Dani berbe grožđaturizam i poljoprivreda

Godina: XIV; Broj: 14.

Dobrodošli na 63. turističko-kulturno-gospodarstvenu manifestacijuDANI BERBE GROŽĐA - BROTNJO 2018.

Predrag Smoljan,predsjednik OO DBG - Brotnjo 2018.

Cijenjeni vinogradari i vinari, dragi Brotnjaci i pri-jatelji manifestacije,

Iznimna mi je čast i zadovoljstvo i ove godine pozdraviti Vas is-pred Organizacijskog odbora DBG i ovim putem podijeliti radost s vinogradarima i vinarima ili bolje reći sa svim žiteljima Brotnja.Svakoga rujna u našem kraju zavlada neka čarobna živost i čudan osjećaj ushićenja. Svi ljudi su u svojim vinogradima beru grožđe, prevoze do svojih kuća i u podrumima muljaju , gradira-ju, otaču, prešaju, nalijevaju bačve. Dosta je tu teškog i napornog rada ali sve se radi s nekom posebnom pažnjom a razdraganost i veselje ni kod koga se ne može sakriti. U večernjim satima našim zaseocima odjekuju zvuci tradicionalnih pjesama.

Ovime su vjerojatno bili potaknuti Brotnjaci prije 63 godine koji organiziraše prvu manifestaciju Dana berbe grožđa. I od tada svake godine u rujnu svi žitelji Brotnja te njihovi prijatelji i dragi gosti na ovoj manifestaciji uz prigodan program zajednički se druže i vesele uz Žilavku i Blatinu. Tako danas imamo manifestaciju poznatu u široj regiji na koju smo ponosni i koju moramo njegovati i čuvati.Bezrezervno moramo vjerovati mladim naraštajima. Sigurni smo da će oni, unatoč svim problemima i po-teškoćama, održati i unaprijediti proizvodnju grožđa i vina, da će očuvati tradiciju i običaje te sve to iskoristiti za stvaranje jednoga branda prepoznatljivog ljubiteljima dobre kapljice, ljubiteljima kulturno povijesnog nasl-jeđa i ljubiteljima novih oblika turizma.Moramo biti ponosni na prošlosti i tradiciju. U današnje vrijeme moramo dobro učiti od boljih, teško i strpljivo raditi. Budućnost prepustiti mladima. I onda, ako Bog da još će mnogo godina mjesec rujan u Brotnju biti na-jljepši, trganje će biti najdraži posao, a Dani berbe grožđa događaj u kojemu će se uživati i o kome će se pričati.

U zdravlju živjeli!

Teme:PROGRAM - 63. turističko-kulturno-gospodarstvene manifestacije “DANI BERBE GROŽĐA - BROTNJO 2018.” 8

Prošlogodišnji Dani berbe 10

Vina na ovogodišnjim Danima berbe grožđa 14

Turistički forum - Tradicija u funkciji turizma 18

Pozitivan primjer investicije u turizmu 20

Bukara 22

Udruga BRUM s gastronomskom ponudom na DBG 23

Loznice 24

Dud (murva) - gotovo zaboravljena kultura 26

Hercegovački vinari na studijskom putovanju 28

Stil života i vinska regija 32

Medijska vinska scena 34

Tržište vina u Bosni i Hercegovini 36

Turistički trendovi 38

Broćanski sportski ambasadori 40

Vinogradarstvo Brotnja u vrijeme osmanlijske vlasti 42

Monografija „130 godina organiziranog vinogradarstva i vinarstva u BiH“ 44

Kontrolirano korištenje pesticida 50

Infrastrukturni projekti (Općina Čitluk) 52

8 9

14. rujna 2018.  (petak)19,00 sati: Izložba slika akademske slikarice Marije Galić „Kamen u kojemu je zapisana duša“(Galerija Klub Matice hrvatske, Čitluk, GŠD, I kat)

20,00 sati: Predstavljanje knjige književnika Emila Raspudića „Časna sestra Dominika“ objavljena u nakladi Ogranka Matice hrvatske u Čitluku (Hotel Brotnjo Čitluk)

15. rujna 2018.  (subota)10,00 sati: Međunarodni karate turnir „DBG Open 2018“(Gradska športska dvorana)

13,00 sati: Međunarodni atletski miting „Memorijal Bože Gagro – 2018“(Gradski stadion „Bare“)

19,00 sati: Predstavljanje knjige „MIKOTOKSINI:

pojavnost , prevencija i redukcija“ autora prof. dr. sc. Jelka Pleadin, doc.dr. sc. Višnja Vasilj, prof. dr. sc . Danijela Petrović.

Stručna predavanja iz vinogradarstva i vinarstva – Agronomski i Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru i Federalnog agromediteranskog zavoda

„Aktualni sustav zaštite geografskog porijekla vina u BiH“- prof. dr sc. Milenko Blesić

(Podrum Ostojić - Monako 2000 - Potpolje)

Program manifestacije

21,00 sati:Koncert : Tomislav Bralić i Klapa Intrade (Broćanski trg) Program od 18,30 sati ovog dana održat će se na Broćanskom trgu, uz hercegovačke specijalitete i kušanje vrhunskih vina hercegovačkih vinara. 

ORGANIZACIJSKI ODBOR MANIFESTACIJE

16. rujna 2018. (nedjelja)14,00 sati:Turistički forum „Tradicija u funkciji turizma“(Hotel Brotnjo Čitluk)

18,00 sati:Svečani mimohod svih sudionika Manifestacije (od Srednje škole fra Slavka Barbarića do Broćanskog trga)

18,30 sati:Svečano otvaranje 63. Turističko-kulturno-gospodarstvene manifestacije „Dani berbe grožđa-Brotnjo 2018“. i početak programa kulturno-umjetničkih društava, skupina i pojedinaca(Broćanski trg)

DANI BERBEPROŠLOGODIŠNJI

12 13

62. godinu zaredom u Čitluku je održana tradicionalna turističko-kulturno-gospodarstvena man-ifestacija Dani berbe grožđa. Prošlogodišnji Dani berbe grožđa održani su od 14. do 17. rujna, a kao i ranijih godina, broćanska manifestacija koja slavi mukotrpan rad vinogradara i početak

berbe grožđa obilovala je raznovrsnim sadržajima. Program 62. Dana berbe grožđa započeo je puštanjem u rad transformatorske stanice TS 110/x kV Čitluk 2, a dan nakon puštanja u rad transformatorske stanice smještene u Gospodarskoj zoni Tromđa, u Čitluku je otvorena izložba skulptura akademskog kipara Branka Imrovića te je predstavljen roman autorice Anite Mar-tinac koji nosi naslov „Od Franje do Franje“ i izdan je u nakladničkoj djelatnosti ogranaka Matice hrvatske u Čitluku i Vinkovcima. Karate klubovi s područja općine Čitluk i prošle su godine priredili međunarodni karate turnir. Na petom međunarodnom karate turniru organiziranom u okviru programa manifestacije Dani berbe grožđa nastupilo je 600 natjecatelja iz 6 država. Peti međunarodni karate turnir raznovrsnosti programa manifestacije doprin-io je sa sportskog aspekta, baš kao i međunarodni atletski miting „Memorijal Bože Gagro“ kojim je Atletski klub Brotnjo odao počast utemeljitelju čitlučkog atletskog kluba, pokojnom Boži Gagri. Memorijal Bože Gagro jedan je od najmasovnijih i najdugovječnijih atletskih mitinga na ovom području a prošle godine je povodom održavanja atletskog memorijala otvoren i obnovljeni dio atletske staze na Grads-kom stadionu Bare.

Eminentni stručnjaci sa Agronomskog i Prehrambeno-tehničkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru na prošlo-godišnjim Danima berbe grožđa nastavili su s dugogodišnjom praksom održavanja stručnih predavanja o vinogradarstvu i vinarstvu koja broćanski vinogradari i vinari prate s posebnim zanimanjem. Ipak, najviše zanimanja kod Brotnjaka i njihovih gostiju svake godine pobudi završna večer manifestacije. Tako je bilo i na 62. Danima berbe grožđa kada su posjetitelji mogli uživati u tradicionalnoj smotri folklora, pjesme i plesa te ostalih oblika izvornog pučkog stvaralaštva. Uz nastupe kulturno-umjetničkih društava i pjevačkih skupina, posjetitelji završne večeri Dana berbe grožđa mogli su degustirati vrhunska vina i uživati u domaćim delicijama priređenim na prodajnim štandovima. 62. Dane berbe grožđa svečano je otvorio Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ. Ministru Joviću pripala je čast da manifestaciju otvori u ime Vlade HNŽ koja je bila generalni pokro-vitelj manifestacije na čijoj završnoj večeri su nastupili: HKUD „Brotnjo“ iz Čitluka, HKUD „Sv. Marko“ (Vi-onica), HKUD „Didak“ (Gradnići), HKUD „Donji Ograđenici“, Muška klapa „Herceg“ (Čitluk), Ženska klapa „Bura“ (župa Gradina), Broćanski bećari (Čitluk), KUD „Ivan Kapistran Adamović“ (Čepin), HKUD „Stolac“, HKUD „Vrila“ (Mostarski Gradac – Š. Brijeg), HKUD „Naši korijeni“ (Žepče), HKUD „Fra Ivan Ančić“ (Kongo-ra – Tomislavgrad), HKUD „Seljačka sloga“ (Trebižat), KUD „Župe Gospe Snježne“ (Vid), Ljubuške mažoret-kinje, Iko Pehar i klapa Kruševo, Dragan Bukmir i Tamburaški sastav Vranac.

Željko Planinić

14

AG Međugorje, MeđugorjeMob.: 063 377 305 www.ag-travel.org, GPS: 43° 10’ 49.7” N, 17° 40’ 26.6”E

Podrum Tolj, BlatnicaMob.: 063 313 333, E-mail: joco.tolj@gmail.com GPS: 43°14’51.8”N 17°40’59.2”E

Podrum Sivrić, MeđugorjeMob.: 063 360 909 www.sivric-medjugorje.comGPS: 43°11’55.3”N 17°40’21.8”E

Podrum Marijanović, SlužanjMob.: 063 177 198

www.marijanovic.ba, GPS: 43°13’13.1”N 17°40’24.0”E

Podrum Odak, G.V. OgrađenikMob.: 063 324 398,

E-mail: slobodan.odak@tel.net.ba GPS: 43° 16’ 29.4” N, 17° 38’ 42.1”E

Podrum Vučić, BlatnicaMob.: 063 941 953 www. vinovucic.blogspot.baGPS: 43°15’06.0”N 17°40’48.3”E

Podrum Petrus, MeđugorjeMob.: 063 747 751 GPS: 43°11’00.3”N 17°40’03.8”E

Vinarija Rubis, VionicaMob.: 063 297 727 www.rubis.baGPS: 43°12’23.8”N 17°41’58.9”E

Podrumi Andrija, PaočaMob.: 063 322 162www.podrumandrija.comGPS: 43°13’44.1”N 17°44’17.8”E

Vinarija Ostojić, PotpoljeMob.: 063 893 298

www.podrumostojic.ba GPS: 43°13’24.8”N 17°40’40.7”E

Podrum Brkić, ČitlukMob.: 063 320 205www.brkic.baGPS: 43°13’38.3”N 17°41’35.4”E

Vinarija Čitluk, ČitlukTel.: 036 642 232www.hercegovinavino.comGPS: 43°13’28.2”N 17°41’34.9”E

Hercegovina Produkt, MeđugorjeTel.: 036 650 980

www.hercegovinaprodukt.comGPS: 43°12’14.4”N 17°39’16.9”E

Vina Zadro, DomanovićiTel.: 036 822 301www.vinazadro.com, GPS: 43°08’11.0”N 17°47’06.6”E

Danima berbe grožđaVina na ovogodišnjim

18 19

Tradicija u funkciji turizmaTradicija jednog naroda i jedne sredine uk-

ljučuje pripadnost širim kulturnim kru-govima i civilizacijama koje su živjele, stvarale i razvijale se na njegovu tlu kroz

čitavu njegovu prošlost. Na području Brotnja koje je bilo pod stalnim utjecajem različitih civilizacija ljudi su poštovali tuđe ali istodobno zadržali svoju tradiciju i običaje. Ovdje je tradicija način života, put razvoja, bogatstvo stvaranja i izazov izvornog opstanka. Tako je to ovdje u Brotnju, gdje svako selo ima bogatu tradiciju uzgoja vinove loze, povijesni uzgoj i specifičnu proizvodnju duhana, ljekovitog bilja, tragove uzgoja duda (murve) i masline što uz posebnost krškog prostora, društvenu tradiciju i ovdašnje običaje ima sve predispozicije za razvoj malih agro-turističkih destinacija s tradicionalnom ponudom gastro i eno delicija.

Bogata prirodna baština, tradicijska kultura i narodni običaji jedinstven su turistički resurs kojim se Brotnjo predstavlja svojim gostima. De-setljećima ovo područje bilježi najveći broj posje-ta turista u široj regiji. Razlog visokoj posjećenosti je vjersko hodočasničko središte Međugorje u ko-jem je zabilježena najveća koncentracija posjeta. Međutim, okruženje ove specifične regije budi poseban interes hodočasnika i ostalih posjetitelja. Teži se obilasku cijele regije i upoznavanje resur-sa i baštine ovog kraja. Stoga se nastoji proširiti i obogatiti ponuda koja će turistima pružiti komple-tan uvid u područje, njegove osobitosti i prirodne blagodati koje Brotnjo posjeduje. Općina Čitluk, koja obuhvaća najveći dio Brot-nja, je izrazito ruralno područje. Na površini od 181 m2 nalaze se 24 sela. Visok udio mladog

stanovništva potiče razvoj inovativnih djelatnos-ti temeljenih najvećim djelom na turizmu. Stoga je uloga turizma u Čitlučkoj regiji prepoznat kao razvojna komponenta gospodarstva i s tog aspekta zaslužuje kvalitetan razvoj s punim destinacijskim sadržajima. S obzirom na strukturu naselja, bla-godati klime i specifičnost krške podloge pokaza-lo se da je ukupan ruralni razvoj s naglaskom na agroturizam jedna od uspješnih razvojnih grana. Ako se uzme u obzir da je razvoj turizma jedna od strateških ciljeva i mjera razvojne strategije Her-cegovačko-neretvanske županije onda je razuml-jiv interes i poticajno djelovanje Vlade HNŽ-a za regiju Brotnja.

Turistički forum „Tradicija u funkciji turizma“ stavlja naglasak upravo na ono čime se Brotnjo ponosi, tradiciju uklopljenu u prirodnu baštinu. Kroz stručna predavanja, dijalog i primjere dobrih praksi te iskustva renomiranih panelista cilj Tur-ističkog foruma je predstaviti mogućnosti i dobre prakse iz turistički razvijene regije Republike Hr-vatske te ukazati na nove prilike, način suradnje te smjernice u razvoju atraktivnih oblika turizma. Osobe s dugogodišnjim iskustvom u razvoju des-tinacijskog turizma, turističkim trendovima i ko-rištenju prirodnih resursa u turizmu prezentirati će pregled stanja, mogućnosti kvalitetnog pokretanja i održavanja agroturizma kao destinacijskog pri-oriteta, razgovarati će se o ulozi vanjskih utjecaja, ulozi turističkih vodiča, uključivanje destinacije u europske kulturne rute, eno-gastro ponuda i njen privlačni utjecaj, a sve s ciljem poticaja razvoja kompletne turističke ponude u ruralnim naseljima općine. O ulozi prirodnih resursa i resursne ponude za razvoj turizma u Brotnju govorit će prof.dr.sc.

Mirjana Milićević, pročelnica smjera Turizam i zaštita okoliša i voditeljica Centra za EU integracije i projekte Sveučilišta u Mostaru. Razvoj suvremenih trendova u turizmu, spoznaji i iskustvu rada i razvoja u turizmu govorit će dr.sc. Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizma Repub-like Hrvatske. Mr.sc. Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni raz-voj govorit će o aktualnim trendovima i mogućnostima razvoja agroturizma. Iznijet će primjere implementiranih projekata na nekoliko ruralnih područja u Republici Hrvatskoj. Razvoj kulturnih ruta u kombinaciji s postojećim resursima prilika je za proširenje ponude i razvoj kulturnog turizma. O tomu će govoriti gđa. Du-bravka Davidović, predsjednica Hrvatske udruge za za turističke i kulturne rute “Tur Kultur”. Važnost turističkih vodiča u razvoju turizma je neprocjenjiva. Kao osobe koje su u direktnoj komunikaciji sa turistima, upravo oni stvaraju sliku turističkog proizvoda i utječu na dojam posjetitelja. Kolika je uloga turističkih vodiča u razvoju turizma pojasnit će nam predsjednica Zajednice Hrvatskih društava turističkih vodiča, gđa. Kristina Nuić Prka.

Gastro ponuda je nezamjenjiv dio svakog turističkog posjeta. Ukoliko ona pred-stavlja jela domaće trpeze, ukoliko su to jela tradicijske baštine, od domaćih proizvoda, onda gastro punuda upotpunjuje i spaja sve dojmove turističkog posjeta i ostavlja nezaboravan doživljaj i okus ovog kraja. O zadovoljstvu tur-ista i ulozi tradicijske gastro ponude u ukupnoj turističkoj ponudi govorit će gosp. Branimir Penava, voditelj Etno-sela „Herceg“. Običajna i kulturna baština Brotnja govori o tradiciji kulturnog krajolika, o tradiciji života na krškom tlu, dijelom sušnom, neplodnom, ispresijecano plodnim poljima tzv. „dolama“, većim i manjim zaravnima te vrtačama koje su ljudi učinili plodnima. Submediteranska klima s blagim kišovitim zimama i toplim suhim ljetima omogućila je razvoj mediteranskih kultura, loze, duhana i masline, smokve, duda, marelice i šipka, badema i oraha. Visoka osunčanost pogoduje razvoju poljoprivrednih kultura. Zbog neravnomjernog rasporeda padalina poljoprivreda je bila ograničena na dijelove oko vodom dostupnih područja. Oblik čatrnje tradicijski je način vodne opskrbe. Danas čatrnja ima drugu, više podsjećajnu ulogu. Rijetke se koriste u svrsi namjene. Brotnjo je specifičan kraj, odavde su ljudi išli trbuhom za kruhom, raseljavali se ali nikad ne odseljavali. Ognjišta nisu zamrla tek su se na neko vrijeme ugasila. Danas tradicijske kuće, imaju drugu funkciju. Funkciju podsjećanja na život iz kojeg su potekli, koji prakticiraju i razvijaju s dru-gom svrhom. Ponosna tradicija proistekla iz kamena danas je u turizmu prava „delicija“ koja govori o jednom narodu i naraštajima. Tradicija uzgoja poje-dinih kultura dovedena je do savršenstva, broćanska vina, suhe smokve, orah i ponegdje strastveni konzument izvorne domaće škije, uz pršut stvaraju novi turistički brend, brend Brotnja.

Danas je turizam jedna od najmoćnijih suvremenih tradicija tj. najmoćnije sredstvo utjecaja na tradiciju. On je prilika za kontakt raznih naroda i kultura, a pravilno organiziran, ekonomski je gotovo uvijek poželjan za lokalnu zajed-nicu. Turistička valorizacija, bilo kulturoloških ili prirodnih potencijala, koji uključuju neke tradicionalne aspekte, pokazala se kao ključni faktor u sjed-injavanju povijesti, kulture i edukacije. Ako tomu dodamo utjecaj na mlađe generacije, bilo one koje sudjeluju u ponudi ili posjetitelje koji nešto nauče o tradiciji i identitetu jednog naroda, onda je to razlog zbog kojeg vrijedi ulagati u razvoj ruralnog turizma.

Prof. dr. sc. Mirjana Milićević

prof.dr.sc. Mirjana Milićević

dr.sc. Damir Krešić

mr.sc. Dijana Katica

Dubravka Davidović

Kristina Nuić Prka

Branimir Penava

PANELISTITURISTIČKI FORUM na Danima berbe grožđa, Brotnjo, 2018.

20 21

HERCEG Etno selo - 10 godina

U užem krugu poslovnih zanesenjaka, sada već davne 2006. godine, u pozna-toj konobi ‘’HERCEGOVINA PRODUKT’’ vinarije, komentirala se potreba za

cjelovitijom ugostiteljsko-turističkom ponudom, kako za područje Međugorja i Brotnja, tako i či-tave Hercegovine. Tada je donešena odluka da se krene u realizaciju vrlo složenog projekta. O kakvom se entuzijazmu radilo govori činjenica da su u prosincu 2008. godine u „Etno-selo“ stigli prvi gosti.

Idejni začetnici i realizatori projekta „Etno-sela“ su svoju viziju temeljili na diferenciranoj turističkoj potražnji, sve zahtjevnijem tržišnom okruženju i geografskoj poziciji Hercegovine kao dijela Sre-dozemlja. Etno Selo je naslonjeno na Međugorje u svakom pogledu. Kao takvo i hodočasnicima

nudi nešto novo, drugačije i autentičnije. Tako postavljena premisa jednostavno je determinira-la i misiju „Etno-sela“, koja je kroz svoju ponu-du pokušala sublimirati autentične građevinske i arhitektonske karakteristike hercegovačkoga podneblja; autohtonu gastronomiju i ostala eko i etno obilježja kraja u kojem se nalazi. Kroz četiri značajne investicijske faze izgradnje „Etno-sela“ realizirani su projekti kamenih kuća i depandansa za smještaj, multifunkcionalna dvorana „Kraljica Katarina“, vanjski bazen, Et-no-plaža. U 2018. godini se u punom smislu ugle-dala sva ispravnost ovako postavljenih ciljeva. Uzimajući u obzir sva gospodarska kretanja u Bosni i Hercegovini, uspoređujući sadašnje uv-jete poslovanja i vrijeme početka izgradnje „Et-no-sela“, može se reći da je ova atrakcija i sva njena ponuda zapravo rezultat snage, volje i

Hercego Etno selo je trenutno jedna od najsnažnijih atrakcija u Hercego-vini. Svojim sadržajem kroz godinu privuče brojne domaće i strane goste. Nakon 10 godina od izgradnje ovog turističkog naselja, želimo podsjetiti na vrijednost koju imamo, te istaknuti ga kao primjer budućim investitori-ma u turizmu i ugostiteljstvu Brotnja i Hercegovine.

odlučnosti investitora i menadžmenta, te vri-jednog i stručnog domaćeg zaposlenog osoblja. Osim toga, gosti, kao jedini arbitri kvalitete i is-pravnosti svih poslovnih poduhvata, proteklih su deset godina svojim sve većim brojem dolazaka pokazali ispravnost ovako definirane ugostiteljs-ko-turističke ponude. Dosadašnji poslovni rezu-ltati „Etno-sela“ obvezuju odgovorne na nove izazove u poslovanju, praćenju sve zahtjevnije

turističke potražnje i proširenju ukupne ponude. Da bi se ostvarili spomenuti ciljevi te unaprijedilo poslovanje, ali i osnažio sam brand „Etno-sela“, pomoć i suradnja lokalne zajednice i viših razina je svakako dobro došla i potrebna. „Etno-selo“ je sada snažna hercegovačka atrakcija koja znat-no doprinosi atraktivnosti ukupune turističke ponude Bosne i Hercegovine.

Branimir Penava

HERCEG Etno selo - 10 godina

Pozitivan primjer investicije u turizmu

22

BUKARA Udruga BRUM s gastronomskom ponudom na Danima berbe

Nemam svog sjaja, ali sam sjajno iznjedrena iz ne tako kratke po-vijesti moga naroda na njegovim prostorima. Pokazivala sam dubine svog nerijetko slikovitog sadržaja, često začaravala, otkrivajući poetske dimenzije dijaloga mojih privrženika. Svi

su oni ljubili i ljube moje oštrorubne vrhove, srčući dragi ima napitak „božanskog nektara“, nekada u mirnoći svoje savjesti, a ponekad preb-irući po njegovim krhotinama.Zovu me Bukara, Bukaleta, Dižva, Dižica, Pehar i k tome još s mnogim izvedenicama deminutiva, a u pojmovnicima me opisuju kao Obručena čaša od drva za vino.

Koliko samo ti znalci malo znaju o meni! Zar se nikada nisu našli sa mnom na sceni u prostoru između nekog svečarskog događanja i spon-tane reakcije poslije izgubljene partije balota? Zar se nikada nisu suočili sa smislom srkanja i istodobno besmislom beskrajnog iskapljivanja? Zar zaboravljaju da su sanenim pogledom u mom ozarenom dnu obgrljiva-

li mnoge zaskošnice? Zar ne znaju da su te i druge prispodobne slike postali mitovi u priči, stvarajući tako senzibilitet prostora u kojem su me ispijali - prostora konobe?!

Znajte svi da su se u konobama razabirali mnogi veseli i dramatični trenuci, da sam bila prijateljica nazdravičarskih zgoda pri rađanju, živl-jenju i umiranju, da sam sudionik kulture življenja i izravnog jezika sm-rti. I zato osjećaj koji ćete prepoznati u sebi, žudnim odnosom prema meni, jest uzajamno darivanje, poziv na privrženost tradiciji Naroda i Zavičaja.

Oni pak mirisi i Duh koji vam darivam, neka vam tankoćutnim dušama daju život, puninu, nježnost i čeznutljivost ljubavi.

Prof. dr. sc. Nikola Mirošević

Broćanska udruga mladih (skraćeno „BRUM“) je osnovana 2016. godine. To je organizacija čija je misija okupi-ti i umrežiti aktivne mlade osobe iz

Broćanskog kraja te kroz razne aktivnosti poticati i stvarati društvo koje odgovara potrebama mla-dih. Broćanska udruga mladih predstavlja plat-formu koja osnažuje mlade za aktivno i odgovo-rno sudjelovanje u društvu. U svom radu zastupa sve mlade Brotnjake i teži djelovati u interesu svih mladih putem umrežavanja, zagovaranja, in-formiranja, neformalnog obrazovanja i istraživan-ja, zalažući se za suradnju s tijelima javne vlasti, odgojno obrazovnim i znanstvenim institucijama, akterima civilnog društva i medijima.Udruga se konstantno trudi organizacijom događa-ja potaknuti zbivanja u Brotnju. Iza sebe imamo organizaciju vrlo uspješnog broadwayskog mjuz-ikla “Dvoje iz Galileje” poznatog američkog re-datelja Richarda Monteza kojim smo pokazali našu predanost i želju da ostvarimo zacrtane cil-jeve. Iza toga uslijedili su sportski događaji koji su možemo reći već postali tradicija.Ove godine udruga se odvažila na malo veći korak. Niz manjih ideja smo uvrstili u jedan veliki projekt pod nazivom „Broćansko ljeto“. Cilj ovog projek-ta bio je probuditi poprilično uspavanu atmosferu tijekom srpnja u Brotnju. Naporno smo radili na realizaciji te ideje i ponosno možemo reći kako

smo u tome uspjeli. Projekt je bio sačinjen od ra-zličitih sadržaja. Kino na otvorenom oduševilo je posjetitelje i dobili smo veoma pozitivne povratne informacije. Jedna večer bila je rezervirana za um-jetnike, gdje su Brotnjaci imali priliku vidjeti nešto potpuno novo. Uz niz ostalih događaja treba još istaknuti „Hercegovačku večer“ koja je ponudila razne domaće proizvode posjetiteljima. Uz pomoć naših sugrađana nadamo se kako će „Broćansko ljeto“ postati tradicija u našemu kraju.Ono što nas posebno raduje i motivira za daljn-ji rad je odlična suradnja s predstavnicima loka-lne vlasti. Iz te suradnje rodila se ideja o našem sudjelovanju na tradicionalnoj manifestaciji Dani berbe grožđa koja se ove godine održava 63. put. Ova manifestacija utkala se u život svakog Brotn-jaka, bila je na ponos našim djedovima i bakama, roditeljima i sada nama. Dosta naših članova je kroz djelovanje u kulturno umjetničkim društvi-ma cijele općine i nastupalo na DBG pa nam je to dodatna motivacija za dati svoj doprinos. Naš zadatak je kroz gastronomsku ponudu tradicio-nalnih hercegovačkih jela obogatiti manifestaciju DBG. Vjerujemo da ćemo biti na visini zadatka te da ćemo produbiti suradnju u narednim godinama. Pozivamo sve Brotnjake kao i goste da svojim pri-sustvom kao i dosada, podrže ovu manifestaciju a samim time i naš rad.

Željko Planinić

HEAD OFFICE MOSTAR Rade Bitange 34, 88104 Mostar Bosnia and HerzegovinaPhone: +387 36 552 197Fax: +387 36 551 888Email: headoffice@fortuna.ba

24 25

Nakon što grožđe bude obrano mi djeca išli bismo u vinograd tražiti preostale bobe grožđa. Ako bi našli neki grozd, koji je ostao nepažnjom berača, tko ra-

dosniji od nas seoske dječurlije?- Znadeš li ti, moja Ive, što su to loznice - pita djed svoju unuku?- Ne znam, djede. Reci mi nešto o tim lozni-cama. Jesu li to neki slatkiši?- Kako da ti to objasnim, djevojčice moja? Danas tih loznica više nema ili ako ih ima onda je to prava rijetkost. Ali, evo pokušat ću ti predočiti sliku slatkih boba, koje smo nazivali - loznice.U našem malenom vrtu, eno ondje pored one smokve mrkuše bilo je desetak trsova grožđa. Malo podalje nalazio se mali šumarak, u kojemu su dominirala dva stabla jasena. Na njih se naslonila samonikla stabljika loze. Vremenom je pružila svo-je grane sa jednog na drugo stablo jasena. Njene grane su bile toliko jake da smo se po njima pen-trali i prelazili s jednog jasena na drugi, kao preko nekoga mosta. Na toj divljoj lozi bilo je puno sit-nih boba grožđa. To grožđe sazrijevalo je, otprilike mjesec dana nakon što bi se grožđe u vinogradima pobralo. Tada bismo jeli te male bobe grožđa. Čini-lo nam se da su slađe od pravog grožđa. Možda i zato što bi grožđe već odavno bilo obrano.O toj lozi, koja je donosila tako ukusne plodove, brinulo se nas nekoliko dječačića, a loza nam je uz-vraćala, svake godine, sve većim i sočnijim plodovi-ma. Poslije škole često smo se sastajali kod naše loznice. Tu bi smo se i igrali, a znali bismo zajed-no i domaću zadaću napisati, uživajući u slatkim plodovima - loznica.I,eto, neki dan razgovaram sa svojim dobrim pri-jateljem, o svemu i svačemu. Spomenem mu te loznice iz moje rane mladosti, žaleći šti ih više nema. A, on će - kako nema, eto kod moje kuće , malo poniže uz rijeku, nalazi se velika loznica, os-lonjena na vrbu. Istina, te nam loznice ne služe za jelo nego kao mamac za ribe. Ribe se na njih naviku čim udica padne u vodu. Ovo saznanje me jako ob-radovalo. Nego kako bi bilo, moja Ive, da nas dvoje odemo kod moga prijatelja i ponesemo udice i ostali pribor za ribarenje?- Može, djede, vrlo rado - usklikinu djevojči-ca!

Emil Raspudić

LOZNICE

BROTNJO - ČITLUK, rujan 2018.

OO DBG BROTNJO Trg žrtava Domovinskog rata 1,

88260 Čitluk, BiH.Info tel.: 036 640 510

IMPRESUM

ORGANIZATORI: Općinsko vijeće Čitluk, KIC Čitluk, Matica hrvatska Čitluk, Udruga vinogradara i vinara HercegoVINA, Turistička zajednica HNŽ - podružnica Čitluk-Međugorje-Bijakovići, HKUD “Brotnjo” Čitluk. SUORGANIZATORI: Atletski klub Brotnjo, Karate klub Hercegovina, Karate klub Brotnjo, Karate klub Međugorje i Broćanska udruga Mladih (BRUM).

GENERALNI POKROVITELJ: Hrvatski član Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović POKROVITELJI: Vlada HNŽ, Ministarstvo civilnih poslova BiH, Ministarstvo kulture i sporta FBiH, Ministarstvo okoliša i turizma FBiH, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Turistička zajednica HNŽ, EP HZ H-B, HT Eronet.GENERALNI MEDIJSKI POKROVITELJ: Radio postaja “MIR” Međugorje.MEDIJSKI POKROVITELJI: Večernji list BiH, Dnevni list, RP Ljubuški, RP Čapljina, RP Grude, RP Tomislavgrad, RP Posušje, RP Široki Brijeg, Radio Herceg-Bosna, Običan radio, Prvi-1 TV, Naša TV; PORTALI: Brotnjo.info, Citluk.ba, Hercegovina.info, Bljesak.info, Glasbrotnja.net i Medjugorje-in-fo.com.

SPONZORI: AG Međugorje, Podrumi Andrija, Obiteljski podrum Brkić, Vinarija Čitluk, Hercegovina Produkt, Obiteljski podrum Marijanović, Mon-ako 2000, Podrum Odak, Podrum Sivrić, Podrum Tolj, Vina Zadro, Podrum Petrus, Podrum Vučić, Vinarija Rubis, Hotel “Brotnjo”, HT Eronet Mostar, EP HZ H-B, “Croatia osiguranje”, “Eurovip” Čitluk, “Ledo” Čitluk, “Limpeh” Čitluk, “Syngenta”, Agencija “Delta Security” Čitluk, “Sjemenarna” Široki Brijeg, “Fortuna Tours” Mostar, JP “Broćanac”, JP “Broting”, Andrea&Giovanni, “Park&Shop” Čitluk, “Kraš” Zagreb, “Odiseja” Čitluk.

Manifestacija Dani berbe grožđa Brotnjo 2018

In m

emor

iam

Oliver Dragojević(7.12.1947 – 29.8.2018.)

Manifestaciju Dani berbe grožđa su svojim nastupima popular-izirali do sada brojni glazbeni umjetnici. Jedan od njih je bio i veliki Oliver Dragojević, koji je svojim nastupom 1984. godine uveličao ovaj za nas važan događaj. Po mnogima, Oliver je najveći hrvatski pjevač svih vremena. Uz njegove pjesme su odrastale i živjele brojne generacije, a zasigurno će i buduće. Bio je vrhunski glazbenik i pjevač, ali istovremeno i veliki čovjek. Svojim sviranjem i pjevanjem je kao nitko do sada znao oslikati mediteransku dušu i način života. Njegov jedinstveni glas, gla-zba i stihovi su jednostavno dopirali do srdaca svih ljudi. Kao profesionalac je bio i ostao uzor i nadahnuće svim glazbenicima. Zaljubljenici dalmatinskog i mediteranskog melosa će ga se uvi-jek sjećati i rado slušati njegove pjesme, koje spadaju u sam vrh hrvatske glazbene kulture. Ovom prilikom se Organizacijski odbor Dana berbe grožđa još jednom zahvaljuje Oliveru što je svojim davnim nastupom na Danima berbe grožđa dao doprinos promociji naše manifestaci-je i pružio priliku našim stanovnicima da uživo dožive njegov neponovljiv glazbeni talent.

OO DBG BROTNJO 2108.

Časopis “Dani berbe grožđa - Brotnjo, 2018”

Besplatni primjerak

Nakladnik:Organizacijski odbor

Turističko-kulturno-gospodarstvene manifestacije“Dani berbe grožđa - Brotnjo, 2018”

Za nakladnika:Predrag Smoljan

Urednici izdanja:Krešimir Milićević i Marin Sivrić

Priredili:Marija Buntić, Željko Planinić, Marin Sivrić, Krešimir Milićević,

Robert Baćac, Ilija Barbarić, Predrag Smoljan, Jure Beljo, Perica Bulić, Ivan Ostojić, Danijel Ćavar, Viktor Čikeš, Branimir Penava, Mirjana Miličević, Nikola Mirošević, Emil Raspudić,

Marko Ivanković i Tanja Vučić Tomić.

Fotografije:Tanja Vučić Tomić, Marijo Ćužić, Vlado Radičević, Marin Sušić,

Marija Buntić (crteži), Krešimir Milićević, Željko Planinić, Marko Ivanković, Ivan Ostojić, Jure Beljo, Perica Bulić, Arhiva

Općine Čitluk, Arhiva Divina Proportion Design Studio i nepoznati autor.

Grafičko oblikovanje:Divina Proportion

Design Studio - Međugorjewww.divinaproportion.com

Tisak:Grafotisak d.o.o. Grude

www.grafotisak.com

Naklada: 5000 primjeraka

26

Zahvaljujući povoljnim klimatskim uvjetima, područje Hercegovine je poznato po svojim autohtonim sortama voća. Jedna od voćki koja uspijeva u našim krajevima je i murva,

odnosno dud. U prošlosti je gotovo bilo nemoguće proći pokraj neke kuće u našem kraju da u blizini nje nema barem jedno stablo te jako zahvalne i vrijedne voćke. Vergilije je za dud napisao da je to najpamet-nija biljka, jer zadnja propupa čekajući toplo vrijeme. Danas ga nažalost možemo vidjeti samo na rijetkim okućnicama i to kao pojedinačno stablo.

Postoji tri glavne vrste duda: bijeli (Morus alba), crve-ni (Morus rubra) i crni (Morus nigra).Osim prema boji ploda, među njima postoje i razlike prema hranjivoj vrijednosti, tako da crni dud ima kao i drugo tamno jagodičasto voće visok sadržaj antoci-jana, zaštitnih tvari organizma. Slobodno ga možemo usporediti s borovnicom, aronijom, kupinom, mali-nom i drugim biljnim vrstama koje su danas više u uzgoju. Budući da stablo može narasti i do 20m s vrlo razvijenom kuglastom krošnjom, dud više preferira

Dud (murva) - gotovo zaboravljena kultura

sjeme odmah iza berbe jer je stratifikacija sjemena dugotrajna. Reznice se uzimaju od starijih odrvenjelih izboja, režu se na 20-30cm (3 pupa) i odmah stavljaju na ukorjenjivanje. Reznice se mogu zavezati u snopiće i posaditi na 10 cm dubine na ukorjenjivanje. Kad se iz pupova razviju izboji oko 5 cm, reznice se otkopavaju i sade zasebno. Vrijednost cjelokupne bil-jke duda je višestruka i ogromna tako da ću navesti samo neke bitnije osobine. Bu-rad za rakiju su nekada bila izrađivana većinom od dudova drveta koje je rakiji davalo nakon 12 mjeseci držanja karakter-ističnu zlatnu boju i vrhunsku aromu. Na području Neretve dudovo drvo koristilo se i za izradu dijelova za tzv. neretvansku lađu. Od dudovih plodova, listova, kore mogu se praviti raznorazni pripravci, ča-jevi, sokovi, rakije, marmelade, sirupi i još dosta toga. Plod duda sadrži slobodne or-ganske kiseline (limunska i jabučna), vita-mine; C, B, K, A i E , željezo, kalij, mangan, magnezij pektine i druge korisne tvari. Mnogi stručnjaci tvrde da dud zaslužu-je biti uvršten u superhranu jer sprječava starenje i pomaže kod mnogih bolesti.

U narodnoj medicini crni dud se koris-ti protiv upale mokraćnih kanala, bolesti usne šupljine i grla, epilepsije, depresije, nesanice, te kod ugriza zmija.List crnog duda poznat je pučki lijek za snižavanje i regulaciju šećera u krvi pa se često koristi u čajnim mješavinama za di-jabetes.Bijeli dud ima veliku primjenu u kozmetici jer se nalazi u sastavu mnogih preparata za izbjeljivanje kože, uklanjanje mrlja i pjega, jer sadrži inhibitore koji smanjuju sinte-zu melanina. Također se nalazi u sastavu preparata protiv starenja kože, za toni-ziranje i čišćenje lica. Kora liječi bolesti cri-jeva, želuca, pomaže kod trovanja hranom, alkoholom i gljivama.Prah od kore duda se koristi i kao melem za zarastanje rana, a uvarak od kore pije se protiv povišenog krvnog tlaka. Dudovo drvo ne napadaju nikakve značajne boles-ti i nametnici, tako da je riječ o ekološki održivoj biljci koju bi svakako trebalo što više koristiti kao sezonsko voće koje nam može pružiti brojne blagodati zahvaljujući svojim osobinama, i potaknuti ljude da ponovno sade ovu biljku kako bi bar do-nekle vratila svoj sjaj uz okućnice širom Hercegovine.

Danijel Ćavar

sunčane položaje te ne voli gustu sadnju. Stablo crnog duda nešto je niže rastom pa se bolje uklapa u blizini okućnica. Stablo duda je u našim krajevima listopad-no, dok je u tropskom pojasu zimzeleno. Podnosi tla slabije kvalitete iako preferira duboka i ocjedita tla neutralne reakcije, ali podnosi i kisele do blago al-kalne reakcije. Kada se primi, bez problema podnosi sušu, a tijekom zime podnosi i temperature do -23° C. Može se uzgajati čak do 1000 m nadmorske visine.

Rezidba duda se provodi ovisno o potrebi i namjeni uzgoja. Dudovi su pogodni za sadnju drvoreda uz put i ograde zbog svoje dugovječnosti, ali i korijena koji raste duboko te ne smeta pri površini za uređenje sta-za i travnjaka.Nekada je uzgoj duda bio dosta značajan i u našim krajevima i to ne toliko zbog ploda, koliko zbog lišća. Ono se koristilo za ishranu dudova svilca, leptira čije gusjenice zapredanjem kukuljica stvaraju niti za jednu od najfinijih tkanina-svilu. Dud se može razmnoža-vati sjemenom, reznicama ili cijepljenjem. Za razm-nožavanje sjemenom preporučuje se očistiti i posijati

www.sjemenarna.com

info@sjemenarna.com

G r e e n G a r d e n • b r o j 1 1 3 • r u j a n 2 0 1 8 . • g o d i n a X I X

Bilo da ste hobist koji ima svoj vrt, okućnicu, povrtnjak, bavite se

pčelarenjem, ili ste možda profesionalni proizvođač povrća, voća ili vina, ili pak

imate kućnog ljubimca, u Green Garden glasilu ćete pronaći sve što Vas zanima.

Stablo koje budi nostalgiju

28 29

Hercegovački su vinari u srpnju mjese-cu ove godine imali prigodu posjeti-ti kalifornijsku Veliku dolinu u kojoj je smještena najznačajnija američka

proizvodnja grožđa i vina. Ovo studijsko puto-vanje je bilo vrhunski organizirano i podijeljeno po po različitim temama. Prvi tjedan vinari su proveli u gradu Fresnu (okrug Fresno) koji je is-tovremeno i središte centralnog dijela Velike do-line odnosno Central Valley. U ovome gradu se nalazi Državno sveučilište Fresno (Fresno State University) i Institut za hranu i poljoprivredu (In-stitut for Food and Agriculture). Vinari su imali prigodu slušati zanimljiva predavanja od profe-sora enologije i marketinga, posjetiti enološki laboratorij, ali i degustirati vina proizvedena na ovome fakultetu. Ovaj fakultet proizvodi i puni svoja vina koja kao takva s drugim vinima sud-jeluju na američkom tržištu. Studenti prolaze

imali sastanak sa predstavnikom udruge proiz-vođača grožđa (Valley Winegrowers Association) u vinariji Ramos Torres Winery, gdje su imali priliku čuti o partnerskom odnosu proizvođača grožđa i vinarija. Nakon susreta s proizvođačima grožđa, naši vinari su se susreli s predsjednikom udruge proizvođača vina u susjednom okrugu Madera. Slične posjete su nastavljene i slijedećih dana gdje treba izdvojiti susret s predstavnikom udruge proizvođača grožđa okruga Santa Cruz. Drugi tjedan studijskog putovanja vinari su započeli posjetom poznatoj vinariji Wente, koja uz vinsku ponudu nudi organiziranje različitih događaja kao što su koncerti, vjenčanja, prijemi i zabave. Glavni menadžer vinarije je predstavio povijest vinarije i njeno funkcioniranje danas. Vina iz ove vinarije se distribuiraju po cijeloj Europi i svijetu. Nakon obilaska vinarije i de-gustacije izabranih vina, vinari su imali ručak u restoranu pri golf igralištu, u sklopu imanja ove vinarije. Slijedeći dan je uslijedila posjeta Uredu

Hercegovački vinari posjetili kalifornijske vinare i vinogradare

sve faze obuke, od proizvodnje grožđa, rada s vinom u podrumu, do marketinga, distribuci-je i prodaje. Rezultat ovakvog sustava rada jest često susretanje bivših studenata ovoga fakulte-ta u vinarijama koje su bile u programu posjete. U Kaliforniji je vrlo razvijen osjećaj za svoje i domaće. Poštuju se i podupiru mali farmeri - proizvođači različitih poljoprivrednih proizvo-da. Vinari su imali priliku posjetiti njihov Fresno State Farm Market koji ima dugu tradiciju, i u koji domaći ljudi rado dolaze opskrbiti se voćem i povrćem, te drugim proizvodima. Također, vi-nari su u Fresnu posjetili veliku prodavaonicu vina pod imenom Total Wine. Ova prodavaoni-ca, osim domaćih, nudi vjerojatno sva poznatija svjetska vina. Osim prodaje, prodavaonica ima i kušaonicu (tasting room) u kojoj se pojedincima i skupinama omogućuje degustacija vina po želji ili njihovoj preporuci. U istom okrugu vinari su

za hranu i poljoprivredu države Kalifornije sm-ještenom u Sacramentu – glavnom gradu države Kalifornija, nakon čega je uslijedila posjeta poznatom istraživačkom centru za poljoprivre-du tj., Institutu Robert Mondavi u obližnjem Da-visu (sveučilišnom gradu). U blizini instituta je smješten i kampus sveučilišta Davis u kojem su vinari slušali profesore ekonomije čija su preda-

U sklopu Cochran Fellowship Programa skupina hercegovačkih vina-ra prošla je vrijednu dvotjednu obuku iz područja proizvodnje i mar-ketinga vina. Pokrovitelj ovog studijskog putovanja je bila Vlada SAD, odnosno Ministarstvo poljoprivrede SAD.

30 31

Kalifornija

Kalifornija je prva u SAD po prihodu iz poljo-privrede. Klima (sa izrazito vrućim ljetom) je idealna za uzgoj jabuka, krušaka, šipka, višnje, marelice, breskve i ostalog popularnog voća. Zbog klimatskih uvjeta, sastava tla, navodn-javanja i primjenjene visoke tehnologije, Kali-fornija je jedna od pet najrazvijenijih poljop-rivrednih regija u svijetu. Središnja (unutarnja) Kalifornija ili Central Valley je najznačajnija dolina i proteže se od Okruga Kern na jugu pa do Okruga Shasta na sjeveru. Čine je okruzi: Butte, Colusa, Glenn, El Dorado, Fresno, Kings, Madera, Merced, Placer, San Joaquin, Sacra-mento, Shasta, Solano, Stanislaus, Sutter, Te-hama, Tulare, Yuba, Yolo, i Kern. Duga je oko 700 kilometara a široka prosječno 65 kilome-tara. Površina joj je 47 000 kilometara kvadrat-nih. Ovo je dolina koja ima više od 300 vegeta-tivnih dana u godini. Od pšenice do voća, ovdje se proizvede preko 300 različitih kultura te čini jednu četvrtinu ukupne proizvednje hrane u SAD, i skoro 50 % ukupne američke proizvod-nje voća, orašastog voća i povrća.Tu je oko 85 000 farmi prosječne veličine 135 hektara. Ri-jeke Sacramento i San Joaquin su najznačajnije rijeke ove doline, te uz pomoć brana i kanala je stvoren najrazvijeniji sustav navodnjavanja na svijetu. Kalifornija je četvrta regija u svi-jetu po proizvodnji grožđa i vina. Procijenjena vrijednost prodaje kalifornijskih vina u SAD je približno 35 milijardi dolara. Od ukupnog iz-voza, kalifornijska vina su zastupljena preko 90 % u vrijednosti od približno 1,5 milijardi dolara. Vinsko - vingradarsko gospodarstvo u Kaliforniji zapošljava 325 000 ljudi, generirira 57,6 milijardi dolara ekonomske aktivnosti i 7,6 milijardi poreza, te osigurava 17,2 milijar-ede dolara plaća kroz godinu. Ponuda vinskog turizma privuče 23,6 milijuna turista svake godine, što prouzroči preko 7 milijardi dolara prihoda od ovog oblika turizma.

Krešimir Milićević

vanja bila usmjerena na ekonomske pokazatelje vezane za proizvodnju grožđa i vina u Kaliforniji kroz dalju povijest, pa preko razdoblja prohibici-je i sve do današnjih dana. Slijedećih dana, iz niza susreta, treba izdvojiti posjetu vinskom institu-tu u gradu Napa (središtu okruga Napa). Izvršna direktorica ovoga institua je održala vrlo zaniml-jiva predavanja vezana za održivi razvoj vinogra-darstva na području okruga Napa. Nakon ovih predavanja vinari su posjetili poznatu vinariju Grgich Hills, čiji je vlasnik Hrvat Miljenko Mike Grgich, podrijetlom s poluotoka Pelješca. Vinari su dočekani s velikom ljubaznošću od strane un-uke vlasnika vinarije, te profesionalnog osoblja. Nakon degustacije izabranih vina uslijedila su darovanja poklona i slikanja za uspomenu. Na kraju treba spomenuti sve kalifornijske vinarije koje su naši vinari posjetili a to su: Fresno State Winery, Iddle Hour Winery, Quady „Sweet and Aperitiff“ Winery, O’Neill Vintners and Distill-ers, Ramos Torres Winery, Greg Herzfeldt Win-ery, Engelmann Cellars, Wente Wineyards Estate Winery i poduzeće Blue Danube Wine Company koje se bavi uvozom naših vina u SAD.

Nema nikakve dvojbe da je ovo putovanje obo-gatilo naše vinare novim znanjima i iskustvima koja će moći primijeniti u budućem poslovan-

ju. Vinari su praktično obišli cijelu unutarnju Kaliforniju i stekli prilično jasnu sliku o poljo-privrednoj proizvodnji, posebno proizvodnji grožđa i vina. Poljoprivredna proizvodnja u un-utarnjoj Kaliforniji se sustavno razvila. Drža-va je prepoznala mogućnosti ove sunčane do-line pa je izradila, po mnogima, najbolji sustav navodnjavanja na svijetu. Znanstvene ustanove utemeljene na ovome području, sa svojim prim-ijenjenim znanjima, su potpuno u funkciji poljo-privrede i pri ruci svakom investitoru, što znat-no olakšava donošenje odluka o investiranju u poljoprivrednu proizvodnju. Stječe se dojam da cijela Velika dolina živi za poljoprivredu pa je u tom pravcu etabliran svojevrsni način života. Taj način života je privukao brojne investitore u vinarije i rančeve koji danas stvaraju prekrasnu sliku doline, nekada sušne i nenapučene, a da-nas napučene i poželjne za život. Naši vinari su u Kaliforniji predstavili svoja vina i stekli nova poznastva. Za ova dva tjedna su bili svojevrsni ambasadori Hercegovine u Kaliforniji, a zasigur-no će u budućnosti biti dobri ambasadori Kali-fornije i kalifornijskih vina. Vino je je nevjerojat-no snažan medij koji s takvom lakoćom povezuje ljude, gradove i države, čega treba biti svjestan i pametno koristiti za buduće odnose i zajedničko dobro.

32 33

Stil života i vinska regija

Živimo u svijetu pojedinačnih i zajedničkih traženja. U tim traženjima se čitaju brojni članci koji sugeriraju (kako pojedincima tako i zajednicama) koji put izabrati, što raditi i kako

se predstavljati.

Postoje brojne profesionalne kuće i pojedinci koji se bave ovom problematikom. Nastupaju na tržištu samouvjereno s porukom kako mogu pomoći i po-jedincu i zajednici oko kreiranja njihovog lifestyle-a, tj., prepoznatljivog, ali uspješnog i sretnog života. U današnje vrijeme, u vrijeme dostupnosti informaci-jske tehnologije i jednostavnog korištenja iste, mnogi putem blogova, društvenih mreža promoviraju svoj stil života - bilo da je vezan uz svoj intelektualni rad, turistička ili edukativna putovanja, modu, kuhanje, itd. Također, danas su u trendu lifestyle treneri koji vode kroz program promjene vašega života, zdravlja, poslovnog uspjeha itd. Neki jednostavno žele smršav-jeti i napuniti se samopouzdanjem jer će bolje izgle-dati, dok drugi žele biti lideri a nikako da izgrade svoju osobnost za takvu ulogu pa im treba stručna podrška na tom putu. Riječ je dakle, o dvosmjernom odno-su klijenta i trenera. Klijent je u stvari taj koji otvara vrata budućim željenim promjenama, a trener vodi proces promjene.

Oni koji ne primjećuju ove pojmove ponekad se pitaju čemu uopće taj pojam i kakva je korist od njega? Već je spomenuto da promocija određenog stila života

može biti vezana za trendove tj., trenutna ili prolazna stanja po pitanju mode, osobnog načina života i sl., ali može imati i dugoročne posljedice. Postoje određene vrijednosti koje su bezvremenske, odnosno koje su od davnina vezane za ljudske živote na određenim područjima i kao takve su postale njihov neizostavan dio. Jedna od takvih vrijednosti u nas je vino. Vje-ruje se da se u nas vino pije već dvije tisuće godina. Dvije tisuće godina je puno i nema nikakve dvojbe da je ovolika tradicija utjecala na način života svih dosadašnjih generacija i učinila naš kraj posebnim po tome. U njemu vladaju neki drugi nepisani zakoni, neki drugi oblici ponašanja i stila života u odnosu na krajeve gdje ne uspijeva loza i nema proizvodnje vina.

Naš stil života se ogleda kroz snažnu povezanost sa zemljom, lozom, grožđem i na kraju vinom i vinskim proizvodima. Ako su vinogradi bili u ljetno vrijeme zdravi i rodni, zasiguno će vinogradari biti vrlo za-dovoljni i sretni. Ako su mlada vina u jesen pokazala pitkim, vinari će itekako biti ponosni i zadovoljni sa svojm životom. Za stolom su teme najčešće vezane za lozu i vino. Godišnja doba se računaju po aktivnos-tima u vinogradu i podrumu. Obiteljsko održavanje vinograda je više od načina života. To je obveza. Iz ovakve situacije je proistekao način života pojedin-ca i naše broćanske zajednice. Taj kontinuirani dodir sa zemljom, vinogradom i vinom blagotvorno djelu-je na pojedinca i zajednicu pa se često može čuti da su Brotnjaci blagi i gostoljubivi ljudi, da lako sklapaju

mir i uživanje u izvornim vrijednostima koje grad živi i promovira. Na kraju ovoga članka može se reći da je novi vinski lifestyle u stvari - stvarni život, a ne stil života koji nema uporište i dodira s realnim životom. Stil života pojedinca i zajednice povezan sa stvarnim životom je puno bolje! Možda manji gradovi u Herce-govini,slični Healdsburgu, trebaju pokušati nešto slič-no napraviti, jer imaju iste ili slične preduvjete za to?

Krešimir Milićević

poslove i prijateljstva i da su drugačiji u pozitivnom smislu. To se obično čuje od ljudi iz okruženja. Unatoč ovakvim preduvjetima, propitivanja su česta, jedni odustaju od tog načina života i mijenjaju ga drugim, drugi su pak uporni u zadržavanju načina života koji ima tako dugu tradiciju i u njemu vide svoj boljitak i budućnost. Postavlja se pitanje koji način života iza-brati tj., stil života?

Postoji jedan zanimljiv primjer vezan za grad Healds-burg koji se nalazi u sjevernom dijelu američke države Kalifornija u okrugu Sonoma, a koji je vinogradarski kraj kao i ostali okruzi. Po broju stanovnika grad je malo manji od općine Čitluk i kao takav je tražio svoje mjesto i svoju prepoznatljivost među svim ka-lifornijskim gradovima. Pokušavali su graditi svoj im-age kroz različite događaje i manifestacije kako bi na određeni način privukle ljude da dođu u taj mali grad. Jedan od načina je bio organiziranje skupova moto-ciklista kroz godinu, pa je jedno vrijeme bio poznat po tome. Uza svo poštovanje prema motociklistima, to nije donijelo neke pozitivne efekte. Nažalost grad je stekao image mjesta u kojem vlada buka i određe-ni nemir, i kao takav nije prosperirao. Ugledni ljudi i lideri iz grada su donijeli odluku da će promijeniti lifestyle grada te se okrenuti izvornosti. Kako je Kali-fornija vinogradarsko vinska regija, tako je i Healds-burg dio vinogradarsko vinskog područja. Promijen-jena je paradigma. Healdsburg je postao grad dobrih vina, lijepih vinskih kušaonica, restorana koji nude poljoprivredne proizvode s domaćih rančeva, šetnica, parkova i događaja povezivih s vinom. Rezultat svega je da su promijenili stil života zajednice što je prou-zločilo drugačiji odnos okruženja. Sada u nj dolaze ljubitelji vina i stila života vezanog uz vino i prirodu. Tržište nekretnina se pokrenulo jer ljudi žele živjeti u ambijentu koji pored prekrasne klime, blizine velikih gradova kao što su Sacramento i San Francisco, nudi

34 35

Jednostavno rečeno, vinski mediji u regi-ji zaostaju za sveukupnim događanjima na vinskoj sceni. I to poprilično. Negdje više neg-dje manje, ali općenito kvalitet i raznovrsnost

vina koja se danas prave u regiji zaslužuju daleko više medijske pozornosti, posebno u dijelu autorskog pristupa temi.Drugim riječima, nedostaju nam elokventni vinski novinari, novinari od autoriteta, ljudi koji poznaju vina i ono što se oko njih događa i da istovremeno to na jednostavan i razumljiv način prenesu publi-ci. Također, da znaju ispričati priču o vinu, ukazati na bitne činjenice, otkriti specifičnosti pojedinih vinskih regija, vinara i vina, i to sve skupa staviti u širi kontekst vinske scene u svijetu. To je ono što vinsku publiku suštinski zanima dok luta ovdašnjim vinskim medijskim prostorom u kojem dominiraju isprazni PR tekstovi i informacije nejasnog porijekla, često netočne i nepotpune!Poseban je problem što dio onih koji se bave vinskim novinarstvom pišu na način kao da se radi o nuklear-noj fizici, a sve u namjeri da ostavi dojam nekakve velike stručnosti, prečesto bez ikakvog pokrića. I upravo to odbija novu publiku od vina, umjesto da je zainteresira. Poslije takvih tekstova, čitatelj se os-jeća nedoraslim razumijeti vino, a ako ga ne može razumijeti – zašto bi ga onda i pio?! A stvarnost bi mogla i trebala izgledati potpuno drugačije. Vino je idealan medij za promociju svake regije u kojoj se proizvodi. Ono objedinjuje tradiciju, okuse i mirise jednog kraja, govori o karakteru ljudi, nji-hovom temperamentu. Zato je posebno važno pub-lici ponuditi kroz tekstove autentičan doživljaj koji će svatko razumjeti. Vino je most koji spaja religije,

nacije, kulture, ne poznaje spolne, klasne i jezične ra-zlike. I u tome je velika razvojna prilika svake regije u kojoj se prave vina.U tom smislu, Hercegovina bi kao dinamična i tre-nutno možda najzanimljivija vinska regija u ovom dijelu Europe, svoju vinsku priču bi trebala obliko-vati, prije svega, kroz prepoznatljivu autentičnost lokalnih vina utkanih u tradiciju podneblja, a što je u kombinaciji s lokalnom hranom i kulinarskim speci-jalitetima prvi korak u promociji nekog kraja - upra-vo onako kako je to učinila Istra, ali i sve danas pop-ularne vinske regije u svijetu. Sve to treba ozbiljnu infratrukturnu podršku države i privatnog kapitala, te jasno definiran cilj i interes celokupne zajednice. U takvoj strategiji pojedinačni renome vinarija manje je bitan od prepoznatljivosti cjelokupne regije. Kada turisti jednom prepoznaju regiju kao vinski zaniml-jivu, onda će sami tražiti svoje favorite unutar nje i otkrivati koja im je omiljena Žilavka, Blatina, Vranac ili Trnjak. Tek tada će Hercegovina biti prepoznata kao značajna vinska regija, a ne kao regija u kojoj postoji nekoliko dobrih vinarija. Razlika je u tome dolazi li netko da bi obišao 2-3 vinarije, ili dolazi da bi probao vina u autentiočnom ambijentu i uz loka-lnu hranu, kao što se odlazi u Toskanu, Goriška Brda, Friuliju, Istru, Bordo, Mendozu...I tu ponovno dolazimo do medija. Da bi bilo koja priča, pa i ona najbolja, prerasla okvire lokalnog, neophodni su i mediji koji će pisati o vinu na način koji će najveći dio čitatelja razumjeti. Popularizacija je ključ uspjeha. Bez nje svaka vinska priča neke regi-je, ma koliko vina tu bila dobra i autentična, ostaje lokalna.

Viktor Čikeš

Medijska vinska scena

36 37

Na osnovu podataka California’s Wine In-stitute na godišnjem nivou u svijetu se proizvede oko 28,2 milijarde litara vina, od čega najviše u Francuskoj (4,67 mlrd.

litara), Italiji (4,47 mlrd. litara), Španjolskoj (3,82 mlrd. litara) i Sjedinjenim Američkim Državama (3,02 mlrd. litara). Ove četiri zemlje čine oko 57 % ukupne svjetske proizvodnje.

Od ukupno 57 zemalja koje se u ovoj statistici pred-stavljaju kao najveći proizvođači vina u svijetu, Bosna i Hercegovina se nalazi tek na 54. mjestu i predstavlja svega oko 0,02% ukupne proizvodn-je vina u svijetu. Iako vinogradarstvo i proizvodnja vina u Bosni i Hercegovini u svjetskim razmjeri-ma zauzimaju minorno mjesto, oni za Hercegovinu imaju izuzetno važno značenje. Hercegovina, zah-valjujući ponajprije izuzetnim prirodnim posebnos-tima i proizvodnji mahom vrhunskih vina može sebi priskrbiti epitet regije vina. I ne samo to, u Herce-govini je vino i sastavnica životnog stila temeljenog na povijesti i tradiciji, ali i sastavnica tradicionalne kuhinje, kulture pa i ponosa. Unatoč izvanrednim mogućnostima za razvoj vinarske industrije, Bosna i Hercegovina uvozi višestruko više vina, nego što iz-

vozi. U protekloj 2017. godini u BiH je uvezeno vina u vrijednosti od 29.700.000 KM, dok je izvoz iznosio svega 5.400.000 KM . Najznačajnije izvozno tržište je Hrvatska, a zatim Srbija i Njemačka, dok se najviše uvozi iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Slovenije. BiH vinare još muči manjak podrške nadležnih instituci-ja, prekomjeran uvoz i veliki broj nelegalnih vinari-ja koje u neopremljenim punionicama flaširaju vino sumnjive kakvoće. Dodatni problem je nedovoljno razvijena kultura ispijanja vina i niska kupovna moć potrošača koji zbog niskih prihoda biraju cjenovno prihvatljivija vina . Prodaja vina bilježi blagi rast uk-upnog volumena u periodu od 2012. do 2017. Godine, a ovaj trend prvenstveno je posljedica kontinuiranog razvoja domaće i regionalne industrije vinarstva - što je potaklo i edukaciju domaćih potrošača i zanimanje za vinogradarstvo i kulturu ispijanja vina.

Iako prodaja vina na domaćem tržištu u proteklim godinama bilježi rast, ipak je potrošnja vina po gla-vi stanovnika (oko 5,5 l ) i dalje niska u odnosu na EU i susjedne zemlje (npr. Hrvatska i Slovenija imaju potrošnju oko 44 l po stanovniku). Domaći vinari u proteklim godinama blago povećavaju udjel na tržištu BiH, posebno u Horeca segmentu, ali još su

Tržište vina u Bosni i Hercegovini

uvijek lideri na BiH tržištu uvozna vina koja čine got-ovo 70 % registrirane prodaje vina ( Vinarija Čoka, Plantaže 13. Jul i Kutjevo čine približno 50 % udjela na BiH tržištu ). U razvijenim vinarskim zemljama uobičajeno je da se u maloprodajnim lancima i ugos-titeljskim objektima forsiraju i nude prvenstveno domaća vina, dok se svijest o tome kod nas polako razvija, te u maloprodajnim objektima i restoranima u velikom dijelu BiH dominiraju uvozna vina.U narednom periodu očekivati je promjene navika potrošača jer potrošači sve više postaju obrazovaniji i spremniji kupovati kvalitetnija vina, a to je poseb-no važno za male proizvođače s niskim kapacitetom proizvodnje, koji stavljaju naglasak na kvalitetu. Realnost BiH je proizvodnja kvalitetnih i vrhunskih vina u malim količinama koje moramo plasirati po relativno višim cijenama od konkurencije u BiH ali i u okruženju, što za vina bez posebnog imidža nije lako, stoga se i ne može očekivati kratkoročno velik rast prodaje na domaćem tržištu i rast izvoza unatoč vrhunskoj kvaliteti naših vina.

Unatoč malim vinogradarskim površinama i proiz-vodnji vina u odnosu na međunarodno tržište , vino mora neupitno biti strateški poljoprivredno preh-rambeni proizvod Bosne i Hercegovine. Drugi su puno jači od nas, jer iza njih stoje nacionalne politike. Iako su naša vina proizvedena na najvišoj razini, te se s kvalitetom mogu nositi sa najboljim svjetskim vin-ima, još uvijek ne možemo niti na domaćem tržištu zauzeti lidersku poziciju, a o izvozu da ne govorimo. Domaća vinarska industrija sposobna je napraviti globalno kompetentna vina što dokazuju mnogobro-jne prestižne nagrade sa najznačajnijih ocjenjivanja kvalitete vina , ali ih nije kadra prodavati na global-nom tržištu čak ni kao ‘’nišni’’ proizvod. Riječ je o paradoksu, koji se može pokazati fatalnim za daljn-ji razvoj hercegovačkog vinarstva. Najveći razlog za ovakvo stanje je nejasno političko stanje volja kod ljudi koji vode ovu zemlju da se zaigra na kartu vina. Oni koji donose strateške odluke u zemlji, morali bi uraditi kvalitetnu zajedničku marketinšku i izvozno tržišnu orijentiranu strategiju razvoja vinarske in-dustrije u BiH. Sadašnja mala proizvodnja i mogući neiskorišteni potencijali u domaćoj potrošnji i izvo-zu vina, definiraju ovu oblast kao potencijalni resurs bržeg razvoja gospodarstva Hercegovine i BiH.

Prije svega,potrebno je osigurati povoljniji zakono-davno-pravni okvir za održivi razvoj vinarsko-vino-gradarskog sektora time što će se uspostaviti i održa-vati jedinstveno i uređeno tržište vina u skladu sa standardima EU-a. Nadalje , potrebno je uspostaviti efikasan sustav i mehanizme za ispitivanje kvalitete i organoleptičko ocjenjivanje vina (kontrola proizvod-

nje grožđa za proizvodnju vina, kontrola proizvodnje vina, kontrola kvaliteta vina, zaštita geografskog pori-jekla vina, puštanje vina upromet, uspostava registara i dr.), te jasno definiranje uvjeta za uvoz vina kao što je to u zemljama u okruženju.Šansu u izvozu ne treba tražiti u kvantitetu, jer je proizvodnja vina u BiH je skromna, već u vrhunskoj kvaliteti prema odabranim tržišnim segmentima. Hercegovina može biti izvor izvrsnog potencijala za izvoz vina, osobito kvalitetnih i vrhunskih vina malih serija za tzv. „butik“ prodaju, a ne smijemo zanemariti i tzv. “nevidljivi” izvoz kroz turizam.Jasan zaključak koji proizilazi iz svega do sada na-vedenog je da uređenje vinarskog sektora zahtije-va političku volju, angažman nadležnih institucija, ali i proizvođača i vinarskih udruga koje trebaju na određeni način ubrzati procese. Pri tome bi svakako trebalo koristiti i dobre primjere zemalja iz okružen-ja. Stoga se mora pokušati apelirati na državu i razne nadležne državne institucije da zaštite domaću proiz-vodnju, podrže sustavni izvoz vina i međunarodno brendiranje Hercegovine kao vinske regije.Također, i svi mi, kada sljedeći put odemo u restoran ili trgovinu trebamo s malo više odgovornosti gleda-ti na nacionalnu ekonomiju, te pronaći domaće vino koje će nam uljepšati ručak ili večeru, i tako bar malo utjecati na promjenu trendova.

Ilija Barbarić

38 39

Ono što obilježava današnji turizam je aktivno sudjelovanje turista u kreiranju trendova putovanja. Današnji, moderni turisti su istraživači i više ne traže niti priželjkuju klasičan, pasivan odmor. To su turisti treće generacije, zahtjevni

su, znaju što žele i putuju zbog motiva, a ne samo zbog potrebe za putovanjem (kao turisti prve generacije) ili putovanja s ciljem posjete određenog mjesta (kao turisti druge generacije). Turist treće generacije ima želju snažno proživjeti svoj godišnji odmor i/ili putovanje, doživjeti iskustvo novih i različitih mjesta, imati individ-ualnu personaliziranu uslugu, intenzivno komunicirati s lokalnim stanovništvom i otkriti autentične stvari u destinaciji. Želi biti dio lokalne, jedinstvene i teško ponovljive (replicirane) kulture, odnos-no upoznati se s načinom života i kulturom kraja u kojem borave ne samo kroz prirodne i kulturne znamenitosti već i kroz dobro osmišl-

TURISTIČKI TRENDOVI

jenu i privlačnu turističku ponudu. Jednostavno žele biti aktivni protagonisti a ne samo nijemi promatrači i „fotografi“. Najveća sk-upina modernih turista jesu „milenijalci“ ili „nextGen“. „Milenijalci“ predstavljaju službeno najveću generaciju turista, dobne skupine od 18-35 godina (neki autori navode i dobnu granicu od 20-40 go-dina). Kao najmlađa generacija s raspoloživim prihodom, osigurali su svoj status kao vođe u putovanju i turizmu. To konkretno znači kako oni također imaju i primat u donošenju odluka vezanih za tur-istička putovanja. Jasno artikulirajući svoje želje i htjenja, pomažu odlučiti što će biti glavni godišnji trendovi i ukusi. Ne srame se traži-ti i dobiti točno ono što žele i način kako to žele. Mobilni su i vješto koriste digitalne medije pa istražuju sve mogućnosti putovanja, turističke ture i turističku ponudu on-line. Kada planiraju putovan-je, „milenijalci“ imaju običaj da im više opcija budu na raspolaganju

pa se odlučuju za onu koja će im, po njihovom uvjerenju osigurati najvišu razinu osobnog doživljaja.Turistički trendovi koje su definirali „milenijalci“ ne iznenađuju, gotovo možemo reći da su čak i očekivani, međutim među njima ima i zanimljivih inovacija. Njihova važnost ogleda se u činjeni-ci u kojem smjeru budućnost sveukupnog turizma i turističke industrije treba težiti i usmjeravati svoje usluge. Ti trendovi su: aktivna i avanturistička putovanja, gastro (gourmet) turizam, odgovorni turizam i bleisure.

AKTIVNA I AVANTURISTIČKA PUTOVANJA – predstavljaju putovanja s velikom „dozom adrenalina“. Najjednostavnije je moguće definirati aktivna i avanturistička putovanja kao spoj pustolovine, rekreacije, opuštanja i dokolice (zabave). Pus-tolovina je ovdje najveći motiv putovanja, povezan također s određenim fizičkim naporima. Potpuni aktivni doživljaj glavni je razlog traženja turističkih usluga i ponude vezanih za avanturu i adrenalin. U ovu vrstu ponude tako se mogu ubojiti npr. plivanje s kitovima, safari, ekspedicije na sjeverni i južni pol, penjanje na vulkane, kanuing po brzacima, brdski i planinski biciklizam, ja-marenje, let balonom itd.

GASTRO (GOURMET) TURIZAM – ovdje se ne radi o posjetu etabliranim restoranima koji su označeni prestižnim „zvjez-dicama“ i „kapicama“ te uživanje u mondenoj gastronomiji već upoznavanje i sudjelovanje u gastronomskoj kulturi određene destinacije. Hrana je značajan faktor, odnosno motiv putovanja. Iskustva s hranom nisu ograničena isključivo na blagovanje već na stjecanje iskustava kroz doživljaj. To uključuje škole kuhanja kao turističko iskustvo, izlete i posjete farmama gdje se proizvodi izvorni (tzv. domaći) proizvod ali i posjete klasičnim tržnicama hrane (zelenim tržnicama). Ovakva iskustva usko su povezana s kulturom lokacije, proizvoda destinacije i lokalnih ljudi. Ovo se smatra i najboljim načinom za upoznavanje s originalnim priča-ma o mjestima na koja se putuje.

ODGOVORNI TURIZAM - Prema podacima Svjetske turističke organizacije (UNWTO) odgovorni turizam može se definirati kao turizam koji brine o svojim sadašnjim i budućim gospodarskim, društvenim i okolišnim utjecajima, zadovoljavanju potreba pos-jetitelja, industrije, okoliša i lokalne zajednice. Izričito je povezan s mjestima u kojima se događa, i koji, u praktičnom smislu, ima jasne veze s lokalnim resursima, aktivnostima, proizvodima, proizvodnjom i uslužnim djelatnostima, te participativnom lokalnom zajednicom. Odgovorni turizam uključuje pozitivnu interakciju turističke industrije, lokalne zajednice (domicilnog stanovništva) i putnika. Strogo je usmjeren na odgovorno ko-rištenje postojećih resursa na održiv način, odnosno koristiti (ne iskoristiti), oplemeniti, ostaviti u nasljeđe na daljnje korištenje. Odgovorni turizam ne radi pritisak na prostor i ljude u smislu ne-kontrolirane ekspanzije već su u prvom planu zaštita prostora i usmjerenost na kulturu življenja u destinaciji. Najpoznatiji oblici takvog turizma događaju se u nacionalnim parkovima i parkov-ima prirode ali uključuju u ponudu vezanu za kultivirani krajolik kao kulturološku identifikaciju zajednice, razni rezervati. To je turizam turizam malih brojki ali izuzetne atrakcije a uključuje turističke usluge na specifičnim i pomalo neobičnim mjestima kao što je npr robinzonski turizam.

BLEISURE – jedan je od noviteta u turističkoj ponudi. Predstavl-ja spoj poslovnog turizma i turizma slobodnog vremena. Sam pojam sastoji se od engleskih riječi business (posao) i leisure (slo-bodno vrijeme). Motiv putovanja je posao, no nakon obavljenog posla na nekoliko dana, poslovni čovjek postaje turist slobodnog vremena i koristi adekvatnu ponudu u destinaciji za odmor. Ovd-je je turistička ponuda usmjerena na poslovnog čovjeka i njego-vo putovanje isključivo zbog poslovnih motiva ali zbog interesa poslovnjaka za kraćim odmorom u destinaciji poslovnog puto-vanja razvila se razgranata mreža vrlo inovativne ponude za ovu ciljnu skupinu i uključuju gotovo sve segmente turističkih usluga: od aktivnog odmora do obilaska kulturnih znamenitosti.

Robert Baćac

Turizam je vrlo dinamična djelatnost. Stalno je podložan promjena-ma, inovacijama, novim željama i preferencijama turista. Vrlo je prop-ulzivan što mu omogućuje da se gotovo od svega može načiniti i orga-nizirati atraktivna turistička ponuda koja postaje trend.

40 41

Broćanski sportski ambasadori

Iz krševitoga broćanskoga kraja, okupanog suncem i s pros-tranim rodnim vinogradima, poniknuli su brojni svjetski sportaši. Kao jedan od rijetkih krajeva u državi i šire, može se

pohvaliti imenima poput tenisača Marina Čilića i Ivana Dodiga, košarkaša Zorana Planinića, Ivice Zubca i Andrije Stipanovića, rukometaša Marina Šege i karatista Pere Vučića i Mate Odaka, Jelene Pehar, Ivana Martinca i dr.

Priča je ovo o sportašima čiji uspjeh na svjetskoj razini nije ni slučajan niti preko noći. Godine vjerovanja i odricanja urodile su plodom i rezultatima kojima se divi svijet. Sve što su sa sobom ponijeli na taj put želja, neizvjesnosti i nada iz svojih domova, svojega kraja su vjera u sebe i Božju pomoć, što je jedini put ka tronu. Na sportskoj karti svijeta posebno mjesto zauzima mari-jansko središte Međugorje, gdje su svoje prve teniske korake su napravili Marin Čilić i Ivan Dodig. Nositelji hrvatske Davis cup reprezentacije, nebrojeno puta su nas razveselili svojim sportskim podvizima, među kojima svakako ističemo osvajanje US ope-na 2014. godine (Marin Čilić), te Roland Garrosa 2015., i 2018. (Ivan Dodig). Uz to, u bogatoj sportskoj karijeri osvojili su 20-ak turnira. Njihov sumještanin je i rukometni vratar Marin Šego, prvi vratar ponajbolje reprezentacije svijeta Hrvatske te osvajač najprestižnijeg klupskog natjecanja, Lige prvaka 2016. godine

Uspjeh hrvatskih nogometaša na prošlom svjets-kom prvenstvu je toliko promovirao Hrvatsku da smo svi skupa shvatili koliko sportski pojedinci i ekipe, koje postižu velike uspjehe, pridonose kreiranju pozitivnog imagea kraja iz kojeg dolaze te ga promoviraju. Ovim člankom se nastoji skrenuti pozornost na uspjehe naših broćanskih sportaša i njihovu ulogu u promoviranju Brotnja i svih naših vrijednosti a koja nije mala.

s poljskim Kielceom. Uz titulu prvaka Europe, može se pohvaliti i osvajanjem naslova državnih prvaka Hrvatske, Mađarske i Poljske. Jedan od igrača koji su stup na kojemu će Kauboji graditi nove us-pjehe na predstojećem Europskom i Svjetskom prvenstvu.

Jedan od sportskih fenomena Brotnja jesu i košarkaši. Devedesetih godina Brotnjo je pisalo najljepšu sportsku priču hercegovačkoga sporta, kao klub koji je prvi zabilježio nastup u Europi u poslijerat-nim godinama te ostvario povijesni uspjeh plasmanom u osminu finala tadašnjeg Kupa Radivoja Koraća 1999. godine. Ime i slavu svoga rodnoga Brotnja u svijetu je pronio Zoran Planinić, prvi Hr-vat izabran u prvome krugu NBA drafta, član New York Netsa i ig-rač koji je bio nositelj hrvatske košarkaše reprezentacije. Upravo je Zoki predvodio hrvatsku juniorsku prezentaciju do srebra 2000. godine na EP u Zadru, a sjajnu igru okrunio je i titulom najefikas-nijeg igrača prvenstva. Godinu dana nakon srebra u Jazinama Hr-vatska mlada reprezentacija U21 na krilima Planinića osvaja sre-brnu medalju, izgubivši tijesno u finalu od Sjedinjenih Američkih Država. Ostao je upamćen i kao igrač koji je Hrvatsku nakon 12 godina odveo na Olimpijske igre u Pekingu. „Gdje je Zoki – tu su i trofeji“, najbolje bi se mogla opisati klupska karijera našeg pro-slavljenog košarkaša. Od titule prvaka Hrvatske s Cibonom, Zoki je državne naslove osvajao i s španjolskom Tau Ceramicom, ruskim CSKA-om, a kao krunu karijere možemo istaknuti 2012. osvajanje Eurocupa s ruskim Himkijem kao i titulu MVP finalnog susreta. Njegov puta nastavlja Ivica Zubac, kao drugi Brotnjak u NBA ligi, član LA Lakersa. Ivičina reprezentativna karijera zasad je obil-ježena srebrom na SP 2015. godine kada je postao senzacionalno košarkaško otkriće iz Hrvatske.

Uz dvojicu spomenutih NBA košarkaša, iz broćanske škole su pon-iknuli i Bariša Krasić, legenda bh. košarke i nekadašnji kapetan Ci-bone, zatim Andrija Stipanović i Andrija Ćorić, uzdanice hrvatskog prvaka Cedevite. Hrvatski i bosanskohercegovački karate na na-jprestižnijim svjetskim pozornicama predstavljali su Brotnjaci koji su dvjema reprezentacijama donijeli brojna odličja, kako u pojedi-načnoj tako i u ekipnoj konkurenciji. Od brojnih rezultata možemo istaknuti brončanu medalju na Europskom seniorskom prvenstvu Mate Odaka 2006., te Pere Vučića 2011. godine. U mlađim uzras-tima posebno ćemo pamtiti 2012., i osvajanje naslova Europskog kadetskog prvaka Ivana Martinca, te 2015., kada je Jelena Pehar postala najjača kadetkinja svijeta.

Na koncu, možemo zaključiti da je Brotnjo regija u kojem se desetl-jećima „rađaju“ svjetski sportski asovi koji su najveći ambasadori rodnoga kraja.

Tanja Vučić Tomić

MARIN ČILIĆ

JELENA PEHAR

PERO VUČIĆ

IVAN MARTINAC

ANDRIJA STIPANOVIĆ

ZORAN PLANINIĆ

IVAN DODIG

IVICA ZUBAC

4342

Nakon nestanka duhana vinova loza je post-ala glavna poljoprivredna kultura Brotnja, a Brotjno je danas centar vinogradarstva BiH. Prema podacima iz novog vinogradarskog

katastra, vinogradi u Brotnju zauzimaju 4,31 % uk-upnih površina općine, dok je taj postotak u drugim vinogradarskim općinama od 0,40 do 1,39. Vinogra-darstvo u Brotnju ima kontinuitet od dva tisućljeća, što potvrđuju brojni arheološki nalazi iz antičkog doba. Dovoljno je reći da je najpoznatija srednjov-jekovna povelja u kojoj se prvi put izravno spominje vino, izdana u Brotnju, a izdao ju je prilikom boravka u Brotnju mladi ban, a kasnije najmoćniji bosanski kralj Tvrtko I.Prve pisane tragove o uzgoju vinove loze, proizvodnji grožđa i mošta u Brotnju nalazimo u vrijeme osman-lijske vlasti, u njihovim dokumentima - katastarskim popisima (defterima)i sudskim protokolima - sidžili-ma. Osmanlije su u svim osvojenim zemljama svakih 30 - 40 godina provodili popise kako bi utvrdili vlas-ništvo na zemlji i odredili visinu poreza. Ti su defteri veoma dobar pokazatelj geografskog širenja vinove loze i opsega proizvodnje mošta. Naime kršćani su plaćali porez na mošt, a muslimani na površinu pod vinogradom.

Prvi popis u kojemu se spominje Brotnjo i broćanska naselja proveden je 1477. godine ubrzo nakon .pada Brotnja pod Turke. Naslov mu je bio „Poimenični popis Sandžaka vilajeta Hercegovina“ Međutim u tom pop-isu spominje se samo nekoliko naseljenih broćanskih sela poput Blizanaca i Biletića, dok su sva ostala pus-ta jer je pučanstvo izbjeglo u druge kršćanske krajeve koje Turci nisu zauzeli. U tom popisu nema nikakva traga o vinovoj lozi. Tek „Opširni katastarski popis za oblast Hercegovu iz 1585.“ navodi podatke o uzgoju vinove loze i proizvodnji mošta u Blizancima, Krehin Gracu i Hamzićima. Spominjući Blizance na jednom mjestu piše: „Vinogradi, dunuma 10, baština Bursaća, sina Bogdanova iz sela Blizanci, pripada Broćnu“.No u tom se popisu opširnije piše o proizvodnji moš-ta u Krehin Gracu. Navodi se da je u Gracu te godine proizvedeno 1.800 medri mošta. Medra je bila tadašn-ja mjera za tekućine, a iznosila je 12 oka. Oka je bila mjera za 1,28 l, tako da je jedna medra iznosila 16,04 l.

Vinogradarstvo Brotnja u vrijeme osmanlijske vlasti

zilo u Bosnu, a potrošači su veoma često bili franjevački samostani. Prijevozno sredstvo bili su isključivo konji i mazge. U ljetopisu franjevačkog samostana u Kreševu, vino iz Brotnja spominje se više puta od 1766. do 1771. godine. Tako se navodi da 1766. godine nisu uspjeli dobiti vino iz Brotnja zbog nestašice tovarnih konja. A u izvješću za 1769. godinu na dan 15. listopada piše: “Istog je dana došao brat Bartolomej Nikolić, već proglašen vikarom, s petnaest mjera vina iz Brotnja. Donio bi i više da je mogao nabaviti konje, no ne bi ih mogao nabaviti nikako, osim da su se iz prijateljstva prema njemu pojavili svi župljani Mostarske župe, u kojoj je tolike godine služio”. Za potrebe samostana 1771. godine iz Brotnja je uvezeno 25 tovara, kako navodi kroničar: “željno iščekivanog i veoma paženog vina iz Brotnja, u miru, samo uz Božju pomoć, i to najbolje kakvoće. Od toga sam se ja pobrinuo za tri mjere slatkog bijelog vina, koliko je bilo moguće iz cijelog Brotnja”. Tada još nije bila uspostavljen Hercegovačka franjevačka provincija, već je cijela BiH pripadala Provinciji Bosne srebrene sa sjedištem u Krewševu. Župa Brotnjo pripadala je toj provinciji, pa su svećenici iz samostana u Bosni

To bi značilo da je ukupna proizvodnja mošta u Gracu iznosila oko 28.900 l. U Gracu je tada zabilježeno 35 domova (baština), što govori da je Gradac u odnosu na druga naselja u Brotnju, a i cijelom Mostarskom kadiluku bio prilično napučen. Većina popisanih do-mova bili su kršćanski, a po jednom kršćanskom domu proizvedeno je oko 1.300 l mošta, što je za ono vri-jeme oskudnog podrumarstva bilo itekako značajan iznos. Današnje naselje Hamzići tada se još zvalo Kri-povo ili Kripava. Imalo je ukupno 12 kršćanskih do-mova i dva muslimanska. Tih 12 kršćanskih domova proizveli su oko 10.500 l mošta ili oko 870 l po domu. Za pretpostaviti je da su i ostala naselja u Brotnju tada uzgajala vinovu lozu i proizvodila grožđe i vino, ali za njih nema podataka u tom popisu.

Koliko je vinogradarstvo bilo rašireno u Brotnju u 17. i 18. stoljeću pokazuju brojni zapisi iz tadašnjih sud-skih protokola ili kako se to službeno zvalo „sidžila mostarskog kadije“. Iz toga su razdoblja pronađeni i prevedeni sidžili iz 1632./1633., zatim postoje podaci za 1670. i 1752. godinu. Vinogradi se u tim protoko-lima spominju u kontekstu registracije prodaje, zam-jene zemljišta, a najviše je zapisa o zalogu za dug ili zbog nekog drugog razlog. Najčešće se spominju vi-nogradi u Blizancima, potom u Međugorju, te u dru-gim broćanskim naseljima: Ograđeniku, Dragićini, Krućevićima, Tepčićima, Biletić polju, a na jednom mjestu se spominje pod općim nazivom Broćno. Valja reći da su u nekim slučajevima površine pod vi-nogradima bile poprilično velike. Tako se spominje vinograd od 12 motika u Ograđeniku, 15 motika u Bli-zancima, 22 motike u Broćnu, a posebno je zanimljiv jedan zapis iz 1752. godine u kojemu se kaže: „Ibra-him efendija hadži Salih ef., imam Neziragine džami-je u Mostaru zavještao je u selu Blizancima, nahija Brotnjo, kuću s avlijom, sjenicom, gumnom i baščom, sve na mjestu Zolovina, vinograd od oko pet motika, vinograd u polju s kulom od oko 25 motika, i vinograd na mjestu Kopnjak od oko 10 motika loze“. To znači da je Ibrahim efendija imao 40 motika vinograda, odnos-no oko 20 tisuća trsa. „Motika loze“ bila je mjera za 500 trsa, a to je otprilike onoliko koliko je jedan težak mogao uskopati za jedan dan. Naše vino izrijekom spominju i bosanski franjevci. Vino se iz Brotnja izvo-

dolazili po vino u Hercegovinu. No kako se spominje samo vino iz Brotnja, očito je da je i tada Brotnjo bilo iz-raziti vinogradarski kraj i proizvodilo najkvalitetnije vino. Vino iz Brotnja spominju i neki putopisci koji su putovali Hercegovinom u to vrijeme. Međutim, tada se ne spominju sorte, već se vino naziva po porijeklu. Tek se nakon dolaska Austrougarske vina nazivaju po sorti grožđa. Kao veoma dobravina spominju se u vrijeme Turske u više navrata „Mostarac“, „Broćanac“, „Dubravs-ko“. Poznati bosanski franjevac Ivan Frano Jukić u knjizi Zemljopis i poviestnica Bosne objavljenoj 1851. godine piše o Brotnju: Broćno, predielje kerstjansko, gdje stanuje župnik, znantno rad svoje plodnosti, osobito dobrog vina…“. Vinovu lozu i kvalitetu vina u Brotnju spominje i fra Petar Bakula u „Šematiznu župa“, a nije bez razlo-ga upravo on izgradio prvi, za to vrijeme, moderan podrum u srcu Brotnja, u župnoj kući u Gradnićima, još za vrijeme turske vlasti.Umjesto zaključka možemo reći da se u Brotnju već dva tisućljeća kontinuirano uzgaja vinova loza, bez obzira na politički sustav i tko drži vlast. Stoga nije čudno da je poznati povjesničar i dugogodišnji kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu Karl Pač (Patsch) Brotnjo nazvao „srcem hercegovačkog vinogradarstva“,jer to Brotnjo zaista jest.

Prof. dr.sc. Jure Beljo

VIONICA - Nametkova kula iz turskog vremena u kojoj je se nalazila stanica za otkup grožđa, među prvima takve vrste. Autor: Ante Markota, 1975.

44 45

Monografija„130 GODINA ORGANIZIRANOG VINOGRADARSTVA I VINARSTVA U BiH“

Svrha je ove monografije upoznati čitatelje s vinogradarsko – vinarskom proizvodnjom u Bosni i Hercegovini unatrag 130 godina ili od početka sustavnog pristupa ovoj vrlo važnoj gospodarskoj djelatnosti u Bosni i Hercegovini.

Prilikom pisanja monografije oslanjali smo se na mnoge povijesne izvore koji su nam bili dostupni. Prvi povijesni izvor bila nam je knjiga „Landwirtschaft Bosnien und der Herzegovina“, objavljena 1899., u kojoj smo pronašli da je početak organiziranoga vinogradarstva i vinarstva u BiH počeo 1888. godine osnivanjem voćarsko-vinogradarskih stanica u Gnojnicama kod Mostara i u Derventi.

Povijesno gledano 130 godine nije veliko razdoblje, ali kada je u pitanju vinogradarstvo i vinarstvo kao izuzetno teška disciplina, onda je 130 godina ipak dostatno vrijeme za jedan kritički znanstveno-stručni osvrt. Također, monografija se ne zadržava samo na povijesnim činjenicama, nego daje neke poglede i prijedloge za strateška opredjeljenja u budućnosti. Cilj je svakako u kontekstu približavanja EU dostići određenu razinu

kroz ovu monografiju približiti znanstvenoj i stručnoj javnosti. Monografija se dotiče pitanja koja djeluju temeljno, korisno i relevantno za većinu čitatelja. Mislimo da bi svatko trebao znati što se nalazi u ovoj monografiji tim više što je regija Hercegovine okrenuta proizvodnji grožđa i vina kao jednoj od strateških proizvodnji u poljoprivredi. Ovom prilikom želimo zahvaliti velikom autorskom timu koji je zadnjih skoro godinu dana radio na pisanju ove monografije. Zahvalnost dugujemo i Arhivu BiH u Sarajevu, te Arhivu HNŽ/K u Mostaru koji su nam omogućili da dođemo do brojnih relevantnih dokumenata o vinogradarstvu i vinarstvu BiH koje prvi put prezentiramo javnosti u ovoj U povodu 130 godina od početka organiziranog vinogradarstva i vinarstva u Bosni i

Hercegovini, Federalni agromediteranski zavod Mostar i Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru organiziraju znanstveno - stručni skup pod istim nazivom. Istim povodom uskoro iz tiska izlazi monografija pod istim naslovom.

Monografija„130 GODINA ORGANIZIRANOG VINOGRADARSTVA I VINARSTVA U BiH“

monografiji. Monografija ima jedna veliki dodatak koji može pomoći zainteresiranim čitateljima u boljem razumijevanju problema vinogradarstva i vinarstva u BiH. Monografija će biti dostupna na web stranicama Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru (http://aptf.sum.ba/) i Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru (http://faz.gov.ba/).

Prof. dr. sc. Marko IvankovićProf. dr. sc. Ivan Ostojić

konkurentnosti odnosno održivosti vinogradarsko – vinarskog sektora u Bosni i Hercegovini. U fokusu ove monografije nalazi se povijesni prikaz razvitka vinogradarstva i vinarstva u Bosni i Hercegovini. Monografija ima 13 poglavlja i jedan dodatak u kojima smo detaljno opisali povijest razvitka i organiziranoga znanstveno-stručnog pristupa proizvodnji grožđa i vina. Ovime se ispravlja jedna povijesna pogrješka, jer svi mi koji se bavimo ovom problematikom smo u svojim radovima uvijek pisali da je početak osnivanja voćarsko-vinogradarskih stanica u BiH bio 1886. godine. Sada već davne 1986. godine poljoprivredni kombinat APRO – Hercegovina i Istraživačko razvojni Institut Mostar organizirali su znanstveno-stručno savjetovanje u povodu 100 godina od osnivanja voćarsko - vinogradarske stanice u Gnojnicama smatrajući da je bio početak organiziranoga i stručnog pristupa ubrzanom razvitku ovoga segmenta gospodarstva.

Prikupljajući povijesne izvore za pisanje ove monografije spoznali smo mnoge činjenice za koje nismo znali, a koje ćemo

49

Hotel Brotnjo**** se nalazi u gradiću Čitluk, udaljenom svega 2 km od velikog marijanskog svetišta Međugorja i 20km od Mostara, grada u srcu Hercegovine čiji je Stari most pod UNE-SCO-vom zaštitom.HOTEL BROTNJO u svom sastavu ima : restoran s najsuvremenijom kuhinjom, pizzeriju, svečanu dvoranu, dvije kongresne dvorane, dvije vrtne terase, caffe bar, najsuvremeniji Well-ness Spa Centar (bazen, finska sauna, turska kupelj, soba za masažu, fizikalna terapija, solarij, fitness sala, beauty tretmani), vlastito nogometno igralište po UEFA standardima, vlastiti parking i druge sadržaje koji su prilagođeni poslovnim ljudima i ostalim gostima željnim opuštanja, ali i onima koji žele provesti ugodne trenutke druženja sa svojom obitelji i prijatel-jima. U sklopu hotela također se nalaze super market, zlatara, frizerski salon te Lutrija BiH.Hotel raspolaže s 38 soba, s ukupno 90 ležaja, a svaka je soba opremljena vrhunskim nam-ještajem, najsuvremenijim klima uređajima, mini barom, telefonom, LCD televizorom i mo-gućnost internetskog povezivanja Wi-Fi.Zahvaljujući kvaliteti usluga te profesionalnom odnosu osoblja prema gostima, Hotel Brotnjo je primljen u Svjetsku asocijaciju hotelijera (IHRA) sa sjedištem u Parizu, a restoran hotela „Grappolo“ dobitnik je „Grimizne kugle“ - nagrade za najljepše uređen ugostiteljski objekt u BiH, i „Zlatne ugostiteljske krune“ kao najbolji restoran u sklopu hotela u BiH, te niza ostalih priznanja. Također, Hotel Brotnjo posluje po ISO i HACCP standardima.

50

KONTROLIRANO KORIŠTENJE PESTICIDA

Izvještajno-prognozna služba (IPS) u HNŽ postoji još od 2004. godine. Zadatak joj je stalno pratiti stanje na terenu i pravovremeno upozoriti poljoprivredne proizvođače o zaštiti od štetnika i bolesti biljaka. IPS djeluje u sklopu

Zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu i zaštitu bilja (ZPSSIZB), koji je sastavni dio Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ. Također, IPS ima suradnju sa Federalnim agromediteranskim zavodom Mostar, Agronomskim i prehrambeno-tehnološkim fakultetom u Mostaru, te općinama na području Županije.

Čitav sustav praćenja zasniva se na obilasku terena, te korištenje visoko sofisticiranih uređaja koji imaju module za bolesti i štetnike. U dosadašnjem radu Zavod je koristio AGRA-CDA uređaje sa modulima za prognozu protiv pojedinih bolesti vinove loze i voća, te ASSIZ uređaje za praćenje štetnika i pravovremenu zaštitu prije nego biljci nanesu štetu (preventivna zaštita).

Polovinom 2017. godine krenula je provedba projekta PESCAR, čiji je cilj kontrolirana primjena i smanjena uporaba pesticida na području HNŽ. Projekt se provodi u sklopu Interreg programa prekogranične suradnje HR-BiH-CG 2014-2020, a partneri u provedbi projekta, osim Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ i Zapadnohercegovačke županije sa BiH strane, te Zadarska županija, Sveučilište u Zadru i Agencija Zadra nova iz Republike Hrvatske. Vrijednost projekta je 601.639,26

Eura, od toga cca 200 000 Eura će biti utrošeno na području HNŽ. Pored ostalih prednosti provedbe projekta PESCAR, potrebno je naglasiti kako je projektom PESCAR IPS osuvremljena s 10 novih uređaja za prognozu bolesti biljaka. Radi se o METOS uređajima austrijske proizvodnje, te također o 40 elektronskih lovki EL001 za praćenje štetnika. Cilj nabavke i instalacije ovih uređaja je da se u svakom trenutku, na računalima ili pametnim telefonima, iz ureda ili sa bilo kojeg dijela planete gdje postoji internetska veza može točno reći kada na nekom dijelu županije treba raditi zaštitu npr. vinove loze protiv plamenjače, pepelnice ili pak grožđanog moljca, odnosno kada nema potrebe za zaštitom.

Na temelju parametara s terena koji se svakodnevno prate, Zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i zaštitu bilja HNŽ izdaje priopćenje za proizvođače i distribuira ga kako tiskanim, tako i elektronskim medijima, te objavi na web stranicama Ministarstva Poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ. Priopćenja se također objavljuju i na oglasnim pločama, odnosno na vidljivim mjestima u općinama na području HNŽ. Pristup svakom od uređaja može dobiti bilo koji proizvođač putem svoga mobilnog telefona, tableta ili kućnog računala, a također, može nazočiti izobrazbi gdje bi bio upućen na koji način se parametrima sa uređaja može pristupiti i kako se ti parametri mogu koristiti za pravovremenu zaštitu biljaka.

Doc. dr. sc. Perica Bulić

Upotrebljavajte sredstva za zaštitu bilja sigurno. Prije uporabe uvijek pročitajte etiketu i informacije o sredstvu.

Korak naprijed u zaštiti grozda od pepelnice i truleži

54 55

INFRASTRUKTURNIPROJEKTI (Općina Čitluk)

Općina Čitluk kontinuirano i sustavno radi na unaprjeđenju uvjeta za život na pod-ručju Brotnja. Izdvajajući vlastita sredstva i surađujući s partnerima, Općina Čitluk

iz godine u godinu uspijeva realizirati značajne infra-strukturne projekte, o čemu čitatelji ove prigodne pub-likacije, tiskane u povod Dana berbe grožđa, mogu či-tati iz godine u godinu. Tako su čitatelji u ranijim izdanjima ove publikacije mogli pročitati najavu izgradnje tri kružna toka na pri-lazima Međugorju, a danas s ponosom možemo istak-nuti da su kružni tok na Tromeđi, kružni tok u Potpolju i kružni tok kod pošte u Međugorju – izgrađeni. Posljednji u nizu izgrađen je od prošlogodišnjih Dana berbe grožđa. Izgradnja kružnog toka kod pošte u Međugorju bio je zahtjevan infrastrukturni projekt koji se odvijao u fazama, a projekt je uključivao natkrivanje dijela potoka Lukoć, izmještanje postojećih instalacija, izgradnju kanalizacijskog kolektora u obuhvatu radova, postavljanje rasvjete na samom kružnom toku i pris-tupnoj cesti, kao i sve ostale radove koji su prethodili postavljanju asfalta i puštanju u promet novog kružnog toka. U neposrednoj blizini ovog kružnog toka u proteklom razdoblju izgrađen je i park Sivrići, čija je izgradnja do-prinijela ljepšem izgledu Međugorja. Uz ove projekte, Općina Čitluk u proteklih godinu dana

realizirala je značajne projekte kojima je unaprijeđe-na prometna infrastrukturna u različitim dijelovima općine. Tako je u proteklom razdoblju obnovljen dio lokalne ceste kroz Vionicu, završena je prva faza rekon-strukcije ceste Gornja Blatnica – Gornji Hamzići, kao i prva faza rekonstrukcije ceste Dragićina – Čerin. Također, projekti rekonstrukcije dotrajalog asfalta ili asfaltiranja cesta u proteklom razdoblju izvršeni su na području: Tepčića, Biletić brda, Vidovića, Blizanaca, Krehin Graca, Čitluka, Gornjih Hamzića, Međugorja i Bijakovića, a u Bijakovićima su travnju završeni i radovi na obnovi i izgradnji tri nogostupa. Dakle, u proteklom razdoblju nastavljeno je s ulagan-jima u prometnu infrastrukturu, no nastavljena su i ulaganja u obnovu i opremanje zgrada obrazovnih in-stitucija. Nakon obnove zgrade OŠ fra Didaka Buntića u okviru projekta povećanja energetske učinkovitosti i obnove zgrade područne osnovne škole u Biletić Polju, novoobnovljenu zgradu dobili su i učenici područne osnovne škole u Služnju, kao i učenici OŠ Čerin. Re-konstrukcija školske zgrade u Služnju uključivala je izmjenu krova i postojećih otvora te postavljanje nove fasade, dok je u OŠ Čerin obavljena rekonstrukcija učionica i adaptacija postojećeg prostora, a u tijeku je i obnova krova. Već smo kazali kako dio projekata Općina Čitluk reali-zira iskorištavajući vlastite potencijale, dok dio projeka-

INFRASTRUKTURNIPROJEKTI (Općina Čitluk)

JP BROTING D. O. O.Ulica Kralja Tomislava bb, 88260 Čitluk

Tel.: +387 (0) 36 640 063Email: info@jp-broting.com

www.jp-broting.com

ta realizira uspješno surađujući s partnerima. Uspješan primjer suradnje svakako je projekt opremanja kabineta za izvođenje praktične nastave za potrebe ugostiteljskog smjera u Srednjoj školi dr. fra Slavka Barbarića u kojem su surađivali: Prilika Plus, Ministarstvo prosvjete, kulture i športa HNŽ, Gospodarska komora Grada Mostara, SŠ dr. fra Slavka Barbarića i Općina Čitluk. Značajnu potporu u realizaciji projekta na području Brotnja Općini Čitluk daju Vlada HNŽ i Vlada FBiH, a veliki značaj projekta izgradnje kanalizacijske mreže na području općine Čitluk prepoznao je i Fond za zaštitu okoliša FBiH s kojim će Općina Čitluk surađivati u realizaciji projekta izgradnje sekundarne kanalizacijske mreže ka-nalizacijskog voda K6 i K1 u naseljenim mjestima Međugorje i Bijakovići. U ovi naseljenim mjestima u tijeku su radovi na dva kraka kanalizacijskog sustava na koje je već priključen dio korisnika. Projekt izgradnje kanalizaci-jske mreže proglašen je strateškim za općinu Čitluk, a dio koji se odnosi na izgradnju spomenutih kanalizacijskih vodova realizirat će se u nadolazećem razdoblju jer je Općina Čitluk s izvođačem radova potpisala ugovor vrijedan više od 800 tisuća KM. Ovaj i slični planovi za budućnost biti će dio Integrirane strategije razvoja općine Čitluk za razdoblje od 2018. do 2027. godine koju Općina Čitluk izrađuje uz potporu ILDP projekta, koji je zajednički projekt Vlade Švicarske i UNDP-a.

Željko Planinić

ANDREA GIOVANNI

CERTIFIED PARTNERCREATING ALARMS

- LED RASVJETA

- VIDEONADZOR

- ALARM

- HOTELSKE BRAVE

- KONTROLA

PRISTUPA

036-650-550; 063-792-616www.o-tech.ba; info@o-tech.ba

Gospodarska zona Međugorje88260 Čitluk

Bosna i Hercegovina

SVE NA JEDNOM MJESTU

KVALITETAGARANCIJA

CIJENAOdiseja 97

Najbolji svjetski liječnici Vama na raspolaganju

Zdravstveno osiguranje koje Vam omogućuje drugo liječničko mišljenje i liječenje u inozemstvu u najboljim svjetskim klinikama. Best Doctors Plus pokriva troškove liječenja u inozemstvu do iznosa od 1.000.000 € godišnje, odnosno do ukupnog iznosa od 2.000.000 € za vrijeme čitavog trajanja osiguranja.

S poštovanjem, osigurala Croatia.

Best Doctors PlusZdravlje