digitalna postprodukcija i video...
TRANSCRIPT
DIGITALNA POSTPRODUKCIJA I VIDEO PRODUKCIJA
dr Robert Farkaš
TREJLERI – istorija
SPISAK SKRAĆENICAAAC advanced audio coding
napredno audio kodovanje
ACELP algebraic code excited linear prediction
algebarski kod pobuđene linerane predikcije
A/D analog to digital
analogno digitalni
AFX animation framework eXtension
proširenje okvira animacije
AL adaption layer
adaptacioni sloj
API application programming interface
interfejs za programske aplikacije
ASCII American standard code for information interchange
Američki standardni kod za razmenu informacija
ATDM
asynchronous time-division multiplexing
asinhrono multipleksiranje sa vremenskom raspodelom kanala
ATM
asynchronous transfer mode
asinhroni transfer mod
AVC advanced video coding
napredno video kodovanje
AVCHD advanced video coding high definition
napredno video kodovanje visoke definicije
AVI audio video interleave, audio video interleaved
isprepletani zvuk i slika
BB
band by band
opseg po opseg
b bit
bit
B byte
bajt
B bidirectionally-predictive
dvosmerno prediktivni, biprediktivni
B-frame bidirectional-frame, backwards-predicted frame, B-picture, inter-frame
dvosmerni-frejm, unazad-predvidiv frejm, B-slika, među-frejm
BD blu-ray disc
optički disk za memorisanje podataka
BIFS
binary format for scenes
binarni oblik scena
BiM
binary format for metadata
binarni format za metapodatke
BISDN broadband ISDN
širokopojasni ISDN
BMP bitmap
bitska mapa
BQ
bi-level quantization
dvostruka kvantizacija
CABAC
context adaptive binary arithmetic coding
binarno aritmetičko adaptivno kodovanje konteksta
CAVLC context arithmetic variable-length coding
adaptivno kodovanje sa promenljivom kodnom reči
CCD charge-coupled device
uređaji sa spregnutim naelektrisanjem
CD
compact disc
kompakt disk
CD
committee draft
dodeljeni draft
CGI computer-generated imagery
računarski generisane slike
CGI computer graphics interface
računarski grafički interfejs, računarska grafika
CID charge injection device
uređaj za detektovanje punjenja
CIF common intermediate format
zajednički srednji format
CMOS complemantary metal-oxide-semiconductor
komplementarne logike tranzistorski metal-oksid-poluprovodnik
CODEC coder-decoder
koder-dekoder
CRC cyclic redundancy check
ciklična provera suvišnosti
CS conjugate structure
konjugovana struktura
CS-ACELP conjugate structure ACELP
konjugovana struktura ACELP
CSMA/CD
carrier sense multiple access with collision detection
postupak višestrukog pristupa uz detekciju kolizije
CSS cascading style sheets
kaskadni stil listova
1D
one-dimensional
jednodimenzionalni
2D two-dimensional
dvodimenzionalni
3D
three-dimesional
trodimenzionalni
D
descriptor
deskriptor
DAW digital audio workstation
digitalna audio radna stanica
dB decibel
decibel
DBC dictionary-based coding
kodiranje na bazi rečnika
DCT
discrete cosine transform
diskretna kosinusna transformacija
DDL
description definition language
opis definicije jezika
DI digital item
digitalni deo
DID
digital item declaration
deklaracija o digitalnim delovima
DIVX digital video express
ekspres digitalni video
DMIF
delivery multimedia integration framework
okvir za isporuku multimedijalnih komunikacija
DPCM/DCT differential pulse code modulation /discrete cosine transform
diferencijalna impulsno kodovana modulacija/diskretna kosinusna
transformacija
dpi dots per inch
broj tačaka po jedinici dužine
DRM
digital rights managment
upravljanje digitalnim pravima
DS descriptor scheme
šema za deskripciju
DSM-CC dgital storage media-command and control
digitalna memorija-komanda i kontrola
DSP digital signal processing
digitalna obrada signala
DSVD digital simultaneous voice and data
digitalni simultani glas i podaci
DV digital video
digitalni video
DVB
digital video broadcasting
digitalna video difuzija
DWT discrete wavelet transform
diskretna wavelet transformacija
EM
electromagnetic
elektromagnetni
EQ equalizer
izjednačavač
ES
elementary stream
osnovni strim
FEC
forward error correction
korekcija grešaka unapred
FOE first order entropy
entropija prvog reda
3G
third generation
treća generacija
GA
general audio
generalni audio
GDF grade distortion function
funkcija stepena oštećenja informacije
GFX
graphics framework eXtensions
proširenja okvira grafike
GIF graphics interchange format
grafički format za razmenu
GII
global information infrastructure
globalna informaciona infrastruktura
GK
gate keeper
nadzor prolaza
GNU Gnu’s Not Unix
GNUs dizajn sličan Unix-u, ali se razlikuje od Unix-a jer je slobodan softver i
ne sadrži Unix kod
GOB
group of blocks
grupa blokova
GPL General Public License
opšta javna licenca
GSTN general switched telephone network
opšta komutaciona telefonska mreža
GW gate way
mrežni prolaz
HD high-definition
visoka definicija
HDV high-definition video
video visoke definicije, video visoke rezolucije
HDTV high-definition television
televizija visoke definicije, televizija visoke rezolucije
HMM
hidden Markov model
skriveni model Markova
HTML
hyper text markup language
hipertekst sa označenim jezikom
HVS human visual system
čovečiji vizuelni system
I intra
unutar
I-frame intra-frame
unutrašnji-frejm
IBP I-frame, B-frame, P-frame
I-frejm, B-frejm, P-frejm
IDCT
inverse DCT
inverzna DCT
IEC
International Electrotechnical Committee
Međunarodni elektrotehnički komitet
IETF Internet Engineering Task Force
Grupa za IP standarde
IP
internet protocol
internet protocol
IPMP
intellectual property management and protection
upravljanje intelektualnoim svojinom i zaštita
IPRS intelectual property rights
prava intelektualne svojine
ISDN
integrated services digital network
digitalna mreža integrisanih servisa
ISM
interactive storage media
interaktivna memorija
ISO Internatonal Standard Organization
Međunarodna organizacija za standardizaciju
ITU International Telecommunication Union
Međunarodna unija za telekomunikacije
ITU-R
International Telecommunication Union–Radio Standardization Sector
Međunarodna unija za telekomunikacije–Radio sektor za standardizaciju
ITU–T
International Telecommunication Union–Telecommunication Sector
Međunarodna unija za telekomunikacije–Telekomunikacioni sektor
JPEG Joint Photographic Experts Group
Grupa eksperata za fotografiju
JPEG-LS JPEG standard for image lossless coding
JPEG standard za kodovanje mirnih slika bez gubitaka
JP2 optional file format for JPEG 2000
opcioni fajl format za JPEG 2000
JTC
Joint Technical Committee
Pridružni tehnički komitet
JVC joint video coding
združeno video kodovanje
JVT
Joint Video Team
Združeni video tim
LAN
local area network
lokalna računarska mreža
MAE mean absolute error
srednja apsolutna greška
MB
macroblock
makroblok
MCU
multipoint control unit
kontrolna jedinica za više tačaka
MDS
multimedia description schemes
multimedijalne šeme za deskripciju
MEL Maya embedded language
ugrađen programski skript jezik u Maya softver
MIDI musical instrumment digital interface
digitalni interfejs za muzički instrument
MIPS
millions of instructions per second
milioni instrukcija u sekundi
MOS
mean opinion score
srednja vrednost mišljenja
MOS metal oxide sensors
senzori gasa
MPEG
Motion Picture Experts Group
Grupa eksperata za obradu pokretne slike, Ekspertna grupa za pokretne slike
MPEG-J Motion Picture Experts Group-Java
Grupa eksperata za obradu pokretne slike-Java
MP3
Motion Picture Experts Group-1 Audio Layer 3
Grupa eksperata za obradu pokretne slike-1 audio sloj 3
MP4 Motion Picture Experts Group-4 File Format
Grupa eksperata za obradu pokretne slike-4 fajl format
MQ
multiple quantization
multipl kvantizacija
MSE
mean square error
srednja kvadratna greška
NAL network apstraction layer
mrežni apstrakcioni sloj
NISDN
narrow-band ISDN
uskopojasni ISDN
NTSC National Television System Committee
Nacionalni komitet za televizijski sistem
NURBS non-uniform rational B-spline
neuniformna racionalna osnovna kriva
OCR optical character recognition
optičko prepoznavanje znakova
OS operating system
operativni sistem
OSI
open system interconnection
povezivanje otvorenih sistema
P predictive
prediktivni
P-frame predicted-frame, forward-predicted frame, inter-frame
predvidiv-frejm, unapred-predvidiv frejm, među-frejm
PAL phase alternating line
linijska promena faze
PC
personal computer
personalni računar
PCM
pulse code modulation
impulsna kodna modulacija
PDF probability density function
funkcija gustine verovatnoće
PNG
portable network graphic
pokretna mrežna grafika
PSNR peak-signal-to-noise ratio
vršni odnos signal–šum
PSP PlayStation portable
pokretna konzola za igranje
PSTN public switched telephone network
javna telefonska mreža sa komutacijom, javna komutirana telefonska mreža
QCIF quarter common intermediate format
četvrtni zajednički srednji format
QoS quality of service
kvalitet servisa
RAM
random access memory
memorija sa slučajnim pristupom
RDF rate distortion function
funkcije stepena oštećenja
REC
request for comment
zahtev za komentar
RLE run-length encoding
kodovanje dužine niza
ROI
region of interest
region od interesa
ROM
read-only memory
memorija sa očitavanjem
RTCP real time control protocol
kontrolni protokol u realnom vremenu
RTP
real time transport protocol
transportni protokol u realnom vremenu
SA
structured audio
strukturni audio
SAOL
structured audio orchestra language
strukturni jezik audio orkestra
SC
sub-committee
podkomitet
SCN switched circuit network
mreža za komutaciju kanala
SDTV
standard definision television
televizija standardne rezolucije
SECAM fran. sequentiel couleur a memoire, eng. sequential color with memory
Francuski televizijski standard
SG
Study Group
Studijska grupa
SGML
standard generalized markup language
standardni generalizovani jezik za markiranje
SH sample and hold
uzorak i zadržavanje
SNHC
synthetic natural hybrid coding
sintetičko prirodno hibridno kodovanje
SNR
signal-to-noise ratio
odnos signal–šum
SQ
single quantization
jednostruka kvantizacija
SWF shockwave Flash ili small web file
format vektorske grafike koji se može generisati sa flešom
SVGA super video graphics array
super video grafička kartica – niz
TC technical committee
tehnički komitet
TCP/IP
transmission control protocol/internet protocol
protokol kontrole prenosa/internet protocol
TDNN
time-delayed neural network
neuralne mreže sa vremenskim kašnjenjem
TIF tagged image format
format označene slike
TIFF tagged image file format
format dat. označene slike
ToR
terms of reference
izrazi za reference
TR
Technical report
Tehniški izveštaj
TSR two-level secure re-routing
dvoslojno bezbedno rutiranje
TTSI
text-to-speech interface
interfejs tekst-govor
VBR
variable bit rate
promenljiva bitska brzina
VCD video CD, view CD, compact disc digital video
video CD
VCEG
Video Coding Expert Group
Ekspertska grupa za video kodovanje
VCL
video coding layer
video kodni sloj
VGA video graphics array
video grafička kartica – niz
VHDL
very high speed integrated circuit hardware description language
hardverski opisni jezik za vrlo brzo integrisano kolo
VLC
variable-length code
kod promenljive dužine
VM verification model
verifikaconi model
VO
video object
video objekat
VOC volatile organic compound
isparljivo organsko jedinjenje
VOP
video object plane
ravan video objekta
VQ vector quantization
vektorska kvantizacija
VRML virtual reality modeling language
jezik modelovanja virtualne realnosti
VTC
visual texture coding
kodovanje vizuelne teksture
W3C
World Wide Web Consortium
WWW Konzorcijum
WD working draft
radni draft
WG
Working Group
Radna grupa
XGA eXtended graphics array
proširena grafička kartica
XML eXtensible markup language
označeni jezik za proširenje
XMT
eXtensible MPEG-4 textual
prošireni MPEG-4 tekstualni
λ
wavelength
talasna dužina
Prvi trejler prikazan je u Americi kada je Nils Grenlund, menadžer promocije pozorišta ''Marcus Leow''napravio i producirao kratki promocioni trejler za mjuzikl ''The Pleasure Seekers''. Pomenuti lanacbioskopa je nastavio sa tom praksom, sto je cak i u novinama opisano kao nesto ''potpuno novo ijedinstveno'', a takođe je naglašeno da će i ubuduće ''biti prikazivane pokretne slike sa proba i ostalihdogađaja povezanih sa pomenutim pozorišnim komadom, pre njegovog samog prikazivanja'' . Grenlundje takođe bio prvi koji je predstavio trejler za film, promovišući na taj način film u kom je glumio ČarliČaplin, 1914 godine. Ovaj trejler je prikazan u Harlemu.
Sve do kasnih 50.-ih godina 20. veka trejleri su pravljeni od strane National Screen Service-a, kompanijekoja je osnovana 1920. godine radi produkcije i distribucije filmskih trejlera u ime studija. NSS jekontrolisala distribuciju propagandnih materijala za film u Sjedinjenim Američkim državama u perioduod 1940. do 1980. godine. Trejleri su se sastojali od ključnih scena filma, propraćenih velikim tekstomkoji je opisivao pricu i muzičke podloge. Većina trejlera je sadržala naraciju.
U toku '60.ih godina način pravljenja filmskih trejlera se promenio. Trejleri su prikazivani bez teksta,takozvana 'brza montaža' je postala popularna, naročito zahvaljuči novim tehnologijama. Trendseteri zaovu novu vrstu trejlera je bio Stenli Kubrik sa trejlerima za svoje filmove ''Lolita''; ''Dr. Strangelove: How ILearned to Stop Worrying and Love the Bomb''; ''2001: A Space Odyssey''.
1964. godine Andrej Kuen je distribuirao svoj samostalni trejler za film ''Night of the Iguana'', uzimajućibrze snimke, jake kontraste, brzo montiranje, kao i provokativnu naraciju. Njegov trejler je bio tolikouspešan da je počeo da producira ovaj novi oblik trejlera sa svojim partnerom Denom Dejvisom. Njihdvojica su otvorili kompaniju Kaleidoscope Films 1968. Godine, koja je postala toliko uspešna da jedominirala industrijom trejlera naredne tri decenije.
Kako je Holivud počeo da producira sve veće blokbaster filmove, kao i da sve više ulaže u promocijufilmove, reditelji su počeli sve više da se oslanjaju na Kuena i Kaledioscope, kao i njihovu sposobnost dastvore najbolje trejlere.
U ranijem periodu filma, kao i promocije istih, trejleri su bili samo mali deo citave promocije, za koju su uto vreme bili upotrebljivani plakati. Trejleri su bili kratki, cesto su se samo sastojali od kartica sa recima,kao i od kratkih snimaka. U danasnje vreme, duži i složeniji trejleri su zamenili većinu ostalih vidovapromocije filma.
Trejleri su ranije bili izrađivani u istoj rezoluciji kao i film koji promovišu, najčešće na filmu od 35mm.Kasnije su se izrađivali u istom digitalnom formatu, mada pojava interneta je omogućila da se trejleridistribuiraju u bilo kojoj rezoluciji.
TREJLERI – definicija
Trejleri su kratki pregleda najupečatljivijih scena u filmu, kao i način da se gledalac upozna sa radnjomfilma, s tim, da mu se istovremeno, ne otkrije previše.
Reč trejler (engl. Trailer = prikolica; trail = trag) nastala je zbog činjenice da su se prvi trejleri puštalinakon filmske projekcije. Ta praksa nije dugo trajala, pošto su gledaoci obično napuštali bioskop odmahnakon završetka filmske projekcije. Trejleri se danas u bioskopima prikazuju pre projekcije filma, ali nazivse zadržao.
Postoje dve osnovne vrste trejlera:
- Filmski trejleri
- Teaser trejleri
FILMSKI TREJLERI
Trejleri se sastoje od serije odabranih kadrova iz filma koji se promoviše. Pošto je svrha trejlerada privuče publiku i zainteresuje je za film ti kadrovi se obično uzimaju iz najuzbudljivih,najsmešnijih ili, na bilo koji drugi način, ključnih delova filma. Takođe je bitno da se kadrovimontiraju na taj način da se publika upozna sa filmom, ali da se ne stvore 'spoiler-i'.
Spoiler (engl. Spoil - pokvariti) je žargonski izraz koji označava bilo koji element u promocijifikcije koji na neki način previše odaje radnju samog dela i na taj način kvare utisak, jer uživanjeu delu fikcije zavisi od dramske tenzije i neizvesnosti.
U trejlerima scene obično nisu u istom rasporedu kao i u samom filmu. Nekada se uvrste i scenekoje su snimljene za film, ali su izbacene u finalnoj montaži iz filma. Takođe se za vremesnimanja filma snimaju scene koje su isključivo namenjene za trejler i ne pojavljuju se u filmu.Najpoznatiji film čiji je trailer napravljen na ovaj način je 'Terminator 2: The Judgment Day'. Ovajtrejler sadrži scene koje nikada nisu namenjene samom filmu. Takođe, za film Spider-Man (2002)snimljena je čitava komplikovana akciona scena za potrebe trejlera. U sceni se pojavljujupljačkaši banke koji u pokušaju da pobegnu ulaze u helikopter i u toku leta se upetljaju uogromnu paukovu mrežu ispletenu između dve kule Svetskog trgovinskog centra. Međutim,nakon terorističkog napada na Svetski trgovinski centar 01.09.2001. studio je povukao trejler.Trejler se ne pojavljuje ni na DVD izdanju filma, ali ga je moguće naći na sajtu YouTube, nakonsto se u pretragu ukuca: '' Spider-man Banned Trailer’’.
Drugi primeri za ovaj način montiranja trejlera su Black Christmas i Psycho
Trejleri se izrađuju u kompanijama, dok se filmovi prave u okviru studia. Uzevši u obzir da film utrenutku izrade trejlera ne postoji, tako da se trejler izrađuje od sirovog materijala, tzv. dailies.Na kraju dnevnog snimanja, materijal se u studiju razvija, sinhronizuje uz snimljen zvuk i šalje napregled reditelju i određenim članovima filmske ekipe, kao i editorima za trejlere. Zbog toganeke scene iz trejlera se ni ne pojavljuju u filmu, ili se desi da montažer filma i montažer trejleraupotrebe istu scenu, ali iz različitih uglova. Takođe se u trejlerima pojavljuje muzika koja se nepojavljuje u soundtrack-u. To je uobičajeno jer se trejleri i tizer trejleri prave mnogo pre negošto se filmskoj ekipi priključi kompozitor muzike za film, nekad čak i godinu dana ranije, jersoundtrack i ubacivanje muzičke podloge u film su, većinom, među poslednjim zadacima u izradifilma.
Trejleri koji sadrže materijal koji se ne pojavljuje u finalnoj verziji filma su posebno traženi odstrane kolekcionara, a to se naročito događa kod trejlera koji su pravljeni za klasične filmove.Poznati trejler tog tipa je trejler za film 'Casablanca'.
Veliki broj kompanija u Nju Jorku i Los Anđelesu su specijalizovane za izradu filmskih trejlera, kaošto su The Cimarron Group, Mojo, The Ant Farm, Aspect Ratio, Flyer Entertainment, Trailer Park,Buddha Jones i dr.
Trejleri prikazuju delove iz filmova na način koji će najviše privući publiku. Vremenomreklamiranje filmova je postala ogromna industrija, a filmski trejleri način reklamiranja filmovadoveden do te mere savršenstva da čak i loši filmovi mogu da izgledaju dobro.
Većina trejlera imaju strukturu od 'tri čina' (Three-act structure), koja je karakteristična zadugometražne filmove.
Three-act structure, tj. 'tri čina' je model za pisanje i ocenjivanje filmova, koji deli radnju na triglavna dela:
- 1. deo (upoznaje publiku sa likovima, njihovim osobinama, kao i međusobnimvezama. Obično se u oviom delu prikazuje i zaplet filma. Zaplet filma dovodi dodrugog dela.)
- 2. deo (U razradi se obično prikazuju pokušaji glavnog junaka da reši problempostavljen u 1. delu, što obično dovodi do pogoršanja situacije.)
- 3. deo (Nastupa posle vrhunca priče u razradi. Zaključak je obično deo sa ključnimscenama u kojima se situacije dovode do usijanja. Zatim dolazi rasplet, koji prethodikraju filma)
Kod trejlera ne sme da se otkrije treći deo, odnosno zaključak, zato je three-act structureprilagođen za njih na sledeći način:
- 1. deo (u kratkim crtama prikazuje priču)
- 2. deo (prikazuje zaplet priče)
- 3. deo (vizuelna montaža ključnih scena i momenata u filmu, može da sadrži i imenaredatelja i poznatih glumaca čija bi imena mogla da pomognu u prodaji filma.Obično sadrži prepoznatljivu pesmu iz filma, ili moćnu simfonijsku kompoziciju)
Ukoliko priču nije moguće prikazati samo vizuelno, koriste se sinhroni.
Sinhroni su takođe scene iz filma, ali se, umesto muzičke podloge za scenu, koristi sam zvuk izscene (dijalog, monolg, specijlani zvučni efekti i sl.). Moguće je i koristiti naraciju (voice-overnarration). Naraciju obično snimaju glavni glumci, drugi članovi filmske ekipe, ili za tospecijalizovani glumci.
Pošto su trejleri veoma kratki i vremenski ograničeni naracija se koristi da bi publika lakšerazumela radnju filma za kratko vreme. Neki od najpoznatijih voice-over glumaca su: DonLaFontaine, Hal Douglas, Mark Elliot, Art Gilmore, Knox Manning, Reed Hadlez, Fred Foy...
TESER TREJLERI - TIZERI
Tizer (engl. Tease - zadirkivati)kampanja reklamna kampanja koja se sastoji od malih, kratkih, alimoćnih reklama, koje prethode velikoj reklamnoj kampanji za neki proizvodi ili značajandogađaj.
Tizer trejleri su kratki trejleri koji reklamiraju predstojeći film, TV seriju, video-igricu i sl. Običnose pojavljuju mnogo pre samog proizvoda, da bi 'zadirkivali' publiku, tj. vremenom stvorili velikointeresovanje.
Filmski tizeri, za razliku od filmskih trejlera, su veoma kratki, traju obično u proseku od 30 do 60sekundi. Sadrže obično samo naslov filma i, ukoliko postoji, poneku scenu iz filma. Nekad jefilmski tizer u stvari samo kraća verzija filmskog trejlera.
Tizeri se obično prave samo za filmove sa velikim budžetom ili popularnom tematikom. Njihovcilj nije da upoznaju publiku sa radnjom samog filma, već samo da joj najave da će se filmpojaviti u bliskoj budućnosti i da povećaju iščekivanje publike. Kao i filmski trejleri, tizeri setakođe prave dok je film još u produkciji ili montaži te se može desiti da tizer sadrži scene kojenisu u finalnoj verziji filma. Neki sadrže scene koje su snimane isključivo za tizer.
Tizeri su danas sve više usmereni ka internetu, gde su pristupačni za gledanje i preuzimanje saciljem da ih vidi što veći broj ljudi.
Rani primeri tizera su trejleri za filmove:
o Supermen (1978), film Ričarda Donera čija je premijera kasnila skoro godinu dana,pa su tizeri upotrebljeni da bi obnovili interesovanje publike za taj film.
o Batman (1989), film Tim Burtona, čije izdavanje tizera je bio hitan marketinški potezkoji je uspešno ubedio zaljubljenike u stripove o Betmenu da film ne odudara odizvornog materijala.
Skoriji primeri upotrebe tizer trejlera radi povećanja interesovanja i iščekivanja filma su: TheLord of the Rings, Cars, noviji Star Wars filmovi i Spider-Man filmovi. Tizer kampanja za film TheDa Vinci Code je počela pre samog snimanja filma.
Takođe postoje zanimljive činjenice koje se tiču vremenskog razmaka od izdavanja tizera doizdavanja filma. Neki tizeri se pojavljuju i godinu dana pre promocije filma, kao npr. tizer za film'Incredibles' koji se pojavio u maju 2003. godine uz film 'Finding Nemo', 18 meseci pre premijerefilma. Tizer za film 'Harry Potter and the Half-Blood Prince' se pojavio iznenađujuće kasno,međutim kada je premijera filma pomerena od novembra 2008. godine, za jul 2009. ispalo je dase tizer pojavio prerano.
Ponekad film toliko kasni sa produkcijom i montažom da postoji velika pauza između objaveprvog tizera i promocije filma. Najbolji primer za ovo je film 'Where the Wild Things Are' čiji setizer pojavio u bioskopima uz film 'How the Grinch Stole Christmas' 2000. godine, a premijerasamog filma se dogodila 2009. godine.
Tizer za film 'Star Wars Episode I: The Phantom Menace' se prikazivao u bioskopu uz film 'TheSiege'. Ostalo je zabeleženo da su neki ljudi kupovali bioskopsku kartu za film 'The Siege' samoda bi pogledali tizer trejler, a nakon toga su napuštali bioskop.
Takođe zanimljiv primer tizer trejlera je tizer za film 'Cloverfield' koji je prikazan uz film'Transformers'. U trenutku puštanja tizera se ništa nije znalo o samom filmu. Tizer koji je trajao90 sekundi nije sadržao ni ime filma, sadržao je jedino ime producenta – J. J. Abrams i datumpremijere 01/18/08.
MUZIKA U TREJLERIMA
Muzika pomaže u približavanju publike raspoloženju samog filma i trejlera. Obično se ne koristi muzika izfilmova, jer retko kada je soundtrack snimljen u vreme izrade trejlera.
Muzika za trejlere može biti:
- Sountrack drugih filmova. Najčešće upotrebljivana muzika iz filmova:
o Clint Mansell – Lux Aeterna iz filma 'Requiem for a Dream'
o Randz Edelman – Come See the Paradise
o James Horner – Aliens
o David Arnold – Stargate
o Hans Zimmer – Backdraft
- Popularna, dobro znana muzika, često izabrana po prepoznatljivosti, kao i svrsishodnihtekstova pesama, ili jednostavno, njihove prepoznatljivosti. Najčešće upotrebljivana utrejlerima je kompozicija Karl Orfa 'O Fortuna' iz kolekcija 'Carmina Burana'.
- Muzika koja je komponovana isključivo da bi bila upotrebljena u svrhe promocije.
- Specijalno komponovana muzika. Jedan od najslavnijih holivudskih kompozitora muzike zatrejlereje Džon Bil koji je počeo da komponuje za trejlere '70.-ih godina. U toku svoje, 30godina duge, karijere komponavao je muziku za preko 2000 filmskih trejlera, uključujući 40filmova koji su među najpoznatijima: Star Wars, Forrest Gump, Titanic, Alladin, Braveheart,Ghost, The Last Samurai, Matrix...
IMENA U TREJLERIMA
U trejlere se ubacuje lista imena glavnih glumaca. Ukoliko su reditelj i producent proznati, ili su većsnimili neki popularan film, njihova imena se takođe uvrste u trejler.
Imena mogu da se navode pojedinačno, ali postoji i tzv. billing block, tj. blok sa imenima najvažnijihglumaca i članova filmske ekipe (reditelj, producent, kompozitor muzike...). Billing blok se takođeštampa i na posterima, bilbordima, ali se pojavljuje i na pocetku, ili kraju filma.
LOGO STUDIJA U TREJLERIMA
Praksa je da se u trejler uvršćuje logo studija u kom je film sniman, ili je učestvovao u produkciji. Ti logoise obično stavljaju na sam početak ili u prvom delu trejlera, mada, nije isključivo da se stave i na samkraj. Stavljanje logoa na kraj trejlera je bila stalna praksa do kraja '70.-ih godina. Stavljaju se logoi studijakoji su producirali i/ili distribuirali film.
REJTING KARTICE
Motion Picture Assiociation of America (MPAA), ciji je originalni naziv Motion Pictures Producers andDistributors of America (MPPDA), osnovana 1922. godine je neprofitna organizacija koja podržava ipomaže poslovne interese svojih članica, većinom filmskih studija.
Ona takođe postavlja dobrovoljne, ali i opšteprihvaćene standarde za izradu filmova i trejlera.
MPAA propisuje pravilo da trejleri traju maksimalno 2,5 minuta, ali takođe i dozvoljava svakom studijuda za jedan film u toku godine produži trajanje trejlera iznad 2,5 minuta, ako smatra da je to neophodno.
Za trejlere kompanija koje ne nisu članice MPAA, ili privatno pravljene trejlere ova pravila ne važe.
Rejting kartice se pojavljuje na početku trejlera i pokazuju u kojoj meri trejler podleže MPAAstandardima.
Postoje dve vrste rejting kartica:
- zelena i
- crvena
'Zelena kartica' je zelena rejting kartica na početku trejlera. Služi da publici predoči sadržaj trejlera.
'Approved for all audiences' kartice označavaju da je trejler odobren za svu publiku. Takođe označava ida je trejler ispoštovao standarde promocije filma koje je odredila MPAA. To znači da u trejleru nemakadrova ili sinhrona koji bi na bilo koji način bili eksplicitni.
'Approved for appropriate audiences' znači da trejler sadrži određene elemente koji bi nekimgledaocima mogli biti uvredljivi.
Rejting kartice, takođe služe da predoče publici i MPAA ocenu filma.
MPAA sistem ocenjivanja se koristi u Sjedinjenim Američkim Državama da bi se ocenio filmski sadržajkao i pogodnost za publiku. MPAA sistem se primenjuje samo na filmove koji se daju na ocenjivanje. Tajsistem ocenjivanja nije donet zakonom, on je dobrovoljan, pomaže roditeljima da odluče da li je filmpogodan za njihovo dete.
Ocene:
- G: General Auidences – dozvoljeno za svu publiku
- PG: Parental Guidance Suggested – određeni delovi filma možda ne bi odgovarali deci
- PG-13: Parents Strongly Cautioned – materijal je neodgovarajući za decu ispod 13 godina
- R: Restricted – osobama mlađim od 17 godina je potrebna pratnja roditelja ili staratelja
- NC-17: No One 17 and Under Admitted – Zabranjeno za mlađe od 18 godina.
- NR: Not Rated – film nije dat na ocenjivanje.
Trejleri koji nisu poštovali standarde MPAA obično umesto zelenih imaju crvene kartice, što označava daje film odobren samo za odrasle. To su obično filmovi sa R, NC-17 i NR ocenama.
NAGRADE:
Svake godine se održavaju dve glavne ceremonije na kojima se dodjeljuju nagrade najboljim trejlerima.To su:
- The Key Arts Awards i
- The Golden Trailer Awards.
THE GOLDEN TRAILER AWARDS
The Golden Trailer Awards je dodela nagrada za dostignuća u promociji filmova. Nagrađuju sefilmski trejleri, posteri, kao i televizijske reklame.
The Golden Trailer Awards su pokrenuti od strane Evelin i Monike Brejdi.
Žiri se sastoji od najpoznatijih i najboljih režisera, producenata, glumaca, pisaca, kritičara imarketinških menadžera. Nagrade se dodeljuju svake godine u maju, a dodelu vode za toodabrani komičari.
Prva dodela Golden Trailer nagrada je održana 21. septembra 1999. godine u Nju Jorku.
Najuspešniji film na dodelama nagrada je bio The Dark Knight, 2008. godine, koji je osvojio trinagrade: za najbolju akciju, najbolji poster i najbolji trejler u toj godini.
Dobitnici nagrada u toku godina:
- 2000: The Matrix
- 2001: Requiem for a Dream
- 2002: The Royal Tenenbaums
- 2003: About Schmidt
- 2004: The Stepford Wives
- 2005: nije održano
- 2006: Mission: Impossible III
- 2007: 300
- 2008: The Dark Knight
- 2009: Star Trek
- 2010: The Cove
- 2011: The Social Network
THE HOLLYWOOD REPORTER'S KEY ART AWARDS
The Key Art Awards je jedan od najpriznatijih nagradnih konkursa u oblasti oglašavanja ikomunikacija. Ove godine na 40.-ogodišnjicu svog postojanja i dalje zadržavaju svoj cilj danagrade kreativnost i njen uticaj na modernu kulturu.
The Key Art Awards ostaje fokusira na to da svoj razvoj drži u koraku sa industrijom, novimidejama i tehnologijama koje se koriste u promociji filma da bi se, s obzirom na sve većukonkurenciju, stiglo do publike. Dodeljuju se nagrade najboljim kreativnim timovima za njihovrad u promociji zabave.
Mnoga VHS, DVD i BluRay izdanja filmova sadrže trejlere za filmove istog studija koji je snimio i film nanjima, što pomaže uštedi novca za promociju.
Trejleri i tizeri na VHS-u su obično pre početka filma, a one kasete na kojima su trejleri bili na kraju susadržale podsetnik po završetku filma koji je naglašavao gledaocu da slede trejleri za nove filmove.
Nakon pojave DVD-a i BluRay-a došlo je do poboljšanja jer gledaoci nisu prvo morali da gledaju trejlere,pa onda željeni film, ovde su trejleri dostupni kao bonus opcija i gledalac može da ih gleda po želji.