Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet u Osijeku

Diplomski studij

Diplomski rad iz kolegija

E-vlada

Naslov rada:

Analiza korporativnog web mjesta tvrtke iz tekstilne industrije

Mentor: Student:

Prof.dr.sc. Marijana Zeki-Suac Monika Mirkovi

Osijek, rujan 2010.

2

Sadraj

1. Uvod 7

2. Cilj i svrha rada 9

3. Koncept elektronikog poslovanja 10

3.1. Webocentrina tvrtka 14

3.1.1. Globalna infrastruktura 15

3.1.2. Veze s dobavljaima 16

3.1.3. Veze s kupcima, klijentima 16

3.1.4. Veze s posrednicima (distributerima i trgovcima) 17

3.2. Obiljeje webocentrine tvrtke 18

4. Prethodna istraivanja 20

4.1. Strateke odrednice razvoja tekstilne industrije u Hrvatskoj za

razdoblje 2006. do 2015. 20

4.1.1. SWOT analiza 23

4.2. Hrvatska industrija tekstila i odjee u meunarodnoj razmjeni 25

4.2.1. Analiza disperzije i koncentracija 25

4.2.2. Analiza korporativnih prednosti 27

4.2.3. Analiza horizontalne i vertikalne specijalizacije tekstilnih

i odjevnih proizvoda 29

4.2.4. Perspektive razvoja hrvatske industrije tekstila i odjee u

meunarodnoj razmjeni 30

4.3. Istraivanje javnog miljenja o dizajnu web stranica 33

4.4. Vidi Web Top 100 39

5. Analiza web mjesta tekstilne tvrtke Sloga 42

5.1. Analiza faza razvoja e-poslovanja tvrtke Sloga 43

5.2. Analiza modela e-poslovanja tvrtke Sloga 49

5.3. Metrike poslovnih modela elektronikog poslovanja 50

5.4. Tehnoloki aspekt web mjesta tvrtke Sloga 52

5.5. Upotrebljivost web mjesta tvrtke Sloga 53

5.6. Sigurnost klijenata/korisnika 55

6. Sumarna ocjena web mjesta tvrtke Sloga 62

7. Zakljuak 63

Literatura 65

3

Popis tablica

Tablica 1. Razlike izmeu tradicionalnog i elektronikog poslovanja 13

Tablica 2. Osnovni pokazatelji razvitka tekstilne i odjevene industrije u Hrvatskoj 22

Tablica 3. GL indeks industrije tekstila i odjee prema proizvodnim grupama 30

Tablica 4. Udio vlastite robne marke u izvozu 31

Tablica 5. Oekivanja poduzea tekstilne i odjevne industrije o kretanjima izvoza u

razdoblju od 2007. do 2016. godine 32

Tablica 6. Popis poduzea 36

Tablica 7. Ocjena izgleda pojedinih web stranica 38

4

Popis slika

Slika 1. Okruenje webocentrine tvrtke 15

Slika 2. Integracija Interneta, intraneta i ekstraneta 18

Slika 3. SWOT analiza Hrvatske industrije tekstila i odjee 24

Slika 4. Kretanje indeksa entropije izvoza i uvoza proizvoda tekstilne industrije i

odjea u razdoblju od 2000. do 2004. 26

Slika 5. Empirijski izraun RCA pokazatelja i broj proizvoda industrije tekstila i

odjee na razini 4 znamenke SMTK u 2004. 28

Slika 6. Postotak populacije koja koristi Internet 33

Slika 7. Dobna struktura korisnika Interneta 34

Slika 8. Obrazovna struktura korisnika 35

Slika 9. Ocjena pojedinih karakteristike web stranice 37

Slika 10. Faze razvoja elektronikog poslovanja 44

Slika 11. Izgled web stranice tvrtke Sloga IMK d.d. 58

Slika 12. Prijedlog nove web stranice tvrtke Sloga IMK d.d. (Poetna) 59

Slika 13. Prijedlog nove web stranice tvrtke Sloga IMK d.d. (O nama) 60

Slika 14. Prijedlog nove web stranice tvrtke Sloga IMK d.d.

(mogunost kupnje proizvoda) 61

5

Saetak

Umreenost gospodarstva, globalizacija i informacijsko-komunikacijska tehnologija postali su

pojmovi koji se koriste u svakodnevnici. Internet sa svojom pojavom i svojim razvitkom

donio je brojne mogunosti i uklonio prostorne i vremenske barijere. Uvidjevi lakou

poslovanja uporabom Interneta, u praksi se sve ee koristi pojam e-poslovanje. Rije je o

obavljanju svih poslovnih transakcija i cjelokupnog poslovanja koristei se Internetom i

informacijsko-komunikacijskom tehnologijom. Tvrtke koje su usmjerene na ostvarivanje to

je mogue vie poslovnih transakcija putem Weba nazivaju se tzv. webocentrine tvrtke.

Ovaj rad prikazuje elektroniko poslovanje kao napredan oblik obavljanja poslovnih

aktivnosti koji donosi brojne prednosti, mogunosti i utede. Rad je usmjeren na tvrtke iz

podruja tekstilne industrije, te se na temelju brojnih istraivanja prikazuje stanje ove grane

industrije u cjelokupnom gospodarstvu, kao i njene perspektive i mogunosti razvoja. Kako su

brojna poduzea napravile prvi korak i pojavile se na Internetu sa svojom web stranicom

napravljena je analiza web mjesta tvrtke Sloga IMK d.d. sa sjeditem u Poegi. Ocijenjen je

izgled web stranice, njena korisnost, te prikazano u kojoj se fazi razvoja e-poslovanja nalazi

spomenuta tvrtka. Rezultati pokazuju kako ima mjesta za napredovanje, te kako je potrebno

napraviti potpuni redizajn web stranice u svrhu uspjenijeg e-poslovanja. Prijedlogom novog

izgleda stranice i uvaavanjem istog pokrenula bi se e-trgovina, razvilo oglaavanje na webu,

to bi rezultiralo uspjenijim i efikasnijim poslovanjem, te privlaenjem novih kupaca i

dugotrajnim zadravanjem postojeih.

Kljune rijei: Internet, e-poslovanje, tekstilna industrija, web mjesto, analiza

6

Summary

Networked economy, globalization, information and communication technologies have

become terms that are used in everyday life. Internet with its appearance and its development

has brought many opportunities and eliminated the spatial and time barriers. Recognizing the

ease of doing business using the Internet, the practice is increasingly using the concept of e-

business. It is pursuit of economic activities and the entire business using the Internet and

information and communication technology. Companies that are focused on achieving as

much business transactions over the Web are called "webocentric" companies. This paper

presents e-business as an advanced form of business activities which bring many advantages,

opportunities and savings. The focus is on the company from the textile industry, and is based

on numerous studies showing the state of the industry in the overall economy and its

prospects and development opportunities. Many companies have made the first step and

appeared on the Internet with its web pages. This paper analyzes web site of Sloga IMK d.d.

company with headquarters in Poega. The appearance of Sloga's web page and its usabillity

has been assessed. It has also been shown in what phase of the e-business development does

the company find itself. The results show that there are possibilities for progress, and that it is

necessary to make a complete redesign of the website for the purpose of successfull e-

business. With the proposal of new page layout and respecting it, e-commerce would be

launched, advertising on the web would be developed, and it would result in more successful

and efficient business by attracting new customers and retaining existing customers for a

long-term period.

Keywords: Internet, e-business, textile industry, website, analysis

7

1. Uvod

U uvjetima globalizacije, meusobne umreenosti gospodarstva i razvojem informacijsko-

komunikacijske tehnologije sve ee se pojavljuje pojam nove ekonomije. Nova ekonomija,

pojam kojim su se poeli koristiti intenzivnije u novije vrijeme usko je povezan s jaanjem

trendova globalizacije i znaaja informatikog drutva. Potrebno je istaknuti da ne postoji

jedinstvena definicija nove ekonomije, a ono to se moe staviti pod zajedniki nazivnik svih

pokuaja definiranja toga pojma jesu ekonomski rast i intenzivno ukljuivanje informatike i

komunikacijske tehnologije (ICT sektora) u sva podruja ekonomije i drutva, to uzrokuje

promjene i na strani ponude i na strani potranje. Nova ekonomija jest ekonomija zasnovana

na znanju i na idejama o tome gdje je klju poboljanja ivotnog standarda i stvaranja novih

radnih mjesta u mjeri u kojoj se inovativne ideje i tehnoloke promjene ukljuuju u proizvode,

usluge i proizvodne procese. Ona pokuava odgovoriti na izazove dananjice, a ti su kako

upravljati zemljom i voditi je u uvjetima kontinuiranih tehnolokih promjena i inovacija.

Takoer, to je pojam koji je oprean definiciji stare ekonomije. Ta se dva pristupa razlikuju

po osnovnom modelu rasta i izvorima ekonomskog rasta ekonomije. Sirovine, materijal,

energija, novac, ekonomija obujma zamjenjuju se znanjem i tehnolokim promjenama.

Restrukturiranje poduzea, ulaganje u informatiko tehnoloku komponentu poduzea,

rastua konkurentnost i fleksibilno i razvijeno trite rada i kapitala, izvori su rasta prema

ovome konceptu. Presudnu ulogu ima koritenje Interneta kao globalnog medija koji

omoguuje povezivanje, uklanja vremenske i prostorne barijere, donosi mnoge utede i

olakava poslovanje. Upravo zbog svih prednosti tvrtke svoje klasino poslovanje poinju

zamjenjivati poslovanjem pomou Interneta. Danas je najpoznatiji pojam elektroniko

poslovanje gdje je naglasak na stvaranju dodane vrijednosti koristei se ICT tehnologijom. U

suvremenom gospodarstvu tvrtke se predstavljaju javnosti putem svoga web mjesta. Kako je

prvi dojam najvaniji, a korisnici sve zahtjevniji i obrazovaniji te zahtijevaju samo najbolje, te

konkurencija sve vea, veliki izazov se stavlja pred tvrtke u smislu kako se predstaviti na

kvalitetan i zanimljiv nain, te kako zadrati lojalnost svojih kupaca i privui nove,

potencijalne klijente. Upravo zbog toga web dizajn nije vie samo kreiranje bilo kakve web

stranice i pojava na Internetu ve je to djelatnost koja ukljuuje razliite segmente. Potrebno

je usmjeriti pozornost na ciljne skupine kojima se obraamo, kvalitetu i kvantitetu sadraja,

privlanost web mjesta, dodatne usluge i linkovi koje se nude, itd. Postoje brojne smjernice i

savjeti kako napraviti dobru web stranicu, kao i pogreke koje je potrebno izbjegavati.

Pojavljuje se pojam web upotrebljivost koji se odnosi na kvalitativan atribut koji odreuje u

8

kojoj je mjeri jednostavna upotreba grafikog suelja web stranice to je kljuan preduvjet za

uspjenu web stranicu. Pridravanjem pravila o web dizajnu (koji se odnosi na boje, font,

veliinu slova, raspored izbornika), distribuiranjem kvalitetnog i korisnog sadraja,

koritenjem Web 2.0 tehnologije i mogunost kreiranja personaliziranog portala klju je

uspjeha za stvaranje kvalitetne web stranice.

Ovaj rad predstavlja i analizira web mjesto tvrtke Sloga. Web mjesto koje je dostupno na url

adresi www.sloga-fashion.hr , promatrano je s razliitih aspekata: s obzirom na fazu razvoja,

modele koje koristi, uspjenost portala, usability Nakon ocjene navedenih kriterija, dani su

prijedlozi za unapreenje web mjesta s ciljem izgradnje poboljanog modela. Rad je

strukturiran na nain da daje detaljan pregled poglavlja, koji polaze od upoznavanja itatelja s

pojmom elektronikog poslovanja, opisivanje karakteristika koje treba imati tzv.

webocentrina tvrtka, te nakon prethodnih istraivanja koja su usko vezana za temu ovoga

rada analizirano je spomenuto web mjesto. Dani su i prijedlozi za poboljanje, te je na kraju

rada kreiran novi dizajn web mjesta. Istaknute su brojne prednosti elektronikog poslovanja

kako bi ih tvrtka uoila i primijenila u budunosti. Kroz brojna istraivanja vezana uz stanje

tekstilne industrije dolo se do zakljuka kako je situacija zabrinjavajua i loa, te bi

moderniziranje ove grane gospodarstva donijelo poboljanje u njezinu razvoju i poslovanju.

Stoga je potrebno iskoristiti sve mogunosti koje donosi globalizacija, softverska i hardverska

rjeenja i brzo razvijajua mrena i komunikacijska tehnologija.

9

2. Cilj i svrha rada

Svrha ovog rada je dati glavne smjernice za izradu korporativnog web mjesta, ukazati na

najee greke koje se javljaju prilikom dizajniranja, te kroz praktini dio prikazati stanje

tekstilne industrije u Republici Hrvatskoj. U radu e kao osnovni ciljevi biti provjerena

hipoteza kako web mjesta tekstilne industrije u Hrvatskoj ne slijede standarde novih

internetskih tehnologija. Takoer, analizirati e se i ocijeniti web mjesto tvrtke Sloga,

ocijeniti koliina i kvaliteta informacija koje se nalaze, te upozoriti na standarde web

dizajniranja koje konkretno mjesto (ne)potuje. Na kraju rada e biti dan model korporativnog

web mjesta tekstilne industrije kao i prednosti i nedostaci dosadanjeg modela. U svrhu

provjera hipoteza istraeni su teorijski koncepti i standardi novih internetskih tehnologija koje

se u preporuuju u literaturi, te e se tekstilna industrija analizirati prema tim teorijskim

smjernicama i modelima.

10

3. Koncept elektronikog poslovanja

Elektroniko poslovanje (e-business) podrazumijeva obavljanje poslovnih aktivnosti preko

Interneta, odnosno stvaranje dodatnih vrijednosti koristei se informacijsko-komunikacijskom

tehnologijom. ira definicija kae kako je elektroniko poslovanje opi koncept koji

obuhvaa sve oblike poslovnih transakcija ili razmjene informacija koje se izvode koritenjem

ICT tehnologije meu tvrtkama (B2B), izmeu tvrtki i njihovih kupaca (B2C), ili izmeu

tvrtki i javne administracije (B2G). To je takoer, suvremeni oblik organizacije poslovanja,

koji podrazumijeva intenzivnu primjenu informatike, i posebice, internetske tehnologije pri

obavljanju kljunih ili jezgrenih (engl. core) poslovnih aktivnosti. Gledajui kroz vrijeme,

koncept elektronikog poslovanja razvio se u prvoj polovici devedesetih godina 20. stoljea

kada se shvatilo da se Internet i www servisi mogu koristiti za obavljanje razliitih poslovnih

transakcija i pruanje usluga. Internet je postao globalni gospodarski prostor, a usporedno s

tim, roen je i koncept elektronikog poslovanja. (Panian, 2002)

Povijesno gledajui razvoj elektronikog poslovanja odvijao se na sljedei nain:

sedamdesetih godina 20. stoljea pojavljuje se pojam ETF (Electronic Found

Transfer), odnosno Elektroniki prijenos novca. Rije je o postupku kojim se pomou

elektronikog prijenosa poruke prenosi novac izmeu dva mjesta, bez fizikog

prijenosa gotovine.

osamdesetih godina 20. stoljea razvija se EDI (Electronic Data Interchange) to

oznaava elektroniku razmjenu poslovnih dokumenta izmeu poduzea koristei

specifine i strukturirane podatke. Na lak i brz nain razmjenjuju se poslovne ili

administrativne poruke (narudbe, obavijesti o plaanju, stanju zaliha...)

sredinom osamdesetih godina razvijaju se online servisi, odnosno zatvorene raunalne

mrea kao to je npr. America Online (Amerika tvrtka za pruanje komercijalnih

informacijskih usluga na Internetu). Ova tvrtka, godine 1995., preuzima vodei

poloaj meu komercijalnim mrenim sustavima.

devedesetih godina dolazi do razvoja WWW-a (World Wide Web) koji omoguava

jednostavan rad na mrei i povezivanje s bazama podataka.

Ve krajem 1994. i poetkom 1995. godine pojavljuju se web mjesta s mogunou

obavljanja poslovnih transakcija. To vrijeme se uzima kao poetak elektronikog poslovanja.

U poetku se radilo o elektronikim katalozima gdje su se mogle pronai informacije o

11

proizvodima i uslugama, a zatim su dodane brojne funkcionalnosti kao to su: pretraivanje

po odreenom kriteriju, dogovaranje uvjeta kupnje i isporuke, naruivanje proizvoda/usluga,

elektroniko plaanja, te isporuka dobara koje je mogue digitalizirati kao to su video,

glazba, igre ili filmovi. Nakon toga, u gospodarskim i poduzetnikim krugovima sve ee se

spominje pojam elektronikog poslovanja, a tvrtke se meusobno udruuju kako bi se svojim

poslovima nadopunjavali. Elektroniko poslovanje razvilo se veoma brzo i to u periodu

kraem od deset godina. IBM je 1997. godine prvi poeo s upotrebom termina e-business.

Do tada je uglavnom bilo rije o e-commerce (elektronska trgovina) i taj se pojam esto

poistovjeivao s pojmom elektroniko poslovanje. No, izmeu ova dva pojma postoje

odreene razlike. Elektroniko trgovanje ukljuuje razmjenu dobara i usluga izmeu kupca,

poslovnih partnera i prodavatelja. Elektroniko poslovanje ine svi ti elementi, ali takoer i

operacije to se obavljaju unutar same tvrtke. Takve su operacije, primjerice, upravljanje

proizvodnjom, razvojem, korporacijskom infrastrukturom i proizvodima. (Panian, 2002)

Prednost e- poslovanja je ta to ono moe poboljanim marketingom poveati prodaju, kao i

veliinu prodajnog programa te smanjiti trokove poslovanja. E-poslovanje proiruje trite i

time poveava razliite mogunosti kupovine. Kupcima su informacije o proizvodima i

uslugama dostupnije, imaju vei izbor proizvoda po niim cijenama, a kupovina im postaje

praktinija i prilagodljivija zbog dueg radnog vremena, tj. dostupnosti proizvoda 24 sata

dnevno sedam dana u tjednu. E-poslovanjem smanjuju se transakcijski trokovi kojima su

izloeni i kupci i proizvoai poboljanim tokovima informacija i boljom koordinacijom

aktivnosti. Takoer, jedna od prednosti jest jeftino globalno publiciranje informacija, te

mogunost unutranje i vanjske integracije tvrtke. Od tehnolokih prednosti istie se

jednostavna obrada, pretraivanje, spremanje i prenoenje razliitih vrsta medija.

Elektroniko poslovanje poveava brzinu i jednostavnost obavljanja poslovnih transakcija.

Rezultat toga je bolja pozicioniranost na tritu i pojaana konkurencija. Od svakog poduzea

moe se oekivati da e izai s novim, kvalitetnim i privlanim rjeenjem u podruju

marketinga, promidbe, oglaavanja, ponude dodatnih usluga i pogodnosti klijentima...

Prisutnost je na tritu uinkovitija, neizravno se kontrolira konkurencija i osigurava se

skladniji razvitak. Potroai i poslovni partneri mijenjaju svoje ponaanje jer se njihova

iskustva u uvjetima e-poslovanja brzo kumuliraju i obogauju. Svi sudionici u takvom

okruenju znatan dio administrativnih i drugih poslova obavljaju lake i bre, s udaljenih

lokacija, bez ekanja ili potrebe za osobnim kontaktom sa zaposlenicima drugih kompanija.

Nedostaci Eposlovanja se uglavnom odnose na pitanje zatite (zatita podataka od

12

neovlatenog pristupa, zatita autorskih prava, zatita privatnosti osoba unutar i izvan

poslovnih organizacija, zatita od virusa). Nedostatak uvoenja e-poslovanje je i ljudski

faktor, tj. zaposlenici i svi oni koji se iz razliitih razloga opiru uvoenju ovakvog naina

poslovanja. Implementacija e-poslovanja obuhvaa velik broj, ako ne i sve zaposlenike,

nameui im nove zahtjeve i pravila ponaanja prilikom obavljanja posla, te menaderi tvrtke

moraju uvijek raunati na odreeni stupanj otpora. Zaposlenici proivljavaju stresno razdoblje

prilagoavajui se novim uvjetima rada i poslova, a isto tako strah od novog i nepoznatog

dodatni su razlozi za neprihvaanje novog stanja unutar tvrtke. Upravo zbog svih navedenih

prednosti i nedostataka e-poslovanje je kompleksan i dinamian proces jer zahtijeva nova

tehnoloka, marketinka i menaderska znanja. Rad na usvajanju elektronikog poslovanja

nastavlja se i nakon njegova uvoenja, a softveri koji se koriste razvijaju se dinamino,

svakodnevno nudei bolja i kvalitetnija rjeenja koja nude nove mogunosti, ali i nove

izazove. Prilagodba i usvajanje novih znanja i vjetina, te brzina akcije i reakcija nuan je

uvjet za uspjeh poslovanja. Koncept elektronikog poslovanja proirio se na sve poslovne

djelatnosti i primjenjiv je u svakoj od njih. No, postoje djelatnosti u kojima je zabiljeen vei

uspjeh nego u ostalima i u kojima je do sada prikupljeno najvie pozitivnih iskustava. Primjeri

takvih djelatnosti su (Panian, 2002) :

online prodaja vlastitih dobara i usluga,

elektroniko trgovanje,

online zabava i rekreacija,

elektroniko bankarstvo i online financijske transakcije,

elektroniko izdavalatvo i nakladnitvo.

Dobro organizirano elektroniko poslovanje omoguuje lagano dobavljanje, procesuiranje,

distribuiranje i djelovanje na temelju informacija, upotrebljavajui ih na posve nov i uinkovit

nain. Internet je stvorio potpuno novi prostor za izgradnju novog gospodarstva kroz

suradnju, proizvodnju i trgovinu. E-poslovanje sa svojim razvojem polagano je istisnulo

tradicionalno poslovanje zbog niza prednosti i olakanja koje donosi. Tradicionalne

prodavaonice koji su ograniene prostorom, ve se sada nadopunjuju elektronikim

(virtualnim) prodajnim mjestom na webu. Ne postoji tradicionalna prodavaonica koja bi

mogla nuditi 50.000 artikala, dok je virtualno to mogue. Ponuda putem elektronikog

prodajnog mjesta u kvantitativnom smislu niime nije ograniena, a takoer se stvaraju web

mjesta na kojima se predstavlja ponuda razliitih prodavaa tako da kupci na jednoj lokaciji

13

mogu dobiti uvid u raznolikost ponude i usporeivati ih. Osnovne razlike izmeu

tradicionalnog i elektronikog poslovanja prikazane su sljedeom tablicom:

Tablica 1. Razlike izmeu tradicionalnog i elektronikog poslovanja (Panian, 2003, str. 49)

Kljuno obiljeje

Tradicionalno poslovanje

Elektroniko poslovanje

Ciljevi Usko postavljeni i fiksirani iroko postavljeni i promjenjivi

Radni zadaci osoblja Redoviti radni zadaci, u

punom radnom vremenu

Najee kao dodani zadaci uz

redovne radne zadatke

Tehnologija Podravajua uloga Kljuna uloga

Zahtjevi Stabilni Dinamiki i promjenjivi

Struktura zadataka Mnogo slijednih zadataka Mnogo usporednih zadataka

Povezanost s drugim

projektima

Ograniena Intenzivna, zbog dijeljenja zajednikih

resursa

Fiziki kapital Posjedovanje vlastitog

kapitala

Outsourcing (eksternaliziranje) -

preputanje dijela poslova vanjskom

partneru

Proizvodnja Usmjerena na plasman

proizvoda

elje i potrebe kupaca i njihovo

zadovoljstvo

Glavni resurs poslovanja Fiziki resursi (sirovine,

materijali)

Informacija

U odnosu na tradicionalno poslovanje, u elektronikom poslovanju pridjev fiziki (fiziki

proizvod/usluga, fizika isporuka) zamjenjuje se pridjevom digitalni. Upravo je rije digitalni

u sreditu jer se poduzea meusobno udruuju (integracija), surauju (kolaboracija) na

globalnoj razini uporabom Interneta kao osnovnog medija. Kao to je vidljivo iz prethodne

tablice, jedna od znaajnih razlika i karakteristika, je glavni resurs poslovanja. Kod

tradicionalnog poslovanja se dodaje vrijednost fizikom resursu od procesa nabave do procesa

prodaje, a kod e-poslovanja upravlja se informacijama i one se koriste za dodavanje

vrijednosti proizvodu ili usluzi. Tako, takozvani virtualni lanac vrijednosti, ukljuuje

prikupljanje, organiziranje, selektiranje i distribuciju informacija, tj. one se pretvaraju u

14

korisno znanje koje dodaje vrijednost. Elektronsko poslovanje, kao tehnoloki najnapredniji

modalitet organizacije poslovanja kompanije, se ostvaruje koliinski (kvantitativno) i

vrsnoom (kvalitativno) intenzivnom primjenom informatike, a posebno mrene tehnologije,

te u tom smislu presudnu ulogu ima globalna multimedijska svjetska mrea Internet.

3.1. Webocentrina tvrtka

Elektroniko poslovanje se u svom radu prvenstveno koristi World Wide Webom-om. Web

mjesto je zbirka povezanih web stranica, slika, videa ili drugih digitalnih materijala, te je ono

glavno raunalo na barem jednom web serveru, a dostupno je putem Interneta ili privatne

lokalne mree. To je toka putem koje tvrtka ostvaruje kontakt s okolinom, dakle s

ostatkom internetskog virtualnog gospodarskog prostora i obavlja sve potrebne transakcije

sa subjektima iz okruenja. Usmjeravanjem i ostvarivanjem to je mogue vie poslovnih

transakcija putem Weba, tvrtka se iz tradicionalne transformira u tzv. webocentrinu tvrtku.

(Panian, 2003) Kroz web tvrtka komunicira sa svojim okruenjem.

Najvaniji i osnovni elementi okruenja webocentrine tvrtke su:

globalna infrastruktura,

dobavljai,

kupci/klijenti,

posrednici.

15

Na sljedeoj slici nalazi se prikaz mjesta i uloge webocentrine tvrtke u njezinom okruenju.

Slika 1. Okruenje webocentrine tvrtke (Panian, 2003, str. 50, modificirano)

3.1.1. Globalna infrastruktura

Globalna infrastruktura obuhvaa:

Sigurnosnu infrastrukturu koju ine sustavi osiguranja integriteta podataka, zatite

privatnosti sudionika i tajnosti informacijskih sadraja.

Sustavi digitalnog plaanja i naplate prodanih proizvoda i usluga

Elektroniko bankarstvo koje podrazumijeva elektroniko obavljanje bankarskih

transakcija.

Zakonsku regulativu, koja je podjednako vana kao i u tradicionalnom poslovanju, a

zbog globalnog e-poslovanja procesi koje ovdje treba pravno urediti su sloeniji.

Elektronika trita na kojima se primjenjuje odreena tehnika razmjene podataka na

web mjestima koja nude ponudu i potranju u okviru elektronikog poslovanja.

Komunikacijsku infrastrukturu e-poslovanja koja ukljuuje sva tehnoloka rjeenja

tvrtke koja podupiru formalnu i neformalnu komunikaciju unutar i izvan tvrtke.

Nacionalnu i globalnu informacijsku infrastrukturu koju ine svi hardverski,

softverski i informacijski resursi na nacionalnoj/ globalnoj razini.

Upravljanje

tvrtkom

Povezivanje s

kupcima

Povezivanje s

dobavljaima

Globalna

infrastruktura

Povezivanje s

distributerima i

trgovcima

16

3.1.2. Veze s dobavljaima

Elektronikim povezivanjem unapreuju se svi aspekti odnosa izmeu tvrtke i njezinih

dobavljaa i ostalih poslovnih partnera:

Pronalaenje dobavljaa sirovina i materijala je mnogo bre i jednostavnije, te je

mogue relativno jednostavno pronai nove i s njima pokuati uspostaviti poslovne

odnose.

Prikupljanje informacija s trita nabave, to znai razmjenu informacija od

zajednikog interesa (informacije o konkurenciji, stanje trita, ekonomski pokazatelji

o kretanjima u poslovnom okruenju, informacije o konkurenciji itd.).

Upravljanje procesom nabave, gdje razmjena informacija omoguuje bolje upravljanje

procesima nabave materijala, sirovina i usluga. Takoer se osiguravaju povoljniji

uvjeti nabave, izbjegavaju nestaice i poremeaji u procesu nabave zajednikim

usklaenim planiranjem poslovnih i razvojnih aktivnosti.

Upravljanje ulaznim raunima i plaanjem pri emu se automatiziraju procesi

zaprimanja, kontrole i likvidacije ulaznih rauna (rauni od strane dobavljaa za

isporuenu robu ili usluge). Stvaraju se uvjeti za trenutni i trajni uvid u stanje tih

rauna, u obveze plaanja tvrtke i njihovu pravovremenu realizaciju.

3.1.3. Veze s kupcima, klijentima

Temelj uspjene realizacije koncepta e-poslovanja i webocentrine tvrtke jest ostvarivanje

dobrih odnosa i veza s kupcima odnosno klijentima. To je mogue postii organizacijom i

provedbom:

Online ili direktnog marketinga koji zadrava mnoge mogunosti tradicionalnog

marketinga, ali omoguuje i brojne nove opcije kao to su: zadovoljavanje potreba

potroaa u realnom vremenu, kreiranje aktivnih web stranica, interakcija s klijentima,

odnosi jedan prema jednome.

Elektronike naplate potraivanja od klijenata, gdje nestaju tradicionalni oblici

plaanja, a najee koritena sredstva naplate postaju kreditne/debitne kartice, tzv.

pametne kartice i elektroniki novanici, elektroniki (digitalni) novac, te sustavi

mikroplaanja.

17

Pravovremenog informiranja i pruanja online usluga klijentima su bitni sastojci

sustava za upravljanje odnosima s kupcima (engl. Customer Relationship

Management-CRM) koji predstavlja davanje prioriteta potrebama klijenata, te

postizanje povjerenja kupaca kako bi se stvorio osjeaj lojalnosti te dugorono

izgradila mrea kvalitetnih odnosa.

Ponude zabavno/rekreacijskih aktivnosti

Aktivnosti na elektronikom tritu

Upravljanje uslugama i prodajom

Obavjetavanje o tritima i prikupljanje informacija o kupcima, odnosno klijentima

koje se integrira u metodologiju stvaranje poslovne inteligencije (engl. Business

Intelligence). Sustav poslovne inteligencije uva informacije i znanje o konkurenciji,

kupcima, dobavljaima, procesima. On omoguava poslovno pregovaranje i brojano

argumentirani nastup prema kupcima i dobavljaima, kvalitetno operativno planiranje,

praenje ponaanja konkurencije, promatranje pojedinih trinih segmenata te

predvianje buduih pojava. Takoer, sustav poslovne inteligencije nudi bolje

razumijevanje vlastitih kupaca i spoznaju to ih potie na odreeno ponaanje.

3.1.4. Veze s posrednicima (distributerima i trgovcima)

Potreba za posrednicima u novom obliku poslovanja, tj. u elektronikom poslovanju nije

nestala. Javljaju se samo novi oblici posredovanja. Preko weba posrednici (trgovci i

distributeri) odravaju direktne kontakte s krajnjim korisnicima, te na njihove zahtjeve

proizvoai / nuditelji usluga trebaju to bre i kvalitetnije odgovarati. Osnovni zadaci to ih

proizvoai ili nuditelji usluga pri tom moraju izvravati su:

promptno odgovaranja na zahtjev trita jer su trita u e-poslovanju dinamina te

proizvoai i nuditelji usluga moraju fleksibilno organizirati svoj rad i vrijeme,

nadopunjavanje / obnavljanje zaliha ime se nastoji udovoljiti narasloj trinoj

potranji ili izbjegavanje nepotrebnih trokova odravanja zaliha robe u sluaju

smanjenja potranje,

distribucija informacija o proizvodima i uslugama jer se potroaima prezentiraju prvo

informacije, a zatim sam proizvod ukoliko ga oni ele,

realizacija narudbi u to brem roku i na to korektniji nain,

upravljanje izlaznim raunima i naplatom

18

upravljanje rezervnim dijelovima i ugovaranjem, kao to je i u tradicionalnom

poslovanju, potrebno je osigurati rezervne dijelove, servisiranje proizvoda i

odgovaranje na eventualne reklamacije kupca.

3.2. Obiljeje webocentrine tvrtke

Jedno od glavnih obiljeja elektronikog poslovanja, a time i webocentrine tvrtke jest

integracija, tj. objedinjavanje, tri tipa mree klijentsko-posluiteljske arhitekture: Interneta,

intraneta i ekstraneta. Internet je javno dostupna globalna paketna podatkovna mrea koja

zajedno povezuje raunala i raunalne mree koritenjem istoimenog protokola, te moe

posluiti za postavljanje web mjesta usmjerenog okruenju, za pruanje usluga klijentima, za

prikupljanje podataka iz okoline i obavjetavanje o tritima. Intranet je privatna raunalna

mrea neke organizacije koja koristi Internet protokole, mrenu povezanost i mogunosti

javnih telekomunikacijskih sustava kako bi omoguila svojim zaposlenicima sigurnu

razmjenu informacija ili obavljanje nekih radnji vezanih za organizaciju. Koritenjem

intraneta unapreuje se upravljanje unutarnjim procesima, korporacijskim znanjem i

komunikacija unutar tvrtke. Ekstranet je privatna mrea s ogranienim pristupom unutar jedne

tvrtke pomou koje se sigurnosnim putem sudjeluje u poslovnim informacijama i

operacijama s dobavljaima, kupcima i poslovnim partnerima. Model webocentrine tvrtke

iz kojeg je vidljivo na koji se nain ostvaruje takva integracija prikazan je sljedeom slikom:

Ekstranet

Internet

Slika 2. Integracija Interneta, intraneta i ekstraneta (Panian, 2003, str. 54, modificirano)

Dobavljai

Financijske

institucije

Distributeri

Davatelji

logistikih usluga

Distribucija

informacija

Usluga

klijentima

Poslovna

inteligencija

Internetski

duani

TVRTKA - Upravljanje znanjem

- Unutarnja komunikacija

- Upravljanje projektima

Intranet

19

Promjene u upravljakim aktivnostima koje se javljaju u webocentrinoj tvrtci koritenjem

Interneta, intraneta i ekstraneta jesu:

Razvoj proizvoda bre ostvarivanje ciljeva jer su lako dostupne informacije o

tehnolokim postignuima, aktivnostima konkurencije i promjenama u trinoj

potranji, a putem ekstraneta se uspostavlja povremeni ili trajni suradnikih ili

partnerskih odnosa sa srodnim ili komplementarnim tvrtkama.

Potpora logistikom lancu i lancu vrijednosti - stvaranje optimalnih logistikih lanaca i

formiranje lanaca ili mrea vrijednosti, to rezultira niim trokovima logistike.

Upravljanje ljudskim resursima - zaposlenici sami organiziraju svoje radno vrijeme i

poslove, a zadaci se obavljaju na daljinu (teite radnih i poslovnih aktivnosti seli se s

fizike lokacije tvrtke na lokacije njenih zaposlenika), izmijenjeni je nain motivacije

zaposlenika jer se kontroliraju uinci, usavravanja i uvjebavanja za rad, a

nagraivanje je po postignutim rezultatima.

Obrazovanje i uvjebavanje za rad - djelatnici sami kombiniraju uenje, trening i

konkretni rad, te se u sve veoj mjeri primjenjuje koncept uenje na daljinu (Distance

Education, E-Learning).

Upravljanje proizvodnjom potrebno je sve manje ljudi u proizvodnji u klasinom

smislu, a ivi ljudski rad se supstituira strojnim radom.

Raunovodstveno upravljanje i financijsko planiranje Internet omoguava

prikupljanje financijskih informacija i to na tri naina: brzim pribavljanjem podataka,

ciljanim traenjem, koritenjem i generiranjem informacija, te dodavanja vrijednosti

informacijama.

20

4. Prethodna istraivanja

4.1. Strateke odrednice razvoja tekstilne industrije u Hrvatskoj za

razdoblje 2006. do 2015.

Studija Strateke odrednice razvoja industrije tekstila i odjee u Hrvatskoj za razdoblje od

2006. do 2015. temelji se na stratekim dokumentima gospodarskog razvoja Republike

Hrvatske. Naruitelj ovog projekta jest Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva

Republike Hrvatske, a nositelj projekta je Ekonomski institut, Zagreb. Svrha ovog projekta je

identificirati sastavnice strategije razvoja industrije tekstila i odjee, kao usmjeravajui okvir

za donoenje izvedbenih odluka na razini proizvoaa i nositelja industrijske politike. U

pripremi baze podataka i korisnim sugestijama, glede izvedbenog sadraja Studije, autorima

su svoju pomo pruili i suradnici iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva i

Hrvatske gospodarske komore. Prvi dio studije jest SWOT analiza, analiza snaga, slabosti,

prilika i prijetnja u razvoju industrije tekstila i odjee. Drugi dio studije koji je vaan po

miljenju autora ovog rada je stanje tekstilne industrije 2005. i 2010. godine, te prognoza rasta

u buduem razdoblju. U provedbi istraivanja, kombinirani su primarni i raspoloivi

sekundarni izvori podataka. Kao sekundarni izvori podataka koritene su dostupne studije,

ekspertize i relevantna znanstveno-struna literatura. Takoer, u istraivanju su koritene

razliite baze podataka, npr. podaci Dravnog zavoda za statistiku, EUROSTAT-a, statistiki

podaci Europske komisije i baza COMEXT (Comext je referenta baza podataka Eurostata za

robnu razmjenu s inozemstvom). Primarni podaci prikupljeni su putem anketiranja

proizvoaa tekstila i odjee u Hrvatskoj. Za te potrebe izraen je visoko strukturirani anketni

upitnik, koji je imao za cilj prikupiti ope podatke o poduzeima, podatke o proizvodnji i

kapacitetima, uvozu i izvozu, financijske podatke i podatke o trinoj poziciji poduzea.

Anketiranje je provedeno u razdoblju od prosinca 2006. do veljae 2007. godine. Prikupljen je

uzorak od 80 poduzea, ime je postignuta stopa odgovora od 52% od ukupnog broja

poduzea koja su primila anketni upitnik (153 poduzea). U uzorku su zastupljeni svi glavni

proizvoai u tekstilnoj i odjevnoj industriji, te se prema tom pokazatelju uzorak moe

smatrati reprezentativnim. U svrhu obrade prikupljenih podataka, koritene su primjerene

statistike i ekonometrijske metode1, ukljuujui deskriptivnu statistiku, analizu varijance

(ANOVA), do primjene sloenih ekonometrijskih metoda za procjenu buduih kretanja u

industriji tekstila i odjee.

1 Ekonometrijske metode se koriste iskljuivo u istraivanjima primijenjenim u okvirima odreenih ekonomskih

podruja. Sama rije ekonometrija bi se mogla prevesti kao mjerenje u ekonomiji.

21

Industrija tekstila i odjee jedna je od vanih gospodarskih djelatnosti u EU s obzirom na

njezin doprinos zaposlenosti, razvitku prateih industrija, poduzetnitvu i BDP-u. Proces

globalizacije zaotrio je konkurenciju i nametnuo pitanje potrebe restrukturiranja,

modernizacije i temeljitog propitivanja vlastitih razvojnih perspektiva. U Hrvatskoj je

industrija tekstila i odjee najveim dijelom privatizirana i usitnjena s preteitim udjelom

malih i srednjih poduzea u broju poduzetnika. Slino kao i u EU, ona prolazi kroz razdoblje

intenzivnih promjena i strukturnog prilagoavanja. Proizvodnja u tekstilnoj i odjevnoj

industriji smanjena je u 2005. godini u odnosu na 2000. godinu za 30,2 %. Pad proizvodnje

posljedica je tranzicije, liberalizacije trita (ulazak u WTO), a poveana uvozna konkurencija

dovela je do slabljenja pozicija domaih proizvoaa, a to se odrazilo na pad broja zaposlenih.

Analiza stanja i mogunosti razvoja industrije tekstila i odjee u Hrvatskoj i EU bila je

polazna osnova za izradu projekcija razvoja ove industrije u Hrvatskoj. U razdoblju 1997.-

2005. zabiljeen je znaajan pad udjela tekstilne i odjevne industrije u Hrvatskoj, ali i u

Europskoj uniji. Tekstilna i odjevna industrija Hrvatske usprkos znaajnom padu jo uvijek

ima relativno visok udio u BDP (1,3%) i zaposlenosti (3,0%). Porast produktivnosti u

tekstilnoj i odjevnoj industriji Hrvatske je sporiji nego u ostalim sektorima gospodarstva. Rast

produktivnosti proizlazi iz znaajnijeg smanjivanja zaposlenosti. Prosjene plae u tekstilnoj i

odjevnoj industriji u Hrvatskoj znaajno zaostaju za kretanjem plaa u ostalom gospodarstvu,

ali i za kretanjem produktivnosti. Problemi tekstilne i odjevne industrije su dublje naravi

nije rije samo o konkurentnosti trokova, ve o sporom restrukturiranju u cjelini, te nunoj

znaajnoj promjeni strukture proizvodnje. Uz nastavak dosadanjih kretanja status quo

scenarij, bruto dodana vrijednost u tekstilnoj i odjevnoj industriji e do 2015. biti

prepolovljena u usporedbi s 1997. godinom.

22

Tablica 2. Osnovni pokazatelji razvitka tekstilne i odjevene industrije u Hrvatskoj (Skupina

autora, 2007, str.32, modificirano)

Industrija tekstila i odjee 2005. 2010. 2015.

BDV, mil.kn, stalne cijene 2005. 2.004 1.634 1.332

Udio u BDV Hrvatske 1,1 0,7 0,5

Broj zaposlenih, u tisuama 38,0 28,9 22,4

Broj zaposlenih, 1997=100 72,9 55,4 42,9

Udio u ukupnoj zaposlenosti 2,8 1,9 1,3

Indeks bruto plaa, Hrvatska=100 52,0 49,5 47,0

Indeks proizvodnje, industrija tekstila i odjee=100 75 61 50

Konkurentnost u tekstilnoj industriji moe se odrati jedino ustrajavanjem na investicijama u

tehnologiju koja omoguuje viu razinu produktivnosti i kvalitetu proizvoda pri emu su

kljune inovacije, kreativnost i dizajn. Ostvarenje alternativnog scenarija zahtijeva trino

istraivanje i razvoj, zatita okolia i uteda energije, sanacija i restrukturiranje, razvitak

sektora malih i srednjih poduzea, struno usavravanje i zapoljavanje. Navedene strukturne

promjene mogu znatno ublaiti negativne trendove u proizvodnji, te ubrzati rast

produktivnosti u tekstilnoj i odjevnoj industriji. Temeljem ankete, intervjua i panel diskusija

utvreno je da hrvatska industrija tekstila i odjee posluje tradicionalno u postojeoj trinoj

strukturi. Moda bi uvoenje e-poslovanja, o kojem ovaj rad govori, pridonijelo modernizaciji

i uspjenijem poslovanju poduzea iz tekstilne industrije. Veina hrvatskih proizvoaa

orijentirana je na mjeovitu proizvodnju s znaajnim udjelom lohn poslova. ''Lohn poslovi''

oznaavaju svaku obradu uvozne robe koja je direktno ili neizravno stavljena na raspolaganje,

te se obraena roba dalje izvozi a to rezultira slaboj zastupljenosti i prepoznatljivosti domaih

robnih marki na inozemnom tritu.

23

4.1.1. SWOT analiza

navesti po kojim autorima navodite SWOT analizu

Za ocjenu stanja i razvojnih sposobnosti industrije tekstila i odjee polazite ini SWOT

analiza kojom su identificirane i prikazane snage, slabosti, prilike i prijetnje u razvoju

industrije. Snaga su resursi, sposobnosti i karakteristike koje ine industriju jakom i

konkurentnom na tritu. Najvanije snage hrvatske tekstilne i odjevne industrije jesu

tradicija, iskustvo u poslovanju i kvaliteta proizvoda. Iz dugogodinjeg iskustva u poslovanju

proizlazi postojanje iskusnih radnika zaposlenih direktno u proizvodnji, steeni i razvijeni

know-how u proizvodnji vlastitog proizvoda, zadovoljavajua tehnoloka opremljenost i

postignuta kvaliteta proizvoda. Slabost je neto to industriji nedostaje ili se loe izvodi u

usporedbi s konkurencijom, ili uvjet koji stavlja industriju u slabiju trinu poziciju.

Najvanije slabosti su niska profitabilnost, niska produktivnost, nizak udio bazne proizvodnje,

niske plae i usitnjena proizvodnja i nedostatak naprednih menaderskih vjetina. Prilike su

vanjski imbenici koji omoguuju rast prihoda od prodaje i rast profitabilnosti. Najvanije

poslovne prilike jesu oekivano lanstvo u EU, pomak u proizvodnji prema proizvodima vee

dodane vrijednosti, bolja kooperacija s poduzeima i institucijama u okruju i efikasnije

koritenje projekata financiranih od drave i EU-a. Prijetnje ine imbenici i promjene u

vanjskom okruenju koji bi u budunosti mogli umanjiti prihode i profitabilnost hrvatske

industrije tekstila i odjee. Kao najvanije prijetnje istiu se intenzivna cjenovna konkurencija

posebno u doradnim (lohn) poslovima, rastui pritisak organiziranih monih trgovakih

korporacija na cijene i standarde u poslovanju hrvatskih proizvoaa, pogoranje odnosa

cijene i kvalitete rada, pritisak na trokove vezane uz uvoenje ekolokih, zdravstvenih i

drugih standarda. Iz SWOT analize zakljuuje se da iako su polazne osnove za budui razvoj

hrvatske industrije tekstila i odjee izazovne i kompleksne, industrija tekstila i odjee u

Hrvatskoj ima perspektivu za razvoj, ali uz napore u procesima restrukturiranja proizvoaa

prema proizvodnji s veim udjelima dodane vrijednosti.

24

SNAGE SLABOSTI

tradicija u poslovanju

iskusna postojea radna snaga

tehnoloka opremljenost

kvaliteta proizvoda

geografska blizina trita EU

kratki rok isporuke

fleksibilnost u malim serijama

nizak udio bazne proizvodnje

ovisnost o uvoznom know-how

nedostatna suradnja

niske plae i fluktuacija radne snage

nedostatak naprednih menaderskih

vjetina

niska ulaganja u razvoj novih proizvoda

niska produktivnost rada

niska profitabilnost

PRILIKE/MOGUNOSTI PRIJETNJE

razvoj vlastitih proizvoda i vlastitih robnih

marki

jaanje suradnje s znanstveno-

istraivakim i obrazovnim institucijama

pristup dravnim i EU fondovima

oekivano lanstvo u EU

porast izvoza

transfer znanja i proizvodnje na trita s

niom cijenom rada

intenzivna cjenovna konkurencija

rastui pritisak trgovakih lanaca na

sniavanje prodajnih cijena proizvoaa

rast trokova proizvodnje

nefleksibilnost trita rada i nedostatak

strunih kadrova

rast cijena energenata, zemljita i

komunalnih naknada

pritisak na trokove vezane uz uvoenje

ekolokih, zdravstvenih i drugih

standarda

Slika 3. SWOT analiza Hrvatske industrije tekstila i odjee (Skupina autora, 2007, str. 21)

Industrija tekstila i odjee u Hrvatskoj ima perspektivu. Jedan od bitnih preduvjeta

ostvarivanja navedenog je identificiranje i pozicioniranje prema profitabilnim trinim

niama. Prilika za rast prihoda i ostvarenje profitabilne industrije moe se ostvariti

promjenom svjetonazora, poduzetnikim duhom i aktivnim partnerstvom. Vano je ustrajati

na organiziranom i planskom pristupu i dati priliku poduzetnicima koji e svojom

inovativnou i menaderskim vjetinama podii razinu konkurentnosti ove industrije.

25

4.2. Hrvatska industrija tekstila i odjee u meunarodnoj razmjeni

Znanstveni rad prof. dr. Gorana Buturca analizira poloaj i perspektivu hrvatske industrije

tekstila i odjee u meunarodnoj razmjeni. Nakon 1991. godine, te nakon raspada bive

Jugoslavije, dolazi do ekspanzije uvoza u Republiku Hrvatsku (uvoz tekstilnih i odjevnih

proizvoda u razdoblju od 1993. do 2004. porastao je 2,5 puta). Istovremeno, izvoz ostaje

nepromijenjen. Danas je najvei dio proizvodnje tekstila i odjee zastupljen u Aziji. Potom

slijede Europa i SAD. Neznatan udio u ukupnoj svjetskoj proizvodnji tekstila i odjee ine

Afrika i Australija (oko 3,0%). Istodobno, najvee udjele u ukupnom svjetskom izvozu

tekstila i odjee zauzimaju EU, Kina, SAD, Indija i Tajvan. U radu je analiziran poloaj i

perspektiva razvoja hrvatske industrije tekstila i odjee u meunarodnoj razmjeni. Kao izvori

podataka koriteni su podaci Dravnog zavoda za statistiku, te podaci prikupljeni anketnim

upitnikom Ekonomskog instituta Zagreb. Rad je podijeljen na etiri dijela; nakon uvodne

analize, sadanje stanje tekstilne industrije prikazano je analizom disperzije i koncentracije,

analizom komparativnih prednosti, te analizom specijalizacije u meunarodnoj razmjeni.

Zadnji dio rada odnosi se na analizu perspektive razvoja industrije tekstila i odjee na

meunarodnom tritu putem analiziranjem odnosa vlastite robne marke i kretanja izvoza,

oekivanja kretanja izvoza u buduem razdoblju te strategija razvoja ove industrije u

meunarodnoj razmjeni.

4.2.1. Analiza disperzije i koncentracija

Na samom poetku rada analizirana je disperzija i koncentracija zbog sve veeg rasta uvoza i

vee stagnacije izvoza. Disperzija i koncentracija razmjene tekstilnih i odjevnih proizvoda

analizira se primjenom empirijskih izrauna TEI pokazatelja ("Trade Entropy Index"). On se

izraunava prema sljedeoj formuli (Buturac, 2007, str. 3):

j ij

ijxib

bI )1.4(1

ln

pri emu vrijedi 10 ijb ; j

bj 1 .

26

Udio izvoza pojedinog tekstilnog proizvoda i u ukupnom izvozu industrije tekstila i odjee j

oznaen je s ijb . Isto vrijedi i za uvoz. Vea vrijednost indeksa entropije ukazuje na vei

stupanj disperzije meunarodne razmjene, odnosno manju koncentraciju. Vrijedi i obrnuto,

manja vrijednost indeksa entropije podrazumijeva manju disperziju, odnosno veu

koncentraciju. Empirijski izrauni indeksa entropije ukazuju na rast disperzije meunarodne

razmjene industrije tekstila i odjee. Na Grafikonu 1. moe se uoiti kako je vrijednost

indeksa entropije rasla kod izvoza i uvoza u razdoblju od 2000. do 2004. godine. Takoer,

treba naglasiti kako je disperzija uvoza u svim godinama vea nego disperzija izvoza.

Slika 4. Kretanje indeksa entropije izvoza i uvoza proizvoda tekstilne industrije i odjee u

razdoblju od 2000. do 2004., (Buturac, 2007, str. 5)

Prema izraunu autora u odnosu na druge gospodarske sektore tekstilna je industrija godine

1993. zauzimala najvei udio u strukturi izvoza (18,9%). Znaajan pad obujma proizvodnje u

razdoblju od 1993. do 2004. godine rezultirao je padom ove djelatnosti u strukturi ukupnog

izvoza (9,3%). Iako je udio uvoza pao sa 6,8 na 4,8%, uvoz je u promatranom razdoblju

znaajno rastao. Tijekom procesa liberalizacije i otvaranja trita ovakvi su trendovi bili i

oekivani na strani uvoza, dok se za izvoz moe rei da nisu bili poeljni.

27

4.2.2. Analiza korporativnih prednosti

Pozitivna promjena strukture meunarodne razmjene podrazumijeva promjenu komparativnih

prednosti, te se u ovom dijelu analizira pitanje promjene komparativnih prednosti.

Komparativne prednosti analizirane su primjenom RCA pokazatelja, kojega je razvio Balassa2

1965. godine, a rauna se prema sljedeoj formuli:

)2.4(100ln

1

1 x

M

X

xM

XRCA

n

i

i

n

i

i

i

i

pri emu X predstavlja vrijednost izvoza dobara, dok je M oznaka za vrijednost uvoza. Indeks

i oznauje pojedini proizvod odnosno proizvodnu grupu. Pozitivne vrijednosti RCA

pokazatelja za odreenu proizvodnu grupu ukazuju da zemlja ima izraene komparativne

prednosti u proizvodnji i razmjeni te grupe. Obrnuto, negativan predznak RCA pokazatelja

upuuje da zemlja nema komparativne prednosti.

Empirijski izrauni RCA pokazatelja po proizvodnim grupama tekstilne i odjevne industrije

na razini triju znamenaka SMTK3 u godinama 1993., 2000. i 2004.godine pokazuju kako od

ukupno petnaest promatranih proizvodnih grupa u godini 2004., pet ih ima izraene

komparativne prednosti u meunarodnoj razmjeni. To su:

muki kaputi, kratki kaputi, odijela, sportski kaputi

enski ogrtai, kratki ogrtai, kratki kaputi

muki ogrtai, kratki ogrtai, kratki kaputi, odijela

enski ogrtai, kratki ogrtai, kratki kaputi, odijela

pamune potkoulje, majice, puloveri, pleteni prsluci.

Na grafikonu 2 prikazan je odnos broja proizvodnih grupa na razini etiriju znamenaka

SMTK i vrijednosti RCA pokazatelja. Na osi x prikazane su vrijednosti RCA pokazatelja, dok

se na osi y nalazi broj proizvodnih grupa koje imaju odgovarajuu vrijednost RCA

pokazatelja prikazanu na osi apscisa. Analizirajui komparativne prednosti na nioj razini

agregiranosti izvoza i uvoza tekstilnih i odjevnih proizvoda (etiriju znamenaka SMTK), 2 Bla Balassa (6.4.1928.-10.5.1991.), maarski ekonomist i svjetski poznati profesor na John Hopkins

sveuilitu (Baltimore, Amerika). Poznat je po svom radu koji govori o odnosu izmeu pariteta kupovne modi i razlike u produktivnosti izmeu zemalja. 3 SMTK je kratica za Standardnu meunarodnu trgovinsku klasifikaciju proizvoda.

28

moe se ustvrditi da od ukupno 94 proizvodne grupe, njih 34 imaju pozitivne vrijednosti RCA

pokazatelja dok su za preostalih 60 proizvodnih grupa vrijednosti RCA pokazatelja negativne.

Drugim rijeima, 34 proizvodne grupe imaju izraene komparativne prednosti, dok ih 60

nemaju.

Slika 5. Empirijski izraun RCA pokazatelja i broj proizvoda industrije tekstila i odjee na

razini 4 znamenke SMTK u 2004. (Buturac, 2007, str. 8)

Gubitak komparativnih prednosti u razmjeni tekstilnih i odjevnih proizvoda posljedino je

vezan uz spore strukturne prilagodbe, odnosno restrukturiranje. Prestanak rata u Hrvatskoj i

iroj regiji te nakon toga zakljuivanje ugovora o slobodnoj trgovini s bivim republikama

potaknuo je izvoz na ta trita. Otvaranjem trita EU, tranzicijske zemlje srednje i istone

Europe, Kina, Indija i Tajvan postaju glavni i izravni konkurenti hrvatskom izvozu. Pri tome

dolazi do istiskivanja i smanjenja izvoza odreenih tekstilnih proizvoda na tritu EU. Autor

istraivanja zakljuuje kako Hrvatska nije iskoristila otvaranje trita EU za rast izvoza

tekstilnih proizvoda. Istodobno neto izraeniji izvoz na trite bivih zemalja Jugoslavije nije

bio dostatan da bi se nadoknadile izgubljene komparativne prednosti. Uslijed takvih kretanja

nakon 2000. godine dolazi do znaajnog gubitka komparativnih prednosti i slabljenja

konkurentnosti hrvatske industrije tekstila i odjee. Pad konkurentnosti i smanjivanjem

29

komparativnih prednosti rezultira znaajnim padom zaposlenosti i gaenjem pojedinih

proizvodnih programa. Analiza komparativnih prednosti ne ukazuje na jednoznaan zakljuak

za itavu industriju tekstila i odjee. S jedne strane postoje moderne (po tehnologiji

proizvodnje i organizaciji rada) tvornice, zatim one koje posluju na granici rentabiliteta te one

koje moraju provesti restrukturiranje kao jedini mogui izlaz iz nastalih potekoa. Valja

istaknuti da su komparativne prednosti kod dijela proizvoda odjevne industrije tek

privremenog i kratkoronog karaktera. Razlog tomu su lohn poslovi na koje se odnosi preko

80% ukupnog poslovanja u sektoru odjevne industrije i koji e zasigurno u iduem razdoblju

biti pod snanim utjecajem konkurencije s istonih trita zbog dostupnijih resursa i nie

cijene radne snage. (Buturac, 2007.)

4.2.3. Analiza horizontalne i vertikalne specijalizacije tekstilnih i odjevnih proizvoda

Za analizu razine specijalizacije koriten je agregirani GL indeks i GL indeks po proizvodnim

grupama. Metodologiju izrauna ovih indeksa razvili su i primijenili 1975. godine Grubel i

Lloyd. Agregirani GL indeks se rauna prema sljedeoj formuli:

)3.4(1mx

mxGL

pri emu je: GL oznaka za Grubbel-Lloyd-ov indeks, x je vrijednost izvoza robe sektora, m je

vrijednost uvoza. GL indeks po proizvodnim grupama se izraunava na sljedei nain:

)4.4(

1

11

n

i

ii

n

i

ii

n

i

ii

i

MX

MXMX

GL

iGL je vrijednost Grubel-Lloydovog indeksa za grupu proizvoda i. X predstavlja vrijednost

izvoza, a M vrijednost uvoza. Indeks se kree u rasponu od 0 do 1. Vea vrijednost indeksa

ukazuje na veu razinu specijalizacije u intra-industrijskoj razmjeni.

Rezultati analiza specijalizacije u meunarodnoj razmjeni primjenom GL indeksa pokazuju da

se proizvodi gdje prevladava intra-industrijska specijalizacija najveim dijelom odnose na

odjevnu industriju gdje su i izraene komparativne prednosti (Tablica 3).

30

Tablica 3. GL indeks industrije tekstila i odjee prema proizvodnim grupama

(Buturac, 2007, str. 9)

NAZIV PROIZVODNE GRUPE GL indeks

Tekstilno predivo 0,75

Pamune tkanine 0,18

Tkanine, tkane od tekstilnih materijala 0,14

Tekstilne tkanine, tkane, ostale 0,28

Pletene ili kakane tkanine 0,09

Tulovi, ipka, vez, ukrasne vrpce, gajtani i sl. 0,78

Specijalna prediva, specijalne tekstilne tkanine 0,36

Zavjese, vree, torbe, posteljina, prekrivai 0,72

Muki kaputi, kratki kaputi, odijela, sportski kaputi 0,58

enski ogrtai, kratki ogrtai, kratki kaputi 0,75

Muki ogrtai, kratki ogrtai, kratki kaputi, odijela 0,91

enski ogrtai, kratki ogrtai, kratki kaputi, odijela 0,74

Pamune potkoulje, majice, puloveri, pleteni prsluci 0,69

Dodaci odjei, od tekstilnih tkanina, pleteni (arape, tajice) 0,83

Odjevni proizvodi i odjevni dodaci osim od tekstilnih tkanina 0,98

Rezultati upuuje na postojanje pozitivne korelacije izmeu razine specijalizacije i

komparativnih prednosti. Istodobno je uz znaajan gubitak komparativnih prednosti, posebice

kod proizvoda tekstilne industrije, zabiljeen i pad specijalizacije. To je posljedino vezano

uz sve veu liberalizaciju trita tekstilnih i odjevnih proizvoda i znaajan rast uvoza, dok

istodobno izvoz kroz itavo razdoblje stagnira.

4.2.4. Perspektive razvoja hrvatske industrije tekstila i odjee u meunarodnoj razmjeni

U svrhu analize perspektive razvoja hrvatske industrije tekstila i odjee u meunarodnoj

razmjeni napravljena je analiza odnosa vlastite robne marke i izvoza, zatim analiza oekivanja

kretanja domaeg tekstila na meunarodnom tritu te strategija budueg razvoja. Cilj

31

istraivanja o analizi vlastite robne marke jest dobivanje spoznaje o zastupljenosti vlastite

robne marke hrvatskih tekstilnih i odjevnih poduzea u ukupnom izvozu. Mala dodana

vrijednost hrvatskog izvoza tekstilnih i odjevnih proizvoda posljedino je vezana uz izvoz

utemeljen na lohn poslovima pri emu je slaba zastupljenost i prepoznatljivost domaih

robnih marki na svjetskom tritu. Za potrebe ovog dijela analize koriteni su podaci

prikupljeni anketiranjem proizvoaa tekstila i odjee u Hrvatskoj. Anketiranje je provedeno

u razdoblju od prosinca 2006. do veljae 2007. godine. Od ukupnog broja poduzea koja su

primila anketni upitnik (153 poduzea) prikupljen je uzorak od 80 poduzea, ime je

postignuta stopa odgovora od 52,0 %. U strukturi uzorka, 63,7 % su proizvoai iz odjevne

industrije, a 36,3 % iz tekstilne industrije. Uglavnom se radi o privatnim poduzeima. U

tablici 4 prikazani su udjeli vlastite robne marke u izvozu za 2003., 2004. i 2005. godinu. Iz

izvornih podataka ankete uoava se da je vrlo mali broj anketiranih poduzea kojima se udio

vlastitih proizvoda u ukupnom izvozu kree u rasponu od 91,0 do 100,0 %. Za najvei se broj

poduzea udio vlastite robne marke u izvozu nalazi u intervalu od 0,0 do 10,0 %.

Tablica 4. Udio vlastite robne marke u izvozu (Buturac, 2007, str. 12)

UDIO ROBNE MARKE U IZVOZU 2003. 2004. 2005.

0-10% 64,52 57,57 55,55

11-30% 16,12 24,24 22,22

31-60% 3,22 6,06 8,33

61-90% 3,22 - 2,77

91-100% 12,90 12,12 11,11

Rezultati analize idu u prilog prethodnim zakljucima o dominaciji lohn poslova u ukupnom

izvozu. Na to ukazuje podatak da je kod 80,0 % analiziranih poduzea zastupljenost vlastite

robne marke u ukupnom izvozu manja od 30,0 %. Takoer se potvruje i injenica da

tekstilna i odjevna industrija Hrvatske u proteklim razdobljima nije uspjela razviti

prepoznatljive robne marke na meunarodnim tritima ime bi se osigurala kvalitativna

konkurentnost i izvoz vee dodane vrijednosti.

Rezultati analize oekivanja kretanja domaeg tekstila i odjee na meunarodnom tritu

ukazuju na potrebu promjene izvozne strukture u korist vlastitih proizvoda. U tablici 4

prikazana su oekivanja analiziranih poduzea tekstilne i odjevne industrije o kretanjima

izvoza u razdoblju od 2007. do 2016. godine. Rezultati dobiveni na osnovu anketnog upitnika

32

idu u prilog pozitivnih oekivanja o kretanju izvoza tekstilnih i odjevnih proizvoda u sljedeih

desetak godina. Tek neto vie od 6,0 % ispitanih poduzea iznose pesimistina oekivanja o

padu izvoza. Istodobno preko 60,0 % anketiranih oekuje da e izvoz njihovih poduzea rasti.

Jedna treina pak vjeruje da e izvoz ostati na istoj razini kao u prethodnim razdobljima.

Tablica 5. Oekivanja poduzea tekstilne i odjevne industrije o kretanjima izvoza u razdoblju

od 2007. do 2016. godine (Buturac, 2007, str. 13)

KATEGORIJA BROJ

PODUZEA

KUMULATIVNI

BROJ PODUZEA

% KUMULATIVNI

%

1. padati 4 4 6,15 6,15

2. ostati isto 21 25 32,31 38,40

3. rasti 40 65 61,54 100,00

Tradicionalne hrvatske izvozne djelatnosti, meu kojima proizvodnja tekstila i odjee

zauzima dominantnu poziciju, ostvarile su znaajan pad proizvodnje u tijeku tranzicijskog

procesa. Integracija je Hrvatske na meunarodno trite preduvjet njezina razvoja. Zbog toga

bi temeljna razvojna strategija industrije tekstila i odjee trebala biti izgradnja i razvoj

izvozno orijentiranih proizvodnih programa. Iako suoeni s velikim problemima trine,

tehniko-tehnoloke i organizacijske prilagodbe, tekstilno-odjevna industrija zbog svog

doprinosa zapoljavanju, udjelu u izvozu i ueu u ukupnom BDP-u jo uvijek ima znaajnu

ulogu. Praktiki bez istraivanja i razvoja, obrazovanja, dizajna, marketinga, novih

programskih rjeenja, financijskih usluga, trgovine i ostalih prateih usluga nije u stanju

poveati dodanu vrijednost i konkurentnost na tritu. Vizija hrvatske tekstilne i odjevne

industrije temelji se na stalnom tehnolokom napretku, kadrovskom i organizacijskom

restrukturiranju, specijalizaciji i trino konkurentnoj proizvodnji proizvoda s viim udjelima

dodane vrijednosti. U iduem e razdoblju uspjeh domae industrije tekstila i odjee na

meunarodnom tritu i izvozni trendovi primarno ovisiti o novim idejama, inovativnosti,

odgovaranju na nove izazove te brzom i uinkovitom razvoju. Pri tome je od iznimne vanosti

razviti proizvodnju i konkurirati na tritu vlastitom robnom markom.

33

4.3. Istraivanje javnog miljenja o dizajnu web stranica iz tekstilne

industrije

Ne postoje toni podaci o tome u kojoj se mjeri hrvatski gospodarski subjekti koriste

Internetom, te se takvo stanje moe samo procijeniti. Ipak, najzastupljeniji u oglaavanju

putem Interneta su hoteli i restorani, putnike agencije, trgovina na veliko i malo i financijske

ustanove, a nedavno je poelo snano razvijanje e Goverment-a temeljem projekta vlade

e-Hrvatska do 2007 (primjeri toga su: Internet gruntovnice, one stop shop Hitro.hr). Na

Grafikonu 3. se moe vidjeti postotak populacije koja se koristi Internetom. Istraivanje je

provela GFK grupa4, a podaci su objavljeni 27.7.2005. godine. Od ukupno 38 zemalja,

Hrvatska se nalazi na 19.-tom mjestu (35% populacije koristi Internet). U odnosu na zemlje

bive Jugoslavije i zemlje koje nas okruuju, prednjaimo u koritenju Interneta, osim

Slovenije gdje polovica ukupne populacije koristi Internet.

Slika 6. Postotak populacije koja koristi Internet (Rui, 2007, str. 53)

4 U listopadu 1999. godine, Fessel-GfK iz Bea, CEMA iz Zagreba i Gral Iteo iz Ljubljane osnovali su novu

agenciju za istraivanje trita pod nazivom: GfK - Centar za istraivanje trita d.o.o., sa sjeditem u Zagrebu. Ovim spajanjem nastala je najveda agencija za istraivanje trita u Hrvatskoj, te vodedi institut srednje i istone Europe.

34

Demografski podaci o korisnicima Interneta u Hrvatskoj su sljedei:

35,4 % stanovnika Hrvatske starijih od 12 godina se slui Internetom,

53 % internetskih korisnika su mukarci,

64 % internetskih korisnika imaju izmeu 15 i 34 godine,

41 % internetskih korisnika su studenti i uenici, dok je 48 % zaposlenih.

Slika 7. Dobna struktura korisnika Interneta (Rui, 2007, str. 57)

Na osi x nalazi se dobne skupine, tj. godine ivota korisnika Interneta, dok je na osi y

vrijednost koritenja Interneta izraen u postotku. Iz grafikona ja vidljivo kako se najvie

Internetom koriste mlade osobe izmeu 15-te i 24-te godine ivota, zatim slijede osobe

izmeu 25 i 34 godine ivota. Ove dvije skupine ukupno ine 60% populacije koja se koristi

Internetom. Osobe starije od 65 godina, dakle umirovljenici, nisu korisnici Interneta i njihov

postotak je manji od 1%.

35

Slika 8. Obrazovna struktura korisnika (Rui, 2007, str. 60)

Na osi x prethodnog grafikona nalazi se zavrena razina kole anketiranih osoba, dok se na osi

y nalazi vrijednost koritenja Interneta u postotku. 54% osoba koje se slue Internetom imaju

zavrenu srednju kolu, gimnaziju ili su studenti. Njih 27% su zaposlene osobe koje su

zavrile viu kolu ili fakultet (VS ili VSS). Ove dvije skupine ukupno ine ak 81%

populacije koja se koristi Internetom.

Na temelju rezultata prethodnog istraivanja, provedeno je novo istraivanje od strane autora

ovoga rada. Voena podatkom o dobnoj i obrazovnoj strukturi korisnika Interneta, autorica je

anketirala studente i zaposlene mlade ljude iz svoje okoline. Anketa je podijeljena u tri dijela.

U provom dijelu ispitanici su rangirali to im je najvaniji prilikom posjeta odreene web

stranice. Ponueni odgovori su: boje, raspored izbornika, preglednost, funkcionalnost i

sadraj. Ispitanici su ocijenili ponuene odgovore ocjenama od 1 do 5 (1-najmanje mi je

vano, 5-najvie mi je vano). U drugom dijelu ankete ponueno je deset web stranica

najpoznatijih hrvatskih tvrtki iz tekstilne industrije. Cilj je bio istraiti kakav prvi dojam

(boje, grafika, veliina i oblik slova i ostali vizualni efekti) ostavlja odreena web stranica na

posjetitelja. Isto tako, stranica je dobila lou ocjenu ukoliko nije zadovoljila pravilo 8

sekundi (maksimalno vrijeme potrebno za uitavanje web stranice ili sadraja). Ispitanici su

rangirali ponuene web stranice od 1 do 10, gdje broj 1 predstavlja onu web stranicu koja je

prema njihovom prvom dojmu najbolja, a na broju 10 je ona web stranica koja je svojim

36

izgledom najloija. U sljedeoj tablici navedena su poduzea (njihov naziv, url adresa i

osnovna djelatnost) koja su ispitanici ocjenjivali.

Tablica 6. Popis poduzea

Naziv poduzea Osnovna djelatnost URL adresa

Modea d.d.

Garenica

Tekstil i tekstilni proizvodi

(tvornica rublja)

http://www.modea.hr/index1.htm

Kelteks d.o.o.

Karlovac

Tekstil i tekstilni proizvodi

(tvornica tekstila)

http://www.kelteks.hr/WebSite1/o_nama.

aspx

Orljava d.o.o.

Poega

Tekstil i tekstilni proizvodi

(proizvodnja mukih i

enskih koulja)

http://www.orljava.hr/rt-9_kontakt-

index.aspx

Gerok d.o.o.

akovo

Tekstilni proizvodi

(pamuna trikotaa)

http://www.gerok.hr/

Siscia d.o.o.

Sisak

Tekstilni proizvodi

enska i muka konfekcija

http://www.siscia.com/hr/index.html

ateks d.d. akovec

Tekstilna industrija

(proizvodi od umjetne koe,

zatitna odjea)

http://www.cateks.hr/

MT d.d. akovec

Tekstilna djelatnost

(tvornica arapa)

http://www.mtctc.hr/

Varteks d.d.

Varadin

Tekstil i tekstilni proizvodi

(modna kompanija)

http://www.varteks.com/hr/

Slavonija d.d.

Osijek

Tekstilna industrija

(proizvodnja odjee)

http://www.slavonija-mk.hr/hr/

Sloga IMK d.d.

Poega

Tekstil i tekstilni proizvodi

(industrija modne

konfekcije)

http://www.sloga-fashion.hr/

37

Od ukupno 60 poslanih anketnih upitnika, prikupljen je uzorak od 46 ispitanika, ime je

postignuta stopa odgovora od 76%. U ukupnom broju ispitanika 48% je mukaraca, a 52%

ena. Postavljeno je pitanje da li su ikada uli za Slogu IMK d.d. jer je cilj ove ankete utvrditi

miljenje o izgledu web stranice i poloaj u odnosu na ostale stranice. Ocjenjivanjem izgleda

na temelju prvog dojma uvelike e pomoi prilikom poboljanja novog dizajna to je i

osnovna svrha ovoga rada. 70% ispitanika tj. 32 osobe je upoznato s tvrtkom Sloga IMK

d.d. i s njezinom osnovnom djelatnou. Na temelju prikupljenih podataka izraunata je

aritmetika sredina, a nakon toga zbog potrebe grafikog prikazivanja podaci su modificirani i

prilagoeni. Iz Grafikona 6 vidljivo je kako je ispitanicima najvanija preglednost web

stranice, zatim sadraj, te funkcionalnost. Na zadnjem mjestu, prije rasporeda izbornika,

nalaze se boje. Zakljuak ovoga je kako posjetitelji web stranice daju prednost dobroj

ureenosti web stranice, tj, dobroj preglednosti kako bi se lako i brzo mogli snai , te kako bi

to prije doli do informacija koje ih zanimaju.

Slika 9. Ocjena pojedinih karakteristike web stranice (autor)

Podaci o izgledu web stranica iz tekstilne industrije prikazane su sljedeom tablicom gdje

najmanja vrijednost znai da je ta stranica ocjenjena kao najbolja od strane ispitanih osoba.

38

Tablica 7. Ocjena izgleda pojedinih web stranica

Poduzea Vrijednosti Modea 4,956521739

Kelteks 6,565217391

Orljava 4,347826087

Gerok 5,913043478

Siscia 3,5

ateks 6,869565217

MT 6,02173913

Varteks 4,52173913

Slavonija 5,108695652

Sloga 7,173913043

Na prvom mjestu nalazi se Siscia, zatim Orljava i Varteks. Na posljednjem mjestu nalazi se

Sloga IMK d.d. to ukazuje na najloiji dizajn stranice, te su promjene i unapreenje ove web

stranice u pogledu izgleda i funkcionalnosti nune. Trei dio istraivanja odnosio se na

testiranje web stranica u razliitim web preglednicima. Usability web stranice znai da je ona

jasna, pregledna, dobro organizirana, i na kraju, vidljiva u razliitim Internet preglednicima.

Sve stranice bez ikakvih problema i potekoa mogue je vidjeti u sljedeim preglednicima:

Mozilla Firefox (izdava: Mozilla korporacija),

Internet Explorer (izdava: Microsoft i Spyglass),

Opera (izdava: Opera Software ASA),

Google Chrom (izdava: Google),

Safari (izdava: Apple Inc.).

Takoer stranica Sloge fashion d.d., koja se nalazi na URL adresi: http://www.sloga-

fashion.hr/ , ocjenjena je na razini ispravnosti koda i to na temelju tri kategorije: Mark up

validation, CSS validation i Link validation. Ispravnost je testirana na stranici

http://validator.w3.org . Unutar kategorije testiranja Mark up Validation pronaene su dvije

greke i to u dvadesetoj i tridesetoj liniji koda. Pojedini atributi nisu specificirani, no rije je o

maloj greci koja je samim time zanemariva. Takoer, rezultati su pokazali kako je kod pisan

u XHTML 1.0. Transitional to je XML ekvivalentan HTML 4.0 Transitional, a ukljuuje

prezentacijske elemente kao to su center, font i strike. CSS je kratica od (eng.) Cascading

Style Sheets a rije je o stilskom jeziku koji omoguava pridodavanje razliitih stilova HTML

elementima kao to su: veliina i vrsta pisma, boja teksta, okviri, poloaj elemenata, margine i

slino. Kod provjere CSS-a i linka nije pronaena niti jedna greka. Ovo istraivanje nije u

39

dubinu istrailo sve karakteristike pojedinih web stranica i sve kriterije po kojima je mogue

analizirati web stranice. Cilj je bio prikupiti miljenje ispitanika o izgledu pojedinih web

mjesta, te utvrditi gdje se nalazi stranica tvrtke Sloga IMK d.d.. Kako su rezultati pokazali da

je ona najmanje privlana, u nastavku rada (nakon svih prethodnih istraivanja) detaljnije e

biti objanjeni pojedini kriteriji koji se koriste prilikom analize web stranice, faze razvoja e-

poslovanja, modeli e-poslovanja te e teorijski dio biti popraen praktinim dijelom

analizirajui web mjesto Sloge IMK d.d..

4.4. Vidi Web Top 100 (promijeniti naslov)

Dodjela Vidi Awards nagrada odrana je 16.12.2009. godine, a dodijeljene su nagrade ICT

Gold, Vidi e-novation, premijerkina web nagrada i Vidi Web Top 100. Rije je o natjeaju

kojeg organizira izdavaka kua Vidi i izdavaka kua Vidi i Vidi web portal, za najbolje

hrvatske web stranice u 2009. godini. Na natjeaj se mogu prijaviti sve Web stranice na

Hrvatskom jeziku kao i sve web stranice koje na bilo koji drugi nain imaju povezanosti s

Hrvatskom neovisno o tome na kojem je jeziku njihov sadraj. Web stranicu na ovaj natjeaj

moe prijaviti fizika ili pravna osoba koja je stranicu izradila, fizika ili pravna osoba koja je

vlasnik te stranice, ali i svaki posjetitelj te stranice. Vidi Web Top 100 dodijeljene su za

sljedee kategorije:

Korporativne stranice,

Mediji, oglasi i novine,

Vladine organizacije i dravne institucije,

Znanost, obrazovanje i kultura,

Mobilni web,

Zabava, moda i glazba,

Community servisi i blogovi,

Turizam i putovanja,

Sport, zdravlje i prehrana.

40

iri natjeaja Vidi Web Top 100, odabrao je najbolju stranicu za svaku pojedinanu

kategoriju, a prilikom odabira najboljih hrvatskih web stranica natjeaja ocjenjivani su

sljedei kvalitativni elemente prijavljenih web stranica:

Kvalitetu tekstualnog, slikovnog i drugog sadraja,

Uestalost obnavljanja sadraja na stranicama,

Iskoritavanje interaktivnih mogunosti Web-a,

Brzinu uitavanja web stranica,

Intuitivnost korisnikog suelja i navigacijskih elemenata na stranici,

Vizualnu atraktivnost stranica,

Koliinu i naine koritenja naprednijih servisa (m-servisi, e-commerce, m-

commerce),

Koliinu i kvalitetu sadraja i drugih opcija i funkcija koje posjetitelju stranica

olakavaju snalaenje i koritenje stranica.

Organizatori natjeaja zadravaju pravo da iz natjeaja bez najave izbace stranice koje svojim

sadrajima ili servisima vrijeaju na vjerskoj, nacionalnoj, rasnoj, politikoj ili drugoj

neprilinoj osnovi, te takoer zadravaju pravo da iz natjeaja izbace stranice neprimjerenog

sadraja te stranice koje promoviraju ili omoguuju ilegalan dostup softveru ili nekom

drugom obliku intelektualnog vlasnitva.

Opisani natjeaj predstavljen je zbog njegove iznimne vanosti i prestia koji nosi, a posebice

su zanimljive kategorije Korporativno web mjesto, te kategorija Zabava, moda i glazba gdje

bi Sloga IMK d.d. mogla konkurirati nakon poboljanog dizajna web stranice. Korporativno

web-mjesto je informativna web stranica upravljana od strane poslovne ili privatne

organizacije poput dobrotvorne ili neprofitne zaklade. Korporativne se web stranice razlikuju

od stranica elektronske trgovine i portala po tome to se na njima nalaze informacije i druge

znaajke koje slue za odgovor na pitanja klijenata te izgradnju odnosa s korisnicima. One

generiraju interes o poduzeu, tj. ne trguju svojim proizvodima ili uslugama izravno preko

njih. U spomenutoj kategoriji Korporativno web mjesto, ocjenjivaki iri je izabrao tvrtku

Encian d.o.o. iz Donjeg Stupnika. Miljenje iri je kako traei njihove proizvode ili ukoliko

ste u potrazi za zdravim i prirodnim, morate zalutati na stranicu www.encian.hr . Kratak

opis onoga to Encian predstavlja na mjestu koje posjetitelji najprije zapaze te uporaba boja i

dizajna potpuno usklaenih s prirodnim proizvodima koje nudi ulijevaju povjerenje i potiu

elju za daljnjim pretraivanjem virtualnog prostora. Trailice smjetene na vidljivu i

41

pristupanu mjestu prema skupinama omoguavaju brz dolazak do proizvoda koji se trai, ali

i otkrivanje novih. Rubrika kratkih, preciznih i korisnih novosti nudi informacije o novim

proizvodima i ujedno potie na kupnju. Dodatni sadraj, koji ukljuuje odgovore strunjaka

na postavljena pitanja, zdrave vijesti, igre i akcije, na Encianovu web-stranicu posjetitelja

vraa svaki put kad pomisli na zdravo i prirodno. Ukupni je dojam da stranica prua odlinu

sliku o brendu, i ujedno vri prodaju bez da ste toga svjesni.

U kategoriji Zabava, moda i glazba pobjednik je MTV Hrvatska (www.mtv.com.hr ) to

ukazuje kako niti jedna stranica iz podruja mode i tekstilne industrije nije dovoljno

kvalitetna, organizirana, privlana da bi konkurirala i pobijedila u ovoj kategoriji. Kriteriji po

kojim se bira najbolja web stranica su raznoliki, te pobjednici u pojedinim kategorijama

mogu biti samo primjer kako se uspjeno prezentirati javnosti putem Interneta, te kako

dizajnirati dobru stranicu koja e privui nove posjetitelje, zadrati stare, ali i potaknuti na

kupnju i suradnju.

42

5. Analiza web mjesta tvrtke Sloga

Sloga IMK d.d. jedna je od vodeih hrvatskih proizvoaa muke i enske konfekcije. Na

tritu je prisutna od 1945. godine. Proizvodni program sastoji se od tri modne marke:

G.Bonetti - odjea za poslovnu enu, koja objedinjuje karakteristike elegantne,

poslovne, profinjene i samouvjerene ene, a namijenjena je enama koje umjereno

prate modne trendove i ostaju vjerne klasici,

Rebecca - odjea za mladu, suvremenu enu koja je sinonim za moderno, enstveno i

casual,a naglasak ove modne linije je modernim tkaninama i detaljima koji prate stil

urbane i samouvjerene ene,

Paolo Rizzi - odjea za poslovnog, odlunog i ambicioznog mukarca pomno

odabranih tkanina i besprijekornog kroja i izrade.

Poslovne jedinice "Sloga" IMK d.d. smjetene su u Poegi na adresi Arslanovci 58. Na tom

prostoru nalazi se graevinski objekt povrine 5.800 m u kojima je smjeten proizvodni park.

Djelatnost "Sloga" IMK d.d. registrirana je pod ifrom 012622, industrija odjee, te upisana u

registar kod okrunog privrednog suda u Slavonskom Brodu FI-608/93, a obuhvaa sljedee

djelatnosti, odnosno poslove:

industrijska proizvodnja muke i enske konfekcije,

industrijska proizvodnja kone konfekcije,

obavljanje usluga krojenja i ivanja,

trgovina na malo i veliko vlastitih proizvoda kao i proizvoda drugih proizvoaa,

obavljanje poslova snabdijevanja prodavaonica vlastitim transportnim sredstvima,

prodaja robe u vlastitim prodavaonicama

Poduzee je upisano i za obavljanje poslova vanjskotrgovinskog prometa, te je do sada

izvozilo u Austriju, Njemaku, Italiju, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu. U travnju 2007.

godine tvrtka se pojavila na Internetu sa svojom web stranicom koja se nalazi na url adresi:

www.sloga-fashion.hr/ . U nastavku rada biti e analizirana web stranica tvrtke po pojedinim

kriterijima, mogunost poboljanja, kao i mogunost primjene e-poslovanja u sklapanju

poslovnih transakcija poduzea.

43

5.1. Analiza faza razvoja e-poslovanja tvrtke Sloga

Elektroniko poslovanje predstavlja onaj oblik organizacije poslovanja koji u velikoj mjeri

ovisi o primjeni informacijske tehnologije. Takoer, elektroniko poslovanje odnosi se na

svaki oblik provoenja poslovnih transakcija u kojima se ostvaruje meusobna interakcija

elektronikim putem (npr. naruivanje proizvoda ili usluga, plaanje, isporuka kupljenih

dobara). Elektroniko poslovanje time postaje sveobuhvatni termin kojim se, uz intenzivnu

primjenu informacijske i posebice internetske tehnologije, povezuje i digitaliziraju sve

poslovne aktivnosti, od razvoja i proizvodnje, do menadmenta i administracije (Spremi,

2004). Prijelaz s klasinog tradicionalnog na elektroniko poslovanje zahtijeva temeljitu

promjenu i prilagodbu organizacije na nove uvjete poslovanja. Potrebno je osigurati

odgovarajuu infrastrukturu koja ukljuuje hardver, softver, mrenu i telekomunikacijsku

infrastrukturu, te ljudski rad. Prije same faze prelaska nuno je utvrditi kritine imbenike

uspjeha projekta elektronikog poslovanja, to se najee radi SWOT analizom. SWOT

matricom analiziraju se postojee i budue vanjske prijetnje i prilike s postojeim i buduim

unutarnjim slabostima i snagama organizacije. Nakon toga, poduzee treba odluiti da li e

doi do unapreenja poslovnih procesa ili do potpunog reinenjeringa, hoe li promjene biti

postupne ili radikalne, te moe li elektroniko poslovanje unaprijediti kvalitetu usluga i

proizvoda, isplati li se prijelaz, te jesu li dobavljai i partneri spremni prijei na elektroniki

nain poslovanja. Odluka o novom nainu poslovanja treba biti pomno razmotrena, te treba

podravati opu misiju i viziju poslovanja. U nastavku e biti predstavljene faze razvoja e-

poslovanja, obiljeja po pojedinim fazama, te utvrivanje u kojoj se fazi nalazi poduzee

Sloga IMK d.d.

Vana obiljeja elektronikog poslovanja su: neprekidno, globalno poslovanje, smanjenje

trokova poslovanja, ponuda ukupne usluge i potpuno novi modeli poslovanja. Kako bi

razumjeli promjene koje nastaju nunim restrukturiranjem poslovanja, tvrtkama moe pomoi

model razvoja elektronikog poslovanja predstavljen kroz est faza:

1) komunikacija s vanjskim okruenjem,

2) unapreenje interne komunikacije,

3) razvoj e-trgovine,

4) razvoj e-poslovanja,

5) integrirano e-poslovanje,

44

6) sveobuhvatno restrukturiranje e-poslovanja s obzirom na potrebe nove

ekonomije.

Slika 10. Faze razvoja elektronikog poslovanja

Poetna faza razvoje e-poslovanja u organizaciji temelji se na Internetu kao sredstvu

distribucije sadraja i informacija, a zapoinje 90-tih godina prolog stoljea kada se uvidjelo

da Internet postaje novi kanal komunikacije prema vanjskom okruenju. Tvrtke kreiraju svoje

web stranice koje koriste iskljuivo kao medij promocije poslovanja. Prednosti toga su nii

trokovi promocije, poboljan imid, razgranat pristup informacijama, te bolji odnos s

kupcima i poslovnim partnerima. Na web stranicama mogu se pronai samo informacije o

tvrtci, njenoj djelatnosti i ponudi. Korisnici i poslovni partneri mogu se upoznati s misijom i

vizijom poduzea, mogu pronai potrebne brojeve telefona kontakt-osobe, e-mail adrese,

lokaciju itd. No, ne nude se nikakvi oblici i novi naini obavljanja poslovnih aktivnosti, tj.

nema vanijih promjena u nainu na koji su se do tada vodili poslovi. esto se ovakvo web

mjesto naziva web mjesto statina sadraja to znai da postoji veoma niska razina

interakcije. Tijek informacija mogue je samo u jednom smjeru, no web mjesta, kao i web

mjesto tvrtke Sloga IMK d.d., nude ograniene mogunosti interakcije s klijentima uglavnom

putem elektronike pote. Dakle, najvaniji imperativ poetne faze jest prisutnost na

virtualnoj sceni, to su shvatili i rukovodee osobe tvrtke Sloga IMK d.d. koja se tek 2007.

godine predstavila kupcima, klijentima i poslovnim partnerima putem web stranice. Na web

mjestu mogue je pronai informacije o osnovnoj djelatnosti Sloge, proizvodnom programu,

lokaciji i broju zaposlenih, povijesnom nastanku i razvoju tvrtke kroz godine, te popis kontakt

osoba. Isto tako nalazi se popis prodajnih mjesta kao i galerija slika s proizvodima (muka i

45

enska odijela). Obznanivi svoje postojanje, te uoavanjem kako se e-poslovanje sve vie

razvija tvrtka je iskazala nakanu i spremnost za ii dalje.

Druga faza razvoja traje od poetka 1996. do sredine 1998. i odnosi se na unapreenje interne

komunikacije. U ovoj se fazi Internet i web tehnike koriste za razvoj intraneta, tj. unutarnjih

kanala komunikacije. Intranet rjeenja unapreuju internu mogunost komunikacije, dakle,

povezanost unutar tvrtke, timski rad, te komunikacijske alate za razmjenu miljenja, diskusija

i baze znanja. Veliku ulogu imaju informatiari koji preuzimaju kontrolu nad web stranicama

tvrtke, a tehnologija u ovoj fazi je orijentirana na jednostavne baze podataka, jednake ili

kompatibilne formate zapisa dokumenta, te se postavljaju prva pitanja sigurnosti zbog velike

koliine informacija na intranet mrei. Sloga IMK d.d. je stupila u ovu drugu fazu razvoja e-

poslovanja jer su sva raunala, iji broj dosee brojku 30, meusobno umreena. Pisana

sredstva komunikacije kao to su oglasne ploe, interne novine, memorandumi zamijenjeni su

komunikacijom pomou elektronike pote. Na taj nain omoguena je elektronika razmjena

dokumenata ime je izbjegnuto kolanje klasine papirnate dokumentacije a to u konanici

olakava i ubrzava internu komunikaciju. No, kao i u mnogim tvrtkama nije sve povezano u

jedan integrirani sustav. Svi programi koji se nalaze na tritu i koji se reklamiraju kao

integrirani sustavi ne odgovaraju Slogi zbog specifinosti proizvodnog procesa. Njihove

programe iliti aplikacije mogue je podijeliti u tri dijela:

aplikacija vezana za proizvodnju raena je od strane studenata FER-a Zagreb u

suradnji s Tehnolokim fakultetom u Zagrebu prije 14 godina. Kako aplikacije rade s

ve sada zastarjelim Microsoft Access bazama podataka, vie su puta nadograivane,

ali ni danas nisu zavrene u obliku u kojem su zamiljene. Autori ovoga programa

ponudili su moderan i doraeniji sustav za praenje proizvodnje bazirane na SQL

bazama podataka ali zbog nedostataka financija Sloga se nije odluila za kupnju

istoga.

druga skupina programa su oni koji prate veleprodaju, maloprodaju, raunovodstvo,

obraun plaa, kadrovsku evidenciju i uvoz-izvoz. Od 1995. do 2007. godine ovi su

programi radili u DOS-u i bili su nepovezani, tj. svaka je aplikacija radila sama za

sebe da bi poetkom 2007. bili zamijenjeni novim rjeenjem tvrtke Limex iz akovca.

Sada su podaci u ovim aplikacijama povezani, odnosno koriste iste SQL baze

podataka. Tako se npr. otpremnice i rauni iz prodaje automatski vide u

raunovodstvu itd. S ovim sustavom su povezane i sve Slogine prodavaonice koje

jednim klikom svakodnevno putem interneta na kraju radnog vremena prenose

46

podatke o svom dnevnom prometu i napravljenim dokumentima u baze podataka na

serveru u sjeditu firma.

Lectra system je specijalizirani sustav za konstrukciju i izradu krojnih slika koji se

koristi u gotovo svim veim hrvatskim i europskim tekstilnim firmama. To je

francuski proizvod a sastoji se od 4 raunala, digitalizatora, plotera i softwarea koji je

lokaliziran na hrvatski jezik.

Baze podataka prvog i drugog skupa programa se nalaze na istom serveru i teoretski im moe

pristupiti svako raunalo u mrei tj. osoba iz raunovodstva bi mogla otvoriti neku aplikaciju

iz proizvodnje i vidjeti podatak koji ju zanima iako se to u praksi ne dogaa, odnosno svatko

se dri svog dijela posla. Jedan od razloga je i to na raunalima kao i u ostatku firme

veinom radi stariji kadar pa se djelatnici za raunalima naviknuti na okruenje svog

programa ne ele uputati u rad s programom koji im je nepoznat. Rjeenje je razvoj softvera

koji bi obuhvatio sve u jedan program (proizvodnju, prodaju, raunovodstvo itd.) ali takvog

programa koji bi kvalitetno pokrio sve ove dijelove ne postoji na naem tritu. Takoer,

jedan od prijedloga je zaposliti tim kvalitetnih programera koji bi kroz odreeno vrijeme

napravili sustav 'po mjeri' ali ta je opcija zbog svoje financijske teine nerealna, pogotovo u

tekstilnoj industriji.

Treu fazu karakterizira koritenje Interneta kao kanala za prodaju proizvoda i usluga, tj.

razvija se elektronika trgovina. Termin e-trgovina postaje sinonim za procese prodaje i

kupnje putem Interneta gdje se brie vremenska i fizika barijera poslovanja to je osnovna

r