digitalna postprodukcija i video...

29
DIGITALNA POSTPRODUKCIJA I VIDEO PRODUKCIJA dr Robert Farkaš TREJLERI – istorija SPISAK SKRAĆENICA AAC advanced audio coding napredno audio kodovanje ACELP algebraic code excited linear prediction algebarski kod pobuđene linerane predikcije A/D analog to digital analogno digitalni AFX animation framework eXtension proširenje okvira animacije

Upload: others

Post on 08-Sep-2019

6 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

DIGITALNA POSTPRODUKCIJA I VIDEO PRODUKCIJA

dr Robert Farkaš

TREJLERI – istorija

SPISAK SKRAĆENICAAAC advanced audio coding

napredno audio kodovanje

ACELP algebraic code excited linear prediction

algebarski kod pobuđene linerane predikcije

A/D analog to digital

analogno digitalni

AFX animation framework eXtension

proširenje okvira animacije

AL adaption layer

adaptacioni sloj

API application programming interface

interfejs za programske aplikacije

ASCII American standard code for information interchange

Američki standardni kod za razmenu informacija

ATDM

asynchronous time-division multiplexing

asinhrono multipleksiranje sa vremenskom raspodelom kanala

ATM

asynchronous transfer mode

asinhroni transfer mod

AVC advanced video coding

napredno video kodovanje

AVCHD advanced video coding high definition

napredno video kodovanje visoke definicije

AVI audio video interleave, audio video interleaved

isprepletani zvuk i slika

BB

band by band

opseg po opseg

b bit

bit

B byte

bajt

B bidirectionally-predictive

dvosmerno prediktivni, biprediktivni

B-frame bidirectional-frame, backwards-predicted frame, B-picture, inter-frame

dvosmerni-frejm, unazad-predvidiv frejm, B-slika, među-frejm

BD blu-ray disc

optički disk za memorisanje podataka

BIFS

binary format for scenes

binarni oblik scena

BiM

binary format for metadata

binarni format za metapodatke

BISDN broadband ISDN

širokopojasni ISDN

BMP bitmap

bitska mapa

BQ

bi-level quantization

dvostruka kvantizacija

CABAC

context adaptive binary arithmetic coding

binarno aritmetičko adaptivno kodovanje konteksta

CAVLC context arithmetic variable-length coding

adaptivno kodovanje sa promenljivom kodnom reči

CCD charge-coupled device

uređaji sa spregnutim naelektrisanjem

CD

compact disc

kompakt disk

CD

committee draft

dodeljeni draft

CGI computer-generated imagery

računarski generisane slike

CGI computer graphics interface

računarski grafički interfejs, računarska grafika

CID charge injection device

uređaj za detektovanje punjenja

CIF common intermediate format

zajednički srednji format

CMOS complemantary metal-oxide-semiconductor

komplementarne logike tranzistorski metal-oksid-poluprovodnik

CODEC coder-decoder

koder-dekoder

CRC cyclic redundancy check

ciklična provera suvišnosti

CS conjugate structure

konjugovana struktura

CS-ACELP conjugate structure ACELP

konjugovana struktura ACELP

CSMA/CD

carrier sense multiple access with collision detection

postupak višestrukog pristupa uz detekciju kolizije

CSS cascading style sheets

kaskadni stil listova

1D

one-dimensional

jednodimenzionalni

2D two-dimensional

dvodimenzionalni

3D

three-dimesional

trodimenzionalni

D

descriptor

deskriptor

DAW digital audio workstation

digitalna audio radna stanica

dB decibel

decibel

DBC dictionary-based coding

kodiranje na bazi rečnika

DCT

discrete cosine transform

diskretna kosinusna transformacija

DDL

description definition language

opis definicije jezika

DI digital item

digitalni deo

DID

digital item declaration

deklaracija o digitalnim delovima

DIVX digital video express

ekspres digitalni video

DMIF

delivery multimedia integration framework

okvir za isporuku multimedijalnih komunikacija

DPCM/DCT differential pulse code modulation /discrete cosine transform

diferencijalna impulsno kodovana modulacija/diskretna kosinusna

transformacija

dpi dots per inch

broj tačaka po jedinici dužine

DRM

digital rights managment

upravljanje digitalnim pravima

DS descriptor scheme

šema za deskripciju

DSM-CC dgital storage media-command and control

digitalna memorija-komanda i kontrola

DSP digital signal processing

digitalna obrada signala

DSVD digital simultaneous voice and data

digitalni simultani glas i podaci

DV digital video

digitalni video

DVB

digital video broadcasting

digitalna video difuzija

DWT discrete wavelet transform

diskretna wavelet transformacija

EM

electromagnetic

elektromagnetni

EQ equalizer

izjednačavač

ES

elementary stream

osnovni strim

FEC

forward error correction

korekcija grešaka unapred

FOE first order entropy

entropija prvog reda

3G

third generation

treća generacija

GA

general audio

generalni audio

GDF grade distortion function

funkcija stepena oštećenja informacije

GFX

graphics framework eXtensions

proširenja okvira grafike

GIF graphics interchange format

grafički format za razmenu

GII

global information infrastructure

globalna informaciona infrastruktura

GK

gate keeper

nadzor prolaza

GNU Gnu’s Not Unix

GNUs dizajn sličan Unix-u, ali se razlikuje od Unix-a jer je slobodan softver i

ne sadrži Unix kod

GOB

group of blocks

grupa blokova

GPL General Public License

opšta javna licenca

GSTN general switched telephone network

opšta komutaciona telefonska mreža

GW gate way

mrežni prolaz

HD high-definition

visoka definicija

HDV high-definition video

video visoke definicije, video visoke rezolucije

HDTV high-definition television

televizija visoke definicije, televizija visoke rezolucije

HMM

hidden Markov model

skriveni model Markova

HTML

hyper text markup language

hipertekst sa označenim jezikom

HVS human visual system

čovečiji vizuelni system

I intra

unutar

I-frame intra-frame

unutrašnji-frejm

IBP I-frame, B-frame, P-frame

I-frejm, B-frejm, P-frejm

IDCT

inverse DCT

inverzna DCT

IEC

International Electrotechnical Committee

Međunarodni elektrotehnički komitet

IETF Internet Engineering Task Force

Grupa za IP standarde

IP

internet protocol

internet protocol

IPMP

intellectual property management and protection

upravljanje intelektualnoim svojinom i zaštita

IPRS intelectual property rights

prava intelektualne svojine

ISDN

integrated services digital network

digitalna mreža integrisanih servisa

ISM

interactive storage media

interaktivna memorija

ISO Internatonal Standard Organization

Međunarodna organizacija za standardizaciju

ITU International Telecommunication Union

Međunarodna unija za telekomunikacije

ITU-R

International Telecommunication Union–Radio Standardization Sector

Međunarodna unija za telekomunikacije–Radio sektor za standardizaciju

ITU–T

International Telecommunication Union–Telecommunication Sector

Međunarodna unija za telekomunikacije–Telekomunikacioni sektor

JPEG Joint Photographic Experts Group

Grupa eksperata za fotografiju

JPEG-LS JPEG standard for image lossless coding

JPEG standard za kodovanje mirnih slika bez gubitaka

JP2 optional file format for JPEG 2000

opcioni fajl format za JPEG 2000

JTC

Joint Technical Committee

Pridružni tehnički komitet

JVC joint video coding

združeno video kodovanje

JVT

Joint Video Team

Združeni video tim

LAN

local area network

lokalna računarska mreža

MAE mean absolute error

srednja apsolutna greška

MB

macroblock

makroblok

MCU

multipoint control unit

kontrolna jedinica za više tačaka

MDS

multimedia description schemes

multimedijalne šeme za deskripciju

MEL Maya embedded language

ugrađen programski skript jezik u Maya softver

MIDI musical instrumment digital interface

digitalni interfejs za muzički instrument

MIPS

millions of instructions per second

milioni instrukcija u sekundi

MOS

mean opinion score

srednja vrednost mišljenja

MOS metal oxide sensors

senzori gasa

MPEG

Motion Picture Experts Group

Grupa eksperata za obradu pokretne slike, Ekspertna grupa za pokretne slike

MPEG-J Motion Picture Experts Group-Java

Grupa eksperata za obradu pokretne slike-Java

MP3

Motion Picture Experts Group-1 Audio Layer 3

Grupa eksperata za obradu pokretne slike-1 audio sloj 3

MP4 Motion Picture Experts Group-4 File Format

Grupa eksperata za obradu pokretne slike-4 fajl format

MQ

multiple quantization

multipl kvantizacija

MSE

mean square error

srednja kvadratna greška

NAL network apstraction layer

mrežni apstrakcioni sloj

NISDN

narrow-band ISDN

uskopojasni ISDN

NTSC National Television System Committee

Nacionalni komitet za televizijski sistem

NURBS non-uniform rational B-spline

neuniformna racionalna osnovna kriva

OCR optical character recognition

optičko prepoznavanje znakova

OS operating system

operativni sistem

OSI

open system interconnection

povezivanje otvorenih sistema

P predictive

prediktivni

P-frame predicted-frame, forward-predicted frame, inter-frame

predvidiv-frejm, unapred-predvidiv frejm, među-frejm

PAL phase alternating line

linijska promena faze

PC

personal computer

personalni računar

PCM

pulse code modulation

impulsna kodna modulacija

PDF probability density function

funkcija gustine verovatnoće

PNG

portable network graphic

pokretna mrežna grafika

PSNR peak-signal-to-noise ratio

vršni odnos signal–šum

PSP PlayStation portable

pokretna konzola za igranje

PSTN public switched telephone network

javna telefonska mreža sa komutacijom, javna komutirana telefonska mreža

QCIF quarter common intermediate format

četvrtni zajednički srednji format

QoS quality of service

kvalitet servisa

RAM

random access memory

memorija sa slučajnim pristupom

RDF rate distortion function

funkcije stepena oštećenja

REC

request for comment

zahtev za komentar

RLE run-length encoding

kodovanje dužine niza

ROI

region of interest

region od interesa

ROM

read-only memory

memorija sa očitavanjem

RTCP real time control protocol

kontrolni protokol u realnom vremenu

RTP

real time transport protocol

transportni protokol u realnom vremenu

SA

structured audio

strukturni audio

SAOL

structured audio orchestra language

strukturni jezik audio orkestra

SC

sub-committee

podkomitet

SCN switched circuit network

mreža za komutaciju kanala

SDTV

standard definision television

televizija standardne rezolucije

SECAM fran. sequentiel couleur a memoire, eng. sequential color with memory

Francuski televizijski standard

SG

Study Group

Studijska grupa

SGML

standard generalized markup language

standardni generalizovani jezik za markiranje

SH sample and hold

uzorak i zadržavanje

SNHC

synthetic natural hybrid coding

sintetičko prirodno hibridno kodovanje

SNR

signal-to-noise ratio

odnos signal–šum

SQ

single quantization

jednostruka kvantizacija

SWF shockwave Flash ili small web file

format vektorske grafike koji se može generisati sa flešom

SVGA super video graphics array

super video grafička kartica – niz

TC technical committee

tehnički komitet

TCP/IP

transmission control protocol/internet protocol

protokol kontrole prenosa/internet protocol

TDNN

time-delayed neural network

neuralne mreže sa vremenskim kašnjenjem

TIF tagged image format

format označene slike

TIFF tagged image file format

format dat. označene slike

ToR

terms of reference

izrazi za reference

TR

Technical report

Tehniški izveštaj

TSR two-level secure re-routing

dvoslojno bezbedno rutiranje

TTSI

text-to-speech interface

interfejs tekst-govor

VBR

variable bit rate

promenljiva bitska brzina

VCD video CD, view CD, compact disc digital video

video CD

VCEG

Video Coding Expert Group

Ekspertska grupa za video kodovanje

VCL

video coding layer

video kodni sloj

VGA video graphics array

video grafička kartica – niz

VHDL

very high speed integrated circuit hardware description language

hardverski opisni jezik za vrlo brzo integrisano kolo

VLC

variable-length code

kod promenljive dužine

VM verification model

verifikaconi model

VO

video object

video objekat

VOC volatile organic compound

isparljivo organsko jedinjenje

VOP

video object plane

ravan video objekta

VQ vector quantization

vektorska kvantizacija

VRML virtual reality modeling language

jezik modelovanja virtualne realnosti

VTC

visual texture coding

kodovanje vizuelne teksture

W3C

World Wide Web Consortium

WWW Konzorcijum

WD working draft

radni draft

WG

Working Group

Radna grupa

XGA eXtended graphics array

proširena grafička kartica

XML eXtensible markup language

označeni jezik za proširenje

XMT

eXtensible MPEG-4 textual

prošireni MPEG-4 tekstualni

λ

wavelength

talasna dužina

Prvi trejler prikazan je u Americi kada je Nils Grenlund, menadžer promocije pozorišta ''Marcus Leow''napravio i producirao kratki promocioni trejler za mjuzikl ''The Pleasure Seekers''. Pomenuti lanacbioskopa je nastavio sa tom praksom, sto je cak i u novinama opisano kao nesto ''potpuno novo ijedinstveno'', a takođe je naglašeno da će i ubuduće ''biti prikazivane pokretne slike sa proba i ostalihdogađaja povezanih sa pomenutim pozorišnim komadom, pre njegovog samog prikazivanja'' . Grenlundje takođe bio prvi koji je predstavio trejler za film, promovišući na taj način film u kom je glumio ČarliČaplin, 1914 godine. Ovaj trejler je prikazan u Harlemu.

Sve do kasnih 50.-ih godina 20. veka trejleri su pravljeni od strane National Screen Service-a, kompanijekoja je osnovana 1920. godine radi produkcije i distribucije filmskih trejlera u ime studija. NSS jekontrolisala distribuciju propagandnih materijala za film u Sjedinjenim Američkim državama u perioduod 1940. do 1980. godine. Trejleri su se sastojali od ključnih scena filma, propraćenih velikim tekstomkoji je opisivao pricu i muzičke podloge. Većina trejlera je sadržala naraciju.

U toku '60.ih godina način pravljenja filmskih trejlera se promenio. Trejleri su prikazivani bez teksta,takozvana 'brza montaža' je postala popularna, naročito zahvaljuči novim tehnologijama. Trendseteri zaovu novu vrstu trejlera je bio Stenli Kubrik sa trejlerima za svoje filmove ''Lolita''; ''Dr. Strangelove: How ILearned to Stop Worrying and Love the Bomb''; ''2001: A Space Odyssey''.

1964. godine Andrej Kuen je distribuirao svoj samostalni trejler za film ''Night of the Iguana'', uzimajućibrze snimke, jake kontraste, brzo montiranje, kao i provokativnu naraciju. Njegov trejler je bio tolikouspešan da je počeo da producira ovaj novi oblik trejlera sa svojim partnerom Denom Dejvisom. Njihdvojica su otvorili kompaniju Kaleidoscope Films 1968. Godine, koja je postala toliko uspešna da jedominirala industrijom trejlera naredne tri decenije.

Kako je Holivud počeo da producira sve veće blokbaster filmove, kao i da sve više ulaže u promocijufilmove, reditelji su počeli sve više da se oslanjaju na Kuena i Kaledioscope, kao i njihovu sposobnost dastvore najbolje trejlere.

U ranijem periodu filma, kao i promocije istih, trejleri su bili samo mali deo citave promocije, za koju su uto vreme bili upotrebljivani plakati. Trejleri su bili kratki, cesto su se samo sastojali od kartica sa recima,kao i od kratkih snimaka. U danasnje vreme, duži i složeniji trejleri su zamenili većinu ostalih vidovapromocije filma.

Trejleri su ranije bili izrađivani u istoj rezoluciji kao i film koji promovišu, najčešće na filmu od 35mm.Kasnije su se izrađivali u istom digitalnom formatu, mada pojava interneta je omogućila da se trejleridistribuiraju u bilo kojoj rezoluciji.

TREJLERI – definicija

Trejleri su kratki pregleda najupečatljivijih scena u filmu, kao i način da se gledalac upozna sa radnjomfilma, s tim, da mu se istovremeno, ne otkrije previše.

Reč trejler (engl. Trailer = prikolica; trail = trag) nastala je zbog činjenice da su se prvi trejleri puštalinakon filmske projekcije. Ta praksa nije dugo trajala, pošto su gledaoci obično napuštali bioskop odmahnakon završetka filmske projekcije. Trejleri se danas u bioskopima prikazuju pre projekcije filma, ali nazivse zadržao.

Postoje dve osnovne vrste trejlera:

- Filmski trejleri

- Teaser trejleri

FILMSKI TREJLERI

Trejleri se sastoje od serije odabranih kadrova iz filma koji se promoviše. Pošto je svrha trejlerada privuče publiku i zainteresuje je za film ti kadrovi se obično uzimaju iz najuzbudljivih,najsmešnijih ili, na bilo koji drugi način, ključnih delova filma. Takođe je bitno da se kadrovimontiraju na taj način da se publika upozna sa filmom, ali da se ne stvore 'spoiler-i'.

Spoiler (engl. Spoil - pokvariti) je žargonski izraz koji označava bilo koji element u promocijifikcije koji na neki način previše odaje radnju samog dela i na taj način kvare utisak, jer uživanjeu delu fikcije zavisi od dramske tenzije i neizvesnosti.

U trejlerima scene obično nisu u istom rasporedu kao i u samom filmu. Nekada se uvrste i scenekoje su snimljene za film, ali su izbacene u finalnoj montaži iz filma. Takođe se za vremesnimanja filma snimaju scene koje su isključivo namenjene za trejler i ne pojavljuju se u filmu.Najpoznatiji film čiji je trailer napravljen na ovaj način je 'Terminator 2: The Judgment Day'. Ovajtrejler sadrži scene koje nikada nisu namenjene samom filmu. Takođe, za film Spider-Man (2002)snimljena je čitava komplikovana akciona scena za potrebe trejlera. U sceni se pojavljujupljačkaši banke koji u pokušaju da pobegnu ulaze u helikopter i u toku leta se upetljaju uogromnu paukovu mrežu ispletenu između dve kule Svetskog trgovinskog centra. Međutim,nakon terorističkog napada na Svetski trgovinski centar 01.09.2001. studio je povukao trejler.Trejler se ne pojavljuje ni na DVD izdanju filma, ali ga je moguće naći na sajtu YouTube, nakonsto se u pretragu ukuca: '' Spider-man Banned Trailer’’.

Drugi primeri za ovaj način montiranja trejlera su Black Christmas i Psycho

Trejleri se izrađuju u kompanijama, dok se filmovi prave u okviru studia. Uzevši u obzir da film utrenutku izrade trejlera ne postoji, tako da se trejler izrađuje od sirovog materijala, tzv. dailies.Na kraju dnevnog snimanja, materijal se u studiju razvija, sinhronizuje uz snimljen zvuk i šalje napregled reditelju i određenim članovima filmske ekipe, kao i editorima za trejlere. Zbog toganeke scene iz trejlera se ni ne pojavljuju u filmu, ili se desi da montažer filma i montažer trejleraupotrebe istu scenu, ali iz različitih uglova. Takođe se u trejlerima pojavljuje muzika koja se nepojavljuje u soundtrack-u. To je uobičajeno jer se trejleri i tizer trejleri prave mnogo pre negošto se filmskoj ekipi priključi kompozitor muzike za film, nekad čak i godinu dana ranije, jersoundtrack i ubacivanje muzičke podloge u film su, većinom, među poslednjim zadacima u izradifilma.

Trejleri koji sadrže materijal koji se ne pojavljuje u finalnoj verziji filma su posebno traženi odstrane kolekcionara, a to se naročito događa kod trejlera koji su pravljeni za klasične filmove.Poznati trejler tog tipa je trejler za film 'Casablanca'.

Veliki broj kompanija u Nju Jorku i Los Anđelesu su specijalizovane za izradu filmskih trejlera, kaošto su The Cimarron Group, Mojo, The Ant Farm, Aspect Ratio, Flyer Entertainment, Trailer Park,Buddha Jones i dr.

Trejleri prikazuju delove iz filmova na način koji će najviše privući publiku. Vremenomreklamiranje filmova je postala ogromna industrija, a filmski trejleri način reklamiranja filmovadoveden do te mere savršenstva da čak i loši filmovi mogu da izgledaju dobro.

Većina trejlera imaju strukturu od 'tri čina' (Three-act structure), koja je karakteristična zadugometražne filmove.

Three-act structure, tj. 'tri čina' je model za pisanje i ocenjivanje filmova, koji deli radnju na triglavna dela:

- 1. deo (upoznaje publiku sa likovima, njihovim osobinama, kao i međusobnimvezama. Obično se u oviom delu prikazuje i zaplet filma. Zaplet filma dovodi dodrugog dela.)

- 2. deo (U razradi se obično prikazuju pokušaji glavnog junaka da reši problempostavljen u 1. delu, što obično dovodi do pogoršanja situacije.)

- 3. deo (Nastupa posle vrhunca priče u razradi. Zaključak je obično deo sa ključnimscenama u kojima se situacije dovode do usijanja. Zatim dolazi rasplet, koji prethodikraju filma)

Kod trejlera ne sme da se otkrije treći deo, odnosno zaključak, zato je three-act structureprilagođen za njih na sledeći način:

- 1. deo (u kratkim crtama prikazuje priču)

- 2. deo (prikazuje zaplet priče)

- 3. deo (vizuelna montaža ključnih scena i momenata u filmu, može da sadrži i imenaredatelja i poznatih glumaca čija bi imena mogla da pomognu u prodaji filma.Obično sadrži prepoznatljivu pesmu iz filma, ili moćnu simfonijsku kompoziciju)

Ukoliko priču nije moguće prikazati samo vizuelno, koriste se sinhroni.

Sinhroni su takođe scene iz filma, ali se, umesto muzičke podloge za scenu, koristi sam zvuk izscene (dijalog, monolg, specijlani zvučni efekti i sl.). Moguće je i koristiti naraciju (voice-overnarration). Naraciju obično snimaju glavni glumci, drugi članovi filmske ekipe, ili za tospecijalizovani glumci.

Pošto su trejleri veoma kratki i vremenski ograničeni naracija se koristi da bi publika lakšerazumela radnju filma za kratko vreme. Neki od najpoznatijih voice-over glumaca su: DonLaFontaine, Hal Douglas, Mark Elliot, Art Gilmore, Knox Manning, Reed Hadlez, Fred Foy...

TESER TREJLERI - TIZERI

Tizer (engl. Tease - zadirkivati)kampanja reklamna kampanja koja se sastoji od malih, kratkih, alimoćnih reklama, koje prethode velikoj reklamnoj kampanji za neki proizvodi ili značajandogađaj.

Tizer trejleri su kratki trejleri koji reklamiraju predstojeći film, TV seriju, video-igricu i sl. Običnose pojavljuju mnogo pre samog proizvoda, da bi 'zadirkivali' publiku, tj. vremenom stvorili velikointeresovanje.

Filmski tizeri, za razliku od filmskih trejlera, su veoma kratki, traju obično u proseku od 30 do 60sekundi. Sadrže obično samo naslov filma i, ukoliko postoji, poneku scenu iz filma. Nekad jefilmski tizer u stvari samo kraća verzija filmskog trejlera.

Tizeri se obično prave samo za filmove sa velikim budžetom ili popularnom tematikom. Njihovcilj nije da upoznaju publiku sa radnjom samog filma, već samo da joj najave da će se filmpojaviti u bliskoj budućnosti i da povećaju iščekivanje publike. Kao i filmski trejleri, tizeri setakođe prave dok je film još u produkciji ili montaži te se može desiti da tizer sadrži scene kojenisu u finalnoj verziji filma. Neki sadrže scene koje su snimane isključivo za tizer.

Tizeri su danas sve više usmereni ka internetu, gde su pristupačni za gledanje i preuzimanje saciljem da ih vidi što veći broj ljudi.

Rani primeri tizera su trejleri za filmove:

o Supermen (1978), film Ričarda Donera čija je premijera kasnila skoro godinu dana,pa su tizeri upotrebljeni da bi obnovili interesovanje publike za taj film.

o Batman (1989), film Tim Burtona, čije izdavanje tizera je bio hitan marketinški potezkoji je uspešno ubedio zaljubljenike u stripove o Betmenu da film ne odudara odizvornog materijala.

Skoriji primeri upotrebe tizer trejlera radi povećanja interesovanja i iščekivanja filma su: TheLord of the Rings, Cars, noviji Star Wars filmovi i Spider-Man filmovi. Tizer kampanja za film TheDa Vinci Code je počela pre samog snimanja filma.

Takođe postoje zanimljive činjenice koje se tiču vremenskog razmaka od izdavanja tizera doizdavanja filma. Neki tizeri se pojavljuju i godinu dana pre promocije filma, kao npr. tizer za film'Incredibles' koji se pojavio u maju 2003. godine uz film 'Finding Nemo', 18 meseci pre premijerefilma. Tizer za film 'Harry Potter and the Half-Blood Prince' se pojavio iznenađujuće kasno,međutim kada je premijera filma pomerena od novembra 2008. godine, za jul 2009. ispalo je dase tizer pojavio prerano.

Ponekad film toliko kasni sa produkcijom i montažom da postoji velika pauza između objaveprvog tizera i promocije filma. Najbolji primer za ovo je film 'Where the Wild Things Are' čiji setizer pojavio u bioskopima uz film 'How the Grinch Stole Christmas' 2000. godine, a premijerasamog filma se dogodila 2009. godine.

Tizer za film 'Star Wars Episode I: The Phantom Menace' se prikazivao u bioskopu uz film 'TheSiege'. Ostalo je zabeleženo da su neki ljudi kupovali bioskopsku kartu za film 'The Siege' samoda bi pogledali tizer trejler, a nakon toga su napuštali bioskop.

Takođe zanimljiv primer tizer trejlera je tizer za film 'Cloverfield' koji je prikazan uz film'Transformers'. U trenutku puštanja tizera se ništa nije znalo o samom filmu. Tizer koji je trajao90 sekundi nije sadržao ni ime filma, sadržao je jedino ime producenta – J. J. Abrams i datumpremijere 01/18/08.

MUZIKA U TREJLERIMA

Muzika pomaže u približavanju publike raspoloženju samog filma i trejlera. Obično se ne koristi muzika izfilmova, jer retko kada je soundtrack snimljen u vreme izrade trejlera.

Muzika za trejlere može biti:

- Sountrack drugih filmova. Najčešće upotrebljivana muzika iz filmova:

o Clint Mansell – Lux Aeterna iz filma 'Requiem for a Dream'

o Randz Edelman – Come See the Paradise

o James Horner – Aliens

o David Arnold – Stargate

o Hans Zimmer – Backdraft

- Popularna, dobro znana muzika, često izabrana po prepoznatljivosti, kao i svrsishodnihtekstova pesama, ili jednostavno, njihove prepoznatljivosti. Najčešće upotrebljivana utrejlerima je kompozicija Karl Orfa 'O Fortuna' iz kolekcija 'Carmina Burana'.

- Muzika koja je komponovana isključivo da bi bila upotrebljena u svrhe promocije.

- Specijalno komponovana muzika. Jedan od najslavnijih holivudskih kompozitora muzike zatrejlereje Džon Bil koji je počeo da komponuje za trejlere '70.-ih godina. U toku svoje, 30godina duge, karijere komponavao je muziku za preko 2000 filmskih trejlera, uključujući 40filmova koji su među najpoznatijima: Star Wars, Forrest Gump, Titanic, Alladin, Braveheart,Ghost, The Last Samurai, Matrix...

IMENA U TREJLERIMA

U trejlere se ubacuje lista imena glavnih glumaca. Ukoliko su reditelj i producent proznati, ili su većsnimili neki popularan film, njihova imena se takođe uvrste u trejler.

Imena mogu da se navode pojedinačno, ali postoji i tzv. billing block, tj. blok sa imenima najvažnijihglumaca i članova filmske ekipe (reditelj, producent, kompozitor muzike...). Billing blok se takođeštampa i na posterima, bilbordima, ali se pojavljuje i na pocetku, ili kraju filma.

LOGO STUDIJA U TREJLERIMA

Praksa je da se u trejler uvršćuje logo studija u kom je film sniman, ili je učestvovao u produkciji. Ti logoise obično stavljaju na sam početak ili u prvom delu trejlera, mada, nije isključivo da se stave i na samkraj. Stavljanje logoa na kraj trejlera je bila stalna praksa do kraja '70.-ih godina. Stavljaju se logoi studijakoji su producirali i/ili distribuirali film.

REJTING KARTICE

Motion Picture Assiociation of America (MPAA), ciji je originalni naziv Motion Pictures Producers andDistributors of America (MPPDA), osnovana 1922. godine je neprofitna organizacija koja podržava ipomaže poslovne interese svojih članica, većinom filmskih studija.

Ona takođe postavlja dobrovoljne, ali i opšteprihvaćene standarde za izradu filmova i trejlera.

MPAA propisuje pravilo da trejleri traju maksimalno 2,5 minuta, ali takođe i dozvoljava svakom studijuda za jedan film u toku godine produži trajanje trejlera iznad 2,5 minuta, ako smatra da je to neophodno.

Za trejlere kompanija koje ne nisu članice MPAA, ili privatno pravljene trejlere ova pravila ne važe.

Rejting kartice se pojavljuje na početku trejlera i pokazuju u kojoj meri trejler podleže MPAAstandardima.

Postoje dve vrste rejting kartica:

- zelena i

- crvena

'Zelena kartica' je zelena rejting kartica na početku trejlera. Služi da publici predoči sadržaj trejlera.

'Approved for all audiences' kartice označavaju da je trejler odobren za svu publiku. Takođe označava ida je trejler ispoštovao standarde promocije filma koje je odredila MPAA. To znači da u trejleru nemakadrova ili sinhrona koji bi na bilo koji način bili eksplicitni.

'Approved for appropriate audiences' znači da trejler sadrži određene elemente koji bi nekimgledaocima mogli biti uvredljivi.

Rejting kartice, takođe služe da predoče publici i MPAA ocenu filma.

MPAA sistem ocenjivanja se koristi u Sjedinjenim Američkim Državama da bi se ocenio filmski sadržajkao i pogodnost za publiku. MPAA sistem se primenjuje samo na filmove koji se daju na ocenjivanje. Tajsistem ocenjivanja nije donet zakonom, on je dobrovoljan, pomaže roditeljima da odluče da li je filmpogodan za njihovo dete.

Ocene:

- G: General Auidences – dozvoljeno za svu publiku

- PG: Parental Guidance Suggested – određeni delovi filma možda ne bi odgovarali deci

- PG-13: Parents Strongly Cautioned – materijal je neodgovarajući za decu ispod 13 godina

- R: Restricted – osobama mlađim od 17 godina je potrebna pratnja roditelja ili staratelja

- NC-17: No One 17 and Under Admitted – Zabranjeno za mlađe od 18 godina.

- NR: Not Rated – film nije dat na ocenjivanje.

Trejleri koji nisu poštovali standarde MPAA obično umesto zelenih imaju crvene kartice, što označava daje film odobren samo za odrasle. To su obično filmovi sa R, NC-17 i NR ocenama.

NAGRADE:

Svake godine se održavaju dve glavne ceremonije na kojima se dodjeljuju nagrade najboljim trejlerima.To su:

- The Key Arts Awards i

- The Golden Trailer Awards.

THE GOLDEN TRAILER AWARDS

The Golden Trailer Awards je dodela nagrada za dostignuća u promociji filmova. Nagrađuju sefilmski trejleri, posteri, kao i televizijske reklame.

The Golden Trailer Awards su pokrenuti od strane Evelin i Monike Brejdi.

Žiri se sastoji od najpoznatijih i najboljih režisera, producenata, glumaca, pisaca, kritičara imarketinških menadžera. Nagrade se dodeljuju svake godine u maju, a dodelu vode za toodabrani komičari.

Prva dodela Golden Trailer nagrada je održana 21. septembra 1999. godine u Nju Jorku.

Najuspešniji film na dodelama nagrada je bio The Dark Knight, 2008. godine, koji je osvojio trinagrade: za najbolju akciju, najbolji poster i najbolji trejler u toj godini.

Dobitnici nagrada u toku godina:

- 2000: The Matrix

- 2001: Requiem for a Dream

- 2002: The Royal Tenenbaums

- 2003: About Schmidt

- 2004: The Stepford Wives

- 2005: nije održano

- 2006: Mission: Impossible III

- 2007: 300

- 2008: The Dark Knight

- 2009: Star Trek

- 2010: The Cove

- 2011: The Social Network

THE HOLLYWOOD REPORTER'S KEY ART AWARDS

The Key Art Awards je jedan od najpriznatijih nagradnih konkursa u oblasti oglašavanja ikomunikacija. Ove godine na 40.-ogodišnjicu svog postojanja i dalje zadržavaju svoj cilj danagrade kreativnost i njen uticaj na modernu kulturu.

The Key Art Awards ostaje fokusira na to da svoj razvoj drži u koraku sa industrijom, novimidejama i tehnologijama koje se koriste u promociji filma da bi se, s obzirom na sve većukonkurenciju, stiglo do publike. Dodeljuju se nagrade najboljim kreativnim timovima za njihovrad u promociji zabave.

Mnoga VHS, DVD i BluRay izdanja filmova sadrže trejlere za filmove istog studija koji je snimio i film nanjima, što pomaže uštedi novca za promociju.

Trejleri i tizeri na VHS-u su obično pre početka filma, a one kasete na kojima su trejleri bili na kraju susadržale podsetnik po završetku filma koji je naglašavao gledaocu da slede trejleri za nove filmove.

Nakon pojave DVD-a i BluRay-a došlo je do poboljšanja jer gledaoci nisu prvo morali da gledaju trejlere,pa onda željeni film, ovde su trejleri dostupni kao bonus opcija i gledalac može da ih gleda po želji.