2007 HDOD-HLZ strana 1 http://www.hdod.net

LIJENIKA POGRJEKA Lijenikom pogrjekom moemo smatrati svaku onu pogrjeku, koja se dogodi u radnom procesu lijenika. Ona ide od bezazlene omake u radu, koja se moe dogoditi uslijed nepanje zbog momentalnog psihofizikog stanja lijenika, do strunih pogrjeaka zbog nedovoljne edukacije, osposobljenosti ili opremljenosti. Njene posljedice mogu biti klasificirane kroz cijeli dijapazon varijacija od onih materijalnih i moralnih, do onih tetnih po zdravlje s posljedinim invaliditetom ili smrti pacijenta. One mogu biti neprimjetne, ostati neotkrivene, biti svjesno prikrivane ili biti otkrivene, struno opravdane ili pak javno osuene, prouene i iskoritene u sustavu prevencije te moralno, financijski ili pravno sankcionirane. Lijenika pogrjeka je inae samo dio pogrjeaka koje se javljaju u zdravstvenom sustavu, jer ne smijemo zaboraviti da pacijent moe nastradati i od pogrjeaka ostalog medicinskog i zdravstvenog kadra kao i administrativnog osoblja. Kako je lijenik voditelj lijeenja, on je esto odgovaran i za pogrjeke ostalog medicinskog osoblja i najizloeniji je kod pojave neke pogrjeke u procesu lijeenja. Lijenika e okriviti i kad je ordinirao neodgovarajuu terapiju zbog dijagnostike pogrjeke u drugoj slubi ili kad pacijent nije dobio plau zbog administrativne omake. Javnost uvijek trai krivca, pa se teko kasnije opravdati ukoliko je dolo do pogrjeke zbog primjene neodravanog ureaja, nesterilnog instrumenta ili administrativne indolentnosti. Tko e opravdati lijenika iji je pacijent umro zbog toga, jer ga sestra nije htjela primiti ili nije na vrijeme obavijestila lijenika? Kako se opravdati kad odemo u kunu posjetu pacijentu kroniaru, a u ordinaciju nam dovedu pacijenta u tekom stanju, koji zbog nae neprisutnosti umre? Kako opravdati manjak potrebnih instrumenata za obradu rane, zbog ega nam pacijent do bolnice iskrvari ili situaciju kad zbog nestrunosti ne uspijemo odstraniti strano tijelo iz grla djeteta koje se ugui? Kako se opravdati da nam je kisik u ordinaciji bio prazan ili nismo imali svu antiok terapiju i nismo uspjeli pomoi pacijentu kod kojeg je to bilo najbitnije u lijeenju? Samo par tih situacija ukazuje na ogromnu izloenost i odgovornost lijenika koja iziskuje strogo potivanje organizacionih shema i strunih postavki te kontinuirani nadzor naeg rada u svrhu prevencije takvih dogaaja. Spektar moguih pogreaka je velik i kree se od krivo postavljene dijagnoze, krivo propisanog lijeka, tetnog lijeka ili krive doze lijeka, nesterilnog zahvata, prenoenja zaraze, nepropisno zbrinute povrede, grubog zahvata sa zaostalim oteenjima tkiva ili posljedinim gubitkom organa, do intraoperativno zaboravljenog instrumenta ili materijala, operativne intervencije na krivom organu ili smrtnom ishodu zbog strune pogreke. Prihvaanjem zapadnih drutvenih mjerila odgovornost za pogreku se sve vie individualizira i sve se manje pojedinac moe skrivati iza ustanove, pa je danas taj problem i kod nas sve aktualniji. Veina se pogrjeaka u naem sustavu jo uvijek na svu sreu ne objavljuje i ne procesuira, jer da budemo iskreni, pitanje je dali bi vie itko u tom sustavu i radio. Moramo uvijek biti svjesni da nepogrenih u ljudskom rodu nema i da se ne moemo skrivati iza neke umjetno stvorene fame o vlastitoj ili profesionalnoj nepogreivosti u svrhu stjecanja autoriteta, jer je to dvosjekli ma od kojeg kasnije jo tee stradavamo. Kakve sve vrste tih pogrjeaka susreemo, kakva je njihova uestalost i kakve sve posljedice mogu one izazvati kod nas jo nismo definirali, jer je to dugotrajan proces kojeg to hitnije treba pokrenuti. Kako smo kod lijekova postigli to da proizvoai moraju javno objaviti sve mogue nuspojave, tako je nuno isto tako razraditi i objaviti sve mogue nuspojave svakog medicinskog zahvata ili postupka, da bi se mogli zatiti i razviti kvalitetan sustav protumjera. Danas uz sve vea prava pacijenata i sve veu dostupnost informacijama, neevidentiranje i nedovoljno praenje, kao i nedovoljno analiziranje uzroka tih pojavnosti moe po struku biti samo kontraproduktivno. Prema izvjeu dravnog medicinskog instituta, u SAD-u, svake godine umire oko 98.000 pacijenata zbog lijenike pogrjeke. A prema izvjeu amerikog Nacionalnog centra za zdravstvenu statistiku, 2004. godine je ukupno umrlo 2.398.343 ljudi, od ega 654.092 od bolesti srca i krvoilja, 550.270 od raka, 150.147 od modanih bolesti, 123.884 od kroninih dinih bolesti,

2007 HDOD-HLZ strana 2 http://www.hdod.net

108.694 od nenamjernih povreda-nesrea, 72.815 od dijabetesa, 65.829 od Alzheimerove bolesti, 61.472 od upale plua i gripa, 42.762 od bolesti bubrega i 33.464 od otrovanja krvi. Ni tu se slubeno kao uzrok smrti, lijenika pogrjeka ne spominje, makar postoje institucije koje to prate i tvrde da je samo u bolnicama bilo dva puta vie smrtnih sluajeva od lijenikih pogrjeaka, nego to je stradalo ljudi u prometu. Tako se i kod nas u mortalitetnoj statistici mogu saznati samo podaci o bolesti ili stanju koje je izazvalo smrt a ne i stvarni uzrok smrti, pod kojim se prikrivaju htjeli mi to ili ne i mnoge pogrjeke zdravstvenog sustava. Jasno, to nije nimalo udno, jer svatko u svom radu grijei, a svaka profesija titi svoj ugled. Meutim, upravo nama lijenicima mora biti u interesu da se svaka pogrjeka evidentira i proui kako se ne bi kasnije ponavljala, pa bi upravo mi morali insistirati na auto kontroli svojih postupaka i internoj kontroli ustanove kao i na osnivanju strunog tijela ili institucije, koja bi pratila tu pojavnost i razraivala metodiku prevencije. Tu su dakako prisutni i sudsko medicinski propisi, koji tee kanjavanju svih propusta, na to se posljedino javlja i razumljiva tenja prikrivanja uinjenog, jer u sustavu nemamo dovoljno razgraniene neizbjene posljedice i realne pogreke .Osim toga nije lako zbog jedne pogrjeke u dugogodinjoj uspjenoj praksi, ostati bez slube ili kazneno biti proganjan, pa je ljudski da se struka titi i da se pokuava iz svake pogrjeke to bezbolnije izvui. A i sama pretjerana hajka za lijenikim pogrjekama moe dovesti do smanjivanja spektra rada u primarnoj i sekundarnoj z.z., koje su slabije opremljene i posljedinom sve veem optereivanju klinika, ije su usluge najskuplje, pa to na kraju obino rezultira financijskim krahom cijelog sustava zdravstva. Pri svemu tome nam mora biti jasno, da zatita pacijenta mora biti na prvom mjestu i da moramo razviti sustav obeteenja, kako bi se barem financijski nadoknadilo uinjenu tetu. Moralna zadovoljtina je tu obino u drugom planu, jer otro kanjavanje lijenika ima samo za posljedicu gubitak esto teko nadoknadivog strunjaka, u kojeg je drutvo mnogo uloilo a koji je i u mogunosti jo mnogo toga korisnog po drutvo uiniti. Zato se svaki sluaj pogrjeke mora podrobno razmotriti i procijeniti i pri tome uvijek voditi rauna o neijim strunim i radnim zaslugama te posljedicama eventualnog kanjavanja. Kod toga se uvijek treba konzultirati struka, koja bi morala na temelju odreenih utvrenih parametara ustanoviti sve olakavajue okolnosti, kako pravosudni sustav ne bi uinio vie tete nego koristi. Da bi se to moglo postii, treba u sklopu Komore tono definirati spektar rada svake specijalnosti i razviti sustav strunog vjetaenja s vrhunskim strunjacima, specijaliziranim za dotino podruje uz suradnju iskusnih pravnika koji poznaju zdravstveni sustav i propise. Osim toga trebat e razviti i neovisnu strunu instituciju koja e moi razraditi sve potrebne parametre i koja e u suradnji sa strunim drutvima Zbora, udrugama pacijenta i medijima, moi realnije i bez sukoba interesa procijeniti pojedini sluaj. Danas pacijent, ipak jo uvijek izvue krai kraj, pa je jedino rjeenje teiti izbjegavanju ili barem umanjivanju posljedica lijenike pogrjeke, dakle prevenirati ih u svrhu zatite pacijenata ali i nas lijenika. Po saznanjima iz amerike literature, kod njih je oko 4% svih smrtnih sluajeva uzrokovano lijenikom pogrjekom, to znai da i kod nas moemo raunati na najmanje isti postotak. Tome moramo pribrojiti barem etverostruko vie grjeaka, koje nisu zavrile smru pacijenta, tako da prosjeno, realno u praksi moemo raunati sa oko 20% lijenikih pogrjeaka. Pogreaka, iju uestalost samo kvalitetnim sustavom prevencije moemo smanjiti. Prevencije u kojoj bitnu ulogu igra kontinuirana edukacija kadra, potivanje zakonskih, kadrovskih i strunih normi i kontinuirani struni nadzor (od onog osobnog, unutarnjeg do vanjskog)koji mora postati dio svakodnevnice. Sankcioniranje lijenikih pogrjeaka Lijenike pogrjeke mogu biti sankcionirane novanim kaznama putem Ministarstva zdravstva u skladu sa Zakonom o z.z. i kaznenim odredbama iz l.192-198. Putem Lijenike Komore na temelju Zakona o lijenitvu sa disciplinskim kaznama (opomena, ukor, javni ukor, novana kazna i privremenim ili trajnim oduzimanjem dozvole za rad) i novanim kaznama od 5-10.000 kuna (za obavljanje lijenike djelatnosti izvan odobrenog, za uskraivanje lijenike pomoi, za nepotivanje lijenike tajne, za neizvrenje obveze prijavljivanja, za ne uvanje medicinske dokumentacije i neispunjavanja obveze obavjetavanja drugog lijenika).

2007 HDOD-HLZ strana 3 http://www.hdod.net

Kazneni zakon, tretira pak sva ona djelovanja lijenika koja predstavljaju kazneno djelo i sankcionira ih novanom ili zatvorskom kaznom.

U l.96.kanjava se sudjelovanje i pomo pri samoubojstvu sa 6 mj. do 5 god. zatvora. l.97.odreuje kaznu za protupravni prekid trudnoe sa 6 mj. do 3 god., nakon 10 mj,

trudnoe do 5 god. a za posljedinu smrt trudnice do 8 god. zatvora. l. 98-99.za nanoenje tjelesne ozljede i naruavanje zdravlja-za lako novano do1 god.

zatvora, za teko do3 god., za invalidnost do 8 god. i za sluaj smrti do 10 god. l.101.kanjavaju se ozljede iz nehaja novano i do 3 god. zatvora i smrtni ishod do 5 god. l.104.za ne pruanje pomoi kod izravne ivotne opasnosti sa 150 dnevnih dohodaka do 6mj.

zatvora, a u sluaju smrti do 3 god. zatvora. l.106.kanjava povredu ravnopravnosti graana sa 6 mj. do 5 god. zatvora l.107/108 kanjava povredu slobode izraavanja misli i javnog okupljanja novano do 1god l.111.za povredu prava na trajk odreuje novanu kaznu do 1 god. zatvora l.112.za sprjeavanje podnoenja albe, prigovora, molbe, predstavke i pritube do 1 god. l.115.za povredu prava na zdravstvenu i invalidsku zatitu do 1 god. zatvora l.132.za neovlateno otkrivanje profesionalne tajne-150 dnevnih dohodaka do 6 mj. zatvora l.173.za posjedovanje opojnih droga novano, do 1 god. zatvora, za prodaju-do 10 god. l.199.za uvredu 100 dnevnih dohodaka ili 3 mj. zatvora a u medijima i javno 150 dnevnih

dohodaka ili 6 mj. zatvora. l.200.za klevetu novano ili do 1 god. zatvora. l.201.za iznoenje osobnih ili obiteljskih prilika drugih 6 mj. do 1 god. zatvora l-202.za predbacivanje poinjenog kaznenog djela za koje je osuen-100 d. Dohotka ili 3 mj.

zatvora, a preko medija ili javno 150 dnevnih dohodaka do 6 mj. zatvora. l.223.Oteenje ili neovlateno koritenje tuih kompjuterskih podataka novano i do 1 god. l.224.za prijevaru-novana kazna do 3 god. zatvora l.229.za povredu prava autora-novano ili do 3 god. zatvora l.238 za prenoenje zarazne bolesti novano do 1 god.zatvora, ako je iz nehaja do 6 mj. l.240.za nesavjesno lijeenje novano ili do 2 god. zatvora l.241 za samovoljno lijeenje bez pristanka pacijenta-novano ili do 1 god. zatvora l.242.za nedozvoljeno presaivanje dijelova tijela do 5 god. zatvora, a za prodaju vlastitih

dijelova tijela u svrhu presaivanja do 2 god. l.243.za ne pruanje neodgodive medicinske pomoi do 2 god. zatvora l.244.za nadrilijenitvo-pruanje med.pomoi bez propisane strune spreme-do 1 god. l.245.za pripravljanje ili proizvodnju tetnih sredstava za lijeenje do 1 god.zatvora l.246.za nesavjesno postupanje pri pripremanju i izdavanju lijeka 150 d dohotka do 1 g. l.249.za tea kaznena djela protiv zdravlja ljudi s invaliditetom ili smrti do 10 god. l.250./251 za oneienje okolia ili zagaenje bukom do 3 god., a iz nehaja do 1 g. Zatvora l.300/301.za prikrivanje i ne prijavljivanje kaznenog djela ili poinitelja do 3 god. zatvora. l.302/303 za lano prijavljivanje kaznenog djela i lani iskaz do 3 god. zatvora l.309.za iznoenje miljenja o sudskom postupku koji je u tijeku-150 dohodaka do 6mj. l.339.za nesavjestan rad slubenih osoba uz nastanak tete novano do 3 god. zatvora l.347/348.Za primanje mita od 3 mj-5 god., a za davanje mita od 3 mj. do 3 god. l.350 za protuzakonitu naplatu-od novane kazne do 1 god. l.351.za odavanje slubene tajne od 3 mj.-3 god., ako je iz nehaja novano do 1 god. zatvora

a ako je iz koristoljublja ili pijunae do 10 god. zatvora.

Predsjednik HDOD-HLZ Prim.mr.sc.dr.Bruno Mazzi