Str. 4-5

www.podravka.com

Godina XLV • Broj 1812 • Petak, 13. listopada 2006.ISSN - 1330-5204

Do kraja studenoga traje veli­ka medi­jska kampanja za Podravka juhe

Str. 8

Sezona spremanja zimnice u varaždinskom Kalniku

Iz tiska izašao Podravkin Company Profile

Publikacija koja naglašava Podravkin slogan “Kompanija sa srcem”

Za­kla­da­ ”Prof. Zla­ta­ Ba­rtl” ra­spi­sa­la­ je po treći­ put na­tječa­j za­

dodjelu sti­pendi­ja­ i­ potpora­ redovi­ti­m studenti­ma­ dodi­­plomski­h i­ posli­jedi­plomski­h studi­ja­, a­ osnovni­ kri­teri­j za­ dodjelu sti­pendi­ja­ i­ potpora­ je i­zvrsnost ka­ndi­da­ta­ u studi­­

ju i­ zna­nstveno­i­stra­­ži­va­čkom ra­du.

Podra­vka­ je osno­va­la­ Za­kla­du “prof. Zla­ta­ Ba­rtl” u ča­st prof. Zla­ti­ Ba­rtl koja­ je za­jedno sa­ svoji­m ti­mom stručnja­ka­ kra­jem 1950­i­h godi­­na­ prošloga­ stoljeća­ u Podra­vki­ni­m i­stra­­ži­va­čki­m la­bora­tori­ji­­ma­ otkri­la­ na­jpri­je de­hi­dra­ti­zi­ra­ne juhe, a­ potom i­ uni­verza­lni­ doda­ta­k jeli­ma­ Vege­tu. Da­na­s je Vegeta­ na­jpozna­ti­ji­ Podra­v­ki­n proi­zvod koji­ se

proda­je i­ oplemenjuje obro­ke ljudi­ u vi­še od 40 zema­lja­ svi­jeta­, a­ ujedno predsta­vlja­ i­ jednu od na­jpozna­ti­ji­h hrva­t­ski­h ma­rki­ proi­zvoda­.

Da­ podsjeti­mo, temeljna­ svr­ha­ Za­kla­de ”prof. Zla­ta­ Ba­rtl” je promi­ca­nje i­ poti­ca­nje stva­­ra­la­čkog i­ i­nova­ti­vnog zna­n­stveno­i­stra­ži­va­čkog ra­da­ me­đu vi­sokoobra­zova­ni­m mla­­di­m ljudi­ma­, drža­vlja­ni­ma­ Republi­ke Hrva­tske, bez obzi­­ra­ na­ nji­hovu struku i­ mjesto studi­ra­nja­. Podra­vka­ putem Za­kla­de ”prof. Zla­ta­ Ba­rtl” konti­nui­ra­no ula­že u ra­zvoj hrva­tski­h mla­di­h stručnja­ka­, zna­nstveni­ka­ i­ i­stra­ži­va­ča­ te na­ ta­j na­či­n susta­vno dopri­­nosi­ ra­zvoju društvene za­je­dni­ce u cjeli­ni­. Studenti­ma­ je u protekle dvi­je godi­ne dodi­­jeljeno ukupno 40 sti­pendi­ja­ i­ potpora­, odnosno po 20 sti­­pendi­ja­ i­ 20 potpora­ i­ dosa­da­­šnji­ dobi­tni­ci­ su poka­za­li­ da­ ta­ ula­ga­nja­ ni­su uza­ludna­.

Ma­ti­ja­ Hle­ba­r

Pi­še: Alen Ki­ši­ćSni­mi­o: Ni­ko­la Wo­lf

Proteklog tjedna­ i­z ti­ska­ je i­za­šla­ publi­ka­ci­ja­ Com­pa­ny Profi­le Podra­vke

koju je pri­redi­o sektor Kor­pora­ti­vne komuni­ka­ci­je. Ri­ječ je o publi­ka­ci­ji­ kojoj je ci­lj prezenti­ra­nje Podra­vke poslo­vni­m pa­rtneri­ma­ i­ posjeti­telji­­ma­. U kra­tki­m crta­ma­ donese­ne su na­josnovni­je i­nforma­ci­je o Podra­vki­ ka­o kompa­ni­ji­ ko­ja­ ci­jeni­ prošlost, a­li­ na­gla­ša­va­ ka­ko želi­ bi­ti­ i­ moderna­ kom­pa­ni­ja­ budućnosti­.

U rea­li­za­ci­ji­ publi­ka­ci­je a­n­ga­ži­ra­n je ni­z profesi­ona­la­ca­, među koji­ma­ su i­ di­za­jneri­, sti­­li­sti­, fotogra­fi­, vi­za­ži­sti­ te foto­

modeli­. Rezulta­t su vi­sokokva­­li­tetne fotogra­fi­je sni­mljene u novouređenom prostoru Po­dra­vki­ne recepci­je. Kroz seri­ju fotogra­fi­ja­ na­ tri­deseta­k stra­ni­­ca­ ti­ska­ni­h na­ ekološki­ pri­hva­­tlji­vom pa­pi­ru či­ta­telji­ mogu prola­zi­ti­ i­ kroz poda­tke i­z po­vi­jesti­ kompa­ni­je te Podra­vke da­na­s. Tu su i­ pogla­vlja­ o druš­tvenoj odgovornosti­ te Po­dra­vki­ u svi­jetu s nužni­m po­da­ci­ma­, či­me publi­ka­ci­ja­ dobi­­va­ i­ funkci­ona­lnu notu.

Projekt Skina29 izKoprivniceKoncept, di­za­jn i­ produkci­­

ju i­zra­di­li­ su stručnja­ci­ i­z ko­pri­vni­čke tvrtke Ski­n29 koja­ je sve prepozna­tlji­vi­ja­ u svi­jetu gra­fi­čkog i­ web di­za­jna­, o če­mu svjedoče brojna­ pri­zna­nja­

u zemlji­ i­ i­nozemstvu. Osi­m Podra­vke, sura­đuju i­ s kom­pa­ni­ja­ma­ poput Adri­s grupe, Ca­rlsberga­ i­li­ gra­dovi­ma­ Pore­čom, Va­ra­ždi­nom i­ Kopri­vni­­com. Među osta­li­m, posebno i­m je za­dovoljstvo što i­zra­đu­ju i­nternetske stra­ni­ce Predsje­dni­ka­ Republi­ke Hrva­tske.

Prve reakcije vrlo pozitivne­ Kroz ova­j Compa­ny Profi­­

le željeli­ smo osobi­to na­gla­si­ti­ ono što je Podra­vka­ već 50 go­di­na­ ­ kompa­ni­ja­ sa­ srcem ­ te je pri­ka­za­ti­ ona­kvom ka­kvom je mi­ vi­di­mo ­ ka­o kompa­ni­ju boga­te prošlosti­, a­li­ i­ svi­jetle budućnosti­, koja­ i­ma­ ja­ku me­đuna­rodnu pozi­ci­ju, i­ veli­ku želju za­ na­pretkom ­ i­sta­knuli­ su u Ski­nu29.

Prve rea­kci­je o publi­ka­ci­ji­ na­kon i­zla­ska­ i­z ti­ska­ su i­zva­n­redne jer či­ta­telji­ i­sti­ču mo­dera­n pri­stup, pogled u budu­ćnost te veli­ki­ kora­k na­pri­jed u odnosu na­ dosa­da­šnja­ i­zda­­nja­. Uz ovu publi­ka­ci­ju na­mi­­jenjenu pri­ma­rno poslovni­m pa­rtneri­ma­, pri­premljena­ je i­ njena­ va­ri­ja­nta­ u obli­ku bro­šure koja­ će se di­jeli­ti­ svi­m po­sjeti­telji­ma­ koji­ u sklopu turi­­sti­čkog obi­la­ska­ posjećuju Po­dra­vku. Da­ podsjeti­mo, ra­di­ se o nekoli­ko ti­suća­ posjeti­te­lja­ godi­šnje i­ to pona­jvi­še osno­vnoškolske djece, srednjoškola­­ca­, studena­ta­ i­ umi­rovljeni­ka­. Si­gurno je da­ će na­ ova­ka­v na­­či­n još bolje pa­mti­ti­ Podra­vku i­ sjeća­ti­ je se ka­o kompa­ni­je sa­ srcem. n

Uz publikaciju namijenjenu primarno poslovnim partnerima, pripremljena je i varijanta koja će se kao brošura dijeliti svim posjetiteljima koji u sklopu turističkog obilaska posjećuju Podravku

Natječaj objavljujemo na str. 3

Zlata Bartl počasna građanka Koprivnice

Prof. Zla­ta­ Ba­rtl je, uz osno­va­nu Za­kla­du i niz drugih pri­zna­nja­, na­ sjednici Gra­dskog vijeća­ Gra­da­ Koprivnice u po­nedjelja­k progla­šena­ i poča­­snim gra­đa­ninom Gra­da­ Ko­privnice za­ izuzetne za­sluge na­ području gospoda­rstva­ i ra­­zvoja­ Gra­da­ Koprivnice. Profe­sorica­ Ba­rtl je ta­ko treća­ oso­ba­ u sa­mosta­lnoj Hrva­tskoj koja­ će dobiti to prestižno prizna­nje (prije nje su to bi­li Alois Mock i Ža­rko Dolina­r), a­ bit će joj uručeno 4. stude­noga­ ka­d Koprivnica­ obilježa­­va­ svoj da­n.

Raspi­san treći­ natječaj Zaklade prof. Zlata Bartl

Prerada crvene papri­ke i­ spremanje ajvara nepreki­dnou četi­ri­ smjene

Novi Compa­ny profile ­ publika­cija­ s pogledom u budućnost

� Broj 1812 • Petak, 13. listopada 2006.

Piše: Željko Krušelj

Nema regionalnog pro-jekta koji je toliko za-interesirao hrvatske

stručnjake, ali i najširu javnost, kao što je to bio slučaj s mo-gućnošću korištenja geotermal-ne energije. Riječ je o vrućoj vo-di na lokaciji Lunjkovec – Kut-njak, čija je temperatura čak 140 stupnjeva na prosječnoj dubini od 2300 metara. Trenut-no se može koristiti 670 litara u sekundi, no u INA-Naftaplinu potvrđuje da je uz nove bušoti-ne kapacitet moguće podići na 300 litara u sekundi.

Otkad je taj projekt, uku-pno vrijedan oko mili-jardu i pol kuna, dobio

izravnu podršku na lipanjskoj sjednici Vlade u Koprivnici, HEP je započeo i s priprema-ma za gradnju termoelektrane, isprva snage dva megavata, a u drugoj fazi još osam megavata, koja je i osnovica za ostale pro-jekte. Naime, sustav cjevovoda koji je potreban za njen rad ko-ristio bi se i u gospodarske svr-he, što bi bilo osjetno jeftinije nego da se ti projekti realizira-ju odvojeno.

Potvrdila je to i cjelovi-ta studija koju je izradi-la skupina znanstvenika

i stručnjaka iz pojedinih zain-teresiranih tvrtki, predvođena Darkom Tipurićem, dekanom Ekonomskog fakulteta u Za-grebu. Ne čudi, stoga, što je bio iznimno veliki medijski interes za njeno prošlotjedno predstav-ljanje u Koprivnici, koje je or-ganizirao potredsjednik Vlade Damir Polančec. Svi sudionici te prezentacije potvrdili da će sudjelovati u projektu, u čemu je važno da je trenutno najvaž-nije da državne institucije osi-guraju oko 100 hektara zemlji-šta, uključujući i sve potrebne dozvole, za poslovnu zonu iz-među Legrada i Kutnjaka. No, posebno je značenje te studije i u drukčijem tretmanu obnov-ljive energije, koja ima poseb-no značenje i u hrvatskom pri-bližavanju Europskoj uniji. Od Hrvatske se u Bruxellesu zahti-jeva što veće njeno korištenje, budući da je i ekološki poptuno prihvatljiva, i to u cilju smanje-nja ovisnosti o sve skupljoj naf-ti i plinu.

Okrenimo se, međutim, gospodarskim projek-tima koji su sadržani

u toj studiji, jer oni tom dijelu Podravine u tri naredne godi-ne mogu osigurati 400, a nakon realizacije i druge faze, za što je realni rok deset godina, blizu ti-suću radnih mjesta. Riječ je o gradnji plastenika ili staklenika za cjelogodišnji uzgoj raznih vr-sta voća, povrća i ukrasnog bi-lja, sušare, ribogojilišta i toplica s hotelom s otvorenim i zatvo-renim bazenima, koje bi, ovisno o ambicijama investitora, mo-gle prerasti i u pravo termalno lječilište, jer karakteristike ana-lizirane vode to omogućvaju.

Vruća je voda, dakle, ide-alna za gradnju sušare za voće i povrće, za koju je

Podravka, kao što je to na pre-zentaciji potvrdio i član njene Uprave Zdravko Šestak, zbog sadašnje nužnosti uvoza gotovo svih potrebnih količina tih siro-vina, posebno zainteresirana. U projektu, u čijoj su izradi sudje-lovali i Podravkini stručnjaci, navodi se da bi sušara u prvoj fazi imala kapacitet od 10.000 tona povrća i voća godišnje, a drugoj bi se kapaciteti za suše-nje prema potrebi i proširivali. Početni je projekt, prema pro-cjeni Tipurićeva tima, vrijedan oko 63 milijuna kuna, dok bi se naknadno moglo investirati još 30 milijuna. Za razliku od osta-lih projekata hrvatskih sušara, uključujući i jedinu nešto većeg kapaciteta koja je već izgrađena u Vrpolju, ona legradska imala bi bitnu prednost zbog korište-nja osjetno jeftinije energije.

Ipak, to samo po sebi, kako to Šestak naglašava, ne rješava Podravkin problem. Sušara

je samo završni dio programa uzgoja luka, mrkve, pasternja-ka, celera, peršina i ostalih po-vrtnih kultura, za čiju proizvod-nju u Podravini ima potrebnih preduvjeta. Nameću se druga dva problema, tipična za hrvat-sku poljoprivredu. Prvi je taj da se osigura stabilna isporuka do-voljnih količina povrća za pro-izvodnju Vegete, juha i ostalih Podravkinih proizvoda. To zna-či da je, uz ono što će koncesio-nari proizvoditi u staklenicima ili plastenicima, potrebno orga-nizirati i više stotina koopera-nata s okolnog područja.

Zacijelo ni to nije ozbiljni problem, ukoliko se osi-gura i drugi preduvjet, a

to je subvencioniranje te proi-zvodnje, budući da je trenutno ključni problem, što se poseb-no naglašeno kod koooperant-ske proizvodnje istarskih rajči-ca, da su cijene uvoznog povr-ća osjetno niže od hrvatskog. A to izravno utječe i na konkuren-tnost Podravkinih proizvoda. Problem je, ipak, rješiv, pogo-tovo ukoliko resorno ministar-stvo doista želi smanjiti potrebe za uvozom hrane.

NAŠA POSLA

Jeftina geotermalna energija omogućava

gradnju sušareU projektu, u čijoj su izradi sudjelovali i Podravkini stručnjaci, navodi se da bi sušara u prvoj fazi imala kapacitet od 10.000 tona povrća i voća godišnje, a drugoj bi se kapaciteti prema potrebi i proširivali

Certifikacija ISO 9001:2000 i HACCP sustava u Mlinu i Pekari u Koprivnici te Studencu u Lipiku

Certifi­kat je još jedan dokaz da proizvodi Podravke udovoljavaju zahtjevima svjetskih tržišta Za­po­sle­ni­ci­ Mli­na­ i­ Pe­ka­re­ te­ Stu­de­nca­ su­ za­ vri­je­me­ i­mple­me­nta­ci­je­ ISO 9001:2000 i­ HACCP su­sta­va­ po­ka­za­­li­ spre­mno­st i­ vo­lju­ za­ ra­d je­r su­ pre­po­zna­li­ da­ će­ u­vo­đe­nje­m o­vi­h su­sta­va­ po­bo­ljša­ti­ svo­je­ pro­ce­se­ i­ po­sa­o­

Piše: Nina Puhač Bogadi, Poslovna kvaliteta

Krajem rujna ove godi-ne proširio se opseg implementacije susta-

va upravljanja kvalitetom ISO 9001:2000 Grupe Podravka ti-me što su certificirane organi-zacijske cjeline Mlina i Pekare, te Studenca u Lipiku, kao i pro-vjera već certificiranih cjelina kao što su Razvoj, Marketing, Prodaja i Nabava. Ujedno je obavljena i certifikacija sustava sigurnosti hrane tj. HACCP su-stava za spomenute cjeline.

Certifikaciju spomenutih cje-lina obavila jenezavisna certifi-kacijska kuća DNV (Det Nor-ske Veritas). Samoj aktivnosti certifikacije prethodila je im-plementacija sustava upravlja-nja kvalitetom i HACCP susta-va, koju su vodili stručnjaci iz sektora Poslovna kvaliteta.

Poslovna kvaliteta je razvila i implementirala sustav upra-

vljanja kvalitetom i HACCP su-stav kao i ostale sustave, a sada održava i kontinuirano pobolj-šava spomenute sustave u sko-ro svim organizacijskim cjelina-ma Podravka Grupe.

Certifikat je još jedan dokaz svima, kako samoj Podravka Grupi, tako i kupcima, tržištu i cijeloj prehrambenoj industri-ji da proizvodi Podravke udo-voljavaju zahtjevima svjetskih tržišta.

Cjeline Podravka Grupe ko-

je imaju implementiran sustav upravljanja kvalitetom pokazu-ju da imaju sustavno organizi-rane i vođene poslovne proce-se, koje kontinuirano poboljša-vaju i nadograđuju s drugim standardima vezanima uz ovo područje.

Implementacija ISO 9001: 2000 je trajala 6 mjeseci, a za-vršena je u planiranom termi-nu, kako bi sve bilo spremno za certifikaciju. Velika angažira-nost zaposlenika i volja koja se ubrzo vidjela i osjetila za vri-jeme rada je i najviše označila ovaj krug implementacije susta-va što je i jedan od razloga za-što je implementacija tekla bez poteškoća i zašto je obavljena u planiranom roku.

Zaposlenici Mlina i Pekare te Studenca su za vrijeme im-plementacije ISO 9001:2000 i HACCP sustava pokazali spre-mnost i volju za rad jer su pre-poznali da će uvođenjem ovih sustava poboljšati svoje proce-se i posao.

U sustavu sigurnosti hrane svojim radom sudjeluju i stru-čnjaci iz sektora Kontrola kvali-tete i razvoj tehnologije.

HACCP sustav je međuna-rodno priznati, preventivni su-stav sigurnosti hrane, koji omo-gućuje proizvodnju sigurnih proizvoda za potrošača, a u Podravka Grupi je postavljen prema principima FAO/WHO Codex Alimnetarius Commissi-on, uvjetovan je zakonskom re-gulativom, direktivama Europ-ske unije i standardima susta-va sigurnosti hrane (BRC, IFS, IFOAM,…).

Podravka je prepoznala potre-bu za razvojem i implementa-cijom HACCP sustava mnogo ranije nego je to zahtijevala za-konska regulativa.

HACCP sustav je implementi-ran u svim proizvodnim cjelina-ma Podravke i njihovim podrža-vajućim cjelinama. Početak je bio još 2002. a sada je obavljena certifikacija cjelina Mlin i Peka-ra, i Studenac. n

Podravka - Lagris dobio IFS certifikat

Podravka - Lagris udovoljava zahtjevima svjetskih standarda za sigurnost hranePiše: mr. Nevenka Vdović,pomoćnica direktoraPoslovna kvaliteta

Podravka - Lagris odne-davno posjeduje svoj cer-tificirani sustav upravlja-

nja kvalitetom i HACCP prema zakonskim zahtjevima Republi-ke Češke.

Temeljem ozbiljnih zahtjeva kupaca za IFS certifikatom kre-nulo se u detaljnu razradu za-htjeva IFS (International Food Standard) standarda i usklađiva-nje s postojećim stanjem. Uspo-stavljena je operativna suradnja odgovornih osoba iz Podravke - Lagrisa (direktor Razvoja i kon-trole kvalitete Nikola Nakić i manager kvalitete Martin Mah-dal) s korporativnom funkcijom Poslovna kvaliteta u Koprivnici. Izrađen je i implementiran su-stav upravljanja sigurnošću hra-ne na HACCP principima pre-ma modelu kompanije Podrav-ka koji udovoljava zahtjevima IFS standarda. Pristup usposta-vi sustava je pohvaljen od stra-ne auditora certifikacijske kuće EFSIS, koja je procijenila i viso-ko ispunjenje zahtjeva IFS stan-darda od 97%, što je motiviraju-ći rezultat za sve sudionike ovog projekta.

Integracija Lagrisa u PodravkuParalelno sa IFS certifikaci-

jom, obavljena je i recertifikaci-ja postojećeg sustava upravlja-nja kvalitetom Podravke - Lagri-sa prema zahtjevima standarda ISO 9001.

Inače, u Podravka-Lagrisu pri-sutan je visoki nivo discipline za-poslenika u poštivanju dobrih praksi proizvodnje, higijene oso-

blja i radnog okruženja. Nai-me, još prije nego što je Lagris postao integralni dio Podravke uveden je model provjere i vre-dnovanja poštivanja dobrih pra-ksi zaposlenika, što nije bezna-čajno jer rezultat procjene ima direktan utjecaj na mjesečna primanja zaposlenika. Navede-na praksa određivanja varijabil-nog dijela plaće za zaposlenike u proizvodnji na osnovi usposta-vljenog vrednovanja parameta-ra na koje imaju direktan utje-caj još uvijek funkcionira u Po-dravka - Lagrisu.

Kako je Podravka - Lagris sada integralni dio Podravke d.d. javlja se potreba sustavnog usklađivanja zajedničkih proce-sa. Zbog različitosti pristupa uspostavi sustava upravljanja kvalitetom u Podravka - Lagrisu i Podravki d.d. pokrenut je pro-jekt integracije sustava upravlja-nja Podravke - Lagris u sustav upravljanja Podravke d.d.

U okviru integracije sustava implementirat će se zajednički procesi za cijelu kompaniju i izraditi specifična dokumentaci-ja Podravke - Lagrisa prema mo-delu Podravke d.d. Važeća doku-mentacija Podravke - Lagrisa također će biti u elektroničkoj formi upravljana iz sektora Po-slovna kvaliteta našim jedinstve-nim softwareom za upravljanje dokumentacijom Q-pulse.

Certifikati počeli s VegetomPodravka - Lagris je treća Po-

dravkina cjelina koja posjedu-je IFS certifikat kao potvrdu da udovoljava visokim zahtjevima svjetskih standarda za sigurnost hrane. Da se podsjetimo - za do-datke jelima u Kostrzynu (Polj-ska) dobiven je IFS certifikat od 2004. godine, a za Vegetu, juhe i polugotova jela u Koprivnici s pratećim procesima prva certifi-kacija je bila prošle godine.

Sustavni pristup poslovanju

kompanije podržava kontrolu i transparentnost procesa unu-tar kompanije, ali postaje sve više i ozbiljan zahtjev kupca. U tu svrhu u Podravki je razvi-jen sustav upravljanja kvalite-tom prema normi ISO 9001, koji je prvi puta certificiran - da se podsjetimo, 2000. godine s početnim opsegom razvoja, proizvodnje i prodaje Vegete i Podravka jela s pratećim pro-cesima. Sljedećih godina op-seg certifikata je povećavan ka-ko je sustav implementiran za pojedine cjeline i lokacije. Im-plementacija sustava upravlja-nja prema standardu ISO 9001 je baza koja se nadalje nadogra-đuje integracijom sustava upra-vljanja sigurnošću hrane na osnovu HACCP principa kroz IFS i BRC (Global Food Stan-dard) standarde, a u skoroj bu-dućnosti i američkim NSF stan-dardom za vodu i sustavom upravljanja okolišem. n

S poslovnog sastanka u Lagrisu gdje je obavljeno uvođenje IFS certifikata

Gla­vne­ fa­ze­ i­mple­me­nta­ci­je­

• edukacija uključenih zapo­slenika u im­plem­entaciju• im­plem­entacija postoje­ćih procesa koji već od rani­je funkcioniraju u Podrav­ka Grupi• definiranje vlastitih pro­cesa, koji opisuju aktivno­sti što se obavljaju u pojedi­nim­ cjelinam­a

�Broj 1812 • Petak, 13. listopada 2006.

U suradnji s konzultantskom tvrtkom Deloitte iz Zagreba u Podravki je u veljači pokrenut projekt kojem je cilj analiziranje i unapređivanje procesa u financijama

Pro­jekt una­pređi­va­nja­ po­slo­vni­h pro­cesa­ Na­ko­n pri­mje­ne­ pre­dlo­že­ni­h po­bo­ljša­nja­, a­ u­ prvo­m re­du­ je­ to­ bo­lje­ u­pra­vlja­nje­ ri­zi­ci­ma­, sli­je­di­ i­zgra­đi­va­nje­ ko­mpe­te­nci­ja­ me­đu­ za­po­sle­ni­ma­,

ka­ko­ bi­ se­ o­ni­ u­ no­vo­m po­slo­vno­m o­kru­že­nju­ mo­gli­ u­sre­do­to­či­ti­ na­ po­slo­ve­ ko­ji­ pri­do­no­se­ po­ve­ća­nju­ vri­je­dno­sti­ za­ ko­mpa­ni­ju­

Piše: Ines Banjanin

U Podravki je pokrenut projekt unapređivanja poslovnih procesa s ci-

ljem analiziranja i unapređiva-nja postojećih procesa u finan-cijama matičnog poduzeća. Prema riječima Ksenije Pun-čikar, voditeljice projekta od strane Podravke, pripremna fa-za projekta započela je u kolo-vozu 2005. godine kada su pri-kupljani podaci o procesima kupaca, dobavljača i putnih na-loga, te podaci vezani za gla-vnu knjigu. Ova faza projekta ukazala je na brojne nedostat-ke u procesima, čije bi ukla-njanje rezultiralo ostvarenjem boljeg financijskog rezultata društva. U veljači ove godine u suradnji s konzultantskom tvr-tkom Deloitte iz Zagreba zapo-čeo je projekt čiji je cilj unapre-đivanje efikasnosti poslovnih procesa društava Grupe Po-dravka u Hrvatskoj.

Projekt se odvija u tri fazeVoditeljica projekta iz tvrtke

Deloitte Aida Kirlin upoznala nas je s tri osnovne faze pro-jekta.

- Prva faza trajala je od ve-ljače do svibnja 2006. godine, a podrazumijevala je definici-ju općeg stanja i sagledavanja

postojećih procesa. Na osno-vi toga identificirana su podru-čja u kojima se mogu napravi-ti poboljšanja i izrađen je po-slovni model i njegova ocjena. To se radilo za društva u Gru-pi Podravka u Hrvatskoj jer su procesi snimljeni za matično poduzeće i za Belupo, Danicu, Poni i Ital-Ice. Prva faza završe-na je u planiranom roku, Upra-va društva prihvatila je prepo-ruku Deloittea. Druga faza za-počela je u srpnju i odnosi se na implementaciju prethodno identificiranih poboljšanja u procesima matičnog poduze-ća: od nabave do plaćanja, od ulazne narudžbe do naplate i interne alokacije troškova. Za-vršetak ove faze predviđen je

u lipnju sljedeće godine, a po njezinu završetku u tre-ćoj će se fazi implementi-rati predložena poboljša-nja u ostalim društvima u Grupi.

Ksenija Punčikar objasni-la je kako su glavni ciljevi projekta oslanjanje na auto-matizirane glavne procese koji su već implementirani u SAP-u, eliminacija udvo-stručavanja procesa papiro-logijom, veće oslanjanje na proračunsku kontrolu i ši-re ovlasti u sklopu sustava unutrašnje kontrole.

Sve navedeno dovest će do pozitivnih kvantitati-vnih pomaka, od kojih je najistaknutiji pozitivan utjecaj na novčane tokove, ali će ta-kođer iziskivati i dodatna ula-ganja u informatičke, i što je još važnije, u ljudske resurse (obučavanja i treninzi za dje-latnike).

Osim toga, očekuje se i niz kvalitativnih pomaka. Nakon što se implementiraju sva pre-dložena poboljšanja, a u pr-vom redu je to bolje upravlja-nje rizicima, slijedi izgrađiva-nje kompetencija među djela-tnicima i oslobađanje resursa, kako bi se oni u novom poslo-vnom okruženju mogli usre-dotočiti na poslove koji prido-

nose povećanju vrijednosti za kompaniju.

Nužna je međusektorska sura-dnja i podrška menedžmenta

Budući da se procesi obuhva-ćeni ovim projektom prote-žu kroz različite sektore i obu-hvaćaju gotovo sve organiza-cijske cjeline matičnog podu-zeća, za uspješnu realizaciju projekta potrebna je međuse-ktorska suradnja kao i konti-nuirana podrška od strane sre-dnjeg i visokog menadžemen-ta kompanije.

U projekt su uključeni dje-latnici svih sektora koji sudje-

luju u pojedinom poslovnom procesu, ali i djelatnici sekto-ra Poslovni nadzor i Poslovna kvaliteta.

S obzirom na to da tri osno-vna projektna procesa uklju-čuju 30-ak ključnih zadataka odgovorne osobe za njihovu koordinaciju i realizaciju su: Ivan Benotić, Jasmina Čavljak, Nevenka Hudinčec, Nevenka Habijan, gđa Zlatica Šijak, Ani-ca Dotov, Ivan Šiško, Marijana Mihalić-Balog, Ratko Vulić, Ja-dranka Tatarević, Željka Ze-tović, Milica Petrić, Mirjana Kadija, te od strane sektora In-formatika Dario Galinec, To-

mislav Matica, Goran Međure-čan i Josip Nađ.

Usvojeni način rada na proje-ktu podrazumijeva definiranje poslovnih zahtjeva koji se rea-liziraju u suradnji s Informati-kom, koja daje svoja mišljenja i prijedloge o načinu kako su-stav može podržati te poslov-ne zahtjeve.

- U ranim fazama projekta od strane Informatike podrža-ni su svi poslovni zahtjevi, a u narednima će možda Informa-tika predložiti neke drugačije smjernice u pristupu provođe-nja pojedinih faza projekta - rekla je Aida Kirlin.

Uprava Podravke nedavno je usvojila novu metodologiju za vođenje projekata, a ovo je je-dan od prvih projekata koji se vremenski poklopio s usvaja-njem te metodologije.

- Od samog početka koristi-mo obrasce za uspostavu, pla-niranje i praćenje statusa pro-jekta, sukladno usvojenoj me-todologiji - rekla je Ksenija Punčikar.

U utorak 10. listopada odr-žana je team building radioni-ca za sve članove projektnog ti-ma. Cilj radionice bio je bolje međusobno upoznavanje, što će pridonijeti kvalitetnijem ra-du na projektu, usmjerenom prema zajedničkom cilju. n

Tko­ je­ De­lo­i­tte­Tvrtka Deloitte d.o.o. Zagreb članica je globalne tvrtke De­loitte Touche Tohm­atsu, je­dne od četiri vodeće globalne organizacije za profesionalne usluge i savjete, koja u Hrvat­skoj djeluje od 1997. godine. Cilj joj je pružanje vrhunskih usluga ne sam­o m­ultinacio­nalnim­ klijentim­a, nego i do­m­aćim­ tvrtkam­a u profesio­nalnim­ uslugam­a revizije, te poreznom­, financijskom­ i po­slovnom­ savjetovanju.

4 Broj 1812 • Petak, 513. listopada 2006.

PODRAVKA NA BURZI

Jo sip De lo ren ci iz li pi čkog Stu den ca

Piše:Mario Gataraburzovni analitičar Poslovnog dnevnika

Sredinom rujna, kada je Podravka (PODR-R-A) dogurala do tada rekor-

dnih 460 kuna, izvedba dio-nica poprimila je, barem s as-pekta tehničke analize, izni-mno povoljne konture, na-javljujući nastavak pozitivnog trenda cijene. S druge pak strane, zahvaljujući specifič-nim okolnostima na doma-ćem tržištu kapitala, izosta-nak značajnijih promjena u segmentu fundamentalne analize (tek treba pričekati kvartalno izvješće) uopće nije brinuo investitore, fokusira-ne prvenstveno na ishod po-nude za preuzimanje Plive od strane Barr Pharmaceutical-sa. U tom kontekstu, sudbina cijelog tržišta na neki je na-čin ovisila o tome hoće li Barr skupiti više od 50% dionica, čime bi se ispunio temeljni uvjet izvršenja ponude.

No kako se krajem prote-kloga tjedna rasplet višemje-

sečne sage činio sve bližim, živnula je i trgovina dionica-ma Podravke, čime je najpri-je izjednačen rekord s počet-ka priče, nakon čega je usli-jedio i niz novih rekorda, koji je cijenu dionica odvukao do maksimalnih 490 kuna. A ti-me se Podravka prometnula u jednog od najboljih prošlo-tjednih performera, s tjednim rastom od čak 10,9%, što se niti uz najbolju volju ne mo-že okarakterizirati kao neo-čekivan razvoj događaja. Jer nagađanja o svježem kapita-lu koji izlazi iz Plive, u potrazi za profitabilnim destinacija-ma u prvom se redu fokusira-ju na najlikvidnija domaća iz-danja, među kojima je svaka-ko i Podravka. Pritom je pri-padnost malobrojnoj skupini izdanja u najvišoj burzovnoj kotaciji, na koju su regulator-nim okvirom osuđeni kon-zervativni institucionalni in-vestitori (mirovinski fondovi), još jedna vrlo važna (po neki-ma i neprocjenjiva) kompa-rativna prednost koprivničke tvrtke. n

Priljev svježeg kapitala podiže cijenu

∆ MOJ HOBI

No go met, lov i spe ci ja li te ti od konj skog me saPi še: Slav ko Pe trićSni mio: Be ri slav Go dek

Me đu ti su ću Ta li ja na kao na ci o nal na ma-nji na u pro te klih 130

go di na na li pi čko - pa kra-čkom po dru čju u mje stu Plo-šti ne ži vi - a u Po drav ki nom li pi čkom Stu den cu ra di - Jo sip De lo ren ci. Če tvrt sto lje ća u Po-drav ki noj tvor ni ci, pro šav ši na svim ra dnim mje sti ma u pro-i zvo dnji sa cer ti fi ka tom stro-jar spe ci ja list, što ga je u pro-gra mu do ško lo va nja hr vat skih bra ni te lja ste kao u Pa kra cu i pri do dao ga sre dnjoj ugo sti telj-skoj ško li iz Cri kve ni ce.

U mla do sti je igrao no go met u svom se lu. Ko pa čke je obje-sio o klin prije 22 godine, ali na vi ja čkog opre dje lje nja za za-gre ba čke mo dre ni je se odre-kao do da na šnjih da na, ia ko bi ne tko po mi slio da bi mu In ter, Ju ven tus ili Mi la no mo gli bi ti bli že sr cu. Ta li jan skog je po ri-je kla, ka že, ali Hr vat uvi jek.

Lovačka puška zamijenila loptuKraj je dne stra sti i ži vo tne

pre o ku pa ci je bio je po če tak dru ge za ni ma ci je. Lov je ušao u Jo si po vo ži vo tno odre đe nje. Pu cnji iz lo va čke pu ške bi-li su i ostali u Lo va čkom druš-tvu Fa zan iz Pa kra ca. Osim fa-

za na, pre pe li ca i di vljih svi nja, ga đa nje gli ne nih go lu bo va za-o ku pi lo je lov ca koji ovu ak-tivnost sma tra do brim dru že-njem, pri ja telj stvom, a re zul-tat ko na čnim uspje hom. Me-đu tim uspje si ma u sje ća nju su dr ža vno pr ven stvo 2000. godi-ne u Za gre bu kada je re pre zen-ta ci ja Po že ško - sla von ske žu-panije, u ko joj je i Jo sip ”igrao”, od 22 dr ža vna sa sta va bila osma. Dru že ći se Jo sip je i spo-znao da ”onaj tko je me đu lju di-ma, ško lu je se ci je li život”.

Ia ko je Jo sip po znat po no go-me tu i lo vu, još po zna ti ji je po aktivnosti au to ho tno ve za noj za nje go vu ta li jan sku ma nji nu.

Od pam ti vi je ka oni su pre po-zna tlji vi po ko nji ma i pro i zvo-di ma od konj skog me sa. Kao što su Sla von ci zna ni po ču ve-nom ku le nu, ta ko su Ta li ja ni u toj istoj Sla vo ni ji maj sto ri u spre ma nju sa la me i traj nih ko-ba si ca od konj skog me sa. Od oca je na u čio sve taj ne ovoga spe ci fi čnog za na ta.

Studenac kao druga obitelj O ga stro nom skim do me ti ma

Jo si po ve konj ske sa la me mo gu svje do či ti mnogi sa bor ski za-stu pni ci, koji su je do bi va li na po klon i uvi jek su po no vno pi-ta li za nju.

Otkad su tra kto ri pre u ze-

li ulo gu konja, pre o sta je ot-kup na saj mo vi ma u Po sa vi-ni, u Lonj skom po lju... Tra di-ci ja spre ma nja konj ske sa la-me kod Ta li ja na ide s ko lje na na ko lje no. Za go tov pro i zvod naj va žni ja je te hno lo gi ja pri-preme, a fi na le je su še nje. Ne-ma ko mo re, ne ma kli me, sa-mo sta rin ski na čin - nekoliko lo že nja i za tvo re na pro sto ri ja. Mnogi bje že od ko nje ti ne, ali kada je pro ba ju više ne pi ta ju koliko ko šta. Na ra vno, ako je spre mlje na na na čin kako to samo maj sto ri zna ju.

Jo sip De lo ren ci po no sno je no sio i uni for mu Hrvatske voj-ske i oku sio ratne stra ho te u

vrijeme dok su su pru ga i dje-ca bili u izbje gliš tvu na Šo de ri-ci. Po drav ku i Stu de nac spo mi-nje kao dru gu obi telj u ko joj je sve ste kao. Spo me ni mo i to da je Jo sip bio i sin di ka lac u Stu-den cu pu nih osam go di na s dva man da ta pred sje dni ka Za-po sle ni čkog vi je ća. n

Pi kan tno ku ha nje s no vim pro i zvo dom Ve ge ta pi kant

Svo je ku ha če u bor bi protiv mi-na ovog tje dna udru ži li su glu-mac zagrebačkog ka za li šta Ko-me di ja –ani Sti pa ni čev, pred sje-dni ca udru ge Hr vat ska po slo-vna taj ni ca Mi rja na Ve ne i biv ši sa bor ski za stu pnik ge ne ral Lju-bo Će sić Rojs. U za gre ba čkom re sto ra nu Gap oni su uz pomoć Po drav ki nog pro mo to ra ku li nar-

stva Bran ka Ta ka ča pri pre ma li Ve ge ti ne pi kan tne me da ljo ne, ko ri ste ći no vi pro i zvod Ve ge tu pi kant. Ugo dnom dru že nju tije-kom ko jeg su go sti - da bi pri ku-pi li što više no va ca za ra zmi ni ra-nje - uz ve če ru ku po va li i pre ga-če i ku ha če, pri do ni je li su i imi-ta tor De nis Ba šić, ple sni stu dio Spot i žen ska kla pa Ar mo rin.

Foto-bilješka

Dje ca iz za gre ba čkih vr ti ća po sje ti la Po drav ku

Radi se danonoćno jer je ove godine pa pri ka ro di la u ko li či na ma ka kve se po na vlja ju sva ke če tvr te - pe te godine ta ko da je Kalnik otku pio i 50 po sto više od pla ni ra nih ko li či na

Za konj sku sa la mu naj va žni ja je te hno lo gi ja: ne ma ko mo re, ne ma kli me, samo nekoliko lo že nja i za tvo re na pro sto ri ja

Me dij ska kam pa nja za Ve ge tu pi kant na svim tr ži šti ma

Piše: Ines Ba nja nin

Spot za Ve ge tu pi kant, koji se tre nu tno pri ka zu-je u me dij skoj kam pa nji

što tra je od 22. ruj na do 3. stu-de no ga, sni mljen je kra jem ko-lo vo za u Lju blja ni u stu di ju Ar ca de na. Ide ja pre ma le gen-dar nom fil mu ”De vet i pol tje-da na” na sta la je u agen ci ji BB-DO, či ja je kre a ti vna di re kto-ri ca Na ta ša Bu ljan. Sni ma nje je odra đe no u suradnji s pro-du cent skom ku ćom Fe li na i glum ci ma Le o nom Pa ra min-ski i Izto kom Šu com. Do zna-je mo kako je Le o na iza bra na zbog svo jih pro fe si o nal nih glu ma čkih sposobnosti i za to što je na lik na Kim Ba sin ger.

- Isto ta ko, ri ječ je o mla doj že ni koja pred sta vlja naš cilj-ni se gment za koji že li mo da u svo jim ku li nar skim avan tu-ra ma ste kne na vi ku upo tre be Ve ge te i Ve ge te pi kant te Ve-ge te Me di te ran - ka žu u Mar-ke tin gu Ve ge te.

Ina če, kam pa nja je započe-la po dje lom uzo ra ka Ve ge te pi kant i knji ži ce re ce pa ta na pro daj nim mje sti ma te in ser-ta ci jom uzo ra ka u Te ni. Na-sta vlja se me dij skom kam pa-njom od 1. do 31. li sto pa da na te le vi zi ji i ti sku te akti vno-sti ma za po tro ša če, po put na-gra dne igra “stru ga li ca” u ko-joj svi po tro ša či koji ku pe Ve-ge tu pi kant i Ve ge tu od 250 gra ma do bi va ju jedan od vr-lo atra kti vnih i za ni mlji vih po klo na. Na gra dna igra u ko-joj svi do bi va ju odr ža va se na 120 pro daj nih mje sta u Hr-vatskoj.

- Osno vni ci lje vi ove akci-je su in for mi ra nje po tro ša-ča o pro i zvo du te ko mu ni ci-ra nje fun kci o nal nih ka ra kte-ri sti ka Ve ge te pi kant i ši ri ne nje zi ne pri mje ne, sti mu li ra-nje na ku pnju i po tro šnju Ve-ge te pi kant, utje caj na obr taj proizvoda na pro daj nim mje-sti ma, odr ža va nje po zna to-sti mar ke Ve ge ta i volj no sti na ku pnju te za dr ža va nje do-mi nan tnog tr ži šnog po lo ža ja

mar ke Ve ge ta i nje zi nog vi so-kog tr ži šnog udje la - do zna je-mo u Mar ke tin gu.

- Ve ge tu pi kant lan si ra mo ove godine i na tr ži šti ma Polj-ske, Če ške i Slo va čke, Ma đar-ske i Sr bi je. Lan si ra nje proi-zvoda po pra će no je TV i print kam pa nja ma u li sto pa du. Na svim tr ži šti ma pri ka zat će se

TV spot s Le o nom Pa ra min-ski u pri la go đe noj ver zi ji (vo-i ce over). U istom mje se cu za-po či nju i aktivnosti na pro daj-nim mje sti ma, za što smo pri-pre mi li atra kti vne pri mo ve, a ci lje vi su isti na svim tr ži šti-ma - re kla je spe ci ja li sti ca za ko mu ni ka ci ju s tr ži štem Emi-li ja Sa čer. n

Le o na Pa ra min ski: Ve ge tu odu vi jek ko ri stim u ku ha nju

Le o na Pa ra min ski, zvi je zda spo ta za Ve ge tu pi kant, odu vi-jek je zna la da že li bi ti glu mi-

ca pa je glu mi ti po če la već u osno-vnoj ško li. Do sada je odi gra la mno-go broj ne ka za li šne ulo ge, a do bi tni-ca je “Zla tne Are ne 2002.” za gla vnu žen sku ulo gu u fil mu Da vo ra Žme-ga ča “Pre zi mi ti u Ri ju”.

- Kam pa nja za Ve ge tu pi kant je u ti je ku, vi dje la sam spot i mi slim da je odli čan. Spot je po mo jem mi šlje-nju dobro “po go đen”, jer je pri ča o hra ni koja se pro vla či tijekom spo ta po ve za na i ima smi sao i po an tu.

• Ka ko je pro te klo sni ma nje?- Su per. Ra di la sam s eki pom pro-

fe si o na la ca i upo zna la mno go lju di. Ina če, mo ram na po me nu ti da Ve ge-tu odu vi jek ko ri stim u ku ha nju, jer upravo ona da je je lu “ono ne što” i bez Ve ge te je lo ne ma pra vi okus. Baš je prava po du dar nost što sam sni mi la spot upravo za taj pro i zvod i vo lje la bih i na sta vi ti su ra dnju s Po drav kom.

• Što ku haš sva ki dan?- Vo lim ku ha ti i je sti ra zno li ka je-

la, ali često puta zbog oba ve za kod ku će ne sti gnem ku ha ti pa ni je ri je-tko da se hra nim po re sto ra ni ma. Po ne kad sam pri si lje na je sti i “br-zu hra nu“. Ina če, vo lim la ga ni ju hra-nu, po vr će. Maj sto ri ca sam u tje ste-ni ni pa joj do da jem za či na, a uvi-jek Ve ge tu.

• Ka da te je ku ha nje uo pće po-če lo za ni ma ti?

- U po če tku je ku ha nje bila či sta

po tre ba. Da nas uži vam ku ha ju ći. Uo sta lom, mi slim da se ku ha njem na hra nu pre no si po zi ti vna ener gi ja koja s njom ula zi u naš or ga ni zam. Na ra vno, sve ovi si o ma što vi to sti i mo jem tre nu tnom ra spo lo že nju.

• Vo liš pu to va ti, koja na ci o-nal na ku hi nja ti je osta la u sje-ća nju?

- Sje ćam se izvr sne hra ne u Shang ha iu. Bio je to sli jed od de-vet je la, što po vr ća (bro ku le, bam-bu sa...) što me sa... Sve je bi lo li je po ser vi ra no. Kod nas je ki ne ska ku hi-nja eu ro pe i zi ra na i za me ne ne ka-ko pre ma sna.

• Može li se hranom nekoga zavesti?

- Hra nom mo že mu ška rac za ve sti že nu i že na mu škar ca. Ka da ku haš s lju ba vlju, to se ja ko osje ti. Ja ku-ham s lju ba vlju. Za to je dno te isto je lo spre ma no po iden ti čnom re ce-ptu s iden ti čnim na mir ni ca ma ne mo že uvi jek ispa sti isto. Sva ko od nas da je osobni pe čat je lu.

Le o na Pa ra min ski i Izto k Šu c u spotu za Vegetu pikant

Vri je me je spre ma nja zi mni ce u va ra ždin skom Kal ni ku

Pre ra da cr ve ne pa pri ke i spre ma nje aj va ra odvi ja se ne pre ki dno u če ti ri smje ne - su bo ta ma i ne dje lja ma

Pi še: Slav ko Pe trićSni mio: Be ri slav Go dek

Po drav ki na tvor ni ca Kal-nik u Va ra ždi nu ove je je-se ni u cr ve nom to nu - izu-

ze tni urod cr ve ne pa pri ke vi so-ke kva li te te ra zlog je pu ne za po-sle no sti pre ra dbe nih ka pa ci te ta u Kal ni ku. U pu nom za ma hu je pre ra da cr ve ne pa pri ke u aj-var, a po slo vi su ta kvog opse ga da se pro i zvo dnja odvi ja u če ti-ri smje ne

- Već drugi mje sec ra di mo ta-kvim tem pom - bez slo bo dnih su bo ta i ne dje lja kako to drugi ima ju. Ni je je dno sta vno to izdr-ža ti, ali ra dni ci svoj ski oba vlja-ju po slo ve ta ko da ne ma mo ni-ka kvih pro ble ma pre ra di ti sve ko li či ne koje su i ve će od za cr-ta nog pla na. Naime, ove godi-ne pa pri ka je ro di la u ko li či na-ma ka kve se po na vlja ju sva ke če tvr te - pe te godine ta ko da smo otku pi li i 50 po sto više od pla ni ra nih ko li či na. Pre ra da pa-pri ke u aj var tra jat će do pr vih mra ze va. Sva ta kva li te tna pa-pri ka na ba vlje na je na te me lju ugo vo re ne pro i zvo dnje na va ra-ždin skom, ko pri vni čkom i kri-že va čkom po dru čju, gdje se i pro i zvo di naj bo lja pa pri ka. Sve

se to odvi ja pu tem Podravki-ne Na ba ve i u suradnji sa stru-čnja ci ma iz Ra zvo ja si ro vin ske osno ve, koji oba vlja ju kon tro-lu uzgo ja i kva li te te proizvoda. Po slje dnjih go di na ni smo na tom pla nu imali ni ka kvih pro-ble ma, a ova je još bo lja. Po tre-be za još ve ćim ko li či na ma aj va-ra su sva ko dne vne, jer se otva-ra tr ži šte isto čne i cen tral ne Eu-ro pe - re kao nam je o gla vnom je sen skom po slu direktor Kal ni-ka No vi ca Ci glar.

Do bra go di na za sve vr ste po vr ćaAko je to opse žan po sao ko- ji se ubra ja u ta ko zva no po dru-

čje zi mni ce re ci mo da su u Kal-ni ku u se zo ni pre ra de po vr ćar-skih proizvoda, koja je po če la u tra vnju, do sada uspje šno oba-vi li po slo ve na pre ra di gra ška, ma hu na, kra sta va ca, a na pro i-zvo dne linije po sli je pa pri ke će rajčica i ci kla. Pa ra lel no se s naj-ve ćim po slom odvi ja se i pre ra-da mr kve (ko cki ce) koja se spre-ma u ve li ke li men ke, a uslu žno se pro i zvo di za je dnu za gre ba-čku tvr tku i za ho tel ske po tre be (ga stro pro i zvod). Uz mr kvu u li sto pa du ide i pre ra da je sen ske ci kle i spre ma nje mi je ša ne sa la-te (pa pri ka, ku pus, kra stav ci...).

Dok tra je pre ra da pa pri ke, odvi ja se i pre ra da bla gih i lju-tih fe fe ro na, mr kve i mi je ša-ne sa la te, a pa ra lel no se odvi-ja i pro i zvo dnja sen fa, dok se

hren pro i zvo di pre ma po tre ba-ma tr ži šta.

- Za vr še tak se zo ne ta ko zva-nog pro gra ma zi mni ce, uko li-ko će se sve odvi ja ti ova kvim

ne sme ta nim tem pom, oče ku je-mo u pr voj po lo vi ci stu de no ga. U ra zdo blju li sto pa da i stu de no-ga po čet će fi na li zi ra nje roba i spre ma nje za tr ži šte. Sve po slo-ve ni smo mo gli oba vlja ti sa stal-no za po sle nim ra dni ci ma u Kal-ni ku pa još uvi jek kod nas ra di 120 se zon skih ra dni ka koji su an ga ži ra ni od po če tka se zo ne. Tu ima mo kla si čnih pro ble ma, po go to vo u stu pnju pr vo tnog obu ča va nja, a ka sni je i odu sta-ja nja ne kih koji ne mo gu pra ti-ti pro i zvo dni ri tam. S bo lo va-nji ma ne ma mo ni ka kvih pro ble-ma kod na šim ra dni ci ma, dok to ni je slu čaj sa se zon ci ma - re-kao nam je direktor Ci glar. n

Novica Ciglar

Asortiman proizvoda Tvornice Kalnik

Prerada mrkve

Za uspje šni je odvi ja nje pro i zvo-dnje u ko lo vo zu je na ba vlje-na va ku um na lje va či ca nje ma-čke fir me Ni ko. Ona je pri do ni-je la efi ka sni joj pre ra di po vr ća po ve ća njem pro i zvo dnih ka pa-ci te ta i sma nji la otpad. Stroj od vre me na in sta li ra nja ra di be spri-je kor no.

U Kal ni ku u kru gu tvor ni ce dje lu je i stal ni ki osk gdje ra dni ci Kal ni ka, ali i ostali gra đa ni Va ra ždi na i oko li ce, mo gu po di skon tnim ci je nam, a to zna či po volj ni je, ku pi ti sve pro i zvo de va ra ždin ske tvor ni ce

PODR-R-A 04-11.10.2006

410.00

420.00

430.00

440.00

450.00

460.00

470.00

480.00

490.00

500.00

10/4/06 10/6/06 10/10/060

500,000

1,000,000

1,500,000

2,000,000

2,500,000

3,000,000

3,500,000

4,000,000

4,500,000

5,000,000

PrometCijena

Datum Vrijednosnica Cijena Promet

4. 10. 2006 PODR-R-A 442.00 402,900.97

5. 10. 2006 PODR-R-A 459.99 2,316,926.36

6. 10. 2006 PODR-R-A 460.00 4,474,600.22

9. 10. 2006 PODR-R-A 463.00 759,071.06

10. 10. 2006 PODR-R-A 473.00 1,230,537.57

11. 10. 2006 PODR-R-A 490.00 3,121,800.37

Ju čer su u po sje ti Podravki bila dje ca vr ti ćkog uzra sta iz Za gre-ba i to gru pe ”Školj ki ce” iz vr ti-

ća Tre šnjev ka i gru pa ”Nje ma čka” iz vr ti ća Tra vno. Oni su u Podravki pro ve li vrijeme upo zna va nja s tvor-ni com pod na zi vom akcije ”Li no te vo di”. Na ula zu u Po drav ku prvi su-sret imali su s ma sko tom Li na, omi-lje nog za šti tni ka Podravkine dje čje hra ne, a po tom su sli je di la upo zna-va nja i ra zgle da va nja Po drav ki nih tvor ni ca Dje čja hra na i Vo će iz ko-jih izla zi dje ci naj dra ža hra na.

Na kon sli ka nja ma li ša na iz Za gre-ba s Po drav ki nim pi jev cem, ma lim Za gre pča ni ma pri re đem je ru čak u Ga stro nom skom cen tru ”Šta gelj”, gdje su im Li no i Podravkine ho ste-se po di je li i sla tke po klo ne. Svo je-vr sni do ži vljaj bio im je kada su u Pe te ran cu kod Ko pri vni ce po sje ti-li far mu ko nja, gdje su imali pri li ku uz pomoć in stru kto ra oku ša ti se u ja ha nju. S. P. Dje ca pred škol ske dobi iz Za gre ba s ve se ljem su po sje ti la Po drav ku (snimio B. Go dek)

Hu ma ni tar na akcija ”Ku ha čom protiv mi na”

04-05 .indd 4-504-05 .indd 4-5 10/12/06 1:46:29 PM10/12/06 1:46:29 PM

� Broj 1812 • Petak, 13. listopada 2006.

U Americi pad smrtnosti od infarkta

Podaci, barem za Ameri-ku, su nepogrešivi: tokom za-dnjih dvadeset godina posto-tak smrtnosti od koronarnog srčanog oboljenja - vodećeg uzroka smrti u zemlji - stalno pada. Na stotine tisuća paci-jenata spašeno je godišnje ko-ji bi inače 20-30 godina rani-je umrli.

Međutim, razlozi za ovaj

obrat su manje jasni. Obrat se vremenski podudarao s im-presivnim napretkom medi-cinske znanosti i s promje-nama u stilu života. Što je od svega toga bilo najpresudni-je? Kako bi odgovorili na to pitanje, liječnici su uspore-dili utjecaj različitih fakto-ra na pad broja smrtnih slu-čajeva od srčanog, koronar-nog oboljenja. Na osnovi is-pitivanja oni su izdvojili pet medicinskih intervencija, ko-je su po njihovoj procjeni spa-sili značajan broj života. Bol-nički odjeli za koronarnu skrb, liječenje lijekovima, liječenje povišenog krvnog tlaka, po-boljšane tehnike oživljavanja i koronarni by-pass operativni zahvati - računa se da su za-oko 40 posto pridonijeli padu smrtnosti.

Međutim, dvije jednostav-ne promjene u životnom sti-lu - smanjenje konzumiranja hra-ne bogate masnoćama i smanjenje pušenja - imale su čak značajniji učinak. Zajed-no, njihov doprinos padu bro-ja smrtnih slučajeva je veći od pedeset posto.

Tinejdžersko pušenje i psihičke smetnje

Rezultati nedavnog ispitiva-nja ukazuju da su tinejdžeri koji puše kutiju ili više cigare-ta dnevno više skloni tjeskob-nim stanjima u vrijeme kad postanu mlade odrasle oso-be. Zanimljivo, rezultati su ta-kođer pokazali da tinejdžeri s tjeskobnim stanjima nemaju ništa veću vjerojatnost da će postati teški pušači u mladoj odrasloj dobi nego oni bez tje-

skobnih poremetnji. To se po-dudara s rezultatima i nekih drugih istraživanja koji impli-ciraju da je pušenje cigareta mogući uzrok - prije nego po-sljedica - problema s tjesko-bom i depresijom.

Kad su istraživači slijedili gotovo 700 adolescenata u nji-hovu ranu odraslu dob našli su da su psihičke smetnje, po-put tjeskobe, napadaja panike i agorafobije (strah od javnih, otvorenih mjesta) bile dale-ko češće u onih koji su bili jaki pušači u tinejdžerskoj dobi.

U časopisu ”Pedijatrija” ne-davno je objavljena studija ko-ja također ukazuje da pušenje može biti uzrok depresije u ti-nejdžera. Autori kažu da ni-kotin može imati iznimno šte-tan učinak na centralni nervni sustav. n

JELOVNIK16. 10. ponedjeljak: - Varivo podravski grah, kobasica, salata17. 10. utorak: - Juneći paprikaš, tjestenina,salata18. 10. srijeda: - Pečena svinjetina, krpice sa zeljem, salata19. 10. četvrtak: - Varivo poriluk, kosani odrezak, kolač20. 10. petak: - Špek fileki, krumpir pire, salata

KINO PREDSTAVE

12. - 18. X. ”DUH U MOČVARI”, domaći obiteljski film - u 16 sati,15. X. ”DUH U MOČVARI”, domaći obiteljski - u 11 sati (nedjeljna matineja) 12. - 18. X. ”ONA JE NAJBOLJA”, američka komedija - u 18 sati 12. - 18. X. ”KAOS”, američki akcijski - u 20 sati

Kino Velebit u Koprivnici Piše: dr. Ivo Belan

O smanjenju srčanog infarkta i o pušenju tinejdžera

Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke

Akcija mamografskog snimanja dojki u Koprivnici od 16. listopada

∆ OBAVIJESTI

∆ LIJEČNIK ZA VAS

Prošle su subote članovi Literarne sekcije Podravke imali zapa-žen nastup u Hlebinama. Oni su uveličali Susret invalida iz Kopri-vnice, Čakovca, Slavonskog Broda, Varaždina i Pule koji je održan u ovom podravskom mjestu. Ovom prilikom svojim literarnim ra-dovima publici su se predstavili literati Ivan Picer, Suzana Puljko, Ljiljana Levaković, Jasna Jakopanec, Matija Vogrinčić, Ivo Kovač - Kaj i Ivka Kovačić. S. P.

Na tribini ”Hrvatsko slo-vo uživo” u Hrvatskoj kulturnoj zakladi u Za-

grebu prošlog je četvrtka pre-mijerno prikazan dokumentar-ni film Mladena Pavkovića ”Ka-ta Šoljić - junakinja hrvatskog Domovinskog rata”. Film je sni-mljen u Varaždinskim Toplica-ma za vrijeme liječenja gospođe Šoljić u ovoj bolnici. Montažer filma bio je Berislav Godek, a produkcija je povjerena Udrugi branitelja Podravke (UBI­UDR). To je već sedmi dokumentarni film ovoga autora, od koja su če-tiri prikazana i na Hrvatskoj te-leviziji. Osim Pavkovića, na tribi-ni su još sudjelovali: Kata Šoljić,

predsjednik Hrvatskog žrtvoslo-vnog društva prof. dr. Zvonimir Šeparović, predsjednica Bede-ma ljubavi Ljerka Pavić i knjiže-vnik Stjepan Šešelj. Šeparović je među ostalim izjavio da je maj-ka Kata Šoljić simbol patnje hr-vatskoga naroda, te da ovaj film malo koga može ostaviti ravno-dušnim.

Tijekom proteklog tjedna Mla-den Pavković je u dvorani Mati-ce Hrvatske u Zagrebu predsta-vio i svoju novu knjigu ”Razgo-vori s Josipom Pečarićem”. Na predstavljaju su još sudjelova-li: akademik Dubravko Jelčić, dr. Milan Vuković i akademik Jo-sip Pečarić.

Literati u Hlebinama

Dokumentarni film Mladena Pav­kov­ića o Kati Šoljić

Izložba aktova i portreta Silvije Auer u Bakovčicama

I­zuzetnu izložbu slika priredila je Silvija Auer, članica Likovne sekcije ”Podravka 72”, u utorak u školi u Bakovčicama. I­zložila je dvadesetak aktova i portreta nesvakidašnjeg izražaja koji izla-ze iz kruga amaterskog slikarstva. Slikarica je suvremenog senzi-biliteta, a svojim slikama, kako je i sama rekla, odškrinula je no-va vrata u svom životu, dok je Stanislav Biondić, predsjednik Uprave Belupa, gdje je Silvija zaposlena, otvorivši izložbu, rekao kako njezine slike odskaču svojom neobičnošću i originalnošću i plijene pažnju. One su plod likovne nadarenosti i ljubavi ko-je u njih, i pored zahtjevnih poslovnih obveza, ulaže u slobodno vrijeme. S. P.

Prof. dr. Zv­onimir Šeparov­ić: Majka Kata Šoljić je simbol patnje hrv­atskoga naroda

Uz deveti broj časopisa za multidisciplinarna istraživanja ”Podravina”

Znanstveni časopis ”Podravina” važan za Koprivnicu i PodravkuU suvremenim procesima

globalizacije, upravo zna-nje, više nego ikad ranije,

postaje osnovni i presudni pokre-tač te voditelj razvoja. Kao i u eko-nomski naprednim zemljama, i u Hrvatskoj mora započeti pro-ces decentralizacije visokog obra-zovanja, kao i uključivanja svih re-gija i u znanstvena istraživanja.

Zbog razine koncentracije školovanih ljudi i dosadašnjih iskustava u istraživačkom znanstvenom radu, Podravina, Koprivničko-križevačka župa-nija, a posebice grad Kopri-vnica, dosegli su stupanj ko-ji zahtijeva kvalitativni pomak na višu razinu. Stručna i znan-stvena nastojanja Koprivnice moraju se djelotvornije otvori-ti svijetu, što ujedno znači da će naši ljudi učinkovitije i brže koristiti svjetska dostignuća. U stvaranju klime, u osigura-nju mostova suradnje i transfe-ra ideja, informacija i znanja,

pozitivnu ulogu igra izdavanje pravog znanstvenog časopisa. Potrebu za časopisom Podrav-ci su osjetili prije tridesetak godina, ali ideja se ostvarila tek pokretanjem znanstvenog časopisa za multidisciplinarna istraživanja ”Podravina”.

Časopis je osnovala izdavačka kuća ”Meridijani” 2002. godine. On se u rekordno kratkom roku uspio afirmirati ne samo kod nas nego i međunarodno, iako je do sada objavljeno tek devet broje-va. Uz to, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske ga je uvrstilo u najista-knutije časopise za društvene i

humanističke znanosti. U njemu se članci broje za znanstvena na-predovanja s međunarodnom re-cenzijom (tzv. rang ”A2”).

Časopis usmjerava na timski rad i istraživanje, na nove ide-je i inovacije. On otvara stalnije putove suradnje i transfera zna-nja s drugim hrvatskim središti-ma, ali i s europskim i svjetskim znanstvenim centrima. Podravi-na se trenutno razmjenjuje s oko 150 vodećih svjetskih znanstve-nih instituta i sveučilišta čime pri-donosi podizanju imidža i identi-teta Podravine, Podravke i Kopri-vnice. To direktno djeluje na tran-sfer znanja i poticanje razvoja, od čega indirektno korist imaju i hrvatska poduzeća. Stoga je i ra-zumljivo što je jedan od sunakla-dnika Podravka d.d.

Odgovorni urednik časopisa Podravina je prof. dr. Dragutin Feletar, a urednik Hrvoje Petrić. I­z Podravke d.d. članovi uredni-čkog vijeća su mr. Goran Mar-

kulin i mr. Đuro Zalar. U uredni-čkom vijeću su i vrhunski stru-čnjaci iz zemalja srednje Europe - iz Hrvatske Slovenije, Mađar-ske, Austrije, Češke i Njemačke. I­z tih država, prema ocjenama stručnjaka, dolaze vrlo kvalitetni članci. Tako je časopis ”Podravi-na” organizacijski ušao u Europ-sku uniju još prije četiri godine.

Prodaja rashodov­anih teretnih v­ozilaNa temelju odluke o prodaji rashodovanih sredstava objavljuje

se prodaja rashodovanih teretnih vozila putemjavne prodaje - zatvorenim ponudamaDana 19. 10. 2006. (četvrtak) u prostorijama restorana Dani-

ce d.o.o., Đelekovečka cesta 21, Koprivnica, u 12.00 sati bit će otvaranje ponuda.

Ponude se primaju do 19. 10. 2006. do 11,30 sati na blagajni Danice d.o.o.Marka i tip God. Inv. br. Stanje Prijeđeni Početna vozila proizv. vozila kilometri cijena kn. 1. VW LT35 2.8 TDI 2000. 3788 neispravno 278.000 30.000,002. Mercedes Sprinter 312 D 1999. 3715 razbijeno 336.000 24.000,003. Mercedes Sprinter 208 D 1996. 3810 ispravno 321.000 30.000,004. Mercedes 814 1996. 3558 neispravno 521.000 52.000,00

Navedena vozila mogu se razgledati od 13. do 19. 10. 2006. do 11,30 sati u krugu Danice d.o.o. (Božidar Pintarić). Pravo nad-metanja imaju sve pravne i fizičke osobe koje uplate jamčevinu u iznosu od 10% početne cijene. Vozila se prodaju po načelu ”vi-đeno-kupljeno” bez prava na naknadne reklamacije.

Porez i sve troškove prijenosa snosi kupac (22%). Kupac koji je u nadmetanju kupio vozilo, dužan ga je platiti i preuzeti u roku tri dana nakon održanog nadmetanja.

Prodaja pilećeg mesaOdjel Prigodne prodaje obavještava radnike Podravke da orga-

nizira prodaju pilećeg mesa proizvođača Koke Varaždin (grupa Vindija), uz mogućnost plaćanja na tri rate. Na ponudi su sljede-će kategorije svježeg pilećeg mesa:

A) Pilići za roštilj, pakiranje 12 kg - 234,24 kn/pakiranjeB) Pileći batak - zabatak, pakiranje 6 kg - 156,30 kn/pakiranjeC) Krila, pakiranje 6 kg - 139,08 kn/pakiranjeD) Prsa, pakiranje 6 kg - 172,74 kn/pakiranjeE) File od prsiju, pakiranje 6 kg - 274,50 kn/pakiranjeF) Želuci, pakiranje 6 kg - 111,24 kn/pakiranjeG) Jetra sa srcem, pakiranje 6 kg - 54,48 kn/pakiranjeH) Cordon bleu, pakiranje 4 kg - 214,72 kn/pakiranjeI) Kokošji rasjek (smrznuto), pakiranje 6 kg - 72,48 kn/pakiranje J) Usitnjeno meso na podlošku (smrznuto), pakiranje 5 kg - 107,35 kn/pakiranje

Zainteresirani radnici za kupnju mogu se predbilježiti najkasni-je do 19. 10. 2006. na tel. 651-781 i 651-954 ili na e mail: mi-rjana.cahunek@podravka.hr

Ministarstvo zdravstva i so-cijalne skrbi pokrenulo je Na-cionalni program ranog otkri-vanja raka dojke u sklopu ko-jega će ženama u dobi od 50 do 69 godina biti omogućeno da obave mamografsko snima-nje dojki (u ugovoreno vrije-me) bez uputnice, naručivanja i čekanja.

Troškove snimanja snosit će Hrvatski zavod za obavezno zdravstveno osiguranje. Akci-ja ranog otkrivanja raka dojke u našoj županiji počinje od 16. 10. 2006.

Rak dojke najčešći je uzrok smrti od raka među ženama u Republici Hrvatskoj. Rano ot-kriven - gotovo je u potpuno-sti izlječiv.

Svaka žena će na kućnu adre-su dobiti obavijest o danu i sa-tu mamografskog snimanja.

Mamografsko snimanje je do-brovoljno i koristi vama. Stoga vas pozivamo da se uključite u program i na taj način pridone-sete svom zdravlju.Zavod za javno zdravstvoKoprivničko-križevačke županije

Šaljite znanstv­ene člankeČlanke za nove brojeve svi zainteresirani mogu poslati na e-mail adresu: meridija-ni@meridijani.com s nazna-kom za časopis Podravinu. Članci ne bi smjeli prelaziti 100.000 znakova.

�Broj 1812 • Petak, 13. listopada 2006.

Na Europa pokalu u Rumunjskoj kuglačice Podravke osvojile četvrto mjesto∆ SPORT Jučer i danas (četvrtak i petak) u Koprivnici

Dramatično polufinale s Rumunjkama

Drugo pretkolo Lige prvakinja za rukometašice

Rukometašice Podravke jučer su odigrale prvu utakmicu drugog pretko-

la Lige prvakinja za rukometa-šice, a danas će u koprivničkoj sportskoj dvorani s početkom u 18 sati biti uzvrat s Celeom, slovenskim prvakinjama iz Ža-leca. Kako ovo mjesto nije na rukometnoj karti Europe obilje-ženo ni pod kakvom oznakom, za očekivati je da će Podrav-ka Vegeta ove godine igrati u najelitnijem klupskom natjeca-

nju, Ligi prvakinja. Rukometa-šice iz Žaleca pristajanjem da se obje utakmice odigraju u Ko-privnici slijedile su primjer ni-zozemskom Van der Voorta ko-jeg je Podravka uvjerljivo pobi-jedila (33:20, 28:25) u prvom pretkolu kada su obje utakmi-ce također odigrane na kopri-vničkom parketu. Premda iz stručnog stožena i vodstva Po-dravke Vegeta kurtoazno govo-re sve najbolje o slovenskim pr-vakinjama, svima je jasno da

je Podravka najvjerojatnije već jednom nogom u europskoj li-gi. Određeni respekt prema su-parnicama proizlazi sigurno i iz toga što je u drugom susre-tu s Nizozemkama došla kod Podravke do izražaja negati-vna sportska strana - podcje-njivanje. Zbog toga je i pomo-ćni trener Mato Matijević, na konferenciji za tisak prije uta-kmice, ukazao baš na tu činje-nicu. Znači, Slovenke će biti dočekane s velikom pozorno-

šću, poglavito zbog toga što u sastavu imaju jednu vanjsku igračicu pa pivota na koje će trebati obratiti pozornost. Sve igračice koje su bile do sada u domaćem prvenstvenom pogo-nu spremne su za igru, a poslje-dnje utakmice pokazale su da je Podravka Vegeta u uzlaznoj formi i da se može od ovih igra-čica očekivati sve bolji ruko-met. Susret sa Slovenkama bit će prigoda nekim igračicama za nova dokazivanja. S. P.

Prva liga rukometašica - 6. i 7. kolo

Dvije uvjerljive pobjede Podravkašica

Za zagrijavanje prije kva-lifikacijske utakmice za ulazak u Ligu prvakinja

rukometašice Podravke koriste domaću scenu na kojoj im ne-ma premca i sve utakmice zavr-šavaju uvjerljivim pobjedama Podravkašica. Tako je bilo i u susretima sa rukometašicama Sesveta, koje su bile domaćin u Koprivnici (zauzetost dvorane u njihovom gradu) i pulskom Arenom, koja je u Koprivnicu doputovala kao trećeplasirana ekipa u dosadašnjem dijelu pr-venstva.

Protiv Sesveta Podravka je krenula s golijadom Natalije To-dorovske, a gošće su se veselile svakom svom pogotku, jer golo-vi Podravki za neke su igračice ”trofejni”. Prosjek od 36 golova, koliko ih Podravka daje u do-maćem prvenstvu, ostvaren je u 55. minuti. Na ovoj utakmici vratarke Podravke tek su propu-stile koju loptu u gol, a primje-tljivo je bilo nastojanje igračica da golove postižu skok šutevi-ma. Ovo je bila prilika za Lidiju Horvat koja se okuražila i gađa-la mrežu onako kako se očeku-je od vanjske igračice njezinih mogućnosti. To je taj pomak vanjskih igračica koji se dugo

čekao. Uz Nataliju Todorov-sku, koja je bila nemilosrdna u preciznosti, ovaj puta odlično je odigrala i djevojka iz njezine sjene na desnom krilu, Anita Gaće. Hrabro i efektno ulazila je u suparničku obranu i prava je šteta što se ozlijedila, nije na-stupila protiv Arene, a upitan je i njezin nastup sa Celeom u pretkolu Lige prvakinja.

Konačnih 26 razlike konstan-ta je koju će Podravka prenije-ti i na utakmicu s pulskom Are-nom, odigranom u utorak, a za-pažene po jednoj zanimljivosti koji će ući u anale igranja ru-kometa u Koprivnici. Naime, ovaj susret kao da je bio posve-ćen Danu žena. I­grale su žene, sudile žene (Crnojević i Koste-cki iz Kutine), trenerica Puljan-ki bila je žena (Andrijana Prose-njak, bivša hrvatska reprezen-tativka), a nažalost među sa-mo desetak gledatelja bila je i pokoja žena. I­ na ovoj utakmi-ci rukometašice Podravke po-navljale su ono što su tijekom tjedna usvajale, a bit će potre-bno sa Slovenkama - šut iz zra-ka. Opet je Lidija Horvat oslo-bodila ”ručnu”, pucala kako se od nje očekuje, tako da ni Svi-tlana Pasičnik nije trebala ra-

biti svoje ”žabice” za konačno matiranje suparnica. Dobra je bila i Natalija Todorovska, ma-da s ponekim početničkim ne-suvislostima, a ugodno je izne-nadila Marijana Tarle, i to na lijevom krilu. Postigla je četi-ti gola, dok je ozbiljnost prove-dbe naučenog u djelo potvrdila i Maja Kožnjak.

Protiv Sesveta za Podravka Vegetu igrale su: Stančin, Jel-čić, Hrgović 6, Kožnjak 3, Pal-

čić 2, Todorovska 8, Zebić, Ga-će 6 (2 ), Horvat 8 ( 1), Franić, Šerić, Pasičnik 5, Tarle 2.

Protiv Arene igrale su: Stan-čin, Jelčić, Hrgović 4, Kožnjak 6, Kalajdžić, Palčić 3, Todorov-ska 7, Zebić 1, Horvat 6 (1), Franić 2, Šerić 4, Pasičnik 1, Tarle 4.

Na ljestvici u vodstvu je Po-dravka Vegeta sa svih osvoje-nih 14 bodova.

S. Petrić

SESVETE - PO­DRAVKA VEGETA 15:41 (6:17)

PO­DRAVKA VEGETA - ARENA 38 :13 (20:4 )

Natalija Todorovska - nemilosrdna u davanju golova(snimio N. Wolf)

Predstavljamo najbolje koprivničke automobiliste

Piše: Slavko PetrićSnimio: Berislav Godek

Marko Sitarić i I­van Baran ni-su vozači pompozne Formu-le 1, ali su ponajbolji koprivni-čki i hrvatski auto-piloti. Tre-nutno u natjecanjima kružnih utrka na domaćoj sceni u sa-mom su vrhu, a od posljednjih utrka očekuju pobjednička po-stolja. Poglavito Sitarić, ko-ji je nakon 16 održanih utrka vodeći u poretku i u VW Po-lo Castrol Pirelli Cup-u sa 38 bodova prednosti pred drugo-plasiranim u konkurenciji 30 vozača i u državnom prven-stvu Škodom Octaviom gdje ima toliku prednost da ga vi-še nitko ne može ugroziti. Za-vršne utrke Sitarić ima u Du-gopolju kod Splita, a Barana očekuje još i utrka u Rapcu.

Ni Baran nije daleko od pobje-de u ukupnom poretku. U juni-orskoj konkurenciji, u kojoj se natječe u “Croatia Škoda Fabia cupu “, prije odlučujuće dvije utrke (Split i Rabac), za vode-ćim zaostaje samo dva boda. U konkurenciji 20 hrvatskih vozača to je nadoknadivo tako da postoji velika mogućnost da Koprivnica uskoro zabilje-ži trostruku automobilističku krunu. To bi bio tek početak za nove utrke međunarodnog značenja , te su im ti rezultati odskočna daska za proboj me-đu strane pilote.

Entuzijazam vozača i roditeljaI­ako je nešto mlađi (1985. go-

dište) od Barana (1983.), Sita-rić je imao sreće da su njegovi rezultati, vožnje i nadarenost prepoznati, pa tako on vozi

za aute kuće Auto Remetinec (Škoda) i AutoZubak (VW Po-lo) čiji je i servisni savjetnik u servisnim i prodajnom centru u Koprivnici. I­ Marko i I­van dje-ca su roditelja zaposlenih u Po-dravki - Katarina Sitarić zapo-slenica je u Korporativnim ko-munikacijama, Nevenka Baran u Belupu, a Darko Baran u Odr-žavanju. Još kao klinci i Baran i Sitarić bili su najbolji kopri-vnički i hrvatski kartingaši i u tom popularnom sportu prove-li su 15 godina. I­ danas su čla-novi Karting kluba Koprivnica, a utrke s karting bolidima bile su izvrsna priprema za auto utr-ke. Dok Sitarić koristi vozila i usluge mehaničara kuća za ko-je vozi, te oca i ponekog prijate-lja, Baranu su mehaničari otac i prijatelj po nadimku ”Felga”. Po-dravkina mesna industrija Da-

nica, iako skromno, pomogla je sponzorstvom obojici. I­ Po-dravka je pomagala da bismo danas imali ova dva uspješna sportaša. Za sezonu, koja traje od travnja do studenoga, potre-bno je najmanje sto do stopede-set tisuća kuna po automobilu, a to se teško namiruje. Novci se od nekih sponzora napro-sto ”čupaju”. Sve se odvija uspje-šno zahvaljujući najviše entuzi-jazmu samih vozača, roditelja i prijatelja koji amaterski sudje-luju u pripremi vozila za utrke i ostalom održavanju.

Uskoro dolaze novi pehariZanimljivo, Barana i Sitarić

do sada, ni u kartingu ni u au-tomobilizmu, nisu imali nika-kvih ozljeda. Dok je Marko zaposlen u kući za koju vozi, I­van studira u Osijeku na Elek-

trotehničkom fakultetu. Sada će četvrta godine. ”Leti” s fa-ksa na utrke, ”lovi” ispitne ro-kove... dolazi kući u Koprivni-

cu. Obojica se nadaju da će uskoro donijeti tri nova peha-ra i dodati ih mnoštvu već do sada osvojenih. n

Marko Sitarić i Ivan Baran na automobilističkim utrkama ”love” pobjedničke pokale

Karate

Pet natjecatelja, pet medaljiU nedjelju je u Virovitici održan Kup sjeverozapadne Hrvat-

ske u karateu. Karate klub Podravka nastupio je s pet natje-catelja koji su postigli vrlo dobre rezultate:

Najuspješniji je bio Mateo Kovač koji je u svojoj kategoriji za-uzeo prvo mjesto. Druga mjesta osvojili su Lovro Tanacković i Marin Marković, dok su brončane medalje osvojili Deni Pe-tak i Ivan Blažek.

Ivan Baran i Marko Sitarić s osvojenim pokalima na automobilističkim utrkama

Na Europa pokalu u ru-munjskom gradu Hune-doari kuglačice Podrav-

ke ostvarile su svoj glavni cilj, a to je bio plasman u finalni dio, me-đu četiri najbolja sastava Europe. Tim rezultatom potvrdile su isto mjesto u Ligi prvakinja kad su pro-ljetos također u ovom gradu bile četvrte. Medalju i to bar srebrnu ”izgubile” su u dramatičnom polu-finalnom dvoboju s Rumunjkama zbog jednog jedinog čunja - umje-sto pobjede 5:3 igrale su neriješe-no 4:4. U kvalifikacijama u velikoj borbi za ulazak u finalnu skupinu, od osam vrlo ujednačenih sastava osvojile su treće mjesto.

Za dlaku premaloU velikoj borbi za ulazak u finale

Podravkašice su s domaćinom odi-grale neriješeno 4:4. U ukupnom zbroju srušile su 12 čunjeva više, ali je omjer setova (13,5:9,5) odlu-čio u korist Rumunjki. U prvoj se-riji Rumunjke su povele 2:0, iako su i Vuka i Zorec u ukupnom zbro-ju bile bolje po dva čunja - u seto-vima je bilo 3:1 za Rumunjke. Zo-rec neočekivano gubi nakon sla-bih 485 srušenih čunjeva Rumunj-ke. U drugoj seriji Podravka je bila bolja - Lukač i sjajna Orehovec sa 581 čunjem poravnavaju na 2:2. U slaboj završnici Picer i Vučić ola-ko gube po 3:1 i Rumunjke odla-ze u finale.

U borbi za broncu Nijemice su, nakon senzacionalnog poraza u polufinalu s Brestom, protiv Po-dravke ”poludjele” i postigle najbo-lji rezultat prvenstva. Podravka je rezultatski odigrala ujednačeno u sva tri nastupa, ali to nije bilo do-voljno za medalju. Željka je opet bila prva ”violina” Podravke, ali i

prava ”heroina” - u 24 sata imala je tri nastupa, bacila je 360 kugli. Zorec je očito bila impresionirana prvim nastupima u Europi, a osta-le igračice su dosta oscilirale.

Uspjeh i potvrda kontinuitetaČetvrto mjesto u Europi sjajan

je uspjeh i potvrda kontinuiteta odličnih rezultata. U posljednjih osam godina kuglačice Podrav-ke nastupima u Svjetskom kupu, u Europa pokalu kao i Ligi prvaki-nja pokazuju da su u samom vrhu kontinentalnog kuglanja. Kada se zna u kakvim uvjetima rade i s ka-kvim se problemima opterećuju, ti rezultati imaju još veći sjaj i vri-jednost. Unatoč svemu tome - još uvijek nad glavom im visi neizvje-sni mač preživljavanja. Hoće li im ovaj ponovni plasman u vrh Eu-rope i kontinuitet sjajnih rezulta-ta konačno skinuti financijsku bri-gu i neizvjesnost igranja? Hoće li se konačno vrednovati svi ovi sjaj-ni rezultati? Ove sjajne i skromne sportašice svojim rezultatima za-služuju daleko više.

- Naš glavni cilj smo ostvarili. U polufinalu s Rumunjkama nismo imali sreće, zbog jednog čunja i ne-riješenog seta Zorec nismo pobije-dili i Rumunjke su otišle u finale. Nisam potpuno zadovoljan igrom ekipe, mogli smo i bolje, ali poka-zali smo da se možemo nositi s naj-boljim svjetskim ekipama - rekao je po povratku trener Koren.

• Ove subote odgođeno je 3. kolo kuglačica zbog priprema ženske reprezentacije za poje-dinačno prvenstvo svijeta u Makedoniji. Kuglači Podravke gostuju u Osijeku kod momča-di Konikoma, viceprvaka dr-žave. Željko Šem­per

� Broj 1812 • Petak, 13. listopada 2006.

Ni jedan sajam, pro­štenje ili boravak u vi­nogradu nema pravi okus bez mesa prire­đenog u širokom, pli­tkom metalnom ”šeši­ru”. Samoborci su i u pripremi kotlovine nenadmašni zahvalju­jući smjelosti u stvara­nju neobičnih kombi­nacija.

Sastojci za 5 osoba:1 kg svinjskih kotletafeferoni Podravkacrvena mljevena paprikapaparsol1 glavica luka500 ml bijelog vina100 ml ulja2 žlice Vegete1 svježa svinjska koljenica (1 ­ 1,20 kg)400 g kobasica češnjovki

Priprema:Kotlete na rubovima malo za­

režite, a koljenicu narežite na komade. Posolite ih i ostavite da neko vrijeme odstoje.

Koljenicu popecite na ugrija­nom ulju u sredini tanjura za kotlovinu, a zatim dodajte luk narezan na kolutiće. Zalijte li­trom vode i dodajte vino, fefe­

ron, papar, crvenu mljevenu papriku i Vegetu. Pirjajte oko 40 minuta.

Nakon toga dodajte kotlete i kobasice te nastavite pirjati (po potrebi dolijevajući vode) dok meso ne omekša.

Poslu­živanje:Uz kotlovinu poslužite sala­

tu od graha, ukiseljeno povrće i dobro vino.

Savjet:Svježa koljenica umaku daje

karakterističan okus i gustoću. Kotlovini možete dodati i osta­le vrste mesa, na primjer vrati­nu, piletinu.

Vrijeme pripreme: 1 sat i 20 minuta

∆ RECEPT TjEdna

Samoborska kotlovina∆ KaRIKaTURa

NOVINE DIONIČKOG DRUŠTVA PODRAVKAPODRAVKA, pre­hram­be­na indu­strija, d.d. Ko­privnica

Za izdavača: Ale­n Kišić • Glavni i o­dgo­vo­rni u­re­dnik: Branko­ Pe­ro­š • Re­dakcija lista: Ine­s Banjanin, Bo­ris Fabijane­c, Be­rislav Go­de­k, Vje­ko­slav Indir, Ale­n Kišić, Mlade­n Pavko­vić, Branko­ Pe­ro­š, Slavko­ Pe­trić, Niko­la Wo­lf

Grafička pripre­m­a i dizajn: Grafička radio­nica Lide­r pre­ssa • Naklada: 8.300 prim­je­raka Adre­sa: Ulica Ante­ Starče­vića 32, 48000 Ko­privnica • Te­le­fo­ni:048/651-505 (u­re­dnik), 048/651-503 (no­vinari)

Faks: 048/621-061 • e­-m­ail:no­vine­@po­dravka.hr • Tisak: Ko­privnička tiskarnica, Ko­privnica

U ti­je­ku je­ ve­li­ka me­di­jska kampanja za Podravka juhe­

Crta

: Iva

n Ha

ram

ija -

Hans

Pro­la­zi sve, a­l´na­ša­ lju­ba­v, za­r ne, nika­d neće pro­ć!

Podravka juhe u vrećici obukle su novo ruho. Na novom dizajnu domini­

ra veliko srce, što znači da su i juhe pripremljene sa srcem. Iz bogate palete mogu se odabra­ti mesne juhe, povrtne juhe, juhe sa knedlima ili mesnim okruglicama….

U svakom slučaju, Podavka

juhe u vrećici pozivaju i vas za stol i na obiteljska druženja.

Kako bi svi naši potrošači, ali i svi novi, bili upoznati s akti­vnostima vezanim uz juhe, sre­dinom rujna krenula je velika medijska kampanja za Podrav­ka juhe u vrećici. Kampanja će trajati do kraja studenoga. U ta dva mjeseca na televiziji i

na radiju ćemo slušati poznatu pjesmu Đimija Stanića ”Prola­zi sve, al´ naša ljubav, zar ne, nikad neće proć’!” Odabir pje­sme za televiziju i za radio bio je logičan, jer smo ovom pje­smom htjeli pokazati kako su juhe bezvremenske tj. kako su već treću generaciju Podravka juhe prisutne u našim obitelji­ma. Stari obiteljski zapisi koji se vrte u TV spotu vraćaju nas u doba kad smo bili djeca, a su­vremene snimke govore ka­ko i mi svojoj djeci želimo pru­žiti jednako sretnu obiteljsku atmosferu. Spot se može vidje­ti i na www.podravka.com

U kampanji se osim televizi­je i radija za oglašavanje kori­ste tjedni i mjesečni časopisi, te velike oglasne ploče (billbo­ardi) i svijetleće reklamne po­vršine (city light) na kojima prikazujemo Podravka juhe u novom ruhu. Kao što smo sa TV i radio porukom igrali na kartu nostalgije, tako su nam i ovi mediji pomalo nostalgi­čni. Srce i slogan ”Od srca sr­cu” proteže se na svim mate­rijalima, a predstavljaju brigu za obitelj, druženje, ljubav, to­plinu doma.

Podravka vodi stalnu brigu o svojim potrošačima pa će se ta­ko krajem listopada organizira­ti promotivna prodaja za Po­dravka juhe, a o čemu ćemo na vrijeme obavijestiti sve zainte­resirane. n Tim za kate­go­riju Po­dravka je­la

U Kopri­vni­ci­ održana prva Školska oli­mpi­jada

Stu­de­na os­vje­ži­la male­ s­por­taše­

Puno veselja, ubuđenja i razigranosti krasilo je pr­vu ”Školsku olimpijadu”

održanu u povodu Dječjeg tje­dna u petak 6. listopada u Ko­privnici. Sportska dvorana sa­tima je odjekivala glasnim na­vijanjem dječaka i djevojčica iz nižih razreda koprivničkih osnovnih škola koji su se među­sobno bodrili nastojeći postići što bolje rezultate. Olimpijsko geslo važno je sudjelovati oni su ubrzo pretvorili u geslo va­žno je i pobijediti i stati na po­stolje s nekom od medalja na vratu ispred očiju svojih razre­dnih prijatelja, nastavnika, ro­ditelja i djedova i baka koji su se okupili kako bi podržali ma­le sportaše. Možda svaki skok u dalj iz mjesta i nije bio savr­šen, kod utrke štafeta palica je koji puta i pala, u graničarima se znalo pogoditi i suca, mali nogometaši koji puta su ”pro­fulali” loptu, dešavalo se i da te­niska loptica poleti u krivom smjeru, ali svi natjecatelji su u te discipline ušli maksimalno ozbiljno, s ogromnim žarom i voljom. Na izuzetnoj borbeno­sti i odličnoj atmosferi učenici­ma su čestitali i gradonačelnik Koprivnice Zvonimir Mršić re­kavši da je olimpijada još je­

dan prilog ljepšem životu dje­ce i mladih u gradu, koordi­natorica akcije ”Sretno dijete ­ sretan grad djece” Helena He­ćimović poželjevši da ova ak­cija postane tradicionalnom, te Jadranka Lakuš, predsjedni­ca Društva naša djeca Kopri­vnica, zahvalivši svima koji su pomogli održavanje ovog natje­canja. A među onima koji su u školskoj olimpijadi prepozna­li vrijednost projekta koji po­tiče sportske aktivnosti i zdra­vo druženje najmlađih bila je i Podravka koja je za natjeca­telje osigurala dovoljne količi­ne Studene.

Školska olimpijada, koju je Društvo naša djeca Koprivni­ca organiziralo u suradnji sa Zajednicom športskih udruga Koprivnice, a uz podršku Gra­da, te Gimnazije i Obrtničke škole čiji su učenici kao volon­teri odlično odradili logističku potporu natjecanjima, doista je bila pravi sportski praznik. U njoj su uživali i poznati ko­privnički sportaši Krešimir Er­dec, Bojan Vrućina, Kruno Jambrušić, Ljerka Vresk i Ana Kalajžić koji su pobjednicima uručivali medalje i pehare, te nagradu za najbolju ekipu ­ koja je pripala OŠ Đuro Ester.

Tije­ko­m bo­rbe­nih natje­canja na ško­lsko­j o­limpijadi dje­ca su se­ o­svje­žavala Stude­no­m

Ovom pje­s­mom pokazu­je­mo da s­u­ Podr­avka ju­he­ be­zvr­e­me­ns­ke­, tj. da s­u­ ve­ć tr­e­ću­ ge­ne­r­aci­ju­ pr­i­s­u­tne­ u­ naši­m obi­te­lji­ma. Spot s­e­ može­ vi­dje­ti­ i­ na www.podr­avka.com