broj 786 / travanj 2011. broj 811/ lipanj 2013. list hŽ … · 2013. 11. 3. · broj 786 / travanj...

LIST HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDINGA d.o.o.broj 786 / travanj 2011.broj 811/ lipanj 2013. LIST HŽ INFRASTRUKTURE d.o.o.

/ Foto: Branimir Butković

/Nove dizalice na Brajdici

www.hznet.hrÆELJEZNI»AR 3/

/ UVODNIK

/ I Z S A D R Ž A J A

/ I M P R E S S U M

ŽELJEZNIČAR

list HŽ Infrastrukture d.o.o.

Nakladnik: HŽ Infrastruktura d.o.o.

Za nakladnika: Darko Peričić

Uređivački odbor: Marko Car Vlatka Škorić Martina Elizabeta Lovrić Katarina Rakas Sanja Vučić

Urednik: Branimir Butković

Jezična urednica: Nataša Bunijevac

Priprema za tisak: Lidija Torma

Obrada fotografija: Gordana Petrinjak

Dizajn: Oskar Pigac

Fotografija na naslovnici: S radionice u Gredelju snimio: Branimir Butković

Adresa uredništva: Zagreb, Mihanovićeva 12

telefoni: 01/4577-591, 3783-122, 4534 288

telefaks: 01/457 21 31

e-mail: [email protected]

www.hznet.hr

Tisak: Željeznička tiskara d.o.o. Zagreb, Petrinjska 87

predsjednik Uprave HŽ InfrastruktureDarko Peričić, mag. ing. traff.

/4 Kako najbolje iskoristiti mogućnosti EU-ovih fondova

/8 Poticaj prijevozu željeznicom AGIT i projekt Marco Polo

/10 Odlazak uz poticajne mjere do kraja godine Program restrukturiranja HŽ Infrastrukture

/17 Tradicija duga 140 godina Riječke pruge

/18 Standardna brzina 300 km/h Najbrži vlakovi na svijetu

/23 Poštenje bez računice Izgubljeno - nađeno

/25 Intervju Julijana Matanović

/30 Vlakovi za djecu i očeve Radionica u »Gredelju«

/34 Uskoro i ragbijašice na Kajzerici Godišnja skupština RK-a »Lokomotiva«

Radovi na brojnim gradilištima, gotovo na čitavoj hr-vatskoj pružnoj mreži, nastavljeni su i tijekom proteklog mjeseca, a otvorena su ili će uskoro biti otvorena i nova gradilišta. Važno je istaknuti da se privodi kraju remont pruge od Zdenčine do Jastrebarskog. Početkom srpnja počinju radovi na dionici od Velike Gorice do Turopolja, na riječkoj pruzi radi se na dionici Skrad – Moravice, a očekuje se skori početak radova na dionici X. paneu-ropskoga koridora od Borongaja do Dugog Sela te na dionici B-ogranka V. koridora od Botova do Koprivnice. Planiranim tempom izvode se i radovi na kapitalnome remontu od Okučana do Novske. Radovi se izvode i u željezničkim kolodvorima Sisak te Beli Manastir.

Za lokalne zajednice od velike su važnosti ponovna us-postava prometa na prugama na kojima je promet bio

obustavljen prije tri godine i obnova pruga kojima je prijetila obustava prometa. U skladu s time obnovljena je lokalna pruga od Požege do Velike, a nakon što je promet ponovno uspostavljen na relaciji od Sirača do Daruvara, radovi su nastavljeni na di-onici od Daruvara do Đulovca. Počeli su i radovi na zatvorenoj pruzi od Pleternice do Čaglina koji bi trebali biti završeni do početka sljedeće školske godine.

Na kontejnerskome terminalu kraju su privedeni radovi na gradnji novih objekata i instaliranju nove opreme. Tereti koji će se tamo pojaviti te najave koncesionara da će se 65% tereta prevoziti željeznicom opravdavaju ulaganja u infrastrukturu. U uvjetima kada se izvode radovi na riječkoj pruzi HŽ Infrastruktura će učiniti sve kako bi tereti ne-ometano stizali do odredišta. Ovomjesečne aktivnosti vezane uz kontejnerski terminal Brajdica ukazuju na to da su HŽ Cargo i HŽ Infrastruktura zajedno s partnerima Lukom Rijeka i AGCT-om na pravome putu da pridobiju što više tereta. Isporukom i konačnom montažom deset novih dizalica vrijednih 23 milijuna eura na terminalu Brajdica, taj se projekt zaokružuje. Istodobno je AGIT, koji ove godine obilježava dvadesetu obljetnicu postojanja, u jakoj međunarodnoj konkurenciji uspio dobiti sredstva iz EU-ova fonda »Marco Polo«. Ta sredstva namijenjena su subvencioniranju ekološki prihvatljivijeg že-ljezničkog prometa, odnosno prebacivanju tereta sa ceste na željeznicu.

I na kraju želim pohvaliti postupak trojice zaposlenika HŽ Putničkog prijevoza, Marijana Križića, Ante Taslaka i Jadrana Kuvača, koji su u vlaku pronašli stvari koje su putnici iz-gubili i pravilno reagirali. Nakon što su putnici zvali informacijske radnike, zajedničkom akcijom stvari su putnicima vraćene u rekordnome roku. Putnici su kasnije pismenim putem izrazili posebnu zahvalnost zaposlenicima HŽ Putničkog prijevoza, što cijeli hr-vatski željeznički sustav prikazuje u ljepšem svjetlu.

Intenzivni radovi načitavoj mreži

/ NOVOSTI

broj 811 / lipanj 2013.4/

/ Piše: Martina Lovrić/ Foto: Branimir Butković

U mnogim novim državama članicama EU-a mala stopa povlače-nja sredstava iz EU-ovih fondova predstavlja problem za željeznič-ki promet u tim državama, dok njihovim vladama postaje sve teže objasniti razloge zbog kojih EU-ovi fondovi nisu u cijelosti iskori-šteni. Cilj radionice bio je istražiti moguća rješenja tog problema poticanjem razmjene najboljih iskustava iz prakse među donosite-ljima odluka i stručnjacima koji su, koristeći svoje bogato iskustvo na tome području, objasnili problematiku sa svojeg gledišta.

U prvome dijelu radionice okupljenima su se obratili generalni direktor UNIFE-a Philippe Citroen, koji je tom prigodom čestitao Hrvatskoj na ulasku u punopravno članstvo EU-a, i izvršni direk-tor CER-a Libor Lochman, koji je rekao da je u državama novim članicama EU-a postotak iskoristivosti sredstava iz EU-ovih fon-dova relativno nizak. Također je naglasio da su dokumenti koji utvrđuju prometnu strategiju Europske komisije (npr. Bijela knjiga o prometu iz 2011.) tek početak te da svaka zemlja mora razviti svoju strategiju komplementarnu s EU-ovom strategijom i pritom je zadaća željezničke struke pogurati vlade da usmjere prometnu politiku u pravome smjeru.

U drugome dijelu radionice predstavnici europskih institucija predstavili su ulogu koju je EU predvidjela za kohezijsko financira-nje u jugoistočnoj Europi i izazove s kojima se kohezijsko financi-ranje suočava. Pascal Boijmans iz Opće uprave Europske komisije za regionalnu i urbanističku politiku istaknuo je da je Hrvatska, ali i druge države članice EU-a, izložena velikim izazovima jer iz Operativnog programa za promet za razdoblje od 2014. do 2020. sredstva treba iskoristiti u predviđenim rokovima, za što treba osigurati ispunjenje ex ante uvjeta i ojačati kapacitete tijela koja sudjeluju u provedbi.

Europski fondovi – Proširenje resursa u jugoistočnoj Europi

Kako najbolje iskoristiti mogućnostiEU-ovih fondovaUoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju, dana 20. lipnja u Hotelu Esplanade održana je radionica pod nazivom »Europski fondovi – Proširenje resursa u jugoistočnoj Europi«. Organizatori radionice bili su Europska zajednica željezničkih i infrastrukturnih poduzeća (CER) i Zajednica željezničke industrije Europske unije (UNIFE) u suradnji s HŽ Infrastruk-turom.

Lothar Zeller iz Europ-ske investicijske banke, odnosno iz JASPERS-a (Joint Assistance to Support Projects in Eu-ropean Regions), na slikovit je način pred-stavio poteškoće koje se pojavljuju u svim fazama projekata te ponudio i moguća rješenja (or-ganizacijska, tehnička, ekonomska i financij-ska) i pomoć koja je na raspolaganju da bi se pripremili što kvalitetniji projekti koji se mogu fi-nancirati sredstvima iz EU-ovih fondova, ali i da bi se ti projekti što kvali-tetnije proveli.

Treći dio radionice prika-zao je stajalište korisnika sredstava iz EU-ovih fondova, odnosno samih poduzeća. U sklopu tog dijela radionice Darko Peričić, pred-sjednik Uprave HŽ Infrastrukture, predstavio je izazove s kojima se danas susreće hrvatska željeznička mreža, planove za ulaganja i ulogu koju će u tome imati EU-ovi fondovi. Pri tome je napo-menuo da će HŽ Infrastruktura aplicirati za projekte u vrijednosti od 330 od 650 milijuna eura koje Republika Hrvatska ove godine ima na raspolaganju. U nastavku je okupljenima poljska iskustva prenio Alexander Wolowiec, član Uprave PKP PLK-a, poljskog upra-vitelja željezničke infrastrukture. Nakon što je prikazao dokumente od strateške važnosti za željeznički promet u Poljskoj, objasnio je što je krenulo pogrešnim putem u ostvarivanju investicija u poljsku želje-zničku infrastrukturu sufinanciranih sredstvima iz EU-ovih fondova i kako su ti problemi prevladani. Naglasio je da su u Poljskoj podcijenili zahtjevnost tih procesa, ali su se potom postupno organizacijski i na druge načine prilagođavali i još se prilagođavaju, prije svega uz po-moć JASPERS-a.

Siniša Balent, član Uprave HŽ Putničkog prijevoza, govorio je o ula-ganjima koja su prioritetna za HŽ Putnički prijevoz kao što su nabava novih vlakova, modernizacija postojećih kapaciteta i informatizacija kanala prodaje. Do 2019. HŽ Putnički prijevoz planira uložiti oko 270 milijuna kuna u modernizaciju vagona, lokomotiva i vlakova te 3,3 mi-lijarde kuna u nabavu 88 novih vlakova. HŽ Putnički prijevoz sudjeluje u EU-ovom projektu Rail4SEE zajedno sa 28 partnera iz 10 zemalja. To je strateški projekt čija je svrha stvoriti jasne smjernice kako povećati priljev putnika u multimodalnome javnom prijevozu velikih željezničkih čvorišta u jugoistočnoj Europi te kako ih ojačati i bolje povezati. O isku-stvima željezničke industrije s projektima koje financira EU, proku-šanim metodama i primjerima loših projekata s gledišta željezničke industrije govorio je Hannes Boyer iz tvrtke Thales Austria.

Radionica u organizaciji CER-a i UNIFE-a pokazala je da takav oblik susreta predstavlja vrlo uspješan oblik razmjene iskustava koji koristi svim sudionicima, a iznesene informacije sigurno će olakšati snalaženje u složenim postupcima korištenja sredstava iz EU-ovih fondova u modernizaciji europskih željeznica.

Lothar Zeller

S prezentacije u Esplanadi

www.hznet.hrÆELJEZNI»AR

/ NOVOSTI

5/

/ Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Vlatka Škorić

To je otprilike zaključak konfe-rencije koja je u organizaciji ča-sopisa »European Railway Rewi-ew« i tvrtke »Eurotransport« održana 5. lipnja u Beogradu pod nazivom »Željeznice jugo-istočne Europe i razvoj javnoga prijevoza«, a čiji su domaćin bile Željeznice Srbije. Na konferenciji okupilo se stotinjak predstavnika željezničkih uprava iz Grčke, Al-banije, Makedonije, Bugarske, Rumunjske, Mađarske, Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Hrvatske, Češke i Slo-vačke, Međunarodne željezničke unije (UIC), Zajednice europskih

željeznica i upravitelja infrastrukture (CER), Europske komisije (EK), Prometnog opservatorija za jugoistočnu Europu (SEETO), željezničke industrije, cestovnog prometa, Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Svjetske banke. Među prezenterima našao se i predsjednik Uprave HŽ Carga Ivan Lešković, koji je govorio o pripremama HŽ Car-ga za liberalizirano europsko tržište.Prvi čovjek CER-a Libor Lochman analizirao je stanje na že-ljeznicama jugoistočne Europe u usporedbi sa željeznicama zemalja članica EU-a. Kako se ne bismo tješili da je do sada samo u Hrvatskoj željeznica bila zanemarivana, valja spome-nuti podatak da je od 1970. do 2005. u 15 zemalja članica broj kilometara autocesta narastao 3,5 puta, dok je istodobno sagrađeno samo 14% više novih željezničkih linija. Također, produktivnost ukupnoga željezničkog sektora (infrastruktura i operatori) u zemljama EU-a od 1990. do 2005. narasla je samo 39%. To dovoljno govori o tome da je došlo vrijeme za uspo-

Željeznice u jugoistočnoj Europi

Tko će pobijediti: X. ili IV. koridor?Nakon što 2015. za promet bude otvoren tunel ispod Bospora, između Azije i Europe teći će promet u vrijed-nosti 75 milijardi dolara. Putovi tih roba vode morem, ali i cestom i željeznicom preko IV. i X. koridora.

stavljanje balansa, osobito na području Balkana, gdje podatci još više zabrinjavaju. Strateška pozicija Balkana kao veze između Europe i Azije još više dolazi do izražaja u kontekstu otvaranja tunela ispod Bos-pora 2015. godine. Na tome putu očekuje se prijevozni potencijal u vrijednosti od 75 milijardi dolara, od čega bi velik dio trebao prijeći preko Balkana. A odgovor na nove tokove i potrebe za pri-jevozom, po Lochmanovu mišljenju, jest regulirano intermodalno natjecanje. Željeznica i cesta nisu konkurencija nego svaki model treba dati najbolje od sebe kako bi na kraju kupac bio zadovoljan. Zaostatak u odnosu na cestu željeznica treba dostići ponajprije ulaganjem u infrastrukturu, a potom pravednom podjelom ek-sternih troškova, sukladno kriterijima koji su još u izradi. Prema Lochmanu, pitanje restrukturiranja više nije u prvome planu. Iako se pokazalo da su ulaganja lakše ostvariva u željeznicama koje su organizirane u holding, ključni elementi održiva razvoja željeznice su investicije u modernu infrastrukturu, ravnopravno sudjelova-nje na tržištu svih vrsta prijevoza te intermodalna konkurentnost. Potom su o stanju i planovima razvoja željeznica govorili gene-ralni direktor Željeznica Srbije Dragoljub Simonović, predsjednik Upravnog odbora Željezničkog transporta Crne Gore Dragan Ši-mrak, izvršni direktor za infrastrukturu i operacije Željeznica Srbije Predrag Janković te predsjednik Uprave HŽ Carga Ivan Lešković. Lešković je prezentirao kako se HŽ Cargo priprema za liberalizira-no europsko tržište i naglasio da rad HŽ Carga, unatoč krizi i veli-kim poteškoćama, »pomalo ali stabilno raste kvartal po kvartal«. Tijekom prvog dijela konferencije Frank Jost iz EK-a govorio je o utjecaju europske legislative na domaće zakonodavstvo u zemlja-ma regije, a Thomas Wimroither o X. koridoru koji bi nakon velikih ulaganja u infrastrukturu mogao postati moderni koridor za teret-ni prijevoz i pobijediti u natjecanju s IV. koridorom. Prezentirano je i nekoliko konkretnih komercijalnih i infrastrukturnih projekata, a bila je održana i panel-rasprava na temu »teške« željeznice. Druga dva bloka s tek nekoliko izlagača bila su posvećena grad-skome prijevozu i financiranju ulaganja u vozila i infrastrukturu. Osim predsjednika Uprave HŽ Carga, na skupu se sudjelovali i predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Dražen Ratković i član Uprave HŽ Infrastrukture mr. sc. Rene Valčić, koji su imali niz bilateralnih susreta s čelnim ljudima željeznica u regiji.

predsjednika Uprave HŽ Carga Ivan Leš-ković, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Dražen Ratković i član Uprave

HŽ Infrastrukture mr. sc. Rene Valčić

Zbog nedavnog odlaska dvaju članova Upravnog odbora Opća skupština odobrila je imenovanje dvaju novih članova: Jean-Marca Janaillaca, generalnog direktora francuske tvrtke Transdev, i Ahtija Asmanna, generalnog direktora Estonskih željeznica. Usvojila je i izmjene i dopune prijedloga Europske komisije za Četvrti željeznički paket, kao i ostale u travnju završene dokumente na tu temu. Vrlo važna tema bila je transeuropska prometna mreža i s njom pove-zan fond Connecting Europe Facility o kojima se trenutačno raspravlja u sklopu neslužbenih razgovora s Europskim vijećem i parlamentom.

49. Opća skupština CER-a

Upoznavanje s novim okolnostimaDana 14. svibnja u Rimu je u organizaciji Talijanskih dr-žavnih željeznica (FS) održana 49. Opća skupština Za-jednice europskih željeznica i upravitelja infrastrukture (CER). Sudionicima Skupštine dobrodošlicu je u povi-jesnoj zgradi Accademia dei Lincei poželio predsjednik CER-a i generalni direktor FS-a Mauro Moretti.

CER-ov savjetnik za infrastrukturu Hans Besser naglasio je da su geografsko i upravljačko usklađivanje željezničkih teretnih koridora i osnovne mreže koridora i dalje najveći izazov. CER-ov savjetnik Matteo Mussini izvijestio je prisutne o Uredbi o Europ-skom fondu za regionalni razvoj. Matthew Ledbury, CER-ov savjetnik za zaštitu okoliša, govorio je o najnovijim aktivnostima na planu izrade prijedloga Europske komisije o megakamionima. Posebno je naglasio utjecaj koje bi oni mogli imati na željeznički sektor općenito te na kom-binirani prijevoz i prijevoz pojedinačnih vagonskih pošiljaka.Predstavljajući najnovija zbivanja iz područja prava putnika u zračno-me prometu, CER-ov savjetnik za putnički i teretni prijevoz Ilja Volpi spomenuo je sve izraženije zahtjeve korisnika za veća prava. Upravo zbog toga CER s Međunarodnim odborom za željeznički prijevoz (CIT) usklađuje svoje aktivnosti te radi na smjernicama za pronalaženje novih rješenja usmjerenih prema korisnicima. Na ovom skupu HŽ Infrastrukturu predstavljali su član Uprave mr. sc. Rene Valčić i voditeljica Međunarodnih odnosa Maja Stjepčević.

/ Piše: Maja Stjepčević

/ NOVOSTI


/ Piše: Viktorija Košćak

Voditelj projektne skupine za RFC Miran Pirnar iz Slovenskih že-ljeznica izvijestio je o napredovanju u radu te je naglasio da je to druga prezentacija o RFC-u. Osnovna zadaća projektne skupine za RFC koja djeluje u sklopu udruge Korridor X Plus jest pokretanje aktivnosti za izradu plana implementacije. Projektna skupina provodit će aktivnosti koje su drugi RFC-ovi već prošli. Najvažniji dokument koji projektna skupina treba pripremi-ti jest plan implementacije na temelju kojeg se uspostavlja RFC. Plan izrađuju stručnjaci upravitelja infrastrukture i tijelâ za dodjelu trasa. Upravljačka struktura za sve RFC-ove je ista pa Izvršni od-bor čine predstavnici mjerodavnih ministarstava nakon što pot-pišu pismo namjere. U Upravnome odboru su pak predstavnici upravitelja infrastrukture i tijelâ za dodjelu trasa. Potrebno je i potpisati zajednički sporazum, osnovati koridorske OneStopSho-

Opća skupština udruge Korridor X Plus

Utvrđen prijedlog traseU Beogradu je 13. svibnja održana Opća skupština udruge Korridor X Plus, na kojoj je posebna pozor-nost bila posvećena uspostavi linije za teretni prije-voz (RFC – Rail Freight Corridor) na X. koridoru.

pove (OSS-ove), kao i formirati savjetodavnu skupinu, stalni ured i radne skupine (obično 5 + 1). Radne skupine osnivaju se za mar-keting, vozni red i kapacitete, podatke o infrastrukturi, ECTS te učinkovitost i produktivnost koridora. Utvrđen je i prijedlog trase budućega RFC-a, i to Villach – Lju-bljana – // Graz – Maribor – // Zagreb – Beograd – Niš – Sofia –Svilengrad. U sklopu analize pokazatelja produktivnosti vlakova na relaciji Villach – Šid (uključujući Bosporus-Express) utvrđeno je, na žalost, da su i broj vlakova i njihova vozna vremena još uvijek vrlo loši.Dotaknuto je i stanje projekta TIS (prijašnjega EUROPTIRAILS-a). Marijan Klarić izvijestio je okupljene o uvođenju TIS-a u HŽ Infrastrukturi. Informatika HŽ Infrastrukture je početkom 2013. nabavila licenciju za IBM WebSphere, alat za razmjenu poruka iz-među sustava HŽ Infrastrukture i RNE-a, i time ostvarila potrebne preduvjete za razmjenu podataka. Nakon toga navedeni je alat instaliran na HŽI-ovu serveru te je konfiguriran u skladu s postav-kama dobivenima od RNE-a. Trenutačno HŽ Infrastruktura šalje i prima testne poruke te otklanja pogreške. Ako će sve biti u redu, uspostava produkcije očekuje do kraja lipnja.

Rad Skupštine i Saveza za željeznicu podržao je član Uprave HŽ Infra-strukture Nikola Ljuban, koji je tom prigodom podsjetio na to što sve HŽ Infrastruktura čini kako bi modernizirala željezničku infrastrukturu i na svoj način doprinijela misiji Saveza za željeznicu – promociji kori-štenja usluga željezničkog prometa u Republici Hrvatskoj. U zadnjih godinu dana Savez za željeznicu bavio se promocijom integriranoga javnog putničkog prijevoza i intermodalnog prije-voza, a sudjelovao je u četiri međunarodna projekta financirana iz EU-ovih fondova. Tako je u veljači ove godine završen projekt USEmobility u sklopu kojega se istraživalo što građane u šest EU-ovih zemalja motivira za prelazak na ekološki prihvatljive vrste prijevoza. U Hrvatskoj je istraživanje provedeno u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji te na području grada Zagreba.

Savez za željeznicu

Održana 3. redovita skupštinaU zagrebačkome hotelu »Palace« 11. lipnja održa-na je 3. redovita skupština Saveza za željeznicu na kojoj su prihvaćeni Izvješće o radu u 2012. i Finan-cijski plan za 2013. i 2014. godinu.

Dogovori pred Skupštinu

Savez sudjeluje i u projektima Rail4See i ACROSSEE, koji se financi-raju iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć, te u projektu LivingRAIL, koji se financira iz fonda FP7. Cilj projekta ACROSSEE jest detektirati uska grla u međunarodnome željezničkom provozu roba na području srednje i jugoistočne Europe te potom dati jasne smjernice kako taj promet olakšati i ubrzati. U Hrvatskoj će se u sklopu njegove provedbe analizirati granični prijelazi i tražiti rješenja kako produžiti TNT-mrežu na Hrvatsku. LivingRAIL će rezultirati vizijom »Rail 2050« (Željezni-ca 2050) u kontekstu prostornog i prijevoznog razvitka te detaljnom kartom (shemom) kako saznanja implementirati u EU-ove politike. Ta-kođer, Savez će na temelju projekta ICroME moći koristiti sredstva iz fonda Leonardo Da Vinci za izobrazbu ljudi koji će ubuduće raditi na raznim EU-ovim projektima. Svojim aktivnostima Savez za željeznicu prepoznat je u javnosti, što je rezultiralo i time da je njegov glavni koor-dinator Slavko Štefičar imenovan članom radne skupine koja izrađuje strategiju javne gradske, prigradske i regionalne mobilnosti, koja će biti jedan od segmenta buduće prometne strategije RH. S obzirom na to da se Savez financira iz članarina svojih članica i donacija te novcem dobivenim radom na projektima, iz financijskog plana vidljivo je da će se u sljedećem razdoblju sredstva gotovo prepoloviti jer članice nere-dovito plaćaju svoje članarine, a teško je naći sponzore. Da bi se su-djelovalo u međunarodnome projektu, prvo treba uložiti vlastiti novac koji se nakon završetka projekta vraća, a Savez neće biti u mogućnosti osigurati taj inicijalni novac. Zato je iz Saveza potaknula ideja koju će predložiti Ministarstvo pomorstva, prometa i veza da se osnuje fond za predfinanciranje EU-ovih projekata iz kojeg bi male tvrtke i udruge mo-gle koristiti inicijalna sredstva koja bi po završetku projekta, kad dobiju sredstva iz fondova, vratile u zajednički fond. Savez za željeznicu s austrijsko-njemačkom tvrtkom »Verkerplus« osnovao je tvrtku za prometno planiranje »Promet plus«, koja je na Skupštini postala jednom od članica Saveza za željeznicu. Ina-če, Savez okuplja 43 članice, među kojima su željezničke tvrtke, željeznička industrija i neprofitne organizacije.Više o Savezu za željeznicu možete pročitati na internetskoj stra-nici www.szz.hr.

/ Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Ante Klečina


/ NOVOSTI

7/

/ Piše: Željka Mirčić/ Foto: Branimir Butković

Poslovno područje Održavanje

Primljena 23 pripravnika elektrotehničke strukeHŽ Infrastruktura je u radni odnos na određeno vri-jeme u trajanju od 12 mjeseci primila 23 pripravni-ka (VSS/mag. ing. elektrotehnike i VŠS/bacc. ing. elektrotehnike) u poslovno područje Održavanja.

U ponedjeljak 27. svibnja u 10.00 sati u maloj sindikalnoj dvorani za pripravnike je bio održan uvodni seminar, na kojemu im se obra-tio predsjednik Uprave Darko Peričić te na kojemu su upoznati s organizacijom tvrtke, načinom organizacije i regulacijom prometa, osnovama zaštite na radu te s organizacijom posla i zahtjevima koji

ih očekuju u poslovnome području Održavanja, i to u elektrotehničkom i građevinskom infrastrukturnom podsustavu. Na kraju su im pred-stavljeni programi stažiranja i pola-ganja stručnih ispita. Valja napomenuti da je zadnja veća skupina pripravnika u HŽ Infra-strukturu primljena 2007. godine, kada je zaposleno 65 pripravnika. Do kraja ove godine HŽ Infrastruk-tura planira u organizacijskoj jedi-nici Održavanje putem javnoga na-tječaja primiti još 76 pripravnika, i to 17 pripravnika VSS građevinske struke, dva pripravnika VSS geo-detske struke, jednog pripravni-ka VSS strojarske struke, jednog pripravnika VSS elektrotehničke struke, pet pripravnika VŠS gra-đevinske struke, dva pripravnika VŠS elektrotehničke struke i 48 pripravnika SSS elektrostruke.

Među šest inženjera elektro-tehnike koji su 20. svibnja za-snovali radni odnos u Uprav-ljanju elektrotehničkim i infra-strukturnim podsustavom je i Petra Golik. S novom se orga-nizacijom još uvijek nije upo-znala u cijelosti, no budući da i stariji željezničari i sada pred očima imaju staru organizaciju tvrtke, to ne čudi: / Svi pričaju kako je bilo neka-da, a mi znamo kako je sada i zbog toga se u svemu tome pogubimo. No mislim da s time neće biti problema. Uz to, nas je šest stiglo s FER-a (Fakultet elektrotehnike i ra-čunarstva) i očito smo dobro

zastupljeni pa će nam i snalaženje biti jednostavnije – rekla je Petra Golik.

Nova lica na željeznici

Željeznica nudi dosta mogućnostiZanimljiv posao u struci, mogućnost stručnog usavršavanja te solidna plaća privukli su inženjerku elektroteh-nike Petru Golik da svoju budućnost potraži u HŽ Infrastrukturi.

Studenti koji dolaze s FER-a kvalitetno su obrazovani, no ne-dostaje im prakse, a to je ono što im željeznica može ponu-diti: / Nažalost, na fakultetu smo se susretali s malo prakse, a ovaj posao nudi nam upravo to. Na Zapadnome kolodvoru sam tako prisustvovala popravku puknutoga optičkog vlakna. Na fakultetu smo rješavali puno zadataka i radili puno proračuna, no to nije praksa. Zbog toga nam je bilo jako zanimljivo vidjeti kako se stvari odvijaju na terenu.U današnje vrijeme opće recesije i nezaposlenosti inženjeri elek-trotehnike ipak spadaju u kategoriju stručnjaka koji lakše nalaze posao. Nakon što je stekla diplomu, Petra nije dugo čekala na ponudu. Doduše, u jesen i proljeće potražnja je nešto manja, no osim HŽ Infrastrukture, posao su joj ponudile još dvije tvrtke: / U današnjoj situaciji mi s FER-a smo se brzo zaposlili i to je u svakom slučaju dobro. U HŽ Infrastrukturi radim kao glavna inže-njerka za ŽAT-ove centrale i pružnu telefoniju. Nakon godinu dana pripravničkog staža nudi mi se mogućnost doškolovanja. Plaća je solidna, a budući da stanujem u Gajnicama, i posao mi je blizu. I kada se sve to uzme u obzir, ne znam koliko bi neka druga ponuda mogla biti bolja od ove – rekla je Petra na kraju razgovora.

/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Uprava HŽ Infrastrukture s pripravnicima


/ NOVOSTI

Na prigodnoj svečanosti u velikoj dvorani Ministarstva pomor-stva, prometa i infrastrukture (MPPI) 14. lipnja predstavljen je projekt »Go rail – Go green«. Nositelj projekta je AGIT zajedno s partnerima AGCT-om, tvrtkom Baltic Container Terminal iz Poljske i HŽ Cargom.

U konkurenciji većeg broja sličnih projekata, ovaj projekt kojim će se subvencionirati cijena prijevoza tereta kontejnerskim vla-kom iz luke Rijeka u beogradsku luku dobio je 1 048 milijuna eura. Cilj subvencioniranja željezničkog prometa jest preusmje-ravanje tereta s prijevoza cestom na ekološki prihvatljiviji želje-znički prijevoz, a sredstva se osiguravaju iz europskog programa Marco Polo. Prema procjenama, uz subvencioniranu cijenu prije-voz željeznicom bio bi oko 30 posto jeftiniji u odnosu na prijevoz cestom.

Zadovoljstvo dobivanjem sredstava izrazio je i ministar MPPI-a Siniša Hajdaš Dončić koji je čestitao svima koji su sudjelovali u provedbi projekta i pokazali dobar način za pridobivanje tereta, potaknuli intermodalnost i na kraju povećali kapacitete Luke Ri-jeka.

Direktor AGIT-a mr. sc. Zlatko Martić istaknuo je da ovdje nije riječ samo o subvenciji, već i o poticaju vlasnicima roba da preusmjere teret na željeznicu: / Ovo je najbolji primjer dobre prakse da se zajedničkim radom i suradnjom svih subjekata uključenih u projekt mogu ostvariti rezultati. Stoga bih želio zahvaliti svima koji su doprinijeli ovome uspjehu kojim obilježavamo dvadesetu godišnjicu postojanja naše tvrtke.

Ravnatelj Klastera intermodalnog prijevoza Dražen Žgaljić tom je prigodom predstavio osam projekata sufinanciranih iz EU-ovih

AGIT i projekt Marco Polo

Poticaj prijevozu željeznicomZajedno s partnerima tvrtka AGIT uspjela je osi-gurati znatna sredstva iz EU-ova fonda, točnije iz programa Marco Polo, kojim se potiče prebaciva-nje tereta s ceste na željeznicu. Nakon posljednjeg ocjenjivanja 4. lipnja više nije bilo dvojbe i sada su stvoreni svi preduvjeti za učinkovit i ekonomski održiv prijevoz kontejnera od Luke Rijeka do beo-gradske luke na Dunavu.

fondova iz četiri različita programa koje provode lučke uprave Plo-če, Dubrovnik, Rijeka i Zadar te MPPI.

Nekoliko dana uoči svečanosti u MPPI-u u AGIT-ovoj riječkoj po-družnici imali smo priliku razgovarati s voditeljem projekata »Go rail – Go green« Lorisom Babićom: / Ovo je prvi projekt iz programa Marco Polo koji je »prošao« u Hrvatskoj. Sve je počelo kada smo na jednoj prezentaciji u Za-grebu 2008. čuli za taj projekt i zainteresirali se za njega. Vodite-

Djelatnici riječke poslovnice AGIT-a


Ministar Siniša Hajdaš Dončić i direktor AGIT-a Zlatko Martić u MPPI

ljica naše poslovnice Nadica Ogrizović imala je potporu tadašnje uprave AGIT-a i mi smo krenuli provoditi tu ideju. Sve je zvučalo kao dobra ideja, no promjenom na čelu poduzeća sve je zaustav-ljeno te smo izgubili nekoliko godina. Ipak smo nastavili raditi, doduše ne tako intenzivno. Pokušavali smo uspostaviti kontakte s tvrtkama i institucijama za koje smo procijenili da bi nam mogli pomoći. Promjena čelnih ljudi u AGIT-u 2012. bila je jako dobra za ovaj projekt. Ukazali su nam povjerenje i tako nam omogućili da dovršimo posao. Pristupili smo apliciranju projekta, našli smo partnere i aktivno surađivali s Klasterom intermodalnog prijevoza koji je bio poveznica nas i EU-a. Sretan sam da smo sve uspješno priveli kraju, no valja znati da smo se izborili za priliku, a na nama je sada da je uspješno realiziramo. Isto tako treba reći da su u provedbi ovog projekta sudjelovali mnogobrojni stručnjaci iz razli-čitih pravnih subjekata i svi su oni dali svoj doprinos konačnome rezultatu.

Pri pokretanju željezničkih linija uvijek je najteža prva godina. Teško je odmah pridobiti dovoljan broj komitenata. Treba vreme-na, a troškovi nisu mali. Uvjet za sudjelovanje na natječajima za EU-ov program Marco Polo je taj da nije riječ o novoj usluzi, već ona treba postojati barem pet godina. Budući da je AGIT 2006. otvorio tržište u Srbiji, kao operator udovoljava tome početnom uvjetu.

Uz ekološki prihvatljiviji oblik prijevoza, subvencija će omogu-ćiti smanjenje cijene prijevoza za trideset posto. Trenutačno vozno vrijeme između beogradske i riječke luke je od 36 do 48 sati. Novo vozno vrijeme bit će 20 sati. Jedna kompozicija s kontejnerima u svojemu sastavu ima od 25 do 35 vagona i očekuje se da će u relativno kratkome roku iz Rijeke prema Beogradu voziti tri-četiri vlaka tjedno, što je dvostruko više nego sada.


/ NOVOSTI

9/


S deset dizalica kontejnerski terminal na Brajdici dobio je svoj konačni oblik. U posljednjih godinu dana Lučka uprava Rijeka za-vršila je izgradnju nove obale, uredila skladišni prostor i sagradi-la novi izlazno-ulazni punkt. Za taj dio investicije Svjetska banka odobrila je kreditna sredstva. Brod s ukupno deset dizalica doplovio je 20. svibnja iz Kine. Za-nimljivo je to da su te dizalice u Rijeku stigle u konačnome obliku i trenutačno se instaliraju na svoje pozicije. Šest mosnih, dvije obalne dizalice Panamax i dvije mosne dizalice za rad na željeznici vrijedne 23 milijuna eura manipulacije teretom učinit će puno br-žima i učinkovitijima. Menadžer u AGCT-u Žarko Acinger istaknuo je da je koncesionar nakon natječaja na međunarodnoj razini po-sao gradnje dizalica dodijelio kineskome poduzeću ZPMC. Ta je tvrtka trenutačno najveći proizvođač terminalne opreme na svije-tu. U Rijeku su stigli i stručnjaci tog poduzeća koji trenutačno testiraju i montiraju opremu. Sredinom srpnja dizalice će biti u punoj funkciji. Nova obala dugačka je 323 metra i na tome dijelu dubina mora iznosi 14,2 metra. Na staroj obali dubina mora iznosi 11,7 metara. Dubina mora na novome dijelu obala omogućit će pristajanje brodova dužine 340 metara i nosivosti od 6000 do 8000 kontejnera. Rijeka tako po-staje »prva luka ticanja«, odnosno točka ulaska robe za zemlje sred-nje i jugoistočne Europe u koju mogu uplovljavati najveći brodovi. / Operativna obala, nova oprema te ulazak Hrvatske u Europsku uni-ju daju nam dovoljno razloga za optimizam. Time su ostvarena tri od četiri preduvjeta za kvalitetan rad. Još nam ostaje četvrti element koji treba unaprijediti, a to je željeznički promet – rekao je Acinger. AGCT sa željeznicom, odnosno s HŽ Infrastrukturom i HŽ Cargom, u danim uvjetima surađuje jako dobro. Prostora za još kvalitetniju suradnju ima. Svrha radova koje će HŽ Infrastruktura izvoditi na riječ-koj pruzi tijekom ove i sljedeće godine jest dovođenje pruge u takvo stanje da može prihvatiti veće količine tereta te da uz radove na pruzi promet može teći bez većih zastoja. Zajedno s HŽ Cargom, preko

AGCT

S novim dizalicama u EUInstaliranjem deset dizalica pristiglih iz Kine, dana 20. svibnja zaokružen je kompletan projekt na Brajdici kojim se kapacitet terminala povećava na 600 000 TEU-ova godišnje. S novom obalom, uređenim prostorima na terminalu i opremom u koju je do sada uloženo 30 milijuna eura te ulaskom Hrvatske u EU Rijeka ima sve preduvjete da se ravnopravno upusti u tržišnu utakmicu sa sjevernojadranskim lukama. Prema planovima koncesionara AGCT-a, 60 posto tereta prevozilo bi se željeznicom.

AGIT-a, AGCT je partner u projektu Europske unije »Marco Polo«, čiji je cilj potaknuti prebacivanje tereta s ceste na željeznicu. Dugoročni cilj AGCT-a jest prijevoz oko 60 % kontejnera željeznicom, a sredsta-va iz projekta »Marco Polo« kojim će se poticati prijevoz kontejnera od Rijeke do Beograda korak je koji vodi tome cilju. / U ovome projektu kojeg je provodio AGIT kao partneri sudje-lovali su AGCT i Baltic Container Terminal iz Poljske. Vrijednost projekta iznosi 1,048 milijuna eura i s tim će se sredstvima sub-vencionirati prijevoz kontejnera željeznicom do Beograda. Naime, kada se pokreće neki projekt vezan uz pokretanje nove linije teško je odmah na početku očekivati pune vlakove. S tim sredstvima savladat će se te početne poteškoće i u konačnici ćemo dio tereta uspjeti s ceste preusmjeriti na željeznicu – dodao je Acinger. Iako se paralelno s građevinskim aktivnostima u luci koje traju već nekoliko godina na različitim tržištima održavaju brojne pre-zentacije mogućnosti riječke luke, nije realno, u kratkome roku, očekivati veliki pomak u broju manipuliranih kontejnera.Promet je unatoč radovima na Brajdici cijelo vrijeme tekao redovi-to. Istina, u otežanim uvjetima, ali zastoja nije bilo. U prvoj polovi-ni 2013. zabilježen je i uzlazni trend: / Marketinške aktivnosti planiraju se unaprijed i kontinuirano se provode. Posljednjih godinu dana intenzivno smo obrađivali nama zanimljiva tržišta. Po ulasku Hrvatske u EU ponovno ćemo obići ze-mlje članice, a isto tako i Srbiju i Bosnu i Hercegovinu te im pokazati naše mogućnosti u novim uvjetima. Do sada je bila realna situacija da se s vlaka od dvadeset kontejnera »skinu« tri radi carinske pro-vjere. Ti su kontejneri kasnili na konačno oderište. Nakon ulaska Hrvatske u EU, carinske kontrole više nema. Zbog toga nismo mogli konkurirati ni kao luka za velike sustave u Slovačkoj kao što su KIA ili Hyundai. Smanjivanje negativnih utjecaja na prijevoznoj ruti, a državne granice to svakako jesu, u interesu je svih koji sudjeluju u prijevoznom lancu – rekao je na kraju razgovora Acinger.

Žarko Acinger Nove dizalice na terminalu

broj 811 / lipanj 2013.10/

/ RESTRUKTURIR ANJE / Piše: Branka Basić/ Foto: Ante Klečina

STATUSNE PROMJENE

Prijenos udjela u društvima Hotel Miror i Hotel Mursa na RH

U sklopu aktivnosti na prijenosu udjela u društvima Hotel Miror i Hotel Mursa, dana 18. travnja Uprava HŽ Infrastrukture uputi-la je na suglasnost ministru pomorstva, prometa i infrastruktu-re u funkciji Skupštine Društva prijedlog Odluke o međusobnom podmirivanju dugovanja između HŽ Infrastrukture, Agencije za

Program restrukturiranja HŽ Infrastrukture

Odlazak uz poticajne mjere do kraja godineU svibnju 2013. provedene su sve planirane aktiv-nosti predviđene hodogramom aktivnosti za 2013. S obzirom na dinamiku aktivnosti koje još treba provesti, Uprava HŽ Infrastrukture odsada će mje-rodavnog ministra izvješćivati jednom na mjesec.

upravljanje državnom imovinom (AUDIO) i Republike Hrvatske za-stupane po Ministarstvu financija. Skupština se suglasila s prijed-logom te ga je proslijedila u daljnju proceduru. U svrhu provedbe te odluke sklopit će se trostrani ugovori između HŽ Infrastrukture, Agencije za upravljanje državnom imovinom i Republike Hrvatske. HŽ Infrastruktura će prije prijenosa poslovnih udjela u društvima Hotel Miror d.o.o. i Hotel Mursa d.o.o. na Republiku Hrvatsku pre-uzeti radnike i obveze prema radnicima tih društava te sve obveze prema trećim osobama.

Prodaja poslovnih udjela u Croatia expressu HŽ Putničkom prijevozu

Nakon Pisma namjere HŽ Putničkog prijevoza upućenog HŽ Infra-strukturi, Uprava HŽ Infrastrukture donijela je 25. travnja Odluku o pokretanju aktivnosti radi provođenja prodaje poslovnog udjela ovisnog društva Croatia express društvu HŽ Putnički prijevoz, a Skupština Društva odnosno ministar pomorstva, prometa i infra-

strukture je 3. svibnja dao suglasnost na tu odluku. Radni tim provodi aktivnosti na procjeni Društva te izrađuje nacrt ugovora o prijenosu poslovnog udjela, a Uprava HŽ Infrastrukture će u funk-ciji Skupštine Društva donijeti odgovarajuće odluke.

Pripajanje Željezničkog ugostiteljstva HŽ Infrastrukturi

Nakon što je Uprava HŽ Infrastrukture donijela Odluku o pokre-tanju aktivnosti radi provođenja statusne promjene – pripajanja društva Željezničko ugostiteljstvo društvu HŽ Infrastruktura, a Skupština Društva dala suglasnost, radni tim izrađuje prijedlog obrazloženja statusne promjene te nacrt ugovora o pripajanju, nakon čega će Uprava HŽ Infrastrukture u funkciji Skupštine Dru-štava donijeti odgovarajuće odluke.

Prema gantogramu provedbe statusne promjene, završetak svih aktivnosti vezanih uz tu statusnu promjenu i upis u Trgovački sud

planirani su do 30. srpnja 2013. godine. U međuvremenu će Že-ljezničko ugostiteljstvo nastaviti pružati usluge zbrinjavanja azila-nata u Hotelu Miror, i to do konačnog prijenosa udjela u društvima Hotel Miror i Hotel Mursa na AUDIO.

Restrukturiranje Pružnih građevina

Dana 1. ožujka Pružnim građevinama pripojena su društva Remont i održavanje pruga te POSIT. U cilju restrukturiranja novog društva Uprava HŽ Infrastrukture je 11. travnja doni-jela Odluku o pokretanju aktivnosti radi povećanja temeljnog kapitala društva Pružne građevine. Radi definiranja vrijedno-sti dokapitalizacije Društva, ovlašteni procjenitelji procijenili su vrijednosti predloženih nekretnina – zemljišta, a u tijeku je procjena vrijednosti pokretnina (strateške mehanizacije). Nakon što procjene budu završene, Uprava HŽ Infrastrukture u funkciji Skupštine Društva donijet će odgovarajuće odluke. Dana 23. travnja Uprava HŽ Infrastrukture donijela je Odluku o

Teretni vlak kod Lepavine


/ NOVOSTI/ RESTRUKTURIR ANJE

prijenosu dijela gospodarske djelatnosti društva HŽ Infrastrukture koji se obavlja u Poslovnom centru održavanja i građenja pruga s danom 1. svibnja u društvo Pružne građevine. Nadzorni odbor i Skupština dali su suglasnost na tu odluku te je prijenos gospodar-ske cjeline izvršen s danom 1. svibnja 2013.

Prijenos djelatnosti izrade skretnica i zavarivanja tračnica iz PROREG-a u Pružne građevine

Objavom Oglasa Nagodbenog vijeća od 2. svibnja otvoren je postupak predstečajne nagodbe nad društvom PROREG te su radi sklapanja predstečajne nagodbe vjerovnici (razlučni i izluč-ni) pozvani da u roku 30 dana od objave svoje tražbine prijave Nagodbenome vijeću. U skladu s tim oglasom HŽ Infrastruktura je prijavila sva svoja potraživanja, uključujući i potraživanja po osnovi jamstava za kredite. Prvo ročište zakazano je za 11. srpnja u Zagrebu. Djelatnost izrade skretnica i zavarivanja tračnica trenutačno obavljaju radnici koji su prešli u Pružne građevine. Očekuje se da će u predstečajnome postupku biti stvoreni uvjeti za prijenos te djelatnosti u cijelosti na Pružne građevine.

Izmjena Izjave o osnivanju društva HŽ Infrastruktura

Skupština Društva odnosno ministar pomorstva, prometa i infra-strukture donio je odluke o promjeni predmeta poslovanja – dje-latnosti, promjeni ovlasti za zastupanje članova Uprave i izmjeni Izjave o osnivanju HŽ Infrastrukture za upravljanje, održavanje i izgradnju željezničke infrastrukture od 7. studenoga 2012. Na temelju tih odluka Skupštine Društva iz djelatnosti Društva izbri-sane su djelatnost javnoga željezničkog prijevoza i ostale prateće djelatnosti u prijevozu, a ovlasti članova Uprave za zastupanje Društva izmijenjene su na način da članovi Uprave mogu zastu-pati Društvo zajedno s još jednim članom Uprave.

ORGANIZACIJA

Dana 23. svibnja Uprava HŽ Infrastrukture donijela je zaključak kojim se svim nadređenim službenicima Društva nalaže da do 3. lipnja 2013., za potrebe izrade novog Pravilnika o organizaciji HŽ Infrastrukture, izrade i dostave nacrt nove organizacije jedinice kojom rukovode. Novim pravil-nikom provest će se daljnja racionalizacija poslovanja i prilagodba uvjeti-ma poslovanja nakon ulaska u Europsku uniju.

KOLEKTIVNI PREGOVORI

Pregovori o 5. aneksu Kolektivnom ugovoru, kojim je trebalo utvr-diti cijene sata rada za radna mjesta utvrđena Pravilnikom o or-ganizaciji HŽ Infrastrukture koji je u primjeni od 1. ožujka 2013., kao i cijene sata rada utvrđene izmjenama Pravilnika o radu, zavr-šili su 30. travnja bez utvrđenog 5. aneksa Kolektivnom ugovoru HŽ Infrastrukture. U skladu s odredbama 3. aneksa Kolektivnom ugovoru HŽ Infrastrukture poslodavac će cijene sata rada za rad-na mjesta za koja je to potrebno utvrditi izmjenama Pravilnika o radu.

ZBRINJAVANJE VIŠKA RADNIKA

Dana 25. travnja Uprava HŽ Infrastrukture donijela je Odluku o 1. izmjenama i dopunama Odluke o poticajnim mjerama za rješava-nje tehnološkog viška radnika u 2013. kojom je rok za podnošenje zahtjeva za sporazumni raskid ugovora o radu produljen do 15. svibnja 2013., a sporazumni prestanci ugovora o radu predviđeni su s danom 31. svibnja. Na temelju pristiglih zahtjeva Uprava je 23. svibnja donijela Odluku o 1. izmjenama i dopunama Odluke br. UI-65-11/13 o utvrđivanju Liste radnika koji su podnijeli za-htjev za sporazumni raskid ugovora o radu uz isplatu potencijalnih

otpremnina. Ukupni broj radnika povećavan je za 60 radnika te sada iznosi 160 radnika.

Dana 29. svibnja Uprava je donijela Odluku o 2. izmjenama i do-punama Odluke o poticajnim mjerama za rješavanje potencijalnog tehnološkog viška radnika u 2013., kojom je rok za podnošenje zahtjeva za sporazumni raskid ugovora o radu produljen do 17. lipnja, a sporazumni prestanci ugovora o radu predviđeni su s danom 30. lipnja 2013. Istom odlukom utvrđeno je da radnici koji uvjet za mirovinu stječu do kraja 2013. mogu podnijeti zahtjev sa zadnjim danom u mjesecu u kojemu stječu uvjet za mirovinu, a najkasnije do 31. prosinca 2013. Konačan popis tehnološkog viška radnika počet će se sastavljati u listopadu 2013., a program zbrinjavanja viška radnika počet će se izrađivati u studenome 2013. U skladu s 3. aneksom Kolektivnom ugovoru HŽ Infrastruk-ture d.o.o. tijekom 2013. ugovori o radu neće se otkazivati iz po-slovno uvjetovanih razloga.

OSIGURANJE SREDSTAVA ZA PROVEDBU PLANA POSLOVANJA ZA 2013.

U skladu sa suglasnosti Skupštine HŽ Infrastrukture u tijeku su po-stupci nabave financijskih sredstava uz državno jamstvo u cilju pro-vedbe aktivnosti iz Plana poslovanja za 2013. Nadzorni odbor dao je 16. svibnja suglasnost na Odluku Uprave HŽ Infrastrukture o zaklju-čenju Ugovora o dugoročnom kreditu s Erste&Steiermarkische bank d.d. Rijeka za financiranje aktivnosti iz Plan poslovanja 2013. na održavanju željezničke infrastrukture i upravljanju prometom u iznosu od 650 milijuna kuna, u protuvrijednosti eura, uz uvećanje za kamatu i troškove. U tijeku je ishođenje suglasnosti Vlade RH za zaduženje i izdavanje državnog jamstva.

Financiranje troškova zbrinjavanja viška radnika u 2012. i 2013. u iznosu od 250 milijuna kuna predviđeno je iz bankovnog kre-dita putem otvorenog postupka nabave. Međutim, budući da na otvaranje ponuda 18. travnja nije stigla ni jedna ponuda, od za-interesiranih banaka zatražit će se dostava informativne ponude, nakon čega će Uprava donijeti odluku o eventualnome pokretanju pregovaračkog postupka.

Osiguranje sredstava za projekte modernizacije i izgradnje že-ljezničke infrastrukture u 2013. u iznosu od 1,005 milijardi kuna također je predviđeno iz kredita financijskih institucija putem otvorenog postupka nabave. Otvaranje ponuda bilo je održano 22. travnja, ali nije stigla ni jedna ponuda. Od zainteresiranih ba-naka zatražit će se dostava informativne ponude, nakon čega će Uprava donijeti odluku o eventualnome pokretanju pregovarač-kog postupka.

REBALANS PLANA POSLOVANJA ZA 2013.

S obzirom na Rebalans državnog proračuna za 2013., kojim su sredstva namijenjena HŽ Infrastrukturi smanjena za 557,9 milijuna kuna, promjene koje su nastale u strukturi troškova poslovanja na-kon statusnih promjena, promjene iznosa i strukture planiranih in-vesticija te potrebe osiguranja dodatnih izvora financiranja planskih aktivnosti, u tijeku je izrada Rebalansa plana poslovanja za 2013. godinu.

Prema Odluci Skupštine HŽ Infrastrukture od 26. travnja o otpu-stu potraživanja od HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Carga nastalih do 31. prosinca 2012. (osim potraživanja po osnovi preračuna-te električne energije za vuču vlakova), Uprava HŽ Infrastrukture donijela je odgovarajuće odluke koje će utjecati na Završni račun za 2012. te na Rebalans plana poslovanja za 2013. Odluke su do-stavljene Skupštini na suglasnost. Nakon što dobije suglasnosti, Društvo će moći izraditi Financijska izvješća za 2012. i Rebalans plana poslovanja za 2013.

broj 811 / lipanj 2013.12/

/ PROJEKTI / Piše: Željka Mirčić/ Foto: Branimir Butković

Ukupna vrijednost izrade projekta je 5,4 milijuna eura, od čega 85% iznosa financira Europska unija, a 15% Vlada RH. Projekti-ranje bi trebalo biti završeno u roku od 36 mjeseca nakon potpi-sivanja ugovora.

Projekt unapređenja i obnove željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Novska definiran je Operativnim programom za promet 2007 – 2013., koji je strateška osnova za korištenje sredstava iz III. komponente programa IPA u prometnome sektoru.

Cilj projekta jest priprema projekata i ostale projektne doku-mentacije potrebne za rekonstrukciju i obnovu spomenute di-onice (faza 1). Cjelokupni projekt doprinosi općem cilju IPA-ova Operativnog programa za promet definiranom u Prioritetnoj osi 1 – »Unapređenje željezničkog sustava u Hrvatskoj«, kao i cjelo-kupnome razvoju željezničke mreže u Hrvatskoj, posebice pruge na X. paneuropskom koridoru. Dokumentacija će biti podloga za

Projekt Dugo Selo – Novska (faza 1)

Rekonstrukcija i obnova željezničke prugeU lipnju 2011. potpisan je Ugovor o projektiranju projekata i ostale projektne dokumentacije potre-bne za rekonstrukciju i obnovu željezničke pruge Dugo Selo – Novska, faza 1. Ugovor su potpisali HŽ Infrastruktura d.o.o. kao naručitelj i DB Interna-tional GmbH iz Njemačke u konzorciju s tvrtkama Željezničko projektno društvo d.d. i Granova d.o.o. iz Hrvatske kao izvođač. Voditelj projekta Danijel Bicak rekao nam je detalje o projektu te o radu u Službi za fondove EU.

apliciranje za sredstva iz EU-ovih fondova potrebnih za proved-bu projekta.

/ Što obuhvaća cjelokupni projekt obnove i rekonstrukcije želje-zničke pruge Dugo Selo – Novska?/ Rekonstrukcija i obnova željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Novska zahtijeva izvedbu složenih radova na željezničkoj pruzi te rješavanje većeg broja križanja s državnim, županijskim, lokalnim i nerazvrstanim cestama. Zbog obima zahvata, cjelokupni projekt obnove dionice i izrada projektne dokumentacije, podijeljen je u dvije odnosno tri faze. Prva faza predviđa obnovu pružnoga gor-njeg ustroja i stabilnih postrojenja za električnu vuču, uređivanje pružnih građevina te usklađivanje i zamjenu signalno-sigurnosnih

uređaja na cijeloj duljini postojeće željezničke pruge Dugo Selo – Novska, rekonstrukciju pojedinačnih vodoravnih lukova te re-konstrukciju postojećih kolodvora Ivanić Grad, Popovača, Kutina i Novska uz ukidanje postojećih željezničko-cestovnih prijelaza te izvođenje križanja željezničke pruge s drugim prometnicama u dvije razine.

Druga faza obuhvaća nastavak radova na postojećemu kolosijeku željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Novska, a koji nisu bili obuhvaćeni projektom prve faze, odnosno riječ je o izradi glavnog projekta s ishođenjem građevinskih dozvola na poddionici Novo-selec – Novska.

Treća faza zaokružuje uspostavu dvokolosiječne pruge između Dugog Sela i Novske te predviđa izgradnju drugoga kolosijeka na poddionicama Dugo Selo – Kutina i Lipovljani – Novska te nove dvokolosiječne pruge na poddionici Kutina – Lipovljani. Također,


/ PROJEKTI

kolodvori Prečec, Deanovac, Novoselec, Ludina, Moslavačka Gra-čenica i Lipovljani bit će pretvoreni u željeznička stajališta.

/ Koja će dokumentacija biti izrađena za projekt prve faze?/ U sklopu Ugovora o projektiranju potpisanog u lipnju 2011. između HŽ Infrastrukture i konzorcija poduzeća kojeg čine DB In-ternational GmbH iz Njemačke te Željezničko projektno društvo d.d. i Granova d.o.o. iz Hrvatske izradit će se idejni projekt s pri-padajućim studijama i elaboratima za rekonstrukciju i obnovu željezničke pruge Dugo Selo – Novska (faza 1) uz ishođenje lokacijske dozvole, glavni projekt s pripadajućim elaboratima za rekonstrukciju i obnovu željezničke pruge Dugo Selo – Nov-ska (faza 1) na poddionici Dugo Selo – Novoselec uz isho-đenje pripadajućih građevinskih dozvola, studija izvedivosti s analizom troškova i koristi te financijskom i ekonomskom analizom, studija o procjeni utjecaja na okoliš, nacrt aplikaci-je za radove koje će sufinancirati EU, kao i okvirna natječaj-na dokumentacija za unapređenje i obnovu željezničke pruge Dugo Selo – Novska (faza 1).

/ Budući da se ugovor provodi već dvije godine, koje su aktivnosti završene odnosno koje su još u planu? / Idejni projekt je završen i nakon što je uspješno završen postupak izmjene prostorno-planskih dokumentacija gradova i općina duž dionice, a za potrebe provedbe prve faze, u svib-nju 2013. predan je zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole. Tijekom 2012. završena je studija utjecaja na okoliš te je is-hođeno pozitivno mišljenje mjerodavnog ministarstva, a što je bilo neophodno za predaju zahtjeva za izdavanje lokacij-ske dozvole.Završen je i nacrt analize troškova i koristi te je na pregledu unutar HŽ Infrastrukture. Trenutačno projektant izrađuje glavni projekt za poddionicu Dugo Selo – Novoselec.

/ Kada bi trebalo početi projektiranje druge faze i koja je procije-njena vrijednost sljedećeg ugovora za projektiranje?/ Sljedećim ugovorom o projektiranju bit će obuhvaćene i dru-ga i treća faza. Natječaj je u tijeku te se potpisivanje ugovora očekuje tijekom rujna 2013. godine. Procijenjena vrijednost projektiranja druge i treće faze je 16,35 milijuna eura, a rok za njegov završetak je 36 mjeseci od potpisivanja ugovora.

/ Od kada ste zaposleni u Službi za fondove EU i u koje ste projek-te bili uključeni do sada? / U HŽ Infrastrukturi zaposlen sam od listopada 2010. i cijelo sam vrijeme u Službi za fondove EU. U tome periodu sudjelovao sam u više projekata koje sufinancira EU u sklopu programa IPA, a trenutačno, osim na projektu Dugo Selo – Novska, radim i kao voditelj projekta na izradi projektne dokumentacije za obnovu postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica te na pripremi dokumentacije za izgradnju poslovne zgrade Agencije za sigurnost željezničkog prometa.

Ujedno sam član projektnog tima za koordinaciju pripreme velikih željezničkih infrastrukturnih projekata unutar HŽ Infrastrukture.

/ Budući ste prije HŽ Infrastrukture stekli određeno radno isku-stvo, na kojim ste poslovima radili prije te koliko se vaš trenutni posao razlikuje od vašeg prijašnjeg iskustva?Moje prvo radno mjesto bilo je vezano uz građenje. Radio sam kao pomoćnik voditelja gradilišta na objektima visokogradnje i mislim da svaki mladi inženjer građevinarstva treba steći odre-đeno iskustvo u operativi jer na taj način dobiva puno čvršći temelj za eventualni daljnji profesionalni razvoj. Tvrtka iz koje sam došao u HŽ Infrastrukturu bavila se širokim krugom dje-latnosti povezanih s graditeljstvom – od konzaltinga i nadzora preko projektiranja do izgradnje objekata visokogradnje.

Daniel Bicak

S obzirom na moje tadašnje radno mjesto, nisam radio kao odgovorni projektant, već sam bio mjerodavan za koordina-ciju različitih projektantskih disciplina u sklopu projektiranja objekata visokogradnje te za kontakt s investitorima i tijelima uprave. Također sam radio na poslovima konzaltinga i nadzora nad gradnjom.

Iskreno, prije dolaska u HŽ Infrastrukturu imao sam pomalo podcjenjivački odnos prema objektima niskogradnje, misleći da se većinom sastoje od linijskog ponavljanja određenih gra-đevinskih sekvenci u prostoru, no nakon što sam se zaposlio na željeznici i upoznao željezničke infrastrukturne podsustave i njihove međuovisnosti, ali i vidio da se radovi izvode uglavnom tijekom prometa, promijenio sam mišljenje.

Kada govorimo konkretno o mojemu poslu, on se ne razlikuje puno od poslova koje sam i prije radio, osim što je zbog veliči-ne željezničkih projekata puno više sudionika o kojima moraš voditi računa. Naravno, tu je i komponenta EU-ova sufinanci-ranja, koja zahtijeva primjenu dodatnih procedura s kojima se nisam prije susretao.

/ Na koji način funkcionira timski rad na projektima u HŽ Infra-strukturi?/ Na velikim projektima timski rad je od iznimne važnosti jer zbog njihove složenosti pojedinac ne može sâm sagledati sve aspekte njihova provođenja. Mislim da se u sklopu Službe za fondove EU razvila dobra suradnja svih sudionika u provedbi velikih željeznič-kih projekata. To se odnosi i na suradnju s kolegama iz Razvoja i investicijskog planiranja te poslova Građenja i Održavanja ali i drugih dijelova HŽ Infrastrukture

/ Kako provodite slobodno vrijeme?/ Posao nam svima oduzima velik dio dana i pozornosti i naravno da treba osigurati vrijeme za opuštanje i odmor. U takvim trenut-cima moja najveća zanimacija je moj dvogodišnji sin, koji, iako zahtjeva puno vremena i pažnje, na mene djeluje kao pravi aku-mulator nakon radnog dana. Slobodno vrijeme uglavnom nasto-jim provesti u druženju s obitelji i prijateljima, no nađe se vremena i za malo gitare, koju dobru knjigu i slična sitna zadovoljstva.

/ NOVOSTI

broj 811 / lipanj 2013.14/


Nakon što je nakon tri godine u svibnju ove godine obnovljena pruga Sirač – Daruvar, dana 28. svibnja počeli su radovi na revi-talizaciji dionice od Daruvara do Đulovca duge 23,8 kilometara. Taj dio pruge prema Pčeliću brdska je dionica koja se spaja s po-dravskom magistralom. Na pruzi je velik broj krivina malog radiju-sa, a najveći nagib iznosi 25 promila. Pruga je dotrajala i u nju se godinama nije ulagalo. To najbolje ilustriraju vozna brzina vlakova te dotrajalost pragova i tračnica. Tračnice su stare između 57 i 92 godine, a najstarije su stare 97 godina. Prije obustave prometa vozna brzina vlakova iznosila je 25 km/h. Završetak radova na toj dionici planiran je polovinom 2014. go-dine. Nakon obnove vrijedne 60 milijuna kuna dopuštene vozne brzine vlakova iznosit će do 60 km/h.

Daruvar

Počela obnove pruge do ĐulovcaPočetkom svibnja u daruvarskome željezničkom kolodvoru svečano su obilježeni završetak radova na obnovi pruge i ponovna uspostava prometa od Sirača do Daruvara, a krajem mjeseca prigodno je obilježen i nastavak radova na obnovi brdskog dije-la pruge do Đulovca. To je važan korak k poveziva-nju podravske magistrale i X. koridora.

Obilježavanju početka radova na dionici Daruvar – Đulovac 28. svibnja prisustvovali su gradonačelnik Daruvara Dalibor Rohlik, načelnik Općine Đulovac Drago Hodak, saborski zastupnik Vedran Babić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić te član Uprave HŽ Infrastrukture Nikola Ljuban. Tom prigodom Darko Peričić je rekao: / HŽ Infrastruktura opredijelila se za ulaganje u željezničku infra-strukturu. Namjera nam je do 2015. povezati cijelu podravsku magistralu s X. koridorom te podignuti voznu brzinu na 120 km/h.

Darko Peričić i Drago Hodak

Za obnovu ove dionice upotrijebit će se, prema potrebi i iskoristi-vosti, novi i stari željeznički materijal. Načelnik Općine Đulovac Drago Hodak, nekada i sâm strojovođa, iznimno je zadovoljan početkom radova i procjenjuje da će se s obnovom pruge i za njegovu općinu otvoriti nove mogućnosti: / Naš je kraj bogat šumom. Imamo i tri kamenoloma pa je zbog toga za nas teretni željeznički prijevoz od iznimne važnosti. To su tražene robe, a članstvo Hrvatske u EU otvara nove putove.Saborski zastupnik Vedran Babić potvrdio je važnost revitalizacije željezničke pruge jer će ona sigurno doprinijeti kvaliteti dnevnih migracija učenika i radnika, omogućit će gospodarski razvoj lak-šim prijevozom sirovina kamene i drvne građe te povećati konku-rentnost Bjelovarsko-bilogorske županije.

Ovih dana mediji su dosta pisali o vodostaju Drave i Dunava. Si-tuacija se pratila iz sata u sat. Međutim, iako je nekoliko kuća u osječkoj četvrti Donji grad bilo ugroženo jer su ispod razine vode, mjerodavne državne i gradske službe izvrsno su odradile posao, pa je imovina stanovnika sačuvana. Grad je obranjen od vrlo visokog vodostaja. Jedino je poplavljeno prigradsko vikend-naselje Karaši-ca, u kojemu je inače nekoliko desetaka stalno naseljenih kuća. Željeznička infrastruktura ni u jednome trenutku nije bila ugrože-na. Na fotografiji se može vidjeti željeznički most na koridorskoj pruzi Osijek – Beli Manastir tijekom vršnog vodostaja. U to vrijeme bili su poplavljeni sjeverna šetnica koja se nalazi na obali prije nasipa i gradsko kupalište na Dravi. Dokaz je to da su Ugari, od-nosno Mađari, još 1870. vodili računa o tome da kvalitetno grade željezničku infrastrukturu koju su nama ostavili u naslijeđe.

Poplava u Osijeku

Željeznica nije bila ugrožena/ Piše: Nenad Katanić/ Foto: Nenad Katanić


/ NOVOSTI

15/

Fotografija snimljena sredinom mjeseca na stajalištu Karlovac Centar najbolji je dokaz kako je nakon neprimjereno dugog roka njegove izgradnje to stajalište dovršeno i putnici sada imaju kori-sti od njegove idealne lokacije u samom središtu grada. Nakon što je Uprava HŽ Infrastrukture „zahvalila“ bivšem izvo-đaču radova i kada su 29. studenog 2012. godine „Pružne gra-đevine“ preuzele radove bilo je jasno da će se ti radovi i dovršiti u najkraćem mogućem roku. Zima s puno snijega otežala je posao. No i u takvim uvjetima čistili su se peroni kao bi se oslobodili od problema s otopljenim snijegom. Koliko su mogli radili su i elektri-čari. Vrlo atraktivna nadstrešnica, slična onoj od cerade u obliku jedra na zagrebačkoj „Mladosti“ izdržala je veliki snježni pokrivač u nekoliko navrata i pokazala se ne samo atraktivnim već i funkci-onalnim rješenjem. S ljepšim vremenom, na proljeće započeli su intenzivniji radovi. Problem je nastao kada se temeljito snimilo stanje i ono što se na

Na novom stajalištu

Stajalište Karlovac Centar

Pružne građevine dovršile posao„Pružne građevine“ radove na stajalištu karlovac Centar preuzele su 29. studenog prošle godine. Ne-dugo nakon izdavanja uporabne dozvole 29. svib-nja 2013. stajalište je uključeno u redoviti putnički promet. Lokacija stajališta u centru grada bit će na korist putnicima, a sigurno će i HŽ Putnički prijevoz ma karlovačkom području imati znatno veći broj putnika


prvi pogled činilo dobro napravljenim poslom ipak je trebalo po-pravljati, a to je najteže. Kada se počelo popravljati, otkrivali su se i novi nedostaci. No radovi su tokom svibnja ipak privedeni kraju i Grad Karlovac kao lokalno tijelo koje je izdalo građevinsku do-zvolu 29. svibnja 2013. godine izdalo je uporabnu dozvolu. Naši sugovornici iz „Pružnih građevina“ posebno su istaknuli odličnu suradnju s predstavnicima Grada Karlovca. S početkom novog voznog reda, u nedjelju 9. lipnja u 4 sata ujutro stajalište je uklju-čeno u redoviti promet.

Radovi na kapitalnome remontu magistralne pruge između Nov-ske i Okučana napreduju planiranim tempom. Ipak, intenzitet i tempo radova najbolje se mogu doživjeti pri obilasku kolodvora Okučani. Uz radove na obnovi kolodvora i kolosijeka, tamo se sva-kodnevno mogu vidjeti i brojna vozila raznih izvođača radova koja se vraćaju s otvorene pruge.

Na južnoj strani kolodvora, na četvrtome i petome kolosijeku koji su položeni do zone pothodnika izvode se radovi. Kod šestog ko-losijeka ugrađen je tamponski sloj i ugrađuje se skretnica. Veliki iskop uz kolodvorsku zgradu označio je početak radova na izgrad-nji pothodnika. Sredinom lipnja završen je dio pothodnika ispod četvrtoga kolosijeka, a u tijeku je izgradnja stubišta. Betoniraju se izlaz na peron te iskop na sjevernoj strani. Radovi na betoniranju okna za dizalo završeni su na sjevernoj strani, a sada se takvi radovi izvode na južnoj strani. Privode se kraju i radovi na izgrad-nji utovarno-istovarne rampe uz šesti kolosijek. Na kolodvorskoj zgradi radovi su manje vidljivi jer se trenutačno radovi izvode u unutrašnjosti i uklanjaju se svi elementi u prostoru koji će kasnije biti zamijenjeni drugačijim rješenjima.

Remont pruge Novska – Okučani

Intenzivni radoviUz intenzivne radove koji se izvode na kolodvoru Okučani, trenutačno se izvode završni radovi na oba kolosijeka u duljini 16,8 kilometara.

/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Dragutin Staničić

Na oba kolosijeka uspostavljena je redovita vozna brzina vlakova koja je propisana voznim redom. Uz to završeni su svi radovi koji su zahtijevali obustavu prometa na pruzi. Na oba kolosijeka izvo-de se završni radovi.

Kolodvor Okučani

/ NOVOSTI

broj 811 / lipanj 2013.16/

/ Piše: Josip Stanković/ Foto: Branimir Butković

U skladu sa sporazumom što su ga 31. listopada 2013. sklo-pile Uprave HŽ Infrastrukture, HŽ Carga i HŽ Putničkog prije-voza, Željeznički fond je od 1. studenoga 2013. organiziran u HŽ Infrastrukturi kao pravnome slijedniku HŽ Holdinga.

Završetkom postupka usklađivanja akata koji reguliraju rad Želje-zničkog fonda donošenjem 3. aneksa Ugovoru o radno-pravnoj zaštiti i novog Pravilnika o radu Željezničkog fonda te imenova-njem tijela Fonda stvoreni su svi preduvjeti za nastavak djelovanja Željezničkog fonda, u kojemu se i dalje dobrovoljno mogu zbrinja-vati radnici s liste tehnološkog viška. U aneksu Ugovoru o radno-pravnoj zaštiti od poslovno uvjetova-

Željeznički fond

Nastavak djelovanjaNa temelju Ugovora o radno-pravnoj zaštiti radnika od poslovno uvjetovanih otkaza od 4. svibnja 2006. i Odluke Uprave HŽ Holdinga d.o.o. od 8. svibnja 2007. osnovan je Željeznički fond kao jedan od mo-dela dobrovoljnog zbrinjavanja viška radnika. Že-ljeznički fond bio je organiziran u HŽ Holdingu sve do prestanka postojanja tog društva 31. listopada 2012. godine.

nih otkaza, što su ga 18. ožuj-ka 2013. potpisali svi repre-zentativni sindikati i Uprave HŽ Infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Carga, najvažni-je promjene su sljedeće: – umjesto plaće od 6000 kn bruto za radnike raspoređene u Željeznički fond maksimalna plaća iznosi 4000 kn bruto na vrijeme od tri godine kao i do sada– radnici iz Željezničkog fonda i dalje se mogu privremeno raspoređivati, ali samo u ono društvo koje je radnika raspo-redilo u Željeznički fond, a vri-jeme rasporeda najkraće može trajati mjesec dana umjesto dosadašnja tri mjeseca.

Dana 25. travnja 2013. Uprava HŽ Infrastrukture imenovala je ru-kovoditeljicu Upravljanja ljudskim potencijalima Gordanu Vukče-vić ravnateljicom Željezničkog fonda na razdoblje od tri godine.

Među ostalim temema okrugli stol bavio se mogućnostima or-ganiziranja muzejsko-turističke željeznice na području Slavonije i Baranje te Mađarske. Ostala izlaganja bila su podijeljena u tri cjeline.

Okrugli stol u Osijeku

Budućnost željeznice u SlavonijiDana 29. svibnja u hotelu »Osijek« u Osijeku održan je okrugli stol pod nazivom »Budućnost željeznice u Slavoniji«, koji je organizirao Sindikat prometnika vlakova Hrvatske.

U cjelinu na temu »Integralni prijevoz putnika u Slavoniji« oku-pljene je uveo mr. sc. Dražen Kaužljar. Predavanje je održala i dr. Marijana Petrović, a okupljenima se obratio i predstavnik sindikata vozača. Na kraju okupljenima se obratila dogradona-čelnica grada Osijeka koja je održala stručno izlaganje o pro-metnoj arhitekturi i planovima grada Osijeka. Dožupan Željko Kraljičak podupro je razvoj željezničke infrastrukture, očuvanje radnih mjesta i poboljšanje kvalitete života u županiji. Mišljenje svih sudionika je da je na području grada Osijeka i Slavonije moguće ostvariti vrlo kvalitetan i učinkovit integrirani prijevoz putnika.

Na okruglome stolu okupljeni su se bavili i temom »Virtualni intermodalni regionalni logistički centar Vinkovci«. Prof. dr. sc Tomislav Josip Mlinarić i prof. dr. sc. Ivan Miloš govorili su o velikom potencijalu razvoja intermodalnoga teretnog prijevoza u Vinkovcima, ali i u lukama Vukovar i Osijek. Kao glavni pro-blem istaknut je novac. To je posebice bilo izraženo i u raspravi predstavnika lokalne samouprave i HŽ Infrastrukture na temu »Uloga podravske magistrale u cilju regionalnog povezivanja Hrvatske«.

Osim na izlaganje mr. sc Dražena Kaužljara koji je iznio moda-litete revitalizacije podravskog pravca, pozornost stručnjaka i HŽ-ovih zaposlenika, ali i predstavnika medija, bila je usmjerena na izlaganje člana Uprave HŽ Infrastrukture Nikole Ljubana, koji je izjavio da podravski pravac neće biti ukinut. To je potkrijepio i činjenicama o ulaganju u infrastrukturu. Rasprava je pokazala raskorak između stavova HŽ Infrastrukture i lokalne samouprave o financiranju projekata.

/ Piše: Nenad Katanić/ Foto: Dragutin Staničić

U Slavonskom Brodu


/ NOVOSTI

17/

/ Piše: Vlatka Škorić/ Foto: arhiva HŽM-a Dragutin Staničić

Uspostava željezničkog prometa uskoro se pokazala višestruko isplativom za ukupni gospodarski razvoj grada i okolnih mjesta, ali i poticajnom za razvoj turizma. Naime, vlakovima su preko matuljskog štaciona u prelijepu Opatiju počeli stizati austrijski i mađarski aristokrati i bogati građani, učinivši je luksuznim i mondenim ljetovalištem, a tijekom sljedećeg desetljeća i priznatim europskim ljetova-lištem i lječilištem. U skladu s time Društvo južnih željeznica je u Opatiji sagradilo prvi hotel Kvarner, nakon čega je počeo nicati niz vila i ljetnikovaca. I današnju šetnicu Lungomare od Voloskoga do Lovrana dao je sagraditi ravnatelj Društva južnih željeznica Friedrich Ju-lius Schiller. HŽ Infrastruktura planira obi-lježiti obje obljetnice i o njihovu značenju komunicirati s javno-šću tijekom cijele godine na razne načine. Cilj je podsjetiti na dugu tradiciju željeznice i najaviti nove projekte na po-

Riječke pruge

Tradicija duga 140 godinaOve godine HŽ Infrastruktura obilježava važnu obljetnicu – 140 godina od izgradnje prvih željezničkih pruga u Hrvatskome primorju i povezivanja grada i luke Rijeke u mrežu tek sagrađenih magistralnih pruga u srednjoj Europi. Te 1873. godine, u razmaku od samo četiri mjeseca, do Rijeke su bile dovedene i za promet otvorene čak dvije pruge, i to 25. lipnja tzv. šenpeterska pruga od Svetog Petra (današnje Pivke) do Rijeke, a 23. listopada tzv. karlovačko-riječka željeznica između Karlovca i Rijeke.

dručju spomenutih pruga. Prvo događanje s tim povodom bilo je organizirano u uto-rak 25. lipnja u kolodvoru Opatija-Matulji, točnije u dvorištu elektrovučne podstanice Matulji, u koju je u sklopu projekta izmjene sustava električne vuče Moravice – Rijeka – Šapjane ugrađen novi suvremeni uređaj, dok je dio uređaja muzealiziran, kao i sama zgrada koja je upisana kao spomenik kultu-re. Tim povodom promovirana je i brošura o kulturno-povijesnom značenju EVP-a. U kolodvoru Opatija-Matulji, postavljena je zastava posvećena 140. obljetnici, bile su izložene dvije lokomotive, željezničke make-te, a potom su svi sudionici mogli sudjelovati u »Matuljskoj kartulini« koju je organizirala Turistička zajednica Matulji. »Matuljska kar-tulina« je cjelodnevno događanje tijekom kojeg je oko 300 biciklista iz Matulja u Šapja-ne, gdje je održano cjelodnevno događanje, bilo prevezeno vlakom. Također, promocija HŽ Infrastrukture za tu je prigodu prodava-la majice sa logom obljetnice, a prihod od majica išao je za jednu socijalno ugroženu matuljsku obitelj.U svim kolodvorima od Karlovca preko Rije-

ke do Šapjana zavijorila se i zastava posvećena 140. obljetnici pruga Karlovac – Rijeka i Šapjane – Rijeka, kako bi podsjećala na dugu tradiciju željeznice na tim područjima.

Kolodvor Opatija-Matulji danas

Kolodvor Opatija-Matulji nekad

broj 811 / lipanj 2013.18/

/ IZ SVIJETA / Piše: Toma Bačić/ Foto: funini.com

Japanski futuristicki oblikovan Shinkansen serije 500 Gohyaku-kei koji vozi maksimalnom brzinom od 285 kilometara na sat. 9 ovakvih vlakova proizveli su Hitachi i Kawasaki, a vanjski dizajn je izradio njemacki dizajner zeljeznickih vozila, slavni Alexander Neumeister. Vlak na fotografiji izlazi sa stanice Tokyo-eki. Fotografija: funini.com, objavljeno s

dopustenjem

Tehnologija poznata pod nazivom Shinkansen pojavila se u Japa-nu 1964. godine, iako je planiranje uvođenja vlakova velikih brzi-na i velikog kapaciteta u Japanu počelo puno ranije, u tridesetim godinama 20. stoljeća.Shinkansen tehnologija je vrlo zanimljiva. Riječ je o vlakovima i željezničkim prugama koje su sagrađene s europskom širinom kolosijeka od 1435 mm, iako je većina dru-gih željezničkih pruga u toj otočnoj azijskoj državi sagrađena sa širinom kolosijeka od 1067 mm. Veća širina kolosijeka nije omo-gućila samo to da po njoj voze veći vlakovi većeg prijevoznog ka-paciteta, već i to da je Shinkansen sustav u cijelosti odvojen od drugih vrsta željezničkog prometa u Japanu. Uz to, vrlo je važno napomenuti činjenicu da Shinkansen sustav ima puno veći slo-bodni profil od željeznica u Europi, pa vozila tog sustava mogu imati širinu sanduka od 3500 mm, što omogućuje postavljanje sjedišta u putničkome prostoru u konfiguraciji 3 + 3, čime je osiguran vrlo velik kapacitet tih vlakova.U novijoj povijesti sustava pojavili su se i takozvani mini Shin-kansen vlakovi koji osim klasičnim Shinkansen prugama voze i prugama čija je kolosiječna širina od 1067 mm pretvorena u širinu od 1435 mm. Budući da prilikom rekonstrukcije (često je riječ i o sustavu tri tračnice – dakle oba kolosijeka od 1067 mm i 1435 mm položena su duž iste željezničke pruge) nije povećavan slobodni profil, vozila mini Shinkanses sustava imaju postolja širine 1435 mm, no i sanduk koji odgovara su-stavu 1067 mm. To nije velika prepreka kapacitetu jer japan-ske željeznice širine 1067 mm imaju slobodan profil uspore-

Najbrži vlakovi na svijetu

Standardna brzina 300 km/hOpćeprihvaćeno mišljenje je da su željeznice u Ja-panu najbrže na svijetu, a one u Europi sporije. Je li to uistinu tako, voze li Japanci najbrže i u kojem su odnosu Europa i Hrvatska prema Japanu, teme su ovog članka.

div s europskim. Godine 1964. prvi Shinkansen vlakovi vozili su brzinom od 220 km/h prugom Tokaido Shinkansen, a ta se brzina polako povećavala. Danas Shinkanseni voze brzinama do 300 km/h i čarobnu brojku od 300 km/h ne prelaze. Ipak, budući da se najbrži vlakovi Nozomi vrlo rijetko zaustavljaju, tj. da se zaustavljaju isključivo u najvećim urbanim središti-ma, Shinkansen sustav je jedan od, prosječno gledano, naj-

bržih na svijetu. Danas Shinkansen sustav obuhvaća niz serija vozila različitih brzina (između 250 i 300 km/h) i niz prototipova koji na ispiti-vanjima različitih sustava voze i brzinama puno većima od 300 km/h. Francuska se općenito uzima kao druga željeznica i država svije-ta koja je počela razvijati vlakove velikih brzina. TGV sustav vrlo je izravno inspiriran Shinkansenom i djeluje od 1981. kada su u promet puštene prve dionice pruge Pariz – Lyon na kojima se u početku vozilo brzinom od 270 km/h.TGV je oduvijek bio vrlo veliki ponos francuske tehnologije i Fran-cuzi su od samog početka ulagali ogromna sredstva u dokaziva-nje njegove superiornosti nad svim ostalim sustavima vlakova velikih brzina. Iako i danas u redovitome prometu Francuzi ne voze više od 320 km/h (tom brzinom nigdje se ne vozi redovito, već isključivo u slučaju kašnjenja vlakova; redovita brzina je uvi-jek 300 km/h), TGV vlakovi su na različitim probnim vožnjama probijali upravo nevjerojatne brzinske rekorde. Najnoviji je onaj od 3. travnja 2007. kada je jedan posebno modificiran TGV vlak vozio brzinom od 574,7 km/h! TGV tehnologija izvezena je u razne države i danas je poprilič-no rasprostranjena u svijetu. Primjerice, varijanta TGV-a je i Eurostar, vlak koji povezuje Francusku s Velikom Britanijom, a Britanci su i kod gradnje novih pruga za velike brzine preuzeli francuske tehnologije. Tako danas HS1, prva britanska pruga,


/ IZ SVIJETA

i za sada jedina, ima potpuno isti standard kao i TGV linije u Francuskoj i omogućuje brzine do 320 km/h. Južna Koreja ta-kođer je licencno preuzela francusku tehnologiju; TGV vlako-vi odabrani su nakon velikih međunarodnih natječaja i danas voze brzinama od 300 km/h između velikih urbanih središta Južne Koreje. Sredinom osamdesetih godina prošloga stoljeća europsko društvo vlakova velikih brzina dobilo je novog člana – Saveznu Republiku Njemačku i vlakove InterCity-Express.Njemačka je primijenila nešto drugačije modele izgradnje željeznič-kih pruga, krenuvši od činjenice da pruge moraju biti dizajnirane tako da njima danju voze putnički vlakovi brzinom od 280 km/h, a noću teretni vlakovi. Taj zahtjev utjecao je na to da su pruge mora-le imati male nagibe (uspone i padove), pa su postajale drastično skuplje od TGV linija u Francuskoj. Naime, Francuzi su TGV linije di-zajnirali tako da njima gotovo isključivo voze TGV vlakovi koji mogu svladavati kratke uspone od čak 40 promila.Gotovo isključivo zato jer i njima noću voze brzi teretni vlakovi, relativno malih masa koji su uvijek vučeni jednom, a gurani drugom električnom lokomoti-vom, pa tako mogu svladavati tako velike uspone. Nijemci su na svojim novim prugama počeli voziti ICE vlakove koji danas postoje u nekoliko generacija, od kojih je posljednja nazvana Velaro, a sagradio ju je »Siemens«. Ona je postigla i fe-nomenalan izvozni uspjeh i danas vozi u nizu zemalja, postajući najljući konkurent francuskome TGV-u. Zanimljivo je spomenu-ti da je TGV tehnologija krajnje pragmatična i zapravo prilično jednostavna. TGV pruge su klasične željezničke pruge koje su sagrađene sa zavojima ogromnih radijusa i izuzetno kvalitetnim materijalima. ICE pruge su nešto drugačije – tehnološki puno naprednije, no time i puno skuplje i istodobno zahtijevaju poseb-na (također vrlo skupa) održavanja. Nijemci danas, kao i Francu-zi, voze maksimalnom brzinom od 320 km/h. Španjolska je nastavila visokobrzinski niz u Europi koji je počela graditi prema francuskome modelu. Kasnije je preuzela njemački, a naposljetku je na svoje pruge za velike brzine uvela i vlastita rje-šenja. Iako su Španjolci pokušavali voziti mnogo većim brzinama od 300 km/h (čak do 360 km/h), danas, kao i Francuzi i Nijemci, voze 300 km/h. Kina je odvojena priča i na području te ogromne mnogoljudne zemlje postoji čitav niz različitih sustava i tehnologija željeznica za velike brzine. Kineske željeznice kupovale su različite vlakove i

uvodile različita rješenja – od ICE-a do japanskih Shinkansena, a kao i Španjolci pokušavali su voziti brzinama od 360 km/h. Teh-nički se ta brzina pokazala mogućom u redovitom prometu, no ekonomski neisplativom, pa se od nje odustalo! Naime, troškovi vožnje vlaka i održavanja pruge i vozila su za brzine od 360 km/h drastično veći od onih za brzine od 300 km/h, pa nije ekonomski isplativa. Uz to, uštede u vremenima putovanja su vrlo male i time putnicima neatraktivne. Italija je također u devedesetim godinama prošlog stoljeća po-čela voziti vlakove brzinom od 300 km/h, a do tih brzina došlo se evolucijom nagibnih vlakova Pendolino. Danas Talijani imaju razvijenu mrežu pruga za velike brzine koju nastavljaju razvijati, a ta država ima i prvoga privatnog operatora koji vozi vlakove velikih brzina – tvrtku NTV. Svakako će ubuduće biti zanimljivo gledati pozicioniranje privatnih tvrtki u tome vrlo atraktivnom, ali i vrlo skupom i sigurnosno kompliciranome sektoru. Općenito vrijedi teorija da su vlakovi za velike brzine atraktivna konkurencija zračnome prometu do udaljenosti od 800 km i na tim relacijama je realno očekivati daljnje povećanje opsega že-ljezničkog prometa nauštrb opsega zračnog prometa. Konkuren-tnost željeznica dodatno je povećana uvođenjem različitih modela cijena željezničkih karata i uvođenjem niskotarifnih vlakova za ve-like brzine poput francuskog OUIGA. Željeznice koje voze brzinama od 200 km/h puno su raširenije i tom brzinom danas voze vlakovi u mnogim državama, uključujući i neke za koje se općenito ne smatra da imaju posebno brze vlakove. Primjerice, Austrija ili Švicarska kao alpske zemlje na određenim prugama voze 200 ili čak 230 km/h i time drastično skraćuju vozna vremena i vremena putovanja. Ruski vlakovi također voze maksi-malnim brzinama od 230 km/h, koje u slučaju kašnjenja na određe-nim dionicama kratkotrajno mogu biti podignute na 250 km/h). Hrvatska, kao mala zemlja i mala ekonomija, nema u planu gra-diti pruge za velike brzine, no u statističkim pokazateljima brzina vlakova uopće ne stoji loše. Stručni časopis Railway Gazette Inter-national Hrvatsku redovito uvršćuje u tablicu najbržih željeznica na svijetu, a prosjek koji nije osobito dobar popravlja činjenica da određeni vlakovi između nekih kolodvora na pruzi Novska – Vin-kovci postižu prosječnu visoku brzinu! Kada se određena željezni-ca nađe u tablici najbržih, osjećaj ponosa raste, no realnost je, nažalost, često drugačija od statističkog pokazatelja.

Etiopija je država čija ekonomija počiva na poljoprivredi i rudnim bogatstvima. Da bi omogućila trgovinu i izvoz ruda raznih vrsta, od kojih neke kotiraju izvrsno na međunarodnim tržištima, ta je istočnoafrička zemlja primorana ulagati u zapušten i krajnje za-stario željeznički sustav, na kojemu je uglavnom čitav promet pot-puno zaustavljen prije 16 godina – 1997. godine! Za provedbu tih projekata Etiopiji je prijeko potrebna međunarodna pomoć u obliku novca i znanja, a ona stiže iz Kine i Turske. Najnoviji zajmovi i projekti usmjereni k osuvremenjivanju Etiopske željeznice stižu iz Turske, koja i sama nevjerojatnim tempom osuvremenjuje vlastite željezničke kapacitete.Dana 10. lipnja Etiopske željeznice (ERC) i Turske državne željezni-ce (TCDD) preko Turske agencije za suradnju i razvoj TIKA potpi-sale su suradnju na projektu modernizacije i obnove željezničkog prometa u Etiopiji. Etiopija ima relativno dobro razvijenu željezničku mrežu kolosiječ-ne širine 1000 mm. Plan obuhvaća obnovu i ponovnu uspostavu prometa na pruzi koja povezuje etiopski glavni grad Addis Ababu, u kojemu živi 3,5 milijuna stanovnika, s Deweleom na granici Etio-pije i Džibutija koja je duga 782 km. Ta željeznička pruga otvarana je za promet u nekoliko etapa između 1901. i 1917. godine.

Ugovor između ERC-a i TCDD-a samo je posljednja faza u am-bicioznome programu obnove Etiopskih željeznica koji se počeo provoditi prije nekoliko godina. Krajem 2011. Etiopske željeznice potpisale su sporazum o suradnji na obnovi s kineskim tvrtkama China Construction Corporation i CREC Engineering Corporation. Ti su ugovori vrijedni ukupno 242 milijuna eura. Budući da Etiopija ima bogata nalazišta mineralnih sirovina, namjera je te sirovine prevoziti željeznicom do luka u Džibutiju. Također, ugovor vrijedan 114 milijun eura ERC je potpisao s kineskom tvrtkom Communi-cations Construction Company. Riječ je o izgradnji 268 km duge željezničke pruge Mekele – Woldia. Taj projekt obuhvaća izgradnju 29 mostova i tunela dugih ukupno 19 km. Isto tako, turska tvrtka Yapi Merkezi sagradit će 447 km pruge Awash – Weldiya.U planu je i razvoj gradske željeznice u glavnome etiopskom gradu Addis Ababi, koji poput većine velikih i naglo razvijenih gradova Afrike i srednje Azije ima velike prometne probleme. Etiopske željeznice su do 1997. vozile voznim parkom uglavnom francuskog podrijetla i nisu imale ni jednu elektrificiranu prugu. Iako ni jedan od najavljenih projekata ne spominje izravno kupovi-nu novih vozila, vrlo je vjerojatno da će ona ovaj puta biti kineskog i turskog podrijetla.

Nove perspektive željeznica u Etiopiji/ Piše: Toma Bačić

broj 811 / lipanj 2013.20/

/ NOVOSTI / Piše: Toma Bačić/ Foto: ONCF

/ IZ SVIJETA

Politički, Maroko je ustavna monarhija u sjeverozapadnome di-jelu Afrike. Međunarodno priznat teritorij Maroka iznosi 446 550 kvadratnih kilometara, no Maroko upravlja i velikim dijelom teri-torija zapadne Sahare. Ako se u statistiku uključi i ta površina, tada površina Maroka iznosi 710 000 kvadratnih kilometara. Sta-novnika ima nešto manje od 33 milijuna, a gustoća naseljenosti iznosi 73 stanovnika po kvadratnome kilometru. Povijest Maroka, njegova politička i kulturna slika temelje se na arapskoj i berber-skoj povijesti, i na vremenu kolonijalizma. Francuski i španjolski utjecaji također su jaki. Marokanski nominalni BDP iznosi 2533 € po osobi, što znači da Maroko zauzima apsolutni vrh u odnosu BDP-a po osobi. Prva marokanska pruga za velike brzine povezat će mediteranski obalni grad Tangier s Kenitrom, gradom od 360 000 stanovnika blizu Rabata i Casablance. Maroko je prva afrič-ka država koja će željeznički promet podignuti na razinu prometa vlakovima velikih brzina. Povijest željeznica u Maroku počela je u kolonijalnome vremenu kada je 1887. jedna belgijska tvrtka koju je financirala belgijska vlada sagradila kratku uskotračnu prugu u vrtovima Sultanove palače u Rabatu. Pruga je bila kolosiječne širine 600 mm. U idu-ćih pet desetljeća uskotračna željeznička mreža u Maroku se brzo razvijala te je povezivala luke i gradove na obali s unutrašnjosti države. Ipak, dvadesetih godina 20. stoljeća odlučeno je da se počne s izgradnjom željezničkih pruga normalne širine kolosijeka zbog njihova većega kapaciteta. Dana 25. srpnja 1927. grad Tangier na samome sjeveru Maroka i na mediteranskoj obali povezan je s gradom Fesom normalno-kolosiječnom željezničkom prugom koju je sagradila francusko-španjolska tvrtka Compagnie franco-espagnole du chemin de fer de Tanger à Fès. Pruga je otvarana za promet u nekoliko etapa od 1923. do 1927. godine. Nakon toga normalnokolosiječna želje-znička mreža počela je naglo rasti te je svojim širenjem potiskivala uskotračne pruge. Danas Maroko ima isključivo željezničke pruge normalne kolosiječne širine i mreža je duga 1907 km, od čega je čak 1003 km elektrificirano sustavom 3 kV. Takav prosjek elek-trifikacije željezničke mreže je vrlo dobar i usporediv je s nekim visokorazvijenim zapadnoeuropskim državama.

Ništa od javnog natječajaONCF, marokanski nacionalni željeznički operator i državna želje-znička tvrtka odlučili su 2005. da će započeti projekt izgradnje mreže linija za vlakove velikih brzina. Odlučeno je da će do 2030. Maroko imati oko 1500 km pruga za velikih brzine i da će želje-znička pruga Tangier – Kenitra biti prva sagrađena. Godine 2007. vlada Maroka potvrdila je planove i projektiranje pruge, kao i inici-jative za pokretanje poslova i financijsko konstruiranje, je počelo. Iako, na zgražanje protivnika projekta, međunarodni natječaji ni-kada nisu raspisani, ONCF je odabrao francuske tvrtke za partne-re u projektu. Takav potez nije uobičajen u zapadnome svijetu, no istodobno je vrlo pragmatičan s obzirom na kvalitetu francuske tehnologije za vlakove i infrastrukturu velikih brzina te političke i ekonomske veze Maroka i Francuske.

Maroko

Prva afrička pruga velikih brzinaZa dvije godine, kada će prva pruga velikih brzina u Maroku biti sagrađena i puštena u promet, ta će država postati prva afrička država s prugama za velike brzine. Nova pruga povezat će grad na medi-teranskoj obali Tangier s Kenitrom, gradom koji se nalazi u blizini glavnoga grada Rabata i najvećega grada Casablance.

U veljači 2010. ONCF je potpisao ugovore vrijedne 1795 milijardi eura za razne etape projektiranja, provedbe, gradnje pruge i kup-nju vlakova i signalno-sigurnosnih sustava. Gradnja pruge počela je velikom svečanošću u Tangieru 29. rujna 2011. kojoj su osim marokanskoga kralja Muhameda VI. prisustvovali i tada aktualni francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i većina članova francuske vlade. Nova će pruga za velike brzine počinjati u predgrađu Tangiera, grada sa 700 000 stanovnika na obali Mediterana. U Tangieru postoji vrlo suvremeni željeznički kolodvor Tangier Ville, koji se nalazi u istočnome, modernom dijelu grada. U tome kolodvoru vožnju će prema planovima počinjati i vlakovi velikih brzina koji će voziti prema jugu. Od Tangiera pruga će duž atlantske obale voditi prema jugu, do grada Kenitre. Ta dionica bit će duga 183 km i omogućivat će brzine od 320 km/h, što će biti i najveća mo-guća brzina novih vlakova. Pruga će biti elektrificirana sustavom 25kV 50Hz. Ta dionica pruge velikih brzina skratiti će putovanje od Tangiera do Casablance sa sadašnjih pet sati i 45 minuta na samo dva sata i 10 minuta. Budući da će pruga voditi pustinjskim područjem, na njezinoj trasi predviđeno je samo nekoliko zani-mljivih infrastrukturnih projekata. Riječ je o dva duga mosta, i to o mostu preko rijeke Sebou dugom 250 m i mostu preko rijeke Loukkos dugom čak dva kilometra i 200 metara. Svi građevinski poslovi na novoj pruzi prema planovima bi trebali biti završeni u veljači 2014. kada će početi polaganje kolosijeka te gradnja infra-strukture za elektrifikaciju i signalizacijsko-sigurnosnih uređaja. Ti će sustavi biti završeni u prosincu 2014. godine. Istodobno počet će vrlo opsežna ispitivanja svih sustava, kao i probne vožnje prvih vlakova, koje će trajati do puštanja nove pruge u promet u prosin-cu 2015. godine. ONCF će modernizirati i prugu Kenitra – Casablanca, koja će novim vlakovima velikih brzina poslužiti za nastavak njihova puta prema jugu, odnosno prema marokanskome glavnom gradu Rabatu i najvećem i najvažnijem gradu, legendarnoj Ca-sablanci. Taj dio projekta financira Afrička banka za razvoj sa 300 milijuna €, a on podrazumijeva izgradnju trećega kolosije-ka na današnjoj dvokolosiječnoj pruzi koji će ponajprije služiti za takozvani spori promet – teretne vlakove i lokalne putničke vlakove. Preostala dva kolosijeka bit će temeljito modernizira-na i dograđena i njima će novi vlakovi moći voziti brzinama od 220 km/h. Neki dijelovi pruge će ipak zbog nužnih smanjenja troškova ostati namijenjeni brzinama od 160 km/h. Ta će pru-ga kao i dosada biti elektrificirana marokanskim standardnim

Prizori s gradilišta pruge za velike brzine


/ IZ SVIJETA

sustavom od 3kV=. Prema prognozama, ONCF će već 2016. prevoziti 24 milijuna putnika na transatlantskome željezničkom koridoru Tangier – Marrakech. Samo na dionici nove pruge za brzine od 320 km/h Tangier – Kenitra ONCF planira prevesti osam milijuna putnika!Druga faza ambiciozno zamišljenog projekta izgradnje željeznice za velike brzine u Maroku obuhvaća i gradnju pruge za velike br-zine na dionici Kenitra – Rabat – Casablanca. Ta faza podrazu-mijeva i modernizaciju i povećanje brzina na dionici Casablanca – Marrakech. Za signalizaciju i sigurnosne sustave mjerodavne su talijanske tvrtke Ansaldo STS i Cofely Ineo. Te će tvrtke raditi pod supervi-zijom francuskih, koje su mjerodavne za izgradnju cjelokupne in-frastrukture nove pruge. Sustavi će biti sagrađeni prema važećim europskim standardima ETCS 1 i 2 te će omogućivati normalnu vožnju brzinama od 320 km/ht. Vrijednost tih ugovora iznosi 120 milijuna €. Kontrolni centar i prometno-operativni i sigurnosni dis-pečerski centar biti će smješteni u marokanskome glavnom gradu Rabatu.Dana 10. prosinca 2010. ONCF je s Alstomom potpisao ugovor vrijedan 400 milijuna € za isporuku i održavanje 14 vlakova serije TGV Duplex. Svaki od tih vlakova imat će 533 sjedaća mjesta u dva razreda. Ti će vlakovi biti vrlo slični onima koji su kao vlakovi TGV Duplex treće generacije od 30. svibnja 2011. bili isporuči-vani Francuskim državnim željeznicama (SNCF). Marokanski će vlakovi biti posebno dizajnirani za korištenje u pustinjskim i polu-pustinjskim uvjetima, kao i za korištenje uz samu obalu mora, što podrazumijeva redizajn svih usisnika zraka za hlađenje tehničkih sustava i klimatizaciju, kao i posebno otporne boje i antikoroziv-ne premaze. ONCF TGV vlakovi bit će obojeni u vrlo atraktivnu kombinaciju crvene, zelene i srebrne boje, bojama marokanske zastave. Svi naručeni TGV vlakovi moći će voziti pod sustavom elektrifi-kacije od 25kV 50Hz i 3kV. Također će imati bar i informacijski sustav koji će putnicima obavijesti prezentirati na arapskom, berberskom i francuskom jeziku. Vlakovi će biti dizajnirani, pro-jektirani i sagrađeni u Alstomovim pogonima u La Rochellu, na zapadu Francuske, na atlantskoj obali. Alstom Belfort gradit će pogonske glave, pogoni u Le Creusotu postolja i sustave kočenja, Ornans vučne motore, a pogoni u južnoj Francuskoj – u tarbesu za sustave regulacije vučnih motora. Villeurbanne će biti odgo-voran za elektroničke naprave i sustave, a određene će dijelove

vlaka proizvoditi i Alstomove tvornice u Charleroiu u Belgiji, Sestu u Italiji i Montrealu u Kanadi. Vlakovi će biti isporučeni u Maroko brodovima, a završna montaža uslijedit će u pogonima Moghogha pokraj Tangiera. Novi depo za vlakove gradi se u Tangieru. Alstom ima izvrsne pozicije u Maroku. U 2008. tramvajski ope-rator u Rabatu naručio je 44 tramvajska vozila Citadis ukupne vrijednosti oko 100 milijuna €. Casablanca je 2009. naručila 74 Citadis tramvaja vrijednosti 120 milijuna €, a iste godine ONCF je naručio 20 potpuno novih, do tada postojećih, isključivo na crta-ćoj dasci Prima II električnih lokomotiva. Vrijednost tog posla bila je 75 milijuna €. Analitičari su tada bili uvjereni da je ONCF dobio od Alstoma vrlo galantan popust zbog činjenice da je tvrtka bila prvi naručitelj novog tipa električnih lokomotiva. Godine 2009. ugovoren je i posao signalizacije pruge Ennouasser – Jorf Lasfar, čija je vrijednost nešto viša od 20 milijuna €. Već 2010. pojavile su se i prve kritike izgradnje pruga za velike brzine u Maroku. Usprkos općemu nacionalnom oduševljenju da Maroko ulazi u društvo zemalja čiji će vlakovi voziti brzinom većom od 300 km/h, racionalne i odmjerene kritike bile su do-bro upućene vlastima i pogađale su u točno određene segmen-te. Ponajprije se kritizirala činjenica da zemlji financijske moći poput Maroka ekstremno skupi projekti željeznice velikih brzina nisu potrebni. Kritičari su umjesto toga predlagali opću moder-nizaciju željezničkog sustava koja bi boljitak donijela putnicima svih slojeva u Maroku, a ne samo bogatim putnicima koji se vlakom voze iz najvažnijih gradova i u njih. Najžešći su kritičari upotrijebili vrlo jednostavnu računicu da pokažu besmislenost tako skupih investicija. Naime, izgradnja 10 m pruge za velike brzine košta jednako kao i izgradnja jedne škole u selima Ma-roka!Za kraj nije naodmet napomenuti i uspjehe domaćeg proizvođača tračničkih vozila TŽV-a »Gredelj« na marokanskome tržištu. Ta je tvrtka od proljeća ove godine ONCF-u isporučila nekoliko novih GM dizelskih lokomotiva koje su prije isporuke ispitane u Hrvatskoj te su kao takve pobudile veliko zanimanje domaćih interesenata i stručnjaka iz europske željezničke javnosti. Zgodno je spomenuti da su tekstovi o tim lokomotivama objavljeni u svim relevantnim željezničkim časopisima u Europi, a fotografija jedne lokomotive krasila je i naslovnicu švicarskoga željezničkog časopisa »Schwe-izer Eisenbahn Revue«. Tako će dizelske lokomotive hrvatskog podrijetla uskoro raditi društvo najsuvremenijim vlakovima za ve-like brzine u sjevernoafričkome Maroku.

Prizori s gradilišta pruge za velike brzine

/ NOVOSTI

broj 811 / lipanj 2013.22/

/ Piše: Zdenka Dokaza/ Foto: Sanja Paić

Tom prigodom izabrani su čelni ljudi udruge te su uručena prigodna priznanja. Muškarci darivatelji su za prvo, deseto, dvadeseto i tride-seto darivanje, a žene za prvo, peto, deseto, dvadeseto i dvadeset i peto darivanje primili zahvalnice i značke. Također, muškarci su za 50. darivanje, a žene za 35. darivanje primili i mali srebrni znak. Veliki srebrni znak primile su žene za 55. darivanje, a muškarci za 75. Zlat-nik su dobili muškarci za stoto darivanje, a žene za 30. darivanje. HZZO je žene koje su krv darivale 26 puta odnosno muškarce koji su krv darivali 36 puta trajno oslobodio plaćanja participacije za

Osnovni cilj akcije jest upozoriti na opasnosti koje vrebaju na željeznič-ko-cestovnim prijelazima, kao i na neka nepoželjna ponašanja koja mogu biti vrlo opasna. Osim što se vozače upozorava na potrebu po-štivanja prometnih znakova i na vlastitu odgovornost, u školama se u radu s djecom nastoji što ranije probuditi svijest o odgovornome ponašanju u prometu i o tome da je neophodno izbjegavati nepoželj-na ponašanja kao što su penjanje po vagonima, igranje uz prugu ili kamenovanje vlakova koji prolaze.Akcija »Vlak je uvijek brži« je 6. i 7. lipnja provedena u Vinkovcima i Tovarniku. Na ŽCP-u Slavija 6. lipnja zaposlenici HŽ Infrastruk-ture su zajedno s policijskim službenicima zaustavljali vozače, razgovarali s njima i podijelili im promotivne materijale. ŽCP Sla-vija vrlo je prometno mjesto, onuda prolazi veliki broj automobila, biciklista i pješaka. Premda na tome prijelazu od 2001. nije bilo nesreća, u zadnje tri godine zabilježeno je 18 lomova polubranika, a i sami smo imali priliku vidjeti neprikladno i opasno ponašanje – prolazak između spuštenih polubranika. Na području Vukovarsko-srijemske županije nalazi se 89 željezničko-cestovna prijelaza i od 2010. zabilježeno je 56 lomova polubranika. Jedan od osnovnih rizika nesreća na ŽCP-ovima je ljudski čimbenik, tj. ljudsko ponašanje kao što je nepoštivanje signalizacije, podcje-njivanje rizika i izostanak odgovornog ponašanja. Uz to, o odraslima umnogome ovisi i ponašanje malodobnih sudionika u prometu, u situacijama kada djeca zbog autoriteta odraslih te vlastite ovisnosti i nedostatka iskustva nisu u mogućnosti postupiti drugačije. Osim toga, rizično ponašanje odraslih za djecu je opasno i u budućnosti jer su kao primjer imala neodgovarajući model ponašanja. Istoga dana, u popodnevnim satima u Osnovnoj školi »A. G. Matoš« u Tovarniku s učenicima trećega i četvrtoga razreda održana je radionica na kojoj su djeca upoznata sa željezničkim zanimanjima, pravilima po-našanja u prometu i sa željezničko-cestovnim prijelazima te opasnosti-ma koje vrebaju pri igranju uz prugu ili penjanju na parkirane vagone.Nakon razgovora i upoznavanja s dobrim stranama željezničkog prometa, ali i s potencijalnim opasnostima, djeca su mogla jasno reći što je poželjno, a što nepoželjno ponašanje. Rješavali su i

Vlak je uvijek brži u Vinkovcima i Tovarniku

Učenje kroz radionice»Vlak je uvijek brži« je akcija koja se provodi već trinaestu godinu zaredom. Na početku akcija je bila namijenjena isključivo djeci osnovnoškolske dobi, a od 2007. ciljne skupine su i vozači, motociklisti, biciklisti i pješaci.

križaljku na temu ŽCP-a i željeznice te pisali poruke upozorenja dragim osobama. U istoj školi održana je i debatna radionica na temu »Udobne ili ne-udobne čekaonice« i »Što ja mogu učiniti za očuvanje željezničkih prostora« s učenicima sedmog i osmog razreda, a u sklopu akcije »Stvaraj, ali ne uništavaj«. Ta akcija provodi se paralelno s akcijom »Vlak je uvijek brži«. Bez obzira na to što ne postoje precizne analize stanja kolodvorskih čekaonica, perona i vlakova, možemo reći da su srednjoškolci skupina koja je sklonija devastiranju, odnosno u manjoj mjeri se odgovorno ponaša prema javnim prostorima i imovini. Ta akcija pokušava utjecati na razvoj građanske svijesti djece koja su budući samostalni korisnici HŽ-ovih usluga. Akcijom se budu-će srednjoškolce nastoji potaknuti na to da vlastitom inicijativom pomognu očuvati javne prostore i učiniti ih boljima. Važno je nastojati promijeniti stavove i ponašanje mladih, omogu-ćiti im razmjenu mišljenja te ih potaknuti na samostalno odlučiva-nje u smjeru dobrih akcija i razvoja kreativnosti. Dana 7. lipnja na isti način održane su radionice u Osnovnoj ško-li Vladimira Nazora u Vinkovcima. Radionice u trećim i četvrtim razredima razlikovale su se od onih u Tovarniku po tome što su djeca puno pričala i znala o nesreći koja se nekoliko dana ranije dogodila u Vinkovcima kada je 11-godišnji dječak, penjući se po vagonima, teško stradao od strujnog udara. Ta teška nesreća bila je i tužan povod za puno snažnih riječi i obećanja da se na taj na-čin neće igrati. Možemo se samo nadati da će obećanje i održati.

Djeca na predavanju

Aktiv DDK Osijek

Grad prepoznaje važnost darivanja krviU Osijeku je u utorak 18. lipnja održana Izbor-na skupština Aktiva dobrovoljnih darivatelja krvi osječkog čvorišta.

zdravstvene usluge. Gradsko prijevozno poduzeće u Osijeku svim darivateljima koji žive na području grada Osijeka za 50. darivanje poklanja besplatan gradski prijevoz.Skupštini i druženju odazvala se i predstavnica gradske organi-zacije Crvenog križa Darija Zubović koja je izrazila zadovoljstvo uspješnim radom aktiva na Hrvatskim željeznicama i čelništva koje je izvrsno odradilo svoj posao.Novi voditelj Aktiva Damir Damjanović izjavio da će nastojati pro-širiti rad osječkog aktiva i barem jedanput godišnje organizirati druženje članova. Na Izbornoj skupštini za zamjenika voditelja-tajnika izabran je Antun Džanko. Prisutni su zahvalili na požrtvovnome radu dosadašnjem voditelju Antunu Srdareviću i zamjeniku-tajniku Miji Žemberiju.

/ Piše: Nenad Katanić


/ HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ/ Piše: Zdenka Francetić/ Foto: Renato Branđolica

/ Bilo je to 25. svibnja ove godi-ne u vlaku broj 5109 koji vozi na relaciji od Zagreba do Volinje, a koji je iz zagrebačkoga Glavnog kolodvora krenuo u 13.44 sati. Prilikom pregleda prijevoznih karata putnika koji su u vlak ušli u kolodvoru Sisak, u odjeljku u kojemu je sjedila jedna ženska osoba primijetio sam ručnu torbu za koju je putnica rekla da ne pripada njoj. Zaključio sam da je torba vjerojatno za-boravljana, kao i mnoge stvari koje često nalazim u vlaku. O tome sam odmah obavijestio prometnika u kolodvoru Sisak Caprag te uzeo tu torbu i kod kuće pregledao stvari u njoj da bih pronašao neki trag o vlasnici i pokušao joj vratiti izgubljenu stvar. Iz dokumenata sam saznao identitet osobe, a preko inter-neta njezinu adresu i telefonski broj. Budući da ju je prometnik u kolodvoru Sisak Caprag već bio obavijestio da se torba nalazi kod mene, pričekala je vlak u Sisku oko 20.00 sati te sam joj vratio torbu, koju je, kako je rekla, zaboravila u vlaku jer je žurila kući s mnoštvom ostalih stvari u rukama.U torbi koju je putnica ostavila u vlaku, osim osobnih dokumen-ta bile su i kreditne kartice, novčanik, ključevi i još neke osobne stvari, pa je vlasnica torbe bila presretna što joj je torba nađena i vraćena. U skladu s time u svojoj poruci nije krila zahvalnost kon-dukteru, a posebice je istaknula njegovo poštenje. Tomu kondukteru to nije bio jedinstven slučaj te vrste. Vraćao je vlasnicima, kaže, nekoliko puta zaboravljene mobitele, računala,

Izgubljeno - nađeno

Poštenje bez računiceU elektroničkoj poruci jedne putnice upućene HŽ Putničkom prijevozu piše: »Ovim putem željela bih izraziti svoju zahvalnost i pohvaliti profesionalnost, uslužnost i poštenje konduktera«. Prema podatcima iz te poruke otkrili smo da je riječ o kondukteru Anti Taslaku, koji je pojasnio što se zapravo dogodilo.

Ante Taslak

jakne i ostalu odjeću, a o ki-šobranima da i ne govori. Njih je, pak, najviše u prometnome uredu u koji vraća stvari koje pronađe u vlaku, a koje ne us-pije vratiti vlasniku, pa ih oni tamo naknadno traže. Stvari koje dulje stoje ostavljene u prometnome uredu odnose se u policijsku upravu i ondje pro-daju na dražbi. I ostali kolege i kolegice imaju sličnih iskustava. Marijan Kri-žić je prije dvadesetak dana u prigradskome vlaku na relaciji Zagreb Glavni kolodvor – Har-mica pronašao plavu ručnu torbu i o tomu odmah obavi-jestio rasporednog radnika u

putničkoj službi. / Putnici najčešće zaboravljaju stvari upravo u prigradskim vla-kovima, jer osim osobnih torbi često nose još neke stvari kao što su pokretna računala ili torbe sa stvarima s tržnice ili s posla, pa ih u žurbi često zaborave i ostave u vlaku. Stvari zaboravljaju i mlađi i stariji putnici, vjerojatno opterećeni svakodnevnim proble-mima i obvezama. Zaboravljaju se razne stvari, a najčešće su to kišobrani, mobiteli, prijenosna računala, odjeća i slično. Ponekad nađemo i novac, ali uvijek nastojimo pronaći vlasnike i vratiti im nađeno. Putnici kojima uspijemo vratiti njihove stvari zahvalni su nam. Posebice je to slučaj kada je riječ o osobnim dokumentima ili vrijednim, njima dragim uspomenama – rekao je Marijan Križić. Na kraju je dodao da uvijek vraća nađene stvari jer je to njegova ljudska, ali i poslovna obveza.

Dana 8. lipnja izletnički vlak »Karlek« vozio je na Ogulinski festival bajki. Riječ je o festivalu koji je već osmu godinu zaredom za po-sjetitelje organizirao bogat i raznolik program protkan stvaralaštvom Ivane Brlić Mažuranić, kojoj je rodni grad i cijeli ogulinski kraj, kao je-dinstveni spoj prirodnih ljepota, mitova i legendi, bio neiscrpan izvor motiva za svevremenska književna djela. Za najmlađe posjetitelje bio je organiziran veliki broj prezentacija slikovnica i priča, mogli su se voziti festivalskim vlakićem kroz Ogulin, pogledati izložbu malih ži-votinja te se našminkati u tzv. make-up šatoru. Oni malo stariji na biciklima mogli su se uključiti u Ciklobajku – biciklijadu u organizaciji BK-a »Babaroge« i Moto kluba »Vještice«. Putnici su u Ogulin stigli vlakom iz Zagreba, ali i iz Rijeke jer je ove godine »Karlek« vozio i na relaciji Rijeka – Ogulin.

HŽ Putnički prijevoz

Ljetni izletnički vlakoviTijekom lipnja ponudom izletničkih vlakova HŽ Put-nički prijevoz omogućio je mnogobrojnim putnicima raznovrstan izbor aktivnosti u prirodi.

Budući da je proljeće doba vožnje biciklima, HŽ Putnički prijevoz je u or-ganizaciji Turističke zajednice grada Petrinje 15. lipnja omogućio vožnju izletničkoga biciklističkog vlaka »Bike express 53nja« na relaciji Zagreb – Sisak – Zagreb. Zanimljiv naziv biciklijade, kao i lijepo, sunčano vrijeme potaknuli su mnogobrojne bicikliste da krenu o obilazak petrinjskoga kra-ja biciklima od Siska do Petrinje i okolice. Obitelji s djecom mogle su se voziti po Obiteljskoj, laganoj ruti, rekreativci po Zelenoj, malo zahtjevnijoj ruti, a avanturisti željni pravog izazova po Adrenalinskoj ruti. Neizostavna ugostiteljska ponuda, zabavni sadržaji i sportske igre osigurali su potpuni doživljaj. Dana 13. lipnja na Dan svetog Antuna Padovanskog HŽ Put-nički prijevoz pripremio je povoljnu ponudu putovanja u Generalski Stol na proslavu blagdana Župe. Popust od 40% na redovite cijene karata u redovitim vlakovima koji su prema Generalskome Stolu polazili iz Za-greba omogućio je mnogobrojnim hodočasnicima povoljan odlazak na proslavu blagdana toga omiljenog sveca. HŽ Putnički prijevoz priprema nove zanimljive izletničke vlakove, a njihovu ponudu potražite na internetskoj stranici HŽ Putničkog pri-jevoza www.hzpp.hr.

/ Piše: Siniša Sakoman

Marijan Križić

broj 811 / lipanj 2013.24/

/ HŽ CARGO

/ Piše: Andrijana Jurić/ Foto: Branimir Butković

Težište ovogodišnjeg sajma Transport Logistic bilo je na uprav-ljanju prijevozom, prijevozu energije, uređenju benzinskih crpki, logističkih centara i sigurnosnih sustava, teretnim centrima, po-morskoj logistici, pakiranju u prijevozu, cestovnim prijevoznim sredstvima, željezničkome prometu, osiguranju skladišta, prijevo-znim sredstvima na tračnicama, zračnome prometu, organizaciji i uređenju skladišta, sustavima kombiniranog prijevoza, špediciji, novostima u tehnologiji, terminalima te logističkim sustavima za luke i pomorskome prometu te na uvođenju tehnologija koje ču-vaju okoliš.Na tome vodećem svjetskom sajmu prometne tematike u organi-zaciji Hrvatske gospodarske komore svoje usluge i djelatnosti pred-stavile su tvrtke HŽ Cargo d.o.o., Agit d.o.o., Zagrebtrans d.o.o. i Transagent d.o.o. Tom prigodom HŽ Cargo održao je niz uspješnih sastanaka s drugim željezničkim upravama te postojećim i potenci-jalnim korisnicima usluga prijevoza tvrtki HŽ Cargo i Agit. U povodu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, dana 6. lipnja u organizaciji HGK-a u sklopu sajma u Münchenu održan je Hrvat-ski dan na kojemu su se uz prigodni domjenak okupile hrvatske

Jedan od najvećih međunarodnih sajmova prijevo-za Transport Logistic održan je od 4. do 7. lipnja u Münchenu i na njemu se okupio velik broj svjetskih prijevozničkih poduzeća, špeditera, logističara, stručnjaka iz IT-sektora, menadžera za upravljanje lancem opskrbe i mnogi drugi.

tvrtke koje su se predstavile na sajmu s ciljem da se svjetskim i europskim logističarima i prijevoznicima Hrvatska predstavi kao nova članica Europske unije i da se stvore novi poslovni kontakti. Ulaskom u Uniju Hrvatskoj se otvaraju granice mnogih europskih tržišta, a time i prometnice kojima će moći brže i povoljnije plasi-rati svoje proizvode i usluge. Hrvatski dan svojom su prisutnošću uveličali Dan Simonić i Oliver Kumrić, pomoćnici ministra u Mi-nistarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, Petar Uzorinac, generalni konzul RH u Münchenu, Ljubica Herceg, direktorica Sektora za promet i veze pri HGK-u, član Uprave HŽ Carga Vlado Hanžek te direktor tvrtke Agit Zlatko Martić. Transport Logistic održava se svake dvije godine, a ovogodišnje izdanje sajma bilo je četrnaesto po redu. Na posljednjem sajmu 2011. bilo je zabilježeno 1893 izlagača iz 59 zemalja svijeta i 51 tisuća stručnih posjetitelja iz 137 zemalja. Ove godine za pred-stavljanje na sajmu prijavilo se više od 2000 izlagača iz 63 zemlje svijeta (45 % izlagača iz Nizozemske, Italije, Belgije, Francuske, Austrije, Češke, Velike Britanije, Švicarske, Španjolske i Rusije). Organizatore veseli činjenica da je Transport Logistic 2013. tije-kom četiri dana privukao rekordne 53 tisuće posjetitelja.O tome kako je sve proteklo najbolje svjedoče i dojmovi sudionika. Nje-mački ministar prometa Peter Ramsauer na svečanome otvorenju sajma istaknuo je da je logistika pokretač gospodarstva ne samo u Njemačkoj već i u cijelom svijetu. Sajam Transport Logistic na-zvao je motorom rasta gospodarstva, a logistiku njegovim glav-nim pokretačem. Sljedeći sajam transporta i logistike bit će održan od 5. do 8. svib-nja 2015. godine.

Predavanje u HŽ Cargu

Vještine kod naplate potraživanjaHŽ Cargo je u suradnji sa Zagrebačkom školom ekonomije i managementa okupio zaposlenike po-slovnih područja Prodaje i Financija na seminaru »Tehnike pregovaračkih vještina kod naplate po-traživanja«. Seminar je vodila prof. Jagoda Poropat Darrer s Katedre za marketing i komunikacije.

Seminar je polaznicima približio komunikacijske vještine i učinkovite tehnike potrebne za uspješno pregovaranje u konkurentnome po-slovnom okružju te pružio uvid u aktualne oblike rješavanja rastućeg problema naplate potraživanja i u instrumente osiguranja plaća.

Prof. Darrer posebno je istaknula važnost ravnopravne komunika-cije i poštivanja sugovornika te to da je fleksibilnost preduvjet za učenje pregovaračkih vještina. Komunikacija je temelj svih pre-govora, kako verbalna tako i neverbalna. Istraživanja su pokazala da se čak 93 % komunikacije odvija neverbalnim putem, stoga je način na koji pregovarači komuniciraju jednako važan kao i ono što govore; u pitanju su boja našega glasa, ton, kodeks odijeva-nja, držanje tijela i mikroekspresije lica.

Važno je primijetiti razliku u in-tenzitetu govora kod sugovorni-ka: visok intenzitet označuje veli-ku angažiranost i prenosi snažne osjećaje, dok nizak predstavlja slabe osjećaje.

Nisku moć pregovarača odaju verbalno izmotavanje, oklijeva-nje, pristojnost na granici podre-đenosti i poslušnosti, a visoku moć iskazuju verbalna domina-cija, jasnoća i čvrstoća izraza te visoka razina samouvjerenosti. Komunikaciju je moguće pobolj-šati pozornim slušanjem sugo-vornika i postavljanjem dodatnih pitanja.

Isto tako razlika u odabiru komunikacijskoga kanala (licem u lice, telefonski, e-pošta, videokonferencija) može utjecati na ishod pregovaranja.

/ Piše: Andrijana Jurić

prof. Jagoda Poropat Darrer

Sajam transporta i logistike

HŽ Cargo u Münchenu


/ INTERVJU/ Piše: Zdenka Francetić/ Foto: Renato Branđolica

Više od dvije stotine ogleda, ese-ja i književnih kritika, četiri stručne knjige s područja književno-povije-sne i književno-kritičke problema-tike, bestseleri »Zašto sam vam lagala, »Bilješka o piscu«, »Kao da smo otac i kći«, »Laura nije samo anegdota«, »Knjiga od žena, muškaraca, gradova i rastanaka«, »One misle da smo male« i »Samo majka i kći« dio su književnog opu-sa Julijane Matanović. Iako rođena u Gradačcu, u Bosni i Hercegovini, odrastajući u Slavoniji, u Našica-ma i Osijeku, u svojim pripovijet-kama oživljava te dane prisjećajući se starih običaja i nezaboravnih uspomena.

/ Dobivate li inspiraciju za svoje pripovijetke dok putujete vlakom? Jesu li to Vaši suputnici ili krajolik koji promatrate dok putujete? Ili, pak, čitate na putovanjima? / Moje prvo sjećanje vezano je uz putovanje vlakom. Imala sam tri godine. Moji roditelji, sestra i ja živjeli smo u Sarajevu. Prema priči koju sam naslijedila od svo-je pokojne bake Kate, formativne žene moje biografije, otac me to proljeće doveo na selo (nedaleko ponosnoga grada bega Huseina Gradaščevića) k njoj i djedu Fabi-janu. Zamolio ih je da me dotjeraju u suru, jer sam bila preživahna i teško odgojiva pa moja mlada majka nije mogla sa mnom i mojoj sestrom izaći na kraj. Očeva starija sestra, po kojoj sam i dobila ime, a koja je tada živjela u Đurđenovcu, došla je roditeljima u po-sjet za Prvi maj i povela me sa sobom, na neko vrijeme. To je ono što znam kao priču, kao tekst. No, prva slika koju pamtim je slika šinobusa na gradačačkoj željezničkoj stanici, polaznoj stanici s koje polazim u drugi život. Sjećam se bake oslonjene na bicikl, njezinih posljednjih uputa i lika žene iz vagona, pamtim i željezničku postaju u Vrpolju i čujem zvuk škripanja kočnica u Đurđenovcu. Poslije sam si pojasnila da je u tom zvuku ležalo proročanstvo u koje je zapisano da će jedna djevojčica koja je napustila rodni kraj i zauvijek stigla u drugi prostor, sve to, kad stupi u prve godine zrelosti, i zapisati. I jesam. Moj prozni prvijenac »Zašto sam vam lagala« dug je i toj slici. Odrastala sam u ulici koja je samo s jedne strane imala unizane kuće, slavonski šor. Druga je ostavljena nenaseljena. Ogromna li-vada na kraju završavala je prugom. Iza pruge ponovno ravnica,

Julijana Matanović

Slušati ljude i gledati svijet oko sebeBudući da često iz Zagreba gdje radi u Slavoniju u kojoj je provela djetinjstvo i mladost putuje vlakom, razgovarali smo s Julijanom Matanović, rado čita-nom hrvatskomu spisateljicom i sveučilišnom pro-fesoricom na Katedri za noviju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveu-čilišta u Zagrebu.

Julijana Matanović

pa obronci Krndije. Budila sam se uz vlakove. Sad ode onaj prema Zagrebu, dakle šest je ujutro, sad je otišao onaj za Osijek, dakle pola jedanaest… Vlakovi nisu kasnili. Ili meni njihovo kašnjenje nije predstavljalo problem. Uvjerena sam da u sretnim godinama vlako-vi ne kasne. Kašnjenje vlakova i loše pruge, u mom poimanju, po-kazatelj su neveselog vremena. Ljetnim večerima odlazili smo šetati uz prugu. Tragali smo za stvarima koje je netko od putnika bacio kroz prozor. Oslanjali uho na tračnice i pogađali koliko je teretnjak udaljen od naše vaktarnice. Ta ista pruga uzela mi je u petom ra-zredu osnovne škole i najboljeg prijatelja. Kao što rijeke u zaleđima

odnose drage ljude.

Vlakom sam putovala u Osijek na fakultet. Ponosila sam se svojim industrijskim naseljem na čijoj se postaji, nakon zahtjeva velikog Drv-nog kombinata, počeo zaustavljati i poseban vlak, luksuzan i divan, »Podravka express«. Klinci iz moje ulice vjerovali su da u njemu postoji veliki restoran u kojem se tijekom cijelog putovanja mora jesti Po-dravka juha, skuhana sa srcem. Na vagonima je i bilo nacrtano srce. Šinobusom sam ujutro rano odla-zila na fakultet u Osijek, usput smo kupili radnike, kupei su mirisali na Badelov konjak, slaninu i cigarete. U vlakovima smo se zaljubljivali, nadmetali, češljali, čitali, ogovarali profesore i buljili u neispavana lica mladih konduktera. Vraćali smo se navečer, onim istim vlakom kojim sam u prvom sjećanju stigla u Đur-đenovac. Uvijek sam gledala ljude, započinjala razgovore i sklapala svoje priče. Voljela sam ravnicu koja mi je bila na dohvat ruke. Ju-čer sam svoju Magdalenu stavila u »Podravku«. Otputovala je u Slavoniju, po neka svoja sjećanja. Nadam se da će je jednoga dana jačati kao što mene jačaju moja.

/ Što rado čitate, a što nije Vaša omiljena literatura?/ Čitam puno. Ponekad, moram biti iskrena, i ono o čemu se pri-ča, ono što je nametnuto medijima kao moda, kao nešto in … da me sugovornici ne iznenade, da se ne dovedem u situaciju da ne-što komentiram a nemam potreban uvid. Najviše ipak volim priče koje veličaju snagu kazivanja, preživljavanja u povijesti. Imam listu omiljenih, ali ta je lista prozračna i sklona promjenama. Neki se naslovi i neki autori na njoj ipak već desetljećima drže zaleđenima. Ne mogu zamisliti proživjeti mjesec dana bez Andrićevih rečenica. Uvijek upozoravam na našu literaturu. Nabrajanjem naših naslova borim se protiv urođenog nam kolonijalnog mentaliteta i vjere da je tuđe sve bolje. A mi imamo tako divnih pisaca. Volim Nedjeljka Fabrija, Josipa Mlakića, Feđu Šehovića, Miljenka Jergovića, Irfana Horozovića, Irenu Vrkljan i sve one autore u čijim rečenicama vidim neko svoje pogubljeno ja, ostavljeno uz pruge, u vlaku, na nekoj željezničkoj postaji na kojoj sam htjela izaći, ali nisam imala snage. Kao jednom davno u Moravicama. Ostaje mi danas samo pitati se kako bi moj život izgledao da sam tada, na važnom čvorištu, iskočila

broj 811 / lipanj 2013.26/

/ INTERVJU

iz vlaka i izgovorila tu jednu rečenicu nekome tko bi je znao čuti. Sigurno drukčije, ali tada ne bi bilo mojih knjiga pa ni ovog našeg razgovora.

/ Što želite poručiti čitateljima Vaših pripovjedaka? Želite li im pre-nijeti svoje misli i osjećaje ili ih ipak potaknuti na razmišljanje i na gledanje svakodnevice drugim očima?/ Želim prvo stvari oko sebe pojasniti sebi samoj. Emocije koje sam upisivala u sve svoje životne točke bile su redovito snažne. Rezul-tirale su događajima na kojima mi ne treba zavidjeti. Istematizirala sam ono kako sam se osjećala, ali tim sam osjećajima pridružila najčešće izmaštane događaje. Literatura je lijepa i zbog toga što je u njoj sve uređeno, sve nizano po smislu, uzrok iznjedruje posljedi-cu, baš kao i u našim životima. Međutim, to ne vidimo dok ne proči-tamo tekst sličan našem životu. Kad nas on podsjeti, tada više po-štujemo i vlastite biografije. Svojoj kćeri kažem da će uz literaturu, uz slikarstvo, uz dobre filmove i prave note postati bolji čovjek. Čak i onda kada joj se čini da ne razumije sliku pred kojom stoji. Vodim je na izložbe, u kazališta, neka ljepotu pohranjuje u sebe. Jednog će joj dana, sasvim nenadano, kliknuti ta slika iz djetinjstva. Umjetnost je ionako dana na uživanje, a ne na racionalno promišljanje. / Vaš najpopularniji roman »Zašto sam vam lagala«, koji je nastao 1997., doživio je čak četrnaest izdanja. Premda još nitko nije uspio odgonetnuti je li ta knjiga zbirka pripovijedaka ili roman, je li doista riječ o autobiografiji?/ Knjiga »Zašto sam vam lagala«, a u njoj je i priča »Podravka express«, doživjela je, imate pravo, četrnaest izdanja, s tim da je preživjela i tzv. kiosk izdanja. Nijemci su je podnaslovili kao roman. Kod nas je to knjiga priča, a sam naslov upućuje na krhkost termina autobiografije. Sad bi mi najlakše, i najmudrije, bilo reći kako mi je nezgodno određivati žanr vlastitom tekstu. Fabrijevo »Vježbanje života«, roman o povijesti, uzimam kao primjer i zbog toga što je na njegovom novom izdanju fotografija željezničkih tračnica. Za mene je »Vježbanje života« i roman o povijesti, i obiteljski roman, a ima i elemenata autobiografije. Najiskrenije, pristala bih o književnosti uopće govoriti isključivo kao o autobiografiji.

/ Žalite li za odrastanjem i onim vremenima, kako bi se moglo za-ključiti iz te Vaše knjige?/ Žalim. Svaka generacija žali za svojim djetinjstvom i strahuje za djetinjstvo svojih potomaka. Kad sam ja bila mala govorili su mi: E, u tvojim godinama, ja sam … Ono što su oni radili bilo je mukotr-pnije. Moja je baka imala pločicu, ja knjige; ona je išla pješice a ja sam se vozila vlakom. U njihovoj sjeti bila je upisna ideja povijesnog napretka. Htjeli su nam poručiti da je nama, njihovim potomcima, neusporedivo bolje. Danas svojoj kćeri izgovaram istu rečenicu. No, pri tome mislim da je meni bilo bolje. Jagode su mirisale na jago-de, boja duda bila je postojanija, odlični učenici bili su i oni koji su u završnoj svjedodžbi imali tri četvorke, znali smo voziti bicikl, ali nismo morali i roniti, i pjevati, i skijati, i svirati klavir, i penjati se uz zidove, i govoriti šest jezika, i plesati sve vrste klasičnih i modernih plesova ... Današnjoj djeci ukrali smo djetinjstvo. Stavljamo im na leđa odgovornosti odraslih ljudi, a kad nam oni vrate diskursom odraslih, onda se čudimo što su drski i ne poštuju odrasle. Tražimo od njih da čitaju knjige, a nemamo strpljenja objasniti im da im osobe na fejsu nisu prijatelji. Da, žalim što moje dijete nije bezbrižno kao što smo mi bili. U njezinim godinama kopala sam kukuruz, ali uz pjesmu, s klapom. Ljeta su tada trajala doista duže nego sada. Ne preostaje mi ništa drugo nego pisati o tome, nuditi na pamćenje. Naša odrastanja već su se premetnula u bajkovite priče koje se primaju iz položaja recipijenta u fantazmi.

/ Jeste li ipak pomalo tradicionalni? Bježite li od stvarnosti u svojim djelima?/ Ako osjećajnost i nezakočeno iskazivanje potrebe za ljubavlju imenujemo kao tradicionalnost, onda pristajem biti takva. Pišem o stvarima koje su, iako su dane drugim likovima, ipak neka moja iskustva.

/ Čitatelji se često poistovjećuju s likovima iz Vaših pripovjedaka ili se prepoznaju u njima. Gdje ste s njima najbliži?/ Imate pravo. Često mi na tribinama prilaze čitateljice i govore da su neke od mojih priča preslika njihovih života. Kažu to i za priče koje su na događajnoj razini potpuna fikcija. Književnost je čude-sna. Ona prepisuje zbilju čak i onda kad ne zna da to čini; ona naslućuje da će se nešto dogoditi. To je velika tema. Još uvijek se plašim izreći je do kraja. Želim samo istaknuti kako mogu posvjedo-čiti da su mi se stvari, zapisane kao izmišljene, ubrzo i opredmetile, dogodile u zbilji. Čitatelji vole da ih se tekst tiče, da ih podsjeti, opomene ih ili utješi, da nešto u njemu prepoznaju kao svoje titraje, strahove, radosti, snjegove, blato, suze, zagrljaje …

/ Utječe li mišljenje čitatelja i književnih kritičara na Vas? Kako se nosite s kritikom?/ I sama sam se bavila knjiženom kritikom. Stoga mi je jasno da kritičarima neki pisci leže više, neki manje. Rijetki će ipak priznati da ne postoji božanski instrumentarij kojim će se uspostaviti kri-teriji vrednovanja. Niste ni sami jedno štivo dva puta pročitali na isti način. Danas se možda čudite što ste u mladosti mrzili neku junakinju, a u godinama prve zrelosti do u sitnice ćutite njezine dvojbe. Tek u ovim godinama počinje me boljeti Kalipsin plač. Kako će onda na njezine suze reagirati djevojka na satu škol-ske lektire, ako je njoj samo petnaest, a za dvojku iz hrvatskoga mora pročitati Homera. Kritika se utopila u medije, u reklame. Vrijeme kritike od autoriteta je prošlo. Čitatelj odlučuje jesi li, ili nisi pisac.

/ Pod kraj prošle godine objavili ste knjigu »Samo majka i kći«. Jeste li je posvetili svojoj 11-godišnjoj kćerki Magdaleni?/ Riječ je o našoj zajedničkoj knjizi. Magdalena je izgovarala rečeni-ce od kojih sam polazila i pisala priče, ili je bolje samo reći tekstove. Dobro da me ovdje niste upitali ništa o žanru. Ne bih znala reći što su ti zapisi kao književna vrsta. Ne bih znala odrediti ni recipijen-tovu dob. Znam samo da su majke dužne upamtiti rečenice poput Mama, ne brini, sašit ću ti haljinu od brusnica i mraka, ili Kako se zvala Crvenkapica prije nego što joj je baka darovala kapu?

/ Vaša nova knjiga eseja iz hrvatske književnosti ima pomalo čudan naslov »sumnja.strah@povijest. hr«. O čemu je zapravo riječ?/ Riječ je o knjizi eseja, autorskih čitanja meni dragih pisaca: Ne-djeljka Fabrija, Stjepa Martinovića, Miljanka Jergovića, Semezdina Mehmedinovića, Ivana Kušana, Jasmina Imamovića. Oduvijek se bojim i oduvijek sumnjam, i nikada ne znam što dolazi od Boga, a što ne.

/ Imate li već pripremljen novi tekst svoje priče ili koje druge knji-ževne forme za tisak? Namjeravate li napisati i pokoji roman?/ Pravo pitanje. Već dugo nisam napisala roman. Trinaest go-dina. Ako ne računamo roman za mlade objavljen prije tri go-dine »One misle da smo male«. Moja djevojčica treba cijelu mene. I mislim da se nemam pravo do kraja posvećivati svojim likovima. Jer, romanopisac živi živote svojih aktera. Zbog toga pišem kraće forme, da ne iznevjerim sebe, da se održim, da izdržim, a uz to da ne uzimam ništa biću koje ima samo mamu. No, kako je školska ekipa u Magdaleninu životu sve važnija, a ja svakog dana, po njezinim riječima, sve manje kužim, možda mama uskoro i krene u pisanje romana.

/ Što je pisanje za Vas – igra ili ipak ozbiljan posao?/ Prije svega postojanje. I pisanje, i čitanje.

/ Kad biste se mogli odlučiti, čega biste se lakše odrekli, pisanja ili znanstvenoga rada?/ Upravo sam u reizboru i ne bi bilo lijepo reći da bih se odrekla znanstvenoga rada. Teško bih odustala od interpretacija tekstova pred, i sa, studentima. Razgovor s njima je veliki, veliki užitak. I snaži me u mojem uvjerenju u pravo na različito čitanje. Problem je


/ INTERVJU

/ Piše: Božena Babić

Prva knjiga je »Druga strana kolosijeka: zbirka anegdota o želje-znici« u kojoj je autor, pored nekih zanimljivosti, opisao i tristoti-njak istinitih anegdota iz života i rada na željeznici. U drugoj knjizi »Slavonsko-podravske željeznice: slavonski „Guco“ od postanka do nestanka« obradio je saznanja i svjedočenja još živih željezni-čara s Gutmannove pruge.

Zvonko Ćurak rođen je 1948. u selu Johovcu u Bosanskoj Po-savini, ali je kao dijete prometnika često s obitelji mijenjao bo-ravište. Godine 1960. obitelj je preselila u željeznički kolodvor Bare Slavonske na Gutmannovoj pruzi. Živio je i rastao uz prugu, gdje je uz djeda, oca i stričeve željezničare, željeznicu i vlakove doživljavao kao sastavni dio života pa je sasvim prirodno da se školovao za prometnika, a redoviti studij za prometnog inženje-ra završio je 1975. godine. Svoj radni vijek na željeznici počeo je kao prometnik u kolodvoru Osijek 1968. godine, a radio je i kao prometni kontrolor te kao školski instruktor za transportnu službu.

Od 1978. do umirovljenja radio je kao inspektor blagajničkog poslovanja te je, obavljajući revizije blagajni, obišao sve HŽ-ove kolodvore. Nakon odlaska u mirovinu marljivo je i s puno ljubavi prikupljao podatke, dokumente, fotografije i kazivanja željezničara koja je tijekom 2012. obradio u spomenute dvije knjige.

»Druga strana kolosijeka: zbirka anegdota o željeznici«U knjizi u dvadesetak cjelina i na 246 stranica, osim što iznosi osobna zapažanja i komentare, autor opisuje anegdote i zani-mljivosti o željeznici i željezničarima. U poglavljima »Pruge Sla-vonije i Baranje«, »Kolodvor Našice« i »Kolodvor Osijek« iznosi kratki povijesni i društveni prikaz te osobni doživljaj susreta sa željeznicom. U nastavku slijede anegdote u kojima su opisani uglavnom istiniti događaji, uz navođenje stvarnih imena sudi-onika, mjesta i vremena kada su se ti događaji dogodili. Kroz anegdote provlači se nit zajedništva, uzajamnog poštovanja, to-lerancije i uravnoteženosti međusobnih odnosa kojih nam danas na željeznici nedostaje.

Nove knjige željezničke tematike

»Druga strana kolosijeka« i »Slavonsko-podravske željeznice«Umirovljeni željezničar Zvonko Ćurak napisao je i u vlastitoj nakladi objavio dvije knjige željezničke tematike u kojima svjedoči o svojoj velikoj ljubavi prema željezničkome pozivu i željeznici općenito.

Zbirka je slučajni prikaz do-gađanja bez vremenskog, prostrornog ili stilskog reda. Iako za razumijevanje ponekih događaja i anegdota treba po-znavati željeznički poziv i želje-zničku terminologiju, knjiga se čita u jednome dahu te čitate-ljima u ova teška i turobna vre-mena pruža povod za smijeh i dobro raspoloženje.

»Slavonsko-podravske željeznice: slavonski „Guco“od postanka do nestanka«Kako i sam autor u uvodu napominje, knjiga nema do-kumentarnu važnost i nije nastala na temelju iscrpnih znanstvenih istraživanja. U dvadesetak cjelina, na 212 stranica i uz veliki broj fotografija autor je obradio podatke iz raznih izvora i povijesnih zapisa, ali i osobna saznanja i svjedočenja još živih željezničara s Gutmannove pruge. U knjizi su prikazane političko-ekonomske prilike koje su pratile Gutmannovu željeznicu, počevši od njezine gradnje 1884. pa do zatvaranja 1970. godine, kao i malo poznate pruge u Slavoniji koje su bile sagrađene ili je njihova gradnja planirana u već spomenutome vremenu.

Gutmannova pruga ostavila je dubok trag u autorovu životu i kao svjedok njezinih zadnjih dana u knjizi prikazuje njezin nastanak, razvoj, tehničke i radne značajke, ali i emocije i uspomene nekoli-ko naraštaja željezničara koji su na njoj radili. Autor je time ispunio svoju želju i za sobom ostavio pisano svjedočanstvo, ali knjiga ima i dodanu vrijednost jer iznosi niz podataka koji mogu poslužiti kao smjernice za daljnje istraživanje.

Nastale kao rezultat osobne ljubavi prema željeznici, knjige »Dru-ga strana kolosijeka« i »Slavonsko-podravske željeznice« nami-jenjene su željezničarima i ljubiteljima željeznice. Kako sam autor u predgovoru napominje, imaju namjeru potaknuti ljubav prema željezničkome pozivu i željeznici općenito.

Knjige su uvrštene u fond Hrvatskoga željezničkog muzeja i Knjiž-nice HŽI-a te se mogu posuditi.

Naslovnica knjige

samo u shvaćanju književnosti kao znanosti. Oko toga me preplav-ljuju sumnje.

/ Možete li opisati koje svoje iskustvo putovanja vlakom. Kako je to bilo nekada, a kako je danas? / E, da mi se samo još jedanput provozati kaubojcem, onim pravim, drvenih stolica. Da ne bih previše patila za tim vre-menima, pišem priče, pogovore drugima i u njih ugrađujem

svoje vlakove. Ili čitam knjige u kojima se pojavljuju putovanja vlakovima. Upravo čitam roman Aleksandra Šandora Pavišića »Dvanaesta postaja Kostajnica«. Sav je u vlaku, i iz vlaka. Vlak je idealno nemjesto za razmišljanje; krenuo si s jedne točke, a još nisi stigao u drugo. Dano ti je da se preispituješ, ocjenjuješ, naslućuješ. Najčešće sam se u vlakovima pitala Čija sam. Još uvijek ne znam odgovoriti na to pitanje. Dakle, vožnja vlakom se nastavlja.

/ NOVOSTI

broj 811 / lipanj 2013.28/

/ Piše: Nenad Katanić/ Foto: Nenad Katanić

Naš sugovornik Dario Padovan prometnik je u kolodvoru Osi-jek. Oženjen je i otac troje dje-ce. Svi koji ga znaju složit će se s time da je Dario čovjek koji je uvijek spreman pomoći. Čak i u slučaju kada bi to moglo našteti njemu. Rođen je 1974. i kao se-damnaestogodišnjak stupio je u obranu Republike Hrvatske. Pritom je ranjen i danas je član HVIDR-e.

Kada sam mu spomenuo da bih ga želio predstaviti kao primjer ljudske solidarnosti, rekao je da ima boljih ljudi od njega i da on nije nitko poseban.

Dario Padovan

Prometnik s bubnjarskim palicamaNastupajući povremeno i u nekoliko bendova isto-dobno, Dario Padovan potvrdio je svoju kvalitetu kao bubnjar, no željezničari ga ponajprije poznaju kao čovjeka koji je uvijek spreman pomoći.

Dario Padovan

Njegova velika strast je glazba i zbog toga je postao vrsni bubnjar. O tome koliko je dobar u tome svjedoči činjenica da ga povremeno angažiraju za potrebe ansambla Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku, no Dario se odaziva uvijek gdje je to potrebno.

Svirao je u Zagrebu u grupi »Sezonsko sniženje«, a kasnije je bio suosnivač i prvi bubnjar grupe »Gužva u 16-ercu« koja je izdala nekoliko albuma.

Odaziva se i na brojna humanitarna događanja u gradu. Organizi-rao je humanitarnu akciju prikupljanja financijske pomoći za teško bolesnog sina kolege Igora Rendulića. Radi na ideji da se preko sindikata ili na neki drugi način osnuje fond ili zaklada u koji bi že-ljezničari dobrovoljno uplaćivali novac za pomoć u liječenju teško oboljele djece željezničara.

Također su poznata i druženja željezničara koja organizira na svo-joj vikendici u Aljmašu ili negdje drugdje.

Ako se zateknete u Osijeku i ugledate uvijek raspoloženog pro-metnika Darija Padovana slobodno mu se obratite za pomoć. Ili jednostavno stupite s njim u topao ljudski, prijateljski raz-govor.

U Osijeku je gradnja novoga autobusnog kolodvora počela davne 1986. godine, no ubrzo je zaustavljena zbog nedostatka novca. Novi velebni i predimenzionirani autobusni kolodvor koji je od sta-rog autobusnog kolodvora i željezničkoga kolodvora udaljen jedno tramvajsko stajalište svečano je otvoren tek 2011. godine.

Novi autobusni kolodvor ima i podzemnu garažu koja zjapi prazna zbog visoke cijene parkinga. Čak je i dio parkirnog prostora neiskorišten jer je kolodvor sagrađen u javno-pri-vatnome partnerstvu i prepušten na upravljanje autobusno-me prijevozniku APP iz Požege. Zbog toga ostali prijevoznici, među kojima su i »Panturist« odnosno »Veolia«, samo »ule-te« u kolodvor i »izlete« iz njega. Ostali autobuse parkiraju na neuređenome području željezničkoga kolodvora gdje je tre-bala biti trasa drugoga kolosijeka brze prigradske željeznice Osijek – Josipovac.

Veći dio novouređenog Trga Lavoslava Ružičke, gdje je smješten željeznički kolodvor, gradske vlasti odlučile prenamijeniti u pje-šačku zonu. U skladu s time autobusni i željeznički kolodvor više nisu zajedno, premda je to putnicima bilo praktično.

Problemi s parkiranjem u Osijeku

Parkirna mjesta za samo tri automobila

Uređenje trga ispred željezničkoga kolodvora Osi-jek i gradnja novoga autobusnog kolodvora putni-cima koji putuju vlakom nisu donijeli ništa dobro. Naprotiv, putnici do kolodvora mogu doći samo na dva načina: pješice ili taksijem.

Prije rata aktualna je bila ideja da se na jednome mjestu na-laze željeznički prijevoz, me-đugradski i gradski autobusni prijevoz te tramvajski prijevoz. Nažalost, to nije ostvareno. I ne samo to da nije ostvareno, već su se na malome koma-diću zemljišta predviđenog za parking stisnuli taksi prijevo-znici i tri parkirna mjesta za putnike. Na ukošenome znaku naznačeno je da je zadržava-nje dozvoljeno maksimalno 10 minuta!

Ne želimo vjerovati da se na taj način putnici namjerno spreča-vaju da dođu na željeznički kolodvor. Naime, osim što je ukinut parking, ukinuta je i tramvajska linija broj 2 na relaciji Trg Ante Starčevića – kolodvor Osijek koja je bila veza s tramvajskom li-nijom broj 1 Višnjevac – Zeleno Polje koja se proteže cijelom du-žinom grada. Zbog toga putnici do kolodvora mogu doći samo na dva načina: pješice i taksijem. Jedino stanovnici južnog dijela grada mogu stići tramvajem koji vozi novom trasom linije 2.

Po svemu navedenome čini se da gradske vlasti ne računaju oz-biljno na željeznički prijevoz u gradu.



/ KOLODVORI/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković Dragutin Staničić

Kolodvor Erdut udaljen je tride-set kilometara od Osijeka i po-granični je kolodvor prema su-sjednoj Srbiji. Na toj pruzi nala-ze se kolodvori i stajališta OLT, Donji Grad, Standard, Osijek Luka, Sarvaš, Bijelo Brdo, Dalj i Erdut. Dimenzije kolodvorskih zgrada u Dalju i Erdutu svje-doče o tome kako je na tome području opseg prometa bio puno veći nego što je to danas. Stariji željezničari prisjećaju se da je u Dalju restoran u koje-mu su glazba izvodila uživo bio omiljeno okupljalište domaćina i putnika. Danas je ostao samo natpis »Gostionica kod složne braće«. Isto tako, danas rušev-no stajalište Sarvaš prije rata

bilo je jedan od najljepše uređenih kolodvora u Hrvatskoj.

Posljednje dvije i pol godine šef kolodvora Erdut i Dalj je Damir Damjanović, koji je odmah po dolasku nastojao uspostaviti što bolju suradnju s lokalnom zajednicom:/ Ovdje, u općini, naišli smo na veliko razumijevanje i situacija se razvijala u dobrome smjeru. Tako je početkom 2011., za školsku godinu 2011/2012., potpisan ugovor između Općine Erdut i HŽ Putničkog prijevoza o subvencioniranju prijevoza učenika i stu-denata. U toj školskoj godini prodavali smo 75 mjesečnih karata učenicima i 10 studentima. Vlakom su putovali i učenici koji su iz Aljmaša do kolodvora stizali biciklima. Situacija je obećavala, tim više što se u Općini Erdut razmišljalo o nabavi minibusa kojim bi se iz okolnih mjesta učenici prevozili do kolodvora.

Nažalost, već sljedeće godine situacija se u cijelosti promijenila. Odlukom Vlade RH, odnosno Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta o subvencioniranju prijevoza učenika u školskoj godini 2012/2013. popunjeni su autobusi, a ispražnjeni vlakovi. Iako cije-na željezničke mjesečne karte iznosi 280 kuna, a autobusne 1100 kuna te bi bilo logično da se putnici odluče za prijevoz vlakom, situacija je takva da su rujnu prodane četiri učeničke mjesečne karte, u listopadu tri, a u studenome ni jedna. Učenici u školi do-bivaju potvrde da stanuju više od dva kilometra od željezničkoga kolodvora i to je dovoljno da Ministarstvo odobri trošak.

/ Odlukom Vlade subvencionira se najjeftiniji oblik prijevoza. No ako učenik stanuje više od dva kilometra od željezničkoga kolod-vora, onda uz potvrdu škole ima pravo na alternativni prijevoz, a to je autobus. Čak i učenici koji žive u Ulici Antuna Gustava Ma-toša u kojoj se nalazi i kolodvor imaju uredne potvrde da stanuju više od dva kilometra od željezničkoga kolodvora. To nitko ne kon-trolira. U skladu s time vlakovi su prazni, a autobusi puni. Računali

Erdut

Situacija je obećavala, ali …Tijekom školske godine 2011/2012. Općina Erdut subvencionirala je prijevoz učenika i studenata želje-znicom. Prodavalo se 85 mjesečnih đačkih prijevo-znih karata. Od sljedeće školske godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta počinje subvencionirati prijevoz učenika i željeznica će izgubiti dio putnika.

Damir Damjanović

Kolodvor Erdut

smo na više putnika, a izgubili smo i one koje smo imali. Takva je, nažalost, situacija danas. Do Dalja još i putuje određeni broj putnika, ali u Erdutu ih je malo – rekao je Damjanović.

Možda su jedan od načina pridobivanja većeg broja putnika po-sebni vlakovi. U Aljmašu se na blagdan Velika Gospa okupi više od 100 000 vjernika. Mise se održavaju cijelog dana. Iz Osijeka vjernici kreću pješice oko ponoći. Prilaze mjestu već rano ujutro zakrče automobili i premda je bilo pokušaja da se organizira po-

sebni vlak koji bi vozio u Aljmaš, to se nije uspjelo ostvariti. Jasno je da bi dizel-motorni vlakovi mogli prevoziti vjernike iz Belog Ma-nastira, Našica, Županje, Virovitice i još pokojeg mjesta. I vlakovi bi sigurno bili puni. Željeznički kolodvor Dalj od Aljmaša je udaljen oko pet kilometara. Od sljedeće će godine učenici iz svih hrvatskih osnovnih škola na dva dana putovati u Vukovar. Vlak do Vukovara može prevesti velik broj učenika odjednom. Problem je u tome što bi oni tijekom dva dana boravka u Vukovaru željeli obići Ilok i Kopački rit, no u tome slučaju željeznica ne može ponuditi kompletnu uslugu. No postoji mišljenje da je u suradnji s regionalnim partnerom ipak moguće ponuditi kompletan aranžman.

Teretni prijevoz je slabog intenziteta. Čak i tradicionalno željeznič-ke robe kao što su trupci i šećerna repa preuzeli su kamioni: / Ovuda svakodnevno prolaze kamioni koji voze iz Srbije i u Srbi-ju. Mimo kolodvora prolazi ih pedesetak dnevno. Hrvatske šume ovdje utovare trupce na kamione i potom ih srpski kamioni voze u Osijek na carinu, a potom se vraćaju prema Srbiji. Tako naprave ukupno šezdeset kilometara i premda u tome nema puno logike, stvari tako stoje – rekao je Damjanović.

Prekograničnoga putničkog prijevoza između Hrvatske i Srbije nema. Jednom prilikom organiziran je izletnički vlak prema Sr-biji za ljubitelje željeznice iz Njemačke i Velike Britanije. Smjena lokomotiva i osoblja Željeznica Srbije obavlja se u Erdutu. U jed-nome trenutku kada se razmišljalo o uvođenju prekograničnoga putničkog prijevoza Željeznice Srbije nisu imale vozila. Sada su nabavili ruske motorne vlakove pa treba čekati kako će se situa-cija razvijati, no pitanje je koliko bi bilo zainteresiranih. Možda bi vikend-vlakovi za studente koji putuju iz Vojvodine prema Osijeku bili popunjeni, no za sada takva ponuda ne postoji.

broj 811 / lipanj 2013.30/

/ Z ABAVA / Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Nakon multimedijalnih događanja i izložbe »Željeznica na Trnju«, koja je prije nekoliko mjeseci bila postav-ljena u Pučkome otvo-renom učilištu (POU) Zagreb, voditeljicu kulturnih događanja i programa Mirnu Vu-kotić nije, kako ona sama kaže, napuštala fiks ideja da napravi nešto u pogonu bivše tvornice »Janka Gre-delja« na Trnju. / Bila je to ideja koja mi nije dala mira. Na Trnju je željeznič-ki kolodvor, tamo je bila tvornica »Janko Gredelj« sa svojim impresivnim halama, a pored dvorane »Va-troslav Lisinski« nalazi

se željeznička kolonija. Činilo mi se jako dobrom idejom pokrenuti likovnu radionicu u starome pogonu TŽV-a »Gredelj«.Nakon nekoliko mjeseci pregovora i dogovora i sama se, nakon obi-laska lokacije u Trnjanskoj, uvjerila u to da prazne i devastirane hale ne nude ni najmanje mogućnosti za siguran boravak djece. / Tih dana mi je gimnazijski kolega, kojeg sam slučajno srela, rekao da bi nešto slično mogla pokrenuti u novim »Gredeljevim« pogo-nima u Vukomercu. Uz to mi je ponudio svu potrebnu logističku pomoć, a sponzorirao je i kavu koju su roditelji ispijali dok su se

Radionica u »Gredelju«

Vlakovi za djecu i očeveU novoj tvornici TŽV-a »Gredelj« na Vukomercu za-grebačko Pučko otvoreno učilište organiziralo je radionicu za djecu i roditelje na kojoj su se izvrsno zabavila djeca, ali i očevi. Interes je bio iznad svih očekivanja, a izrađeni modeli lokomotiva i željezni-čkih kolodvora trajno će krasiti prostorije tvrornice.

U novom DMV-u

Zabava za male i velike i još više velike

djeca igrala i izrađivala makete. Kada smo prije početka radionice doznali koliko će ljudi doći, Zlatko je otišao i kupio pedeset škara.Nakon što su u TŽV-u »Gredelj« prihvatili ideju dogovoreno je da se radionica, u čiji je program pridodano razgledanje novoga »Gredeljeva« dizel-motornog vlaka, održi u subotu 8. lipnja od 11.30 do 14.00 sati. / U »Gredelju« do sada nije bilo ovakvih događanja i do kraja če-tvrtka već se bilo prijavilo 130 roditelja s djecom. Interes je bio

puno veći nego što je to itko očekivao i djeca su konačno mogla vidjeti gdje im roditelji grade lokomotive. Nakon što su prvo istražila vlak djeca su oko podneva došla u restoran, gdje je bila postavlje-na izložba maketa lokomotiva, vagona i željezničkih kolodvora i gdje ih je čekao pribor s ma-terijalima potrebnima za izradu maketa. / Pripreme za radionicu bile su temeljite. Sve smo dovukli dva dan ranije. Za materijal praktič-ki nismo odvojili ni kunu. Kupili smo samo ljepilo i kolaž-papir. Koristili smo kutije od lijekova, čepove, plastične bočice, rolice papira, vreće konfeta koje smo

dobili u Narodnim novinama ... Radionicu su vodile naše vodite-ljice Frana Grbić i Tanja Kovačić. Djeca, a još više roditelji, igrali su se i modelirali puna dva sata. Očevi su dali sve od sebe da izrade što bolju maketu. Iako nije bilo tako planirano, izložba ma-keta ostala je otvorena još nekoliko dana, a, kako su mi rekli, te će makete trajno ostati u vitrinama dvorane za sastanke.Uspjeh te radionice potaknuo je ideju da se na jesen organizira još jedna radionica. / Bilo je naporno, ali svi smo na kraju jako zadovoljni. Djeca su puno toga vidjela, a puna dva sata s roditeljima su od otpada izrađivala male vlakove. Pokazalo se to da kada se radi s djecom i kada se potakne njihova mašta, stvari teku same od sebe i pri tome se nitko ne žuri. Zaboravlja se i na televiziju, i na računalo, i na kraju smo svi proveli lijepo prijepodne.


/ KULTURA/ Piše: Tamara Štefanac/ Foto: Dragutin Staničić

Dan D i Zagrebački kreativni klaster

Nov život »Gredeljevim« halamaSredinom lipnja u bivšim »Gredeljevim« halama na Trnjanskoj cesti održano je središnje događanje fe-stivala dizajna Dan D.

Festival dizajna Dan D održava se u Zagrebu od 2010. godine. Ove godine njegovo trajanje produljeno je na tjedan dana, a odr-žavao se u različitim dijelovima Zagreba. Središnje događanje održavalo se od 14. do 16. lipnja te je zabilježeno više od 5000 posjetitelja. Prvotno mjesto održavanja festivala bili su prostori bivše Klaonice, a ove godine preseljen je u nekadašnje tvorničke hale TŽV-a »Gredelj« na Trnjanskoj cesti. Festival okuplja mlade dizajnere, studente, različite udruge i zainteresiranu javnosti, i to na izložbama mladih autora (D-izložba), prodajnim izložbama (D-market), komercijalnim izložbama (D-industrija) i ostalim gostu-jućim izložbama dizajnerskih škola, fakulteta, udruga i inicijativa. Ovogodišnja tema Dana D bila je »Dizajn i grad«. Tematizirajući odnose dizajnerskih aktivnosti i javnoga gradskog prostora pri-kazane su dizajnerske intervencije u gradskim prostorima koje utječu na poimanje grada i život u njemu.

Među četrdesetak autorskih i skupnih izložbenih koncepcija valja istaknuti izložbu Muzeja Kvarta »Gredelj / o mapiranju i sondiranju

Žuta haljina

Izložba u proizvodnoj hali

okrljaštrenog diva«, u sklopu koje su kroz tekstualne izložbene plakate mapirane pojedine mikrolokacije u »Gredeljevim« radio-nicama s ciljem ukazivanja na kulturnu važnost toga industrijskog objekta. Izvore za svoja istraživanja Muzej Kvarta pronašao je u različitim fondovima Hrvatskoga željezničkog muzeja.

Možda najzanimljiviji projekt prikazan je u sklopu Diskurzivnog programa Dana D, a pod naslovom »ZKK – Zagrebački kreativni klaster«. Dinka Pavelić, sadašnja zaposlenica Zagrebačkog hol-dinga, a nekadašnja zaposlenica HŽ-a, rekla je da »sve što treba je obnoviti industrijsko sjećanje te okupiti i mlade i iskusne stva-raoce za novo tzv. postindustrijsko doba«. Predstavljajući projekt, Dinka Pavelić navela je da je ZKK nastao u suradnji Gradskog ureda za strategijsko planiranje grada i Zagrebačkog holdinga. Namjera projekta jest stvoriti tzv. Klaster kreativnih industrija i na jednome mjestu povezati različite kreativne industrije kao što su arhitektura, dizajn, multimedija, nakladništvo, filmska i glazbena produkcija. Zbog prijave projekta EU-ovim fondovima i realizaci-je projektne ideje osigurana je i konzultantska pomoć Ministar-stva regionalnog razvoja i fondova EU. Na službenim mrežnim stranicama grada Zagreba navodi se da je »Zagrebački kreativni klaster Gredelj zamišljen kao dio regionalnog projekta Stvaranje preduvjeta za održivu podršku razvoju konkurentnosti gospodar-stva i za daljini razvoj tehnološke infrastrukture u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj«.

Tim zanimljivim projektom okončana je dvadesetogodišnja agoni-ja Hrvatskoga željezničkog muzeja koji iščekuje preseljenje u stare »Gredeljeve« hale. Podsjetimo, u osnivačkim aktima HŽM-a navo-di se izrada konačnoga muzejskog postava u »Gredeljevim« ha-lama kao jedinstvenoga muzejskog sklopa po uzoru na inozemne primjere dobre muzejske prakse. Točno je da će tzv. Klaster krea-tivnih industrija udahnuti nov život tome industrijskome sklopu, ali također treba vjerovati da bi i muzejski postav željezničke baštine u halama željezničke stoljetne proizvodnje bio kreativan pristup revitalizaciji staroga »Gredeljeva« kompleksa i sveobuhvatnoj obnovi industrijskog sjećanja. Tim posljednjim činom vlasnika prostora starog »Gredelja« otvara se novo poglavlje u postojanju Hrvatskoga željezničkog muzeja koji će idejnu okosnicu budućega muzejskog prostora morati potražiti na nekoj drugoj adresi i s ne-kom drugom koncepcijom.

broj 811 / lipanj 2013.32/

/ POVIJEST / Piše: Siniša Lajnert/ Foto: Arhiva HŽM

U vezi s naredbom tadašnjega ministra prometa od 29. rujna 1947. i Uputstvom Generalne direkcije željeznica od 13. listopa-da 1947. u Glavnoj direkciji za eksploataciju željeznica u Zagrebu osnovana je Služba radničkog snabdjevanja (SRS), a na teritori-ju Glavne direkcije i odjeljenja Službe radničkog snabdjevanja s prodavaonicama u svim većim željezničkim čvorištima. Odjeljenja radničkog snabdjevanja osnovana su u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Karlovcu, Varaždinu, Bjelovaru, Osijeku, Slavonskome Brodu, Vinkovcima, Radionici Zagreb i Banja Luci. U tim prodavaonicama opskrbljivali su se svi željeznički službenici, umirovljenici i članovi njihovih obitelji.Na dan 10. ožujka 1948. pri službama radničkog snabdjevanja Glavne direkcije eksploatacije željeznica Zagreb postojale su eko-nomije s ukupno 1 121 jutrom zemlje. Riječ je o SRS-u Zagreb Glavni kolodvor sa 110 jutara, SRS-u Karlovac sa 180 jutara, SRS-u Slavonski Brod sa 136 jutara, SRS-u Osijek sa 600 jutara, SRS-u Vinkovci sa 70 jutara, SRS-u Bjelovar sa 10 jutara, SRS-u Varaždin sa 11 jutara i SRS-u Banja Luka sa 14 jutara. Službe radničkog snabdijevanja u Splitu i Rijeci nisu posjedovale zemljište za ekonomije, jer tamošnji krajevi nisu raspolagali slo-bodnim zemljištem. Od ekonomije u Osijeku Ministarstvo poljo-privrede oduzelo je 400 jutara, ali je zagrebačka Glavna direkcija eksploatacije željeznica intervenirala i prikazala potrebu za jed-nom tako velikom ekonomijom jer u Splitu i Rijeci ekonomije nisu postojale te je to bila svojevrsna središnja ekonomija. Nakon reorganizacije Ministarstva željeznica Federativne Narod-ne Republike Jugoslavije (FNRJ), ministar željeznica donio je 26. ožujka 1949. pod br. 9772/49. Rješenje o osnivanju preduzeća za snabdevanje železničara i ekonomija. Pod administrativno-ope-rativnim rukovodstvom Direkcije za snabdjevanje željezničara u Zagrebu, koja je teritorijalno obuhvaćala opskrbu željezničara u

Pokušaj proizvodnje hrane

Željezničke ekonomijeRadi poboljšanja životnog standarda željezničara, 1947. godine organizirane su ekonomije u kojima je partijska organizacija bila glavni pokretač u or-ganiziranju dobrovoljnih radova.

Narodnoj Republici Hrvatskoj, osim pruga Metković – Ploče, Usko-plje – Dubrovnik i Buzet – Pula – Rovinj, osnovana su poduzeća za snabdijevanje željezničara sa sjedištima u Zagrebu, Bjelovaru, Vinkovcima, Osijeku, Karlovcu, Splitu, Varaždinu, Slavonskome Brodu i Rijeci. Zadaće tih poduzeća bile su opskrba željezniča-

ra (radnika i službenika), zaposlenih u resoru Ministarstva željeznica kao i članova njihovih obitelji artiklima osigurane opskrbe po saveznim i republičkim artiklima, artiklima ra-cionirane opskrbe i artiklima slo-bodne prodaje; vođenje zanatskih radionica i pružanje zanatskih usluga željezničarima i članovima njihovih obitelji; proizvodnja s ekonomijama; organizacija i vođenje drugih poslova koji su bili u neposrednoj vezi s po-slovanjem tvrtke i koje im je povje-rilo administrativno-operativno ru-kovodstvo. Neposredno podređene Direkciji za snabdjevanje željezničara u Zagrebu osnovane su ekonomije kao samostalne gospodarske jedini-ce (gazdinstva) u Zagrebu, Virovitici, Kućancima »Blata« kod Osijeka i Sla-vonskome Brodu. Samostalne eko-nomije (gospodarske jedinice) bavile su se povrtlarstvom, proizvodnjom stočne hrane, svinjogojstvom, sto-čarstvom, mljekarstvom, peradar-stvom i pčelarstvom, a prema svom proizvodnom odnosno sjetvenom

planu. Osnovna i obrtna sredstva poduzećima za snabdijevanje željezničara i ekonomijama odredile su direkcije za snabdijevanje željezničara. Narodni odbor kotara Slavonski Brod upisao je 1949. u registar ekonomija Željezničku ekonomiju u Slavonskom Brodu. Ona se bavila pčelarstvom, svinjogojstvom, vrtlarstvom i ratarstvom radi podmirenja potreba željezničkih službenika i radnika. Njezin upra-vitelj bio je Ivan Ševculjak. Narodni odbor grada Vinkovaca upisao je u registar ekonomija Željezničku ekonomiju Slavonski Brod sa sjedištem u Vrapčani. Ona je osnovana rješenjem Ministarstva željeznica FNRJ od 26. ožujka 1949. br. 9772-49, a sa svrhom poboljšanja opskrbe svo-jih radnika, službenika i namještenika. Njezin upravitelj bio je An-tun Kostadinović, a njegov zamjenik Milan Gluvaković.Narodni odbor kotara Karlovac upisao je u registar ekonomija Po-duzeća za snabdijevanje željezničara u Karlovcu ekonomija Zor-kovac-polje. Njezina zadaća bila je na dodijeljenim poljoprivred-nim površinama proizvesti živežne namirnice da bi se poboljšala opskrba njezinih radnika, službenika i namještenika te njihovih obitelji. Poduzeće je osnovano na temelju rješenja Ministarstva željeznica od 26. ožujka 1949. br. 9772-49. Njegovo sjedište bilo je u Karlovcu, a direktor je bio Rudolf Janeš. Na temelju Rješenja Ministarstva željeznica FNRJ br. 12132/1950. u registar željezničkih poduzeća Ministarstva željeznica pod red-nim brojem 108., u knjizi I. upisano je željezničko poduzeće Želje-zničko poljoprivredno dobro sa sjedištem u Zagrebu. To poduzeće osnovano je na temelju Rješenja ministra željeznica FNRJ br. 1093 od 21. ožujka 1950. Ono se bavilo proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda, mesa, masnoća i drugog radi poboljšanja opskrbe že-ljezničara i članova njihovih obitelji dodatnim namirnicama.

Sa željezničkog gospodarstva


/ PUTOPIS/ Piše: Jasna Šprajc/ Foto: Jasna Šprajc

Do maloga grada Andore, na granici Italije i Francuske, vozili smo se čitav dan. Andora je tipično, malo turističko mjesto na obali Ligurskog mora. Gradić je prepun hotela koji se nižu duž šljun-čanih plaža. Na idealnoj je poziciji za izlete po južnoj Francuskoj i duž talijanske obale. Iz Andore do Nice vozili smo se oko dva sata Stradom di Fiori, odnosno Autocestom cvijeća. Nica je prekrasan grad kojim dominira Zaljev anđela duž kojeg se proteže Promenada Engleza. Zovu je tako jer su Englezi zime provodili u Nici, bježeći od oštrih i dugih zima, a vrijeme su kratili šetajući duž plaže. Odakle naziv Zaljev anđela? Legenda kaže da su spaljeni ostatci sv. Reparate, zaštitinice Nice, doplovili u zaljev tako što su anđeli puhali u lađu. Stanovnici su u čast Reparate ondje sagradili crkvu, a nju proglasili svojom zaštitnicom. U listopadu, temperature su još uvijek za kupanje. Na tržnici cvi-jeća može se kupiti i razno sušeno voće. Tržnica je prepuna boja, začina, svih sorti sušenog voća. Od promenade pružaju se uličice kojima vlada vreva turista i buka iz restorana u kojima možete kušati slavnu salatu Nice s inćunima i ostala jela tipična za Provansu. Ondje jako vole začine i u jela stavljaju dosta bijelog luka. Jedna od zanimljivosti je da smo na starim pročeljima primjetili nacrtane prozore. Nekada su prozori bili jako skupi, pa su se ljudi dosjetili da bi ih mogli nacrtati umjesto da ugrade prave. Šetnja po vidikovcu se isplati. Nakon većeg uspona nagradio nas je divan pogled na zaljev i cijelu Nicu. Prošetali smo i po groblju koje je vrlo zanimljivo zbog monumentalnih spomenika svih veliči-na i oblika. Ondje su pokapani uglavnom bogati Rusi, koji su hlad-ne ruske zime zamijenili toplim Mediteranom, doselivši se u Nicu. Razgledali smo i katedralu sv. Reparate, crkvu sv. Rite, svetice bezizlaznih situcija, te uživali u šetnji gradom i toplini sunca. Nakon Nice obišli smo San Remo. Riječ je o talijanskome gradu poznatome po kanconi. Posjetili smo slavnu dvoranu Ariston, gdje se održavaju festivali talijanske kancone. Krajolikom dominira ru-ska crkva, vrlo zanimljivoga i šarenoga krova. Unutrašnjost nije tako bogato ukrašena kao vanjski dio, koji je vrlo neobičan i neti-pičan za to područe. Sljedeći dan krenuli smo u mali i prelijepi francuski grad Antibes, koji je poznat po zidinama i plažama. Njime dominira tržnica i ondje smo

Azurna obala

Duž Ligurskog moraOdlučila sam provesti tjedan dana na Azurnoj obali. Putovanje autobusom naporno je, no da se izdržati uz česta zaustavljanja.

se zadržali najdulje. Okusi i boje su prekrasni, pogotovo za one koji vole fotografirati. Ondje možete naći boghatu ponudu sušenoga voća, sireva raznih vrsta, sušenih rajčica, maslina, namaza od crnih maslina, a slobodno možete degustirati i maslinovo ulje, ribu, začine …Cannes je grad glamura, filmskog festivala i luksuza. Na ulicama luksuzni automobili, prekrasni hoteli i dućani poznatih kreatora, a u pristaništima usidrene jahte. Promenada Croisette vodi do mora. Na putu ćete proći pored sim-bola Cannesa - dviju kupola na hotelu Carlton. Kupole su sagra-đene po uzoru na grudi famozne kurtizane La Belle Otero, koja je, prema legendi, mnogima zavrtjela glavom. Sljedeće odredište bio je Menton, grad limuna. Festival limuna se održava u veljači i ožujku. Visoke planine nad gradom štite grad od jake zime, što pogoduje uzgoju agruma na koje su stanovnici Mentona jako ponosni i ističu to na svakome koraku. Limun je dosta skup, pa ćete za jedan limun izdvojiti jedan euro. Posjetili smo i du-ćan u kojemu se prodaje limonćelo. To je liker od limuna koji se radi od limunovih korica i 90% alkohola, pije se jako rashlađen i vrlo je ukusan. Uz cestu i u parkovima posvuda rastu drva papra. Arhitek-tura grada jako je zanimljiva, posebeno šarena proćelja kuća. Nakon Mentona obišli smo Monaco. Dinastija Grimaldi vlada Mona-com od 1297. kada je Francois Grimaldi zauzeo tvrđavu prerušen u redovnika. Stvorio je samostalnu državu-kneževinu. To je poznato mondeno mjesto bogatih i slavnih. Na samo kilometar i pol prosto-ra smjestila se kneževina. U katedrali sv. Nikole obišli smo grobove princa Raniera i njegove ljubljene Grace Kelly. Prošetali smo par-kom koji je poseban po tome jer je u njemu zasađene biljke iz cijelog svijeta. Kada bi bilo koji ambasador ili visoki dužnosnik posjetio Mo-naco, sa sobom bi donio biljku karakterističnu za svoju zemlju. Park vodi do Oceanografskog instituta, poznaog po svojemu slavnom dugogodišnjem direktoru i istraživaču Jacquesu Cousteauu. Glavni grad Monaca je Monte Carlo, najpoznatiji po kockarnicama i utrkama Formule 1. Obišli smo i japanski vrt čuvene princeze Grace Kelly. Riječ je o predivnome vrtu usred nebodera u kojemu rastu razne vrste biljaka, a u potocima plivaju ribe. Pred palačom Palais du Prince pogledali smo smjenu straže, gurajući se s mnoštvom turista. Zadnji dan putovanja proveli smo u Genovi. Ponovno Autoputom cvijeća krenuli smo prema jednome od najpoznatijh lučkih grado-va u Europi. Genova je druga po veličini luka u Europi, odmah iza Marseillsa. Poznata je po rodnoj kući Kristofera Kolumba. Ondje smo naišli na replike Kolumbovih borodova kojima je isplovio u Novi svijet. Zaista su impresivni. Akvarij u Genovi ima lijepu zbirku životinja i edukativni centar te je djeci jako zanimljiv. Tri sata obilazili smo i gledali dupine, tuljane, pingvine, meduze, morske konjice, zvijezdače u svim bojama, ra-kove i još puno morskih životinja.Prošetali smo ulicom Via Garibaldi, gdje su smještene palače. Da-nas su ondje uglavnom smještene ambasade, a nekada su živjele najistaknutije gradske obitelji. Odmah do nje je i Via Magdalena, ulica prostitutki. Naime, legenda kaže da su prostitutke dobile svoju ulicu jer su prilikom velikog požara pomogle svećenicima iz samostana spasiti vrijedne umjetnine koje bi bez njhove pomo-ći bile zauvijek izgubljene. Prošetali smo i do Kolumbove rodne kuće, kroz srednjovjekovna đenovska vrata, a vidjeli smo i zidine koje ondje stoje od zlatnog doba Genove. Pred nama je stajala prekrasna katedrala sv. Lorenza, koja je spe-cifična po neobičnoj izradi i bojama, a sagrađena je u romaničko-renesansnome stilu. Sv. Lorenzo bio je mučenik i spaljen je na nekoj vrti roštilja.Genova je bila zadnja postaja našeg puta na kojemu sam puno toga naučila o prekrasnoj Ligurskog obali, od povijesti preko umjetnosti, arhitekutre i običaja do načina života.

Nica

broj 811 / lipanj 2013.34/

/ SPORT / Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Godišnja izborna skupština Ragbi kluba »Lokomotiva« održana je 28. svibnja u klupskim prostorijama na Kajzerici. Nakon uvodnog govora predsjednika kluba Zlatka Mihaljevića, o sportskim rezul-tatima okupljene je izvijestio glavni trener Zdravko Mijić:

Godišnja skupština RK-a »Lokomotiva«

Uskoro i ragbijašice na KajzericiNa godišnjoj skupštini Ragbi klub »Lokomotiva« je izborom novog odnosno dosadašnjeg vodstva klu-ba potvrdio ispravnost dosadašnje klupske politi-ke. Uz to, možda ne najvažnije, ali svakako najzani-mljivije jest to da će uskoro biti osnovana i ženska ragbijaška ekipa.

Zlatko Mihaljević, novi (stari) predsjednik

/ Naša su nastojanja usmjerena na školu ragbija i na omasovljenje svih omladinskih uzrasnih kategorija. Zbog toga redovito održava-mo prezentacije po osnovnim školama u Novome Zagrebu. Kod nas mogu trenirati svi i ne pravimo nikakve iznimke. Sastavili smo i seniorsku ekipu kako bi se naši juniori kontinuirano razvijali. Sve naše omladinske selekcije su se kao najbolje u našoj regiji plasi-rale u završnicu prvenstva i kupa Hrvatske. Selekcija U16 prvak je Hrvatske, a u kategoriji U14 bila je druga. U natjecanjima kupa došli smo do finala. Na državnome prvenstvu seniori su zauzeli peto mjesto.Zlatko Mihaljević misli da ostvareni rezultati zahtijevaju još veći angažman i suradnju među ragbijaškim klubovima okupljenima u Hrvatskome ragbijaškom savezu te s klubovima u sklopu Sport-skog društva »Lokomotiva«. / Ostvarili smo dobre sportske rezultate. Naše ekipe dominiraju u sje-vernoj regiji. Uz to smo za naše ekipe osigurali opremu i solidne radne uvjete. Treniramo na Kajzerici i na Savici. Sponzori su nam puno pomo-gli, ne samo novčano nego i kada je trebalo osigurati prijevoz ili smje-štaj ekipa. Osim na jačanje ekipa naša nastojanja bit će usmjerena na daljnje omasovljavanje našeg pogona – rekao je Mihaljević.Kvalitetni sportski rezultati otvorili su mogućnost da se prvi trener profesionalizira. Uz pomoć trenera, roditelja i sportskih entuzija-sta, a pritom posebno treba istaknuti tajnika kluba Milivoja Vrgu, ostvaruju se izvrsni rezultati, no to u budućnosti neće biti dovolj-no. Zbog toga su pozvani i seniori da se sa svojim specifičnim znanjima dodatno uključe u klupske aktivnosti. Kajzerica je oduvijek bila domaći teren »Lokomotive«, a cilj klup-skog vodstva je da tako i ostane te da se stvore kvalitetni radni uvjeti. Uz to, u najskorije vrijeme »Lokomotiva« će oformiti i žen-sku ekipu pa će uz sportske motive dečki imati dodatan poticaj za redovite dolaske u klub.

Ove godine obilježena je i deseta obljetnica prvog susreta želje-zničara Hrvatske, Srbije i Slovenije na Europskome prvenstvu 2003. na Siciliji, kada su na inicijativu Nikole Mihaljevića Nikice željezničari iz Hrvatske prvi put bili na tako velikom natjecanju. Na ovogodišnjem državnom prvenstvu u Vinkovcima sudjelovalo je četrdeset i pet igrača željezničara i njihovih prijatelja. Domaćin turnira bio je umirovljeni strojovođa Marko Ivezić.U jakosnoj skupini A pobijedio je Mario Kukulić iz Zagreba, a drugo mjesto osvojio je Dušan Višnjić iz Rijeke. U jakosnoj skupini B pobijedio je Ratko Ivanović iz Lajkovca, a drugo mjesto osvojio je Ante Brletić iz Vinkovaca. U skupini parova najviše pobjeda zabilježili su Laslo Bence iz Su-botice i Josip Babić iz Vinkovaca. Na kraju prvenstva sve igrače i goste pozdravio je organizator Nikola Mihaljević Nikica, koji je s voditeljem prvenstva Brankom Matijevićem Belim podijelio medalje i nagrade.

Iz Vinkovaca

17. državno prvenstvo tenisača Hrvatskih željeznicaTeniski klub »Vinkovci« nastavio je tradiciju organiziranja teniskih prvenstava željezničara Hrvatske i njiho-vih prijatelja iz Srbije i Slovenije te je 25. i 26. svibnja organizirao 17. državno prvenstvo tenisača Hrvatskih željeznica.

Sudionici turnira

/ Piše: Nikica Mihaljević/ Foto: Nikica Mihaljević

/Remont pruge kod Okučana/ Foto: Dragutin Staničić


/Remont pruge kod Okučana/ Foto: Dragutin Staničić


broj 786 / travanj 2011. broj 811/ lipanj 2013. list hŽ … · 2013. 11. 3. · broj 786 / travanj...

Documents