DIJASPORA CRNE GORE

Cr

na

Go

raBerietna

politika jesenCrnogorski politiki mozaik

Meteoroloka sua prolog ljeta nije mimoila ni Crnu Gori i zato je ova jesen siromanija u rodu sa njiva, ali je donijela kao nikad do sada veoma kvalitetno groe, od ega je napravljeno izuzetno dobro vino. Njime se ve nazdravilo velikim uspjesima drave u drugim oblastima, u turizmu, budetu, ali i u politici. Za devet mjeseci ove godine Crnu Goru je posjetilo vie od milion turista koji su ostvarili oko sedam miliona noenja i donijeli prihod od 420 miliona eura. Crnogorski turizam se gotovo vratio na osamdesete godine prolog vijeka. U neem je i bolji. Prije svega, mnogo je novih luksuznih objekata, a Crnu Goru posjeuje sve bogatija i probirljivija turistika klijentela. Iz Vlade je saoptena jo jedna prijatna vijest- da je u dravnom budetu ostvaren viak od oko 150 miliona eura. Vlada tvrdi da je to dokaz ekonomskog uspona Crne Gore i njene domainske politike. Od vika novca, Vlada je, tavie, i prije roka isplatila jedan dio inostranih dugova. Opozicija osporava taj uspjeh i Vladu sumnjii da je namjestila budetski suficit, kako bi se mogla hvaliti u javnosti.

Ova jesen je za Crnu Goru berietna naroito u politikom smislu. Premijer eljko turanovi je 15. oktobra potpisao Sporazum o stabilizaciji i asoicijaciji sa Evropskom unijom, a etiri dana kasnije u parlamentu je usvojen novi Ustav, prvi obnovljene nezavisne crnogorske drave. Crna Gora je, takoe, proteklih mjeseci napravila nove korake u procesu priprema za integrisanje u NATO.

Na Sporazum sa Crnom Gorom potpis je stavilo 27 lanica EU kao dokaz da je Crna Gora dobro utemeljila svoj put ka toj najveoj nadnacionalnoj asocijaciji. Sada smo u evropskoim dvoritu-ocijenio je tim povodom

predsjednik Skuptine Crne Gore Ranko Krivokapi. Potpredsjednica Vlade Gordana urovi procjenjuje da drava moe biti primljena u evropsku porodicu za sedam godina. Aplikacija za prijem u lanstvo, najvjerovatnije, bie podnesena ve 2008. godine. Crna Gora e ve od ovog potpisa imati konkretne ekonomske koristi, ali e od sada, sve do prijema, biti i pod veoma strogim nadzorom- kako se priprema za lanstvo u EU, za primjenu njenih standarda u svim oblastima rada i ivota.

Daemo prednost kvalitetu tog procesa, a ne rokovima - poruio je turanovi, ali izrazio i uvjerenje da e Crna Gora za pet godina ispuniti obaveze iz Sporazuma, tampanog na vie od 600 stranica. Do marta naredne godine bie dovren Nacionalni program za integraciju Crne Gore u Evropsku uniju. Crnogorska javnost, dodue, bila je ove jeseni malo uznemirena zbog ocjena EU da je euro kao valuta nezakonito uveden u Crnoj Gori. Premijer turanovi je prilikom potpisivanja Sporazuma, u

Luksemburgu, Evropljaniuma ponovio razloge uvoenja eura. Precizirao je da Crna Gora pravi razliku izmeu toga to se , u jednom trenutku, posluila eurom kao sredstvom plaanja i uslova za ulazak u euro zonu.Ovo drugo, Crna Gora tek treba da ispuni i na tome e intenzivno raditi narednih mjeseci i godina.

Novi Ustav Crne Gore, sedmi po redu u njenoj istoriji, a drugi u nezavisnoj dravi, usvojen je sa vie nego dvotreinskom veinom, u Skuptini, ime su domai politiari ohrabreni da se, iako sa razliitim programskim koncepcijama, mogu dogovarati i o veoma krupnim pitanjima, to je i za meunarodnu zajednicu veoma dobra poruka iz te drave i regiona. Kompromis o Ustavu postigle su vladajua koalicija (Demokratska partija socijalista i Socijaldemokratska partija), kojima su bliske Demokratska unija Albanaca i Hrvatska graanska inicijativa, i, s druge strane, opozicioni Pokret za promjene, Bonjaka stranka i Liberalna partija.

DIJASPORA CRNE GORE

Cr

na

Go

ra

Sku

ptin

a CG

DRUT VO

Protiv najvieg politiko-pravnog akta bile su koalicija Srpska lista, Narodna stranka, Demokratska srpska stranka i Socijalistika narodna partija.

Ova posljednja, iako formalno ni sama nije glasala za Ustav, ini se, vie je prema njemu trenutno rezervisana, dok je blok prosrpskih partija najavio otvaranje srpskog pitanja u Crnoj Gori. Navodno, Ustav je diskriminisao Srbe, time to je ozvanien crnogorski jezik kao slubeni jezik, dok je srpski jezik u slubenoj upotrebi, zajedno sa bosanskim, albanskim i hrvatskim. Srbi su, takoe, na drugom mjestu, poslije Crnogoraca, u nabrajanju naroda i nacionalnih manjina u Crnoj Gori. Ove stranke, svakako, nijesu zadovoljne ni ustavnim rjeenjem o vjerskim zajednicama , koje su navedene uopteno, bez imena. Nezadovoljstvo je zbog toga izrazio i mitropolit Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohije koji je ocijenio da je novim Ustavom ukinuta prvi put Mitropolija crnogorsko-primorska, koju on oznaava kao svetosavsku pravoslavnu crkvu.

Ni svi predstavnici Albanaca u Crnoj Goiri nijesu zadovoljni novim Ustavom.Tako je poslanik Mehmed Bardhi ustvrdio da i poslije ovog Ustava ostaje otvoreno albansko pitanje u Crnoj Gori. Muslimansko-bonjaki lideri su pozdravili novi Ustav, posebno zbog injenice navoenja Muslimana u preambuli tog akta i priznanja bosanskog jezika. Ustav je, meutim, kompromisno obojen u gotovo svim odredbama koje se tiu takozvanih identitetskih pitanja. Tako ni Crnogorci nijesu dobili to su, u ime njih, zahtijevale neke institucije i ugledni pojedinci, u raspravi o Predlogu Ustava. Crnogorski jezik, ipak, nije jedini u zvaninoj upotrebi, iako je primaran, a u ustavu nije nala mjesto Crnogorska pravoslavna crkva.

Koliko je novi Ustav akt politikog pomirenja, tek e vrijeme pokazati, ali neki postupci koji su propratili njegovu zavrnicu nijesu ohrabrujui. Jedan poslanik Srpske liste je, u samom parlamentu, pred oima javnosti, pocijepao svoj primjerak Predloga Ustava, poruivi da taj akt nije na, to e rei Srba, u ime kojih je govorio taj politiki radikal.

Lider Pokreta za nezavisnu Crnu Goru, sadanji predsjednik Demokratske partije socijalista, Milo ukanovi Ustav je ocijenio kao zavrni in pune obnove dravnosti Crne Gore, Krivokapi kao sidro za dravu na putu ka Evropi, a predsjednik Pokreta za promjene Neboja Medojevi kao mjeru mogueg. Predstavnci OEBS-a u Crnoj Gori konstatovali su da je crnogorski Ustav slijedio preporuke Savjeta Evrope.

I za Vojsku Crne Gore ova jesen je bila zanimljiva. Prvi put, 7. oktobra, proslavljen je Dan Vojske, ustanovljen po datumu iz 1042. godine, kada je vojska Duklje, drave koja je predhodila Zeti i Crnoj Gori, odnijela pobjedu nad vizantijskom vojskom. Crnogorska vojska je jo u uniformama Vojske bive Dravne zajednice, mada su novi modeli predstavljeni i uskoro bi trebalo da pone njihova komercijalna izrada. Vlada je usvojila Komunikacionu strategiju za pristupanje Crne Gore evroatlantskim integracijama, a Vojska ubrzava ritam za puno ukljuenje u NATO. Ve idue godine Vojska bi mogla stupiti u fazu konkretnog prilagoavanja standardima te evro-atlantske alijanse.

Na crnogorskoj politikoj pano-rami, ljetos i ove jeseni, bilo je i i dobrih poteza na relaciji odnosa Srbijom, ali i upamena je i incidentna situacija sa dolaskom episkopa mileevskog Filareta.

Srbija je, konano, imenovala i ambasadora u Crnoj Gori, savjetnika predsjednika te drave Zorana Lutovca. Ambasador Lutovac jo nije stigao u Podgoricu, iako je crnogorska ambasadorka Anka Vojvodi ve odavno u Beogradu. Podgorica se, inae, i dalje, tu i tamo, proziva u Srbiji da joj ne pomae u nastojanju da se rijei pitanje statusa Kosova. Zvanina Crna Gora, pak, uvjerila je meunarodnu javnost da je njen najbolji doprinos u procesu rjeavanja pitanja Kosova neutralan stav i u odnosu na Beograd i Pritinu. Kako se oni dogovore, to e biti sasvim prihvatljivo i za Podgoricu.

Svijet, meutim, iz Crne Gore dobija i neke neprijatne vijesti. Povodom Meunarodnog dana borbe protiv siromatva saopteno je, i to ne prvi put, da je procenat siromanih u toj dravi,

na osnovu svjetskih kriterijuma, relativno visok, ak po vladinim podacima, vie od 12 posto stanovnitva. Najvie siromanih, 45 odsto, ivi u sjevernom dijelu Crne Gore. Treina crnogorskog stanovnitva, prema procjenama meunarodnih kancelarija u Podgorici, je u zoni osjetljivosti i ugroenosti. Nadu za sjever, pak, budi najava da e poeti gradnja auto-puta od mora, preko Podgorice, prema granici sa Srbijiom.

Uglavnom dobru sliku Crne Gore u svijetu kvare i sluajevi napada na novinare, a jedan takav atak bio je u septembru, kada je pretuen direktor i suvlasnik lista Vijesti. Motivi napada jo nijesu rasvijetljeni. Politika tema su i dalje nerazjanjena ubistva iz proteklih godina, mada policija tvrdi da ini sve napore da njihove naruioce i poinioce otkrije. Pred odreenim parlamentarnim odborom, tavie, zaivjela je praksa sasluavanja vidokih funkcionera policije, upravo o naporima za suzbijanje kriminala. Javnost je i dalje zaokupljena suenjem grupi Albanaca, pod sumnjom da su pokuali teroristiku akciju protiv Crne Gore, tano prije godinu. Vielana grupa osumnjienih odbija optube, a tim povodom u Tuzima kod Podgorice, na godinjicu njenog hapenja, organizovana je protestna manifestacija. Bilo je, tom prilikom, tvrdnji da su Albanci u Crnoj Gori ugroeni kao etnika zajednica.

Veoma mozainu stvarnost u Crnoj Gori ilustruje, svakako, i podatak da u dravi i dalje raste broj mobilnih telefona. Mnogo ih je vie od broja stanovnika, a trenutno postoje tri mree za mobilnu telefoniju. Promet nekretnina, takoe, i dalje buja, a crnogorske gradove zatrpava sve vei broj automobila. Zato je teko ovdje odrediti granicu izmeu bogatstva i siromatva. U takvim prilikama, strani investitori najavljuju nove, ak, megalomanske, razvojne projekte. Pominju se potpuno preureenje obale na podruju Herceg Novog i Igala, kao i gradnja turistikog kompleksa na ulcinjskoj Velikoj plai. Kau, u Crnoj Gori nikad nije bilo toliko novca, koliko ga sada ima. Pitanje je samo u ijim je rukama i kako se kortisti.

Ilija Despotovi

2007

Cr

na

Go

ra

2

Pet ordena, od kojih je najznaajniji Orden Republike Crne Gore, i tri medalje, kao prva zvanina odlikovanja od sticanja nezavisnosti i jedan od vanih atributa dravnosti, predstavljena su nedavno u zgradi Vladinog doma na Cetinju. Izlobu je, u prisustvu predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovia, predstavnika kultu-rnog i drutvenog ivota i diplomatskog kora, otvorio ministar kulture, sporta i me-dija Predrag Sekuli.

- Prva odlikovanja, Me-dalju za hrabrost iz 1841. godine i medalju za hra-brost Miloa Obilia iz 1847. godine, poznatu kao Obilia medalju, ustanovio je vladika Petar II Petrovi Njego. Ordenski sistem novovjekovne Crne Gore su sve do 1918. godine inile tri kategorije odlikovanja, od stalnih, poput navedenih medalja iz Njegoevog doba i zatim Ordena Danila I, Svetog Petra i Medalja za revnost, te ratne medalje i spomenice za junatvo i na kraju spomenice vezane za jubileje i dogaaje iz ivota dinastije Petrovi i njenog posljednjeg suverena kralja Nikolu. Od gubljenja dravne samostalnosti 1918. godine Crna Gora nije imala pravo na svoj ordenski sistem jer je to bila nadlenost drave u ijem je sastavu egzistirala. Sticanjem meunarodno priznatog subjektiviteta Crna Gora je u prilici da shodno zahtjevima vremena i sopstvenim potrebama ponovo formira svoj ordenski sistem kao jedan od vanih atributa dravnosti - rijei su Toma Miljia, jednog od autora kataloga o novim crnogorskim odlikovanjima.

Najvie dravno odlikovanje je Orden Republike Crne Gore.

Autor ovog odlija, uraenog na osnovu idejnog rjeenja dravne komisije, je akademski vajar Miroljub Stamenkovi.

Osnova je oblik Danilovog krsta ime je ostvarena nit sa prvim crnogorskim ordenom Danila I, odnosno Ordenom za nezavisnost.

Ovo odlije ini jedinstvenim velika srebrna ogrlica, sastavljena od 10 krunih lanaka.

-Ogrlica predstavlja karakteristine detalje iz crnogorske istorije i kulture, od grba Vojislavljevia kao najstarije dinastije nasuprot koje je grb Petrovia, potom peata arhonta Petra i Petra I, grb Balia i Crnojevia, element iz Oktoiha sa krunom iz knjige Boidara Vukovia Podgorianina, i na vrhu portret majke Crnogorke sa karijatide na Njegoevom mauzoleju i portret crnogorskog ratnika sa slike Bitka na Vujem dolu Petra Lubarde- kae Milji o prvom meu novim crnogorskim ordenima.

Pored ovog, jo jedno odlikovanje je namijenjeno prije

novi sjaj stare slavePromocija crnogorskih odlikovanja u Vladinom domu na Cetinju C

rn

a G

or

a

DIJASPORA CRNE GORE

Ord

en r

epub

like

Crn

e GO

re

2007

Cr

na

Go

ra

svega stranim zvaninicima za doprinos meunarodnom ugledu Crne Gore.

Rije je o Ordenu Crnogorske velike zvijezde, u ijoj osnovi je osmokraka zvijezda sa zlatnim crnogorskim grbom u centru. Oba najvia dravna odlikovanja u sebi sadre brilijantne i detalje sa rubinima.

Orden Crnogorske zastave, inae, je jedino crnogorsko odlikovanje sa tri stepena koje se dodjeljuje za naroite zasluge za Crnu Goru.

Orden za hrabrost i Orden rada zaokruuju dio novog crnogorskog ordenskog sistema, koji ine jo i Medalja za hrabrost, potom Medalja ovjekoljublja, koja se dodjeljuje za iskazanu pomo bolesnim, ranjenim, prognanim ili izbjeglim licima, i na kraju Medalja za zasluge, namijenjena kao odlikovanje za poseban doprinos prijateljskim odnosima Crne Gore sa drugim dravama.

Prema rijeima prof. dr Boidara ekularca, lana dravne komisije za idejna rjeenja novih crnogorskih odlikovanja, jedna od ideja vodilja pri izboru najprihvatljivijih rjeenja je bila istorijska veza sa svim dosadanjim odlikovanjima koja su postojala na crnogorskom prostoru.

Sva odlikovanja su iskovana od srebra i zlata, a ukrasi na njima od brilijanata i rubina.

Sudei prema tiraima ordenja, novo crnogorsko ordenje se za razliku od vremena kralja Nikole nee dijeliti akom i kapom. Orden Crnogorske zastave prvog stepena i Orden za hrabrost imaju tira od po 20 komada, dok su ostala odlikovanja uraena u po 10 primjeraka.

Ono to odlikovanja vee vrijednosti ini unikatnim je i tzv. namjerna greka, poznata samo proizvoau. Posao na izradi ordena je povjeren zagrebakoj Ljevaonici umjetnina ALU, dok je prvu emisiju medalja uradila Industrija i kovnica obojenih metala, takoe, iz Zagreba. (Republika)

Ord

en C

rnOG

OrSk

e V

elik

e ZV

iJeZ

de

M

edAl

JA

OVJe

kOlJ

ublJ

A

O

rden

rAd

A

Med

AlJA

ZA

HrAb

rOST

DIJASPORA CRNE GORE

Podjela diplomatsko-konzularnih predstavnitava bive SFRJ mogla bi da bude okonana za godinu - ocijenio je nedavno predstavnik Srbije pri Mjeovitom komitetu za primjenu sporazuma o sukcesiji Dobrosav Mitrovi.

Sporazumom o sukcesiji potpisanim 2001. godine u Beu utvrena je formula podjele finansijske zaostavtine i objekata u inostranstvu. Dokumentom je predvieno da bivoj SR Jugoslaviji pripada 39,5 odsto, Hrvatskoj 23,5, Bosni i Hercegovini 15, Sloveniji 14 i Makedoniji 8 odsto.

Od osamostaljenja Crne Gore, u pregovorima uestvuje Srbija kao nasljednik bive SRJ, a kada oni budu okonani onda e vlade u Podgorici i Beogradu razgovarati o meusobnoj podjeli.

Vrijednost diplomatskih objekata izraenih u novcu procjenjuje se na 250 miliona dolara, po procjeni i reviziji kompanije Pit Maverik. Od toga oko 100 miliona pripada bivoj SRJ.

- U vezi sa podjelom imovine u inostranstvu Srbija i Crna Gora jo nijesu napravile sporazum, jer se eka da

Srbija prvo uzme 39,5 odsto koje pripada SRJ kazao je Mitrovi.

On je ocijenio da pregovori o sukcesiji dugo traju i podsjetio da je Hrvatska tek tri godine, po njegovom zakljuivanju, ratifikovala sporazum.

- Slovenci su traili duplo vie od onog to im pripada, a Hrvati nijesu bili zadovoljni, naroito ne teritorijalnim principom podjele imovine unutar SFRJ, jer su smatrali da se u Srbiji nalazi najvei dio federalne imovine. Ali, meunarodna zajednica je prihvatila predlog da svakoj republici pripadne ono to je na njenoj teritoriji precizirao je Mitrovi.

Raskidom bive dravne zajednice i promjenom Zakona o ministarstvima Srbije u maju ove godine kompletna sukcesija predata je u nadlenost Ministarstva finansija te zemlje.

Vlada u Beogradu istovremeno je obrazovala radnu grupu koja e se baviti diplomatsko-konzularnim predstavnitvima. Grupom rukovodi generalni sekretar srpskog MIP-a Mirko Stefanovi.

Konaan dogovor za godinu?Podjela diplomatsko-konzularnih predstavnitava bive SFRJ C

rn

a G

or

a

Am

basa

da C

G u

Vain

gton

u

2007

Cr

na

Go

ra

On je napomenuo da je od potpisivanja sporazuma 2001. godine u vezi sa raspodjelom diplomatskih predstavnitava do sada odrano 14 sastanaka.

On je naveo da se radi o ogromnoj imovini koju je kompikovano podijeliti i izjednaiti interese svih strana, jer sve drave svijeta nijesu podjednako atraktivne, i to nee ii glatko.

- Ali, kad jedna drava sukcesor izrazi interes za neki objekat, ako postoji interesovanje vie lanica za isti, sporazum predvia da se takav objekat proda, a novac podijeli po utvrenoj formuli rekao je Stefanovi.

On je precizirao da e Srbija u pogledu Crne Gore i ubudue zastupati njen stav, a kada dobije 39 odsto koje pripada SRJ, onda e Beograd i Podgorica razgovarati o meusobnoj podjeli.

- Ne bih sad licitirao koliko e pripasti Crnoj Gori, jer jo nemamo predmet podjele. Dosadanji sastanci u kojima su se Srbija i Crna Gora naelno dogovorile nijesu konani, dok odluku o tome ne donesu dvije vlade - naveo je Stefanovi.

Nekadanja SFRJ raspolagala je sa 123 objekata u inostranstvu. Na osnovu ekpertize koja je uraena u ime svih zemalja sukcesora, vrijednost te imovine se procjenjuje na 966 miliona dolara.

Objekti su podijeljeni po regionima: OECD, ostatak Evrope, zatim Azija, sjeverna Afrika, Afrika juno od Sahare, Latinska Amerika i Karibi.

OECD ine zemlje u srcu Evrope koje su lanicama sukcesije najinteresantnije, gdje ukupno SFRJ ima 67 objekata. Prema medijskim izvjetajima, na jednom od sastanaka Mjeovitog komiteta u Zagrebu predstavnici drava nasljednica postigli su dogovor o podjeli 44 od svih objekata u zemljama OECD.

Srbiji (koja nastupa i u ime Crne Gore) tada je, po medijskim izvjetajima, pripao 21 objekat, i to ambasade u Helsinkiju, Pragu, Rimu, Budimpeti, Meksiku, zatim ambasada i rezidencija u Atini, rezidencije u Kanberi, Londonu, Lisabonu, Otavi, Vaingtonu, Ankari i Parizu, kao i zgrade generalnih konzulata u Sidneju i Solunu, dva stana u Trstu, kua u Ankari, plac u Istanbulu, konzularno odeljenje u Budimpeti i vojna misija u Berlinu.

Stefanovi je naveo da je najvei dio tih objekata u dravini Srbije.

- Sada imamo teak finansijski zadatak da odraavamo te objekte koji su od raspada SFRJ zaputeni. Srbija sad nas-toji da bude dobar domain, to iziskuje ogromne trokove i predstavlja napor naem budetu kazao je on.

Profesor Mitrovi, ukazuje da u vrijeme Miloevia sporazum o sukseciji nije mogao da bude potpisan, jer je Miloevi traio da predmet suksecije budu i sva preduzea koja su od 1945. godine dobila subvenciju od drave.

- Ostali uesnici sukcesije nijesu htjeli ni da uju, pitali se ko to moe da izrauna, jer drava je pomagala preduzea po politikoj osnovi, dva preduzee mogu da dobiju istu koliinu

sredstava, jedno da se razvije, drugo da propadne rekao je on.

Sporazum, takoe, regulie i izmi-renje obaveze prema graanima SRJ poput isplata penzija i povraaja imovine steene u bivim republikama, s ime su se saglasile sve potpisnice. Novac je ve podijeljen.

Mitrovi je podsjetio da su sva finan-sijska sredstva bive SFRJ, uglavnom, po-dijeljena, ukljuujui i ona koja su pripala Crnoj Gori.

-Poslije 2002. godine podijeljen je novac koji je bio u zapadnim banka-ma, oko 600 miliona dolara, i klirinka potraivanja prema Rusiji. Ostalo je jo neto malo sredstava za podjelu koja su na raunu u Francuskoj, a ima i dugova, neki kliring sa ekom i Libijom. Srbija i Crna Gora su prije godinu napravile sporazum o finansijskoj podjeli 95 prema pet odsto podsjetio je on. (Republika)

Podgorica zavisi od dobre volje Beograda

Profesor meunarodnog prava sa Pravnog fakulteta u Beogradu Milan Paunovi smatra da je novani prikaz imovine SFRJ u inostranstvu potcijenjen. - Postojea procjena ne odgovara realnom stanju i trebalo bi je revidirati. Recimo, zgrada Misije u Njujorku procijenjena je na dva miliona dolara, a danas vrijedi 60 miliona. Takve procjene nemaju veze sa raelnou, ali Srbija nema interesa da trai reviziju jer je u dravini tih objekata kazao je Paunovi. On nije mogao da procijeni koliko e diplomatske imovine pripasti Crnoj Gori, naglaavajui da takav sporazum izmeu Srbije i Crne Gore jo ne postoji. - Koliko e Crna Gora dobiti zavisi od dobre volje Srbije tvrdi Paunovi.On, takoe, smatra da je sporazum o sukcesiji pod pritiskom meunarodne zajednice brzo sklopljen, kao i da se selektivno provodi. - I Srbija ima dobru volju za provoenje sporazuma u dijelu diplomatske imovine, ali Slovenci i Hrvati ne potuju obaveze iz ugovora. Slovenci koji treba da isplate penzije graanima u Srbiji i Crnoj Gori nee o tome da uju. Niti su o tome poeli pregovori. I Srbija je tu neaktivna jer se nekompetenti ljudi kod nas bave diplomatijom ocijenio je Paunovi.

Sa

otva

ranj

a Am

basa

de C

G u

Zagr

ebu

DIJASPORA CRNE GORE

Nove line karte e crnogorskim graanima poeti da se izdaju od marta naredne godine. Bie to smart kard, nalik bankovnim karticama sa ugraenim ipom na kojem

e se nalaziti, elektronski uitani, svi podaci. Legitimacija e

biti osnovni doku-ment na osno-

vu kojeg e se vrlo lako do-

bijati i svi drugi doku-

menti, ukljuuju-i i pasoe pa,

bar tako tvrde na-dleni, vie nee bi-

ti maltretiranja oko nabavke raznoraznih pa-

pira neophodnih za nji-hovo dobijanje. Na ovaj novi nain graani e do dokumenata mnogo lake i bre moi da dou, a zahvaljujui modernoj tehnologiji bie zatieni i od moguih falsifikovanja

to je, kada je rije o pasoima, jedan od uslova za stavljanje na bijelu engensku listu. MUP e organizovati prikupljanje podataka za budue crnogorske isprave u vie centara u svim optinama, gdje e

graani popunjavati formulare i biti fotografisani, uzet im otisak prsta i snimljena zjenica. Svi podaci bie uvani u centralnoj bazi podataka koja e biti u Podgorici. Procedura dobjanja line karte bie jednostavna.Stranka e tom prilikom ui u specijalnu kabinu, u MUP-u, gde e je snimiti specijalna digitalna kamera. Tim putem e biti uzeti biometriki podaci o licu. Zatim e, na jednoj metalnoj povrini, ostaviti otiske prstiju, i na toj istoj povrini potpisati se, ostavljajui tako elektronski zapis svog potpisa. Stranka e popuniti zahtjev za izdavanje i na osnovu svega toga dobie linu kartu.

Samo okvirno je poznat i budui izgled novog pasoa, ije e izdavanje takoe poeti u martu naredne godine. Imae korice ija boja jo nije utvrena, i odreen broj strana, a u njemu e biti ugraen isti onaj ip koji stoji u linoj karti. Tako da e svi podaci u naem pasou, prilikom kontrole na granici, moi da se proitaju polaganjem na specijalni ita koji e moi da oita ugraeni ip i da, u sekundi, sve podatke prikae na monitoru.

Pomonik ministra untranjih poslova i javne uprave Osman Subai kae da e nova identifikaciona dokumenta biti izraena u skladu sa najsavremenijim tehnikim standardi-ma.

- Identifikaciona dokumenta koja e se izdavati u formi knjiice su paso, diplomatski paso, slubeni paso, a u formi kartice su lina karta, vozaka dozvola, saobraajna dozvola, oruani list, lina karta za strance, lina karta za izbjeglice. Bie izraena najmodernijom tehnologijom i zato je iskljuena mogunost bilo kakve zlupotrebe, odnosno falsifikata, tako da e crnogorski graani imati sigurna

Jednostavno, bez guve i ekanjaKako e se izdavati nova identifikaciona dokumenta crnogorskim graanima?

DIJASPORA CRNE GORE 7

Cr

na

Go

ra

Dokumenta nalik bankovnim karticama

Lina karta e biti dokaz crnogorskog dravljanstva, a obrazac e biti na engleskom i slubenom jeziku. Bie popunjavana i na jeziku manjina. Imae format bankovne kartice. Na prednjoj strani u gornjem uglu bie grb Crne Gore i neutralni zatitni motiv, a ispod fotografija dimenzija 50x50 milimetara. U sredinjem dijelu e biti rubrike: prezime, ime, datum roenja, pol, reg. br, datum izdavanja, do kada vai i ko dokument izdaje, sa ostavljenim prostorom za upisivanje podataka na jeziku i pismu nacionalne manjine. Sa prednje desne strane line karte bie umanjena fotografija i prostor za digitalnu sliku potpisa vlasnika line karte. Na poleini e biti rubrike JMBG, drava roenja, mjesto i optina roenja, prebivalite i adresa, prostor za digitalnu sliku otiska prsta, prostor za mainski itljivu zonu i prostor za ip.

20072007

Cr

na

Go

ra

i zatiena identifikaciona dokumenta. Usvajanjem ove tehnologije, Crna Gora e biti korak blie Evropskoj uniji i ispunie jedan od uslova za ukidanje viza - poruuje Subai.

On istie da MUP oekuje obiman posao u postupku izdavanja novih identifikacionih dokumenata, posebno u poetnoj fazi provoenja ovih projekata.

-Slubenici koji e biti angaovani moraju proi kroz poseban program obuke, jer e posao morati da se obavlja profesionalno, brzo, kvalitetno bez stvaranja nepotrebnih guvi i ekanja. Zahtjevi e se rjeavati iskljuivo u zakonskom roku, a u svim sluajevima gdje bude mogue i prije tog roka. Izdavanje novih identifikacionih dokumenata e biti redovna obaveza ovog ministarstva, tako da nema nikakvih potreba da se utvruju bilo kakvi prioriteti u postupku izdvanja dokumenata - objanjava Subai. (Pobjeda)

Crnogorski pasoi u martu 2008.

Ministar inostranih poslova Crne Gore Milan Roen najavio je u razgovoru sa lanovima crnogorske dijaspore u Beu da e izdavanje pasoa te drave poeti u martu 2008. Ministar Roen je rekao da Vlada sebi postavila zadatak da izradi strategiju za dijasporu, ali da je to mogue samo uz pomo Crnogoraca u dijaspori. Roen je objasnio da je Ministarstvo inostranih poslova naloilo diplomatsko-konzularnim predstavnitvima da naprave bazu podataka o crnogorskim graanima i da je uspostavljena Direkcija za dijasporu u toj ustanovi. (Tanjug)

Vrhunski kvalitet

Iz MUP-a je reeno da je za izradu identifikacionih dokumenata izabran vrhunski kvalitet i najbolja svjetska kuaamerika kompanija Data Kard Grup. Pasoi e ispunjavati uslove koji e u EU poeti da vae 2008. godine. Takav kvalitet treba Crnoj Gori da se ne bi desilo to i Sloveniji, koja je tri puta morala da mijenja pasoe - istiu iz MUP-a. Cijene pasoa i ostalih linih isprava ne bi trebalo da bitnije porastu. Ako i bude poveanja cijena, bie za nekoliko eura.

DIJASPORA CRNE GORE

Cr

na

Go

ra

Biti razliit od drugihU Podgorici otvoren jo jedan univerzitet

Crna Gora je od ove godine bogatija za jo jedan univerzitet - Univerzitet Donja Gorica (UDG). Na taj nain polako, ali sigurno rasplamsava se borba dva privatna i jednog (jedinog) dravnog za najvrjedniji resurs na tritu-za kvalitetan kadar. Dekani FPN i FMEFB navode da je prvi trini test poloen. Osnovni postulati Fakulteta pravnih nauka i Fakulteta za meunarodnu ekonomiju, finansije i biznis, kako istie dekan FMEFB prof. dr Veselin Vukoti, jeste rigorozan kriterijum. On navodi da je UDG, noen idejom da ono to je dobro ide prema irem tritu, nastupio sa agesivnim marketingom da bi privukao najbolje srednjokolce ba sada u prvoj godini rada novog univerziteta, jer e se proizvodi UDG-a prodavati i izvan Crne Gore.

Dekan FMEFB kae da su razoarali one koji su mislili da e cijena kolarine od 1.300 eura biti previsoka (a time i manja zainteresovanost za upis na UDG), jer, kako prof. Vukoti istie, ona je nia od kolarina na svim privatnim univerzitetima u regionu. Na FMEFB i FPN se upisalno 37 luonoa, iako e plaati kolarinu, a na ostalim fakultetima crnogorskih univerziteta kolovali bi se besplatno.

Oni su odabrali nas, a nama je obaveza da ispunimo njihova oekivanja, i to ve inimo-od svakodnevne e-mail komunikacije, poete nastave, prakse... Mi smo, ak, odbili 40 odsto (od ukupno prijavljenih) koji su bili spremni da plaaju kolarinu, a meu njima je bilo 70 odsto vrlodobrih aka. To smo uradili jer se potujemo pravila i uvijek emo ih potovati. Nas kontrolie trite i to vie kriterijume studenti budu traili od nas-traie i vie kriterijume za sebe - kae dekan FMEFB.

Ono to je, svakako, specifinost novog univerziteta jeste bodovanje za upis na prvu godinu studija ocjena iz fizikog vaspitanja, nagrada postignutih u oblasti sporta, kulture, umjetnosti, jer UDG eli da u svojim redovima ima one studente koji su spremni na konkurenciju, na trinu utakmicu.

Na pitanje zato upisati ba UDG, a neki drugi univerzitet, prof. Vukoti kae: izmeu ostalog i zbog toga da bi bili drukiji od ostalih i da bi imali prijatnu vezu sa svojim ivotom i svojim potomstvom. Dakle, novi sistem rada, razliit od drugih univerziteta, drukija shvatanja i ciljevi specifinosti su UDG-a, a prvi mjeseci rada ovog univerziteta pokazali su da, izgleda, ba to privlai mlade.

Veina studenata UDG-a ima praksu. Od benzinskih

pumpi, prodavnica, do banaka i instituta. Svi oni e, navode iz UDG-a, zaraditi najmanje po nekoliko stotina eura, koje mogu uloiti u svoj biznis-jer, i to je dio nastave. Naime, deviza ovog privatnog univerziteta je da studenti zarauju novac ve od prve godine studija-jer e im na taj nain cilj biti biznis i kvalitetan ivot, a ne zaposlenje. Prof. Vukoti kae i da se mnogi mladi ljudi, koji ive u inostranstvu, interesuju za saradnju sa UDG-om, navodei da su im vrata novog univerziteta irom otvorena i za studiranje i za svaki drugi oblik saradnje.

M. Krivokapi

prvi dan upisa

2007

Cr

na

Go

ra

0

Crnogorska ekonomija, izgleda, ulazi u fazu kada je potrebno njome vie sofisticirano upravljati. Odavno je dostignuta, kako to ekonomisti kau, makroekonomska stabilnost, to podrazumijeva, prije svega, relativno nisku i stabilnu stopu inflacije i porast investicija i zapoljavanja. Ekonomija je, oigledno, u usponu. Praena je visokim prilivom stranih investicija, ali se njihov dobar dio odnosi na kupovinu nekretnina. U Crnoj Gori, prema priznanjima upuenih, nikad kao sada nije bilo toliko novca na raspolaganju. I dravni budet je ostvario suficit od oko 130 miliona eura, pa je zbog toga Vlada morala da izvri njegov rebalans. Meutim, najvei dio tog vika, po svemu sudei, usmjeren je na poveanje javne potronje. Plate su za 30 odsto skoile gotovo svim kategorijama zaposlenih koji su na spisku korisnika budeta. Javna potronja je prekomjerna i bez tog poveanja. Meunarodni monitoring strunjaci koji prate ekonomska kretanja u Crnoj Gori uestalo upozoravaju na jo preglomaznu dravnu administraciju i trae da se smanji. Misija MMF-a je u oktobru saoptila da potronja javnog sektora ini gotovo pola drutvenog proizvoda Crne Gore. Njena je ocjena da crnogorska ekonomija pokazuje znake pregrijavanja. Osim poveane javne potronje, kao pokazatelj takvog stanja uzimaju se i veoma visoke cijene nekretnina, ali i akcija na berzama. to se tie samog budetskog suficita, reklo bi se da Vlada, ipak, nije pruila potpuno uvjerljive dokaze kako je nastao, mada tvrdi da je to rezultat njenog domainskog gazdovanja. Suficit se vezuje za poveanu naplatu PRD-a, a opozicija je u parlamentu iznosila tvrdnju, i sama bez dokaza, da je Vlada namjestila suficit, kako bi se, navodno, hvalila pred javnou. Misija MMF je, pak, upozorila da se ne treba zanositi budetskim suficitom i da se moe dogoditi da se on brzo istopi i da se pojavi deficit. Usmjeravanje suficita na tekuu, a ne na kapitalnu potronju, prema upozorenju strunjaka MMF-a, moe proizvesti nepovoljne posljedice po ekonomiju jer Crna Gora konstantno ima deficit tekueg rauna, prije svega zbog izrazitog trgovinskog deficita.

Uvoz je u prvoj polovini ove godine porastao 29 odsto, dok je izvoz zabiljeio simbolian rast, od svega oko dva procenta. Deficit u robnoj razmjeni u prvoj polovini godine iznosio je 582 miliona eura. I ogromna koliina novca koja se dobija prodajom zemljita i kua strancima, ini se, najvie se troi opet na kupovinu nekretnina, ali u drugim mjestima ili, tavie, van Crne Gore, kao i na druge vidove line i porodine potronje. U porastu je i tednja stanovnitva. Krajem septembra, saoptila je Centralna banka Crne Gore, depoziti

graana kod banaka iznosili su 923 miliona eura. Samo pet godina prije ukupna tednja jedva je bila 19 miliona eura. Ali, graani su i zadueni kod banaka, u iznosu od oko 615 miliona eura.Vie od jedne treine tog duga su neproduktivni krediti.

Priliv novca od prometa nekretnina, ali i ljetonja sua, svakako, mogu uticati na poveanje stope inflacije u Crnoj Gori preko planirane. Prognoze su na poetku 2007. bile dva ili tri odsto, a moglo bi se dogoditi da inflaciona stopa izgura i na est odsto. Savez sindikata Crne Gore je registrovao da je od kraja ljeta poskupilo 75 osnovnih ivotnih artikala. Najvie je poskupila elektrina struja, ali i usluge telekomunikacija. Od poetka novembra u Crnoj Gori se nijedna vrsta benzina

novca dosta, al u ta se troiCrnogorska ekonomska panorama

PRIVREDA

DIJ

aS

Po

ra

ne moe kupiti po cijeni nioj od eura za litar. Graani Crne Gore su, zaista, nekoliko godina bili mirni od inflacionih udara. Sadanje pokretanje inflacije, pogotovu ako bi se, ak i minimalno, prenijelo i u iduu godinu, moglo bi donijeti tekoe za stanovnitvo i ekonomiju. Prije svega, veoma je i psiholoki uznemiravajue i obeshrabruje svaku proizvodnu i preduzetniku inicijativu i aktivnost. Graane posebno moe pogoditi, tim prije, to je treina stanovnitva u Crnoj Gori, mjereno svjetskim pokazateljima, ekonomski ugroena. Oko 45 odsto graana koji se smatraju siromanim ivi u sjevernom dijelu Crne Gore, upozoreno je povodom 17. oktobra, Svjetskog dana borbe protiv siromatva. Predstavnici vlasti u Crnoj Gori, ali i strani investitori, i pored toga, uporni su u tvrdnjama da je Crna Gora jedna od najatraktivnijih destinacijna za investicije. Predsjednik Agencije za promociju stranih investicija Petar Ivanovi saoptio je , krajem oktobra, da se do 2001. godine oekuje pet milijardi eura stranih direktnih investicija. Sada u Crnoj Gori investiraju preduzetnici iz 62 zemlje. Prema rang-listi kanadskog Frejzer instituta, Crna Gora je sada na 65. mjestu po stanju ekonomskih sloboda, od 130 zemalja, na mnogo povoljnijoj

poziciji nego bilo koja zemlja u njenom okruenju i od drava koje su nastale na prostoru bive Jugoslavije. Projekcijama, ali fiskalne prirode, bavi se i crnogorsko Ministarstvo finansija. Za period do 2010. godine to Ministarstvo predvia prosjean nominalni rast bruto nacionalnog proizvoda od devet odsto. Inflacija godinje ne bi trebalo da bude vea od tri odsto, a uee tekue javne potronje u bruto proizvodu smanjivae se jedan odsto godinje. Inostrane investicije e, svakako, opasti, banke e davati manje kredita i to bi, prema predvianjima Ministarstva finansija, trebalo da utie na pad potronje domainstava i stabilizaciju investicione aktivnosti.

Neophodna je, dakle, ukupna stabilizacija privrede, ekonomije u cjelini, a sutinski to, prije svega, podrazumijeva vie produktivnog rada, stvaranje nove vrijednosti, konkurenciju novim i kvalitetnim robama na tritu i, svakako, javnu potronju primjerenu stvarnosti privrede i realnim fiskalnim mogunostima drave. Za kreiranje takvog ambijenta, naravno, potrebno je, osim politike volje, i vie umjenosti. Rijeju, svaku potronju pokrivati radom i proizvodnjom.

Ilija Despotovi

DIJASPORA CRNE GORE

Cr

na

Go

ra

20072

Cr

na

Go

ra

Nakon burnog festivalskog ljeta, crnogorska publika, uvijek eljna kulturnih dogaaja, doekala je mnogo mirniju jesen, koja je najvie obradovala (podgorike) ljubitelje pozorita.

Novu sezonu u Crnogorskom narodnom pozoritu na sam dan nacionalnog teatra u etvrtak, 1. novembra, otvorila je premijera kostimiranog istorijskog spektakla Danilo posveenog knjazu Danilu I Petroviu. Rije je o ambicioznom i, zato ne rei, glamuroznom koprodukcijskom projektu u kojem uestvuje i Kraljevsko pozorite Zetski dom. U okviru projekta angaovan je veliki broj domaih glumaca, a posebnu dra predstavi je dala i aktuelna istorijska tematika. U spektaklu e uivati i cetinjska publika. U predstavi Danilo, iju reiju i dramaturku adaptaciju po tekstu crnogorskog pisca Mirka Kovaa potpisuje Radmila Vojvodi, igrao je dvadesetolani ansambl, a naslovna uloga bila je povjerena perspektivnom glumcu Sranu Grahovcu, koji ve dugo godina ivi i radi u Sloveniji.Grahovac, koji vai za jednog od najboljih crnogorskih glumaca mlae generacije koji su ikada kroili na tlo cetinjske Akademije, u nekoliko je navrata isticao da je oduvijek prieljkivao ovu ulogu. Uloge su tumaili i - Kristina Stevovi, Mirko Vlahovi, Branimir Popovi, Zoran Vujovi, Duan Kovaevi, Dejan Ivani, Nikola Perii, Petar Buri, Branimir Vukovi, Simo Trebjeanin, Slobodan Marunovi, Danilo elebi, Momo Piuri, Ratka Mugoa, Milorad Popovi, Maa Miovi i Sanja Vujovi. Autori scenografije ove prestave su bili: rediteljka Radmila Vojvodi i jedan od najcjenjenijih crnogorskih slikara srednje generacije Sran Vukevi, koji se postarao za kreiranje upeatljivih kostima, dok je muziku komponovao arko Mirkovi.

Nacionalni teatar predstavio je jo jednu svoju premijeru. Naime, rije je o predstavi Odumiranje, koju, po tekstu mladog srpskog pisca Duana Spasojevia, reira slovenaki reditelj Niko Gori. Predstava se na posredan nain, obraujui motive ivota na selu, bavi temom crnogorske tranzicije i masovne fantomske trgovine nekretninama u Crnoj Gori, gdje se, jo prisutni ostaci tradicionalne i patrijarhalne svijesti mijeaju sa savremenim socijalnim problemima i situacijama. Muke glave su ili pod zemljom, koja se prodaje u bescjenje, ili ude da budu pod nekim tuim nebom, samo to dalje... Uloge u Odumiranju bile su povjerene crnogorskim glumcima: Duanu Kovaeviu, aklini Otir, Zoranu Vujoviu, Gorani Markovi i Jeleni Nenezi.

Ljubitelji likovne umjetnosti bili su u prilici da u Herceg Novom uivaju u tradicionalnoj likovnoj manifestaciji

Hecegnovska likovna scena, koja je ove godine, 28. oktobra, na Dan optine, deveti put otvorena u galeriji Josip Bepo Benkovi. Smotra je bila posveena stvaraocima koji ive, rade ili su, pak, na neki drugi nain povezani sa Herceg Novim.

Ovogodinjim izdanjem Scene obuhvaeni su radovi vie od 40 novskih umjetnika razliitih generacija, a meu njima je mnogo profesora i bivih uenika uvene Umjetnike kole. Tako su tu radovi: Luke Berberovia, Voja Stania, Stanislave Bude, Zorana Bulatovia, Branimira Vasia, Gorana Vukevia, emse Gavrankapetanovi-Rajnvajn, Dobrice Dinia, Darka uriia, Lale Drecun Palavri, Milenka arkovia, Vojislava Kilibarde, Dragana Jovanovia Soleta, Zorana Krulja,

Teatar u centru zbivanjaMirna crnogorska kulturna jesen

Jov

anov

i dr

agan

- M

Andr

A

p

etro

vi

ivan

a - F

ilOZ

OF

KULTURA

Nikole Kosia, ura Lubarde, Tomislava Markovia, Bogdana V.Musovia, Anite imi i drugih....

Osim tekuih programa koji su od grada do grada u ovo doba godine uvijek podloni nepredvidljivim izmjenama, svakako se izdvajaju tradicionalne kulturno-sportske manifestacije kao to su: Mojkovaka filmska jesen, Dani splavarenja Tarom na abljaku i Susreti pod starom maslinom u Baru, koji su posveeni djejem stvaralatvu, a odravaju se tokom ovog mjeseca. I Novembarski dani umjetnikog centra AS dio su jesenje kulturne ponude u Herceg Novom, ba kao i Zimski dani muzike u organizaciji JUK Herceg Festa.

U decembru nas u Pogorici oekuje tradicionalna Decembarska umjetnika scena ili krae i popularnije DEUS,

u okviru koje e publika uivati u koncertima, gostujuim predstavama, izlobama... U istom mjesecu nas oekuje i drugi podgoriki Foto-salon koji e biti ambiciozno organizovan u saradnji sa Centrom savremene umjetnosti... Organizator DEUS-a, centralne jesenje/zimske kulturne smotre u glavnom gradu je Kulturno informativni centar Podgorica.

Naravno, nezaobilazna je i tradicionalna Podogrika no u ast osloboenja Podgorice, 19. decembra.

Za gurmane i vinopije u Baru e biti organizovan festival maslina Maslinijada, dok e se Festival vina i ukljeve i ovog decembra odrati u Virpazaru.

I.Radulovi

Sla

ana

Vuj

ovi

Povratak Herceg novom

Hercegnovsko pozorite poinje projekat Na ovjek, kojim e otvoriti sljedei meunarodni pozorini festival HAPS 2008. Predstavu e na scenu postaviti Novljanka Slaana Vujovi, rediteljka i autor sa karijerom ostvarenom u Velikoj Britaniji. Finale projekta bie predstavom - omnibusom, sastavljenom od etiri do est kratkih dramskih tekstova koje e, specijalno za HAPS i Hercegnovsko pozorite, napisati autori iz zemalja sa nekadanjih jugoslovenskih prostora. Ove pozorine etide na istu temu bie inspirisane mentalitetom sredina u kojima autori ive i rade.

Na ovjek nudi mogunost dramskim piscima da ponude tekstove koji e biti visoko kvalitetan, savremen, umjetniki prilog kulturolokoj saradnji i razvoju ovih prostora. Projekat ima meunarodni znaaj, a poeljno je da bude pristupaan publici svih nivoa, ali uz izbjegavanje estradno-prizemnih varijanti komike.

Slaana Vujovi je odrasla u Herceg Novom, gdje je zavrila gimnaziju. Diplomirala je englesku knjievnost u Beogradu 1980. a u Velikoj Britaniji studirala dramu i matematiku od 1991. do 1994. ivi u Londonu, gdje od 1993. radi kao reditelj, producent, pisac, prevodilac i glumica. Njeno prvo dramsko ostvarenje na engleskom jeziku (drama The Tender Mercies koju je napisala, reirala i u njoj igrala glavnu ulogu), nagraena je cijenjenom britanskom nagradom Fringe First na festivalu u Edinburgu 1993. u konkurenciji vie od hiljadu pozorinih komada. Od tada je stavila svoj autorski potpis na veliki broj projekata i radila u UK, USA, Italiji, Indiji, Irskoj, Njemakoj, Sloveniji, Crnoj Gori i Srbiji. Njen rediteljski stil je prepoznatljiv po multimedijanom pristupu, preplitanju vie kulturnih uticaja i originalnoj interpretacija teksta. Kao umjetniki direktor vodila je dvije britanske pozorine kompanije i organizovala vie meunarodnih projekata u Londonu.

B^g`d@dkVDanilogZ^_VGVYb^aVKd_kdY^

8GCDI:

DIJASPORA CRNE GORE

Cr

na

Go

ra

2007

rame uz rame s velikanima

SPORT

Crna Gora je uvijek imala vr-hunske sportiste. Na prvim Olimpijskim igrama, koje su poslije II svjetskog rata odrane u Londonu 1948. godine, u bacanju koplja nastupila su braa Vujai - Duan i Mirko, a na svim sljedeim najveim skupovima sportista na planeti uvijek je bilo takmiara iz Crne Gore. Meutim, oni su tada bra-nili boje Jugoslavije, kasnije dravne zajednice Srbija i Crna Gora, a tek od prije godinu, kada je Crna Gora povratila svoju samostalnost, brojni sportisti takmie se sa crnogorskim grbom na grudima i pod crnogorskom zastavom. Mnogi su smatrali da mala Crna Gora nema ta da trai na ve-likim meunarodnim takmienjima. Jednostavno, te nove lanice UN-a nema na sportskoj mapi svijeta, a sport e se u ovoj najmlaoj dravi na svijetu jed-nostavno se ugasiti. Desilo se, meutim, udo. Crnogorski sportisti su za veoma kratko vrijeme postali ne samo evropski, ve i svjetski brend i gotovo preko noi stali rame uz rame sa sportskim velesilama. No, poimo redom. Vaterpolo reprezen-tacija Crne Gore, kao nova na spisku svjetskih reprezentacija, morala je krenuti od nule. Ali, mladii sa crvenim kapicama na glavi veoma brzo su probijali i trasirali put ka Olimpijskim igrama idue godine u Pekingu. U prvom turnusu mnogi ovu novu reprezentaciju nijesu shvatali ozbiljno, ali kako su se nizale pobjede ti bezazleni delfini postali su ajkule sa Bal-kana i, zaista, izabranici selektora Petra Porobia iza sebe su ostavili mnogo poznatije i jae selekcije.

- Obezbijedili smo uee na Olimpijadi u Kini idue go-dine, naravno da smo zbog toga sreni, ali smatramo da je na domet jo vei - tvrdi Porobi. - U Peking ne idemo kao turist, ve emo se boriti da se sa ove planetarne priredbe vratimo okieni bar sa jednom medaljom. Da je vaterpolo jedan od najpopularnijih, ali i najkvalitetnijih sportova u Crnoj Gori po-kazuje i podatak da su se tri nae ekipe, Jadran iz Herceg No-vog, Primorac iz Kotora i Val iz Pranja nali u meunarodnim takmienjima, a Novljani i Kotorani u Ligi ampiona gdje, takoe, mogu postii visok plasman. Stopama vaterpolista krenuli su i drugi sportisti. Rukometna reprezentacija Crne Gore, na primjer, prokrila je put na evropko prvenstvo koje

e se januara idue godine odrati u vedskoj, nekoliko naih timova uestvuje u ligi evropskih ampiona, a imaju velikih izgleda za dobar plasman. Naroito dobre rezultate Crnogo-rci postiu u borilakim sportovima, to je i tradicija. ak i u mlaim kategorijama, na primjer, karatisti su osvojili medalje na prvenstvu Balkana, Mediterana i Evrope, a sa juniorskog prvenstva svijeta, koje je odrano u Turskoj, mlada Kolainka Slaana Krikapa osvojila je bronzanu medalju. Isto tako, us-pjeh su postigli i crnogorski takmiari u diu-dicu, tekvan-dou, kik-boksu i drugim sportovima. Tradicionalni Podgoriki maraton, koji je nedavno odran na stazi Podgorica-Tuzi-Gol-ubovci-Podgorica postao je poznat ne samo irom Evrope, ve mnogo dalje. Istina, u Crnoj Gori jo nemamo vrhunske mara-tonce sposobne da dostignu svjetske rekorde, ali zato poznati svjetski maratonci rado dolaze u glavni grad Crne Gore. Ne samo da bi uestvovali u ovoj ve prepoznatljivoj trci, ve da bi nekoliko dana boravili, kako sami kau, u najljepem kutku na planeti. Uostalom, to je moda i razlog to mnogi od njih godinama tradicionalno uestvuju na ovoj manifestaciji.

Sve to govori da je sport u Crnoj Gori, bar u prvoj godini crnogorske nezavisnosti, postigao izvanredne rezultate. Ve se naao na mnogim najuspjenijim svjetskim listama, a momci i djevojke u crvenim dresovima izazivaju panju, ali i potovanje na svim borilitima irom ove planete. Nije li onda sport najbolji crnogorski proizvod?

Dragan Perovi

Crnogorski sportisti sve uspjeniji na meunarodnoj sceni

pod

gori

ki m

arat

on

Cr

na

Go

ra

DIJASPORA CRNE GORE

DIJ

aS

Po

ra

Tri i po vijeka Peroja

Proslava 350-godinjice doseljenja Crnogoraca u Peroj organizovana je od 21-23. jula ove godine. Organizator proslave ovog znaajnog jubileja bilo je Drutvo perojskih Crnogoraca Peroj 1657. U okviru proslave sveano je otvoren dio novoureene upanijske ceste u Peroju, odran je i dobro posjeeni okrugli sto o Peroju i Crnoj Gori, gdje su zapaeno izlaganje imali i gosti iz Crne Gore, akademik ore Borozan i Marijan Mao Milji iz Istorijskog instituta Crne Gore.

Knjiga Crnogorci u Peroju 1657-2007, ija promocija je odrana u okviru proslave jubileja, izazvala je ogromnu panju. Izdava knjige je Centar za iseljenike Crne Gore, a prireiva je Marijan Mao Milji. Crnogorci u Peroju su najstarija sauvana enklava ukupne crnogorske dijaspore. U ast postojanja i opstajanja te najmanje, najstarije i najbolje sauvane crnogorske enklave Centar za iseljenike izdao je ovo zamano djelo koje predstavlja enciklopediju Peroja. Povodom obiljeavanja rijetkog jubileja 350 godina od doseljavanja Crnogoraca u Peroj, Centar za iseljenike poklonio je odreeni broj primjeraka ove knjige perojskoj biblioteci. I tako je svaka perojska porodica na dar od Centra dobila po jedan primjerak ove knjige. U veernjim satima nekoliko hiljada gostiju okupljenih na perojskom trgu pozdravili su Mihailo koko, predsjednik Udruenja perojskih Crnogoraca, ambasador Crne Gore u Hrvatskoj Branko Lukovac, Sinia Tatalovi, savjetnik predsjednika Republike Hrvatske, i istarski upan Ivan Jakovi. U ime Optine Podgorica jubilej je estitao dr orije Suhih. U okviru kulturno-umjetnikog programa,

osim folklorne i pjevake druine Peroj 1657, nastupali su i lanovi zajednice Italijana iz Vodnjana, kao i lanovi KUD Uljanik Pula. Najvie oduevljena izmamio je nastup djeje folklorne skupine iz Peroja, a ovacijama je nagraen i nastup guslara Sava Vujaia i Rajka Radovia sa Cetinja, koji je u istarskom okruenju djelovao apsolutno egzotino. Gosti manifestacije bili su i predstavnici Mjesne zajednice Jedinstvo iz Podgorice i Udruenje Crmniana. Nakon kulturno-umjetnikog programa, do kasno u no nastupali su lanovi popularne splitske grupe Magazin.

***Svjedoanstvo o uvanju identiteta

Promocija knjige Peroj - Crnogorci u Peroju 1657-2007, odrana je 18.10.2007. u prepunoj Kongresnoj sali Hotela Podgorica. Knjigu je priredio Marijan Mao Milji, knjievnik, publicista, vrsni poznavalac crnogorske prolosti i iseljenitva. O djelu su govorili prof. dr Milan Vukevi, direktor Centra za iseljenike, doc. dr Saa Kneevi, prof. dr Sonja Tomovi-undi i Marijan Mao Milji.

Direktor Centra za iseljenike prof. dr Milan Vukevi kazao je da je knjigom Peroj Crnogorci u Peroju 1657-2007 obiljeen jedinstven jubilej - tri i po vijeka od doseljavanja prvih Crnogoraca u selo Peroj.

- Ova knjiga je posveena djeliu crnogorskog bia koje se prije tri i po vijeka samougradilo u tkivo hrvatskog dravnog korpusa i do danas traje na ponos Crne Gore i Hrvatske rekao je Vukevi.

Pregled zbivanja u crnogorskoj dijaspori

ZBIVANJA I PRIE IZ DIJASPORE

DIJASPORA CRNE GORE

DIJ

aS

Po

ra

DIJ

aS

Po

ra

2007

- Rije je o sintezi dosadanjeg saznanja o Peroju i Perojcima, o paljivo pripremanom strunom djelu, koje treba da bude podsticajno i za ostale centre u dijaspori. Ono treba da podstakne i druge centre dijaspore na jaanje veza sa maticom i povezivanje sa znaajnim datumima iz prolosti crnogorskog naroda. Knjiga je i sistematina, o emu svjedoi graa rasporeena u 14 poglavlja, bogata ilustracijama i fotografijama. Perojci su je ve doivjeli kao svoju malu enciklopediju kazao je dr Saa Kneevi na promociji knjige Peroj Crnogorci u Peroju 1657-2007.

Osvrnuvi se na prolost Perojaca, prof. dr Sonja Tomovi-undi kazala je da su oni dokaz da duh naroda moe opstati ukoliko sauva crte narodnoga identiteta.

-Perojci su sauvali vjeru, mitove i predanja, ali i obiaje, prije svih jezik. O svemu tome svjedoi ova cjelovita monografija koja ima enciklopedijski karakter rekla je Tomovi-undi.

- Iseljenika enklava u Peroju danas je veliki oslonac i istorijsko uporite, ne samo za crnogorsku dijasporu, nego i za sve iseljenike iz Crne Gore u rasijanju irom svijeta. Primjer je kako se moe opstati i pretrajati, sauvati svoj identitet, ime i bie - kazao je Marijan Mao Milji.

Prisutnima su proitana i pisma recenzenta prof. dr Branka Pavievia i Drutva perojskih Crnogoraca Peroj1657.

***

FRAMOG u posjeti Crnoj Gori

lanovi udruenja Franako-crnogorskog prijateljstva posjetilo je krajem oktobra i poetkom novembra Crnu Goru. U sastavu delegacije bile su istaknute linosti privrednog, drutvenog i kulturnog ivota Bavarske. Dio delegacije Crnu Goru je posjetio turistiki, dok su lanovi predsjednitva FRAMOG-a ovu posjetu iskoristili radno radi dogovora o zajednikim buduim projektima ovog drutva i partnera iz Crne Gore. Delegacija FRAMOG-a je obavila razgovore sa predstavnicima Ministarstva turizma radi pojavljivanja Crne Gore na Sajmu turizma u Nirnbergu, koji e se odrati u martu sljedee godine. Takoe, radi realizacije vee humanitarne akcije koja e uslijediti odmah po povratku delegacije u Njemaku, predstavnici FRAMOG-a su posjetili i nekoliko institucija kojima je pomo nephodna, a koje rade s hendikepiranom i djecom ometenom u razvoju. Odlueno je da poiljka, vrijedna 250.000 eura, bude podijeljena tim institucijama sa sjeditem u Podgorici, Bijelom Polju, Beranama, Baru i Cetinju.

Delagaciju FRAMOG-a primio je potpredsjednik Skuptine Republike Crne Gore Rifat Rastoder. Susretu je prisustvovao njemaki ambasador u Crnoj Gori Tomas mit i direktor Centra za iseljenike prof. Milan Vukevi.

Tom prilikom istaknut je dug i prijateljski odnos dvaju zemalja, zasnovan na tradiciji i specifinim istorijskim vezama. Tokom sedmodnevnog boravka u Crnoj Gori, lanovi drutva FRAMOG potpisae sporazum o prijateljstu izmeu grada Bara i Nirnberga.

Crnogorac guverner argentinske provincije Chaco

Bivi argentinski senator i ef kabineta ministara Vlade Republike Argentine za vrijeme predsjednika Eduarda Duhal-dea 2002. godine Jorge Milton Capitanich Popovich postao je guverner prvincije Chaco. Jorge Capitanich je inae po politikim ubjeenjima peronista, a politiki je veoma blizak sadanjem predsjedniku Argentine Nestoru Kirchneru.

Capitanich je potomak crnogorskih doseljenika iz Ve-limlja, osnivaa najvee crnogorske kolonije u Junoj Am-erici - La Colonia Montenegrina (osnovana 1917. godine od strane sedam prvih crnogoskih kolonista), koja se nalazi u blizini grada Roque Seanz Pena, drugog po veliini u provinciji Chako, gdje i danas ivi veoma brojna crnogorska zajednica. Provincija Chaco ima oko 900.000 stanovnika, a glavni grad provincije je Ressistencia.

Gordan Stojovi

***Uskoro crnogorski kulturni

centar u KanadiNovoimenovani ambasador Crne Gore za Kanadu

Miodrag Vlahovi posjetio je Crnogorsko kulturno drutvo u Torontu, 26. oktobra 2007.godine. Sastanak sa lanovima Uprave i Senata Drutva je protekao u razgovoru o najnovijim deavanjima u Crnoj Gori, mogunosti otvaranja crnogorskog kulturnog centra u Torontu, kao i pitanjima funcionisanja Odbora Drutva, kao to je Crkveni odbor.

U svom uvodnom obraanju ambasador Vlahovi je posebno istakao znaaj usvajanja prvog Ustava nezavisne drave Crne Gore. Takoe, naglaeno je da je i Drutvo zadovoljno usvojenim Ustavom, prije svega to su njime

DIJ

aS

Po

ra

2007

DIJASPORA CRNE GORE 7

DIJ

aS

Po

ra

zatieni - crnogorska nacija, crnogorski jezik i crnogorski simboli. Ambasador Vlahovi je istakao vanost ulaska Crne Gore u evropske i svjetske integracije, gdje je, Crna Gora pokazala dobre rezultate.

Crnogorsko kulturno drutvo je pokrenulo inicijativu o otvaranju crnogorskog kulturnog centra, koji bi bio vaan centar naih iseljenika, ali i znaajna adresa i drave Crne Gore. Postoje realne anse da se to i desi u skorijoj budunosti - zakljuak je sa sastanka lanova Uprave i Senata Drutva sa ambasadorom Vlahoviem.

***

Istorija CG na ekom jeziku

Krajem oktobra u popularnoj ediciji Kratka istorija drava ugledne eke izdavake kue Libri, izlala je knjiga posveena istoriji jo najmlae evropske drave Crne Gore. Radi se o prvom pregledu crnogorske istorije na ekom jeziku od kraja 19. vijeka. Autor knjige, dr Frantiek istek, opisuje crnogorsku istoriju od antikog nasljea i srednjovjekovnih drava Duklje i Zete sve do obnove crnogorske dravnosti 2006. Posebnu panju je autor posvetio socijalnoj strukturi i mentalitetu crnogorskog drutva u klasino doba razvitka crnogorskih plemena, dakle temi, koju su prethodni eki i neki drugi strani istraivai bez osnovnog etnolokog znanja uglavnom zanemarili ili predstavili na potpuno konfuzan i pogrean nain. U skladu sa potrebama edicije, najvei dio panje posveen je istoriji 18 21. vijeka: nastanku moderne crnogorske drave u vrijeme vladika i svjetovnih vladara iz dinastije Petrovi Njego, postepenoj emancipaciji Crnogoraca od propadajueg osmanskog carstva, likvidaciji crnogorske dravnosti poslije 1918. i burnom 20. vijeku, koji su Crnogorci uglavnom proveli u okviru razliitih pokuaja junoslovenskih dravnih integracija. Sa razumijevanjem za crnogorski put prema nezavisnosti, ali bez ikakve idealizacije politiko-ekonomskog establimenta koji Crnom Gorom neprekidno vlada od 1989. do danas, tretira autor zavrna poglavlja, posveena raspadu Jugoslavije, srpsko-crnogorskoj agresiji na Dubrovnik 1991. diktaturi Slobodana Miloevia,

nefunkcionalnoj dravnoj zajednici Srbije i Crne Gore i proglaenju crnogorske nezavisnosti poslije referenduma 2006. Rad je namjenjen irokom krugu zainteresovanih italaca, od strunjaka, politiara i studenata po sve brojnije eke turiste koji ponovo posjeuju ovu balkansko-mediteransku zemlju. Zahvaljujui kvalitetnoj distribucijskoj mrei izdavake kue Libri, istekova Istorija Crne Gore moe se dobiti u svim veim knjiarama eke i Slovake, kao i preko Interneta u elektronskom izdanju.

Dr Frantiek istek, autor knjige, je predsjednik Drutva prijatelja Crne Gore u ekoj od 1999. godine.

***Za bolji poloaj crnogorske

manjine u Albaniji Predsjednik Republike Crne Gore Filip Vujanovi primio

je poetkom septembra predstavnike Drutva crnogorske manjine u Albaniji Alba Montenegro.

Gosti su predsjednika Vujanovia obavijestili o aktivnostima koje su usmjerene na afirmaciju Crnogoraca u Albaniji i zatitu njihovih nacionalnih prava, zbog ega je, smatraju, nuna intenzivna i stalna komunikacija sa dravnim organima Crne Gore. Obavijestili su predsjednika da je, u njihovoj organizaciji, realizovano nekoliko projekata u oblasti kulture, meu kojima su izdvojili one organizovane sa Muzikom akademojim sa Cetinja i projekte saradnje u korienju resursa Skadarskog jezera.

Predsjednik Vujanovi je saoptio da je posebni dravni interes Crne Gore da obezbijedi sadrajnu komunikaciju sa svojom dijasporom, iskazujui uvjerenje da e u kontaktima sa dravnim organima Crne Gore, a preko Ambasade u Tirani imati podrku za sve potrebe i projekte koji su sadraj njihovih aktivnosti.

U razgovoru je uestvovao i direktor Centra za iseljenike, Milan Vukevi.

DIJASPORA CRNE GORE 7

DIJ

aS

Po

ra

DIJ

aS

Po

ra

2007

Plavi zaliv i crne planine

U prostorijama uvenog Vojno-istorijskog muzeja Arsenal, u treem bekom okrugu, krajem juna je sveano otvorena izloba pod nazivom Plavi zaliv i crne planine. Rije je o 60 fotografija iz kolekcije od 90, koje su bile izlagane u Kotoru a koje govore o vijekovnim vezama Austrije i Crne Gore.

Crnogorsko austrijsko udruenje iz Kotora, kao i Austrijsko-crnogorsko udruenje Montenegro iz Bea su bili aktivni uesnici ove kulturno-istorijske manifestacije koja e pozitivno uticati, kako na budue odnose ova dva udruenja, tako i na odnose dva grada: Kotora i Bea.

Pored niza renomiranih zvanica, sveanom otvorenju su prisustvovali ambasador Republike Crne Gore u Austriji, gospodin Vesko Garevi kao i gospoa Marija atovi, gradonaelnica Kotora. O samoj izlobi su govorili gospodin Boro Muk, predsjednik Crnogorsko- austrijskog udruenja iz Kotora, kao i gospodin Manfred Vurm, predsjednik Austrijsko-crnogorskog udruenja Montenegro iz Bea. Moderator programa je bio gospodin Horst Bender, potpredsjednik udruenja iz Bea.

Vijekovne veze Crne Gore i Austrije su injenica koja sama po sebi i nije neka novost.

Zgrade, putevi, eljeznicke stanice... su samo neki spomenicu koji nas i danas podsjeaju na vremena kada je uticaj ondanje alpsko-panonske velesile dosezao i do prostora dananje nezavisne Republike Crne Gore. Poslije prekida, koji su bili diktirani razliitim drutveno-politikim prilikama, obnovljene veze na relaciji Alpe Adrija su dobile na snazi.

Sada smo svjedoci potpuno novih, progresivnih odnosa, nastalim na solidnim temeljima iz prolosti. Jedan od najoitijih primjera je, svakako, Hypo Alpe-Adria banka, prisutna irom Crne Gore. Sentimentalna prolost i pragmatina sadanjost su, da tako kaemo, dobitnika kombinacija koja rezultira ka sve intenzivnijem razvoju odnosa dviju zemalja.

Milenko Blagojevi

***

U Australiji proslavljen novi crnogorski Ustav

Na vijest o proglaenju Ustava crnogorski iseljenici u Australiji spontano su se okupili sa svih strana Sidneja da makar i simbolino oznae ovaj istorijski dan za Crnu Goru. Mada je bio radni dan to nije smetalo da se jedna grupa lanova Crnogorske etnike zajednice Australije (MEAA) okupi na krai radni dogovor u hotelu Novotel nakon ega je organizovana i proslava. U toku veeri uspostavljena je i direktna veza sa gospodinom Rifatom Rastoderom i Miloradom epanoviem, kojima su preneene iskrene estitke MEAA povodom uspjenog zavretka usvajanja Ustava u Parlamentu Crne Gore.

Krai i dirljiv govor odrao je Ibrahim Ibrica Koi koji je evocirao uspomene iz svog djetinjstva provedenog u Tuzima, a Vasilije padijer je zaokupio panju svojim priama iz nekadanjeg Titograda. Za ovo spontano okupljanje sve estitke idu gospodinu Belju Radoniu koji je uspio da za kratko vrijeme okupi lanove MEAA.

Konano se ostvarila naa dugogodinja elja da Crna Gora dobije Ustav po mjeri svojih graana. Ustav koji e predstavljati prave vrijednosti Crne Gore i Ustav po kojem e i Crnogorci, ali i svi ostali graani Crne Gore drugih nacionalnosti dobiti ravnopravan tretman: pravo da jezik kojim govore nazovu imenom drave Crne Gore, da imaju svoju zastavu, grb i himnu i da Crnogorska crkva bude ravnopravno tretirana kao i sve ostale vjerske zajednice u Crnoj Gori. Bio je to dug i naporan put koji se na kraju zavrio na radost i zadovoljstvo mnogih naih iseljenika. Neka ti je Crna Goro srean i dugovjean ovaj dugo oekivani i na kraju ipak doekani Ustav - kae se u saoptenju MEAA.

***

Crnogoraca sve vie

Na osnovi rezultata Popisa stanovnitva Australije iz 2006. godine u Auatraliji ivi 1.171. Crnogoraca. Vidljiv je znaajan porast u izjanjavanju pripadnosti crnogorskoj naciji u odnosu na prethodni popis iz 1996. godine kada je

DIJ

aS

Po

ra

2007

DIJASPORA CRNE GORE

DIJ

aS

Po

ra

Crnogoracu u Australiji bilo samo 766. Oito je da se vei broj naih iseljenika opredijelio za pripadnost crnogorskoj naciji nakon konanog rijeenja dravnog pitanja Crne Gore.

Crnogoraca najvie ima u NSW (New South Walles) 379, zatim VIC (Victoria) 335, WA (Western Australia) sa 216, QLD (Quesland) 119 Treba istai i da u Australiji ivi 848 osoba koje su roene u Crnoj Gori.

***

Luindanski susreti 2007.

Pripadnici crnogorske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i ove, kao i prethodnih godina, obiljeavaju jedan od znaajnih blagdana crnogorskog naroda Luindan (manifestacijom Luindanski susreti 2007), koji se slavi ne samo kao vjerski ve i kao optenarodni praznik. Tradicionalno ovu manifestaciju organiziraju Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Drutvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Montenegro Zagreb. Na njoj se okupljaju Crnogorke, Crnogorci i prijatelji Crne Gore iz svih djelova Republike Hrvatske i drava Evrope, kao i brojni gosti i zvanice iz Republike Hrvatske i Republike Crne Gore. Luindanski susreti zapoinju 26. 10. a zavravaju 28.10. luindanskim druenjem u Kongresnoj dvorani na Zagrebakom velesajmu.

U okviru ovogodinjih Luindanskih susreta 26.10. 2007. u Crnogorskom domu u Zagrebu otvorena je Izloba karikatura svjetski poznatih karikaturista Darka Drljevia i Luke Lagatora, uz vee humora s poznatim crnogorskim piscem aforizama i epigrama Veljkom Rajkoviem. Naredne veeri je u Centru za kulturu Trenjevka izvedena pozorina predstava Conekt bolan conekt, autora Darka Drljevia u izvodjenju amaterskog pozorita iz Kolaina.

***

Bronza za Ismaila Buria

Ismail Buri roen je 1990. u Bremenhafen-u u Njemakoj. Njegovi roditelji su rodom iz Crne Gore, tanije iz Ulcinja. Otac aban cijeli je svoj ivot radio i stvarao za budunost familije, a ljubav mu je bila karate. Tu ljubav prenio je na Ismaila i njegovu brau. U familiji Buri treningom poinje i zavrava dan. Tri brata Buria treniraju svakodnevno sa svojim ocem, a taj trening i te kako daje i rezultate. Ismail, koji je lan Kadetske reprezentacije Njemake i prvak Njemake u kategoriji kadeti -75 kg, osvojio je prvenstvo Njemake ove godine bez ijednog izgubljenog poena i proglaen je za najboljeg takmiara ampionata. Na radost rodiitelja i prijatelja Ismail je u Istanbulu na proteklom prvenstvu svijeta osvojio 3. mjesto u istoj kategoriji o emu kae: Nijesam samo naslijedio crnogorsku narav, nego sam mnogo nauio od Crnogoraca koji se bave karateom. Svake godine sam bio na seminaru u Eppertshausenu, koji vode Rajko Vujoevi i Ernes Erko Kala, gdje stvarno mogu da nauim ono to mi treba kao takmiaru. I posjete Ulcinju koristim da nauim neto. Ove

godine, iskoristio sam vrijeme provedeno u Ulcinju da treniram sa Ulcinjanima - Rudom Ramom, Agronom Ujkashijem i Naimom Durakuom. Moj uzor je Afrim Latifi, prvak Evrope 2003- uenik od Ernesa Erka Kalaa.

***

In memoriam Blao Kilibarda

Blao Kilibarda roen je u Banjanima, Crna Gora, 1923. godine. Osnovnu kolu zavrio je u svome rodnom mjestu, a trgovaku kolu u Beogradu. Od zavretka II svjetskog rata, u kojem se borio od 1941. na strani antifaizma, pa sve do svoje smrti ivio je i radio u Zagrebu. Zajedno sa suprugom Marijom imao je, podigao i odkolovao sinove Miroslava i Gorana. U svom radnom vijeku obavljao je vie odgovornih dunosti, a do 1987. godine obavlja dunost pomonika glavnog tajnika Turistikog saveza grada Zagreba, gdje postie znaajne rezultate i daje veliki doprinos afirmaciji Zagreba kao turistike destinacije. Od penzionisanja 1987. godine pa sve do kraja ivota posveuje se arhivskom istraivanju. Noen unutarnjim porivom za istinom, tom poslu se posveuje s velikim arom i upornou. Preteito istrauje injenice vezane za ljude i dogaaje iz podruja hrvatsko-crnogorskih odnosa. Ostavio je iza sebe vrijednu dokumentaristiku grau od koje je dio posluio kao podloga za pisanje i izdavanje nekoliko knjiga. Povremeno se bavio i publicistikom. Takoe se uspjeno bavio drutvenim i kulturnim javnim poslovima. Tako je 1971. godine izabran za tajnika Republikog odbora Hrvatske za izgradnju Njegoeva mauzoleja na Lovenu. Te poslove obavlja vrlo uspjeno s velikim zanosom i entuzijazmom, sve dok odbor nije prestao s radom zbog zavretka izgradnje mauzoleja. Hrvatski odbor bio je sastavljen od najuglednijih ljudi kulturnog i javnog ivota Hrvatske onoga vremena, na elu s akademikom Grgom Novakom. Izgradnji mauzoleja na Lovenu Hrvatska je dala najznaajniji doprinos, vie od svih republika bive drave zajedno, poglavito zbog toga to je autor tog velianstvenog djela hrvatski kipar svjetskog ugleda Ivan Metrovi. Mauzolej na Lovenu je postao simbol hrvatsko-crnogorskih odnosa u najboljem smislu te rijei. Blaa Kilibarda su krasile vrline koje posjeduju samo najplemenitiji ljudi pravednost i potenje, dobroinstvo, vedrina duha, ugodna narav Volio je svoj Zagreb, volio je hrvatsku zemlju i ljude, ali se nije ni odricao naroda kojemu je pripadao i rodne Crne Gore. Bez obzira na ideologiju i pokret kojima je pripadao, on je uvijek ostao Crnogorac. Bio je slamka meu vihorove, a uspio je do kraja ivota ouvati svoj ljudski ponos i dostojanstvo nije mu bilo lako.

Drako Radusinovi

DIJASPORA CRNE GORE

DIJ

aS

Po

ra

DIJ

aS

Po

ra

20 2007

Susreti dijaspore odrani su poetkom novembra u tutgartu, i to u organizaciji Crnogorsko-njemakog kul-turnog centra iz tutgarta. Susreti su trajali dva dana. Prvog dana organizovana je panel-diskusija na kojoj je uestvovala i delegacija zvaninika iz Crne Gore. Osnovna tema bila je osmiljavanje i jaanje kontakata sa matinom zemljom - Crnom Gorom. Crnogorci su svoje goste upoznali sa radom i ciljevima Crnogorsko-njemakog kulturnog centra i prob-lemima koja se pojavljuju u odnosima sa maticom. Najotrija diskusija voena je povodom otvaranja prvog crnogorskog konzulata u Njemakoj. Aktivisti Centra, kako je to u vie navrata posebno istakao njihov predsjednik Miko Vukovi, oekivali su da konzulat bude u tutgartu, jer u Baden-Vir-tembergu, kako navodi, ivi najvie Crnogoraca. Pomonik ministra inostranih poslova Dragan urovi je u svom izlag-anju objasnio da se Crna Gora rukovodila cjelokupnom dijas-porom u Njemakoj i da je konzulat lociran na geografskoj sredini Njemake, a to je Frankfurt, kako bi svim graanima bio jednako blizu i brzo dostupan. On je naveo da se izda-vanje novih pasoa oekuje u martu sljedee godine, kao i da e u svim oblastima sa veom koncentracijom crnogorskih graana biti organizovani konzularni dani. urovi je rekao i da je Crna Gora u prethodnih 12 mjeseci otvorila 16 svojih predstavnitava u svijetu, napominjui da otvaranje konzulata nije jednostavno, te da je postignuto i vie od oekivanog. Veoma interesantno izlaganje imao je direktor Centra za iseljenike Crne Gore prof.dr Milan Vukevi iz Podgorice. On je govorio o vanosti uloge koju je crnogorska dijaspora imala i ima za Crnu Goru te spremnosti matice da da punu podrku organizaciji crnogorske dijaspore i uje sve prob-leme sa kojima se ona susrijee. Vukevi je posebno istakao vanost crnogorske dijaspore kao faktora finansijske stabil-nosti zemlje, napomenuvi da Crnogorci iz svijeta, prema poznatim podacima, u Crnu Goru godinje alju najmanje 400 miliona eura. On je predloio rad na konkretnim pro-jektima i izrazio spremnost Centra za iseljenike da podri rad Centra iz tutgarta. U diskusiji je uestvovao i budui generalni konzul Republike Crne Gore u Frankfurtu Abid Crnovanin. On je govorio o planovima za budui rad gen-eralnog konzulata, koji e biti servis za graane, obeavi da e se sigurno uvesti konzularni dani u drugim gradovima kako bi se smanjilo rastojanje izmeu najblieg konzulata i regija gdje preteno ive Crnogorci. Diskutanti su istakli znaaj osnivanja dopunskih kola za crnogorsku djecu, ko-jih danas nema, i pozdravili spremnost Centra za iseljenike

da prihvati njihovu djecu u Ljetnjoj koli koja se organizuje u Cnoj Gori. Posebno korisnim ocijenili su spremnost Cen-tra za iseljenike da udruenju doniraju biblioteku koja bi bila smjetena u prostorijama u tutgartu i koja bi bila na raspolaganju lanovima udruenja. Pojedinano, ule su se albe na rad crnogorske policije, koja, prema navodima dis-kutanata, na putevima u vrijeme kada gastarbajteri posjeuju svoju otadbinu, iz saobraajne kolone esto bez razloga izdvaja automobile sa stranim registracijama da bi od njih naplatila kazne za nepostojee prekraje. Dragan Stevanovi, nekadanji generalni konzul dravne zajednice u tutgartu, a danas visoki funkcioner crnogorske policije, je napomenuo da pojedinani sluajevi zaustavljanja vozila sa stranim tabli-cama bez ikakvog razloga vjerovatno postoje, ali da e ih u budunosti biti sve manje. Pozdravne govore skupu uputili su i lanovi delegacije grada Berana- predsjednik Optine Vuka Golubovi i predsjednik Skuptine Samir Agovi, koji su u tutgart doputovali zajedno sa folkornim ansamblom iz Berana. Prisusutvo lokalnih vlasti Berana izazvalo je posebno oduevljenje kod prisutnih s obzirom na to da je veliki dio lanstva Centra iz tutgarta rodom upravo iz ovog grada. Drugoga dana susreta odrana je kulturno-zabavna mani-festacija na kojoj je uestvovao Folklorni ansambl Duga iz Berana i KUD Bihor iz Petnjice. Manifestaciji je prisus-tvovalo nekoliko stotitna crnogorskih iseljenika nastanjenih u Njemakoj, a bili su prisutni i predstavnici klubova iz ze-malja okruenja Luksemburga i vajcarske.

E.B.

Crnogorski konzulat u centru interesovanja

Susreti dijaspore u tutgartu

DIJASPORA CRNE GORE 2

DIJ

aS

Po

ra

U pripremnoj fazi ekspedicije, ekajui u luci, dvogledom pokuavam da vidim prizor koji je oevidac prof. Pavao Peri, na dan nesree vidio. Slijedi malo razoarenje jer sam odmah uvidio da se oko mjesta nalaze neke bove i neki ograeni rezervat. Imajui stare slike luke iz tog perioda, pokazujem lukim radnicima, koji naveliko rade na rekonstrukciji i proirenju luke, gdje je nekada bila luka, i stvarno nalazimo stare metalne dijelove primitivnog gata iz tog perioda. Saznajem da se blizu olupine gradi rezervat mulji i sa nestrpljenjem ekam da idem na to mjesto da saznam da sluajno olupina nije ograena. Albanske vlasti su spremne na saradnju, dobili smo sva odobrenja i polako se ukrcavam na brod Colombo kako bismo prije ekspedicije postavili signalnu bovu zarona. Iako imamo sve dozvole, policajac poslije redovne kontrole pri ukrcaju me ljubazno zamolio da se po povratku javim u njihovu stanicu i da se potpiem da sam se opet vratio u luku. Pravila su pravila - kae - i moramo ih potovati. Manevri lociranja su nam oteani jer se blizu olupine nalazi rezervat. Planiramo kratak zaron, i kapetanu broda Toninu Zefiju dajem signal da se neu zadravati dugo jer sam sam. Za svaki sluaj ponio sam kameru i krenuo u plavu grobnicu. Naravno, emocije su tu, ali dodir hladne vode me upozorava da sam ispod vode gost i da moram da budem pribran. S obzirom na to da je vidljivost izuzetno dobra, to je rijetkost u ovom dijelu, navjeravam da se zadrim due. Dobra vidjlivost mi sada omoguava da olupinu vidim u cijelini, potvrujem mjesto eksplozije, nalazim kotao i polako snimam ove detalje kako bismo to bolje planirali svaki sljedei zaron. Zapanjem izuzetno loim stanjem olupine tokom izrona sumiram prizore koje do sada

zbog loe vidljivosti nijesam imao prilike da vidim. Ve kasnim na dogovorenom sastanku sa lukim kapetanom i sa starim mjetanima enina da popriamo o ovoj tragediji. Vraajui se prema luci, na radiju najavljuju jugo, to mi donekle i objanjava zato je vidljivost tako dobra, ali i zabrinjava jer se time kvari plan ekspedicije. Pitam komandanta Tonina zato je olupina u tako loem stanju i on mi kae da se deavalo da su se veliki brodovi tokom vrlo jakog juga sklanjali tu i ak dodirivali neto. No, to je sudbina svih olupina blizu obale. Talasi su nemilosrdni, a slana voda svakim danom sve vie unitava svaki gvozdeni dio olupine.

Prvi dan ekspedicije. Plan je jasan. Mjeriti tano dimenzije cilindara motora, mjeriti duinu od pramca do katarke i potraiti mjesto gdje bi se moglo nai zvono. Vidljivost je slaba to nam oteava rad, ali zacrtano smo proveli. Kamera nam danas nije puno posluila. Dimenzije se poklapaju. Skiciramo plan olupine i na kompjuteru gledamo snimke sa prolih zarona. Brod se polako ljulja i die se zapadni vjetar to nas upozorava da moramo da pourimo. udno, na kompjuteru dobijem signal za Internet i koristim se tom prilikom da na brodu provjerim potu. Kolega Zvonko Freivogel iz Njemake mi alje izvod iz knjige SOS na Jadranu o Brindisiju. Kockice se slau. U drugom zaronu vidljivost je jako loa, strujanja velika i prekidamo prije vremena.

Drugi dan ekspedicije. Bone oplate na veini mjesta su oborene i nalaze se van olupine dok su drveni dijelovi broda ve iezli. Izmeu mainskog i teretnog prostora nalazimo komadie uglja koji su razbacani okolo od eksplozije kotla. Meupaluba je u prednjem dijelu propala i plan da se u tom dijelu pristupi kuhinji propada. Skeniramo okolinu olupine.

Put do svjetionika pod vodom

Biljeke Ilira apunija sa ekspedicije Brindisi 2007

Biografija: Ilir apuni je ulcinjski ronilac. Po profesiji je matematiar, trenutno na doktorskim studijama u Boston University u SAD-u. Ima zvanje Divemastera i tehnikog ronioca sa gasnim mjeavinama. Uestvovao je u pronalaenju olupine Regina Margherite u Valoni 30. jula 2005. godine, bolnikog broda PO, 1. avgusta 2005. godine. Od 10. do 15. avgusta 2005. uestvuje kao ronilac na ekspediciji Regina Margherita 2005 IANTD Expeditions. Predvodio lociranje i identifikaciju parabroda Brindisi, Anthipi i Andray. Predvodio ekspediciju San Giovanni di Medua 2006. godine i ekspediciju Brindisi 2007.

DIJ

aS

Po

ra

22 2007

Mulj skriva mnoge tajne Brindisija. Na oko 40 cm ispod mulja na daljini do est metara od olupine nalaze se metalni dijelovi broda. Taj isti mulj je pokrio i tijela stradalnika na Medovi. Ostatak ovog dana provodim u Skadru, u fototeci Marubi, gdje sa direktorom ove institucije razmijenjujemo stare slike Medove, Ulcinja i Bara. Te veeri mi se javlja kapetan Tonin i najavljuje pogoranje vremena. Nastupa rezervni plan ujutro 23. juna, u est sati, krenuo sam u Lezhi, da bi u osam sati sa platoa ispred damije na Starom gradu gledao dvogledom mjesto nesree i rekonstruisao ispovijest Jeremija ivanovia koja je objavljena na 50 str. Spomenice stradalim ratnicima na Medovi. Gledam more i ujedno itam iskaz. Slika se poklapa i njegov iskaz se potvruje kao vjerodostojan.

Jak zapadni vjetar, koji nam je pokvario plan, uzburkao je vodu. Smirivanje mora traje 23 dana. Kreemo duim putem prema Ulcinju i stalno se pitam zato ba moramo da idemo duim putem tri sata kada bismo mogli ii barkom. Ali, odgovor je u regulativi plovidbe u Albaniji i meusobnim odnosima Crne Gore i Albanije.

U toku ova dva dana odgovaram na e-mejlove kolege Freivogela, dajem mu mali raport kako sve protie i planiramo posljednji dan ekspedicije dolazak delegacije Centra za iseljenike i crnogorskih medija u Medovi. Ovo od mene iziskuje dodatan pritisak kako bi sve proteklo bez problema. U petak obavijetavam komandanta mornarike baze u eninu i ostale zvaninike o dolasku crnogorske delegacije u nedjelju na malu ceremoniju postavljanja vijenca. Dobijam uvjerenja svih administrativnih organa da e svi uesnici imati nesmetan ulazak u luku, ukrcaj i iskrcaj, a vlasnik kantine unutar luke nam poruuje da e tim povodom oistiti lokal i okolinu, dok nam Udruenje ribara osigurava mjesto za parkiranje vozila u hladu za delegaciju.

U subotu ronimo malo due. S obzirom na to da smo u luci ve osam dana, prihvataju nas kao domae. Na ulazu u luku nam ne trae dozvolu, policija nas vie ne tjera da se javljamo pri ukrcaju/iskrcaju. Vezujemo se za olupinu arijaninom niti i obilazimo teren oko nje na radijusu oko 50 metara. Ve smo uli u rezervat mulji pa korigujemo radijus. I na ovoj daljini nalazimo metalne predmete koji su vjerovatno sa broda, to objanjava injenicu da se na mapi na chartplotteru u barci Colombo taj dio oznaava kao mjesto sa preprekama sa znakom olupine. To nam objanjava i tvrdjenje drugog koara Lulija, koji se svojim mreama nedavno zakaio podalje od stvarne pozicije olupine. Po zavretku dana, javlja mi se kolega Balzi koji je taj dan bio na dunosti pa nije mogao da nam se pridrui. eka nas na ulazu u luku jer mu straari ne daju da ue u nju. Naime, dozvola za ronjenje koju je dobio poetkom godine istekla mu je tog dana. To nam nagovjetava da on nee moi da roni u nedjelju na ceremonijalnom zaronu. Pokuavam da o ovome popriam sa kapetanom i direktorom luke, ali su oni kategorini. I ovo ekstremno toplo poslije podne provodimo u Skadru.

Posljednji dan ekspedicije. Nije ba sve po planu, ali zato je crngorska delegacija prijatno doekana. Nijesmo imali

nikakve prepreke ni za snimanje, ni za ulazak u luku, izlazak na moru. Tokom plovidbe, pitam Djovalina Gilaja, suvlasnika Colomba da li vidi signalnu bovu jer se deavalo da je neki nesavjesni ribari ili, pak, more otkine. Odgovara mi uz smijeh ne brini, Brindisija smo dobro vezali ovaj put. Nije mogao da pobjegne. Postavljanje vijenca je emocionalan in. Centar se pobrinuo da vijenac lii na onaj koji Lovenska vila dri u ruci. More je mirno, i plava grobnica je sada okiena vijencem na pramcu, kao to nalae praksa u ovim prilikama.

I to nije kraj prie, ni kraj istraivanja. Dok sam prikupljao podatke o ovoj nesrei, kolega Dragan Gaevi mi je poruio to vie sazna o njemu, to e manje znati. Ne znam koliko je to tano. Sada znamo poziciju olupine, znamo kako se zbila tragedija, kako brod izgleda danas i kako je izgledao nekada. Znamo da brod nije torpedovan ve je naiao na savezniku defanzivnu minu. Ne znamo taan broj rtava niti taan broj preivjelih. Zbog toga to je Meran movarni dio Medove, neznamo tano ni lokaciju grobova. Ne znamo i dalje koji su italijanski torpiljeri pratili Brindisi do Drinskog ua, da li ih je bilo etiri (kako se navodi u Spomenici Sava Vukomanovia), ili ih je bilo dva kako se navodi u knjizi brodogradilita Fratelli Orlando. Ne znamo to se desilo sa posadom, zato luki organi nijesu slali peljarski brod, ne znamo zato je donesena odluka da se crnogorski dobrovoljci ukrcaju u brod za Medovu kada su svi napustali Medovu. Postoje dosta neizvjesnosti, ali jedno je ipak sigurno iako pod vodom u tuoj zemlji, Brindisi je Crnoj Gori svjetionik, koji opominje i ukazuje na pravi put.

DIJASPORA CRNE GORE 2

DIJ

aS

Po

ra

Luksemburg je jedna od najman-jih evropskih drava, ali je prva zemlja u svijetu koja je u odnosu na procenat domicilnog stanovnitva pruila utoite dravljanima Crne Gore u protekle dvi-je decenije. U tom pogledu posebno je ilustrativan primjer beranske optine, a naroito podruja od dvadesetak sela petnjikog kraja jer iz te optine oda-kle skoro da nema porodice iz koje bar neko danas ne ivi i radi u ovoj zemlji. U Luksemburu samo sa podruja be-ranske optine ivi i radi vie od 5.000 graana.

Izmeu Vlade Velikog Vojvodstva Luksemburga i Vlade Crne Gore odavno su uspostavljene vrste veze prijateljstva i saradnje koje su posebno produbljene nakon obnavljanja crnogorske nezavis-nosti. Efekti te saradnje posebno su vidljivi u optinama na sjeveroistoku Crne Gore u prvom redu u Beranama. U ovom crnogorskom gradu Vlada Luk-semburga u saradnji sa Vladom Crne Gore realizuje MEDNEM projekat, odnosno projekat razvoja mljekarske industrije u okviru kog je izgraena mljekara Zora za koju je trenutno ve-zano oko 900 farmera, beranske i sus-jednih optina. Osim toga u Beranama ve skoro deceniju djeluje luksemburka humanitarna organizacija Caritas, uz iju neposrednu pomo su realizovani mnogi projekti iz oblasti gradske i seoske komunalne infrastrukture i obnovljeni mnogi kolski objekti. To je i bio razlog to je ove godine tamonjoj kancelariji Caritasa dodijeljeno najvee optinsko priznanje, nagrada 21 Jul.

Uz pomo Asocijacije Prijateljstvo Luksemburg-Crna Gora u Petnjici kod Berana je otvorena kancelarija NVO za podsticanje i razvoj seoskog turizma i ovog ljeta je prva grupa turista iz Luk-semburga boravila 10 dana u Petnjici i na

Crnogorskom primorju. Luksemburka firma Simon Voja otkupila je beran-sko transportno preduzee Jugopre-voz i sada je jedan od najznaajnijih prevoznika u ovom dijelu Crne Gore .

Ipak, glavna karika saradnje Crne Gore i Luksemburga su nai radnici na privremenom radu u toj zemlji. Upravo zahvaljujui njima koncert narodnih ig-ara i pjesama koji je u organizaciji Aso-cijacije Prijateljstvo Luksemburg-Crna Gora priredio folklorni ansambl Duga iz Berana i Bihor iz Petnjice, ovog mjeseca u velikoj dvorani u Dudelanu kod Luksemburga prerastao je u nezabo-ravan susret zaviajaca i dijaspore. Kon-certu su, pored oko 500 naih radnika i lanova njihovih porodica, prisustvovali Alex Bopry, gradonaelnik Dudelana i posalnik Socijalistike partije, Agnes Rausch, dravni savjetnik, Zenon Ber-nard, bivi poslanik,Beradette Grosch, predstavnik prosvjete i nauke Luksem-burga. Predsjednik Asocijacije Pri-jateljstvo Luksemburg-Crna Gora Mu-nir Ramdedovi je kazao da ovo drutvo okuplja pored graana iz Crne Gore i lanove iz svih krajeva bive Jugoslavi-je, kao i Luksemburga. On je naglasio

da je cilj ove asocijacije upoznavanje i zbliavanje crnogorskog i luksemburkog naroda posredstvom kulturnih, zabavnih i sportskih susreta i manifestacije, kao i promovisanje kulturnih, istorijskih, ljudskih i drugih vrijednosti, resursa i potencijala Crne Gore i upoznavanje sa problemiima i potrebama naih graana. On je govorio i o zahtjevu crnogorske dijaspore da se u Luksemburgu otvori diplomatsko predstavnitvo Crne Gore. Ukazao je i na potrebu osnivanja kul-turnog centra za iseljenike u Luksem-burgu, obezbjeenje nastavnog kadra za potrebe kolovanja nae djece na crnogo-rskom jeziku.Govorio je i potrebi daljeg produbljivanja humanitarne i svih dru-gih oblika saradnje, pitanju regulisan-ja dvojnog dravljanstva i potrebi to breg otvaranja beranskog aerodroma, uspostavljanju avionske linije Luksem-burg-Podgorica i izgradnji auto-puta pre-ma sjeveru Crne Gore.

U kulturno zabavnom programu folklorni ansambli Bihor iz Petnjice i Duga iz Berana izveli su splet narod-nih igara i pjesama iz Crne Gore, kao i sa prostora itave ex Jugoslavije..

Braho Adrovi

nEZaBoraVnI SUSrET U LUKSEMBUrGU

DIJASPORA CRNE GORE 2

DIJ

aS

Po

ra

DIJ

aS

Po

ra

2 2007

Sluba za pronalazak prtljaga poznata je u svijetu pod imenom lost and found. Znate ve, to je ono kad putujete bar desetak sati, a onda vam neko saopti da je va prtljag izgubljen, pa poinje cijela kutara koja se tie potrage, izgubljenih ivaca, dodatnih trokova i dodatne siije za koju vam niko i nikad nee dati ni ute banke. Pri tome, upute vas ba na tu slubu Izgubljeno & Naeno, koja traga za vaim prtljagom.

Crnogorska nacionalna kompanija Montenegro airlines tek uspostavlja slubu automatskog traganja za prtljagom koja bi trebalo da se definie u sljedeih nekoliko mjeseci. Tek tada,

pretpostavlja se, postupak potrage za izgubljenim prtljagom e biti ubrzan i nain pronalaenja efikasniji.

Za sada, sve zavisi od vaeg preciznog objanjenja o izgledu prtljaga i opisa do najmanjeg detalja.

Aerodrom u Podgorici, bar u posljednje tri godine, nije imao drastinijih posljedica u vezi sa izgubljenim prtljagom. Tanije, izgubljeni prtljag se pronalazio na nekim drugim destinacijama i na adresi drugih avio-kompanija. Ali, ta injenica, zaista, nije mnogo interesantna ni za jednog putnika koji e ostati bez svog prtljaga zbog tamo nekog.

Slijedi druga strana prie. Ili, kako

to ree Olivera Kovaevi-Raushenbach, iz njemakog grada Konstanca, koja redovno koristi avio-liniju Cirih Podgorica: Savreno me ne zanima ko je izgubio moj prtljag. Kada uem u vajcarsku poslovnicu i kaem da hou da putujem za Crnu Goru, i to sa Montenegro airlinesom, a onda i platim za to onoliko koliko mi trae, bez rijei pogovora, onda oekujem da za to dobijem adekvatnu uslugu. Naravno, bez rijei pogovora. Ali, tada nastaju problemi. I ja se onda sjetim da sam Crnogorka i da mi treba neka veza da zavrim to, da mi moj prtljag za iji sam prenos platila, nekako stigne do Crne Gore. Jer tu stvari nisu ba najjasnije.

Izgubljeno & naeno Crnogorcima, ali i drugim putnicima-namjernicima, koji iz Frankfurta dolaze u Podgoricu, esto se zagubi prtljag

dam

ija u

Mrk

ojev

iim

a

DIJ

aS

Po

ra

2 2007

DIJASPORA CRNE GORE 2

DIJ

aS

Po

ra

Krivaca je, odjednom, strano mnogo. A samo jedan oteen. Ja. E pa, nee moi. Za svoje pare hou da imam normalnu uslugu, bez ijednog stresa i brige o tome to e biti sa mojim prtljagom. Uostalom, postoje avio-zakoni koji, ukoliko se ba nameraim da ih koristim, uopte ne idu u prilog nacionalnoj kompaniji sa kojom, bukvalno iz patriotskih razloga, redovno putujem. Dakle, moja poruka je, nauite se brao jer, ni meni, ba kao ni mnogima u dijaspori, pare ne padaju s neba.

Svoje miljenje o tretmanu putnika i prtljaga u crnogorskoj avio-kompaniji, imao je i profesor Mainskog fakulteta u Podgorici, Mileta Janji, kojem su putovanja i predavanja po svjetskim univerzitetima u opisu zanimanja. Tek, tim povodom, ima jo malo mjesta za neto nezadovoljstva.

Posebno me iritira inertnost nae nacionalne kompanije. Oni, kao da nikad nemaju pojma o emu se radi. A na kraju, kada im se obratim sa svojom albom, uvijek se ponaaju kao da mi ine nekakvu uslugu. Naravno, nikakva usluga mi nije potrebna. Ja sam platio svoju avionsku kartu, platio sam i prenos prtljaga i oekujem da za to dobijem uzvratnu uslugu. Ali, izgleda, pare ne pomau. Ili su nai uljuljkani povlaenom pozicijom jedinog avio-prevoznika, pa moe im biti. Naravno,

bar to se mene tie, to je neprihvatljivo. I, zaista, poelim da se sudim sa ovim naim avio-prevoznikom, tek onako, da shvate da su problemi stvarni, a njihovo neobavezno ponaanje neto to je samo njihov problem za koji e morati da plate. Jer, postoje zakoni, postoji pravo tube, a postoje i nadoknade za svaku zamislivu tetu. Na kraju, kako da objasnim to da sam od aerodroma u Dalasu promjenio nekoliko avio-prevoznika, putujui preko Atlante, ikaga i Njujorka, a prtljag izgubio na kraju, na relaciji Frankfurt Podgorica. Naravno, ustanovljenom grekom Montenegro airlinesa. Pri tome, morao sam jo i da prisustvujem krajnje indolentnom ponaanju crnogorskih aerodromskih slubenika, kako u Frankfurtu tako i u Podgorici. A za to, zaista, ne elim da dam niti jednog centa.

Uz ova kazivanja, svakako, vrijedi napomenuti kako su tube protiv avio-kompanija prilino iscrpljujue, beskrajne i, naravno, uvijek neizvjesne.

Posebno ako se ima na umu da je Varavska konvencija, dakle zakon o vazdunom transportu, vaei ve vie od 70 godina, a Montrealska konvencija, zakon ustanovljen 1999. godine, nije ba svuda u primjeni, a nije ni posebno omiljen jer su nadoknade za izgubljeni prtljag neto vee, pa se od strane avio-prevoznika rado zaobilazi.

No, stvari na terenu podrazumjevaju i neke objektivnosti. U Frankfurtu, gdje se smjenjuju avio-prevoznici i gdje umjesto amerikih irokotrupnih aviona prtljag preuzimaju domai avioni, zbog nemogunosti utovara, prtljag se odlae u slubu Cargo i eka se prva naredna prilika da se prtljag uputi na konanu adresu. Ali, uslijed s