politika ne'ebé favorese ba Feto nia interesse. Ohin loron, Fokupers kontinua servisu iha area direitu umanu haree liu ba iha feto no labarik feto ne'ebé sai vítima husi violensia bazeia ba jeneru. Fokupers reforsa nafatin nia politika liu husi programa integradu hodi fó apoiu liuhosi programa sira hodi hatan ba situasaun feto no labarik feto iha Timor-Leste ne'ebé sei nafatin vulneravel no subordinada.

7

2.2 Estrutura Organizasaun Fokupers-nian 2.3 Fokupers nia Planu Estratejiku 2017-2021

Ba nia Planu Estratejiku 2017-2021, Fokupers utiliza estratejia hirak ne'e hodi kontribui ba nia vizaun, no realiza nia misaun:џ Estratejiku 1: Sobrevivente Violensia baseia ba Jéneru

(VbJ) hodi foti dezisaun ba nia moris familia, sosial no ekonomia.

џ Estratejiku 2: Feto ho mane iha familia respeita malu, fahe knaar no moris hakmatek hodi partisipa ativu iha dezenvolvimentu komunidade.

џ Estratejiku 3: Iha rede advokasia forte hodi asegura ukun nain sira halo ona lei no politika ne'ebé garante direitu feto Timor, no aloka orsamentu ne'ebé nato'on hodi implementa.

8

2.4 Fokupers nia Parseiru Serbisu & Orsamentu

Doador sira: Orsamentu ne'e husi liur, inklui governu (Ministeriu Sosial Solidaridade/MSS, Fundus Sosiedade Sivil Gabinete Primeiru Ministru, no Sekretariu Estadu Para o Apoiu e Promosaun Ekonomia da Mulher (SEM), Governu Rai Liur (Norwegia no EU), UN Women Trust fund, no ONG sira (The Asia Foundation, Rotary Club Canbera no HIVOS). Husi laran (internal) ho total $.21,864.15 Fokupers simu mós kontribuisaun institusional ka individual hanesan osan no sasán. Total osan iha tinan 2017, $,296.126.78 inklui mós osan sira ne'ebé rekolla husi Knua ba Labarik $.23,354.127

Parseiru iha Guvernu: rekoñese katak problema ne'e boot lahalimar no katak governu ne'ebé responsavel labele serbisu mesak, Fokupers serbisu besik liu ho instituisaun no ofisial governu sira iha nia serbisu tomak. Kolaborasaun besik liu mak ho:џUnidade Ema Vunerabel (VPU) Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) ne'ebé fahe relatoriu kazu VBJ sira husi munisipiu 13 ba Fokupers atu vítima sira bele hetan ajuda iha uma mahon no akompañamentu, no dadus sira bele uza hodi halo advokasia bazeia ba evidensia.\џMinisteriu Publiku atu registra formalmente prosesu legal kazu sira ne'ebé tama iha Fokupers atu bele hetan aksaun legal, no bele hetan informasaunkona-ba kazu sira-nia progresu.

џDefensor Publiku atu registra kazu sivil sira ba aksaun tuirmai no monitor sira-nia progresu.џOfisial governu sira husi postu administrativu no munisipiu sira refere kazu VBJ husi sira-nia area ba FokupersџFokupers serbisu hamutuk mós ho Tribunal, Ministeriu Sosial Solidaridade, Ministeriu Justisa no Ministeriu Edukasaun.

Parseiru Sosiedade Sivil: Fokupers serbisu hamutuk ona no sei kontinua kolabora ho lider lokal sira, ONG lokal, nasional no internasional sira ne'ebé serbisu ba suporta vítima VBJ sira, hanesan ho:

џPrograma Monitorizasaun Sistema Justisa ka Justice System Monitoring Program (JSMP) ajuda Fokupers maneja kazu sira ne'ebé refere liuliu iha akompaña, monitorizasaun no serbisu legal sira.џPradet asegura katak vítima VBJ sira hetan visum ka teste medikal ne'ebé hala'o ho loos hodi bele uza hanesan evidensia iha tribunal.џAutoridade lokal husi aldeia no suku refere kazu VBJ sira ne'ebé akontese iha sira-nia area ba Fokupers, tanba sira komprende katak sira laiha ona autoridade hodi bele resolve kazu VBJ liuhosi mediasaun tanba VBJ mak krime. џALFeLa (Asistensia Legal ba Feto no Labarik), kolaborasaun iha apoiu legal feto no labarik ne'ebé sai vítima Violensia bazeia ba Jeneru.џMadre, padre no lider relijiosu sira seluk mós refere kazu VBJ sira ba Fokupers atu bele ajuda prosesu liu dalan legal, no ba vítima atu bele hetan asesu ba uma mahon ka fatin seguru, nomós akompañamentu psikososial. Fokupers mós

Osan Mai Husi: Total $ %

Orsamentu husi liur (governu, ONU, ONG sira) 250,908.13 85%

Creche Knua ba Labarik 23,354.12 7.7%

Orsamentu husi laran (Internal Fundraising) 21,864.15 7.3%

TOTAL 296.126.78 100%

9

bolu sira hosi ajuda kuandu vítima presiza akompañamentu espiritual.џACBIT (Asosiasaun Chega ba Ita) no AJAR (Asian Justice and Rights) iha apoiu servisu ba sobrevivente husi konflitu pasadu, liu-liu iha aktividade trauma healing ba Sobrevivente sira, no produs modul trauma healing ne'ebé adapta husi metodu balun ne'ebé dezenvolve husi AJAR, ACbit no Fokupers.

ASISTENSIA VITIMA75 % husi total 226 sobrevivente feto ne'ebé hetan ajuda durante periodú tinan 2017 ne'e iha ona poder no fiar an hodi hola dezisaun rasik no sai modelu ba feto sira seluk. UMA MAHON

III. Rezultadu husi Fokupers-nia Serbisu

Objetivu Estratejiku 1: Sobrevivente Violensia baseia ba Jéneru (VbJ) hodi foti dezisaun ba nia moris familia, sosial no ekonomia.

Fokupers fornese asistensia seguru ba feto na'in 226 iha tinan 2017. Husi numeru ne'e kazu violensia doméstika hetan 40%, abandona 32%, kazu violensia seksual 12%, abuzus sexual ba menor 6% no 10% tipu krimi sira seluk. Hosi total vítima nain 226, iha vítima 163 mak assesu ba Uma Mahon. Uma Mahon Dili nain 112 no Uma Mahon Maria Tapó 51, hodi hetan akompañamentu no fatin seguru durante tinan 2017. Kazu VBJ ne'ebé hato'o husi rede, hanesan husi parseru servisu Polisia VPU, polisi Komunitaria, PNTL, Alfela, Pradet, DNRS/MSS, SEPI, Igreja, Autoridade Lokal, Lider Komunitaria, APAC seguransa, no Ministeiru Públik. Kazu balun sobrevivente ka nia família ka komunidade direta mai iha edifisio Fokupers iha Dili no munisipiu sira seluk.

Tuir mai rekapitulasaun kazu ba tinan ida, 2017; bele hare iha tabela kraik ne'e :

TIPO KAZU TOTAL

Violénsia Domestika Bo’ot/maustratus 89

Violénsia Domestika Labarik 1

Abandona hosi laén 45

Abandona hosi inan 2

Abandona hosi Namorado 23

Violénsia sexual 14

Tentativa halo violasaun seksual 3

Abusu sexsual ba labarik 20

Incest ba labarik 1

Violénsia Públic labarik 3

Violénsia Public Boot 16

Tenta Abortus 2

Trafiking labarik 0- 16 5

Hadau malu oan 2

Total Vítima 226

10

KONSELING Durante hela iha uma mahon ka fatin seguru Fokupers, vítima na'in 284 kompostu hosi refferal foun, vítima sira ne'ebé hela

iha Uma Mahon no sira ne'ebe re-integra ona, iha asesu ba konseling individual ne'ebé hala'o iha Dili, Maliana, Suai no Liquisa hadi ajuda sira hamenus trauma no komesa hakalma a'an. Fokupers mós halo terapia oin haat ba vítima sira hanesan prosesu kura an, hanesan Kapasitar, taichi, halimar rai-henek nomós akupresaun. Fokupers akompaña mós vítima ba ospital ka klinika kuandu sira presiza ajuda medika, senti moras ka presiza halo konsultasaun pre-natal nian. Aleinde ida ne'e, konseling ba grupu mós hala'o dala 4; inklui vítima na'in 24 no sasin na'in rua. Hala'o mós konseling dala 4 ba labarik na'in 46 iha Manufahi, Suai, Ermera, Maliana, Liquisa no Dili atu asegura katak sira la hetan problema hahalok no emosional tanba sira esperiensa ka haree rasik violensia ne'ebé akontese.

AKOMPANHAMENTU LEGAL

Husi total kazu iha leten, kazu 17 hetan ona desizaun final iha tribunal, kazu 157 mak sei iha prosesu nia laran. Fokupers halo akompanhamentu legal iha prosesu tomak justiça formal ninian, fasilita informasaun legal nomos halo preparasaun ba vitima molok julgamentu.

RE-INTEGRASAUN VITIMA Fokupers reintrega ona vítima no família ne'ebe tuir sira hamutuk 111, vítima na'in 75 no labarik ne'ebé mak tuir hela iha Uma Mahon Fokupers no uma tranzitoriu hamutuk 36. Fokupers mós ho apoiu husi MSS fó Bolsu Estudu ba benefisiariu na'in 2 ne'ebé mak iha idade 14 ba leten atu kontinua eskola sekundaria, universidade, no kursu profesional.

11

LIFE SKILL TRAINING NO APOIU EKONOMIA Iha feto vítima VBJ na'in 40 agora moris independente ekonomikamente ona husi total feto na'in 226 ne'ebé Fokupers ajuda liu husi apoiu fundus kiik no akompanhamentu. Antes reintegra filafali, sira hetan formasaun ba abilidade moris nian, kapasita sira-nia an ba dezenvolve negosiu kiik, oinsa kontrola emosaun, koñesimentu ba prosesu legal formal nomós oinsa ajuda ema seluk ne'ebé hetan VBJ iha sira-nia fatin.

Fokupers mós halo advokasia ba eskola sira atu bele simu fali vítima na'in 5 durante tinan 2017 no fó seguransa ba sira depois sira-nia kazu remata. Ekipa Fokupers kordena ho Eskola atu vítima violensia seksual bele kontinua nia eskola. Fokupers mós asegura katak nia hetan suporta husi nia inan no família mós.Fokupers ho koperasaun hosi Eskola Agrikola Maliana halo treinamentu baziku kona-ba ortikultura iha uma mahon Maria Tapo hodi hasae partisipante na'in 24 nia kapasidade no koñesimentu kona-ba oinsa kuda ai-horis no ai-han iha uma hun atu fó siguransa hodi hamahan an, fó

nut r i saun b a e m a hodi ajuda seguransa s a ú d e s a u d a v e l n o desenvolve ekonomia uma laran.

Estratéjia 2: Feto ho mane iha familia respeita malu, fahe knaar no moris hakmatek hodi partisipa ativu iha dezenvolvimentu komunidade.

DISKUSAUN KOMUNIDADE Hakbit Kapasidade Feto no comunidade hodi Kontribui ba Prevensaun Violência Bazeia ba Jéneru iha Komunidade” liu husi atividade diskusaun VBJ ho grupu tarjetu no líder komunitaria iha suku 20 iha munisipiu 5, partisipa husi ema nain 35-50 kada suku. Total Benefisiariu 293 , feto 156 no mane 137. Kapasitasaun ne'e aumenta partisipante sira-nia koñesementu kona-ba jéneru, VBJ, LKVD, oinsá refere kazu no prosesa kazu. Sira bele hatene katak Violénsia Domestika la'os “problema privadu”, sira bele tulun vitima iha kbit hodi bele foti desizaun ne'ebé justu, no iha konsiensia hodi halo mudansa ba sira-nia moris rasik, no bele transmite informasaun ba família atu halo prevensaun ba Violénsia Bazei aba Jéneru iha sira-nia comunidade.

DISKUSAUN FEN NO LAEN Diskusaun Fen laen (Peer discussion) hala'o iha suku 10 iha munisipiu 5, kada aktividade partisipa husi par 10-15. Total benefisiariu hamutuk 40 mane 21 no feto 19. Feen no laen bele identifika, kompriende abut, faktor, impaktu husi violénsia ne'ebé mak akontese iha família. Bele indetifika rasik asaun afirmativa ne'ebé mak sira rasik iha atu halo prevensaun ba violénsia no diskriinasaun iha família. Sira iha espetasaun rasik no promete atu evita hahalok, lia fuan ne'ebé hamosu diskriminasaun no violensia liu husi metodologia partispiativu ne'ebé envolve partisipantes hotu atu fahe sira-nia esperiensia rasik.

12

Partisipante feto sira bele komprende kona-ba oinsá kuidadu sira-nia saúde reprodutiva no sira-nia direitu seksual. Depois diskusaun ne'e, partisipante mane balun rekoñese katak sira sala tanba la ajuda serbisu uma laran, la fó nia feen serbisu iha liur, ka obriga feen atu halo relasaun seksual.

SEMINARIU NASIONAL SAUDE REPRODUTIVA Organiza Seminariu Nasional kona-ba Saúde Reprodutiva ho tema “Oinsá Politika Nasional Asegura Seminariu ho Tema: Protesaun Saúde Reproduktiva Feto”, halao iha 15 de Julhu no follow-up workshop kona-ba saúde reprodutiva ho foku ba politika Governu ba planeamentu famíliar iha fulan Setembru

2017. Seminariu ne'e partisipa husi parseiru ONG, UN ajensia, estudante, joven no feto sira hamutuk ema nain 53. Seminariu ne'e kona-ba Politika governu ba saúde Reproduktiva, programa oin-oin ne'ebé mak parseiru servisu hanesan Marie Stopes no Haliku hala'o atu garante saúde inan no oan oinsá ema bele hadomi moris hadomi ita-nia saúde.

DISKUSAUN ASUNTU FETO Diskusaun regular kona-ba asuntu feto hala'o dala 3 iha Fokupers. Nomos in-house training kona-ba komunikasaun ba staff no voluntariu. Hodi hasae kapasidade staff no voluntariu kona-ba prevensaun VBJ hare husi aprosimasaun socioekologi, prosedimentu legal ne'ebé bele fó protesaun ba feto no labarik ne'ebé sai vítima. Partisipante sira hamutuk na'in 40 feto 36 no mane nain 4.

TREINAMENTU SAUDE REPRODUTIVA

Fasilita diskusaun Kona-ba saude reprodutiva iha munisipiu 5, kada munisipiu hala'o dala ida, alvu mak joven feto no mane hamutuk nain 43 (feto 16 no mane 27 ) iha Munisipiu Dili (inklui Atauro), Bobonaro, Covalima, Ermera, Liquisa, Viqueque, Manatutu no Manufahi. Atividade ida ne'e parseira ho Ministeriu Saude, SEM no MSS. Partisipante sira apresia ho diskusaun refere tanba topiku sira relevante ho sira-nia nesesidade no realidade moris loroloron.

13

Parte seluk ita bele hatene impaktu husi imbalansu jéneru ba feto nia Saúde Reproduktiva.Orador nain 3 mak hanesan husi Ministeriu Saude, husi Haliku (Fundasaun Alola) no Fokupers rasik. Nomos lansa relatório Fokupers ho titúlu Sobrevivente Violensia Forte hakotu sirklu Violensia.

AKOMPANHAMENTU BA GRUPU FETOHalo akompanamentu no monitorizasaun regular ba grupo Feto 31 ne'ebe Fokupers organiza iha munisipiu 8. Manatuto Sananin hamutuk nain 20, hamoris tan grupo 10. Grupo iha Bibileo hamutuk ema nain 12. Ermera Hatugau grupo rua hamutuk nain 40. Fatukahi hamutuk nain 15. Atauro hamutuk : nain 13 , Grupo Interese ema nain 4 deit mak ativa, Grupo Varade Verde ema nain 9 deit mak ativa. Ho nia resultadu mak tuir mai: Hadiak rendimentu família no garante akonomia sustentavel iha nivel familia no sosiedade nomos asegura partisipasaun masima husi feto sira iha autokonfiansa ekonomia. Membru grupo FABLO- Sananain membrus nain 10 halo uma rasik nain 7 besik remata, nain tolu iha faze kostrusaun. Membru nain 6 fila liman, nain 4 empresta hodi selu oan sira nia eskola iha Universidade. Membrus grupo Bibileo iha ema nain 5 mak kontinua dezenvolve sira-nia negosio. Membrus nain 10 iha fatukahi halao atividade hortikultur no fila liman hodi sustenta sira-nia nesesidade lor-loron.

џT R E I N A M E N T U L I D E R A N S A N O JESTAUNFINANSEIRA

Fasilita treinamentu kona-ba Advokasia, Jestaun finansas ba grupu nomos Lideransa, halao dala ida iha Dili no dala 4 iha

munisipiu ba grupu feto sira. Partisipante na'in 22., mane nain 2 feto nain 20 (husi Dili nain 13, Maliana nain 2, manatutu nain 2, Viqueque nain 2, Suku Fatubolu Posto Hatulia Munisipiu Ermera nain 3) konsege hasae koñesimentu jere osan no tempu, maneja livru kontrolu, planu hola sasan no kontrola sasán, halo produsaun no atria konsumidor sira liuhosi produsaun ne'ebé ho kualidade ne'ebé di'ak no moos.

џFASILITA FEMINIST BASED COUNSELING TRANING

Fasilita Feminist Based Counseling traning ba staff, parseiru servisu no Asosiasi psikologi TL, partisipa husi ema 25. Asosiasaun Psikolog hamutuk nain 5, Fundef nain 2, ACBit nain 5, Fokupers nain 10, PRADET nain1, casa Vida nain 2. Treinamentu ne'e rasik Fasilita husi Sra. Livia Iskandar husi Organizasaun Pulih- Indonesia. Treinamentu ho Tema: Violénsia Bazeia ba Jéneru no Konseling ho Prespektiva Femenismu. Resultadu; haklean informasaun konaba

14

Psikoedukasi ho topiku Violénsia Domestika, Violénsia seksual, kazu Incestu, deskuti klean iha grupo bazeia ba Faktor resiko, faktor Pelindung no oinsá halo intervensaun. Maioria hetan feed back hosi fasilitadora no kada grupo bele

kompriende ho diak. Partisipantes iha persepsaun ne'ebé hanesan konaba aprosimasaun akonselamentu ho prespektiva femenismu. Ema ida-idak rekonese sira-nia frakeja durante halo akompanamentu ba vitima. Exemplu;, halo komparasaun ba vítima seluk nia problema, hakiik vitima ninia problema, ida ne'e mak sira nia frakeja no bele kompriende ho diak. Pasu diak ba mudansa baihira konselor koalia ho honestidade. Materia relevante tebes ho servisu nain sira-nia nesessiadde iha area akompanamentu. Esperiensia ema ida-idak nian hariku liu tan partisipantes hodi fahe ba malu servisu iha area Violénsia bazeia ba jéneru.

2.2. Edukasaun Sedu Naun violensia no igualdade jeneru ba Labarik –Creche

CRECHE

џ Total labarik ne'ebé asesu ba crèche hamutuk na'in 83, oan husi inan ne'ebé laiha laen, inan ne'ebé serbisu, no oan husi vítima VBJ. Ho labarik sira seguru iha Fokupers nia CCC, inan sira iha oportunidade atu serbisu, no inan sira ne'ebé iha uman mahon bele foka ba nia kazu no ajuda nian an rasik. Edukasaun naun violénsia no sensitivu jéneru ba oan sira ajuda hakotu sirkulu violensia. Iha tinan haat ne'e, ekipa na'in 6 sai espertu iha edukasaun ba labarik kiikoan sira (early childhood education) ne'ebé lahó violensia no promove egualdade jenerú.

џTreinu Abilidade Tekniku PreEskolar fó ona ba profesora na'in 5 husi Min Edukasaun, sira apoiu material didaktika no merenda eskolar, no manutensaun fasilidade chrece. Suporta mós ema ne'ebé prepara hahan ba merenda eskolar

џAktividade aprendijajen uza kurikulu Creche nian ne'ebe adapta mos ho kurikulu nasional pre-eskolar husi ministeriu Edukasaun.

џFasilita treinamentu kona-ba ECD ba profesora dala 2, ba inan aman dala 2

џTreinamentu jeneru ba inan aman dala 1

15

џHahu programa Aprende no halimar iha komunidade, apoiu husi Rotary, iha 2017 iha bairro 4 iha Dili laran (Beto, Bedois, Caicoli no Mota ulun), partisipa husi labarik 40-50 kada sesaun.

џTreinamentu Aprende husi halimar ne'ebe fasilita husi Gordana Morphet husi Rotary ba profesora iha Creche nomos inan aman, atu familia bele hatene kona-ba importansia aprende husi halimar iha ambiente neebe saudavel no seguru.

KOMEMORASAUN LORON MUNDIAL FETO

Iha loron 8 de Marsu 2017, organiza Konferensia Imprensa hodi selebra loron Mundial ba Feto ho tema Aten brani ba

Estratejia 3: Iha rede advokasia forte hodi asegura ukun nain sira halo ona lei no politika ne’ebe garantedireitu feto Timor, no aloka orsamentu ne’ebe nato’onhodi implementa

Mudansa. Partisipa husi parseiru 15, media no total ema nain 180.

APELU BA DAME IHA ELEISAUN PRESIDENSIALIha loron 15 de Marco Fokupers organiza movimentu feto Timor-Leste publika Apelu ba Dame ba kandidatura Prezidente periodu 2017-2022. Apelu ba Dame distribui liu husi konferensia pers no intrega direita ba iha kandidatura prezidente nain ualo (8) ne'ebé kompete iha eleisaun prezidensial. Apelu ida ne'e hetan reaksaun no konsiderasaun positive husi kada kandidatu no ida-idak nian apoiantes. Fokupers mos organiza Timor telekom, Telkomcel no Telemor hodi publika mensagem Broadcast ba sira nia kliente.џ SURVIVORS GOES TO CAMPUS

Programa Survivors Goes to Campus iha Universidade ha'at (4) hanesan UNITAL, DIT, UNDIL no IPDC-CANOSSA. Nudar kampaña hapara Violensia bazeia ba jeneru, partisipa husi estudante 257 feto 150 no mane 107 husi total

16

17

universidade ha'at (4). Hanesan aktividade sensibilizasaun kona-ba Violensia Bazeia ba Jeneru, nudar estratejia inovativu hodi hasae konsiensia foinsa'e no estudante sira Luta hasoru Violensia Kontra Feto no prevene Violensia bazeia ba jeneru wainhira foinsa'e no estudante sira rona direta sobrevivente sira nia sasin.

KOMPETISAUN FOTOGRAFIA BA ESTUDANTE Organiza programa kompetisaun Fotografia ba estudante Sekundaria sira Ho tema “Feto ho Saude” nomos responsabiliza ba hakerek livru jornada tinan 20 Fokupers nian. Iha kompetisaun fotografia ne'e, estudante hamutuk 13, husi eskola pre-secondariu lima (5).

REDE SERVISU ADVOKASIAAtivu iha working group sira ba asuntu feto no diretus umanus hodi asegura feto nia lian no aspirasaun. Grupu trabalhu ba Implementasaun LKVD, Grupu trabalhu trafiku Umanu, Rede ba Rai. Husi advokasia Rede-nian kada ministeriu iha ona alokasaun orsamentu ba implementasaun Planu Asaun Nasional Kontra VBJ. Ezemplu: iha Ministeriu Interior iha osan ba VPU, treinu ba polisia VPU no investigasaun, iha programa hasai konsiensia publiku kona-ba VBJ. Iha MSS aloka ona osan ba servidor vítima VBJ hanesan Uma Mahon, Pradet, ACbit ba vítima pasadu no seluk tan, no pakote osan kiik ba prosesu reintegrasaun vítima liuhosi Fokupers

REDE SERVISU FETO HO AGRIKULTURAHalo mapamentu ba grupo negosio kiik, ne'ebé estabelece ona no Fasilita fasilita grupo hodi atende seminariu Nasional ho

tema “ Hametin Kolaborasaun Feto & Halo Desizaun iha Agrikultura, Nutrisaun no Desenvolvimentu Merkadu ". Depois grupo atende seminariu mak organiza fali grupo hodi atende interkambio entre grupoi, iha Munisipiu Aileu no Covalima. Objectivu husi interkambio ne'e mak fo oportunidade ba grupo atu aprende malu husi grupo ne'ebé iha ona progresu. Grupo negosio kiik ne'ebé hetan akompañamentu husi Fokupers hodi atende seminariu no interkambio maka grupo husi Sare-Asulau Munisipiu Ermera.Organiza komemorasaun loron Mundial Feto Rural. Agenda husi komemorasaun ida ne'e maka fasilita dialogu entre feto agrikultor iha Maliana ho Parlamentu Nasional, Sekretaria Estadu Promosaun Ekonomia Feto/SEM, Ministeriu Agrikultura e Pescas no Asosiasaun imprezaria Feto Timor-Leste, rekomendasaun prioridades husi dialogu ne'e relata ba Governu.

џAUDITORIA SOSIAL

Iha fulan Setembru 2017 asina akordu ho TAF, EU no Fongtil implementa programa auditoria social iha Munisipiu Ermera no Munisipiu Bobonaro foku ba asuntu Infrastrutura baziku be moos no saneamentu iha eskola ensinu baziku central/EBC ha'at (4). Rezultadu Auditoria Sosial : Iha dadus husi monitorizasaun hanesan evidensia hodi kompara entre planu governu, alokasaun orsamentu no ninia implementasaun iha area Infrastruktura Baziku, bele fó duni benifisiu no impaktu ba Estudante iha eskola pre-sekondariu ha'at, iha área tarjetu uza instrumentu akontabilidade sosial bazeadu ba jéneru. Governu melhora planu no programa infraestrutura baziku bee moos no saneamentu ne'ebé iha konsiderasaun ba jéneru hodi hamenus numero estudante feto falta eskola, Prevensaun ba moras, abuzu seksual, asediu seksual, tanba iha ona separasaun hariis fatin ba feto no mane iha kondisaun ne'ebé moos no seguru.Responsavel Eskola no Estudante sira-nia interese atu kuidadu no sai nain ba fasilidade baziku ne'ebé mak governu fornese hodi tulun sira no garante prosesu aprendizazem bele lao ho efektivu no efisiente.

WEBSITE NO MEDIA CAMPAIGN

Fulan Novembru 2017, Apoiu husi Voluntario AVI kria no lansa website Fokupers no lansa Video Envolve Mane hapara VBG fo sai iha GMNTV durante 16 dias Kampanya Kontra Violensia hasoru feto. Kampaña Media hodi hasae konsiénsia Kritiku feto no sosiedade sivil halo ona iha tinan 2017 nia laran ho Fokupers nia publikasaun iha tabela:

KEIXA FORMAL BA KAZU ASEDIU SEXUALKolabora ho JU.S juridiku konsultorio hatama keixa ba funsaun Publiko kona-ba Video Diretor eskola ne'ebé fo sai iha FB US Embassy. Bazeia ba keixa ofisial ne'ebe Fokupers ho JU.S hatama, KOmisaun Funsaun Publika liu husi

www.fokupers.org

18

komisariu tutela ba asuntu dixiplinar bolu kedas Fokupers no JU.S halo enkontru hodi klarifika, no hafoin enkontru ne'e Komisaun Funsaun Publika hasai despacho hodi loke prosesu investigasaun ba kazu refere.

KOMEMORASAUN ANIVERSARIU FOKUPERS BA DALA XX

Lansamentu Relatoriu Fokupers Lansa relatório Fokupers ho titúlu Sobrevivente

Forte hakotu sirklu Violensia, Doasaun Ran

Servisu hamutuk ho banku de sangue, halo aktividade doasaun ran, abertura husi esposa Prezidente da Repúblika, Sra. Cidalia Nobre iha Timor-Plaza Dili. Hetan partisipasaun husi publiku no ema nain 35 fo sira nia ran hodi tulun ema seluk. Seminariu Nasional Saude Reprodutiva

Seminariu Nasional kona-ba Saúde Reprodutiva ho tema “Oinsá Politika Nasional Asegura Seminariu ho Tema: Protesaun Saúde Reproduktiva Feto”, halao iha 15 de Julhu partisipa husi parseiru ONG, UN ajensia, estudante, joven no feto sira hamutuk ema nain 53.

19

Yoga no ZumbaHanesan parte ida husi self care, Fokupers organiza yoga hamutuk ho parseiru sira husi NGO, FFDTL, no PNTL iha komemorasaun aniversariu ba dala 20.

STATEMENT OF ACTIVITIESFOR THE YEAR ENDED DECEMBER 31,2017

REVENUE 2017Fokupers Own

Revenue15%

Grant Revenew

85%

Program Expenses

53%Management

and General Expenses

85%

Surplus/(deficit)-

Fokupers Own Fund-19%

EXPESES 2017

IV. Relatoriu Finansas 2017

20

џ Konselhu Fiscal

Sra. Maria Guromali Barreto (Prezidente ) Membrus Fundadora Fokupers, Prezidente komisaun F Parlamentu RDTL, Nasional V lejislatura.

Sr. Rui Pereira dos Santos Membrus Fundador Fokupers, Adjuntu Komisariu Comisaun Anti Corupsaun (CAC)

Sra. Fatima Maria Pereira Guterres Membru Fokupers

џ Konselhu Kurador

Sr. José Luis de Oliveira (Prezidente)Membru Fundador Fokupers, Diretor Asia Justice and Rights (AJAR)

Sra. Adelia M.P Guterres Membru Fundadora Fokupers, Asesora iha Ministeriu Defesa e Seguransa

Sr. Cancio Xavier Membru Fokupers, Defensor Publíku

V Orgaun Sociais no Ezekutiva Fokupers

21

Staff FOKUPERS Obrigada ba dedikasaun no servisu makaas

22

VI. Agradesimentu

Obrigada ba Doadores /Parseiru servisu

Lori Fokupers no Feto Timor-Leste nia naran ami hato'o Obrigada wain ba doadores/Parseiru servisu ba ita-bot sira nia laran luak no apoiu tomak iha tinan 2017. 1. Ministeriu Solidariedade Sosial

2. Gabinete Primeiru Ministru, Unidade Apoiu à Sosiedade Civil

3. Secretaria Estado para o apoiu Sosio Economica da Mulher (SEPASEM)

4. Misereor

5. HIVOS

6. Embaxada Norwegia

7. UN Women Trust Fund

8. Rotary Club Gunghalin, Canbera Australia

9. Uniao Europeia - RENAS-FONGTIL

10. Australian Volunteer International (AVI)

11. The Asia Foundation

Obrigada barak ba Sea Containers for Timor Project, ba Peter no Irma Snell ne'ebe fornese doasaun ekipamentu sira ba uma

Mahon, Uma transitoriu no Creche, husi Rotary Club Waneroo Western Australia. Obrigada ba mana Emma Parker, fornese yoga

class ba staff no vitima sira husi Uma Mahon nomos doasaun osan husi atividade yoga iha Dili Welness. Ami apresia tebes.

Agradese mos ba membru Fokupers ne'ebe apoiu ho kontribuisaun moral, Mana Lita no mana Pam ne'ebe hakerek jornada

Fokupers. Promove servisu Fokupers nian no Advokasia ba Igualdade jeneru iha Timor-Leste.

Lolo Liman ba Feto Maluk ne'ebe sai Vitima, Atu Hapara Violensia !!!!

23

24