8/3/2019 Budunost suhozida

1/3

14 VIJENAC Godite XIX ::: broj 441 ::: 27. sijenja 2011.KOMENTAR

Primjena umijeamemorijalnog srastanjas ambijentom postala

je mogua zahvaljujuiRegistru oznaka izvornostii kontroliranog podrijetla, ane Registru kulturnih dobara.Koi li trite stvaranjeautentinoga kulturnogiskaza, ili ga omoguuje?

Jadran Kale

to se o hrvatskim kulturnim krajolicimamoglo nauiti u navrenih godinu dananakon izbora Baievih suhozidnih kri-

eva za kornatsko spomen-polje poginulim va-trogascima? Neto tako obino kao to je kamenna kamenu pokazalo se sposobnim povezatitrud i solidarnost dvije i pol tisue ljudi, kao iimaginaciju mnogih drugih, s prirodnom i do-linom ormom pijeteta za mjesto nepamenastradavanja. Dok sunce u nekoliko godina neposivi prijanje skrivene strane okolnog vapnen-ca, pred roditeljima nesretnih vatrogasaca i svi-ma ostalima raskrila se neoekivana posljedicaobzirnog nanoenja gradiva u krieve: gledanoljudskim okom u panorami, krievi imaju svojublagu auru. To je ona slabana zemljana nijansapreokrenutog vapnenca, kakva oko njih isijavau varljivim proplamsajima. Sada e ih proljetnetrave sakriti.

Slina je nijansa osvanula na ibenskoj ka-

tedrali nakon pjeskarenja tako je zadnji putizgledala kada je izgraena. Na oba mjesta likov-nim je govorom iz kamena prozborio ambijentnjegova zemljanog i ljudskog oblikovanja.

Hrvatsko oblikovanje sama kamena na ka-menu mogli bismo predstaviti kao na najve-i povijesni inrastrukturni projekt. Kad bi sedanas htjelo tim nainom zaprijeiti erozije i ujedan mah namaknuti sva ta terasasta i kasetnaoblikovanja kra, od pulskog agera i Takale nadBakarcem preko primotenskoga Bucavca dohvarske hore, korulanskog Huma ili Dingaana Peljecu, zajedno sa stotinama drugih, posaone bi bio jeiniji od dva ukupna godinja drav-na prorauna. Ni po najobzirnijoj pretpostavcisamo na otocima ne moe biti manje od 25 tisu-a kilometara suhozidina. U vremenu certifci-ranih specijalizacija za odravanje starina, pro-

blem je tih tisua i tisua kilometara priprostihstruktura u prostoru to predstavljaju djelo obi-nih ruku u reakciji na gospodarske mogunostii potrebe svojih vremena. Kako ih onda zatititii sauvati, kad je danas takvo ambijentalno ima-nje (ili njegova imitacija) na turistikom tritunedostatno bez bazena? Kulturni su krajolicigospodarski krajolici na kojima dodirujemo po-vijest. Zabrane li im se posve ivotne prilagodbe,poput irenja za pristup vozilima, znai li to danam je vanije zamrznuti ih kao tematske par-kove idealizirane prolosti? to u krajoliku znaikolektivni identitet, u emu lei njegov kulturniklju? Kornatsko spomen-polje suhozidnih kri-eva ponudilo nam je i takve odgovore.

Srodstvo rive i krevine

Kornatski su krievi, srasli s apscisom vapne-nakih slojnica i osi meanih suhozida to seuod obale do obale, ponajprije suhozidine s datu-mom. Neodjeljivi su od datuma svoje tragedije.Takvi su bili i preci ovih memorijalnih inaicameaa i krevinskih gomila. Na razglednicikakva ljupka jadranskog mjestaca skloni smoih sentimentalno asocirati prirodnim ormamana koje se nadovezuju, ahistorizirajui ih u bez- vremeni repertoar pejzanog ugoaja. U zbiljipreteit dio napornih krenja i njihovih suho-zidnih krajobraznih posljedica ima najbliegroaka u solidnoj kamenoj rivi iz naselja svojihobraivaa. I krevine i riva kapitalizirale su po-

vijesnu konjunkturu vinarstva, bilo stvaranjemproizvodnoga prostora ili servisne zone brodovato su u zadnja dva desetljea 19. stoljea hrpi-mice krcali bave vina za prodaju u rascvjeta-lom austrijskom Trstu. Svaki kamen na kame-nu ima svoj datum i udio u lokalnom rjeenjujednadbe odrivog upravljanja krajolikom, sveod nekadanje ziguratski monumentalne Pon-cine kule u ibenskoj Mandalini, preko jedinihvieprostornih trima kakve je na Hvaru gradilasamo obitelj Vrankovi, udesnih viestrukihkauna nedaleko Sv. Foke kod Tinjana, pa svedo sasvim obinih posve suhozidnih graevina,ukljuivo onih premalenih koje su ba u svojevrijeme imale razloga nastati kao neobini ko-koinjci ili psee kuice.

U naem je vremenu nastanak kornatskih kri-eva na vremenski i organizacijski izvediv nainomoguen rutinama obine i doslovno svakod-nevne gospodarske prakse. Lokalne potvreno-sti sistematike rada pri slaganju kamena prenijelisu ljudi iz jednog od rijetkih hrvatskih krajeva ukojima se uvati suhozidine jednostavno isplati.Ako se drugdje za litru mlijeka tada moglo dobi-ti etiri kune, Paani su od svojih europski stan-dardiziranih sirana dobivali poticajima povienotkup i do trinaest kuna za litru ovjega mlijeka.Putem svojih suhozidnih voditelja koji su upui-vali solidarizirane dobrovoljce tek upoznavajues kamenom, kornatske krieve postalo je mogu-e izgraditi zahvaljujui ljudima s otoka gdje seeektno odrava ovarstvo. Putem ivoga lokal-nog znanja Baieve je krieve u konjunktura-ma naega doba omoguila izgraditi kakvoa iprodavanost pakog sira prvog meu upisimau Registru oznaka izvornosti Dravnoga zavo-da za intelektualno vlasnitvo. Kulturni krajolikmjeru je svojeg ouvanja naao u obnovi gos-podarskoga krajolika s pripadnim kolektivnimznanjima i umijeima, kakva se i sama zakonski

respektiraju kao nematerijalna kulturna dobra.Tradicija je postala stvar pridranih kolektivnihprava, nad kakvima od UNESCO-a poslovnijebdije WIPO.

Oduzima li trite ime, ili ga daje?

to proizvoai trebaju od svojega krajolika,zorno su pokazali vinogradari i vinari Dinga-a pridravajui koritenje njegova imena jo1962. Okolnost da taj terasasti krajolik nije ukonzervatorskom Registru kulturnih dobaranije se mogla previdjeti kad su pojedini vinarikrenuli mljeti padine u vapnenaki mal za noveprostrane nakapno navodnjavane vinograde.Onako kako je propisan uzgoj u meunarodnojzatiti intelektualnih prava iz 1962, to se vino ine bi smjelo zvati po mjestu odakle potjee jer

toponim vie ne oznauje samo mjesto, ve jam-i sadraj. Osjetljivost organizacijskoga poloajazatite kulturnih dobara kao strunog servisa uministarskom ustroju pokazala se pri provedbiizlobe Dalmatinske zagore u Klovievim dvo-rima 2007, koja je nastala nakon vijesti o kra-ama kamenih pragova iz naputenih pukihkua toga dijela Hrvatske. Za sudbinu kamenihpragova kapacitiranost je slube i primjenljivostpropisa prije i poslije izlobe ostala ista. Poputnjih, suhozidni zdenci Rajica u Nianskomgaju kod Kladnjica doivjeli su zvjezdani trenu-tak kao likovni motiv izlobenoga plakata i ula-znice no bez upisivanja u Registar kulturnihdobara. Kada su zatite nastajale kao rezultatkonzervatorskoga programa, poput sjevernoja-dranskih etnografskih zona iz 1970-ih, lica prvihregistriranih hrvatskih kulturnih k rajolika bila

su suhozidna: Takala, Krk, Lun...uvanje vrijednosti u prostoru putem konzer- vatorskih uvjetovanja urbanistikih zoniranjadosad nije na uspjean nain adresiralo problemstvaranja krajolika. Korektno periodizirani ihistorizirani krajolici jasno dijele i kulturna, ipolitika, i gospodarska obiljeja iz repertoaramotivacija i regulacija svojih graditelja. Petrif-kacija kulturnoga krajolika riskira njegovo pre-voenje u tematski park ili spomeniku zname-nitost, splonjava njegova znaenja i osiromaujenjegove vlasnike. Iskustvo kornatskoga suhozid-nog spomen-polja upozorava na neiskoritenidio pravne teevine Europske Unije iz odredbe

2078/92. kojom se dravama-lanicama nalaenovanim poticajima olakati rad poljodjelacato skrbe o integritetu nasljea na svojim po-sjedima bilo smanjivanjem primjene nitrata,uvanjem biodiverziteta ili odravanjem kraj-obraznih vrijednosti. Na ovaj je nain nekomutko ulae dodatni rad u, primjerice, popravljanjei irenje suhozidina njegov trini hendikep anu-liran nacionalno utvrenim poticajima.

Arkodski krajobrazi

Hrvatska Agencija za plaanja u poljoprivredi,ribarstvu i ruralnom razvoju nema takvih poti-caja. Njezin Pravilnik o podrujima s oteanimuvjetima gospodarenja nabraja vie stotina npr.strmih zemljita, ije se obraivanje posebnonagrauje, ali ni djeli poticaja nije usmjeren na,

recimo, zadravanje krajobraznih vrijednostiodravanjem suhozidnih terasa kakve su obra-ivanje tih strmina uope uinile moguim. Ta-kvo to bi se dalo uiniti jednostavnim krianjemtog Pravilnika s Registrom kulturnih dobara.Drugim rijeima, vinaru je na strmome Dinga-u poticaj slobodno rabiti za preoravanje terasai maliranje zemljita to je postupak kakav uudruzi Dinga iz Potomja bez ustezanja nazivajuekocidom. Ipak, ekonomska batina duga je i do-hvatna, jer tako uzgojeno vino vie nije dovoljnodobro za najvie trine razrede. U administra-tivnoj pomami za namicanjem zbrojeva vonihondova, diljem obale zbog jednokratnih pribav-

ljanja poticaja ostaju i krajobrazni oiljci i redu-cirani genetski diverziteti lokalnih ekosustava.Drugi moan poljoprivredni administrativnialat iz europske palete, ARKOD, takoer jo nijedoraen za potrebe upravljanja kulturnim kra-jolicima jadranske Hrvatske. Praktino je svakaprimorska mea iz ARKOD-ove baze podatakau naravi suhozidina, a obavijesna kombinacija spovezanim agrarnim kulturama moe dovestido novih spoznaja o dugotrajno odrivim gos-podarenjima sortama i pasminama. Samo proi-zvodnji okrenute mjere, poput agronomskih po-ticaja, u kulturnom krajoliku obraivaa mogu

dovesti do raskrivanja i ponovnog odravanjastarijeg ureenja zemljita kako se dogodilo uPays de la Loire.

Izostanak potovanja za generativni kapacitethrvatskih kulturnih krajolika na koncu se za-paa i u provedbi Konvencije o europskim kra-jobrazima, koja je u nas na snazi od 2004. Me-uministarsko praenje implementacije izmeurestriktivnih resora prostornoga planiranja i za-tite kulturne batine ostavlja postrani poticajnosposobnu poljoprivredu i regionalni razvitak.Kako nam govori kornatski pouak, danas zaopstanak hrvatskih kulturnih krajolika nije pre-sudno biti u Registru kulturnih dobara Upraveza zatitu kulturne batine Ministarstva kultu-re, jer uvrtenost ne jami izradu ni evaluacijuplanova upravljanja. Da bi preivio, proizvodkulturnih krajolika mora imati svoje mjesto u

Registru oznaka izvornosti Dravnog zavoda zaintelektualno vlasnitvo, a njegov vlasnik potica-je Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvui ruralnom razvoju Ministarstva poljoprivrede.U stvarnom ivotu krajolika brendirajui digni-tet kulturnog registra valja kombinirati s aspek-tima njegova ekonomski zainteresirana uvanjai odravanja unutar ivoga prostora prakticira-nja lokalnog znanja. Ako kornatski memorijal-ni krievi doista lee na poticajima za odranolokalno znanje pakoga sira, takav klju valjato prije izdjelati i za bravu hrvatskih kulturnihkrajolika.

KAKO SU PROSTORNO PLANIRANJE I ZATITA KULTURNE BATINE (NE)USKLAENI U HRVATSKOJ

Krievi od sira

Hrvatsko oblikovanjesama kamena na kamenuna je najvei povijesniinfrastrukturni projekt

za koji se ne dobivani djeli dravnih poticaja

SnimioJad

ranKale

Spomen-polje suhozidnih krieva na Kornatima

8/3/2019 Budunost suhozida

2/3

Ustudentskom seminaru se sliciraspadajueg drutva ili dis-funkcionalne drave proteklihgodinu dana moglo jednostavno pariratislikom proljetnih gradnji pod Velim vrhom

na Kornatu. Ako je doista tono da socijalna

kohezija puca, kako je bilo mogue usrednigdine na besplatnom radu bez pogovoraokupiti dvije i po tisue ljudi iz svih dije-lova zemlje i svih slojeva zajednice? Svoju

je korisnost demonstrirala i drava, ne samo kroz izdatkeza brodski benzin ili graditeljske sendvie i zatitne ruka-vice, ve i administrativnim pomagalom kakvo je presu-dilo hoe li se zadatak stii obaviti u razdoblju od izboraspomenikog rjeenja do poetka ljetne sezone poara naotvorenom kada vatrogasci vie nisu mogli sudjelovati. To

su bili izravni poticaji za mljekare. Uz njihovu je pomotriput via otkupna cijena ovjeg mlijeka na Pagu domaeljude uinila jedinima u zemlji kojima se njihovo krajobra-

zno umijee suhozidnog profliranja ovjih ograda isplati.Kornatske suhozidne krieve po rjeenju arhitekta Nikole

Baia nije izgradila samo empatija stotina i stotina ljudiuivljenih u tragediju vatrogasaca, ve na posredan naini svatko tko je kupivi sir europeiziranih pakih sirana dao

za pravo njegovom okusu, recepturi, ambijentu otoneposolice i ljudima koji u tom podneblju i dalje vladajulokalnim znanjem i umijeima potrebnima za njegov na-stanak. Simbolinoj evokaciji teakog ivota u kamenom

krajoliku i izbama zemljanog tla trino su otvorila vratasirana u kakvima se danas moe jesti i s poda.

Tvrdnju kako je spomenikom olienju prepoznatljivog

krajobraznog identiteta standardizirano trite umjestokrvnike sjekire na iju spustilo girlandu jamstava glo-

balne kakvoe za tim perspektivniju budunost nije jedno-stavno sljubiti uz svakodnevne litanije o gubitku tradicijai kulturnih samosvojnosti. Svjedoei iz srca dekorativnog

programa pukih izriaja, to bi bio govor o najinijim or-namentima vezenima prije no to smo se u XIX. st. naliu dravi kojoj su u sastavu bile i lombardske predionicesvilenih konaca. Govorei o narodu i puku u ratu, to bibila tumaenja determinantnih vjekovnih mrnji umje-sto konstatacija novih poprita utvrivanja sera utjecajarepozicioniranih kontinentalnih sila. I poslije rata meutakve govore idu projekcije dananjih obojenosti dubokou prolost. Pokuaj odgonetavanja kulture i njezinog vre-mena njim samim u ovom je sluaju zoran rukopis ostavio

upravo u krajoliku.

LokaLni gLobaLni krajoLici Europski sukulturni krajolici karakteristino globalni krajolici. Obrise

su im omoguili planetarni resursi, ne samou siluetama povijesnih kolonijalnih metro-pola, ve i u pejsanim arkadijama diljemeuropskih pokrajina. Na koncu, kulturnikrajolici kao konjukturni spomenici nisusamo europska iskljuivost. Ve su i sjajnispomenici rudimentarnih tehnika gradnjenastajali daleko izvan izolacija ogranienog

podneblja. U dravi koja se nakon dekolo-nijalizacije zove po kuama od kamena je

Veliki Zimbabwe, koji je kao najvei od tristotinjak slinih

zdanja nastao na kriitu sjevernijih poljodjelskih zemlji-ta, junijih stoarskih pasita i istonih puteva k lukamau kojima se trgovalo s Arapima. Kao rezultat stjecanogbogatstva je ostala sredinja graevina visoka i po 11 me-tara opasana s 252 metara dugim zidom koju kolonijalni

gospodari nisu znali objasniti drugaije no kao ostatakfenianskog (bijelog) gospodstva nad domaim ivljem.Blie nama, najmonumentalniji suhozidni spomenik pret-historijske konjukture svakako predstavlja nekoliko tisua

nuragikih zdanja koja su po Sardiniji koncentrirana nadprilazima u unutranjosti planina iz kojih se i u prethistoriji

izvozilo srebro. Vojnike graevine poput Dome SOrcu,visoke do 20 metara i ukupnog opsega od 148 metara, bilesu sagraene utrkom trgovine. (Zanimljivo, u formuliciviliziranog gospodara i nesposobnih domorodaca i nadnuraghima se dugo pretpostavljao graditeljski utjecaj e-nianske ili kartake vlasti.)

Ako je svaki kulturni krajolik ujedno i povijesni gos-podarski takoer i politiki krajolik, emu onda moguposvjedoiti dananje hrvatske krajobrazne strukture?U tom su smislu napose pouni upravo suhozidni krajo-lici, koji su kod nas od 1972. godine naovamo bili i prvi

hrvatski registrirani kulturni krajolici pod nominalnomkonzervatorskom paskom. Na kornatskom spomen-poljupoginulim vatrogascima nehotice je rasprostrt i efektanlakmus-papir odnosa moi ispisanih u reguliranom, daklekulturnom krajoliku. Vana uloga kakvu su kroz uspjelovodstvo pakih voditelja volonterskih graditelja krievana njihovom otoku odigrali mljekarski poticaji svrnula jepozornost na nacionalno neiskoriten regulativni prostoreuropske uredbe 2078/92. o odrivoj poljoprivredi i zatitiokolia koja na izbor zemljama-lanicama prua i mjereuvanja, odravanja i graenja kulturnih krajobraznih vri-

jednosti i ljepota. Drugim rijeima, mnogim se vlasnicimazemljita diljem Europe izravno isplati popravljati svojesuhozidne ograde, terase ili gomile. U europskim suhozid-

nim krajolicima praktino su svi vlasnici zemljita u ulozi u

kojoj su kod nas Paani bili na Kornatu: oni to znaju initi,jer trite radi za njih. ak i gledajui korak dalje, tamo

gdje je poticajima ove vrste presudio GATT, iza armeras certificiranim proizvodima dodanih vrijednosti ostajuprostori poveanog biodiverziteta kako je to osvjedoeno

na Novom Zelandu.Imperativ maksimiziranog vonog onda pred ulazak

u EU je meu svojim loim uincima poluio obratanrezultat. Poticanje sadnji je u mnogim mjestima smanjilogenetski diverzitet, jer su se lokalno srasle sorte uklanjaleda bi se s novim sadnicama konzumirao novani poticaj.Plantano poveavanje broja loza i maslina smanjilo je

krajoLik pisan moiZato je prostor poLitika,a kULtUrni krajoLik njeZiniZLog i agenda

jadran kaLe

ako je svaki kULtUrnikrajoLik Ujedno i povijesnigospodarski takoer ipoLitiki krajoLik, emU ondamogU posvjedoiti dananjehrvatske krajobraZnestrUktUre?

novi nadnacionaLnieUropski poredak donosi inove ormativne Utjecajena kULtivirane i kULtUrnekrajoLike. kao ni prije, Utjecajsam po sebi nije ni iskLjUivodobar niti iskLjUivo Lo

o L l z l u b l (f s il z uu sl, 2007.).

zz,xiii /304, 3. oujka 2011. 4drUtvo

8/3/2019 Budunost suhozida

3/3

krajobrazni diverzitet, s mljevenjem itavih krkih padinalienih estetizirane krajobrazne prakse terasastih protue-rozijskih barijera. ini se kao da se zadravanje privlanog

krajolika i predpristupno maslinarsko i vinogradarsko sta-savanje nije moglo zdruiti u pomirljivoj izvedbi. Realitetiizravnih poticaja nude i druge odgovore. S jedne strane,odrivo krajobrazno gospodarenje imalo je svoje regula-cijsko uporite u izostavljenom dijelu europske legislative.S druge e strane, pak, izravni vinogradarski poticaji zazatitu ukupnih europskih kvota i kakvoe proizvodnjeuskoro honorirati uklanjanje loza. Zasaeni u maliranimprostranstvima od vie desetaka ili ak stotina hektara,novi se vinogradi mogu pretvoriti u povrine spekulativnogkonzumiranja poetnih voarskih poticaja za sadnju, agro-nomskih poticaja za rad na strmim zemljitima i zakljunihpoticaja za uklanjanje loza. Na koncesioniranim dravnimzemljitima takve bi investicijske spekulacije kao trajnuuspomenu mogle ostaviti tek unakaen krajolik ostavljenna volju povodnjima i ispiranjima.

kApItAl kRAJOlIkA I kRAJOlIk kApItAlAU tom je smislu jadranski krajolik takoer vjeran kulturni,gospodarski i drutveni krajolik svojeg vremena. Ravnajuise vrijedeim agronomskim pravilnicima, konzervatorskomregulacijom i zoniranjem, bilo je mogue samljeti kr npr.u prostranim dijelovima Dingaa i konzumirati poticaj zaobraivanje tekog (tj. strmog) zemljita. Takav je plan-tani poticaj, inertan za podupiranje krajobrazno odrivih ivrijednih praksi, mogao biti artikuliran iskljuivo na koristkrupnom kapitalu. Ovakav je krajolik vjerna posljedicanadnacionalnih poredaka i konjuktura, u najveem dijelupovrina od samih njihovih kulturnih nastanaka do ova-kvih okonanja. Krevinama i suhozidima ispresijecanoprimorje u glavnini je svojeg nastanka ilo zajedno s ri-vama nakrcanim velikim bavama vina za transku lukui dalje za duane u Grazu sve do konzumenata i s drugestrane Alpa.

U naem vremenu novi nadnacionalni europski poredakdonosi i nove formativne utjecaje na kultivirane i kulturnekrajolike. Kao ni prije, utjecaj sam po sebi nije ni iskljuivodobar niti iskljuivo lo. To da se strmi kr kod nas potieobraivati u plantanim gabaritima nije rezultat kakvenesklone europske direktive, upravo nasuprot. Nadlenadirektiva potie opozitne prakse, dok je primjenjujui pra-vilnik iskovan u nacionalnoj kovanici kapitala. Pogled namalirani Dinga stoga nalii dananjoj vizuri pod Sljeme-nom: glavni grad lei pod nogama najveeg nacionalnogkorisnika poljoprivrednih poticaja ijoj se sumi ne dapretpostaviti ukupna visina, i to u privatnom dvorcu koji

je u zatienoj prirodi doskora bio zoniran kao javi sadraj.Urbanistiku regulaciju prostora diktirala je veliina ovogkonkretnog zemljita, slino kao to je i povrinski pragprimjene izvlatenja poljoprivrednih povrina u golfskomzakonu bio zadan veliinom zemljita konkretne investicije

za ije se odvjetnike pretpostavlja da su zakonu i autori.Odnosi drutvene moi su ispisani i u kulturnim krajolicima.Zato su oni uvijek i vjerni politiki krajolici.

mORAlNI kRAJOlIketnja hrvatskim krajolicimakroz njihove suhozidne inaice na taj nas nain kroz vizurekulture, drutva, ekonomije i politike dovodi pred orijentirezajednike konzumacije drutvenih resursa, to je u svojojvrijednosnoj sri krajobraz morala. Estetizirani krajolik nijegospodarski resurs samo njegovom obraivau, vlasniku

ili nasljedniku. Strukturirajui atraktivnepanoramske slike ujedno je i pridonio pri-vlanosti itave zajednice, uao u dijalog snjezinom tradicijom (kroz raznovrsne ino-vacije se razabire koliko je takav odnosdalek od slijepog podvrgavanja!) te se na

ovaj nain poskrbio ne samo za svoja gospodarska beriva,ve i za posrednu korist svojih susjeda i zajednice, njezinouvenje i identitet.

Ni to ne predstavlja praksu izglobljenu iz odnosa moi,ve matricu starijih dijelova kamenitih kulturnih krajolika.Uobiajeni dnevni uinak od iskrenih desetak kvadratnihmetara na dubini od osamdesetak centimetara, kakav semoe rekonstruirati iz kasnosrednjovjekovnih notarskihspisa u dubrovakom Arhivu, polazna je fizika vrijednostna kakvoj su se strukturirali jadranski krajolici. Uzajamnopouzdan odnos s feudalnim gospodarom zasjenila je tekagrarna reforma industrijskog doba, kada je tim zaintere-siraniji obraiva s novim trinim izgledima u ovakvimstarim rasterima krenuo kultivirati i prostore udaljenije odkrkih polja i naselja. U komunistikom poretku drutvenemoi postalo je mogue itavo jedno brdo zapasati simetri-nom i uniformnom mreom kakva je prije postojala samou asimetriji individualnih teatina, jer je kolektivizacijomdravnog zemljita valjalo podmiriti pogone nove dravnevinarije, nastale prisvajanjem vlasnitva privatnih vinara.

Kad je to vonjom postalo lako vidjeti, ta je neobina iestetizirana inovacija na Bucavcu kod Primotena krozpriu o fotografiji u Palai UN poprimila razmjere urbanelegende i najvitalnijeg hrvatskog krajobraznog mita. U pos-tkomunistikom poretku na koncesioniranim zemljitimadravne umarije Fond za razvoj i zapoljavanje kupio je,umjesto drugaijih pomagala za razvoj sposobnosti lokal-nih zajednica kakve su u prolosti stvorile svoje vrijednekrajolike, strojeve izraene za ravnanje aerodromskihpista da bi kod nas meliolirali kr. Na strmim terenima upanoramski kontaktnim zonama ovako neodriva praksapredstavlja oitovanje moi i vrijednosni orijentir, jer e odnovog resursa gole ekonomske koristi imati samo njegovvlasnik, a susjedovi e gosti kroz poravnati krajolik u no-vim simetrijama donedavno nesluenih gabarita prolazitinagazivi papuicu za gas.

tOpOgRAFIJA uvStAvA ovjek je topofilinostvorenje, koje voli uspomene i vrijednosti asocirati mje-stima. Zato je pristupajui krajoliku dobrim dijelom mo-gue shvatiti i vrijednosti domaih ljudi. Narastanje i na-drastanje predindustrijskih jedinica oblikovanja prostorasad nam na ovakav nain ve omoguuje i odgonetavativrijednosti nacionalne zajednice, a ne samo zajednice lo-kalnog ambijenta. Smrvljena i poravnata krka padina uisti mah svjedoi o nacionalnoj agendi kvote vonog fonda,kao i o programu alokacije drutvenih resursa jednog tur-bulentnog razdoblja. Kulturni krajolik je materijalizacijamoralne topografije, on simbolikim jezikom pripovijeda opartikularnom naspram univerzalnog, o odnosu individual-nog i kolektivnog, o drutvenoj integraciji ili dezintegraciji,o prostornim otiscima postupaka izgradnje drutvenogkonsenzusa u kakvom svatko pronalazi svoj dio praktinemotivacije. Sva se ova odmjeravanja povrinski prepoznaju

kao identitet i noenje tradicije s inovacijom, poput kul-turnih krajolika u presudno industrijskim zemljama poputEngleske ili Japana. Tradicija cijepljena protiv tehnolo-kih ili organizacijskih osvjeenja lako bi mogla postii danjezini nositelji nestanu s lica zemlje, tako da ovakva po-

jednostavljena dvojba u stvarnosti uglavnom predstavljaumijee zoniranja i kronoloki niz inovacija uokvirenih u

jo uvijek prepoznatljiva obiljeja mjesta. Na takva vrataulazi i rogobatni gost, turizam, koji je poput poslovine va-tre prisutan kao dobar sluga, ali lo gospodar. U Vodnjanu i

Vodicama je od 2008. godine zaobilaznim putem doveo doprvih izravnih poticaja za odrivi krajolik, plaajui ienjei popravljanje krajobrazne batine iz gradskih proraunaumjesto iz poljoprivrednih fondova.

Budui da kulturni krajolik (kao uostalom i svakaumjetnost ili umijee) osobnom doivljaju posreduje ta-kve neizricane i podrazumijevane vrijednosti, u njegovomse upravljanju namee ukljuivanje mnogih i raznovrsnihskupina ne kroz njihove interese i zahtjeve, ve kroz njihove

vrijednosti. Svaki urbanist je ujedno i etiar, a svaki konzer-vatorski evaluator krajolika u isti mah i moralist. Izgradnjakonsenzusa nad koritenjem prostora predstavlja put krozidentifikaciju i artikulaciju temeljnih vrijednosti zajednice.Sve je u stavovima. Niti batina nije skup predmeta, ve nji-hova praksa i stav o njima. Stoga fiziki krajolik ne miruje,

jer uvijek nastaju i putuju osjeaji i uivljavanja vezana zanj. Britanski geograf Nigel Thrift je u svojem utjecajnomlanku K prostornoj politici utjecaja iz 2004. godine zaklju-io kako prostori mogu biti stabilizirani na takav nainda djeluju poput politikih izriaja, vodei tako subjekte kodreenim zakljucima. No, u isti mah, tekstura prostora jetako raznovrsna da su u njoj uvijek procjepi i razderotinekroz kakve na vidjelo dolaze novi oblici izraavanja. Prostor

je, stoga, ukljuiv u najirem moguem smislu i nazvati gaperformativnim ne predstavlja zlorabljenje termina. Mnogese njegove sastavnice u njemu trajno uzvraaju, pri tome

se sluei nizom raznovrsnih estetika.Zato je prostor politika, a kulturni krajolik njezinizlog i agenda. Ideoloka obojenost kulturnih krajolika

je program potomaka barbarskih naroda iz vremena kadu prosvjetiteljskim potrebama nisu mogli upirati prstomu ostatke klasike. U takvim su ambijentima vrijednostisklada i sraslosti s prirodnim okrujem proizvodili kodekseretrospekcijskog purizma i programatske preskripcije. Fan-tazija rasno nepomuenih i jo neraslojenih Teutonaca kojisu protiv Rimljana disali istim dahom sa svojim umama(onima kroz koje se putovalo po ezdeset dana), prikladnaza mobilizacijski uzor pred napoleonske ratove, oblikujekrajobrazni kulturni diskurs sve do u nae dane. Kulturnikrajolik kao tabla za ucrtavanje romantiarskih fikcija pre-valila je put najprije do kulturnog dobra na globaliziranomtritu doivljaja pa posredstvom utvrivanja kolektivnihvlasnikih prava na njegov nematerijalni sadraj do dana-

nje razvojne kritike u korist zajednikog upravljanja (jointstewardship) kakvo romantiarski Naturschutz preobraau konzervaciju kulturnog krajolika in situ iz Konvencije obiolokoj raznolikosti.

Reformiranje i reguliranje kulturnog krajolika, pota-knuto novim pravnim respektom za neindividualno inte-lektualno vlasnitvo i europskom komodifikacijskom me-uigrom kakve su bile i one iz 1890-ih ili od konca 1960-ihgodina, upravo se zbiva pred naim oima. U tim je proce-sima, i vrijednostima za koje takvi svjedoe, vrijeme i zautvrivanje vlastitih sudionikih kvalifikacija bilo kaoprocesnih subjekata, objekata ili agenata.

OvJek Je tOpOFIlINOStvOReNJe, kOJe vOlI uSpOmeNeI vRIJeDNOStI ASOcIRAtImJeStImA

panorasi ogd na rgar liia i airan inograd roaBaansog oja na kr (oografrao Brisaa Horaia, 2008.).

zarz,xiii /304, 3. oujka 2011. 5DRutvO