bromatologija

prof. dr. Faruk ČaklovicaBromatologija

BROMATOLOGIJA


prof. dr. Faruk Čaklovica

Bromatologija je nauka o hrani i prehrani. Pod hranom se podrazumijevaju živežne namirnice životinjskog i biljnog porijekla koje se koriste u prehrani. Bromatologija je veoma kompleksna naučna disciplina koja se zasniva na prirodnim, medicinskim i tehničkim naukama, među kojima su od posebnog značaja: fiziologija, biokemija, mikrobiologija i tehnologija proizvodnje, prerade i prometa namirnica. Pojam «bromatologija» dolazi od grčke riječi «broma», «bromatos» koja znači hrana i riječi «logos» koja znači rasprava, odnosno nauka, pa je prema jednima bromatologija nauka o hrani i prehrani, odnosno o živežnim namirnicama, a prema drugima, prema izvornoj riječi «bibroskein» to je nauku o jelima, o hrani, o kemijskom sastavu namirnica, prirenivanju, konzerviranju i prehrambenoj vrijednosti živežnih namirnica



Koliko su zdravstveno ispravne i kvalitetne namirnice i pravilna prehranaznačajne za ljudsko zdravlje, nije potrebno posebno isticati. Međutim i ovom prilikom treba se podsjetiti na poznatu izreku grčkog filozofa Hipokrata, koje je još prije oko 2.500 g. napisao: "Hrana neka tebi bude lijek, a lijek neka tebi bude hrana", odnosno na izreku Paracelziusa koja glasi: «Svaka tvar, ovisno od količina i uslova njene upotrebe, može biti lijek, hrana i otrov». Prema tome, već davno je uvidjeno da su hrana i lijek u neposrednoj vezi sa zdravljem ljudi, pa kako se o proizvodnji i prometu ljekova u pravilu bave farmaceuti, to znači da ihrana u izvjesnom smislu spada u domen njihovog djelovanja.



Adekvatna ponuda namirnica na državnom nivou ovisi o brojnimfaktorima, medju koje treba pomenuti: vlastitu proizvodnju namirnica u odnosuna potrebe, politiku trgovine, cijena na svjetskom i domaćem tržištu, različitestresne promjene u ponudi i dr. što dovodi do nejednakog pristupa namirnicama od strane domaćinstava zbog pogrešaka u proizvodnji, poteškoća oko uvoza, gubitaka ili umanjenje zarade, ljudskih i prirodnih katastrofa i drugih nepovoljnih okolnosti. U tom smislu razlikuju se mogućnosti u obezbjedjenju namirnica za gradska i seoska domaćinstva. Naime, obezbjedjenje namirnica za gradsko domaćinstvo primarno ovisi o ponudi i nivou prihoda u odnosu na cijene namirnica na tržištu, dok obezbjedjenje namirnica za seosko domaćinstvo primarno ovisi o vlastitoj proizvodnji, a samo u izvjesnoj mjeri i o naprijed pomenutim i drugim faktorima. Tu svakako treba pomenuti i razlike među domaćinstvima i u jednom i drugom slučaju, jer je neadekvatna ponuda hraneprimarna posljedica siromaštva općenito, porasta cijena namirnica i dr.



• alimentaran - je latinska riječ a tiče se hrane i jestivosti.• anoreksija - je grčka riječ a dolazi od slova «a», koje znači ne i «oreksis»koja znači apetit, odnosno ješnost, pa onda anoreksija znači nemanje apetita, odnosno odbijanje hrane.

arterioskleroza - je degenerativni proces koji dovodi do oštećenja arterija,odnosno u arterijama se stvaraju tvrde ograničene ploče (ateromi) kojeotežavaju prohodnost krvi do organa i tkiva.• bulimija - je grčka riječ a dolazi riječi bus i limos, koje znače glad,

pretjeranu glad, nesitost, odnosno prekomjerno uzimanje hrane,• deklariranje - je stavljanje pisanih oznaka, trgovačkih oznaka, zaštitnog znaka, naziva marke, slikovnih prikaza ili simbola koji se odnose nahranu ili hranu za životinje, a stavljaju se na ambalažu, naljepnicu iliprivjesnicu ili na mjesto vidljivo potrošaču za nepakiranu hranu.

POJMOVI SA KOJIMA ĆEMO SE SRESTI:



• dijeta – je grčke riječi, a podrazumijeva življenje, odnosno način života ili pak propisani način života. Dijetetika u širem smislu značenja te riječi podrazumijeva nauku o zdravom načinu života, a u užem smislu svrsishodnu prehranu čovjeka, a posebno bolesnika.• F A O – UN – Food and Agricultural Organisation – Organizacija za

hranu i poljoprivredu osnovana je 1945 g - sa ciljem da podiže nivo prehrane i životni standard kroz povećanje i poboljšanje proizvodnje,prerade, plasmana i raspodjele hrane i pomaže ugroženim u vanrednim situacijama.• funkcionalna hrana – je ona hrana koja pokazuje povoljno djelovanje na

organizam. Ta hrana dovodi do značajnog poboljšnja općeg stanja organizma, a utječe i na smanjenje rizika od pojave nekih bolesti. Funkcionalna hrana čine tzv. probiotici i prebiotici.




• genetski modificirani organizam (GMO) je organizam, osim ljudskog bića, kojemu je nasljedni materijal namjerno izmijenjen na način koji se ne može postići prirodno razmnožavanjem i/ili

prirodnom rekombinacijom.

•GMP (Good Manufactrured Praxis) - dobra proizvodna praksa.•HACCP (Hazard Analysis Critical Control Point) - Analiza rizika

kontrolom kritičkih tačaka.•higijena - je grčka riječ (to je ime starogrčkog božanstva zdravlja, a radi

se o kćerci Asklepijevoj) a podrazumijeva nauku o čuvanju zdravlja, o uslovima života koji imaju uticaja na zdravlje i o mjerama kojima se sprečavaju bolesti.•higijena hrane - podrazumijeva mjere i uslove potrebne za kontroluopasnosti i osiguranje prikladnosti hrane za ljudsku konzumacijusukladno njenoj namjeni.




• hrana, odnosno namirnica - je svaka materija ili proizvod preradjen,djelomično preradjen ili nepreradjen, a namijenjen konzumiranju od strane ljudi ili se može očekivati da će ga ljudi konzumirati.

Pojam hrane uključuje i vodu, pića, žvakaću gumu, prehrambene aditive i bilo koju

drugu materiju koja se namjerno ugradjuje u hranu tokom njezineproizvodnje, pripreme ili obrade.

• idealna tjelesna masa – ITM - normalna tjelesna masa – NTM – manje10% za muške, ili -15% za ženske osobe.

• IFAD - UN – International Fond for Agricultural Development -Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj osnovan je 1979 g - sa ciljem da mobiliše dodatna finnacijska sredstva za poboljšanje

proizvodnje hrane i prehrane.




• indeks tjelesne mase – ITM (BMI - Body Mass Index) izračunava se poformuli: ITM/BMI = TM (tjelesna masa u kg) : TV2 (tjelesna

visina2 um). Dobivene vrijednosti prosudjuju se na slijedeći način: za ženske osobe <19 – mršava, od 19-25 – normalna, 21 – idealna, od 25-30 krupna i >30 debela i za muške osobe <20 – mršav, od 20-26 – normalann, 22 –idealan, od 26-31 krupan i >31 debeo.•kvalitet hrane - su sveukupna svojstva hrane koja pridonose njezinoj

sposobnosti da zadovolji potrebe krajnjeg potrošača.• LISA (Longitudinal Intergrated Safety Assurance) - longitudinalno

integrisano bezbjedonosno osiguranje.•malnutricija - dolazi od latinskih riječi mal – loš i nutritio – hranjenje, pa

znači loša ili nepravilna prehrana.•MET – je metabolička jedinica (jedan MET odgovara primitku kisika od

3,5 ml/kg tjelesne mase/min, a utrošak od 1 MET-a iznosi približno 41 kcal, odnosno 4,1868 kJ/kg/sat).




•NEM (Nutritiv erlement, lat.) – jedinica za hranljivost, a to je vrijednost1 ml majčinog mlijeka.

•normalna tjelesna masa – NTM - tjelesna visina u centrimetrima manje100.

•nova hrana - su hrana i sastojci hrane koji se do sada nisu znatnije rabiliza prehranu ljudi npr. u BiH.

•opseg struka i bokova (OSB) - izračunava se po formuli: OSB = OS(opseg struka u cm) : OB (opseg bokova u cm). Dobivene

vrijednosti prosudjuju se na slijedeći način: ako je OBS <0,9 onda je uredu, a ako je od 0,9 onda je nenormalno.




•organski proizvedena hrana - podrazumijeva proizvodnju hrane uzkorištenje svega što potiče iz tzv. žive prirode. U toj proizvodnji

koriste se razlizličite prirodne mineralne materije (vapnenac, dolomit I dr.), a ne koriste se vještački proizvedena zaštitna sredstava (npr. pesticidi i dr.) i vještačka mineralna đubriva, odnosno to je poljoprivredna proizvodnjabez korišćenja tzv. agrokemikalija.• prebiotici - su neprobavljivi sastojci hrane, koji korisno djeluju na

organizam, jer podstiču rast i aktivnost prirodne crijevne sredine.• pretilost - je ugojenost.• probiotici – su jedna ili više vrsta mikroorganizama (npr. Lactobacillus

ramnosus odnosno Lactobacillus GG, ili samo LGG), koji uneseni uorganizam djeluju korisno (poboljšavaju funkciju probave hrane).

• QSA (Quality Safety Acceptability) – kvalitet, sigurnost i prihvatljivost.




• rezidua (zaostala materija) - je ostatak bioloških ili kemijskih materijakoje se dopušteno koriste u odrenenim količinama i u odrenenimrazdobljima primarne proizvodnje hrane, kao i ostatak njihovihmetabolita te produkata njihove razgradnje; rezidue ne

podrazumijevaju prehrambene aditive.• rizik - je vjerojatnost i težina štetnog djelovanja opasnosti na zdravlje

ljudi, • sigurna hrana - je ona hrana koja ne može štetno utjecati na zdravlje ljudii koja je prikladna za ljudsku uporabu.• SPF (Specific Pathogen Free) - slobodan od specifičnih patogenih

uzročnika.




•tehnologija - je grčka riječ a podrazumijeva vještinu, tj. nauku o načinuprerade sirovina (biljne, životinjske i mineralne) u gotove

proizvode.•zdravstvena ispravnost hrane - je sigurnost da hrana neće prouzročiti

štetne utjecaje na zdravlje ljudi ako je pripremljena i konzumiranasukladno njenoj namjeni.

•WHO - UN - World Health Organisation - Svjetska zdravstvenaorganizacija, osnovana je 1948 g - sa ciljem da podiže nivo

zdravlja na najveći mogući stepen.




Prema tome, iz značenja i tumačenja naprijed navedenih riječi i pojmova proizilaze uloga i zadaci bromatologije, odnosno higijene i tehnologije namirnica i higijene prehrane u zdravstvenoj službi. Vremenom su se mijenjali hrana i načini prehrane, pa bromatologija nije statična naučna disciplina, to tim prije jer brojni subjekti učestvuju u proizvodnji i prometu hrane, a brojni su i faktori koji opredjeljuju njezin kvalitet i zdravstvenu ispravnost. Zato se hrana mora nalaziti pod stalnim stručnom nadzorom.



Zadaci nadzora živežnih namirnica životinjskog i biljnog porijekla uproizvodnji i prometu su:

1. Zaštita zdravlja ljudi, a to podrazumijeva obezbjenenje zdravstvenoispravnih namirnica tj. kvalitetnih i biološki vrijednih bez štetnih agenasa (npr.>20 uzročnika zaraznih bolesti se prenosi namirnicama na ljude, a brojnimikroorganizmi uzrokuju alimentarna trovanja ljudi i dr., zatim namirnice sadržeu manjoj ili većoj količini biorezidue kao što su pesticidi, teški metali, hormoni,antibiotici i radionukleidi, koji u njih dospiju iz vanjske sredine, neki sekumuliraju i djeluju: metabolički, mutageno, teratugeno, kancerogeno i dr.).2. Sprječavanje širenja zaraznih i parazitarnih bolesti, jer su proizvodnja ipromet namirnica pod stalnim nadzorom, pa se onda ne zagadjuje, odnosnokontaminira okolina, a lakše se utvrnuju izvori zagadjenja, odnosnokontaminacije i poduzimaju odgovarajuće mjere.3. Zaštita materijalnih dobara društva, vrši se kroz preventivnodjelovanje u proizvodnji i prometu, jer se odmah reaguje, odnosno sanira i ne širise zagadjenje, odnosno kontaminacija na druge namirnice i u okolinu, smanjujuse troškovi liječenja i dr.4. Zaštita ekonomskih interesa potrošača, vrši se kroz primjenunormativnih akata o kvalitetu, pa se time suzbijaju obane, prevare u odnosu navrstu, sastav i druge osobine i kvalitet namirnica i dr..



NAMIRNICE I PREHRANA LJUDI

Namirnice životinjskog i biljnog porijekla, odnosno hrana su svapotrošna dobra koja se unose u organizam radi podmirenja bioloških, odnosnofizioloških potreba. Osnovni sastojci namirnica, odnosno hrane služe za rast iobnavljanje istrošenih stanica i tkiva, kao izvor energije i za stvaranje rezervi uorganizmu. U namirnice životinjskog i biljnog porijekla spadaju hrana, piće,začini i druge materije tj. sve ono što se koristi za prehranu ili piće unepreranenom ili preranenom obliku. U namirnice spadaju i aditivi koji se u njihdodaju radi popravke organoleptičkih svojstava, obogaćenja sastava, odnosnopopravke kvaliteta, kao i zbog konzerviranja, odnosno produženja održivosti. Sastojci iz namirnica uneseni u organizam putem hrane su neophodnematerije za odvijanje metaboličkih procesa koji se odvijaju spontano premaodrenenim zakonitostima. Ti procesi obezbjenuju biološku funkciju organizma,pa su prehrana i život neraskidiva cjelina. Prema tome, o pravilnoj prehrani ovisiniz metaboličkih funkcija, zdravlje, radna sposobnost, otpornost prema zaraznimbolestima, pa i misaoni život, jer su i kulturna dobra društva nastajala i nastaju usredinama gdje ne vlada pothranjenost i glad.



GLAD I LOŠA PREHRANA

Glad je želja, odnosno osjećaj za hranom, koji se javlja u toku normalnogi svakodnevnog života čovjeka. Suprotan je osjećaj apetitu koji je želja zaposebnom vrstom hrane i navika je pojedinca. Glad se manifestira jakim iritmičkim kontrakcijama želudca uz pojavu grčeva, koji su objektivni osjećaji, asubjektivni osjećaj gladi su neprijatan bol ili žiganje u želudcu, uz jako izraženupohlepu za hranom nakon gladovanja. Osjećaj gladi odstranjuje se unošenjemdovoljne količine kvalitetne, odnosno energetski vrijedne hrane, pa je unošenjehrane podešeno prema potrošnji energije organizma.



Loša prehrana – malnutricija i posljedice

Neadekvatna, odnosno nedovoljna prehrana pojedinca ima za posljedicu,u prvom redu, smanjenje tjelesne mase, zbog degradacije bjelančevina i drugihmaterija u organizmu, te pojavu deficitarnih bolesti. Pojam nepravilne prehrane,odnosno malnutricija, koja podrazumijeva lošu prehrana u svim njenimaspektima. Malnutricija se manifestira u četiri oblika, a to su:1. Podhranjenost, podrazumijeva unošenje malih količina hrane.2. Specifični deficit, podrazumijeva nedostatak odrenenih materija u hranikoja se unosi (npr. nedostatak joda, željeza, nekog vitamina ili minerala idr.).3. Prehranjenost, podrazumijeva unošenje većih količina hrane.4. Neuravnoteženost, podrazumjeva neravnomjerno unošenje pojedinihhranljivih materija (uravnotežena i raznovrsna ishrana podrazumijevaobezbjedjenje 50-60% energije iz ugljikohidrata, oko 30% iz masti i oko15% iz bjelančevina i učešće oko 50% bjelančevina i masti iz namirnicaživotinjskog porijekla).



U slučaju gladovanja smrt nastupa za od 10-40, pa i 70 dana, ovisno o uhranjenosti, pripremi i drugim faktorima. Granica života bez vode je oko 14 dana (osjećaj ženi je snažan, neprijatan i neizdrživ, javlja se kada se usljed gubitkavode izgubi 1% tjelesne mase).



Dijagnoza bolesnog stanja, kao posljedica malnutricije postavlja se naosnovu anamneze, zatim fizičkim pregledom i laboratorijskim pretragama. Kao pouzdan dokaz pothranjenosti uzima se gubitak 10% i više od idealne tjelesne mase, uz pojavu smanjenog turgora (čvrstine) i debljine kože, suhoće i krhosti kose i dlaka, periferne cijanoze (površinsko modrilo), egzoftalmičnih (izbuljenost) očnih jabučica, edem (difuzni edemi gladi), pad krvnog pritiska i dr., a u težim slučajevima pojavljuju se znakovi popuštanja rada srca, ascites(tečnost u trbušnoj šupljini) i izljevi u pleuri (plućna maramica), blaga anemija (smanjen broj crvenih krvnih zrnaca i hemoglobina), kod žena amenoreja (izostanak menstrualnog ciklusa), a kod muškaraca gubitak libida (seksualna energija) i impotencija (nesposobnost normalnog snošaja), zatim apatije i razdražljivost, te proljev (oštećena sluznica crijeva) i osteoporoza (laka lomljivost kostiju) i teži i generalizirani edemi nogu i tijela. Pored toga, organizam je sklon infekcijama, a rane teško zarastaju.



GLAD KROZ POVIJEST

Glad je bila prisutna kroz sve vrijeme i na svim prostorima zemaljskekugle. Pominje se u starim zapisima i na više mjesta. Tako npr. u «Staromtestamentu» na četrnaest mjesta se piše o gladi, a u mnogim dokumentima iz tog ikasnijeg vremena navode se brojne epidenije gladi i posljedice koje su ljuditrpjeli od gladi. Upečatljiva slika društvenog i tjelesnog propadanja zbog gladislikovito se opisuje na jednom granitnom grobu, nepoznate starosti, vjerovatno izere kralja Tosortusa, koja je nadjena na otočiću Sahal kod prvog katarakta Nila.Taj opis gladi glasi: «Tugujem na svojem visokom prijestolju zbog nesreće, jerpoplava Nila za moje vladavine nije uslijedila sedam godina. Nedostaje žita iostale hrane. Ljudi bi se htjeli žuriti, a ne mogu hodati. Djeca plaču, omladina istarci puze po zemlji, njihove duše su slomljene, a noge nemoćne. Ruke im leže ukrilu. Svuda vlada praznina, svi su ljudi iscrpljeni»..



GLAD KROZ POVIJEST

Razlozi za glad kroz povijest bili su: elementarne nesreće (poplave, suša,zime i dr.), nerazvijenost (primitivna obrada, neznanje, slaba tehnika u početku kopanje, pa ralo, pa plug, pa traktor itd.), epidemije bolesti (umiranje, manjeradne snage i dr., npr. epidemije kuge, kolere, SARS-a i dr.), ratovi (razaranja, pljačke, manje radne snage i dr.) i tzv. nametnuto gladovanje (koncentracioni logori i dr.).



1. FAO (Food and Agricultural Organisation - Organizacija za hranu ipoljoprivredu), koja je osnovana 1945 g, sa ciljem da podiže nivo prehrane i životni standard ljudi kroz povećanje i poboljšanje

proizvodnje, prerade, plasmana i raspodjele hrane i pomaže ugroženim u vanrednim situacijama.2. WHO (World Health Organisation - Svjetska zdravstvena organizacija),

koja je osnovana 1948 g, sa ciljem da podiže nivo zdravlja na najveći mogući stepen, kroz primarnu zaštitu koja uključuje i odgovarajuću ponudu hrane i prehranu.3. IFAD (International Fond for Agricultural Development - Menunarodni

fond za poljoprivredni razvoj), koji je osnovan 1979 g sa sjedištem u Rimu, sa ciljem da mobiliše dodatna finnacijska sredstva za

poboljšanjeproizvodnje hrane i prehrane.



ORGANIZACIJA NADZORA NAMIRNICAŽivežne namirnice životinjskog i biljnog porijekla su složenogbiokemijskog sastava i različitih su nutritivno-fizioloških svojstava. Zbog toga se odlikuju različitim organoleptičkim svojstvima, kemijskim sastavom ienergetskom i biološkom vrijednosti, pa niti jedna namirnica nije kompletna usastojcima koji su neophodni u prehrani ljudi. Zbog toga se u pravilnoj prehraniljudi i miješaju različite sirovine i dodaci i konzumira raznovrsna hrana .



ORGANIZACIJA NADZORA NAMIRNICAZdravstvenu ispravnost namirnica i njihov kvalitet određuje veliki brojparametara, a neki od tih parametara su i normativno regulisani, odnosno propisani, pa se govori da su ti proizvodi standardizirani. Neki parametri se u toku sveobuhvatnog nadzora (sirovine, procesni nadzor i nadzor gotovih proizvoda u proizvodnji i prometu, procesni nadzor vrše interni kontrolori, a nadzor u prometu vrše službeni organi) utvrdjuju odgovarajućim metodama i postupcima ispitivanja u internim (procesni nadzor) i ovlaštenim laboratorijama (službeni organi, odnosno inspektori) na uzorcima koji se uzimaju i dopremaju na odgovarajući, odnosno propisani način.



ORGANIZACIJA NADZORA NAMIRNICA

Prema tome službeni, odnosno inspekcijski organi učestvuju samo ujednom dijelu nadzora, koji se vrši u skladu sa normativnim aktima inadležnostima, a u prvom redu u skladu sa odredbama iz Zakona o opštem upravnom postupku (ZUP) po načelima:1. Zakonitosti, što proističe iz Ustava i nižih normativnih akata, tj. akti imjere koje se poduzimaju moraju se zasnivati na zakonima i dr. propisima.2. Pribavljanja istine, tj. utvrdjivanja pravog stanja i činjenica, jer se uprotivnom postupak ponavlja ili odbacuje. 3. Ekonomičnosti, jer se postupak treba da vodi brzo sa malo troškova.4. Saslušanja stranki, jer se stranki daje mogućnost izjašnjavanja očinjenicama i okolnostima, pa je ona aktivni učesnik u postupku.5. Slobodne ocjene dokaza, jer se odlučuje na osnovu činjenica, vlastitog uvjerenja i savjesti.




Prema tome, inspektor pokreće i vodi postupak po službenoj dužnosti, ana osnovu činjenica i materijalnih dokaza, uz napomenu, da pored represivnih mjera inspektor treba i može da djeluje i preventivno, kroz ukazivanje na pojave nezakonitosti, pružanje stručne pomoći i td.

Nadzor namirnica mora biti efikasan, egzaktan, blagovremen iracionalan, a metodologija provođenja jedinstvena, pa je zbog toga i propisana u normativnim aktima (Zakoni, Pravilnici, Odluke, Uputstva, Naredbe, Rješenja i dr.). To se prvenstveno odnosi na metode uzimanja uzorka i ispitivanja namirnica (organoleptička, fizikalno-kemijska, toksikološka, mikrobiološka, histološka idr.), kojima se utvrđuju i potvrđuju svojstva i sastav, odnosno kvalitet i zdravstvena ispravnost, a rezultati pretraga uporedjuju sa propisanim normativima.




U tom smislu razradjuju se i već upraksi primjenjuju (u USA od 1971 g za meso peradi) odgovarajući sistemi ikocepti nadzora kao što su:- LISA (Longitudinal Intergrated Safety Assurance) - longitudinalno integrisano bezbjedonosno osiguranje (nadziru se sve sirovine, poluproizvodi i gotovi proizvodi u svim fazama proizvodnje, dugo traje, skupa je, pa je napuštena). - HACCP (Hazard Analysis Critical Control Point) - analiza rizika

kontrolom kritičkih tačaka (nadziru se i analiziraju samo kritične tačke,brzo se dobiju rezultati, jeftinija je i sve se više koristi).Treba pomenuti, da se u novije vrijeme, proizvodnjači sve više pridržavaju odredjenih

principa kao što su:- GMP (Good Manufactrured Praxis) - dobra proizvodna praksa.- QSA (Quality Safety Acceptability) – kvalitet, sigurnost i prihvatljivost.- SPF (Specific Pathogen Free) - slobodan od specifičnih patogenih

uzročnika.




Nadalje, treba pomenuti i ISO standarde (International StandardsOrganisation – Medjunarodna organizacija za standarde, npr. ISO 9001 – zahranu, 14.000 – za okoliš i dr.) koji podrazumijevaju odgovarajuće Standardeupravljanja kvalitetom, odnosno zaštitu okoline, čiji je pored ostalog sastavni dioi HACCP i dr. Praktično uzevši, za sve navedene principe i postupke, odnosno zaudovoljavanje odredjenim standardima, zaduženi su i provode ih stručne osobeproizvodjača, a kontrolišu ih službeni organi, odnosno inspektori.




Radi ilustracije pominjemo odredbu zabrane klanja životinja sa područjagdje se ne provodi «Monitoring», odnosno gdje se ne prati stanje biološkihrezidua (pesticidi, teški metali, hormoni, antibiotici, radionukleidi npr. Cs134 i 137 ,R106). Taj sistem je još 1961 g predložila WHO, a npr. u Sloveniji se počeoprimjenjivati tek 1970 g, a u drugim dijelovima bivše države, pa i kod nas u BiHnije ni tada a i sada još uvijek zaživio u praksi, bez obzira na odredbe izpomenutog Pravilnika (Sl.l. br. 68/89, Uredba br. 2/92), zbog materijalnih (npr.oprema, uredjaji i dr.) i kadrovskih mogućnosti (analitičari, inspektori i dr.).


HVALA NA PAŽNJI

bromatologija

Documents

dobra proizvodna

good manufactrured

organizacija

je grka rije

prema tome

raspodjele

poboljanje

faruk aklovica