UVOD U ZOOLOGIJU Začetnik Aristotel zoologija- znanost koja proučava životinje trilobit-fosil sličan raku filogenija životinja-grana biologije koja proučava porijeklo životinja životinjsko carstvo : - SPUŽVE

- BESKOLUTIĆAVCI (žarnjaci,plošnjaci,oblenjaci,mekušci) - MNOGOKOLUTIĆAVCI (kolutićavci,člankonošci) - MALOKOLUTIĆAVCI (bodljikaši,žiroglavci) - SVITKOVCI (ribe,vodozemci,gmazovi,ptice,sisavci)

stanice -> tkivo -> organ -> organski sustav -> organizam simetrije tijela : - zrakasto (radijalno)

- dvobočno (bilateralno) - asimetrično

Haeckel - razvoj višestaničnih životinja se odvijao udruženjem jednostavnih bičastih stanica Hadžij – višestanične životinja su se razvile od mnogojezgrenih trepetljikaša

SPUŽVE(Spongia) Najjednostavnije višestanične životinje Sjedilački način života (zadruge) Uglavnom morske životinje pričvršćene za morsko dno,neznatan broj slatkovodnih vrsta Nemaju živčano,mišićno kao ni ostala tkiva,već samo određeni stupanj međuovisnosti

različitih stanica Kroz mnogobroje otvore struji voda,te tako se opskrbljuje hranom,omogućuje joj disanje i

pomaže pri razmnožavanju Slojevi stijenke : - ektoderm (pločaste stanice)

- ameboidne stanice-amebocite u kojima nastaju iglice (spikule) koje grade unutrašnji potporanj spužve - endoderm (bičaste stanice -hoanocite)

Iglice su građene od vapnenca,kremena ili bjelančevinastih niti-spongina koji grade rožnata vlakanca

Probava je unutarstanična Amebociti mogu od hoanocita preuzeti višak probavljene hrane te ju raznositi ili pohraniti Razmnožavanje: - spolno – ili odvojena spola ili dvospolci (hermafroditi) -> gamete se

stvaraju od bičastih i ameboidnih stanica - nespolno(pupanjem) -> nastaju gemule koje imaju sposobnost preživljavanja nepovoljnih uvjeta

Sposobnost regeneracije Spužve se dijele s obzirom na građu iglica: - vapnenjače

- kremenjače - kremenorožnjače

Predstavnici: obična spužva,promjenjiva sumporača,aksinela,Venerin cvijet

ŽARNJACI (Cnidaria) Zrakasto smietrične životinje,ime dobile po žarnicama (knidama) Na kopnu: hidra ; u moru: smeđa vlasulja,crveni koralj Dijele se na: -KORALJI

- REŽNJACI - OBRUBNJACI

Usni otvor oko kojega su lovke za hvatanje plijena. Usta se otvaraju u gastrovaskularnu (probavnu) šupljinu. Nemaju crijevnog otvora.

Slobodnoplivajući žarnjaci-meduze Sjedilački žarnjaci-polip Stijenka: - površinski – ektoderm

- središnji – mezoglej -unutrašnji – gastroderm u epidermu ima više vrsta stanica,ali najznačajnije su žarne stanice (nematocite) u kojima su organele –žarnice

Žarnica (knida,žarnik)- sadrži jednu smotanu cjevčicu i otvor Debela membrana mezogleja – meduza

tanka membrana mezogleja – hidra Kostur je od vapnenca ili rožnate tvari Izvanstanična razgradnja u probavnoj šupljini Probavni mjehurić u kojem se obavlja unutarstanična probava Neprobavljeni ostaci izlaze kroz usni otvor Nemaju organa za disanje,već difuzijom izmjenjuju plinove, izlučivanje se isto obavlja

difuzijom jer nema razvijenih organa za izlučivanje Mrežast i živčani sustav Razmnožavanje: spolno i nespolno Pupanje počinje izbočinom tjelesne stijenke,kasnije dobije krakove i otkine se od hidre majke Oplodnja je vanjska i odvija se u vodi . Iz oplođenog jajeta razviti će se ličinka s trepetljikama-

planula Obrubnjaci i režnjaci razmnožavanju se izmjenom generacija -> iz oplođenog jajašca se razvije

ličinka koja neko vrijeme pliva a zatim se pričvrsti za morsko dno.Tada slijedi razvoj u pričvršćeni oblik-polip iz kojeg se razvija spolna generacija – meduza

Izmjena nespolne i spolne generacije kod žarnjaka naziva se metageneza Sposobnost regeneracije

KORALJI Žive u moru,sjedilački način života (nemaju meduza)

predstavnici pojedinačno: smeđa vlasulja,crvena moruzgva ; zadružno: crveni koraljvelike zadruge koralja stvaraju koraljne grebene i otoke-atole

REŽNJACIuglavnom u obliku meduzaPredstavnici: ušati klobuk,morska mjesečina

OBRUBNJACIpojedinačno ili u zadrugama;spolno i nespolno razmnožavanjepredstavnici:hidra,modri loptaš (zadruga polipa nošena velikim mjehurom punim zraka)

PLOŠNJACI (Platodes) Dvobočna simetrija U moru i u vodama na kopnu Dijele se na : - VIRNJACI

- METILJI - TRAKAVICE

VIRNJACI Uglavnom žive u moru Predstavnici:mliječna puzavica,šiljastoglava puzavica Pokrov čini tanki jednoslojni trepetljikavi epiderm Jednostavnim očima mogu raspoznati svijetlost Kretanje im omogućuju mišići ispod epiderma Unutrašnjost organizma je ispunjena parenhimom (rijetkim vezivnim tkivom) Probavilo neprohodno- slijepo crijevo Nemaju razvijeni dišni sustav,već kisik uzimaju difuzijom Suvišna voda i štetne tvari izlučuju se parnim cjevčicama-protonefridijima-najjednostavniji

organi za izlučivanje Živčani sustav se sastoji od živčanih središta (ganglija) u glavi Spolno i nespolno (poprječnom diobom) razmnožavanje Dvospolne životinje,međusobna oplodnja

METILJI Plosnata tijela

Nametničke životinje -> unutrašnji nametnici (uzročnici metiljavosti kod goveda,ovce,svinje i psa)

Anaerobni organizmi Predstavnici:veliki i mali metilj Tijelo im je prekriveno rožnatom kutikulom koja ih štiti od probavnih enzima domadara Unutrašnjost organizma je ispunjena parenhimom Neprohodno probavilo Dvospolni organizam

Razvoj metilja : žučni kanal,voda,trepetljikava ličinka+vodeni puž,začahuri se na vodenoj biljci,sisavac

TRAKAVICE Unutrašnji nametnici Trakavice : svinjska,goveđa,pasja (ehinokok) i riblja Glava (skoleks),vrat i članci (proglotide) Trakavica se za domadara pričvrsti kukicama i prianjaljkama Elastična kutikula ispunjena mnoštvom sitnih pora Ispod kutikule nalazi se mišićni sloj,unutrašnjost ispunjena je parenhimom Hranu upijaju osmotski Anaerobionti Jednostavn i živčani sustav Dvospolne životinje ;u člancima su muški i ženski spolni organi;samooplodnja Trakavica živi u crijevima,izlazi izmetom

OBLENJACI (Aschelminthes) Oblići Višeslojna bjelančevinasta kutikula Mišićni sloj ispod kutikule Kretanje:kontrakcijom mišića Prohodno probavilo(usta-mišićno ždrijelo-ravno crijevo-crijevni otvor(u ženki) a nečisnicom

(kloakom) u mužjaka Izvanstanična probava Dišu preko kože Živčani sustav sastoji se od glavnog živčanog prstena i živčanih vrpci ,dobro razvijena osjetila U mužjaka spolni sustav počinje sjemenikom,nastavlja se sjemenovodom,završava u

nečisnici. U ženke počinje parnim jajnicima,nastavlja se parnim jajovodima koji ulaze u deblje cijevi (maternice) i na kraju spajaju se u neparnu spolnicu koja završava vanjskim otvorom

Oplodnja je unutarnja Predstavnici: dječja glista,bijela glistica,zavojita trihina (prsa,jezik,ošit itd);kolnjaci

MEKUŠCI (Mollusca)

Mekane i nekolutićave životinje,dvobočna ili asimetrična tijela Glava ,stopalo,plaštena šupljina,plašt Dijele se na : - PUŽEVI

- ŠKOLJKAŠI - GLAVONOŠCI

Tijelo je obavijeno plaštom i zaštićeno ljušturicom koju izlučuju stanice plašta Ljušturica može biti dvodijelna (školjkaši) ili jednodijelna (puževi) Vanjski tanki sloj gradi bjelančevina konhiolin,a ostala dva sloja građena su od kalcijevog

karbonata. U unutrašnjem sloju je sedefast izgled. Sluz (koju izlučuje koža) i ljuštura štite tijelo od isušivanja Stopalo: plosnato (puževa),sjekirasto (školjkaši), ljevkasto (glavonošci). Kod glavonožaca je dio stopala preobražen u krakove, a dio u lijevak Mišići stopala im omogućuju kretanje U mekušaca (osim školjkaša) jezik je presvučen hrapavom hitinskom membranom-trenicom

(radulom) Izvanstanična probava;crijevo završava crijevnim otvorom u plaštenu šupljinu Vrpčasti živčani sustav,čini ga četiri para međusobno povezanih ganglija

(glaveni,plašteni,utrobni,stopalni).najrazvijeniji organ za vid. Dišu škrgama-ktenidijama; „Pluća“ – kožni nabor prokrvljen žilama Krvotok je otvoren i prvi put se javlja srce (jedna klijetka i dvije pretklijetke); dišni pigment

hemocijanin koji u sebi sadrži bakar Izlučivanje se obavlja metanefridijima-parnim cjevčicama Razdvojenog spola (školjkaši i glavonošci),dvospolci (puževi) Oplodnja je kod nekih vanjska, a kod nekih unutarnja Morske vrste školjkaša se mogu razvijati preko ličinke veliger,a slatkovodne vrste preko

ličinke glohidije

PUŽEVI Puževi bez kućice –golaći Dva para ticala (gornji par za vid,a donji par za opip ) Dijele se na: - prednjoškržnjake (kvrgavi volak,puzlatka,veliki bačvaš,priljepak)

- stražnjoškržnjaci (morski zekan) - plućnjaci (puž vinogradnjak,smeđi hrapavac,šumski prpolj,veliki balavac) Obični barnjak i rožnati ploštenjak

ŠKOLJKAŠI Dvobočno simetrični Razdvojena spola Oplodnja vanjska-u vodi Predstavnici:kamenica,periska,dagnja,prstac,bezupka

GLAVONOŠCI Najbolje razvijen mozak (nastao stapanjem više ganglija),razvijene oči Razdvojena spola Dijele se na : -deseterokračnjaci (sipa,lignja)

- osmokračnjaci (muzgavac,hobotnica)

Indijska lađica je jedini živi glavonožac koji ima razvijenu ljušturicu

KOLUTIĆAVCI (Annelida) Organizmi kolutićave građe tijela(šupljina je kolutićavno podijeljena popriječnim

pregradama) Dijele se na : - MNOGOČETINAŠI

- MALOČETINAŠI - PIJAVICE

Bjelančevinasta kutikula Između epidermalnih stanica nalaze se žlijezde i osjetne stanice.Prstenasti i uzdužni mišići

smješteni ispod epiderma svojim stezanjem čine gujavicu pokretnom Probavni sustav : usta,ždrijelo,želudac,dugačko crijevo,crijevni (izmetni) otvor Prohodno probavilo,a probava je izvanstanična Manji vodeni kolutićavci dišu kožom, a veći škrgama koje se sastoje od listića s kapilarama Optjecajni sustav čine dvije glavne,međusobno povezane krvne žile-zatvoreni optjecajni

sustav. Pigment –hemoglobin Ljestvičasti živčani sustav (nadždrijelni i podždrijelni gangliji) Sustav za izlučivanje-parovi metanefridija Slatkovodni i kopneni kolutićavci su dvospolci,a morski su razdvojena spola

MNOGOČETINAŠI Uglavnom morski organizmi Hrane se planktonima i razgrađenim biljnim i životinjskim materijalom Dijelom su grabežljivci,a hranu traže rujući u mulju Kretanje pomoću parnih izdanaka-parapodija koji se nalaze sa strane na svakom kolutiću.Iz

parapodija izlaze četine Predstavnici: pjeskulja,krpasti mnogočetinaš,morska gusjenica,a cjevaš lepezasti

mnogočetinaš

MALOČETINAŠ Hrani se različitim otpadom ostalih organizama – detritusom Na prednjem dijelu tijela nekoliko susjednih kolutića stvara pojas (klitelum) koji je važan kod

razmnožavanja. Gujavica je dvospolac.oplodnja je izmjenična.sluz koj izluče pojasne žlijezde omotaju oplođena jajašca koja se zatim ostavljaju u tlu.

Predstavnici: kalifornijska glista,gujavica

PIJAVICE Lažni kolutići (prstenke) Nemaju četina Imaju prianjaljku na prednjem i stažnjem dijelu.Na glavi više pari očiju.

Izlučuju enzim hirudin koji sprječava zgrušavanje krvi Dvospolci ,oplodnja unutrašnja Predstavnik: liječnička pijavica

ČLANKONOŠCI Glava,prsa,zadak (glavopršnjak kod pauka i nekih rakova) Vanjski egzoskelet (kostur) Noge raščlanjene na članke Kretanje im omogućuju glatki i poprječno-prugasti mišići Presvlače se jer im egzoskelet ograničuje rast Dijele se : - KLJEŠTARI

- RAKOVI - UZDUŠNJACI

KLJEŠTARI (Chelicherata) Plijen hvataju kliještima Nemaju ticala Dijele se na : praklještare,paučnjake i morske pauke Višeslojna hitinska kutikula štiti tijelo od gubitka vode isparavanjem,na površini se još nalaze

dlake i četine Tijelo se sastoji od prednjeg i stražnjeg tijela. Ima par jednostavnih očiju Na vrhu kliješta smještene su žlijezde za izlučivanje otrova Jedan par čeljusnih nogu i četiri para nogu za hodanje Na stražnjem dijelu tijela nalazi se predljiva žlijezda koja stvara niti koje se na zraku stvrdnu u

paučinu Probavilo: usta,ždrijelo,jednjak,želudac,crijevo Dišu pomoću listastih i cjevastih uzdušnica (hitiniziranih cjevčica) Optjecajni sustav je otvoren ''Srce'' je jedna dulja leđna krvna žila;tjelesna tekućina-hemolimfa Izlučivanje- Malpigijeve cjevčice Živčani sustav čini mozak i gangliji;nekoliko pari očiju Razdvojena spola;oplođena jajašca najčešće smještaju u zapretke (kokone) Predstavnici; PAUČNJAKA:ŠTIPAVCI,PAUCI,LAŽIPAUCI,GRINJE;lažipauka:obični lažipauk;

pauka:crna udovica;grinje:čovječji svrabac,obični krpelj

RAKOVI (Crustaceae) Većinom morske vrste (npr.riječni rak) Glavopršnjak i zadak kolutićave građe Na glavi ima dva para ticala te par dobro razvijenih mrežastih očiju. Ima pet pari nogu za

hodanje ali prvi par je preobražen u kliješta,te pet pari nogu za plivanje.kod mužjaka prvi par nogu za plivanje je prilagođen za parenje tj.na njih se lijepe paketići spremija na zadak ženke.

Razdvojena spola

Hitinski oklop + kalcijev karbonat Unutrašnji organi smješteni su u trbušnoj šupljini Dišu škrgama čuperaste građe(niži rakovi nemaju škrge,a ulazak kisika u tijelo im omogućuje

tanka pokrovna stijenka) pigment –hemocijanin Otvoreni optjecajni sustav čini srce i glavne krvne žile smještene na leđnoj strani ispod

oklopa. Žilama teče hemolimfa s kisikom i hranjivim tvarima te završava u šupljinama među organima

Svežderi Probavilo: usta,jednjak,želudac,crijevo,crijevni otvor,zubići za drobljenje hrane u želudcu Unutarstanična probava Neprobavljene tvari crijevima izlaze iz tijela Izlučivanje- ticalnim (antenalnim) žlijezdama Ljestvičav živčeni sustav čini mozak i dvije trbušne živčane vrpce;složene oči koje se sastoje

od mnogo malih okašaca (omatidija) Dijele se na : više rakove (hlap,škamp,jastog,rakovica,riječni rak)

niže rakove (veslonošci,vodenbuhe) kopneni (babura)

UZDUŠNJACI(Tracheata) Ime dobili po organima za disanje-uzdušnicama (trahejama) Dvobočno simetrične životinje kolutićava tijela Dijele se na : stonoge

kukceSTONOGE

Jednostavne oči i ticala.Na svakom kolutiću nalazi se otvor uzdušnica. Krvni optok je jedna dulja žila Živčani sustav je građen od ganglija smještenih u svakom kolutiću i živčane vrpce Izlučivanje-cjevčicama Predstavnici: obična stonoga,kamenopuzavac

KUKCI Kopnene životinje Glava,prsa,zadak Par ticala,te par člankovitih usnih organa prilagođenih (ovisno o prehrani) za

sisanje(leptir),grizenje (skakavac),lizanje (muha) i bodenje (komarac) Na prsima se nalaze tri para nogu za hodanje i jedan ili dva para krila Hitinska kutikula koju izlučuje epiderm Vanjski dio kutikule prekriven je voštanim slojem

Razgranate cijevi (uzdušnice) čine osnovu uzdušničkog sustava. To su hitinozne cjevčice koje se postupno granaju i završavaju u stanicama. Sa svake strane zatka nalaze se sitni otvori stigme (odušci) koje se nastavljaju na uzdušnice

Mišićni sustav se sastoji od mišića trupa i mišića nogu Optjecajni sustav je slabo razvijen Živčani sustav se sastoji od mozga,okoždrijelnog prstena,podždrijelnih ganglija te živčane

vrpce;ljestvičav Osjetila se nalaze na ticalima razvijeno osjetilo mirisa organi za vid-složene oči organi za sluh posebno su razvijeni u cvrčaka,skakavaca i šturaka,odnosno u onih kukaca koji

imaju razvijene organe za glasanje izlučivanje- Malpigijevim cjevčicama razmnožavanje: većina kukaca se razmnožava jajašcima razdvojena spola(mužjak ima sjemenike,a ženka jajnike) oplodnja unutrašnja preobrazba: potpuna –metamorfoza (leptir,pčela,muha)

nepotpuna (skakavci,žohari) tijekom potpune preobrazbe iz jajašaca se razvijaju ličinke koje kod leptira nazivamo

gusjenicama.one su bez krila i postupno rastu i presvlače hitinsku kutikulu.kada ličinka dođe do određenog stupnja rasta zakukulji se u kukuljicu

dijele se na: beskrilce(šećerni četinaš) i krilaše(jedan ili dva para krila) vodencvjet- životni vjek odrasle ličikne je jedan dan ili tek nekoliko dana koliko je potrebno

za parenje i polaganje jaja vretenca-dva para krila (najbolji letači među kukcima),potpuna preobrazba ravnokrilci: skakavci,konjici,rovci,šturci; usni organ za grizenje;dva para krila od kojih su

vanjska hitinizirana te prekrivaju unutrašnja mekša krila žoharokrilaši: žohari i bogomoljke (crni žohar,obična bogomoljka) kornjaši:jelenak,božja ovčica,potkornjaci,zlatna mara,obrubljeni kozak. Imaju tvrdo pokrilje i

donje mekše potkrilje leptiri: kupusov bijelac,mrtvački plašt,ljepokrili admiral. Dva para mrežastih krila dvokrilci: komarci,muhe,obadi. Jedan par opnastih krila buhe: obična buha,pasja buha,mačja buha

MALOKOLUTIĆAVCI Dijele se na: - BODLJIKAŠE

- ŽIROGLAVCI

BODLJIKAŠI Dijele se na : ježince

zvjezdače trpove

zmijače stapčarke

Pokrov čini niz vapnenih pločica koje su kod ježinca srasle u čahuricu,u drugih su djelomice međusobno pomične,a u trpova gotovo potpuno zakržljale

Kretanje pomoću vodožilnog (ambulakralnog)sustava i bodljika Vodožilni se sustav sastoji od niza cjevčica u koje ulazi morska voda. Ogranci sustava izbijaju

kroz kostur i završavaju pionljivim nožicama Peterozrakasto simetrični (trp-dvobočno) U ježinaca je prohodno probavilo, u zvijezdača i zmijača neprohodno je Slabo razvijena osjetila Bodljikaši su najvećim dijelom razdvojena spola;neznatno spolno dvoličje (dimorfizam) Oplodnja je vanjska,iz oplođenog jajeta razvija se ličinka pluteus Predstavnici: hridinski ježinac,ljubičasti ježinac,crvena zvjezdača,kvrgava zvijezdača,zmijača i

obični trp

ŽIROGLAVCI Glavica,ogrlica,trup U glavicu ulazi izbočina usne šupljine u kojoj se nalazi štapić koji pomaže u probijanju kroz

pijesak (začetak svitka) Živčana vrpca je smještena na leđnoj strani tijela Škržne pukotine