Crtice iz hrvatske prošlosti

Download Crtice iz hrvatske prošlosti

Post on 28-Jan-2017

221 views

Category:

Documents

5 download

TRANSCRIPT

<ul><li><p>VJEKOSLAV KLAI </p><p>CRTICE </p><p>IZ HRVATSKE PROLOSTI </p><p>S UVODOM D R A JOSIPA NAGYA </p><p>ZAGREB 1928. REDOVNO IZDANJE MATICE HRVATSKE </p><p>ZA GODINU 1927. i 1928. </p></li><li><p>bslNouveau tampon</p></li><li><p> T I P O G R A F I J A " D. D., Z A G R E B </p></li><li><p>P R E D G O V O R </p><p>vyeKoslav Klai zauziimlje u naoj historidkoj nauci jedino od prvih mjesta, ne samo zbog velikog broja napisanih cijela, ve zbog njihove svestranosti, stvarnosti, unutarnje vrijednosti i rijeenih problema, a iznad svega, to se u njima odrazuje nepokolebiva tenja autorova, da prikae istinu onakovu, kakovu je iz kaosa prolih dogaaja i mnotva pojedinanih, esto oprenih injenica, naao i sam proivio, te kao vlastitu duhovnu vrijednost u svijet dao. Upravo stoga, sito je znao povezati svoju vlastitu duevnu strukturu s objektivnim rezultatima nauke, Klaieva djela imaju ne relativnu, ve trajnu, a nada sve etiku vrijednost, pa e ona ostati netaknuta i onda, kada bi moda kasniji rezultati istraivanja pojedine navode njegovih djela mogla i ispraviti. Istina je duhovna stvarnost i ona ne lei u samim stvarima, ve u dui onoga, koji ju tje u stvarima otkrio i kao takovu u sebi proivio. </p><p>Mimo objektivnog traenja istine i etikoga proivlja-vanja njezina, to se jedno i drugo odrazuje u Klaievim djelima, novi je, trei momenai, koji Klaieva djela die iznad prosjenoga i daje im u naem narodu trajnu vrijednost, a taj je, to iz njega ne progovara samo stvarna uenjak i etiki ovjek, ve jedna u kolektivnomu svoga hrvatskog naroda duboko ukorijenjena linost* Kako svaki narod ima svoju vlastitu duu i potom svoju vlastitu kulturu, tako i iz Klaievih djela probija jasno i oito potencirana hrvatska dua, a u njegovim se djelima oituju tvorevine hrvatske svojstvene kulture. Zato </p></li><li><p>i njegova djela nijesu drago, nego u sadanjici projektirana hrvatska prolost H r v a t s k a j e b i l a , o n a j e s a d a i o n a e b i t i rijei su Klaieve u uvodu njegova velikog djela Povijesti Hrvatske, a u tim se rijeima oituje sva sinteza njegove volje i tvrda vjera njegovog hrvatskog osjeanja. Tu je etiku kulturnu energiju on nama namro u svojim djelima i ona e nam kao stalni putokazi stajati pred oima, i trajno nas poticati, d a u vrenjiu svojih dunosti moramo ostvarivati dva ideala: isopsitveno-individualni i kolektivno-inarodni. Tu je namisao Klaievu narod hrvatski inae instinktivno i osjeao, pa je u Klaievim djelima nalazila hrvatska javnost uvijek svoju specifinu kulturnu stvarnost i dio svoga narodnog osjeanja i vjerovanja. </p><p>Vjekoslav Klai je u Matici progovorio esto i s velikim djelima; ovdje progovara iza smrti s malim radnjama, koje je umni pokojnik jo za ivota Matici poslao, da ih od esti spasi iz zaturenosti novinskih papira i preko Matice u maloj kolekciji narodu dade. Ali, ma koliko ove radnje po opsegu bile medene, po osjeaju su velike, jer one poput mozaika upotpunjuju ukupnu sliku Klaieva stvaranja i pokazuju, ujedno razvoj hrvatskoga naroda u svim njegovim javnim i privatnim pojavama ivota i kulture, te njegov nikada neuitrnuli vitalitet. Tu e zadau, tvndo vjerujemo, posvema ispuniti, pa ih zato Matica naoj javnosti daje, oduujui se ovim umnom pokojniku za njegov opi nauni rad, kao i za rad, koji je kao odbornik i potpredsjednik Matice Hrvatske za dugi niz godina ovoj naoj instituciji posvetio. </p><p>F, Lukas predsjednik M. H. </p></li><li><p>V J E K O S L A V KLAI*) </p><p>I. </p><p>A u g i u s t i n T h i e r r y (1795.1856.), ovjek istananog smiisla za iroke historijske koncepcije, napisao je g. 1827. u prvom svom pismu o povijesti Francuske (Lettres sur Thistoire de France), u kome zagovara potrebu Povijesti Francuske i analizira manjkavosti onih djela, koja ve postojahu, ove znamenite rijei; </p><p>U ovo doba politikih strasti, kad je tako teko, da se izvue iz openite agitacije, dok osjea neku aktivnost duha, mislim, da sam u ozbiljnom uenju povijesti naao sredstvo mira. To ne znai, da me ivot prolih vremena i iskustvo tolikih stoljea nukaju da ise odreknem svojih vlastitih elja za slobodom, kao neke iluzije mladih dana; naprotiv tome se priklanjam uvijek vie. Uvijek ljubim slobodu, ali po nekoj manje nestrpljivoj naklonosti. I Vjekoslav Klai, glavni predstavnik moderne hrvatske historijske nauke, naao je svoj blagoslovljeni mir u ozbiljnom i plodonosnom radu na polju hrvatske povijesti i ovdje razvio u potpunoj mjeri veliku </p><p>*) Usp. Horvat R., Prof. Vjekoslav Klai. Nastavni Vjesnik, knjiga XXXVIL Zagreb 1928. str. 3.19. Karl i P., ivot i djelovanje Vjekoslava Klaia, Zagreb 1928. Laszowski E. u djelu Znameniti i zasluni Hrvati. Zagreb 1925. str. 133. Nagy J . , Vjekoslav Klai. Savremenik god. XVI. Zagreb 1928. str. 273.-277. Novak V. u Narodnoj Enciklopediji srpsko-hrvatsko-slovenakoj, druga knjiga. Str. 326.328. ii F. u djelu Prirunik izvora hrvatske historije. Dio I., est I. Zagreb 1914., str. 105.106. Sufflay M. ( Znaajke hrvatske nacije. Esej o Vjekoslavu Klaiu. Hrvat od 1, kolovoza 1928. </p><p>III </p></li><li><p>aktivnost svoga duha. Ni on nije nikada ni asak napustio ideju potpune slobode hrvatskog naroda; naprotiv svojim je radom mnogo pridonio, da se ta ideja duboko ustalila u hrvatskoj dui- Klaieva ljubav prema hrvatskoj domovini i narodu nije samo prirodna ljubav oduevljenog patriote nego i duboka ljubav velikog nauenjaka, koji ni o emu nije sudio ni odreivao svoje raspoloenje, a da nije prije duboko prodirao u bit i najveih problema. </p><p>Rodio se 28. srpnja 1849, u Garinu u Slavoniji, Po U l o m c i m a iz m o j e a u t o b i o g r a f i j e , koje je napisao za D o m i S v i j e t g. 1899., znamo, da je osnovnu kolu izuio kod oca Franje, ovjeka na glasu sa svoje pedagoke spreme. S ocem doe u Varadin, kamo ih je doveo Bachov apsolutizam. To bijae prvi put, kada -se politike strasti sukobie s mirnim raspoloenjem mladoga Klaia. Duhom svog vremena, duhom centralizacije i germanizacije, disae varadinska gimnazija, na kojoj je Klai izuio prva tri razreda. Profesori bijahu Nijemci, esi i Slovenci uz nekoliko Hrvata; prevelika bojazan i beskrajan respekt pred vlastima spaja skoro sve skupa u jednu jedinu duevnu cjelinu. Svijetla toka u toj tami bijae Slovenac Matija Valjavec. Takovo raspoloenje potraja do g. I860., kad je hrvatski jezik zamijenio u kolama njemaki. </p><p>A ba se te godine Klai preselio s ocem iz Varadina u Zagreb. Otac mu postade ravnateljem preparandije i gradskih pukih kola, a on je polazio etvrti razred gimnazije. U Zagrebu je dovrio srednju kolu, a ve kao srednjokolac odao osobitu sklonost k povijesnoj znanosti. Klai misli, da to ima zahvaliti profesoru povijesti Korineku, rodom ehu, U sedmom i osmom gimnazijskom razredu bijae klerik zagrebakog sjemenita. I ove dvije godine imadu svoje znaenje u njegovu ivotu. U bogatoj knjinici Z b o r a d u h o v n e m l a d e i doao je u blii doticaj s hrvatskom knjievnou, naroito sa znanstvenom. Povijesne studije Kukuljevia i Raokoga ve su tada svratile na sebe njegovu pozornost. U tom izglaenom drutvu uz nauku zanese Klaia i umjetnost, </p><p>IV </p></li><li><p>glazba, koja s njegovim ostalim velikim i lijepim sposobnostima tvori harmoninu cjelinu. </p><p>U sjemenitu osta dvije godine, koje padaju u doba nenarodnog banovanja Levina Raucha. Dakle druga etapa politikih strasti, koja zahvaa ba onda, kad je mladi Klai imao da sa srednje kole prijee na visoke. Na filozofijskom fakultetu bekog sveuilita uio je zemljopis, povijest, a donekle i povijesne pomone nauke; sve je uio ne samo velikim marom nego i pronicavou, pa nita od svega onoga, to je uio na sveuilitu, nije prolo bez traga u njegovu ivotu. Pred profesorima Aschbachom, Jagerom, Lorenzom i Sickelom nije stajao kao potpuni novajlija, jer iz razlaganja dra Jurja Posilo-via o hermeneutici i egzegezi svetoga pisma u zagrebakom klerikatu bijae dobio prvi uvid u znanstven povijesni rad i u nauku o povijesnim izvorima. I tako se ve kao mlad ak dao na obraivanje nekih pitanja iz starije slavenske i hrvatske povijesti i mitologije, pa je neke lanke ovakova sadraja poslao zagrebakom Vijencu. U ovom se knjievnom asopisu poeo javljati g. 1870., pa nastavio i narednih godina. </p><p>Radi pomanjkanja profesora zemljopisa i povijesti na zagrebakim srednjim kolama ostavi Klai u proljeu g. 1872. Be, prekinu sveuiline nauke i doe za nastavnika u Zagreb. Godinu dana kasnije poloi ispit za srednjokolsko uiteljsko zvanje iz povijesti i zemljopisa, vrati se u Zagreb i postade uiteljem na gimnaziji. S tim momentom zapoinje Klaievo blagoslovljeno djelovanje na podruju narodnog prosvjeivanja, koje je potrajalo dugi niz godina. Klaievih daka iz srednje kole ima vrlo mnogo; svi se rado sjeaju svog milog uitelja, koji je volio ueniike ne marei nikada, jesu li gospodska ili seoska djeca jedna sasvim prirodna stvar, ali koja je naalost imala vrlo mnogo iiznimalca. Ne samo to, nego je bio uvjeren o velikoj duevnoj sposobnosti seljakog djeteta i nastojao da u njemu digne ponos i da mu pomogne u razvijanju intelektualnih sposobnosti, kojima ga je priroda vrlo obilno obdarila. </p><p>V </p></li><li><p>U svojoj dvadeset i estoj godini oeni se s Varadinkom Ankom Cvetko i nade, uz mnogo briga iza svoju mnogobrojnu djecu, i obilno zadovoljstva u poetinom krugu svoje porodice. </p><p>Klaievi se lanci nizahu u V i j e n c u jedan za drugim; izaoe tampom i njegove knjige P r i r o d n i z e m l j o p i s H r v a t s k e i Z e m l j o p i s B o s n e . Pitanjima, ikoja je ti njima posvetio svoju panju isa zemljopisnog stanovita, posvetio je kasnije u joi veoj mjeri s a povijesnog i mladi Klai slovljae kao vrlo ozbiljan nauni radnik uzorne tonosti i otre pronicavosti. G. 1878. umre prvi redovni profesor hrvatske povijesti na (zagrebakom sveuilitu Malija Mesi, pa Klaia pozvae na sveuilite kao suplenta istoga predmeta. Tu je Klai predavao do g. 1882., kad je Mesieva katedra bila povjerena Tadlji S'tfiiiiklaau, koji g. 1879* i 1882. bijae izdao svoju P o v i j e s t H r v a t s k u u dva sveska. Izmeu dva nauenjaka. po spremi i ozbiljnosti jednoga ravnog drugome, izbor pade na starijega; mladi se vrati na -srednju kolu, da i ovdje upuuje mlade u nauku, ali i da nastavi zapoet ozbiljan znanstven rad. Ali se Klai doskora opet vrati na sveuilite, najprije kao docenat za zemljopis Junih Slavena, a g. 1893., kad je Izidor Krnjavi ispravno prosudio njegove sposobnosti i veliko znaenje njegova rada, kao javni redovni profesor oipe povijesti. Tu je disciplinu zastupao na sveuilitu do g, 1922., kad je bio umirovljen. </p><p>Klai, eminentno hrvatski historik, i ovjek, koji je sve do ismrti imao u rukama vodstvo hrvatske povijesne na/uke, imao je da zastupa opu povijest. Drugi bi u takvom poloaju bio moda skrenuo s puta, kojim bijae ve poao. Klai, imajui sve preduvjete za ozbiljan znanstven rad, lako se snaao na tom polju, lako je uvidio, kako treba da udesi i svoj znastven rad i predavanja na isvuilitu, a da ne doe do disharmonije.. Hrvati su dio zapadnog svijeta i jedan elemenat, koji se ne gubi u tom svijetu. Hrvatska je povijest dio povijesti zapadnog i civilizovanog svijeta. Tko obraduje hrvatsku povijest, </p><p>VI </p></li><li><p>ne moe da prijee premo mnogih pitanja zapadne povijesti. Fiksirana je i metoda znanstvenog rada na nju se obazreo Klai u svom rektorskom govoru g. 1902. N e k o l i k o r i j e i o h i s t o r i j i , n j e z i n o j z a d a i i m e t o d i . Ali dok je i prije Klaia hrvatska povijesna nauka vodila rauna o opoj, nije uloga Hrvata u opoj povijesti uvijek tono poimana. Radi toga njemu, po njegovom vlastitom pripovijedanju, glavna briga bijae u prvom redu da prati i procjenjuje one openite povijesne momente, koji su od iz-naenja za Slavene, a naroito za Hrvate, pa da na taj nain ispravi kojekakva netona poimanja, koja se susreu i u najodlinijim povijesnim djelima, kad je rije o Hrvatima i o Slavenima. Na takva ta je rado upozoravao svoje sluae kao to ih po vla-stiom iskustvu, upuivae da nita ne prihvaaju kao potpunu istinu, dolo to s a bilo koje strane, dok mu se ne procijeni vrijednost. Jedan zaista vrlo zahvalan posao i za Klaia i "za njegove nasljednike na podruju ope povijesti! </p><p>I tako u potpunoj harmoniji izmeu ope i hrvatske povijesti kretao ise blagoslovljeni Klaiev znanstveni rad. A veliki plodovi tog rada bijahu povodom, da ga je Jugoslavenska Akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu izabrala 17. prosinca 1896. za svoga pravog lana, i da mu je Karlovo sveuilite u Pragu 23. veljae 1922. podijelilo poasni doktorat. Diploma mu je sveano predana u Zagrebu 10. lipnja 1922. Dva do sada jedina odlikovanja u Klaievu ivotu, ali i odlikovanja, koja potpuno odgovarahu njegovom mjestu u hrvatskoj povijesnoj nauci. </p><p>U visokoj starosti od sedamdesetidevet godina, ali u potpunoj duevnoj svjeini sklopio je Vjekoslav Klai, skoro perom u ruci, svoje oi na vjean poinak 1. jula 1928. </p><p>II. Znanstveni je rad Vjekostlava Klaia na podruju </p><p>hrvatske povijesti ogroman, a njegovo znaenje zasada </p><p>VII </p></li><li><p>jo neprocjenjivo. Oko njega se kree jedna itava epoha u hrvatskoj historiografiji; generacije su od njega mnogo nauile, kao to e generacije imati vrlo mnogo da rade, a da barem donekle privedu kraju ono, to je Klai zapoeo. Da je po ivio jo godinu dana i da je doivio, da se proslavi njegova osamdesetgodinjica, dai i tovatelji bili bi mu poklonili zbornik naunih radova iz onih podruja, na kojima je i sam radio. U takovu zborniku trebala bi svakako biti i Klaieva bibliografija, koja bi nauci vrlo dobro dola. Takav posao trai sada njegova smrt. A da se letimino pregleda taj rad, i to opet samo u glavnim fazama, mogu se izabrati razne polazne toke. Uzmimo jednu od najobinijih. </p><p>Na onim istim naelima, na kojima se osniva graansko drutvo, osniva se i drutvo znanosti. Naela su graanskog drutva s l o b o d a i p o r e d a k ; ista su i naela znanosti, samo se tonije oznauju kao s 1 o-b o d n o i s p i t i v a n j e i p r i k a z i v a n j e . Razlika izmeu graanskog drutva i drutva znanosti sastoji se u tome, to u graanskom drutvu sloboda i poredak idu redovito paralelno, to je u stvari jedno uvjet drugome. Bez slobode nema poretka, a bez poretka je i sloboda iluzorna. Na znanstvenom podruju, ako ostanemo kod naih dana, slobodno je ispitivanje kud i kamo jae od prikazivanja. Tek u nojnovije vrijeme dolazi i ovo do sve veeg znaenja, a samo kod neobino nadarenih naunih radnika dolaze ova dva smjera paralelno i har-moniki do izraaja. </p><p>A oni dooe do izraaja i kod naeg Klaia. Njegove studije i lanci u V i j e n c u , u V j e s n i k u h r v a t s k o g a r h e o l o k o g d r u t v a , u R a d u J u g o s l a v e n s k e A k a d e m i j e i u V j e s n i k u z e m a l j s k o g , odnosno d r a v n o g A r h i v a napisani su ti duhu potpune slobode ispitivanja. I ako u svima ovim studijama Klai ima pred oima samo hrvatska pitanja, on ih, kako se razumije samo po sbi, prikazuje potpuno objektivno i stvarno. Piui u Hrvatskoj o hrvat-</p><p>VIII </p></li><li><p>skim problemima pisao .je potpuno objektivno i stvarno traei uvijek i svugdje istinu i nita drugo nego istinu. A obraujui u Hrvatskoj pitanja iz hrvatske povijesti, nije ih obraivao drukije nego to bi bio uinio, da je ivio u tuem svijetu i za nj radio. Svaki lanak i svaka studija daje uvijek neto novo; novo ne samo onda, kad se iznosi na javu kakav nov i nepo...</p></li></ul>