Kako napisati filozofski clanak

Filozofsko pisanje je drugaCije od pisanja u drugim predmetima. Vecina strategija koje cemo navesti u ovom tekstu se moze koristiti i prilikom pisanja za druge predmete, no nemojte automatski pretpostavljati da ce vam pomoci bas sve strategije. Niti bi trebali pretpostaviti da je svaka smjemica koju su vam dali drugi profesori bitna kada pisete filozofski clanak. Neke od tih smjemica se rutinski zanemaruju u dobroj filozofskoj prozi.

Saddaj

8to se radi u filozofskom clanku? Tri razine pisanja

o Rane etape o Pisanje skice o Preradite tekst i nastavite preradivati

o Sto se radi u filozofskom Clanku? 1. Sadrzaj filozofskog clanka je argumentirana obrana neke tvrdnje.

Vas clanak mora nuditi argument. Ne moze jednostavno prikazivati vase misljenje, niti misljenja filozofa 0 kojima raspravijate. Morate braniti tvrdnje koje iznosite. Morate nuditi razloge za povjerovati u njih.

Stoga ne mozete same reCi:

Moj stav je da P.

Morate reCi nesto kao:

Moj stav je da P. Ja to vjerujem jer...

()'---.

iIi:

Smatram da sIjedeca razmatranja... pfliZaju uvjerljiv argument za P.

SHeno, ne mozete sarno reCi:

Descartes kaZe da Q.

Umjesto toga, recite nesto kao:

Descartes kaZe da Q; medutim, sljedeCi misaoni eksperiment ce pokazati da Q nije istinit...

iIi:

Descartes kaze da Q. Smatram ovu tvrdnju uvjerljivom, iz sljedecih razloga...

Raznovrsni su ciljevi koje filozofski cianak zeli postiti. Obicno poCinje sa postavijanjem neke teze iIi argumenta na razmatranje. Zatim nastavija sa ciljem postizanja jednog iIi dva sIjedeca ciIja:

o Kritizira taj argument; iIi pokazuje da odredeni argumenti za tezu nisu dobri o Brani argument iIi tezu od neCije kritike o Nudi razloge za vjerovanje u tezu o Nudi primjere protiv teze o Sukobijava snage i siabosti dvaju suprotstavijenih pogieda 0 tezi o Daje primjere koji pomazu objasniti tezu, iIi koji pomaZu uCiniti tezu uvjerljivijom o Argumentira da odredeni filozofi podupiru tu tezu kroz druga podrucja svog rada,

iako ne prihvacaju tu tezu izravno i eksplicitno o Raspravija 0 otme kakve bi posIjedice teza imaia kada bi bila istinita o Revidiraju tezu, u svjetlu nekog suprotstavijanja

Bez obzira na to koje ciljeve postavite pred sebe, morate eksplicitno predstaviti razloge za tvrdnje koje iznosite. Studenti cesto smatraju da, posta je njima jasno da je neka

o tvrdnja istinita, nema potrebe za prevelikim argumentiranjem. No vrlo je Iako precijeniti snagu viastite pozicije. Jer ipak, vi tu poziciju vee prihvacate. Trebali biste pretpostaviti da publika ne prihvaca vas stay; i svoje cianke trebate promatrati kao pokusaj uvjeravanja takve publike. Stoga, nemojte kretati od pretpostavki za koje je sigurno da ce ih vasi protivnici odbaciti. Ako se zelite dovesti u poIozaj za bilo kakvo uvjeravanje Ijudi, morate krenuti od uobicajenih pretpostavki s kojima se svi siaZu.

2. Dobar filozofski cianak je skroman i malo ustvrduje; ali to sto ustvrduje je jasno i izravno, i nudi dobre razloge koji to potvrduju.

Ljudi cesto pokusavaju postiti previse u filozofskom cianku. Uobicajeni rezultat toga je da je tesko proCitati cianak, koji je pri tome pun neadekvatno obranjenih i siabo objasnjenih tvrdnji. Stoga, nemojte biti preambiciozni. Nemojte pokusavati donijeti zemijotresne zakIjucje u svom cianku od 5-6 stranica. Kada se izvodi kako treba, filozofija se krece sporo.

() 3. Originainost

Cilj ovih cianaka za vas je pokazati da shvacate materiju i da ste sposobni kriticki razmisIjati 0 njoj. Kako biste to postigli, vas cianak mora pokazati nesto neovisnog razmisIjanja.

To ne znaCi da morate smisliti u potpunosti novu teoriju, iIi da morate napraviti potpuno originalan doprinos Ijudskoj misli. Za to ce biti dovoIjno vremena kasnije. Idealan cianak ce biti jasan i izravan (vidi u daIjnjem tekstu), precizan kada pridjeva znacenja pogiedima drugih filozofa (vidi u daIjnjem tekstu) i saddavat ce promisIjene kriticke odgovore na tekstove koje smo proCitaii. Ne mora uvijek biti nesto u potpunosti novo.

No trebali biste doti do viastitih argumenata, iIi viastitih naCina raziaganja iIi kritike iIi obrane nekog argumenta koji je otprije poznat. Jednostavno saZimanje onoga sto su drugi rekii nece biti dovoIjno.

i

Tri etape pisanja

1. Rana etapa

Rane etape pisanja filozofskih clanaka ukljucuju sve sto radite prije nego sto sjednete i zapisete prvu skicu. Ove rane etape ce svakako imati i pisanja u sebi, no u njima necete jos pokusavati napisati cijeli clanak. Umjesto toga biste trebali zapisivati biljeske, ocrtavati svoje ideje, pokusavati objasniti glavni argument koji zelite unaprijediti komponirati obrise clanka.

Raspravljajte 0 temi sa drugima

Kao sto sam prije naveo, vasi cIanci bi trebali pokazati da razumijete i razmisljate kriticno o materiji koju ste prije obradivali. Jedan od najboljih naCina da provjerite koliko dobro razumijete materiju je da ju pokusate objasniti nekome kome je ona nepoznata. Dogadalo mi se, i uvijek iznova mi se dogada, da dok poducavam filozofiju ne mogu stvarno ispravno objasniti neki clanak ili argument za koji sam dotad mislio da razumijem. To se

o dogodilo jer je problem zapravo bio mnogo problematicniji ili kompliciraniji nego sto sam to shvatio isprve. Stoga je dobro raspravljati 0 temama koje se obraduju sa drugima, kao i sa prijateljima koji nemaju nikakve veze sa nasim studijem. To ce yam pomoCi da lakse shvatite spome tocke i istovremeno otkrijete sto jos ne razumijete.

Jos je vrijednije razgovarati sa drugima 0 onome sto namjeravate argumentirati u clanku. Kada ideje razradite dovoljno dobro da ih mozete objasniti nekom drugom, usmeno, onda ste spremni sjesti i poceti sa izradom obrisa clanka.

Izradite obris

Prije no sto krenete na pisanje skice, morate razmisliti 0 pitanjima: Kojim poretkom biste trebali objasniti razliCite izraze i stavove koje cete raspravljati? U kojoj tocki trebate predstaviti protivnikov stay iIi argument? Kojim poretkom trebate ponuditi svoju kritiku protivnika? Da Ii neke od tvrdnji koje iznosite pretpostavljaju da ste najprije vec raspravili neku drugu tvrdnju? I tako dalje.

Cjelokupna jasnoca clanka uvelike ovisi 0 njegovoj strukturi. Zato je vrlo bitno razmisliti o ovim pitanjima prije nego pocnete pisati.

Cvrsto preporucujem da izradite obris (u kratkim crtama, natuknicama) svog clanka i argumenata koje cete iznositi prije nego pocnete sa pisanjem. To yam omogucava da organizirate tvrdnje koje zelite iznijeti i dobijete osjecaj toga kako ce se uklapati jedna sa drugom. To yam takoder pomaZe da dodete na polozaj da kaiete sto je vas glavni iIi kritika, prije nego sjednete i zapisete punu skicu clanka. Kada studenti zaglave prilikom pisanja, to je najcesce zato jer jos ne znaju sto pokusavaju reci.

Posvetite punu paZnju svom obrisu. Trebao bi biti popilicno detaljan. (Za clanak od 5 stranica, trebao bi imati barem punu stranicu iIi viSe).

Otkrio sam da je izrada obrisa barem 80% pisanja dobrog filozofskog clanka. Ako imate dobar obris, ostatak procesa pisanja ce proci mnogo glade.

Sve ovo oduzima vrijeme. Zbog toga biste trebali poceti raditi na svom clanku Cim se dodjele teme.

2. Napisite skieu

Kada ste jednom razmislili 0 svom argumentu, i napisali obrise clanka, spremni ste sjesti i komponirati gotovu skicu.

Koristite jednostavan jezik

Nemojte pucati na literamu eleganciju. Koristite izravan, jednostavan jezik. Neka vase recenice i odlomci uvijek budu kratki. Koristite poznate rijeCi. Ljudi ce vas ismijavati ako koristite velike rijeCi tamo gdje ce biti dostatne i jednostavne. Tvrdnje kojima se bavite su dovoljno duboke i teske i bez da ih mutite pretencioznim iIi govorljivim jezikom. Ne pisite koristeci stH koji ne biste koristili u razgovoru: ako to ne bi izgovorili, nemojte to ni pisati.

o Mozda cete pomisliti da, posta slusatelji vee znaju mnogo 0 temi, mozete izostaviti mnogo osnovnih objasnjenja i pisati u super-sofisticiranom stilu, kao jedan strucnjak koji se obraca drugom. JarnCim varn da ce takav pristup uCiniti vas clanak neshvatljivim.

Ako vas clanak zvuCi kao da je napisan za trece-razrednu publiku, onda ste vjerojatno postigli ispravnu razinu jasnoce.

Tijekom svoga ucenja cete ponekad naiCi na filozofe Ciji naCin pisanja je nerazumljiv i kompliciran. Svi koji Citaju ta djela ih smatraju teskima i frustrirajuCima. Ti autori su filozofski vazni unatoc cinjenici da lose pisu, a ne zato jer lose pisu. Stoga ne pokusavajte imitirati njihov stil.

Ucinite strukturu svog clanka ocitom

Trebali biste uCiniti strukturu svoga clanka oCitom svojim Citateljima. Citatelj se ne bi trebao dodatno naprezati sarno da shvati vasu strukturno Udarajte ga po glavi njome.

Kako to postiCi?

Kao prvo, koristite veznike, kao sto su: jer, posto, s obzirom na ovaj argument stoga, prema tome, odsada, proizlazi da, posljedicno no ipak, medutim, ali u prvom slucaju, s druge strane

Ovi veznici ce pomoCi vasim citateljima da slijede smjer u kojem ide vasa rasprava. Pazite da ove rijeCi koristite ispravno! Ako kazete P. Stoga Q. onda tvrdite da je P dobar razlog da se prihvati Q. Bolje varn je da ste u pravu. Ako niste, zalit cemo se. Ne ubacujte stoga ili prema tome sarno zato da bi vas slijed misli zvucao logicnije nego sto jest.

Jos jedan naCin da strukturu clanka uCinite ocitom je da kazete Citatelju sto ste dosada napravili i sto cete sljedece uCiniti. Mozete reCi ovakvo nesto:

Krenut eu sa... Prije nego kaiem sto nije u redu sa ovim argumentom, zelim... Ovi odlomci sugeriraju da . Sada eu braniti tvrdnju da . Daljna potvrda za ovu tvrdnju... Na primjer...

Ove smjemice uistinu Cine veliku razliku. Uzmite u obzir sljedeee fragmente clanka:

... Upravo smo vidjeli kako X kaie da P. Sada eu prezentirati dva argumenta da ne-P. Moj prvi argument je... Moj drugi argument da ne-P je... X bi mogao odgovoriti na moje argumente na nekoliko nacina. Na primjer, mogao bi reCi da... Medutim,ovaj odgovor nije uspjesanjer... Drugi naCin na koji bi X mogao odgovoriti na moje argumente je da tvrdi da... Ovaj odgovor takoder nije uspjesanjer. ..o Dakle vidjeli smo da niti jedan od X-ovih odgovora na moje argumente da ne-P nije uspjesan. Odsada trebamo odbacivati X-ove tvrdnje da P.

Argumentirat eu staY Q. Tri su razloga za vjerovati Q. Prvo... Drugo .. Treee . Najjaci prigovor protiv Qkaie... Medutim, ovaj prigovor ne uspjeva iz sljedeeeg razloga...

Nije li lako vidjeti strukturu ovog clanka? Vi zelite da bude jednako tako lako i u vasem clanku.

Zadnja stvar: budite izriCiti kada iznosite vlastite nazore i kada iznosite nazore nekog filozofa 0 kojem raspravljate. Citatelja ne biste nikada smjeli dovesti u sumnju u vezi toga () Cije tvrdnje prikazujete u odredenom odlomku. Ne mozete uciniti strukturu svoga clanka oCitom ako ne znate strukturu svoga clanka iii kao vas clanak uopce nema strukturu. Zato je vaina izrada obrisa.

Budite saieti, no u potpunosti se objasnite

Da bi napisali dobar filozofski clanak, morate biti saieti ali istovremeno se u potpunosti objasniti.

Ovi zahtjevi naizgled vuku u dva raz!icita smjera. (Kao da se prvo kaie Nemojte pricati puno a potom Pricajte puno.) No ako ove zahtjeve shvaeate ispravno, uvidjet cete daje moguee ispuniti oba.

Kazemo da trebate bi sazeti zato jer ne zelimo da pricate 0 svemu sto znate 0 zadanoj temi sarno da bi pokazali koliko ste nacitani i intelegentni. Svaki zadatak opisuje specifican problem iii pitanje i morate voditi brigu 0 tome da

o

( ')\~

se bavite tim odredenim pitanjem. U clanak ne treba iei nista sto se ne odnosi izravno na taj problem. Obrezite sve ostalo. Uvijek je bolje koncentrirati se na jedno iii dva pitanja i duboko ih razviti nego da pokusate previse toga ugurati. Jedan iii dva dobro zacrtana puta su bolji od nepropusne dzungle.

Formulirajte sredisnji problem iIi pitanje kojim se zelite baviti na pocetku svog clanka i imajte ga na umu cijelo vrijeme. Neka bude jasno sto je problem i zasto je to problem. Pobrinite se za to da je sve sto pisete bitno za sredisnji problem. Dodatno, pobrinite se da i u clanku kaZete kako je to bitno za problem. Nemojte tjerati Citatelja da pogada.

Kao prvo, kad kaZem objasnite se u potpunosti, hoeu reCi da kada ste dobro ustvrdili nesto, ne smijete to prijeCi u sarno jednoj recenici. Objasnite, navedite primjer; dajte do znanja kako one sto ste ustvrdili pomaze vasem argumentu.

No, objasnite se u potpunosti takoder znaCi da morate biti sto jasniji i izriCitiji kada pisete. Ne vrijedi prigovarati nakon sto je rad vee procijenjen znam da sam to rekao, ali zapravo sam mislio... Recite tocno sto mislite. Vas clanak ce se procjenjivati prema tome kako dobro to radite.

Pretvarajte se da Citatelj nije procitao materijal 0 kojem raspravljate i nije previse unaprijed razmisljao 0 temi. Naravno da to neee uistinu biti tako. No ako pisete kao da jest, bit eete prisiljeni objasniti svaki tehnicki izraz, razjasniti nepoznate iii nerazumljive razlike i biti sto izriCitiji kada sazimate nesto sto je neki drugi filozof rekao.

Zapravo, bit ee od koristi da odete korak dalje i pretvarate se daje vas citatelj lyen, glup i zlocest. Lijen je u tom smislu da ne zeli shvatiti sto vase zarnrsene recenice znace i ne zeli shvatiti koji je vas argument ako to nije sarno po sebi ocito.On je glup u tom smislu da mu morate objasniti sve u jednostavnim, probavljivim djelovima. I on je zlocest, pa neee procitati vas clanak dobronarnjemo. (Na primjer, ako nesto sto kaZete moze imati vise od jedne interpretacije, on ee pretpostaviti da mislite na onu manje uvjerljivu). Ako razumijete materijal 0 kojem pisete i ako usmjeravate clanak prema takvom citatelju, vas rad ee vjerojatno biti visoko ocjenjen.

Koristite mnogo primjera i definicija

Vrlo je bitno koristiti primjere u filozofskom clanku. Mnoge tvrdnje koje filozofi iznose su vrlo apstraktne i teske za shvatiti, pa su primjeri najbolji nacin za razjasnjavanje. Primjeri su takoder koristan naCin za objasnjavanje ideja koje imaju glavne uloge u vasim argumentima. Uvijek biste trebali rascistiti na koji nacin shvaeate te ideje, cak i ako su poznate iz svakodnevnog razgovora. Kako se koriste u svakodnevnom razgovoru, te ideje mozda nemaju dovoljno jasno iii precizno znacenje. Na primjer, pretpostavite da pisete clanak o pobacaju i zalazete se za tvrdnju Fetus je osoba. Sto mislite pod osoba? Razjasnjenje toga ee uvelike utjecati na to hoee Ii vasa publlika prihvatiti premisu iIi ne. Takoder ee Ciniti veliku razliku u tome koliko je ostatak vaseg argumenta uvjerljiv. Sam po sebi, sljedeei argumentje bezvrijedan:

Fetus je osoba. Krivo je ubiti osobu.

Prema tome, krivo je ubiti fetus.

Mi naime ne znamo sto autor misli kada fetus naziva osobom. U nekim interpretacijam osobe moze biti poprilicno ocito da je fetus osoba; ali jako sporno je Ii krivo ubiti osobu u tom smislu osobe. U drugim interpretacijama, moze biti uvjerljivo da je uvijek krivo ubiti osobu, no potpuno nejasno je li i fetus osoba. Stoga se ovdje sve svodi na to sto autor misli pod izrazom osoba. Autor treba biti izriCit u koristenju svojih tvrdnji.

U filzofskom radu je u redu koristiti izraze koji su ponesto drugaciji od njihove uobicajene primjene. Samo morate jasno naznaCiti da to radite. Na primjer, filozofi koriste izraz osoba za bilo koje bice koje je sposobno za racionalnu misao i samosvijest. U tom smislu rijeci, zivotinje kao 8to su kitovi i cimpanze su takoder osobe. To nije nacin na koji obicno koristimo izraz osoba; obicno bismo sarno ljudsko bice nazvali osobom. No u redu je koristiti izraz osoba na filozofski nacin ukoliko izriCito kazete sto pod time mislite. Isto vrijedi i za druge rijeci.

Nemojte mjenjati svoje rijecnik sarno radi raznolikosti () Ako nesto zovete X na pocetku clanka, zovite ga X do kraja. Na primjer, nemojte poceti pricati 0 Platonovom pogledu na jastvo a onda se prebaciti na govor 0 Platonovom pogledu na dusu i zatim 0 Platonovom pogledu na um. Ako namjeravate govoriti 0 istoj stvari u sva tri slucaja, zovite ih istim imenom. U filozofiji i najmanja promjena u rjecniku obicno znaci da narnjeravate govoriti 0 necem novom.

Koristite rijeci sa preciznim filozofskim znacenjima Filozofi pridaju tehnicko znacenje mnogim rijecima koje zvuce obicno. Koristite se tehnickim filozofskim izrazima sarno tame gdje ih trebate. Ne morate objasnjavati opcenite filozofske izraze kao sto su valjan argument i nuzno istinit. No trebali biste objasnjavati bilo koji tehnicki izraz koji koristite a da je povezan sa specificnom temom kojom se bavite. Tako, na primjer, ako koristite specijalizirane izraze kao sto su dualizam ili fizikalizarn iIi biheviorizam, trebali biste objasniti sto znace. Cak i profesionalni filozofi koji pisu za druge profesionalne filozofe trebaju objasniti specijalni tehnicki rijecnik koji koriste. RazliCiti ljudi ponekad koriste taj specijalni rijecnik na razliCite naCine, pa je bitno da i vi i vasi Citatelji tim dajete rijecima isto znacenje. Pretvarajte se da ih vasi citatelji nisu nikad prije culi. )

Izlaganje i procjenjivanje pogleda drugih

Ako namjeravate raspravijati 0 pogledu filozofaX, pocnite sa tim da prvo razjasnite koji je njegov argumenta iIi sredisnja pretpostavka.

Potom se pitajte: Jesu li X-ovi argumenti dobri? Jesu Ii njegove pretpostavke jasno postavijene? Jesu Ii uvjerljive? Jesu Ii razborite pocetne tocke za X-ove argumente iIi je trebao pruziti neki neovisni argument za njih?

Pobrinite se da tocno razumijete stav koji kritizirate. Studenti trose mnogo vremena argumentirajuci protiv nazora koji zvuce kao, ali su u stvari razliciti od onoga sto bi trebali procjenj ivati. Zapamtite, filozofija zahtjeva visoku razini preciznosti. Nije dovoljno sarno dobiti opCi dojam necijeg stava iIi argumenta. Morate ga tocno proCitati. (Po tom pitanju je filozofija vise

znanost od drugih humanistickih znanosti.) Mnogo rada u filozofiji se ulaze u to da se osigurate da ste ispravno shvatiIi protivnikov stav.

Mozete pretpostaviti daje vas Citatelj giup (usporedite sa prethodnim tekstom). No nemojte se odnositi prema filozofima iIi stavovima koje raspravljate kao da su giupi. Da su uistinu giupi, ne bismo razmisljaIi 0 njima. Ako ne mozete uvidjeti sto podupire neki nazor, to je mozda zato jer nemate mnogo iskustva u razmiSljanju i argumentiranju 0 tom nazoru, pa niste jos u potpunosti shvatili sto zagovaratelje protivnicke teze toliko priviaCi prema njoj. Potrudite se jace kako bi shvatili sto ih motivira.

Filozofi ponekad govore nevjerojatne stvari, no ako se one sto pripisujete filozofu Cini kao ocito ludo, dobro razmisIite 0 tome zeli Ii uistinu reCi one sto vi misIite da zeli reCi. Koristite svoju mastu. Pokusajte proniknuti koji je razuman staY koji bi taj filozof imao na umu i usmjeriti svoje argumente protiv toga.

U svom clanku uvijek morate objasniti sto stay kaZe prije nego ga pocnete kritizirati. Ako ne objasnite sto smatrate da je stay filozofaX, vas Citatelj ne moze procjeniti je Ii kritika koju

o nudite za X dobra kritika, iIi se temelji jednostavno na krivom razumjevanju iii krivoj interpretaciji stavova X-a. Stoga recite Citatelju sto vi mislite da X govori.

No, ne pokusavajte reCi sve 0 X-ovom stavu. Morate iCi dalje i ponuditi i vlastiti filozofski prinos. Sarno sairnite one djelove X-ovog stava koji su izravno bitni za ono sto cete dalje napraviti.

Ponekad cete morati dati argumente za vasu interpretaciju X-ova stava, citirajuCi odlomke koji podupiru vasu interpretaciju. Dopusteno yam je raspravljati 0 stavu za koji mislite da filozof podupire iIi bi trebao drzati, iako ne mozete naCi izravnog dokaza tog nazora u tekstu. No, kada to uCinite, trebate to izriCito reci. Recite nesto kao:

Filozof X ne govori izricito da P, no cini mi se da on to ipak pretpostavlja, jer...

Citati Kada je odlomak teksta posebno koristan u podupiranju vase interpretacije nazora nekog filozofa, moze biti od pomoCi da izravno citiraze odlomak. (pobrinite se da () tocno naznacite gdje se mogu naCi ti odlomci.) Medutim, izravno citiranje treba rijetko koristiti. Rijetko je potrebno citirati vise od nekoliko recenica. Cesce ce biti prikladno parafrazirati sto X kaze, radije nego da ga izravno citirate. Kada parafrazirate nesto sto je netko drugi rekao, svakako to naznacite. (I ovdje citirajte stranicu na kojoj je to rekao.)

Citate nikada ne treba koristiti kao zamjenu za vase objasnjenje. I kada citirate autora, jos uvijek morate objasniti sto citat kaZe i vasim rjeCima. Ako citirani odlomak sadrzi argument, rekonstruirajte argument izriCitijim, izravnijim izrazima. Ako citirani odlomak sadrzi neku sredisnju tvrdnju iIi pretpostavku, onda natuknite koja je to tvrdnja. Bilo bi dobro i da date neke primjere kako bi razjasnili autorovu tvrdnju. Ako je potrebno, istaknite razliku izmedu autorovu tvrdnju od drugih tvrdnji sa kojima bi se mogla zamjeniti.

Parafraziranje

Ponekad, kada studenti pokusavaju objasniti stay filozofa, Cine to tako da vrlo slicno parafraziraju rijeCi autora. Promjene neke rijeci, izbace druge, no opcenito ostanu vrlo bliski originainom tekstu. Na primjer, Hume zapocinje Raspravu ljudske prirode sljedecim tekstom:

Sve percepcij e Ij udskog uma se razdvaj aj u u dvij e odvojene vrste, koje cu nazvati utisci i ideje. Razlika izmedu ovih se sastoji u stupnjevima sile i zivotnosti, koj ima utj ecu na um i napreduj u u nase misli iIi svijest. One percepcije, koje ulaze sa naj Vlse sile i nasiIj a nazivamo utisci; i pod tim imenom shvacam sve osjete, strasti i emocije, posta su one prva poj ava u dusi. Pod idej ama mislim na njihove blijede slike u razmisIjanju i zakIjucivanju.

Evo primjera kako ne ielite parafrazirati:

C) Hume kaze da se sve percepcije uma razdvajaju u dvije vrste, utisci i ideje. Razlika izmedu njih je u tome koliko sHe i zivotnosti imaju u nasim mislima i svijesti. Percepcije sa najvise sile i nasilja su utisci. To su osjeti, strasti i emocije. Ideje su blijede slike naseg razmiSljanja i zakIjucivanja.

Dva su osnovna problema sa ovakvim parafraziranjem. Kao prvo, izvodi se poprilicno mehanicki, pa se ne vidi da autor razumije tekst. Kao drugo, posta autor nije shvatio sto tekst znaCi dovoljno dobro da bi to izrazio svojim rijecima, postoji opasnost da njegovo parafraziranje nenamjemo izmjeni znacenje teksta. U gomjem primjeru Hume kaze da utisci utjecu na um sa vise sHe i nasHja nego ideje. Moje parafraziranje kaze da utisci imaju vise sHe i nasiIja u nasim misIima. Nije jasno je Ii to ista stvar. Dodatno, Hume kaze da su ideje blijede sIike utisaka; dok u svojoj parafrazi ja kazem da su ideje bliejde sliek naseg razmisljanja. To nije isto. Zbog toga se Cini da autor teksta nije razumio sto je Hume rekao u originalnom odlomku.

Mnogo bolji nacin objasnjavanja onoga sto Hume kaze bi bio ovaj:

Hume kaze da postoje dvije vrste 'percepcija' iIi mentalnih stanja. Njih naziva utiscima i idejama. Utisak je vrlo 'nasilno' mentalno stanje, poput osjetnog utiska koji dobivamo kada gledamo crvenu jabuku. Ideja je manje 'nasHno' mentalno stanje, poput ideje koju imamo 0 jabuci dok sarno razmiSljamo 0 njoj, a ne gledamo u nju. Nije jasno sto Hume misii pod 'nasiino'. Mozda misli ...

Ocekujte prigovore

Pokusajte ocekivati prigovore na svoje nazore i odgovoriti na njih. Na pnmJer, ako VI prigovarate nazoru nekog fiIozofa, ne pretpostavljajte da ce on odmah priznati poraz. Zamislite koji bi njegov odgovor bio. Kako biste se vi nosili sa njegovim odgovorom?

Ne bojte spomenuti prigovore na viastitu tezu. Bolje je da sami iznesete prigovor nego da se nadate da ga se citateIj nece sjetiti. Objasnite kako mislite da bi se na ove prigovore mogio odgovoriti iii ih previadati. Naravno, cesto nije moguce baviti se svim prigovorima koji bi se mogli iznijeti; zbog toga se koncentrirajte na one koji se cine najjacim iIi najbitnijim.

Sto ako zaglavite?

Vas cianak ne mora uvijek pruzati konacno rjesenje na problem, iIi jasan da iIi ne. Mnogi izvrsni filozofi ne nude odmah da iIi ne odgovore. Ponekad argumentiraju odredene pretpostavke iIi pitanja treba staviti na provjeru. Ponekad argumentiraju da su odredeni odgovori previse lagani, tj. nece uspjeti. Stoga, ako su ti cIanci u pravu, na neko pitanje ce biti tete odgovoriti nego smo prije mislili. Sve su to vazni i filozofski vrijedni rezultati.

Stoga je u redu pitati pitanja i istaknuti probleme u vasim clancima cak i ako ne mozete pfliZiti zadovoljavajuce odgovore na sve. Neka pitanja mozete ostaviti neodgovorenima na kraju clanka. No razjasnite Citatelju da takva pitanja ostavljate neodgovorenima namjerno. I trebali biste reCi nesto 0 tome kako mislite da bi se na pitanje moglo odgovoriti, i 0 tome sto mislite da Cini pitanje zanimljivim i bitnim za temu. Ako yam je nesto u pogledu koji proucavate nejasno, nemojte to ulastiti. UkaZite na nejasnoce. Predlozite nekoliko naCina razumjevanja pogleda. Objasnite zasto nije jasno koja je od tih interpretacija jasna.

o Ako procjenjujete dva stajalista i otkrijete, nakon dubljeg proucavanja, da se ne mozete odluciti izmedu njih, nema veze. Potpuno je u redu reCi da su njihove slabosti i prednosti jednako uravnotezene. No zaparntite da je i ovo tvrdnja koja zahtjeva objasnjenje i razlozenu obranu, kao i svaka druga. Trebali biste pokusati pfliZiti razloge za ovu tvrdnju koji bi se mogli pokazati uvjerijivim nekome tko ne misli da su ta dva pogleda jednako uravnotezena.

Ponekad cete, dok pisete, otkriti da vasi argumenti i nisu tako dobri kao sto ste u pocetku mislili. Mozda dodete do nekih prigovora na vase vlastite poglede na koje nemate dobre odgovore. Nemojte panicariti. Ako postoji problem u vasem argumentu koji ne mozete popraviti, pokusajte proniknuti zasto ga ne mozete popraviti. U redu je promjeniti vasu tezu u onu koju mozete braniti. Na primjer, umjesto da pisete cianak koji pruza potpuno cvrstu obranu pogleda P, mozete promjeniti taktiku i pisati clanak koji ide nekako ovako:

Jedan filozofski nazor kaZe da P. To je uvjerljiv nazor, iz sljedeCih razloga... Medutim, postoje razlozi za sumnju 0 P. Jedan od razloga je X. X predstavija problem za nazor P jer...() Nije jasno kako onaj tko brani P moze nadiCi ovaj prigovor.

IIi mozete pisati clanak koji glasi:

Jedan argument za P je Spojni argument, koji ide... Na prvi pogled,ovo je vrlo privlacan argument. Medutim, ovaj argument je nevaljan iz sljedecih razloga... Moglo bi se pokusati popraviti taj argument, tako da... No ovi popravci nece uspjeti jer. .. ZakIjucujem da Spojni argument zapravo ne uspjeva u postizanju P.

Pisanje clanka ove vrste ne znaci da ste se predali protivniku. Jer ipak, niti jedan od ovih cianaka vas ne obvezuje na pogled ne-P. To su sarno iskrena izvjesca 0 tome kako je tesko naCi zakljucni argument za P. P i daije moze biti istinit, unatoc svemu.

3. Ponovno prepisite i nastavite prepisivati

Sad ste napisali kompletnu skicu vaseg clanka. Ostavite ga postrani na dan-dva.

Potom se vratite na skicu i ponovno ju proCitajte. Dok Citate svaku recenicu, sami sebi recite:

Ima Ii ovo stvamo smisla? To je potpuno nejasno! To zvuCi pretenciozno. Sto to znaCi? Koja je povezanost izmedu ovih dvaju recenica? Da Ii se ja sarno ponavljam ovdje? i tako dalje.

Pobrinite se da svaka recenica u vasoj skici obavlja koristan posao. Izbacite sve koje ne obavljaju. Ako ne mozete otkriti kako neke recenice pridonose sredisnjoj raspravi, izbacite ih. Cak i ako lijepo zvuCi. Ne biste trebali uvoditi u clanak tvrdnje osim ako su vazne za glavni argument i ako imate mjesta za njihovo objasnjavanje.

Ako niste zadovoljni nekim recenicarna u svojoj skici, bitajte se zasto vas smetaju. Mozda ne razumijete sto ste htjeli reCi, iIi ne vjerujete stvamo u to.

() Pobrinite se da svaka recenica govori upravo one sto zelite da kaze. Na primjer, recimo da kaZete Pobacaj je isto sto i ubojstvo. Je li to one sto ste stvarno mislili? ZnaCi Ii to da kada je Oswald ubio Kennedya, da je to bilo isto kao da je pobacio Kennedya? IIi mislite nesto drugo? MoZda mislite da je pobacaj jedan oblik ubojstva.U razgovoru mozete ocekivati da ce ljudi shvatiti na sto mislite. No ne biste trebali pisati na taj nacin. Cak i ako slusatelji mogu shvatiti sto mislite, ipak je to lose pisanje. U filozofskoj prozi morate reCi upravo one sto mislite.

Takoder obratite pozomost na strukturu_vase skice. Kada pregledavate svoju skicu, mnogo je vaznije raditi na strukturi skice i opcoj jasnoCi nego rasciscavati rijeci iIi fraze. Pobrinite se da vas Citatelj zna koja je vasa osnovna tvrdnja i koji su vasi argumenti za tu tvrdnju. Pobrinite se da vas citatelj moze odmah procjeniti poantu svakog odlomka. Nije dovoljno da vi znate koje je njihova poanta. Ona mora biti ocita i vasim Citateljima, cak i lijenim, glupim i zlocestim citateljima.

Ako mozete, pokazite svojim prijateljima skicu i traZite njihove komentare i savjete. Ohrabrujem vas da to Cinite. Razumiju Ii vasi prijatelji vasu glavnu poantu? Jesu li djelovi

.,) vase skice nejasni iIi zbunjujuCi? Ako vasi prijatelji ne razumiju nesto sto ste napisali, onda nece niti vasi slusatelji. Vasi odlomci i argumenti mogu biti savrseno jasni varna no uopce ne imati smisla drugima.

Jos jedan dobar nacin za provjeru vase skice je da ga procitate na glas. To ce varn pomoCi da vidite ima li to sve skupa smisla. Mozete znati sto zelite reCi, a da to nije one sto ste zapravo napisali. Citanje clanka na glas varn moze pomoCi da primjetite rupe u vasim zakljuccima, digresijama i nejasnoj prozi.

Pisite vise skica svog clanka. Barem 3 ili 4!

Tekst je djelomicni prijevod teksta profesora Jima Pryora, sa NYU. Punu verziju na engleskom mozete pronaci na ovom linku.