Bizantsko Carstvo (grč. Βασιλεία τῶν Ῥωμαίων. Basileia ton Rhomaion, lat. Imperium Romanorum, doslovno: "Carstvo Rimljana", u grčkim izvorima i Βυζαντινή Αυτοκρατορία) ili, skraćeno, često nazivano još i Bizant je povijesni naziv za "Istočno Rimsko Carstvo" koje "službeno" nastaje 330. godine kada car Konstantin Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u "Novi Rim" koji će u našim krajevima postati poznat pod imenom Carigrad. Konačna podjela između dva dijela države dogodit će se 395. godine kada car Teodozije I. Veliki daruje svom sinu Arkadiju Istok, a Honoriju Zapad. Dok će zapadni dio Carstva u sljedećih 150 godina propasti, Istočno Rimsko Carstvo s političkim sustavom cezaropapizma će preživjeti sve do 1460. godine kada njegovu posljednju provinciju Moreju zauzimaju Turci.

Naziv Bizant nije se koristio u vrijeme postojanja države nego ga je tek u 18. stoljeću uveo francuski povjesničar Montesquieu. Kao i drugi povjesničari tog vremena on je smatrao da Bizantsko carstvo nakon 5. stoljeća nije vrijedno imena Rimsko. Zato je on uzeo latinizirano ime glavnog grada Byzantium - od grčkog Byzántion, današnji Carigrad (turski:Istanbul), za cijelo carstvo. Građani Bizantskog carstva i njihovi zapadni susjedi carstvo su nazivali Romejskim (Rimskim), dok su ga istočni susjedi nazivali Rum (Rim)[1]. Službeni jezik je bio isprva latinski, kao i u zapadnom dijelu Carstva, a od 7. stoljeća, odlukom cara Heraklija (vladao od 610. - 641.), grčki, koji je bio govornim jezikom većine stanovništva.

Sadržaj

1 Kasno Rimsko Carstvo 2 Borba za život 3 Makedonci 4 Komneni 5 Ratovi 6 Restauracija i kraj 7 Vidi još

Kasno Rimsko Carstvo [uredi]

Osnovni problem Bizanta je da se niti danas svi povjesničari ne mogu složiti kada je ovo Carstvo nastalo i nestalo. Godine njegovog nastanka se pomiču ovisno o izvoru između 283. godine kada umire car Kar i kada se carstvo prvi put dijeli ( što će potvrditi Dioklecijan ) i 640. godine kada Mediteran prestaje biti Rimskim jezerom. Iako je 323. godine samo 10 - 15 posto stanovnika Carstva bilo kršćanske vjere to će se tijekom sljedećih 100 godina promjeniti u potpuno obratnu situaciju. Tijekom 5. stoljeća dok zapadne prefekture (Zapadno Rimsko Carstvo ) propadaju pod navalom barbara Istok se osjetio pozvanim sudjelovati u pokušaju spasa. Sve od 410. godine ti pokušaji bez uspješnih rezultata će dovesti praktički Bizant do bankrota nakon čega on financijski iscrpljen prepušta ostatak Carstva svojoj sudbini. Koristeći gotovo potpuni mir koji traje 40 godina tijekom vladavina Anastazija i Justina Carstvo je bilo financijski spremno za povratak izgubljenih provincija. Tijekom vladavine Justinijana I. doći će do oslobađanja Afrike, Italije, Dalmacije, južne obale Hispanije i svih sredozemnih otoka. Je li njegov san o obnovi cjelokupnog Carstva bio moguć ili ne, nikada nećemo doznati pošto je njegovo Carstvo (ali i Perzijsko Carstvo) bilo potreseno velikom epidemijom takozvane Justinijanove kuge od koje će u Europi (bez Rusije) između 540. i 614. godine umrijeti 50 % stanovnika (22 od 44 milijuna) [2]. Ostatak ovog razdoblja Bizant je u defenzivi pod

napadima Avara i Slavena na Balkanu te Langobarda u Italiji, Perzije na Bliskom Istoku i Vizigota koji početkom 7. stoljeća uspjevaju osvojiti Hispaniju. Veliki, četvrt stoljeća dugi, rat s Perzijskim Carstvom napokon će završiti 627. godine pobjedom car Heraklija koja je trebala donijeti pobjedu. Ta pobjeda na kraju postaje pirova kada Arapi ujedinjeni muslimanskom vjerom čiji nastanak je Carstvo potpomoglo (točnije Muhameda) pobjeđuju bizanstku vojsku, osvajaju Bliski Istok, a ubrzo potom 640. godine i Egipat. Gubitkom žitnih polja ove provincije kao i Sirije koja se specijalizirala za proizvodnju ulja dolazimo do granice koja označava zbog općih životnih promjena stanovništva kraj antike.

Borba za život [uredi]

Bizant u doba stupanja na vlast Leona III. Izurijanca 717. godine

Gubitak više od pola teritoria Carstva u samo jednom desetljeću rezultiralo je borbom na život i smrt protiv fanatično nastrojenih Arapa u njihovom širenju vjere. Tijekom tih bitaka bivše multietničko Carstvo će padom Kartage 695. godine postati gotovo jednonacionalna, grčka država. U bitkama tijekom kojih će doći čak i do dvije opsade Carigrada Bizant će preživjeti samo zbog otkrića grčke vatre koja će spaliti protivničku flotu. Do stabiliziranja ostataka države koja je spala s carstva gradova na carstvo tvrđava dolazi stupanjem na vlast Leona III. Izaurijskog u 8. stoljeću. To vrijeme mira neće zadovoljiti stanovništvo koje sada bez vanjskih neprijatelja počinje njih tražiti među sobom putem unutarnjih nemira kojima se odlučuje hoće biti dopušteno ili ne štovanje ikona. Ova polemika će trajati gotovo do polovice 9. stoljeća kada će regentica carica Teodora donijeti odluku u korist ikona.

Makedonci [uredi]

Bizant u doba smrti Bazilija II. 1025. godine

Kraj tih nemira donosi državi sada vjersko kao što je prije imala i nacionalno jedinstvo. Takav razvoj situacije će dati snagu Carstvu za ponovno vođenje aktivne vanjske politike čemu će malo poslužiti i sreća. Politika pobjeda i poraza u ratu sa susjedima cara Bazilija I. biti će nastavljena sve do 961. godine kada vlast preuzimaju najprije vojni zapovjednici, a potom sposobni Bazilije II. Bugaroubojica. Tijekom njegove vladavine biti će anektirano Bugarsko Carstvo, a nakon toga careva riječ će se slušati od rijeke Kupe pa sve do Kaspijskog mora. Njegova smrt dovodi do povratka vlasti iz glavnog zapovjedništva vojske ponovno u dekadentnu palaču čijim vladarima je sve teško raditi (čak i imati djecu ) osim pojavljivanjima na svakodnevnim zabavama. To je dovelo do smanjivanja stajaće vojske kako bi car više novca mogao trošiti na zabave. Rezultat te politike bit će poraz cara Romana IV. od Turaka 1071. godine i gubitak u ratu 50 posto stanovništva.

Komneni [uredi]

Podrobniji članak o temi: Dinastija KomnenKoristeći praktički raspad države, na prijestolje će se popeti plemić Aleksije I. Komnen, koji ne vidjevši druge mogućnosti, traži od pape pomoć za oslobađanje kršćanskih zemalja što će dovesti do križarskih ratova. U doba dolaska križara 1097. godine u europskom dijelu Carstva je živjelo između 4 i 5 milijuna stanovnika, dok su Turci Seldžuci na bizantskom teritoriju koji su osvojili nakon 1071. godine vladali nad 4 milijuna stanovnika [3]. Carstvo će tijekom vladavine Aleksija Komnena vratiti dio izgubljenog teritorija, ali unutrašnjopolitički gledano to više neće biti država kao prije. Sada se ona pretvara u feudalno društvo što je točno ono protiv čega se veliki Bazilije II. borio. Pored toga, nova negativnost ovog uređenja postaje ukidanje stalne vojske i sve veća ovisnost o plaćenicima ili feudalnim gospodarima koji trebaju dati vojsku za potrebu države. Sljedeći Komneni će nastaviti ovu politiku koja će rezultirati klasičnom feudalnom borbom za vlast i padom Carigrada u ruke križara 1204. godine.

Ratovi [uredi]

Tijekom svoje tisućugodišnje povijesti Bizant je vodio veliki broj ratova koji su trajali 50 ili više godina. Prvi od te grupe ratova su rimsko-perzijski ratovi koji se prekidima traju od 3. pa sve do 7. stoljeća. Velika pobjeda Bizanta 628. godine samo će označiti početak novih ratova protiv Arapa koji će s prekidima trajati do križarskih ratova. Kada ta azijska prijetnja nestane doći će vrijeme Turaka koji 1460. godine osvajaju Bizantsko Carstvo. Na Balkanu jedini "vjekovni" neprijatelj Carstva postaje Bugarska. Oružano neprijateljstvo ovih dviju državava počet će u 7. stoljeću i trajati s mirnim razdobljima od po čak 80 godina do 1018. godine kada je Bugarska anektirana. Nakon uspješne bugarske pobune krajem 11. stoljeća razdoblja mira i rata će trajati sve do uništenja ovog neprijatelja od strane Turaka u 14. stoljeću.

Restauracija i kraj [uredi]

Stanje na jugoistoku Europe i u Maloj Aziji 1265. godine. Narančasta boja prikazuje Bizant, žuta Turke pod vrhovnom vlašću Mongola, crvena Mletcima koji vladaju Dubrovnikom, a sivkasta na sjeveru Srbiju dok je Bugarska zelene boje

Pad Carigrada će rezultirati stvaranjem Latinskog Carstva, dok će lojalna grčka područja proglasiti svoje nezavisne države; Trapezuntsko Carstvo koje su stvorili Komneni još u ožujku 1204.; Nicejsko Carstvo osnovano u travnju 1204. (u trenutku pada Carigrada ), ali službeno proglašeno tek 1206. i posljednje osnovano Solunsko Carstvo koje će veći dio postojanja provesti pod imenom Epirska Despotovina. U bitkama za obnovu Carstva koje će trajati sve do 1261. godine pobjednik će postati Nicejsko Carstvo sa svojim carem uzurpatorom Mihajlom Paleologom koji će osnovati posljednju bizantsku vladajuću dinastiju. Nakon njegove smrti 1282. godine državom će vladati s kratkim prekidima nesposobni, neaktivni carevi koji ništa ne poduzimaju protiv turskih i srpskih osvajanja. Rezultat toga postaje pad Carigrada 1453. godine, a ubrzo potom i Moreje 1460./61. godine. Posljednje Carstvo koje preuzima direktno nasljedstvo od starog Rimskog Carstva će umrijeti kada vladar Trapezunta David potpisuje bezuvjetnu kapitulaciju svoje države 1461. godine osmanskom sultanu Mehmedu II.

Animacija povijest bizantskog carstva.

Vidi još [uredi]

Dodatak:Popis bizantskih careva Bizantska umjetnost Obrazovanje u Bizantu

[sakrij] v • r • uStarorimska država

Rimsko (Bizantsko) CarstvoΒασιλεία ῬωμαίωνVasileía Romaíon

←

330.–1453.

Zastava kasnog carstva Carski grb kasnog carstva

Bizant oko 550. godine

Područja obilježena ljubičastom bojom su osvojena za vrijeme vladavine cara Justinijana I. Glavni grad Konstantinopol¹ Jezik/ci latinski i grčki jezik, kasnije samo grčki Religija grčko pravoslavlje Vlada Monarhija Car  - 306. - 337. Konstantin I. Veliki (prvi)  - 1448. - 1453. Konstantin XI. Paleolog (zadnji) Megas Doux  - 1081. - 1118. Aleksije I. Komnen (prvi)  - ? - 1453. Lukas Notaras (zadnji) Legislatura Bizantski senat(od XIII. stoljeća) Povijest srednji vijek  - Osnivanje Carigrada 11. svibnja 330.²  - crkveni raskol 1054.  - pad Konstantinopola tijekom 4. križarskog rata 1204.  - oslobađanje Konstantinopola 1261.  - Pad Carigrada 29. svibnja 1453. Stanovništvo  - 4. stoljeće³ 34000000   - 8. stoljeće otp. 7.000.000   - 11. stoljeće³ otp. 18.000.000   - 12. stoljeće³ otp. 12.000.000   - 13. stoljeće otp. 30.000.000 

Ovo je popis bizantskih careva (careva Istočnog Rimskog Carstva). Popis ne uključuje brojne suvladare koji nisu nikad dosegli status samostalnih vladara.

Sadržaj

1 Istočno Rimsko Carstvo (Rano Bizantsko Carstvo) o 1.1 Konstantinova dinastija (306.-364.) o 1.2 Valentinijanova dinastija (364.-378.) o 1.3 Teodozijeva dinastija (378.-457.) o 1.4 Leonova dinastija (457.-518.) o 1.5 Justinijanova dinastija (518.-602.)

2 Bizantsko Carstvo o 2.1 Heraklijeva dinastija (610. - 711.) o 2.2 Izaurijska dinastija (717.-802.) o 2.3 Amorijska dinastija (820.-867.) o 2.4 Makedonska dinastija (867.-1056.) o 2.5 Dinastija Komnen (1057.-1059.) o 2.6 Dinastija Duka (1059.-1081.) o 2.7 Dinastija Komnen (1081.-1185.) o 2.8 Dinastija Angel (1185.-1204.) o 2.9 Dinastija Laskaris (1204.-1261.) o 2.10 Dinastija Paleolog (1259.-1453.)

3 Vidi još 4 Bilješke

Istočno Rimsko Carstvo (Rano Bizantsko Carstvo) [uredi]

Konstantinova dinastija (306.-364.) [uredi]

Car Puno imeVrijeme vladanja

Bilješke

Konstantinova dinastija

Konstantin I. Veliki

Gaius Flavius Valerius Aurelius Constantinus

306. – 337.kršćanstvo proglasio slobodnom religijom, osnovao Konstantinopol

Kaloker nepoznato 333./334. Vođa ugušene Ciparske pobune

Konstancije II. Flavius Julius Constantius 337. – 361. car na istoku, od 353. vlada sam

Julijan Apostata

Flavius Claudius Iulianus 361. – 363.žestoki protivnik kršćanstva, poginuo u borbi protiv Sasanida

Jovijan Flavius Iovianus 363. – 364. nije član Konstantinove dinastije

Car Puno imeVrijeme vladanja

Bilješke

Valentinijanova dinastija (364.-378.) [uredi]

Car Puno imeVrijeme vladanja

Bilješke

Valentinijanova dinastija

Valens Flavius Julius Valens 364. – 378. car na Istoku, poginuo u bitci kod

Adrianopola (378.)

Gracijan Flavius Gratianus 378. - 379. predao vlast nad Istokom Teodoziju

Prokopije nepoznato 365. – 366.regent 363., vođa ugušene bune na Istoku

Marcel nepoznato 366. vođa ugušene bune na Istoku

Car Puno imeVrijeme vladanja

Bilješke

Teodozijeva dinastija (378.-457.) [uredi]

Car Puno imeVrijeme vladanja

Bilješke

Teodozijeva dinastija

Teodozije I. Veliki

Flavius Theodosius 379. – 395.

car na Istoku, od 394. zadnji car jedinstvenog Rimskog Carstva; proglasio kršćanstvo jedinom službenom religijom

Arkadije Flavius Arcadius 395. – 408. car na Istoku, sin Teodozija I.

Teodozije II. Flavius Theodosius 408. – 450.car na Istoku, izdao Codex Theodosianus, proglasio kršćanstvo jedinom dopuštenom religijom.

Marcijan Flavius Marcianus 450. – 457.izabran za cara, ženidbom postao pripadnik Teodozijeve dinastije

Car Puno imeVrijeme vladanja

Bilješke

Leonova dinastija (457.-518.) [uredi]

Car Puno imeVrijeme vladanja

Bilješke

Leonova dinastija

Leon I.Imperator Caesar Flavius Valerius Leo Augustus

457. – 474.izabran za cara, ujedno i prvi car kojega je okrunio carigradski patrijarh

Leon II.Imperator Caesar Flavius Leo Augustus

474. unuk Leona I.

ZenonImperator Caesar Flavius Zeno Augustus, pravo ime Tarasicodissa Zeno

474. – 491.porijeklom iz Izaurije, prihvatio raspad Zapadnog Rimskog Carstva

Bazilisk Flavius Basiliscus 475. – 476.uzrupator, ubijen izgladnjivanjem u progonstvu

Anastazije I. Flavius Anastasius 491. – 518. proveo reformu financija

Car Puno imeVrijeme vladanja

Bilješke

Justinijanova dinastija (518.-602.) [uredi]

Car Puno imeVrijeme vladanja

Bilješke

Justinijanova dinastija

Justin I. Flavius Iustinus 518. – 527.izabran za cara, uspio sačuvati jedinstvo crkve i nastavio financijsku politiku prethodnika

Justinijan I. Veliki

Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus

527. – 565.osvojio dijelove Zapadnog Rimskog Carstva, ukinuo konzulat

Justin II.Flavius Iustinus Iunior Augustus

565. – 578.nećak Justinijana I. Velikog, od 574. mentalno bolestan

Tiberije II. Konstantin

Flavius Tiberius Constantinus Augustus

574. – 578. (Caesar)578. – 582.

pobijedio Sasanide u Bitki kod Melitene, na samrti odabrao nasljednika

MauricijeFlavius Mauricius Tiberius Augustus

582. – 602.smaknut u pobuni izazvanoj pokušajem financijske štednje nad vojskom i državnim aparatom

Foka Flavius Phocas Augustus 602. – 610.izvršio prvi uspješni državni udar u gotovo 3 stoljeća; Heraklije ga vlastoručno ubija

Car Puno ime Vrijeme Bilješke

vladanja

Bizantsko Carstvo [uredi]

Heraklijeva dinastija (610. - 711.) [uredi]

Car Puno imeVrijeme vladanja

Bilješke

Heraklijeva dinastija

Heraklije Flavius Heraclius Augustus 610. – 641.došao na vlast nakon više od godine dana građanskog rata; borio se protiv Sasanida i Arapa, kraj (kasne antike)

Konstantin III. Herakleios Konstantinos 641.sin Heraklija, umro od tuberkuloze ili je otrovan

Heraklona Konstantinos Herakleios 641. sin Heraklija, oboren u dvorskom puču

Konstans II. Konstantinos Pogonatos 641. – 668.premjestio rezidenciju u Sirakuzu gdje je ubijen zbog želje da preseli glavni grad na Siciliju

Mezezije nepoznato 668. - 669. uzurpator, smaknut

Konstantin IV. Konstantinos 668. – 685.vratio se u Konstantinopol, pobijedio Arape i unakazio braću da ne mogu postati carevi

Justinijan II. Rinotmet

Ioustinianos Rhinotmetos685. – 695.705. – 711.

svrgnut,

Leontije Leon 695. – 698.ne pripada Heraklijevoj dinastiji, smaknut od Justinijana II.

Tiberije III. Apsimar

Apsimaros Tiberios 698. – 705.ne pripada Heraklijevoj dinastiji, smaknut od Justinijana II.

Justinijan II. Rinotmet

Ioustinianos Rhinotmetos 705. – 711.uz pomoć Bugara ponovo osvojio vlast, ubijen u državnom udaru

Carevi bez dinastije

Filipik Bardan Philippikos Bardanes 711. – 713. podigao ustanak protiv Justinijana II.,

svrgnut i potom onemogućen da vlada

Anastazije II. Artemios Anastasios 713. – 715.svrgnut i poslan u samostan, nakon pobune smaknut

Teodozije III. Theodosios 715. – 717.postao car protiv svoje volje; abdicirao prvom prilikom

Car Puno imeVrijeme vladanja

Bilješke

Izaurijska dinastija (717.-802.) [uredi]

Car Puno imeVrijeme vladanja

Bilješke

Izaurijska dinastija (Sirijska)

Leon III. Izaurijac

Leon o Isauros 717. – 741.došao na vlast vojnom pobunom; zabranjuje ikone što dovodi do vjerskih nemira

Konstantin V. Kopronim

Konstantinos Kopronymos 741. – 775. pobijedio Arape u ratovima

Artabazd Artabasdos 741. – 743. uzrupator, svrgnut i oslijepljen

Leon IV. Hazar Leon o Chasaros 775. – 780. poražen od Arapa

Konstantin VI. Konstantinos 780. – 797.sin Leona IV. Hazara, svrgnut i oslijepljen po naredbi majke, umro od ozljeda

Irena Eirene 797. – 802.prva carica, detronizirana i prognana na Lezbos, kanonizirana

Nikeforova dinastija (802.-813.)

Nikefor I. [1] Nikophoros Logothetes,Nikephoros Genikos

802. – 811. ugovor s Karlom Velikim, ubijen u bitci

Staurakije Staurakios 811.zbog teške ozljede nije mogao više vladati

Mihajlo I. Rangabe

Michael Rhangabes 811. – 813. priznao Karla Velikog carem

Leon V. Armenac

Leon o Armenios 813. – 820.sklopio primirje s Bugarima, ubijen u državnom udaru

Car Puno imeVrijeme vladanja

Bilješke

Amorijska dinastija (820.-867.) [uredi]

Car Puno imeVrijeme vladanja

Bilješke

Amorijska dinastija

Mihajlo II. Amorijski

Μιχαήλ Β' (Mikhaēl II.) 820. – 829.došao na vlast državnim udarom što će rezultirati građanskim ratom, izgubio Kretu protiv Sasanida

Toma Slaven Thomas 820. – 822.uzrupator, vojskovođa slavenskog porijekla

Teofil Θεόφιλος (Theophilos) 829. – 842.borio se s korupcijom, izgubio rat protiv Arapa

Teodora II. Θεοδώρα (Theodōra) 842. – 855.žena Teofila, detronizirana i bačena u samostan

Mihajlo III. Pijanica

Μιχαήλ Γ΄ (Mikhaēl III.) 842. – 867. postao carem s tri godine, ubijen

Car Puno imeVrijeme vladanja

Bilješke

Makedonska dinastija (867.-1056.) [uredi]

Car Puno imeVrijeme vladanja

Bilješke

Makedonska dinastija

Bazilije I. Makedonac

Βασίλειος Α΄ (Basileios I.) 867. – 886. poginuo u nesreći tijekom lova

Leon VI. Mudri

Λέων ΣΤ΄ (Leōn VI) 886. – 912.

Aleksandar Αλέξανδρος (Alexandros) 912. – 913.

Konstantin VII. Porfirogenet

Κωνσταντίνος Ζ΄ Πορφυρογέννητος (Kōnstantinos VII. Porphyrogennētos)

913. – 959. otrovan

Roman I. Lekapen

Ρωμανός Α΄ Λακαπήνος (Rōmanos I. Lakapēnos)

919. – 944.

Roman II. Ρωμανός Β΄ (Rōmanos II.) 959. – 963. otrovan

Nikefor II. Foka

Νικηφόρος Β΄ Φωκάς (Nikēphoros II. Phōkas)

963. – 969. ubijen

Ivan I. CimiskΙωάννης Α΄ Τζιμισκής (Iōannēs I. Tzimiskēs)

969. – 976. vjerojatno otrovan

Bazilije II.Βασίλειος Β΄ Βουλγαροκτόνος (Basileios II. Boulgaroktonos)

976. – 1025.obnovio bizantsku moć, nadimak Bugaroubojica, veliki prosperitet carstva

Konstantin VIII.

Κωνσταντίνος Η΄ (Kōnstantinos VIII.)

1025. – 1028.

Roman III. Argir

Ρωμανός Γ΄ Αργυρός (Rōmanos III. Argyros)

1028. – 1034. ubijen

Mihajlo IV Paflagonac

Μιχαήλ Δ΄ Παφλαγών (Mikhaēl IV. Paphalgōn)

1034. – 1041.

Mihajlo V. Kalafat

Μιχαήλ Ε΄ Καλαφάτης (Mikhaēl IV. Kalaphatēs)

1041. – 1042.unakažen, kastriran te bačen u samostan

Zoe Ζωή (Zoe) 1028. – 1050.

Konstantin IX. Monomah

Κωνσταντίνος Θ΄ Μονομάχος (Kōnstantinos IX. Monomakhos)

1042. – 1054.

Georgije Manijak

Georgios Maniakes 1042. - 1043. uzrupator, ubijen

Teodora Θεοδώρα (Theodōra)1042.1054. – 1056.

Kraj Makedonske dinastije

Mihajlo VI. Stratiotik

Μιχαήλ ΣΤ΄ Βρίγγας (Mikhaēl VI. Bringas)

1056. – 1057. svrgnut, umro u samostanu

Car Puno imeVrijeme vladanja

Bilješke

Dinastija Komnen (1057.-1059.) [uredi]

Car Puno imeVrijeme vladanja

Bilješke

Dinastija Komnen

Izak I. Komnen

Ισαάκιος Α΄ Κομνηνός (Isaakios I. Komnēnos)

1057. – 1059. dobrovoljna abdikacija

Car Puno imeVrijeme vladanja

Bilješke

Dinastija Duka (1059.-1081.) [uredi]

Car Puno imeVrijeme vladanja

Bilješke

Dinastija Duka

Konstantin X. Duka

Κωνσταντίνος Ι΄ Δούκας (Kōnstantinos X. Doukas)

1059. – 1067.

Roman IV. Diogen

Ρωμανός Δ΄ Διογένης (Rōmanos IV. Diogenēs)

1068. – 1071. unakažen do smrti

Mihajlo VII. Parapinak

Μιχαήλ Ζ΄ Δούκας (Mikhaēl VII. Doukas)

1071. – 1078. detroniziran i bačen u samostan

Nikefor III. Botanijat

Νικηφόρος Γ΄ Βοτανειάτης (Nikēphoros III. Botaneiatēs)

1078. – 1081. detroniziran i bačen u samostan

Car Puno imeVrijeme vladanja

Bilješke

Dinastija Komnen (1081.-1185.) [uredi]

Car Puno imeVrijeme vladanja

Bilješke

Dinastija Komnen

Aleksije I. Komnen

Αλέξιος Α' Κομνηνός (Alexios I Komnēnos)

1081. – 1118.

Ivan II. Dobri Komnen

Ιωάννης Β΄ Κομνηνός (Iōannēs II Komnēnos)

1118. – 1143.

Manuel I. Komnen

Μανουήλ Α' Κομνηνός (Manouēl I Komnēnos)

1143. – 1180.veliki uspon i brojna osvajanja, carstvo doživjelo slavu kakvu je imalo rijetko prije i nikada poslije

Aleksije II. Komnen

Αλέχιος Β’ Κομνηνός (Alexios II Komnēnos)

1180. – 1183. zadavljen

Andronik I. Komnen

Ανδρόνικος Α’ Κομνηνός (Andronikos I Komnēnos)

1183. – 1185. mučki ubijen na ulicama Carigrada

Car Puno imeVrijeme vladanja

Bilješke

Dinastija Angel (1185.-1204.) [uredi]

Car Puno imeVrijeme vladanja

Bilješke

Dinastija Angel

Izak II. AngelΙσαάκιος Β’ Άγγελος (Isaakios II. Angelos)

1185. - 1195.1203. - 1204.

Križari ga vratili na vlast, detroniziran i oslijepljen, vjerojatno otrovan

Aleksije III. Angel

Αλέξιος Γ' Άγγελος 1195. - 1203. detroniziran i bačen u samostan

Aleksije IV. Angel

Αλέξιος Δ' Άγγελος 1203. - 1204. zadavljen

Nikolaos Kanabos

1204. uzrupator

Aleksije V. Murzuful

Αλέχιος Ε΄ Δούκας Μούρτζουφλος

1204. bačen s Teodozijevog stupa u Carigradu

Konstantin (XI) Laskaris

1204. - 1205./1206.

posljednja 3 dana prije pada Carigrada , potom suvladar Teodora I.

Križari za IV. križarskog rata osvajaju Carigrad i osnivaju Latinsko Carstvo. Na području Bizantskog Carstva nastaju i Trapezuntsko Carstvo, Epirska Despotovina te Nicejsko carstvo.

Car Puno imeVrijeme vladanja

Bilješke

Dinastija Laskaris (1204.-1261.) [uredi]

Car Puno imeVrijeme vladanja

Bilješke

Dinastija Laskaris

(u progonstvu u Maloj Aziji osnovali Nikejsko carstvo)

Teodor I. Laskaris

Θεόδωρος Α' Λάσκαρις (Theodōros I. Laskaris)

1204. - 1222.

Ivan III. Duka Vatac

Ιωάννης Γ΄ Δούκας Βατάτζης (Iōannēs III. Doukas Batatzēs)

1222. - 1254.

Teodor II. Laskaris

Θεόδωρος Β΄ Δούκας Λάσκαρις (Theodōros II. Doukas Laskaris)

1254. - 1258.

Ivan IV. Laskaris

Ιωάννης Δ΄ Δούκας Λάσκαρις (Iōannēs IV. Doukas Laskaris)

1258. - 1261. detroniziran i oslijepljen

Car Puno imeVrijeme vladanja

Bilješke

Dinastija Paleolog (1259.-1453.) [uredi]

Car Puno imeVrijeme vladanja

Bilješke

Dinastija Paleolog

Mihajlo VIII. Paleolog

Μιχαήλ Η΄ Παλαιολόγος (Mikhaēl VIII. Palaiologos)

1259. - 1282.

Andronik II. Paleolog

Ανδρόνικος Β' Παλαιολόγος 1282.–1328. abdicirao

Mihajlo IX. Paleolog

Μιχαήλ Θ΄ Παλαιολόγος (Mikhaēl IX. Palaiologos)

1294. - 1320. suvladar Andronika II. Paleologa

Andronik III. Paleolog

Ανδρόνικος Γ' Παλαιολόγος 1328. - 1341.

Ivan V. Paleolog

Ιωάννης Ε' Παλαιολόγος (Iōannēs V. Palaiologos)

1341. - 1347.1354. - 1376.1379. - 1390.1390. - 1391.

smijenjen

Ivan VI. Kantakuzen

Ιωάννης ΣΤ΄ Καντακουζηνός (Iōannēs VI. Kantakouzēnos)

1347. - 1354. detroniziran

Andronik IV. Paleolog

Ανδρόνικος Δ' Παλαιολόγος 1376. - 1379. detroniziran

Ivan VII. Paleolog

Ιωάννης Ζ' Παλαιολόγος (Iōannēs VII. Palaiologos)

1390.1399. - 1402.

smijenjen

Manuel II. Paleolog

Μανουήλ Β΄ Παλαιολόγος 8Manouēl II. Palaiologos)

1391. - 1425. regent Ivan VII. Paleolog

Ivan VIII. Paleolog

Ιωάννης Η' Παλαιολόγος (Iōannēs VIII. Palaiologos)

1425. - 1448. posljednji okrunjeni bizantski car

Konstantin XI. Paleolog

Κωνσταντίνος ΙΑ' Δραγάσης Παλαιολόγος (Kōnstantinos XI. Dragasēs Palaiologos)

1448. - 1453.posljednji bizantski car koji vlada Carigradom, nikad okrunjen; poginuo na zidinama Carigrada

Godine 1453. Mehmed II. je osvojio Carigrad i proglasio se Cezarom. Nakon toga se, u sljedećih desetak godina, bavio uništavanjem nezavisnih ostataka nekad moćnog Bizanta. Mehmedovi nasljednici su nastavili koristiti titulu Cezara do početka 20. stoljeća. Vidi Osmansko Carstvo za više informacija.

Toma Paleolog

Θωμάς Παλαιολόγος (Thōmas Palaiologos)

1453. - 1460.

Dimitrije Δημήτριος Παλαιολόγος 1453. - 1460.

Paleolog (Dēmētrios Palaiologos)

Međunarodno priznati bizantski carevi u egzilu

Toma Paleolog

Θωμάς Παλαιολόγος (Thōmas Palaiologos)

1460. – 1465.Njegov praunuk je ruski car Ivan IV. Grozni

Andrej Paleolog

Ανδρέας Παλαιολόγος 1465. – 1503.sin Tome Paleologa, samozvani imperator Constantinopolitanus

Car Puno imeVrijeme vladanja

Bilješke

Vidi još [uredi]

Dodatak:Popis rimskih careva Sultani Osmanskog Carstva

Bilješke [uredi]

1. ↑ Župa Vela Luka Donat, zadarski biskup

Kategorije:

Bizantski carevi Popisi vladara

Otvori novi suradnički račun Prijavi se

Dodatak Razgovor

Čitaj Uredi Vidi stare izmjene

Glavna stranica Kafić Aktualno Nedavne promjene Slučajna stranica Pomoć Donacije

Ispis/izvoz

Napravi zbirku Preuzmi kao PDF Verzija za ispis

Alati

Drugi jezici

Alemannisch Aragonés العربية مصرى Български Brezhoneg Bosanski Català Česky Cymraeg Deutsch Ελληνικά English Esperanto Español Eesti Euskara فارسی Suomi Français Frysk Galego עברית Magyar Հայերեն Interlingua Bahasa Indonesia Italiano 日本語 ქართული 한국어 Kurdî Latina Лезги Lietuvių Македонски Bahasa Melayu Nederlands norsk (bokmål) Ирон Polski Português

Română Русский Srpskohrvatski / српскохрватски Simple English Slovenčina Slovenščina Српски / srpski Svenska Tagalog Türkçe Українська اردو მარგალური 中文

Datum zadnje promjene na ovoj stranici: 00:37, 10. listopada 2012. Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima;

dodatni uvjeti se mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete korištenja za detalje.