godina xiii. broj 75. svibanj-lipanj / maj-jun 2012....crnogorski glasnik - broj 69. - 2011. strana...

C r n o g o r s k i g l a s n i k - B r o j 6 9 . - 2 0 1 1 . Strana 1

GODINA XIII. _ BROJ 75. _ SVIBANJ-LIPANJ / MAJ-JUN_ 2012.

Glasilo Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i VijeÊa crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba

Strana 2 C r n o g o r s k i g l a s n i k - B r o j 6 9 . - 2 0 1 1 .

ĐE JE ŠTO

NOVI AMBASADOR CRNE GORE U HRVATSKOJ 3

DAN NEZAVISNOSTI CRNE GORESvečani koncert u Zagrebu 4Proslava Dana nezavnosti Crne Gore u Splitu 10

DJELOVANJE NZCH I VIJEĆA CRNOGORACAPosjeta novog ambasadora Crne Gore 11

DANI CRNOGORSKE KULTUREKoncert crnogorske solo pjesme 12„O, kakav divan dan“ u Splitu 14Večer crnogorske kulture u Umagu 15

NADREALIZAM U ZAGREBU„Harmonije“ Dimitrija Popovića 18

MANIFESTACIJE MANJINA„Dani Kraljice Teute“ u Zagrebu 20„Dom je tamo gdje je pjesma“ Splitu 21

IZ CRNE GORE I SVIJETADan nezavisnosti: Svijetla stranica crnogorske istorije 22EU zvanično počela pregovore sa Crnom Gorom 23U slavu Crne Gore i njenog slikara 23Odlazak velikana 24Utisci sa Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga 26Formiran Savez udruženja Crnogoraca Srbije 27

OSVRTI, VIĐENJA, PRIKAZIMilovan Đilas – Negator crnogorske nacije 28

PRAVA NACIONALNIH MANJINANacionalne manjine u demokratskim društvima 30

FELJTONDr. Sekula Drljević – Prilozi za biografiju (6) 31

U ULOZI PUTOPISCANaša braća na sjeveru 36

GALERIJA „MONTENEGRINA“ „Svijet ljepote“ Marice Vukadinović 38„Dodir anđela“ Sanje Šutalo 40„Harmonija“ Maria Tomasa 42

KRATKA PRIČADimitrije Popović: Orhideja 44

DAJE SE NA ZNANJE ...Redizajniran portal www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr 47

EUFOR(\B)IJA 48

ADIO COMPAGNO 50

GALERIJA UMJETNOSTI „DADO ĐURIĆ“ 51

GALERIJA „MONTENEGRINA“ 51

SVEČANOSTI PETOLISNE RUŽE 52

Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske iKoordinacija vijeća crnogorske nacionalnemanjine na području Republike Hrvatske

čestitaju

25. lipnja

DAN DRŽAVNOSTIREPUBLIKE HRVATSKE

Čestitamo

21. maj

DAN NEzAVISNOSTICRNE GORE

Dan Koordinacije vijećacrnogorske nacionalnemanjine na područjuRepublike Hrvatske

Dan Vijećacrnogorske nacionalnemanjine Grada zagreba

IzdavaËi:NACIONALNA ZAJEDNICA CRNOGORACA HRVATSKE

I VIJE∆E CRNOGORSKE NACIONALNE MANJINEGRADA ZAGREBA

Zagreb, Trnjanska c. 35, Tel./Fax: 01/6197 078, 01/6314 264E-mail: [email protected], [email protected],

[email protected] adresa: www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr

Za izdavaËe: dr. sc. Radomir PaviÊeviÊi prof. emer. dr. sc. Veselin SimoviÊ

Glavni i odgovorni urednik: dr. sc. Zoran DraškoviÊRedakcija: Milanka BulatoviÊ, Nataša Gerželj, Danilo

IveziÊ, Dragutin LakiÊ, Nataša RašoviÊ, Dušan RoganoviÊ GrafiËka priprema i tisak: Skaner studio d.o.o.Rukopisi se ne vraÊaju. Naklada /Tiraža 1000

Glasilo je, putem Savjeta za nacionalne manjine, financiranoiz državnog proraËuna Republike Hrvatske

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2. Stranica 3

NOVI AMBASADOR CRNE GORE

U REPUBLICI HRVATSKOJ

Novoimenovani ambasador Crne Gore u Republici Hrvatskoj Igor Gra�evi� uru�io je danas akreditivna pisma Predsjedniku Republike Hrvatske Ivu Josipovi�u.

Hrvatski Predsjednik je poželio ambasadoru Gra�evi�u uspješnu misiju,

izrazivši zadovoljstvo stepenom i sadržajem sveukupnih odnosa dvije zemlje. Pozdravio je rezultate koje Crna Gora postiže na planu evropskih i evroatlantskih integracija i apostrofirao ulogu i dostignu�a Crne Gore u brojnim regionalnim politi�kim forumima.

Ambasador Gra�evi� je istakao da odnosi izme�u dvije prijateljske zemlje mogu

poslužiti kao dobar primjer. Zajedni�ko kulturno - istorijsko naslje�e, geografska i ekonomska upu�enost i bliskost dvije zemlje obavezuju na kontinuirano unapre�enje i dinamiziranje saradnje u svim oblastima od zajedni�kog interesa.

(Izvori: www.predsjednik.hr, www.mip.gov.me, 25.5.2012.)

Stranica 4 C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

DAN NEZAVISNOSTI CRNE GORE

SVE�ANI KONCERT U ZAGREBU

U Maloj dvorani Koncertnog zdanja Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, sve�anim koncertom održanim 21. maja, obilježen je 21. maj – Dan nezavisnosti Crne Gore, Dan Koordinacije vije�a crnogorske nacionalne manjine na podru�ju Republike Hrvatske i Dan Vije�a crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba. Organizatori koncerta u povodu najzna�ajnijeg datuma savremene crnogorske istorije i ove su godine bili Koordinacija vije�a crnogorske nacionalne manjine na podru�ju Republike Hrvatske, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Vije�e crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba i Ambasada Crne Gore u Republici Hrvatskoj.

Brojnim uglednim gostima i uzvanicima – me�u kojima su bili �lanovi diplomatskog kora u Republici Hrvatskoj te poznati javni i kulturni radnici – najprije se prigodnim rije�ima obratio Zamjenik predsjednika Vije�a crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba g. Dušan Miškovi�, a potom i novoimenovani ambasador Crne Gore u Republici Hrvatskoj Nj.E. Igor Gra�evi�.

Zamjenik predsjednika Vije�a crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba g. Dušan Miškovi�:

JEDINSTVENI POVIJESNI DATUM U CRNOGORSKOJ KOLEKTIVNOJ MEMORIJI

«Dame i gospodo, dragi prijatelji! Prije svega želim pozdraviti sve sudionike današnje sve�anosti

kojom obilježavamo naše zna�ajne datume – Dan nezavisnosti Crne Gore, Dan Koordinacije vije�a crnogorske nacionalne manjine na podru�ju Republike Hrvatske i Dan Vije�a crnogorske nacionalne manjine grada Zagreba. Posebno pozdravljam goste koji su odazivom na naš poziv i uveli�ali ovu sve�anost: �lanove diplomatskog kora, njihove ekselencije ambasadore i predstavnike ambasada akreditiranih u Republici Hrvatskoj; predstavnike i izaslanike republi�kih, županijskih i gradskih institucija; predsjednike vije�a i predstavnike nacionalnih manjina Grada

Zagreba; predstavnike crnogorskih društava iz Slovenije; �lanove društava, vije�a i predstavnike crnogorske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i sve ostale goste.

Postala je ve� tradicija da sve�anost obilježavanja ovih za nas zna�ajnih datuma organiziraju zajedno Ambasada Crne Gore u Republici Hrvatskoj, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Koordinacija vije�a crnogorske nacionalne manjine na podru�ju Republike Hrvatske i Vije�e crnogorske nacionalne manjine grada Zagreba. I ove godine to obilježavamo koncertom trojice istaknutih umjetnika – muzi�ara, profesora i pedagoga Muzi�ke akademije sa Cetinja.

U crnogorskoj kolektivnoj memoriji referendumski 21. maj 2006. bit �e za vazda uklesan kao jedinstveni povijesni datum politi�ke sinteze patriotske strasti i demokratskog uma, cementiran �vrstim uvjerenjem i nepokolebljivom voljom crnogorskih gra�ana da napokon budu istinski subjekti vlastite sudbine.

Kada se postavilo pitanje izbora Dana naše Koordinacije i Vije�a nijesmo se uopšte dvoumili – odabrali smo 21. maj – Dan crnogorske nezavisnosti. Koordinacija i vije�a djeluju u tre�em �etverogodišnjem mandatu, u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, prepoznati u svojim sredinama i uz podršku državnih i lokalnih tijela vlasti u okviru ostvarivanja kolektivnih politi�kih prava i integracije u politi�ki život Republike Hrvatske.

Želim vam da ugodno provedete ovo ve�er uz trio „Tritonus“ Mirana Begi�a, Bojana Martinovi�a i Igora Perazi�a. Hvala!»


Ambasador Crne Gore u Republici Hrvatskoj Njegova ekselencija Igor Gra�evi�:

POKAZALI SMO DA STRANICE ISTORIJE UMIJEMO ISPISATI OLOVKOM A NE SABLJOM, MIRNO I DOSTOJANSTVENO,

PAMETNO I RAZBORITO, EVROPSKI

«Poštovani prijatelji, dame i gospodo, �ast mi je i zadovoljstvo da vam se obratim povodom

šeste godišnjice obnove nezavisnosti Crne Gore. Sa posebnim emocijama obilježavamo ovaj datum,

jedan od mnogih u crnogorskoj istoriji. Bi�u pravi Crnogorac pa re�i da ne postoji manje zemlje na svijetu koja ima u svojoj povijesti toliki broj zna�ajnih istorijskih datuma. Svaki od njih se veže za poseban dio njenog postojanja i bivstvovanja. I na svaki smo jednako ponosni.

Posebnost današnjeg datuma se ogleda u tome da su Crnogorci, i oni u domovini i oni rasuti po svjetskim meridijanima, utkali u njeno obnovljeno bi�e dio sebe, svog života. Pokazali smo da stranice istorije umijemo ispisati bez krvi na rukama, olovkom, a ne sabljom, mirno i dostojanstveno, pametno i razborito, evropski. Mudro i samosvjesno, poštuju�i jedinstvene do tada nevi�ene i neprimijenjene standarde, ponovo smo se obreli u društvu svjetske porodice naroda. Sa�uvali smo i dodatno

oplemenili naše najve�e blago – multietni�nost, multikulturalnost i multikonfesionalnost, zajedni�ki suživot i toleranciju. Na to smo ponosni.

Danas Crna Gora nepovratno grabi ka novim dostignu�ima. Ne posustajemo od sveukupnih reformi društva, kako bi jednog dana postali dio suvremene evropske porodice. Nastavljamo da budemo nezamjenjiv kontributor regionalnoj i svjetskoj stabilnosti. Sa susjedima radimo na razvijanju najboljih mogu�ih odnosa, u svim sferama društva. Ne zato što to netko traži od nas, nego zato što postoji iskrena opredijeljenost i svijest crnogorskog naroda i rukovodstva da sami sebi nikad ne možemo biti dovoljni.

Danas u ovako kompleksnom ekonomsko-financijskom okruženju moramo pokazati ve�i stepen odgovornosti, kako prema sebi tako i prema drugima. Moramo još posve�enije raditi na daljnjem razvoju naše zemlje, na prihva�anju i primjeni evropskih i svjetskih standarda kako bi na pravim temeljima gradili sopstveni sistem, zasnovan na univerzalnim vrijednostima. �uva�emo i baštinu, naše istorijske tekovine, i istodobno nastaviti da sigurno kora�amo u budu�nost. �uvajmo Crnu Goru! Slobodnu i pravednu! Nek' je vje�na! Hvala.»

IZ TELEGRAMA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE ... želim srda�no �estitati Dan nezavisnosti Crne Gore te Dan Koordinacije vije�a crnogorske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i Dan vije�a crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba, uz želju da Crnogorci u Hrvatskoj, daju�i istaknut doprinos razvoju našeg društva, i dalje uspješno afirmiraju svoje nacionalne posebnosti te da se odnosi izmedu Hrvatske i Crne Gore i dalje dinami�no razvijaju u duhu suradnje i dobrosusjedskih odnosa.

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi�


U umjetni�kom djelu ve�eri posjetioci su mogli uživati u virtuoznom muziciranju trojice

vrhunskih crnogorskih glazbenika, pripadnika mla�e generacije, okupljenih u Klavirski trio „Tritonus“: Bojan Martinovi� (klavir), Miran Begi� (violina) i Igor Perazi� (violon�elo).

Domjenak nakon sve�anog koncerta – prire�en u predvorju Male dvorane Koncertnog zdanja Vatroslava Lisinskog – bio je prilika da se u razgovoru sa najmla�im �lanom tria sazna kako najradije sviraju pred onima koji �e uživati u njihovoj muzici, pa iako baš nijesu muzi�ki izobraženi. Ako je brižljivo odabrani i najavljeni repertoar bio, sigurno ne bez razloga, u posljednjem trenutku izmijenjen, neka onda s razlogom bude dopušteno i nekom ko je poštovalac ali ne i poznavalac muzike da iznese vlastiti utisak kako je posebnu pozornost publike dobio upravo


BOJAN MARTINOVI� ro�en je 1981. godine na Cetinju. Nižu i srednju muzi�ku školu završio je u Kotoru u klasi prof. Ilije Miloševi�a. Godine 2002. diplomirao je na Muzi�koj akademiji na Cetinju u klasi profesora Vladimira Bo�karjova gdje je i magistrirao 2005. godine. Septembra 2002. zaposlio se kao profesor na Srednjoj muzi�koj školi u Kotoru, gdje je proveo dvije godine. Angažovan je ve� 2003. u nastavi na Muzi�koj akademiji na Cetinju, a 2005. postaje asistent istaknutim pedagozima: Svetlani Bogino i Vladimiru Ogarkovu. Od 2009. je docent na predmetu klavir. Važno je istaknuti njegovu saradnju s profesorom Vladimirom Ov�injikovim, a 2002. i 2003. usavršava se u Be�u, u klasama prof. Christopha Bernera, odnosno prof. Noela Floresa. Pored solisti�ke karijere, kao koncertni pijanista, intenzivno i sa velikim uspjehom nastupa i djeluje u okviru raznih kamernih ansambala i sara�uje sa brojnim doma�im i stranim istaknutim umjetnicima. Na svom bogatom repertoaru ima preko 30 programa, kako recitala tako i kamerne muzike. Nastupa u gotovo najprestižnijim dvoranama bivše Jugoslavije (CNP Podgorica, Dvorana Vatroslav Lisinski - Zagreb, Sava centar Beograd, Galerija Kolarca Beograd, Gradska ku�a Subotica, Sinagoga Novi Sad, Sarajevo, Ljubljana ...) i zemljama zapadne Evrope (Italija, Njema�ka, Austrija, Francuska, Belgija, Velika Britanija, Rusija, Liban ...). Dobitnik je mnogih doma�ih i internacionalnih nagrada na takmi�enjima. Bavi se i komponovanjem. Uskoro se o�ekuje realizacija CD-a njegove autorske muzike. Snimao je za RTCG, RTS, HRT, TVSLO, radio Beograd i radio Crne Gore.

IGOR PERAZI� ro�en je 1966. u Podgorici. Studirao na Muzi�koj akademiji u Podgorici kod renomiranog prof. Davida Grigorijana (u�enik M. Rostropovi�a), a diplomirao u klasi prof. Jurija Sotni�oka. Magistrirao na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi prof. Ištvana Varge. Dvadeset godina bio vo�a violon�ela u Simfonijskom orkestru RTCG. Trenutno je docent na Muzi�koj akademiji na Cetinju na predmetu violon�elo. Prvi je violon�elista Crnogorskog simfonijskog orkestra. Održao niz solisti�kih koncerata i recitala (velika scena CNP, �elo-fest u Beogradu - sala Beogradske filharmonije, Dom omladine „Budo Tomovi�“, festival A-tempo, Grad-teatar Budva, Herceg fest, Barski ljetopis, Hercegnovski zimski dani muzike, Gradska ku�a u Novom Sadu). Kao �lan više kamernih sastava nastupao širom bivše SFRJ i u inostranstvu (Alžir, Italija, Gr�ka, Austrija). Sara�ivao sa mnogim muzi�arima iz zemlje i inostranstva, kao što su Grigorij Krasko, Roman Simovi�, Boris Kraljevi�, Vili Ferdinandi, Saša Latkovi�, Ljubiša Jovanovi�, Miran Begi�, Bojan Martinovi�, Egon Mihajlovi�, Aleksej Mol�anov, Žana Leki�, Maja Bogdanovi�, Konstantin Fic, Vilfrid Štrele, dirigenti Aleksej Šatski, Bojan Su�i�, Miroslav Homen, Julio Mari�, Igor Simovi�, Radovan Papovi�, Darinka Mati�-Marovi�, Mladen Jagušt, Uve Tajmer, Ronald Colman, Ginter Pihler. Svirao u pozorišnim predstavama, tv-dramama, igranim filmovima. Intenzivno promovisao djela najzna�ajnijih crnogorskih kompozitora. Snimio veliki broj djela za radio i tv, kao solista i �lan ansambala, od kojih neka premijerno.

MIRAN BEGI� ro�en je 1975. u Podgorici gdje je završio nižu i srednju muzi�ku školu u klasi prof. Vilija Ferdinandija. Debi sa Simfonijskim koncertom imao je sa 13. godina izvode�i koncert Feliksa Mendelsona u e-mollu. Muzi�ku akademiju je upisao u Podgorici u klasi profesora Miroslava Rusina a diplomirao na Cetinju u klasi profesora Uroša Peši�a. Magistarske studije iz violine i specijalizaciju iz kamerne muzike je završio na Akademiji umetnosti u Novom Sadu i Fakultetu muzi�ke umetnosti u Beogradu. Usavršavao se tako�er na majstorskim kursevima kod profesora Pavela Vernjikova i Erika Grinberga. Njegova izvo�a�ka aktivnost je vezana za koncertne podijume Italije, Hrvatske, Srbije, Bosne, Gr�ke, Austrije, Francuske, Engleske, Libana, Bugarske, Švedske, USA, Rusije. Nastupao je s nizom istaknutih umjetnika. Više puta je nastupao kao solista sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom i me�unarodnim studentskim orkestrima. Od 2001. godine nastupio je na preko 150 recitala u saradnji sa pijanistom Bojanom Martinovi�em. Snimao je za RTCG, RTS i RT Gr�ke. Na republi�kim i saveznim takmi�enjima mladih muzi�ara osvajao je prve nagrade; dobitnik je me�unarodne prve nagrade na VI. Me�unarodnom takmi�enju „Petar Konjovi�“ u Beogradu. Angažovan je kao vanredni profesor na predmetima violina i kamerna muzika na Muzi�koj akademiji na Cetinju. Od maja 2011. godine, izvodi masterclasse na Konzervatorijumu „P. I. �ajkovski“, za studente violine. Trenutno je dekan Muzi�ke akademije na Cetinju i umjetni�ki direktor Ljetne akademije i festivala „Espressivo“.


naknadno uvršteni „��“ Petra Ilji�a �ajkovskog iz njegovih „Godišnjih doba“. �ini se da je mladom pijanisti godilo i da �uje vjerodostojan podatak kako te ve�eri (premda koncert nije bio kratak!) niko nije pokušao da u nekom podesnom pasažu napusti Malu dvoranu – izuzetak je bio samo jedan visoki diplomatski predstavnik jedne male zemlje koji je, s mobitelom u ruci, u jednom trenutku žurno izašao, bi�e zbog nekog neodložnog državnog posla.

U predvorju Male dvorane poslije sve�anog koncerta

Dragi gosti našli su vremena da, uo�i povratka za Crnu Goru, i u Crnogorskom domu u Zagrebu malo posjede – valja se prije puta!


PROSLAVA DANA NEZAVNOSTI CRNE GORE U SPLITU U povodu Dana nezavisnosti Crne Gore 21. maja Zajednica Crnogoraca Split organizirala je

prigodno druženje Crnogoraca, Crnogorki i prijatelja Crne Gore u svom prostoru u Vukovarskoj 59. Sve�anost je obilježena himnom Crne Gore, nakon koje je predsjednik Borivoje Stevovi�

poru�io da se ovaj dan slavi ve� šestu godinu zaredom odnosno kada smo 2006. godine na referendumu odlu�ili da istupimo iz državne zajednice Srbije i Crne Gore, te se nadamo da �e ih i naši potomci i mnoge budu�e generacije slaviti.

Za dobro raspoloženje pobrinula se i nova klapa Zajednice Crnogoraca pod nazivom Montenegrina koja nam je otpjevala razne crnogorske pjesme. Veselje uz pršut i vino, kola�e i crnogorsku pjesmu trajalo je do kasnih sati ...

Nataša Gerželj


DJELOVANJE NACIONALNE ZAJEDNICE I VIJE�A CRNOGORACA

Njegova ekselencija Igor Gra�evi� u Crnogorskom domu

NOVI AMBASADOR CRNE GORE

U REPUBLICI HRVATSKOJ

POSJETIO CRNOGORSKI DOM U ZAGREBU

Novoimenovani ambasador Crne Gore u Republici Hrvatskoj Nj. E. Igor Gra�evi� posjetio je Crnogorski dom u Zagrebu 20. 6. 2012. godine.

Susretu u Crnogorskom domu sa strane NZCH i Vije�a crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba prisustvovali su dr. sc. Radomir Pavi�evi�, prof. dr. sc. Sava Bogdanovi�, Milanka Bulatovi�, Danilo Bun�i� i Danilo Ivezi�. U pratnji ambasadora Igora Gra�evi�a bio je prvi sekretar Ambasade Branislav Karadži�.

U ugodnom razgovoru nazna�ene su uzajamne aktivnosti i suradnja u cilju ostvarivanja osnovne zada�e o�uvanja nacionalnog i kulturnog identiteta crnogorske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Ambasador Gra�evi� je istaknuo spremnost Ambasade i njega osobno u konkretnoj pomo�i na realizaciji programskih aktivnosti NZCH i njenih �lanica koji se ostvaruju u kontaktima s institucijama i državnim tijelima Crne Gore, kao i svih ostalih programskih aktivnosti usmjerenih osnovnom cilju i svrsi postojanja NZCH i društava �lanica. Sa strane NZCH i Vije�a naglašena je otvorenost i spremnost za pomo� ambasadoru i �lanovima Ambasade u ostvarivanju njene uloge i zada�e u Republici Hrvatskoj, a za koje oni sami procijene da je potrebna.

Na kraju susreta ambasadoru Gra�evi�u poklonjen je komplet knjiga iz izdava�ke djelatnosti Nacionalne zajednice u proteklom periodu.

Danilo Ivezi�


DANI CRNOGORSKE KULTURE

KONCERT CRNOGORSKE SOLO PJESME U velikoj galerijskoj dvorani Muzeja Mimara – u izložbenom prostoru u kom se održavaju i

pojedini koncerti iz ciklusa Sfumato Hrvatske radiotelevizije – ne odve� brojna, ali zasigurno vjerna publika bila je u prilici da 26. juna ove godine uživa u cjelove�ernjem „Koncertu crnogorske solo pjesme“ triju vrhunskih mladih crnogorskih umjetnica: Aleksandre Vojvodi� Jovovi� (sopran), mr. Mirjane Raj�i� (klavir) i Tamare Stijepovi� (flauta). Na repertoaru koncerta – koji su, u okviru ve� tradicionalne manifestacije „Dani crnogorske kulture“, organizovali Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb, a uz pomo� Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske – našle su se i operske arije koje se ovdje rijetko mogu �uti i neke tradicionalne crnogorske pjesme u dojmljivoj obradi. Slušaju�i ih u neorenesansnom zdanju Muzeja Mimara, u ambijentu slika koje nose i duh i dah minulih epoha, nije bilo teško povjerovati da umjesto glasovira svira klavikord ili klavi�embalo, pa uz panovski poletne zvuke flaute nakratko na�i pribježište u nekim vremenima kada se, �ini se, za sve imalo vremena, dok nas je zvonki, osje�ajni glas u gizdavu opravu odjevene sopranistice nosio – na krilima najljepše crnogorske pjesme „Još ne svie rujna zora“– „daleko, daleeekooo“ ...

Topli i dugotrajni aplauz posjetilaca poslije svake izvedbe bio je, na kraju koncerta, nagra�en pjesmom „Oj vesela veselice“. Nje nije bilo u najavljenom repertoaru koncerta i �uli smo je te ve�eri u aranžmanu za pam�enje, a aplauzom za pam�enje bili su o�ito propra�eni i završni tonovi te pjesme, tako da je gospo�a Aleksandra Vojvodi� Jovovi� odlu�ila da još jednom uživamo u pjesmi „Primorkinja“, za koju je rekla da „jeste iz Paštrovi�a, ali se može �uti i u drugim primorskim krajevima“. Po završetku koncerta, vidno ganuta sopranistica je „sa otvorene scene“ �elnicima NZCH uputila rije�i zahvale što joj se ukazala prilika da po tre�i put nastupi u Zagrebu. A koliko je poklonika do sada ovdje stekla najbolje je svjedo�io broj posjetilaca koji su strpljivo �ekali da, poslije predaje cvjetnih aranžmana, zajedni�kim fotografijama zabilježe i sa�uvaju uspomenu na gostovanje crnogorskih umjetnica.

Z.D.


PROGRAM KONCERTA

„Tamo za tom gorom“ Arija Stanke iz opere „Na uranku“

(Stevan Bini�ki)

Arija Danice iz opere „Balkanska carica“

(Dionizije di Sarno)

„Igra“

(Boro Tamindži)

„Biser Mara“ „�obanine, lijepa �evojko“

„Poljem se vija“

(Aleksandar Basarab, Aleksandra Vojvodi Jovovi)

„Uspavanka za Sejdefu“

(Ilija Rajkovi)

„Još ne svi�e“ „Mlada Jelka, ljubi Janka“

„Primorkinja“

(Aleksandar Basarab, Aleksandra Vojvodi Jovovi)

„Zor �evojka“

(Vladimir Maraš)

Muzej Mimara, Zagreb

U velikoj galerijskoj dvorani Muzeja Mimara

Fotografija za uspomenu

Drage goš�e – „šinjorine“ kako ih je predstavio dr R. Pavi�evi� – u Crnogorskom domu u Zagrebu


∗∗∗∗ ∗∗∗∗ ∗∗∗∗

„O, KAKAV DIVAN DAN“ VESNE PE�ANAC U SPLITU

U Gradskom kazalištu mladih u Splitu, u organizaciji Zajednice Crnogoraca Split, 8. svibnja 2012. godine održao se jedan zanimljiv doga�aj. Rije� je, naime, o gostovanju renomirane dramske umjetnice Vesne Pe�anac koju mnogi pamte kao nekadašnju �lanicu �uvenog beogradskog kazališta Atelje 212. Ova izvedba u Splitu bila je 1757. izvedba.

Vesna Pe�anac predstavila se splitskoj publici vlastitim autorskim projektom, monokomedijom „O, kakav divan dan“ koja ve� osamnaest godina igra na kazališnim pozornicama diljem svijeta, od Amerike do Australije. Ovo je predstava koja s mnogo finog humora progovara o adolescenciji, obiteljskim sukobima, ku�nim tajnama, ljubavi i praštanju. Ova predstava spaja umjetnost, obrazovanje, pedagogiju, životnu mudrost i osobnu ispovijed.

„Predstava se sama od sebe rodila, i za nju nikad nisam napisala tekst. To je moja životna pri�a. Po�elo je od velike greške.“ – izjavila je.

Tata je o�ekivao sina a rodio sam mu se ja, kaže Vesna Pe�anac te nadodaje kako planira odglumiti 2000 predstava, a nakon toga napistati knjigu i snimiti film.

Autorica kroz rafinirani humor i na samo njoj svojstven na�in, �ije su najupe�atljivije zna�ajke jednostavan govor i lepršava gluma, pripovijeda razli�ite pri�e, s lako�om ih nadovezuju�i jednu na drugu i stvaraju�i fino tkivo ove neodoljive hit-predstave.

Nataša Gerželj

ALEKSANDRA VOJVODI� JOVOVI� (sopran) roena je 1975. godine u Baru. Nižu muzi�ku školu završava u mjestu roenja, a Srednju u Podgorici i to dva odsjeka: teoretski i odsjek za solo pjevanje u klasi profesorice Larise Daši Simovi. Muzi�ku akademiju - teoretski odsjek, diplomirala je na Cetinju, nakon �ega upisuje Muzi�ku akademiju u Sarajevu (odsjek solo pjevanja) u klasi primadone profesorice Radmile Bako�evi gdje diplomira 2006. godine. Na njenom repertoaru se mogu nai opere i arije iz oratorija, ruske romanse, solo pjesma dvadesetog vijeka, i crnogorske solo pjesme. Snimila je CD pod nazivom „Korijeni“ sa crnogorskim pjesmama obraenim u new age stilu. Iza sebe ima veliki broj nastupa i solisti�kih koncerata u Crnoj Gori i inostranstvu. Trenutno radi kao direktor ŠOMO Bar, kao profesor solo pjevanja u školi za muzi�ke talente.

Mr. MIRJANA RAJ�I� (klavir) roena je 1981. godine. Nižu muzi�ku školu završila je u Baru, a Srednju u Podgorici u klasi profesorice Anke Asanovi. Na Muzi�koj akademiji na Cetinju diplomirala je u klasi profesora Vladimira Bo�karjova. Specijalisti�ke studije je završila na Fakultetu muzi�ke umetnosti u Beogradu kod profesora Aleksandra Serdara. Nastupala je na brojnim solisti�kim i kamernim koncertima kako u zemlji tako i u inostranstvu. Trenutno radi u muzi�koj školi „Petar II. Petrovi Njegoš“ u Baru.

TAMARA STIJEPOVI� (flauta) nižu muzi�ku školu je završila u Baru, a Srednju u klasi profesorice Tanje Krkelji, u Podgorici. Na Muzi�koj Akademiji na Cetinju diplomirala je u klasi profesora Ljubiše Jovanovia. U toku školovanja nastupila je na brojnim takmi�enjima i postigla zapažene rezultate. Usavršavala se na seminarima kod renomiranih profesora kao što su Karolj Maro�ik i Janoš Balint. Ve niz godina radi u školi „Petar II. Petrovi Njegoš“ u Baru, kao profesorica flaute.


VE�ER CRNOGORSKE KULTURE U UMAGU

Dana 12.05.2012.g. Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Bujština“ Umag, u umaškoj Zajed-nici Talijana „Fulvio Tomizza“, pod pokroviteljstvom Grada Umaga i Talijanske zajednice Umag, organi-zirali su ve�er crnogorske kulture. Želja je bila da se sugra�anima predstavi dio kulturnog naslije�a rodne Crne Gore, ali i dati doprinos suživotu na Bujštini, u kojem žive kao jedna od manjinskih zajednica.

U prepunoj sali ve�er je otvorio predsjednik Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore

„Bujština“ Umag, Radovan Medojevi�, koji se zahvalio Zajednici Talijana koja ih je ugostila i istaknuo sve vrijednosti koje nas povezuju, poput suživota u toj multietni�koj zajednici, pozdravljaju�i sve nazo�ne u dvo-rani, naro�ito goste: predstavnike crnogorskih društava iz Zagreba, Kranja, Karlovca, Rijeke i Pule te prisutne predstavnike drugih etni�kih zajednica u Umagu i to Talijana, Srba, Slovenaca, Bošnjaka i Albanaca koji nisu krili zadovoljstvo što su pozvani na ovakvu crnogorsku manifestaciju.

Cjelove�ernji program vodila je simpati�na i uvijek raspoložena Sanja Bosni�, stru�na suradnica

za društvene djelatnosti Grada Umaga. Nazo�nim su se pored predsjednika Medojevi�a obratili, kao doma�in i predsjednik Zajednice Talijana Pino Degrassi, predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske dr Radomir Pavi�evi�, te gradona�elnik grada Umaga gos. Vili Bassanese, isti�u�i zadovoljstvo što se u Umagu održavaju ve�eri crnogorske kulture, obe�avši da �e i ubudu�e podržavati ovakve manifestacije nacionalnih manjina na Bujštini.

U kulturno-umjetni�kom programu nastupili su u ime doma�ina guslar amater Božidar-Božo

Cakovic iz Novigrada, koji je uz tradicionalni crngorski instrument, guslama razveselio i oraspoložio sve prisutne, prekidan aplauzom više puta, kao da su se htjeli zahvaliti što se nakon 20 godina u Umagu ponovno �uo glas gusala, najstarijeg crnogorskog instrumenta, omiljenog me�u svim uzrastima.

U nastavku programa nastupili su zborovi: „Montenegro“ Društva Crnogoraca i prijatelja Crne

Gore iz Zagreba i zbor „Bulbuli“ koji djeluje u sklopu kulturnog Društva Bošnjaka Hrvatske „Preporod“ Zagreb. Na kraju kulturnoumjetni�kog programa predsjednik Radovan Medojevi� uru�io je prigodne poklone Zajednici Talijana Umag, Društvu Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb, Gradu Umagu i zboru „Bulbuli“ iz Zagreba.

Po završetku predvi�enog programa, voditeljica Sanja Bosni� pozvala je sve prisutne u kafi�

„Circolo“ koji je u sklopu Talijanske zajednice, gdje je otvorena izložba umaškog amaterskog slikara, crnogorskog podrijetla, Branislava Kladnika, koji je prikazao misti�ni ugo�aj Istre uz zvonike na istarskim brežuljicima, o �emu je gledatelje detaljno upoznao likovni kriti�ar Željko Sušek, naglašavaju�i svu duhovnost istarskog prostora.

Nakon toga nastavljeno je druženje svih prisutnih uz tradicionalne crnogorske specijalitete, koje

su pripremile vrijedne �lanice Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Bujstina“ Umag uz izvrsnu organizaciju �lanica Društva Milunke Medojevi�, Raze Rov�anin i Jelene Alessio, a druženje je nastavljeno do kasno u no�.

Drustvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Bujština“ Umag


POZDRAVI GOSPO�E SANJE BOSNI� Poštovani posjetitelji, uvaženi gosti, dragi naši

Crnogorci i Crnogorke i svi prijatelji Crne Gore, u ime Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Bujština“ Umag, lijepo vas pozdravljam i želim vam dobrodošlicu na hvalevrijednu priredbu „Ve�er Crnogorske kulture“ – Carissimi amici, spettabili ospiti in nome dell Associazione Montenegrini e gli amici di Montenegro vi invio un saluto caloroso e vi auguro una piacevole serata!

Osobito pozdrav upu�ujem: Gospodinu Viliju Bassaneseu, gradona�elniku

Grada Umaga Gospodinu Pinu Degrassiju, predsjedniku

zajednice Talijana „Fulvio Tomizza“ Grada Umaga Gospodinu Radomiru Pavi�evi�u, predsjedniku

Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Gospodinu Dušanu Miškovi�u, predsjedniku

Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“, Zagreb

Gospodinu Radovanu Medojevi�u, predsjed-niku Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Bujština“, Umag

Goranki Markovi�, voditeljici ispostave Ureda Državne uprave Buje

Predsjednicima: Slovenskog kulturnog društva „Ajda“ Umag, Nacionalne zajednice Bošnjaka Umag, Nacionalne zajednice Srba – ogranak Umag i SKD „Prosvjeta“ Umag.

Poseban pozdrav upu�ujem predstavnicima Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore iz Kranja, Karlovca, Rijeke, Pule, Rovinja i Zagreba.

Umag je grad u kojemu živimo zajedno, a ne jedan pored drugog, ili kako bi rekao naš di�ni, nažalost pokojni, katoli�ki sve�enik iz Boke kotorske Don Branko Sbutega, humanist i borac za manjinska prava Hrvata Boke kotorske: Pusti drugog da bude Drugi jer svijet jesmo ti i ja skupa! S ponosom možemo konstatirati da se u gradu Umagu njeguje zajedništvo te kultura življenja, poštuje i podržava „drugog“. Razvijen je visok stupanj demokratske svijesti i humanizma te postoji razumjevanje suživota – convivenze kao najve�eg civilnog i duhovnog bogatstva kojeg jedna suvremena društvena zajednica može dose�i.

Kao potvrda re�enome je i naš ve�erašnji susret „Ve�er crnogorske kulture“ koja se održava u pros-toru Zajednice Talijana Umag. Možda nas je malo i crnogorska nevjesta kraljica Jelena udata Savoia potakla na tu suradnju, ali o tim rodbinskim, tali-jansko-crnogorskim odnosima bit �e rije�i jednom drugom zgodom, na jednom skorašnjem susretu.

Zahvaljujemo doma�inu ZT „Fulvio Tomizza“ na gostoprimstvu – Carisisimi amici della CI „FT“ grazie per la vostra ospitalita’!


RIJE� G. RADOVANA MEDOJEVI�A,

PREDSJEDNIKA DRUŠTVA CRNO- GORACA I PRIJATELJA CRNE GORE

„BUJŠTINA“ UMAG

«Poštovana publiko, dragi izvo�a�i, uvaženi gosti, Crnogorci i Crnogorke te prijatelji Crne Gore drago mi je da vas mogu pozdraviti u ime naše udruge Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Bujština“, koja je osnovana s ciljem da njeguje našu zavi�ajnu kulturu i obi�aje te nastoji o�uvati naš nacionalni identitet izvan granica matice zemlje.

S obzirom da je Bujština postala naš novi dom u kojem smo prepoznati, prihva�eni i poštovani u pravome smislu rije�i, naša je udruga osnovana i s namjerom da nam se pridruže svi oni koji održavaju neku vezu s Crnom Gorom ili samo vole naše obi�aje i kulturu. Na taj na�in dolazi do ve�eg prožimanja i stvaranja uzajamnog povjerenja te ja�anja suživota.

S tom namjerom organiziran je naš ve�erašnji susret i nadamo se da �e biti još takvih lijepih druženja u skoroj budu�nosti. Hvala vam što ste ve�eras s nama!

Zahavljujem Gradu Umagu i Gradu Bujama koji nas podržavaju i sufinanciraju naše programe.

Zahvaljujemo Zajednici Talijana koja nas je ugostila.

Zahvaljujemo Nacionalnoj zajednici Crnogorca Hrvatske koja nas poti�e u radu i kreira kulturnu politiku na nacionalnom nivou.

Zahvaljujemo Društvu Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb na ve�erašnjem dolasku. (Ovo je prva naša direktna suradnja i nadamo se da �emo ih uskoro opet ugostiti.)

Zahvaljujemo svima koji su ve�eras pomogli i doprinijeli organizaciji naše manifestacije.

I naravno, zahvaljujemo svim dragim i vrijednim Crnogorkama koje su priredile zakusku kako bismo ve�eras mogli uživati u cijelosti u crnogorskoj atmoferi.

Želim vam ugodnu i zabavnu ve�er!»


NADREALIZAM U ZAGREBU

„HARMONIJE“ DIMITRIJA POPOVI�A

KULTURA IZLOGA

... Ciklus radova „Harmonije“ naslovnu rije� koristi u doslovnom i simboli�kom zna�enju. Ono što u znatnoj mjeri utje�e na senzibilitet modernog �ovjeka jest zasigurno dominacija vizualnih medija. Svjedo�imo svojevrsnoj agresiji slike, njene višezna�ne funkcije da pokazuje, nudi, obmanjuje, zavodi ... u svijetu spektakla.

Medij slike je tako�er u službi sveop�eg konzumerizma. Sve je na ponudi. U tu su svrhu i tijela i predmeti dotjerani do savršenstva. Žensko je tijelo, treba li re�i, potvr�eno kao naju�inkovitiji maneken par exellence. U prezentaciji ponu�enog sve se nivelira. Sve egzisitira u harmoni�nim cjelinama. Našu civilizaciju u mnogome odre�uje kultura izloga. Jedro tijelo mlade žene, srebrni svje�njak, komad sirovog mesa, egzoti�ni cvijet, šprica za botoksiranje ... Nikada imaginacija nadrealizma nije tako harmonirala sa stvarnoš�u kao što je to danas. Iz repertoara stvarnog potroša�kog svijeta uskla�uje se bizarna ikonografija nadrealisti�ke slike u kojoj na suptilan na�in harmoniraju tako�er erotizam i smrt. Teror op�eg progresa kao imperativ modernog društva otkriva i nali�je tog progresa. Zastrašuju�a Ijepota proizvedene umjetne stvarnosti iza svog blistavog dizajniranog lica stvara zavodljivi dekor svakidašnjice. Ne naziremo li iza takvog dekora što okružuje modernog �ovjeka ontološkog monstruma koji umjesto da teži svom bitku, da mu se približava, on se od njega udaljava?

Dimitrije Popovi� (iz kataloga izložbe)


U subotu, šesnaestoga dana mjeseca u kome lipe cvatu, imala se u podne otvoriti najnovija

izložba vrhunskog hrvatskog i crnogorskog akademskog slikara Dimitrija Popovi�a. Mjesto otvorenja bila je Galerija Mala, na „vuglecu“ centralnog zagreba�kog trga i Harmice, pasaža �ijim se hladom, a sve bježe�i od podnevne pripeke, lakše grabi ka „stomaku Zagreba“ – Dolcu.

U pozivnici navješteni nadrealisti�ki koncept izloženih djela – „u kojem se motiv sakralnog ili svetovnog sadržaja oblikuje u nadrealisti�ku cjelinu“ – ve� se dao naslutiti zapitanoš�u posjetioca-tradicionaliste ho�e li se od kakofonije – zbog još jednog koncerta na Trgu – mo�i išta �uti na otvorenju kad ni gri�ki top nije uspio uznemiriti brojne golubove me�u još brojnijim šeta�ima.

No, nadrealnim se �inilo i da �e izuzetno veliki broj pridolaze�ih poštovalaca g. Popovi�a uspjeti u�i u galeriju kojoj tog dana kao da je ime postalo Usudom. Pa ipak, oni su se, kao na kakvom karuselu, smjenjivali u tjeskobnom prostoru �estitaju�i uvaženom slikaru na još jednom uspjehu. A me�u uzvanicima su bili i crnogorski ambasador u Republici Hrvatskoj Nj.E. Igor Gra�evi�, Budimir Lon�ar, Veljko Bulaji�, Predrag Matvejevi�, Ksenija Urli�i�, Aleksandar Zalepugin, Aleksandar Tolnauer ... kao i mnogi, mnogi drugi koji su odavno prepoznati u društvenom, kulturnom i javnom životu Zagreba.

„Nadrealisti�koj poetici zna�enja“ mogla bi se možda pribrojati i �injenica da je umjetniku koga �e neki uvijek smatrati (dozvolimo si tu rije�!) „dotepencem“ u Zagreb, njegov tekst iz izložbenog kataloga (otisnutog u Skaner studiju) pro�itala upravo glumica Urša Raukar – „podrijetlom iz purgerske obitelji“, kako smo to mogli saznati u jednoj ranijoj prigodi.

Najzad – uporno percipiraju�i i dalje samo zorne svetovne motive, a sve u namjeri da potvrdimo kako svakom nadrealizmu prethodi realizam – odvažimo se pretpostaviti kako je stanovitom broju ve� pomenutih posjetilaca za predstoje�i bliski susret sa nadrealnim bilo više nego dovoljno što su, poslije „subotnje kavice u Bogovi�evoj“ i lagane šetnje k Jela�i�a placu, ve� iz Gajeve mogli zapaziti nad galerijskim imenom istaknut vrlo vidan realan natpis:

Z.D.


MANIFESTACIJE MANJINA

„DANI KRALJICE TEUTE“ U organizaciji Kluba albanskih žena Hrvatske „Kraljica Teuta“; Društva Crnogoraca i prijatelja

Crne Gore „Montenegro“ Zagreb; Vije�a crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba i Vije�a bošnja�ke nacionalne manjine Grada Zagreba, a uz potporu Veleposlanstva Kosova i Savjeta za nacionalne manjine, u Novinarskom domu u Zagrebu održana je 17. 5. 2012. kulturna tribina „Dani Kraljice Teute“. Pokrovitelj manifestacije je bilo Veleposlanstvo Republike Albanije u Republici Hrvatskoj.

Kroz razgovor, �itanje tekstova, ples i pjesmu, velikom broju prisutnih u Novinarskom domu je ispri�ana pri�a o ilirskoj kraljici Teuti i povezanost preko nje današnjih podru�ja Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske (donekle i Slovenije). Pri�a o Teuti pruža mogu�nost zajedni�kog regionalnog i prekograni�nog povezivanja u programsku višeslojnu cjelinu koja bi u narednom periodu prerasla u zajedni�ki program albanske, crnogorske, bošnja�ke nacionalne manjine, zaklju�ak je doga�anja u Novinarskom domu.


Doga�anju su prisustvovali: ambasador Republike Albanije u Republici Hrvatskoj Pëllumb

Qazimi; ambasador Crne Gore u Republici Hrvatskoj Igor Gra�evi�; ambasador Kosova u Republici Hrvatskoj Valdet Sadiku; predstavnici Ambasade Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj, brojni uzvanici i gosti.

Nastupili su: Veljko Barbijeri; Sanija Gashi; Sanja Ivi�; Meri Shiroka; Plesna grupa „Ilirike“ -koreografija Shenida Bilalli; Lajde Mjeda - operna pjeva�ica; Daria Bla�e - klavir; Zborovi „Bulbuli“ i „“Montenegro" - s voditeljem Ismetom Kurtovi�em; Kostadinka Velkovska; Shenida Bilalli i Luka Bariši�.

Danilo Ivezi�

Održana 2. Smotra nacionalnih manjina u gradu Splitu

„DOM JE TAMO GDJE JE PJESMA“

U povodu Dana Europe i u sklopu proslave Dana grada i blagdana svetog Dujma u Domu Hrvatske vojske u Poljudu održana je 2. Smotra kulturno umjetni�kih društava nacionalnih manjina, koji žive i rade u gradu Splitu, pod nazivom „Dom je tamo gdje je pjesma“.

U dvoipolsatnom programu u kojem su se izmjenjivali kolopleti pjeva�kih nastupa zborova (od ženskih, mješovitih pa do dje�jih), klapa i pojedina�nih pjeva�kih nastupa te plesovi i kola nastupilo je stotinjak izvo�a�a, koji su uz nacionalnu baštinu u svom nastupu imali i dijelove programa iz splitskog i dalmatinskog podneblja.

U programu su sudjelovali Makedonsko kulturno društvo „Makedonija“, �lanovi Mješovitog pjeva�kog zbora Slovenskog kulturnog društva „Triglav“, �lanovi Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“, Ženska klapa Zajednice Crnogoraca iz Splita, �lanovi Kulturnog društva Bošnjaka „Preporod“, Udruge Demokratske zajednice Ma�ara i Novog Ma�arskog kulturnog centra.

Pozdravljaju�i u ime grada Splita okupljene predstavnike manjina, prisutne gra�ane i sudionike programa, zamjenica splitskog gradona�elnika An�elka Viskovi�, izrazila je zadovoljstvo, jer se ova manifestacija održava usporedo sa proslavom Dana Europe i Dana grada te blagdana svetog Duje. „Nacionalnim manjinama hvala što na najljepši mogu�i na�in, nizom manifestacija tokom

cijele godine, a posebno i ovom smotrom pokazujete svom Splitu da imate splitsko srce, da volite Split, a ja mogu re�i i Split voli vas“, kazala je zamjenica splitskog gradona�elnika An�elka Viskovi�.

Ženska klapa Zajednice Crnogoraca Split je novoosnovana klapa, proizišla iz klape „Kolura“ pod vodstvom maestra Sre�ka Damjanovi�a koja je po prvi put nastupila sa pjesmama Kaleto moja mala, Boka, Crnom Gorom i Ti gariful.

Nataša Gerželj


IZ CRNE GORE I SVIJETA

SVIJETLA STRANICA CRNOGORSKE ISTORIJE „Ko u�ini koliko je kadar, u�inio je koliko je dužan“, govorio je podlov�enski mudrac Sveti

Petar Cetinjski. I nikad u svojoj istoriji, u kojoj je svaki kamen natopljen krvlju, nije Crna Gora uradila „i koliko je kadra i koliko je dužna“, kao 21. maja 2006. godine, kada je vratila nezavisnost i ispunila san koji je sanjala punih 88 godina. Kona�no smo „svoji na svome“, pod svojim imenom i svojim barjakom. O nama ne odlu�uju „neki drugi“. Evropa nam je širom otvorila vrata svoje zajedni�ke ku�e i ponudila stolicu.

Referendumom od 21. maja 2006. godine otvorena je nova svijetla stranica crnogorske istorije. Stranica koja može stajati „rame uz rame“ jedino sa istorijskim 13. julom 1941. kad se mala Crna Gora, jedina u Evropi, koja je „stenjala pod fašisti�kom �izmom“, digla na opštenarodni ustanak. Zato se ne kaže slu�ajno – da nije bilo 13. jula 1941. ne bi bilo ni 21. maja 2006. I da su to dva crnogorska neraskidiva me�aša …

Bilo kako bilo, 21. maja 2006. godine Crna Gora je glasno i jasno rekla da – svojoj državi, svom imenu, svojoj zastavi, svojoj himni, svojoj djeci, svojoj �asti, sadašnjosti i budu�nosti … I da podsjetimo – od ukupno 484.781 gra�anina s pravom glasa na 1.117 bira�kih mjesta toga dana je izašlo 419.236 bira�a. Za samostalnu Crnu Goru izjasnilo se 230.661 ili 55,5 odsto gra�ana, dok je za zajedni�ku državu sa Srbijom glasalo 185.002 bira�a ili 44,5 odsto.

Istorijski plebiscit je, kao što se zna, organizovan po najstrožim pravilima ikada primjenjivanim u Evropi, jer je trebalo presko�iti „crtu“ od preko 55 odsto za nezavisnu Crnu Goru. Referendum je pratilo 3.500 posmatra�a, od �ega 630 stranih. I bili su svjedoci kako je Crna Gora i ovoga puta potvrdila da je vje�na! Zato danas, šest godina kasnije, moramo biti ponosni na rezultate refe-renduma. Jer, danas smo svi pobijedili, kako re�e 21. maja prošle godine na Cetinju, predsjednik Vlade dr Igor Lukši�. Nastavljamo sa istim ponosom i entuzijazmom, ali i državnom hrabroš�u i mudroš�u dalje da snažimo državu kao što su u presudnim istorijskim momentima �inili Vojislav-ljevi�i, Balši�i, Crnojevi�i, Petrovi�i, kazao je Lukši�, isti�u�i da je „budu�nost u našim rukama“.

I u pravu je predsjednik naše Vlade. Nije prazni�na euforija, ali mora se re�i da je malo danas u svijetu zemalja koje su za samo šest godina uradile ono što je uradila Crna Gora. Crna Gora je �lanica brojnih me�unarodnih organizacija i institucija. Strani investitori rado ulažu u Crnu Goru, pro�uli smo se po bezbjednosti, prirodne ljepote sjevera i juga su nezaobilazna tema stranih medija, naši sportisti ime Crne Gore i njenu svijetlu „majsku zoru“ svakodnevno pronose svim meridijanima. Osim toga, iako mali, postali smo primjer multietni�nosti i suživota, dajemo nemjerljiv doprinos regionalnoj stabilnosti, spajamo kutlurno-istorijsko naslje�e i savremeno gra�ansko društvo. Zato nije ni �udo što nam je Evropa širom otvorila vrata.

Me�utim, ne treba stati samo na tome. I u susret ovom velikom danu treba podsjetiti da moramo raditi bolje da bi Crna Gora bila još ljepša. To je naš zajedni�ki zadatak. Pravi put za njegovo rješavanje je brži razvoj ekonomije, strane investicije i stvaranje jednakih šansi za sve.

Vjerujemo da �e na tom putu, uprkos krizi koja nije mimoišla ni nas, biti sve manje prepreka. Jer, mi smo za ovih šest godina, uprkos teško�ama, išli uzlaznom linijom. Iz stanja najmanje razvijene eks jugoslovenske republike do raspada nekadašnje zajedni�ke države uspjeli smo za nekoliko godina da se svrstamo u red država sa najve�im privrednim rastom u Evropi, da budemo poželjna destinacija za biznis i život, kako re�e Milo �ukanovi� za Pobjedu 21. maja 2010. Postali smo država partner, podsjetio je Milo �ukanovi�, nosilac obnove države Crne Gore ili, kako kažu crnogorski evropski partneri, „država dobrih vijesti“.

Naravno, i u državi „dobrih vijesti“ ima i onih za kritiku, onih koj traže brže rješenje, pozivanje na odgovornost. Ipak, datum kakav je 21. maj nije prava prilika za pri�u o tome. Danas treba slaviti i uvijek imati na umu da �e Crna Gora biti vje�na! I u teško�ama i u uspjesima.

Jovan Stamatovi� i Dragan Cvijovi� (Izvor: Dnevni list POBJEDA, 21. maj 2012. godine)


EU ZVANI�NO PO�ELA PREGOVORE SA CRNOM GOROM Pristupni pregovori Crne Gore sa Evropskom unijom zvani�no su po�eli u petak u Briselu.

Sve�ani �in je obilježen prvom Me�uvladinom konferencijom, sa po�etkom u 15 �asova, na kojoj je Crna Gora prešla stepenicu više – od zemlje kandidata postala je zemlja u pregovorima o punopravnom �lanstvu u EU. Našu zemlju je na konferenciji predstavljao ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Milan Ro�en – koji je i predvodio državnu delegaciju u Briselu. U ime EU je na konferenciji u�estvovao ministar evropskih poslova Danske Nikolaj Vamen – zemlje koja je upravo završila polugodišnje predsjedavanje Unijom, kao i evropski komesar za proširenje Štefan File. Prvenstveno su šefovi država i vlada 27 zemalja Unije potvrdili odluku koju je u utorak donio Savjet ministara za opšte poslove u Luksemburgu, o otvaranju pristupnih pregovora sa Crnom Gorom.

– Po�etak pregovora za Crnu Goru je veliki uspjeh: za njenu vlast, politi�are, društvo u cjelosti. Državni konsenzus i napredak u reformama su se isplatili. Ujedno potvr�uju da o kandidatima sudimo na osnovu njihove zasluge. Crna Gora je ve� dosta u�inila, ali još mnogo toga mora biti ura�eno … Cjelokupna oblast Zapadnog Balkana napreduje. Hrvatska �e naredne godine postati 28. �lanica EU. Srbiji je u martu odobren status kandidata. Otvorili smo dijaloge o pristupanju na visokom nivou sa bivšom jugoslovenskom republikom Makedonijom i dijaloge o pristupanju na visokom nivou sa Bosnom i Hercegovinom. Složili smo se oko liste isporuke klju�nih prioriteta za Albaniju. Tako�e smo ovog prolje�a pokrenuli studiju izvodljivosti za Kosovo. Ovaj proces i stalni interes država u našem neposrednom susjedstvu – i dalje – da se priklju�e EU, je najzna�ajniji dokaz povjerenja u evropski projekat. Otvaranje pregovora sa Crnom Gorom je tako�e dokaz povjerenja i treba to shvatiti kao podsticaj za državu da nastavi sa reformama. Nakon današnjeg dana, krajnji cilj tih napora – �lanstvo u EU – je veliki korak bliže za vas – kazao je na konferenciji za medije po završetku Me�uvladine konferencije komesar za proširenje Štefan File.

Usaglašeni stav država �lanica EU je, po ocjeni crnogorskih politi�ara, „istorijska odluka, najzna�ajniji dan nakon sticanja nezavisnosti 21. maja 2006“.

(Izvor: Dnevni list POBJEDA, 30. jun 2012. godine)

OTVORENA GALERIJA UMJETNOSTI MIODRAG DADO �URI� – Prirodno je da Cetinje, grad slikara, u kojem se nalazi Umjetni�ki muzej Crne Gore sa

najve�im brojem djela crnogorske likovne baštine, Fakultet likovnih umjetnosti i srednja likovna škola Petar Lubarda, ima privilegiju da dobije Galeriju umjetnosti. I prirodno je da Galerija upravo nosi ime Dada �uri�a – kazao je premijer, otvaraju�i moderno umjetni�ko zdanje (v. str. 51).

Premijer Lukši� je kazao da umjetnost predstavljena u kompleksu kulturnog dobra istorijskog jezgra Cetinja nalazi prirodno okruženje, poseban i prirodan kontekst:

– To je kontekst koji �ine Cetinje, viševjekovna prijestonica Crne Gore koja je slobodi dala posebno zna�enje. Balši�a pazar, istorijska ta�ka susreta, kulturne interakcije i svojevrsni simbol slobode. Ulica koja nosi ime slavnog vladike crnogorskog i evropskog pjesnika Petra II Petrovi�a Njegoša, �iji je kosmopolitizam odavno nadživio prostorne i vremenske granice.

– Slikar koji je ispisao zna�ajne stranice istorije umjetnosti XX i XXI vijeka, �ije ime nalazimo u svim enciklopedijskim i teorijskim pregledima svjetske savremene umjetnosti. Dado je njegovao posebnu emociju prema Crnoj Gori. Govore�i o svom nacionalnom identitetu i isti�u�i crnogorske korijene sa ponosom. Uvijek je govorio da bez Crne Gore ne bi bilo ni njega, ni njegovog slikarstva �ije je motive �upao kao dra�e iz tabana ili ruke.

Vrata Galerije otvorena su izložbom kojom su predstavljeni Petar Lubarda, Mihailo Vukoti�, Milo Milunovi�, Miloš Vuškovi�, Risto Stijovi�, Branko Filo Filipovi�, Miodrag Dado �uri�, Vojo Stani�. To su umjetnici �ije je impozantno djelo ugra�eno u razvojne tokove crnogorske likovne umjetnosti od prve polovine XX vijeka, umjetnici srednje generacije i najmla�i koji otvaraju novo razdoblje u razvoju crnogorskog slikarstva.

(Izvor: Dnevni list POBJEDA, 19. maj 2012. godine)


S pijetetom se sjeamo dr. sc. Miloša Miloševia, admirala Bokeljske mornarice 809 i akademika,

povjesni�ara i arhiviste, romaniste i pjesnika, renesansnog enciklopediste i �ovjeka kojeg emo prije svega pamtiti po poruci o bliskosti meu ljudima sadžanoj u naslovu njegove zbirke pjesama „Za ruke se držimo“. Naslov te knjige – koju su 2009.g. zajedni�ki objavili „Antibarbarus“ iz Zagreba, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Hrvatsko graansko društvo Crne Gore – prvobitno je glasio „Bokeljske arabeske“, ali je promijenjen kako bi podsjeao na vjekovnu tradiciju držanja za ruke u kolu najstarije bratovštine na svijetu (v. str. 26-27 u br. 59 „Crnogorskog glasnika“).

ODLAZAK VELIKANA

Nije uvijek lako prepoznati prave vrijednosti i prema njima se odnositi na pravi na�in, s poštovanjem i spremnoš�u da ih se slijedi.

Unato� malobrojnosti i procesima odnaro�ivanja te povremenim pritiscima na našu zajednicu, ponosimo se što je golemi dio pokretnoga i nepokretnoga spomeni-�kog blaga naše sadašnje domovine hrvatskog podrijetla, karaktera i predznaka.

Nije uvijek bilo lako održati te �injenice, još manje ih javno isticati, a to je bilo iznimno teško u vrijeme raspada SFRJ. No, u takvim vremenima javljaju se posebni ljudi i preuzimaju odgovornost za suživot te o�uvanje dostojanstva svake osobe u svom okruženju. Oni svijetle kao svjetionici koji i u najve�im neverama

omogu�uju da ljudi i zajednice ne dožive brodolom života. Svi smo mi iznimno ponosni da me�u nama žive takvi ljudi, koji su imali hrabrosti staviti sav

svoj ljudski i profesionalni potencijal u službu �ovje�nosti. Jedan od tih ljudi, istinski znanstveni i kulturni gorostas o kojemu s poštovanjem i divljenjem pri�aju diljem svjetske znanstvene zajednice bio je dr. sc. Miloš Miloševi�.

Nevjerojatno plodan u svom radu, sklon stalnim preispitivanjima i provjerama, odmjeren, ali i odlu�an, slovio je za barda svjetske arhivistike. On je s pravom uživao ugled vrsnog muzikologa, povjesni�ara i povjesni�ara umjetnosti. Svojim znanstvenim i kulturnim djelovanjem dao je nemjerljiv doprinos o�uvanju baštine Boke kotorske, posebno o�uvanju hrvatske komponente, što je ohrabrilo pripadnike naše zajednice u o�uvanju identiteta i opstanka u teškim vremenima.

Dr. Miloševi� stao je u burnim vremenima na �elo Bokeljske mornarice 809, zna�ajne institucije u identitetu bokeljskih katolika i Hrvata, koja je 2009. godine proslavila 1.200-tu obljetnicu, skupa sa

svojim zaštitnikom sv. Tripunom u �iju je �ast i utemeljena. Bitno obilježje te bratovštine jest širina i tolerancija, koja nije dovo�ena u pitanje ni u najtežim vremenima, pa su uz katolike i Hrvate �lanovi bratovštine i pripadnici drugih vjera i narodnosti.

Tu tradiciju o�uvao je i sa�uvao, uz ostale, i dr. Miloševi� kao doživotni admiral, izabran na tu dužnost bremenite 1991. godine.

Sa predstavljanja knjige „Za ruke se držimo“ (u Kotoru 2009. godine)


Za sve u�injeno u o�uvanju i zaštiti kulturne baštine i identiteta Boke kotorske, unapre�enju dijaloške svijesti s ve�inskim crnogorskim narodom, ali i s pripadnicima drugih naroda u Crnoj Gori, te širenju demokratskih kapaciteta s obiju strana granice, predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi�, na prijedlog Hrvatskoga gra�anskog društva, a uz potporu Dubrova�ko-neretvanske županije i Udruge dragovoljaca Domovinskog rata Dubrovnika, dodijelio je dr. Milošu Miloševi�u 8. srpnja 2008. godine, ispred katedrale sv. Tripuna, hrvatsku državnu nagradu Reda Danice hrvatske s lentom i likom Katarine Zrinske ...

Miloš Miloševi� ro�en je 1920. godine u Splitu. Od 1953. godine radi u Istorijskom arhivu u Kotoru gdje ostaje do odlaska u

mirovinu 1985. godine. Specijalizaciju iz arhivistike obavio je u Parizu 1970. godine, a 1974. doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zadru na temu „Boka kotorska za vrijeme mleta�ke vladavine (1420 – 1797)“. U Istorijskom arhivu u Kotoru stekao je sva arhivisti�ka zvanja, a 1978. godine zvanje znanstvenog savjetnika i od tada do odlaska u mirovinu 1985. godine bio je i ravnatelj Istorijskog arhiva Kotor.

Kao priznati znanstveni radnik, arhivist, romanist i teoreti�ar arhivistike, bio je i predstavnik Jugoslavije na me�unarodnim kongresima arhivista u Bruxellesu, Madridu, Moskvi, Washingtonu, a 1980. godine u Londonu je izabran za predsjednika Sekcije profesionalnih arhivskih društava Me�unarodnoga arhivskog savjeta pri UNESCO-u.

Objavio je 24 knjige, a publicirao je više od 230 znanstvenih radova koji, kako za znanstvene krugove, tako i za sve one �itatelje zainteresirane za prošlost i povijest Boke kotorske, predstavljaju nezaobilazan znanstveni izvor. On je izabrao da bude posrednik izme�u prošlosti i sadašnjosti, slikar kolektivne sudbine ljudi na obalama zaljeva Boke, odnosno svega onoga što karakterizira Mediteran, prostor kome zajedni�ki pripadamo, prostor koji je zajedni�ki i univerzalan sudbinama mnogobrojnih generacija.

... Godine su prolazile, a Miloš je nastavio neumorno

raditi. Bio je sretan kada je iz tiska izišao prijevod srednjovjekovnog Statuta grada Kotora, njegovo životno djelo ...

Taj njegov golemi književni opus ostao je na ponos njegovim mnogobrojnim nasljednicima: �etvero djece, desetero unuka i desetero praunuka.

Tripo Schubert (iz teksta koji je objavilo HGDCG)

O ARHIVSKOM RADU

„... arhivski rad nikad nisam osje�ao kao teret. Naprotiv, tko jednom osjeti ljepotu plovidbe po tom velikom i opasnom moru dokumenata, taj je se teško odri�e. Povezivanje raznobojnih i raznozna�nih kockica i dobivanje smislenog i cjelovitog mozaika predstavlja neizmjernu radost i bogatu naknadu za dugotrajan trud i prolaz kroz neizbježan tunel sumnji i nesigurnosti.“

O ŽIVOTNOJ FILOZOFIJI „... svatko u sebi nosi zlo, ali ga treba sistematski suzbijati, pružiti ruku i biti prijatelj ljudima. Pošto sam taj specifi�an trud oko izgradnje sebe samoga uvijek doživljavao kao golemi napor ko�enja, suzbijanja, odricanja, šutnje, praštanja, savršeno mi je jasno zašto to mnogi ne rade, pa �ak i ne znaju da to treba raditi i kako.“

Posljednji pozdrav Admiralu


UTISCI SA PODGORI�KOG SAJMA KNJIGA 2012

Sedmi Me�unarodni podgori�ki sajam knjiga održan je u periodu od 7. do 14. maja 2012. godine. Posjetili smo Sajam knjiga i prenosimo naše utiske i zapažanja. Me�u brojnim izlaga�ima, primjetan je zna�ajan nastup izlaga�a iz Crne Gore. Nastupali su pojedina�no ili su svoja izdanja prezentovali preko Udruženja izdava�a Crne Gore i Asocijacije izdava�a i knjižara Crne Gore. Kao i prethodnih godina prisutni su bili zna�ajni izlaga�i iz regiona.

Veliki broj izlaga�a, kako doma�ih tako i onih iz regiona obezbijedili su raznovrsnu ponudu starijih kao i najnovijih izdanja.

Svaki posjetilac bio je u prilici da prona�e knjigu prema svojim interesovanjima, po zaista prihvat-ljivim cijenama. Primjetna su bila sniženja, posebno za vikend kao i dan pred zatvaranje sajma.

Posebno zna�ajnu i interesantnu prezentaciju imala je Nacionalna biblioteka Crne Gore „�ur�e Crnojevi�“. Pored standardnog izložbenog prostora sa svojim izdanjima, Nacionalna biblioteka je pripremila poseban doživljaj za sve posjetioce – izložbu knjiga koje do sad nijesu izlagane na sajamskim manifestacija, od kojih neke poti�u iz XVI vijeka.

Paralelno sa izložbom i prodajom knjiga odvijali su se i ostali sajamski sadržaji kao što su press konferencije, sajamski razgovori, predstavljanje knjiga, javno �itanje, grafi�ka radionica, izložbe, radionica kreativnog pisanja …

Razgovarali smo sa pojedinim izlaga�ima o novim izdanjima i njihovom kvalitetu, trenutnoj situaciji u crnogorskom izdavaštvu, zna�aju izdava�ke djelatnosti kao prate�eg segmenta u oblasti pozorišne, muzi�ke i drugih oblasti kulturne djelatnosti, posjetama, prodaji knjiga, zanimljivostima i atmosferi na ovogodišnjoj sajamskoj manifestaciji. Kad je rije� o posjeti i prodaji ocjene su razli�ite. Za neke izlaga�e ovogodišnji sajam je bio korak naprijed u odnosu na prošlu godinu, za druge moglo je i bolje, ali se ipak ne treba žaliti i tome sli�no. Bilo je mišljenja da ni u ovom vremenu cijena nije presudna, ve� kvalitet izdanja. Navo�eni su primjeri za neka izdanja koja su sa dosta visokom cijenom a prodata su u velikom broju. Ljubaznost osoblja na štandovima, komunikativnost, spremnost kako na ozbiljan razgovor tako i na šalu, ostavljaju pozitivan utisak na posjetioce. Bez obzira na razliti�ite stavove povodom nekih pitanja, ve�ina izlaga�a je mišljenja da je ovakva manifestacija potrebna Podgorici i Crnoj Gori.

(Izvor: www.montenegrina.net)

IZ PISMA UREDNIKA DIGITALNE BIBLIOTEKE

CRNOGORSKE KULTURE „MONTENEGRINA“ ... bio sam na nedavno održanom Sajmu knjiga u Podgorici i tom prilikom se nešto više zadržao na štandu Matice crnogorske. Gledao sam zajedni�ka izdanja Matice i NZCH i od predstavnika Matice �uo dosta toga pohvalnog na ra�un saradnje sa vama. Naravno da sam i ja u tom razgovoru morao iznijeti svoje utiske o saradnji NZCH i Montenegrine koji su isklju�ivo pozitivni. Iz tog razgovora lako je bilo izvui zaklju�ak da je ta saradnja od cijele crnogorske dijaspore najpotpunija i najkvalitetnija upravo sa NZCH.

Vesko Milovi�


FORMIRAN SAVEZ UDRUŽENJA CRNOGORACA SRBIJE

U Beogradu je 18.05.2012.g., u sve�anoj sali hotela „Slavija lux“, formiran Savez udruženja

Crnogoraca Srbije. Osnovu konstituisanja Saveza pored klubova, odbora i pridružnica �ine: Udruženje Crnogoraca Podgorice, Udruženje Danilovgra�ana, Udruženje Crnogoraca Novog Sada, Udruženje Crnogoraca Subotice i Udruženje Crnogoraca Beograda. Savez je prije svega izraz osje�anja, ali i potreba da se pomenute organizacije objedine oko zajedni�kih programskih i statutarnih normi, zajedno rade na zaštiti prava i položaja crnogorske zajednice u Srbiji i zajedni�ki daju doprinos afirmaciji i podizanju ugleda i prestiža Crnogoraca u gra�anstvu Srbije. Savez je odsko�na daska ka ve�em nivou organizovanja i zastupanja crnogorskih nacionalnih i kulturnih interesa, i podsticaj za formiranje Nacionalnog savjeta.

Za predsjednika Upravnog odbora izabran je Borislav Mrvaljevi�, dipl. ing, a za potpredsjednike: dr. Stana Uskokovi�, Branko Vu�kovi�, dipl. ecc, Tomislav Sekuli�, dipl. pravnik i Božidar Markovi�, dipl. kulturolog. Upravni odbor �e ukupno imati 15 �lanova.

Skup uprili�en ovim povodom svojim prisustvom uveli�ali su: ambasador Crne Gore u Beogradu g. Igor Jovovi�, direktor Centra za iseljenike Crne Gore g. Milan Vuk�evi�, izvršna direktorica FAKT-a Anica Boljevi�, predstavnici Agencije za evropske integracije i saradnju sa udruženjima grada Beograda, predstavnici NZCH iz Zagreba: prof. dr Dragutin Lalovi� i dr Radomir Pavi�evi�, predstavnici udruženja Paštrovi�a - „Drobni pijesak“ sa predsjednikom Pavlom An�usom, podržavaoci crnogorskih organizacija g. Tomo Pejovi� i narodni heroj Jovo Kapi�i�, predstavnici organizacija Crnogoraca iz raznih mjesta Srbije i mnoge druge uvažene li�nosti iz javnog i kulturnog života.

Borislav Mrvaljevi�, dipl. ing.


OSVRTI, VI�ENJA, PRIKAZI

MILOVAN �ILAS – NEGATOR CRNOGORSKE NACIJE

Na javnoj sceni, o Milovanu �ilasu se �esto govori, uglavnom nedovoljno kriti�ki i nerijetko bez uporišta u istorijskoj metodologiji, ali kao da se namjerno preska�e istai i to da je on bio negator crnogorske nacionalne posebnosti. �ilas je izri�ito tvrdio da crnogorska nacija ne postoji. Naravno, nije Milovan �ilas relevantan da osporava postojanje crnogorske nacije, koja je neupitna istorijska i savremena društvena kategorija, ali je bitan njegov stav u tom smislu da se pokaže, u prvom redu, koliko je plitak nivo njegovog nau�no-teorijskog razmišljanja i da shvatimo kakav je on imao odnos prema pravima Crnogoraca i Crne Gore.

To što je �ilas bio Crnogorac koji je mutirao u Srbina njegov je izbor, i njegovo pravo, ali odakle njemu pravo da tvrdi da Crnogorska nacija ne postoji i na kojim to istorijskim �injenicama i nau�nim dokazima zasniva, kad je ve� pretendovao na taj stepen apodikti�nosti iskaza?

Rekao pa porekao

Uostalom, �ilas je satkan od kontroverzi i antagonizama u sebi samom. Njegov životopis sumarno se može ocijeniti ovako: što je jednom rekao kasnije je porekao, za šta se jednom zalagao kasnije se od toga odricao, što je gradio sam je rušio, što je bio sam je pobijao. �ilas je bio: boljševik-lenjinista-staljinista-antitrockista-titoista-komunista-revolucionar, dogmata, antiliberal i antisocijaldemokrata, pa potom antistaljinista-antititoista-antiboljševik-antikomunista-antidogmata, evolucionista, liberal, socijaldemokrata, itd. Socijaldemokrata, i još ponešto, dakako, samo na rije�ima, jer on socijaldemokratiju nije ni poznavao ni razumio.

Zadužio je �ido Crnogorce rezultatima svog rada, nema sumnje. I kad je bio boljševi�ki agitpropovac i tvorac brojnih „pasjih grobalja“, projektant, a Boga mi, i izvršilac ubistava nevinih ljudi pod firmom istrebljenja „klasnog neprijatelja“ i sli�no u „drugoj fazi revolucije“. Dobrano ih je zadužio ako ni zbog �ega drugog, a ono što im je rekao da ih nema, da ne postoje, da nijesu ono što kažu i pokazuju da jesu, nego da su ono što im on kaže da jesu, a kaže im da ih nema i da nijesu.

Kad je velikosrpski projekat po�eo ponovo cvati, �ido se potrudio da u njegovu baštu zasadi i svoje sjeme. Tako je „veliki“ �ido, kojega redom „kuju u zvijezde“, a najviše oni koji su bili protiv države Crne Gore i crnogorske nacionalne i kulturne posebnosti, bio u inostranstvu blizak srpskoj politi�koj emigraciji i to onoj koja je Crnogorcima odricala vlastiti identitet a Crnoj Gori državotvorni subjektivitet.

Milovan �ilas je u svom �lanku u pariskom „Le Monde“ 30. decembra 1971. godine, u kojemu raspravlja o nacionalnom pitanju u Jugoslaviji, pored ostalog, istakao i ovo: „Crnogorci �ine sastavni deo srpske nacije“. Dalje �ilas kaže da je Crna Gora, u toku drugog svjetskog rata i po njegovom završetku, „kažnjena statusom posebne republike i izmišljanjem posebne crnogorske nacije“. Potom tvrdi da je poslije rata na vlast u Podgorici (Titogradu) „dovedena još za vreme rata, a to stanje traje i danas, baš jedna partikularisti�ka klika, u stvarnosti u Crnoj Gori, nazvana zelenaškom“ (vidi intervju Milovana �ilasa pariskom „Le Monde“; „Naša re�“, London, februar, 1972; Desimir Toši�, „Ko je Milovan �ilas“, str. 125-130; Dr Branislav Kova�evi�, „�ilas heroj-antiheroj“, Podgorica, 2006, str. 423-427).

Lokalni pojam

Milovan �ilas 1989. godine veli: „DA SU SE CRNOGORCI FORMIRALI U NACIJU BESMISLENO JE S NAU�NE TA�KE GLEDIŠTA“. Po njemu Crnogorci su dio srpskog naroda, nijesu narod, ve� lokalni, geografski i regionalni pojam, statusno izjedna�eni sa Šumadincima,


Ma�vanima, Leskov�anima, Nišlijama, s nekim lokalnim razlikama. U tom smislu �ido dalje veli: „A etni�ki se može govoriti samo o lokalitetu koji imate u svim nacijama.Kao, recimo, u Srbiji, Šumadija se razlikuje od Ma�ve, a da ne govorimo o Nišu, Leskovcu ili isto�noj Srbiji“ (vidi o tome �ilasov iskaz Mom�ilu �orgovi�u, koji je �orgovi� objavio u knjizi „�ilas, vjernik i jeretik“, Beograd, 1989, str. 123-124; vidi i Mom�ilo Cemovi�, „�ilasovi odgovori“, Beograd, 1997, str. 92-93). �ilas, odri�u�i se svojih ranijih stavova o crnogorskoj naciji, izloženih u „Borbi“ 1. maja 1945. godine, kasnije veli ovo: „Baš sam ja ponajprije pozvan svojim položajem u oblasti ideja i vlasti, izvršio neodrživa teorijska obrazlaganja crnogorske nacije. Ali ni tada nijesam mislio da Crnogorci nijesu Srbi – varijetet srpske narodnosti, kao što i danas mislim da je još opravdana njihova administrativna posebnost“ (Milovan �ilas, „Njegoš, pjesnik, vladar i vladika“, Beograd-Ljubljana, 1988, str. 522-524; vidi o tome: Prof. Dr Radovan Radonji�, „Montenegro: de te fabula naratur“, Zagreb, 2008, str. 95-96).

Kada govori o državnom pitanju i statusu Crne Gore i tu je �ilas meandrirao. Jedno vrijeme se zalagao da Crna Gora obnovi državnost u vidu posebne republike ravnopravne �lanice jugoslo-venske federacije. Potom je govorio o tome da Crna Gora treba da ima administrativnu posebnost nivoa autonomne jedinice u okviru zajedni�ke države i najzad je bio stanovišta da Crna Gora bude u zajednici sa Srbijom ravnopravna. Zna�i, �ilas je doživljavao promjenu mišljenja, kad je promišljao put državnosti Crne Gore: od ravnopravne �lanice federacije i federalne jedinice republikanskog tipa do administrativne posebnosti i autonomne jedinice i napokon zajednice sa Srbijom na ravnopravnim osnovama. I tu je �ido ostao dužan da objasni na osnovu �ega zbilja Crnu Goru svodi na nivo autonomne jedinice (pokrajine), a potom da pokaže i dokaže je li i kako je mogu�a ravnopravna zajednica sa Srbijom, kad su, kako kaže i dokazuje prof. Dr Radovan Radonji�, toliko razli�ite u teritorijalnom, demografskom, ekonomskom i drugom smislu, da sve i kad bi htjeli urediti odnose na taj na�in pokazuje se da ono što odgovara jednom ne odgovara drugom i obrnuto.

�ilas protiv �ilasa

Po �ilasu Crna Gora može da traži položaj autonomije, ali ne i države, a Crnogorci ne mogu imati status etnosa i nacije. �ilas je govorio ako do�e do raspada SFRJ i sljede�e: „Crna Gora mora i�i ili zajedno sa Srbijom, ili ka potpunoj nezavisnosti Crne Gore, zato što smatram da su Crnogorci dio srpskog naroda u širem smislu i da imaju svoja posebna, da ne kažem provincijska svojstva-druga�ije istorijsko pam�enje, razli�itu psihologiju“ (vidi: Dr Branislav Kova�evi�, „�ilas heroj-antiheroj – iskazi za istoriju“, drugo prošireno izdanje, Podgorica, 2006, str. 31). �ilas je potom, 1991, opet u jednom vidu promijenio mišljenje, pa je naveo: „Ja sam uvek smatrao da su Crnogorci Srbi, ali da postoje razlike me�u njima koje ne treba gušiti, kao što ih ne treba ni izmišljati. Crna Gora ima administrativno-državnu posebnost i ona treba da sara�uje sa Srbijom, ne gube�i svoj državni identitet, državno-politi�ku samostalnost“ (vidi: Dr Branisalav Kova�evi�, c.d. str. 31).

Dakle, Milovan �ilas je prešao put: od partijskog komunisti�kog ideologa i protagoniste crnogorske nacionalne posebnosti do kategori�kog negiranja iste.

Osnovna determinanta �ilasovog opusa je �ilas protiv �ilasa. Svojim rije�ima protiv sebe samog. Kasniji �ilas radikalno pori�e ranijeg �ilasa. Postavlja se principijelno pitanje: Kad je mislio da je bio u pravu, prije ili kasnije? Jednom je morao biti uhva�en od sebe samog da ne govori istinu. O istome dva puta potpuno razli�ito. To je �ilas. Sva�iji i ni�iji, a nikad svoj, ili svoj u vlastitoj negaciji, utemeljen u vlastitoj neutemeljenosti. Meandri bez granica – fizionomija je Milovana �ilasa.

Novak Adži�, istori�ar i pravnik (Izvor: Dnevni list POBJEDA, 8. maj 2012. godine)


PRAVA NACIONALNIH MANJINA

U Begovom Razdolju održan tradicionalni znanstveni skup

NACIONALNE MANJINE U DEMOKRATSKIM DRUŠTVIMA

Europska Unija nema jedinstveni standard za manjine, ali ima neke stvari koje su upravo urav-notežene, pogotovo što se ti�e onoga dijela koji je veoma bitan, a to je o�uva-

nje kulturne autonomije nacionalnih manjina i kako to ubudu�e održavati, jer to je uvjet da uop�e nacionalne manjine – jasno, putem svojih udruga, ustanova i svih svojih asocijacija – djeluju

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske ALEKSANDAR TOLNAUER

Dio naših manjina �e živjeti u jednoj novoj politi�koj zajednici, gdje u stvari više ne�e biti manjine jer �e živjeti u Europskoj Uniji u kojoj žive i pripadnici njihovog naroda – tu se nalaze

i nacionalne države njihovog mati�nog na-roda i to �e za njih biti puno bolja pozicija.

Prof. dr. sc. SINIŠA TATALOVI� Fakultet politi�kih znanosti u Zagrebu

U Europskoj Uniji zapravo nema poli-ti�ke volje da bi države �lanice na neki na�in napravile jedan jedinstveni sis-tem politike i pravni okvir na osnovu koga bi se onda sprovodila

ta manjinska politika ve� se to još uvijek razumije kao stvar unutrašnje politike svake od država �lanica.

Prof. dr. sc. MITJA ŽAGAR Institut za narodnosna pitanja u Ljubljani

U Begovom Razdolju od 17. do 20. svibnja 2012., pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ive Josipovi�a, održan je tradicionalni me�unarodni znanstveni skup „Nacionalne manjine u demokratskim društvima“ koji ve� petnaest godina okuplja ugledne znanstvenike, sveu�ilišne profesore, stru�njake i politi�are iz Hrvatske i susjednih zemalja koji se bave tematikom prava nacionalnih manjina.

Ovogodišnji skup obuhvatio je �etiri teme: utjecaj �lanstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji na prava nacionalnih manjina; utjecaj regionalne suradnje na zaštitu nacionalnih manjina u Jugoisto�noj Europi; politi�ko predstavljanje nacionalnih manjina u državama Jugoisto�ne Europe; i ostvarivanje prava nacionalnih manjina na kulturnu autonomiju.

Tijekom trodnevnog rada �etrdesetak sudionika imalo je priliku diskutirati o petnaest referata koji se ti�u navedenih tema. Referati �e biti objavljeni u zborniku radova i na taj na�in svima dostupni.

Skup je organizirao Centar za me�unarodne i sigurnosne studije Fakulteta politi�kih znanosti u suradnji sa Savjetom za nacionalne manjine Republike Hrvatske i uz financijsku podršku Zaklade Friedrich Ebert. Skup je dio znanstveno-istraživa�kog projekta Republika Hrvatska u europskoj sigurnosnoj arhitekturi, koji se realizira na Fakultetu politi�kih znanosti Sveu�ilišta u Zagrebu i bilateralnog znanstveno-istraživa�kog projekta Zaštita nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji, kojeg realiziraju Fakultet politi�kih znanosti Sveu�ilišta u Zagrebu i Fakultet politi�kih nauka Univerziteta u Beogradu.

(Izvor: www.fpzg.unizg.hr i PRIZMA 26.5.2012.)


FELJTON

Iz našeg 67. broja �itaoci su saznali da je Vijee crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba zapo�elo znanstvenoistraživa�ki projekt „Hrvatski državni arhiv o Sekuli Drljeviu“. Rezultate cijelog projekta trebalo bi objaviti u posebnoj publikaciji, a u „Crnogorskom glasniku“ e, u nastavcima, biti objavljivani dijelovi feljtona u kojem gospodin Željko Karaula – doktorand povijesti na Hrvatskim studijima u Zagrebu i rukovodilac tog projekta – na popularan na�in prikazuje politi�ke i kulturne veze dr. Sekule Drljevia sa Zagrebom i Hrvatskom.

Željko Karaula

Dr. SEKULA DRLJEVI� – PRILOZI ZA BIOGRAFIJU

OBZORI HRVATSKO-NOGORSKIH VEZA (VI. DIO)

Dr. Sekula Drljevi� u razdoblju formiranja Selja�ko-demokratske koalicije i za vrijeme šestosije�anjske diktature kralja Aleksandra

Nakon izbora od 11. rujna 1927. na kojima je HSS osvojio 61 zastupni�ki mandat, prema Drljevi�evu svjedo�enju slijedio je novi zna�ajan preokret u politici HSS-a (prema protivnicima još jedan politi�ki luping.). Radilo se o pokušaju približavanja Pribi�evi�evim demokratima. Prvi konkretan poticaj za sporazum s Pribi�evi�em najodlu�nijim i najupornijim braniteljem centralizma i njegovom Samostalnom demokratskom strankom (SDS) došao je od strane Radi�a, mada su i prije postojali odre�eni kontakti na lokalnoj razini i u Narodnoj skupštini (Primorsko-krajiška oblast, Anketni odbor za ispitivanje korupcije). Radi� je izradio pismeni prijedlog o osnovnim linijama zajedni�ke politike (borba oko korupcije, vanjska politika prema Italiji) i poslao ga Pribi�evi�u posredstvom S. Drljevi�a. I Pribi�evi� je nakon, za njega koji je imao velike ambicije, neuspjeha na izborima (23. mandata) bio spreman na promjenu politike, te je slao signale u cilju nekog «ujedinje-nja demokracije». Me�usobno približavanje Radi�a i Pribi�evi�a iznenada je bilo prošireno prijed-logom Ljube Davidovi�a iz Demokratske stranke za stvaranjem novog velikog strana�kog saveza.

Njime se predvi�alo stvaranje «Bloka demokracije» kojega bi tvorile HSS, Samostalna demokratska stranka, Demokratska stranka i Zemljoradni�ka stranka. Kad se taj pokušaj izjalovio, zbog raslojavanja u redovima demokrata, Radi� je nastavio pregovore s Pribi�evi�em, te istovremeno odbio ponovljeni prijedlog radikala da u�e u vladu, jer da �e u svaku daljnju kombinaciju ulaziti samo zajedno sa SDS-om. Pet dana kasnije s Pribi�evi�evim je samostalcima 10. studenoga 1927. u Beogradu i formalno utemeljio Selja�ko-demokratsku koaliciju (SDK). Radi�eva namjera je, prema procjeni Drljevi�a, bila da privu�e sebi Pribi�evi�a jer �e «dezerterstvo vo�e beogradskih janji�ara, Svetozara Pribi�evi�a, biti gorka pilula za Beograd». Radi� je mislio da �e Pribi�evi� biti onaj klju�ni saveznik u njegovom planu «izoliranja Beograda», ali se ipak moralo voditi ra�una, kako napominje Drljevi�, «o ogromnom teretu Pribi�evi�evih grieha kao i o mogu�nosti, da se on odvikne služiti Beogradu, kojemu je služio cio život.» Usprkos tome Radi� je ostao kod svog mišljenja «da je bolje, da je s nama nego s Beogradom.»

Nakon što je kralj 22. velja�e 1928. ponudio mandat za sastav vlade radikalu Velji Vuki�evi�u SDK je nastupila složno te u svojoj izjavi osudila tu vladu kao policijsko-žandarmerijsku diktaturu koja je jasan znak «da Srbijanci pod jugoslavenstvom razumiju svoju vladavinu nad nama, ostalim južnim Slavenima.» Složna «nova hrvatsko-srpska koalicija» živjela je u viziji velikog politi�kog pokreta koji �e svojom silinom nametnuti demokraciju u politi�ki sistem države i «srušiti taj tvrdi grad nasilja, korupcije i plja�ke.» Takav zajedni�ki nastup omogu�io je Radi�u da se postepeno vra�a na republikanske pozicije HSS-a iz 1924. godine, traže�i reviziju Vidovdanskog ustava, a s tim zahtjevom se uskoro složio i Pribi�evi� u svom govoru u Narodnoj skupštini u ožujku 1928.


kada je spomenuo «da on ne smatra ustav iz 1921. kao nekakav nolli me tengere.» Istovremeno s takvim stavovima SDK i crnogorski federalisti su se po�eli vra�ati svojoj koncepciji federalizma.

Drljevi� je koriste�i se svojom retorikom, koja je poga�ala cilj, okomio na vladu i njenu militaristi�ku retoriku i praksu. On je na optužbe vlade da je SDK separatisti�ka organizacija vladu proglasio pravim separatistom: „Meni se ni malo ne dopada, što se kod nas u politici tako mnogi i tako rado služi generalskom terminologijom. Ali kad ve� govorimo o frontovima ja �u re�i, da je SDK i po svome sastavu i po svome radu i po svojoj ideologiji, državni front, dok je današnja vlada i po svome sastavu i po svome radu, front separatizma u njegovom najgorem i najopasnijem obliku. Današnja vlada je obi�na hegemonisti�ka provokacija.“

Drljevi� je jasno pokazivao politi�ki i duhovni profil beogradske radikalske vlade vidjevši u njoj samo «leglo podvale» za sve druge narode u Kraljevini SHS i od te podvale ga mogu izlije�iti samo «velika i teška razo�aranja.» U svom govoru jasno isti�e da ni europskim silama ne promi�e stvarni uzrok ovog sukoba koji je i civilizacijski, jer je ovo osim sukoba razli�itih koncepcija ove države i «sukob dveju civilizacija. Jedna civilizacija, i to viša, traži za sebe mesto u državi na principu ravnopravmnosti, a druga civilizacija, i to niža, traži za sebe državu, da bi mogla snagom državnih sredstava, ne tražiti mogu�nost svoga približavanja ka višoj civilizaciji, nego nju rušiti.» Osim toga ukazivao je da ni Paši� ovakvu državu, zajednicu ravnopravnih južnoslavenskih naroda, zapravo nije želio, pozivaju�i se na njegovu izjavu u radikalskom klubu «Ja, bra�o, nisam hteo ovu državu. Nju su stvorile Velike sile jer nisu trpele stvaranje malih državica u ovom delu Evrope.» I Paši� je zbog toga, prema Drljevi�u, «stajao zbunjen pred njemu nerazumljivim zakonima njenoga života.»

U svojoj borbi protiv nasilja režima Drljevi� se angažirao u otkrivanju zlodjela policije u beogradskom zatvoru «Glavnja�a». Inicijativi demokrata o istrazi o policijskoj torturi u zatvorima pridružili su se i �lanovi SDK. U anketi koju je organizirao hrvatski komunista Otokar Keršovani me�u prvim anketiranim politi�kim i kulturnim radnicima, najoštriji je bio zastupnik S. Drljevi�, koji je rekao: «(…) naša je odluka da se na celoj liniji borimo protiv nasilja. (…) na posletku i za to što «Glavnja�a» prestolnica zna�i i po svom položaju neku centralu ostalim «Glavnja�ama» pa bi njen slom na neki na�in ostale «Glavnja�e» obezglavio.» Dalje u intervju napominje da su mu jako dobro poznati primjeri mu�enja te da je o�ito «da �e turski upravni metodi nadživeti turske fesove koje sada Kemal u Aziji tako revnosno zamenjuje evropskim šeširima.»

Tako�er kao zastupnik Drljevi� je žestoko napadao vladinu «jadransku politiku» imaju�i na umu interese Crne Gore. Tako je povodom sklapanja Nettunskih konvencija 1925. koje su išle na štetu hrvatskih i crnogorskih interesa izjavio u skupštini da su: «Srbijanci žrtvovali i Rijeku i Skadar da utvrde svoju hegemoniju», da su konvencije sklopljene samo zato jer se beogradski krugovi nadaju «da �e im Italija prepustiti cijelu Albaniju u interesnu sferu i da �e na koncu Albanija postati dio naše države». Drljevi� je naglašavao da je politika državnog vrha protivna crnogorskim interesima koji su usmjereni prema Skadru, jer Beograd zanima samo Solun. Jedino bi dobitak Skadra oja�ao gospodarstvo u Crnoj Gori i prometno zna�enje crnogorskih krajeva, zaklju�uje Drljevi�. U nastavku sjednice Drljevi� govori: «Ova vlada je vlada samo Srbije, Srbijanaca, nešto malo Bosanskih Muslimana, nešto malo Slovenije, ali Srbijanaca i ona prema svima ostalim pokrajinama zauzima stav ne kao da nije njihova vlada, nego kao da vlada protiv njih.»

Vodstvo crnogorskih federalista žestoko je osudilo atentat u skupštini na Stjepana Radi�a i hrvatske zastupnike, te je objavilo i posebnu rezoluciju gdje se osu�uje po�injeni atentat kao djelo srbijanskih centralisti�kih politi�ara. U dopisu Glavnog odbora Crnogorske stranke u Zagreb stoji da «ogromna ve�ina Crne Gore okupljena u Crnogorskoj stranci» dobro zna kakav se to zlo�in dogodio u Beogradu, jer su na svojoj koži mnogi Crnogorci osjetili istu takvu metodu «zgarišta i popaljene domove, pobijeni i zaklani po državnim tamnicama i zatvorima, bez suda i presude» sve je to Crnoj Gori poznato. Mnogi Crnogorci su pohodili ranjenog Radi�a u njegovoj ku�i ili mu poslali mnoga pisma u kojim osu�uju zlo�in, pa je Radi� objavio svoj �lanak u Narodnom valu u kome se zahvaljuje Crnoj Gori na tome. U Narodnom valu javio se i crnogorski novinar iz Zagreba Savi� Markovi� Štedimlija koji odri�e crnogorstvo atentatoru Ra�i�u jer on to nije u�inio kao


«Crnogorac ve� kao rafinirani Srbijanac, kao agent ljudi kojima služi gotovo cijelog svoga vijeka.» Svi poslanici crnogorskih federalista su tako�er napustili parlament te su podržali izjavu Selja�ko demokratske koalicije «da je u Narodnoj skupštini prolivena krv naših drugova i prijatelja, mu�enika u našoj pravednoj i zakonitoj borbi za jednakost, ravnopravnost», te u znak protesta izjavili da se više ne vra�aju u skupštinu u kojoj je izvršen zlo�in nad njihovim zastupnicima. U ime crnogorskih federalista Drljevi� je održao govor na sprovodu S. Radi�a u kojem je istaknuo: «Narodi sebi biraju predsjednika, prvosveštenika, vojskovo�e, upravnike, sudce, ali narodne vo�e poput Stjepana Radi�a daje samo Bog vjekova».

Sekula Drljevi� u razdoblju šestosije�anjske diktature (1929.-1935.) Strah državnog vrha i kralja od «federalizacije» države, ustrajanje na neodrživim osnovicama

centralizma, «troimenom narodu» i državnom jedinstvu uz negiranje politi�kih, povijesnih i kulturnih razli�itosti i posebnosti u potpunosti su paralizirali svaki konstruktivni rad. Sve to dovelo je do �injenice da je parlamentarizam u Kraljevini SHS polako odumirao, dok su se procijepi me�u politi�kim strankama i narodima sve više pove�avali.

Nastupom šestosije�anjske diktature 1929. godine nije riješena politi�ka kriza jugoslavenske države, koja ju je potresala od njezina postanka. Dapa�e, ona se još i zaoštrila jer se temeljnom problemu – ure�enju države, pridružio još i problem parlamentarnog života, odnosno povratka institucija demokratskog sistema koje su postojale u prethodnom vidovdanskom razdoblju. Program šestosije�anjskog režima bio je nacionalna i državna unifikacija u «jugoslavenskom duhu», a njego-ve mjere bile su sra�unate na suzbijanje bilo kakvih tendencija suprotnih tom programu. Iako su neke hrvatske stranke (kao HSS) u prvi mah ocijenile kraljevu diktaturu kao poželjnu ili jedini izlaz iz kaoti�ne situacije nakon atentata u skupštini 1928. na hrvatske zastupnike, ubrzo se pokazalo da novi šestosije�anjski režim iskazuje sasvim suprotne namjere od želja vodstva hrvatskih stranaka.

Uskoro je po�eo teror režima nad politi�kim neistomišljenicima. Protivnici šestosije�anjskog režima olako su proglašavani «separatistima», «antidržavnim» i «anacionalnim» elementima, pa su nadzirani, pra�eni i internirani. Pod udar režima uskoro je došao i Drljevi� kao branitelj Vladka Ma�eka kome se sudilo na Državnom sudu u Beogradu zbog «teroristi�kih aktivnosti». Nakon što je došao na poziv kr. sudbenog stola 27. ožujka 1930. iz Zemuna u Zagreb, Drljevi� je preno�io u stanu dr. Pernara. Slijede�i dan beogradska je policija izvršila premeta�inu u njegovom odvjet-ni�kom uredu u Zemunu, s o�itom namjerom da ga liši slobode. Kada je saznala da se Drljevi� nalazi u Zagrebu izdan je nalog policiji u Zagrebu da ga uhiti i sprovede «pod strogom pratnjom» u Beograd. Ubrzo zatim Drljevi� je uhi�en u kavani «Zagreb» i nakon kratkog preslušavanja sproveden je istog dana brzim vlakom u Beograd. U Beogradu mu je odre�ena mjera internacije u mjesto Sokobanja kraj Niša, kamo je odmah i odveden. Prema izvorima iz «Doma» takav žuran postupak policije bio je uvjetovan podacima da Drljevi� kao odvjetnik ima podatke da je osoba koja


je najviše teretila Ma�eka zapravo u službi režima, da kao lažni optuženik ima sve pogodnosti u zatvoru, te da «dobiva od Ministarstva pravde dnevno sto dinara za svoje uzdržavanje.»

Vlasti nisu mogle dopustiti da Drljevi� iza�e u javnost s takvim podacima, jer se na procesu protiv Ma�eka o�ekivalo da se pred me�unarodnom javnosti diskreditira opozicija. Nakon puštanja iz internacije Drljevi� se vra�a u Zemun, pra�en neprekidnom pratnjom policije. Koliko je bio teško i opasno živjeti pod neprestanim nadzorom, svjedo�i i tada mladi HSS-ovac Franjo Dujmovi�, sudski službenik, koga je prijatelj odveo u posjetu kod Drljevi�a, «koji je još bio pod redarstvenom paskom, pa me je prekorio, što sam kao državni �inovnik riskirao taj posjet». Prema policijskim izvješ�ima Drljevi� je za vrijeme diktature detaljno pra�en kada je dolazio u Zagreb poslovno ili privatno. Ipak su to naj�eš�e bili posjeti kod Ma�eka i ljudi iz vodstva HSS-a. Tako se navodi u izvješ�u od 15. sije�nja 1932. da nakon što je Drljevi� vlakom stigao u Zagreb i odsjeo u hotelu «Palace», sastao se u ve�ernjim satima s Ma�ekom i ostalim ljudima iz HSS-a u gostioni «Beloj Roži» u Vlaškoj ulici. Dalje slijedi da se Drljevi� uputio zajedno s Ma�ekom tramvajem oko 19.40 k njegovoj ku�i u Deželi�evoj, gdje se zadržao do 1 sat u no�i kada se vratio u hotel «Palace». Slijede�i dan Drljevi� je posjetio industrijalca Josipa Prpi�a, a zatim se duže zadržao kod Ante Trumbi�a u njegovom stanu u Marti�evoj. Nakon toga posjetio je «Marženku Radi� u njezinoj knjižari» gdje se tako�er duže zadržao u razgovoru s njom i Mirom Košuti�. Sutradan je Drljevi� skoro cijeli dan proveo u društvu Ma�eka, Pernara i Marije Radi�, da bi se nave�er uputio vlakom u Zemun. Policiji nisu bili poznati sadržaji njihovih razgovora. Prema ovim i ostalim izvorima Drlje-vi� je cijelo vrijeme diktature održavao �este i bliske kontakte s Ma�ekom i vodstvom Selja�ko-demokratske koalicije, vrše�i konstantno s njima konzultacije o politi�koj situaciji u državi.

Pod velikim pritiskom režima Drljevi� se više nije htio suprotstavljati poretku, �ekao je da se on sam od sebe uruši. O tome svjedo�i i izvješ�e M. Kosti�a odvjetnika iz Zemuna, koji je prenio Trumbi�u odjeke u Srbiji na donošenje Zagreba�kih punktacija 1932. godine. Prema Trumbi�evim zapisima, Drljevi� je bio oduševljen tim potezom SDK, no upozoravao je da se sada stane «da se miruje i ništa ne �ini, da se ne ide dalje, jer da �e se sve samo po sebi srozati.» Na takvo stanovište Drljevi�a je vodila i želja da vodstvo crnogorskih federalista ne padne pod još žeš�i udar režima. Tako u svom pismu od 1. sije�nja 1933. svom strana�kom prijatelju u Crnu Goru naglašava da je Zagreba�ka rezolucija sasvim jasno iskazala svoju politi�ku platformu, s kojom se federalisti slažu, te da ta rezolucija odražava i njihova stanovišta pošto se federalisti nalaze u bloku Selja�ko-demokratske koalicije, te da nema potrebe za nekom posebnom rezolucijom koju bi donijeli sami crnogorski federalisti. U istom pismu Drljevi� napominje da treba izdržati i vjerno okupljati sve «partijske pripadnike i prijatelje, kako bi Crna Gora ostala jednodušna pod našim zelenim barjakom.»

Zagreba�ke punktacije Zagreba�ka rezolucija (punktacije) nastala 7.XI.1932., a donijela ju je Selja�ko-demokratska koalicija uz suradnju Hrvatske stranke prava (dr. Mile Budak). U ime HSS-a sudje-lovali su Ma�ek, Trumbi�, Predavec i Šutej, te u ime Samostalne demo-kratske stranke Dušan Boškovi�, Dušan Kecmanovi�, Sava Kosano-vi�, Ve�eslav Vilder i Hinko Kriz-man. U Zagreba�kim punktacijama zahtijevala se primjena narodnog suvereniteta, povratak na stanje iz 1918.g., te preure�enje državne zajednice koje bi isklju�ilo srpsku hegemonisti�ku politiku. Tekst rezo-lucije napisao je Ante Trumbi�. Jugoslavenska vlada proglasila je rezoluciju protuustavnim �inom, te je Sud za zaštitu države osudio Vladka Ma�eka na 3 godine robije.


Koliko je Drljevi� bio blizak s Ma�ekom i vodstvom SDK svjedo�i i �injenica da je kod njega u

Zemunu �esto odsjedala Ma�ekova obitelj kada su dolazili u posjet Ma�eku koji je 1933. bio zatvoren u beogradskom zatvoru. Andrej Ma�ek, sin Vladka Ma�eka u svojim memoarima govori da je Drljevi� osim na politi�koj liniji bio i Ma�ekov osobni prijatelj.

Ideologija Sekule Drljevi�a prema crnogorskom nacionalnom pitanju Nakon šestosije�anjske diktature, a posebno u drugoj polovici 30-ih godina 20. stolje�a po�inje

jasnije da se kod Drljevi�a i njegovih pristaša uobli�ava ideja o crnogorskoj naciji, odvojenoj od srpstva. Ta ideja se prvi put pojavila ve� po�etkom 20-ih u Drljevi�evoj obrani generala Vešovi�a, no tada je bila nedore�ena. U svom obra�anju sudu Drljevi� govori: «Da gospodo, mi Crnogorci i Srbijanci, zajedno i jednako neosje�amo i ne shva�amo vojvo�anski romantizam, a vi opet Srbijanci i Vojvo�ani zajedno i jednako neosje�ate crnogorsko riterstvo i njegovu religiju. To su tvorevine vjekova, koje ne mogu poništiti pretenzije jednoga dana, pa ma kako ina�e bile neobuzdane, pa ma koliko bile bezobzirne. U tom sukobu vjekova sa politi�kim koncepcijama ovoga današnjega dana ja vidim otkrivenu tajnu naših današnjih sukoba.»

Iako su u svom programu crnogorski federalisti priznavali postojanje samo tri naroda Hrvata, Srba i Slovenaca i njihove nacionalne pokrete, oni su smatrali da to nije dovoljno, jer jugoslavenstvo je državna ideja, a ta država mora da bude rezultat dogovaranja, ne samo Srba, Hrvata i Slovenaca ve� i svih povijesnih individualnosti koje su nastajale kroz prošlost, pa samim tim i Crne Gore. Po pitanju dvojbe u nacionalitetu Crnogoraca zanimljivo je svjedo�anstvo Branka Pešelja, dugogodišnjeg suradnika vo�e HSS-a Vladka Ma�eka o Drljevi�evom mišljenju o crnogorstvu i srpstvu. Nakon što je napomenuo da se je vodstvo HSS-a i Drljevi� svakodnevno u drugoj polovici dvadesetih sastajali u Radi�evoj vili na politi�kim �ajankama, Pešelj je zapodjenuo ovaj razgovor: «Ja ga pitam: Dobro Sekuli�u, što si ti sada?» «Pa», kaže «Crnogorac». «Kako? Pa kojim jezikom govoriš?» «Pa, srpskim.» «Po �emu si onda Crnogorac?» «Ja sam za državu Crnu Goru. Mi smo imali državu davno prije Srba, i održali smo je cijelo vrijeme. Ne želim da mi neka vucibatina iz Beograda do�e da mi gospodari u Crnoj Gori. Ali, etni�ki, ja sam Srbin, ja sam �lan Srpske pravoslavne crkve.» To je, po prilici, bilo stajalište «zelenaša», tvrdio je Pešelj.

Iako su crnogorski federalisti Crnogorce smatrali kao dio srpskog etnosa, oni su tako�er smatrali da Crna Gora, kao povijesna individualnost mora biti ravnopravni faktor u zajedni�koj državi, a da se to omogu�i, jugoslavenstvo mora biti formirano kroz federativno ure�enje države. Svoj srpski identitet oni nisu nikada negirali, ve� se tako i u proglasu vodstva crnogorskih federalista, uo�i parlamentarnih izbora 1923. godine kaže da je: «Naš Lov�en bio je kroz vjekove, zajedno s Komom i Durmitorom, otadžbina srpskih vila (…)». Me�utim tokom vremena i politi�kog djelovanja crnogorskih federalista po�ela se uobli�avati jedna pozicija koja je stajala na stanovištu da su Crnogorci, iako Srbi, razvili jednu posebnu individualnost tokom svog posebnog povijesnog razvoja «koja nije ni nacionalna ni narodna, ali je ipak dovoljno jaka da ih odre�uje od ostalih Srba», a ta individualnost je bila najviše izra�ena u podlov�enskoj Crnoj Gori, gdje su i crnogorski federalisti imali najviše pristaša i pobornika.

Treba spomenuti da su s vremenom crnogorski federalisti postepeno mijenjali svoju nacionalnu misao i ideologiju. U dvadesetim godinama, prema istraživanju Trocha, tvrdili su da Crnogorci pripadaju srpskoj naciji, ali po svojoj dugoj državnoj tradiciji �ine posebnu povijesnu jedinicu unutar srpske nacije. U tridesetim godinama Sekula Drljevi� kao glavni ideolog federalista i njegov pristaša Savi� Markovi�-Štedimlija po�inju držati i propagirati da su Crnogorci jedna etni�ka nacija sa vlastitim nacionalnim identitetom, iako dosta nedore�eno i u skladu s ondašnjim spoznajama o razvoju nacija. Stoga su prije Prvog svjetskog rata i u dvadesetim godinama razlike u shva�anju crnogorske nacije kod politi�ke elite u Crnoj Gori bile minimalne, dok se na kraju me�uratnog perioda prvi put formuliraju dvije suprotstavljene ideje: srpska i crnogorska nacionalna misao.

(nastavit e se)


U ULOZI PUTOPISCA

NAŠA BRA�A NA SJEVERU Nismo mogli odoljeti pozivu za sudjelovanje na festivalu „Sve�anosti petolisne ruže“ koji se

održavao 22.-24.6.2012. godine u mjestu �eský Krumlov – �eška. Poziv je ispred organizatora uputio naš ljubazni doma�in, ph Dr. Stanislav Štádler, te su na put krenuli pjeva�ki zbor „Bulbuli“ KDBH „Preporod“ Zagreb i pjeva�ki zbor „Montenegro“ Društva „Montenegro“ Zagreb. Prema najavljenom programu u katalogu manifestacije predstavljali smo naše dvije nacionalne manjine sa sevdalinkama i crnogorskim tradicijskim pjesmama.

Na put dug devet sati (sa stajanjima) krenuli smo u petak, kroz Sloveniju i Austriju. Neki nisu ni krenuli jer su ve�er prije vidjeli da im je istekla putovnica, a neki su došli do slovenske granice gdje im je policajac rekao da im putovnica ne važi. Naš cilj su bile �eske Bud�jovice, gdje smo bili smješteni u hotelu Royal, nadomak centra grada. Bud�jovice su glavni grad pokrajine južne �eške, na rijeci Vltavi. Osnovao ga je u 13. stolje�u Hirzo, vitez �eškog kralja Otokara II P�emisla. Naš drugi doma�in, vedri i ljubazni vodi�, Franjo Ra�man upoznao nas je sa mjestom sa cca 100 000 stanovnika, prelijepim �etverokutnim trgom i cijelom poviješ�u grada. Fascinantno je da su sve fasade, ne samo u centru ve� doslovce svaka zgrada uredne i svježe. Tajna se krije u rješenju po dolasku predsjednika Havela, kad je povrat privatne imovine bio uvjetovan obnovom fasada.

Grad je poznat i kao centar otpora �eškog heroja Jana Žižke, te se u njemu nalazi njegov grob. U starom dijelu grada je barokna arhitektura, a posebno se izdvaja Crni toranj (�erná v�ž). �eské Bud�jovice (njem. Bemisch Budweis) poznate su, izme�u ostaloga po proizvodnji piva

(svjetski poznato pivo Budweiser), oko �ega se sada vodi borba sa stranim kupcima, koji ga žele preuzeti, a ako bude potrebno, kupit �e i cijelo mjesto (po rije�ima vodi�a Franje).

Sljede�e jutro došli smo u nedaleko udaljeni �eški Krumlov (�eský Krumlov), tako�er na rijeci Vltavi, grad sagra�en oko dvorca, sa goti�kim, renesansnim i baroknim elementima. Izvanredan je primjer malog srednjevjekovnog grada �ija je gra�evinska baština ostala netaknuta zahvaljuju�i mirnom razdoblju tokom pet stolje�a. Povijesno središte grada 1992.g. upisano je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi. Dvorac je u 13. stolje�u izgra�en na zavoju rijeke Vltave u obliku potkove. Podru�je današnjeg grada je od 1302. godine pripalo obitelji Rožmberkové (njema�ki: Rosenberg), a Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva, ga je otkupio 1602. godine i poklonio ga svom sinu Juliju od Austrije. Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva, ga opet poklanja obitelji Schwarzenberg. �eský Krumlov je bio sjedištem vojvodine Krumlov, a 1910. godine u njemu je živjelo 7.367 Nijemaca i 1.295 �eha. U razdoblju izme�u dva svjetska rata pripao je �eškoj Republici, a 1938. godine anektirala ga je nacisti�ka Njema�ka, kao dio Sudeta. Krajem Drugog svjetskog rata osloba�a ga ameri�ka vojska i pripada �ehoslova�koj, nakon �ega je njema�ko stanovništvo protjerano. Tokom �ehoslova�ke komunisti�ke vlasti grad je bio zapušten, ali je nakon Baršunaste revolucije 1989. njegova ljepota ve�inom obnovljena i danas je omiljeno turisti�ko odredište, osobito za turiste iz Njema�ke i Austrije. U velikoj poplavi rijeke Vltave 2002. godine stradao je i �eský Krumlov. Krumlov je danas poznat po kulturnim sadržajima i u njemu se održavaju mnogi festivali, izložbe, razne kazališne predstave i dr.

Dvorac �eský Krumlov je izrazito velik za grad skromnih dimenzija. Nakon dvorca Hrad�any u Pragu, on je drugi po veli�ini u �eškoj. U dvorcu se nalazi veliko dvorište s mostom preko pukotine u stijeni na kojoj je izgra�en dvorac, a oko njega su gra�evine iz razli�itih razdoblja i stilova. Jedna od njih je barokno kazalište (1766.) koje ima sa�uvanu originalnu mašineriju, scenu i pomagala; takvo nešto imaju još samo dva kazališta u Europi. Zbog starosti koristi se samo tri puta godišnje, a jedna od predstava je barokna opera pod svjetloš�u svije�a. Poznata gra�evina je i Muzej Egona Schielea, austrijskog slikara koji je živio u gradu. Tu se nalazi i goti�ka crkva sv. Vitusa (Kostel Sv. Víta) iz 15. stolje�a koja je oslikana vrijednim freskama. Oko 10 km od grada nalazi se najstariji


�eški samostan, Zlatá Koruna, a 30-tak km udaljen je i dvorac Hluboka. �eský Krumlov je blizu najve�eg �eškog nacionalnog parka, Šumava.

Dvorac Hluboka – romanti�na je kopija engleskog Windsora s velikim parkom – po mnogima najljepši �eški dvorac. Ovaj bajkoviti dvorac ima 11 tornjeva, te više od 120 prostorija, a to je stara rezidencija bavarske obitelji Schwarzenberg. To je neogoti�ka gra�evina, sve je savršeno o�uvano, a nakon izgradnje u 13. st., �etiri je puta dogra�ivan. Posjeduje izrazito bogate zbirke namještaja, tapiserija, porculana, oružja, lova�kih trofeja, umjetni�kih slika i svega ostalog plemi�kog bogatstva.

Bili smo oduševljeni vi�enim, a svoj program predstavili smo drugi dan u atriju hotela Ruze (Ruža), crnogorskim pjesmama i sevdalinkama (v. fotografije na str. 52). Prekrasan ambijent nekadašnjeg jezuitskog samostana, o�uvanog i ure�enog u tom stilu, kao uostalom i sve ostale gra�evine, bio je pravi okvir za naš nastup. Teško se bilo izboriti za pozornost u izuzetno bogatom višednevnom programu, niza solista, instrumentalista, dramskih tekstova. Gledali su nas i slušali namjernici koji su pratili program, a navra�ali su i slu�ajni prolaznici i turisti, koji su �uli neobi�ne napjeve koji su odudarali od srednjevjekovne i moderne muzike. Voditelj programa tražio je da objasnimo sve dijelove crnogorske narodne nošnje i potom prevodio na �eški. Ne znam koliko su razumjeli neizbježni japanski i dalekoisto�ni turisti, ali su neumorno škljocali fotoaparatima, tako da su naše slike otišle i u najudaljenije krajeve svijeta. Primijetila sam razniježena lica naše bra�e �eha, udaranje u ritmu ostalih prisutnih, kao i bezbroj fotoaparata i kamera.

Ostatak dana proveli smo u obilasku Krumlova, dvorca i parkova, probijaju�i se kroz nepregledne kolone turista iz cijeloga svijeta. Bili smo se upoznali s vremenskom prognozom za te krajeve u vrijeme posjete i ponijeli kišobrane, koji su ostali u hotelu, tako da nas je nekoliko puta oprao dugotrajni i obilni pljusak. Nitko se nije razbolio iako smo još satima hodali po okolici. Vrativši se u hotel, nakon ve�ere, naišli smo na ljude sa ovih prostora i zabavili se duboko u no�, pjevaju�i što je tko mislio da zna.

Posebno smo zapazili toplinu, fino�u opho�enja, blagu ironiju i tihost naših doma�ina, uvjerivši se da to nisu samo pri�e o �eškim osobinama. Iskazali su veliku gostoljubivost, erudiciju i ljubaznost u svim prigodama i susretima.

U nedjelju, na dan povratka, naravno da nije nikome bilo milo truckati se do Zagreba, ali sve to brzo pro�e uz pjesmu, šalu i pri�e o doživljenom. Ženski dio se nije mogao na�uditi da trgovine rade samo od 8-16, subotom do 12 sati, a nedjeljom zatvoreno!? Kakav je to šoping, pogotovo što osim replika ma�eva, oklopa, kineskih proizvoda nismo našli nešto što bi poželjeli kupiti, naravno, sve do obližnjeg trgova�kog centra. Da ne bi slu�ajno ostali gladni, jelo se u restoranu, kupila hrana i pi�e za put i jedva �ekalo do�i ku�i i popiti pravu kavu, uz to i jeftinu (u �eškoj i Austriji je cca 3 eura, capuccino 4 eura!?)

Milanka Bulatovi�

CRNOGORSKO-�EŠKE VEZE Duge su i brojne crnogorsko-�eške veze, pogo-tovo na podru�ju kulture: likovne i muzi�ke u-mjetnosti, putopisa i ostalih podru�ja djelo-vanja. Prisjetili smo se tako nekih od primjera. Vilem Dušan Lambl (biolog i ljekar) napisao je prvi izvještaj sa puta u Crnu Goru, gdje se upoznao sa Njegošem. Jan Vaclik bio je diplomat u službi knjaževa Danila i Nikole I. Robert Tolinger, František Vilmer, Anton Šulc (muzi�ari i pedagozi); Velike simpatije za borbu crnogorskog naroda imao je i �eški kompozitor Karel Bendl, �ija je opera „Crnogorci“ sa �vrstim temeljima crnogorskog folklora, izvedena u Pragu 1881.g. povodom otvaranja �eškog narodnog pozorišta. Za prvo izvo�enje opere kostime i scenografiju izradio je �eški slikar Jaroslav �ermak (1830-1878), koji je boravio jedno vrijeme u Crnoj Gori i na dvoru kralja Nikole, naslikavši znatan broj umjetni�kih djela, vezanih uz svakodnevni život i obi�aje Crnogoraca. Potom etnomuzi-kolog i slikar Ludvig Kuba i drugi. Noviji primjer naših veza je i prije nekoliko godina štampana knjiga dr Františeka Šisteka „NAŠA BRA A NA JUGU“ (v. „Glasnik“, br. 62). Tako je i ovaj naš nastup s djeli�em crnogorske etno baštine kamen�i� u mozaiku crnogorsko-�eških veza.


GALERIJA „MONTENEGRINA“

Izložba Marice Vukadinovi�

„SVIJET LJEPOTE“ U ZAGREBU Brojni posjetioci Galerije „Montenegrina“ u Crnogorskom domu u Zagrebu mogli su uživati u

„Svijetu ljepote“ Marice Maše Vukadinovi� – izložbi njenih slika otvorenoj 3. maja ove godine. U ime organizatora izložbe, Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb, uzvanike i goste pozdravio je predsjednik Društva g. Dušan Miškovi�, a potom je tajnica Društva gospo�a Milanka Bulatovi� – iz kataloga izložbe koji je priredio g. Danilo Ivezi� – pro�itala osvrt profesora Borislava Boži�a na radove Marice Vukadinovi�.

Prisutne je potom pozdravila i zahvalila im na dolasku i sama autorica izložbe, a potom je rekla da je završila Višu pedagošku akademiju (smjer likovna umjetnost) u Novom Sadu, da je cijeli vijek provela u Vojvodini, te da su stoga i njene slike ve�inom nadahnute Vojvodinom, da je njihova tehnika od akvarela do ulja na platnu i kombiniranih tehnika i da su izloženi radovi i iz njenih studentskih dana ali i iz današnjih dana. Posjetioci su saznali da gospo�a Vukadinovi� trideset i pet godina živi u Rijeci i da je radila u školi kao likovni pedagog. Na kraju je zahvalila Crnogorcima i u Zagrebu i u Rijeci koji su veoma lijepo primili njene slike.

Prilog o ovoj izložbi – još jednoj ostvarenoj uz podršku Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske – imali su priliku da pogledaju i gledaoci multinacionalnog magazina PRIZMA Hrvatske radiotelevizije, �ija je ekipa bila i ovog puta prisutna u Galeriji „Montenegrina“ u Zagrebu.


ODMOR

Crteži i slike Maše Vukadinovi raene su u duhu figurativnog slikarstva. Aktovi, crteži ljudskog tijela, iz vremena su studentskih dana, a nastajali su kao vježba na nastavi crtanja. Ma koliko je to procesni rad edukativne platforme, iz rukopisa naše slikarice iš�itavamo sigurnu ruku i potencijalnu kreativnu vibrantnost. Ta fina, suptilna kreativnost ponajbolje se zrcali u nizu pejzaža, ambijentalnih scena, otvorenih prostora raenih u tehnici akvarela. To su slike manjeg, intimnog formata s dominantno prisutnom tonskom harmonijom. Pažljivo odabranim kadrom, neznatno reduciranog sadržaja, vještim i mekim potezom Maša nam nudi sliku ugodnog i toplog prostora. Scene u njenim slikama realni su prostori i životni ambijenti koje autorica fizi�ki živi. Proživljene scene mentalno arhivira u trajnu strukturu duhovne arhitekture i u trenutcima nadahnua transponira u sliku koja nas promatra�e odmara. Odmara, ne jednokratno, ve u nama izaziva potrebu i želju da se vraamo i duže i sve duže uživamo u miru i ljepoti prikazanih scena.

Na izložbi je i nekoliko slika apstraktnoga sadržaja. Evidentno je da je autorici za ove slike polazište bilo realno okruženje, te metodom redukcije stvara kompozicije koloristi�kog ozra�ja. Na ovoj izložbi Maša se predstavlja s nekoliko slikarskih tehnika. U crtežu je sigurna i jasna, u akvarelu nježna, suptilna, sveta, a u ulju suverena. Dakle Maša, naša slikarica, od prilike do prilike, kako ju nadahnue nosi ili motiv zatraži, koristi ugljen, olovku, tuš, akvarel, ulje – sve što je slikarski raspoloživo, a najbolje e interpretirati temu i ideju njene slike. Ona je i u slikarskim tehnikama sigurna i pouzdana.

Maša Vukadinovi svoj radni vijek provela je u obrazovanju, pou�avajui druge ljepoti likovnoga govora. �ini mi se da nas ovom izložbom slika ona pou�ava ili, možda bolje rei, podsjea da postoje prostori i ambijenti koji nam mogu vratiti toliko potrebni mir. Njene slike promatra�a naprosto odmaraju i opuštaju i zato ih preporu�ujem ne pogledati, nego gledati i �itati svijet ljepote, gledati i odmarati. Odmarati ...

Borislav Boži�, prof.


Od 17.5. do 31. 5.2012.g. u Galeriji „Montenegrina“ u Rijeci

„DODIR AN�ELA“ SANJE ŠUTALO Sanja Šutalo (ro�. Tomeševi�) ro�ena je u Rogoznici kod Šibenika, što je znatno utjecalo na

njezin osje�aj prirode, mora, sunca, neba i mediteranskog duha. Bila je zapažena ve� kao gimnazijalka u Šibeniku, gdje joj je akademski slikar i profesor likovnog Miljenko Jankovi� pružao punu podršku i dao poticaj za daljnje stvaralaštvo. Njezin osebujan smisao za kreiranje, bilo slika ili skulptura, nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Posebno fasciniraju portreti u kojima stilizira likove duguljaste forme koji podsje�aju na stil A. Modigliania.

U koloritu primjenjuje razne tonove boja, a uz portrete, blisko joj je sve što je vezano uz prirodu: cvije�e, stabla, ptice, krajolici. Uz kiparstvo i slikarstvo, bavi se kreiranjem nakita, dizajnom, oslikavanjem odje�e i keramikom. Sanja Šutalo sudjelovala je na mnogim skupnim i samostalnim izložbama. U djetinjstvu «upila je» zlatne treptaje sunca i mora. Otuda i sklonost zlatnom u njezinim djelima. «Bitna karakteristika umjetni�kog rada Sanje Šutalo je stalna potreba za inovacijama u slikarstvu i kombinacijama svih slikarskih tehnika.»

Dragutin Laki�


PJESNIKINJA KISTA

Sanja Anastasia sniva i zasniva snove pri�ama o anelima i ženama, o njihovim snovima i ljubavima i morskim pejzažima. Aneli, žene, pejsaži i bajke klize zajedno s cvijeem u bujice boja. Onome tko ih promatra i prima na dar ženski se aktovi nude i samo nježne ruke kriju crveno gnijezdo gdje život se raa uslijed otrpljenog zanosa.

Sanja Anastasia prosipa po svakoj pori zraka, po krilima, aureolama svoj zlatni prah. Prosipa ga i po crvenim makovima, tratin�icama i �arobnim ružama.

Anastasijine žene nježnih izduženih lica kao na Modiglijanijevim slikama nevinost brane rukama. Simboli su

ljepote, blagosti, ljupkosti, dobrote i želje za maj�instvom.

Sanja Anastasija zaodjevena je mladošu i ljubavlju, pronalazi radost i veselje dodirujui anele i, katkada, bol. Šarena i sretna �arobnica, pjesnikinja kista, Sanja Anastasia je obeanje položeno u okvir.

Sanja Anastasia koja ide i dolazi na papiru i na platnu žena je kojoj srsi kolaju u venama. Giacomo Scotti

„Crnogorski glasnik“ izlazi uz potporu Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske. Pozivamo Crnogorke, Crnogorce i sve prijatelje da svojim sugestijama, prijedlozima i prilozima pomognu redakciji „Glasnika“ na poboljšanju i daljnjem izlaženju lista. Tekstovi nijesu lektorisani te se izvinjavamo autorima i �itaocima.


Izložba slika Maria Tomasa u Zagrebu

„HARMONIJA“

U Galeriji „Montenegrina“ u Crnogorskom domu u Zagrebu 5. je juna, u prisustvu velikog broja posjetilaca, otvorena zložba slika uglednog hrvatskog slikara Maria Tomasa. Izložbu pod nazivom „Harmonija“ organizovalo je – uz pomo� Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske – Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb, �iji je predsjednik g. Dušan Miškovi� najprije pozdravio sve prisutne, a potom je g-�a Milanka Bulatovi� – iz kataloga izložbe �iji je autor g. Danilo Ivezi� – pro�itala nekoliko kratkih osvrta na slikarski rad uvaženoga gosta.

Me�u tim osvrtima, koje su potpisali nesumnjivi umjetni�ki autoriteti, posebnom su toplinom i sjetom zazvu�ale rije�i Vesne Parun – poetese na �iju je iskrenost i angažovanost prisutne, u svom kratkom obra�anju, podsjetio g. Tomas te je na kraju zahvalio na prilici da u Crnogorskom domu izloži presjek svog desetogodišnjeg rada.

Da se te ve�eri u Galeriji „Montenegrina“ radilo o pravom gradskom doga�aju svjedo�i i �injenica da je na otvorenju bio i savjetnik gradona�elnika Grada Zagreba g. Duško Ljuština te da je bila prisutna i ekipa gradske TV Jabuka, što je sve neupitan znak pažnje prema nekom ko je laureat „Plakete Grada Zagreba za slikarstvo“, a najmanji pak znak pažnje koji su doma�ini mogli izraziti uglednom i dragom gostu bio je skroman poklon – u skladu s izrekom da je in vino veritas – da bi mu se i tako iskazala istinska zahvalnost za ljepotu harmonije koju je svojim slikama unio u Crnogorski dom.

Z.D.

MARIO TOMAS ro�en je 10. srpnja 1943.g. u Marinima. Slikarstvo i slikarske tehnike u�io je i izu�io u specijalki prof. Mac Van der Brooma na Académie Royale des Beaux-Arts de Liége (Belgija). �lan je HZSU-a (Hrvatske zajednice samostalnih umjetni-ka) od 1972.g., od kada ima status samostalnog profesio-nalnog likovnog umjetnika. �lan je HDLU-a (Hrvatskog društva likovnih umjetnika). Od 1972.g. do danas priredio je u Hrvatskoj i inozemstvu više od 100 samostalnih i oko 300 skupnih izložbi. Za svoj umjetni�ki rad dobio je mnoga velika priznanja, a svakako je važno istaknuti „Plaketu Grada Zagreba za slikarstvo“, koja mu je uru�ena 1987. godine. Djela mu se nalaze u brojnim privatnim kolekcijama i muze-jima diljem svijeta. Uvršten je u Enciklopediju hr-vatskih umjetnika. Živi i radi u Zagrebu i Belgiji.


Tomas je vješt opservator koji nepogrješivo vlada prostorom i oblicima u njemu. Posebno dolazi do izražaja suptilnost kolorizma i luminizma. Paleta mu je izuzetno profinjena i široka u gotovo nezaustavljivim izražajima mogunosti tonaliteta.

prof. Juraj Baldani

Iz valovitih crta�kih linija zvonika i krovova oslobaa se slikareva i naša onemoala volja za ne�ujnim bijegom iz patologije vremena i prostora, što nam dušom zagospodariše. To je iz dje�je kolijevke zov upomo i neodaziv. Umor, sjeta i nada. Topao trenutak neagresivna povratka u nepovratno. Ne, zarobljuju te ne�im kona�nim, zadanim; naprotiv, ostavlja drugu iluziju slobode. Dopušta i nemogue.

Vesna Parun

Dopada mi se iskrena, iz srca dana geometrija, takoer mi se dopada i lirika izraza, ljepota harmonije.

Achile Bonito Oliva

„Slikanje se može nau�iti, ali za crtanje treba biti roen“, rekao je Edgar Degas (1834-1917). Vjeran tome na�elu francuski se umjetnik samo prigodice, u odreenim fazama, pozabavio slikanjem na platnu, izradom reproduktivne grafike i monotipija.

Crtanje je, meutim, smatrao najveom mogunošu za prikazivanje doživljaja i ostao mu je vjeran skoro šezdeset godina stvaralaštva. Njegovom rukom stvoreni su najljepši i najizraženiji pasteli u europskom slikarstvu s konca 19. i po�etka 20. stoljea.

Prisjetio sam se toga pri prvom susretu s Mariom Tomasom i njegovim bogatim likovnim opusom, pretežno raenim crta�kim tehnikama ugljenom i pastelom.

Spoznao sam tog istog prijepodneva bitnu razliku izmeu „slikanja“ i stvaranja. prof. Vinko Zlamalik


KRATKA PRI�A U zagreba�kom hotelu „Palace“ uru�ene su 31. maja prestižne nagrade „Ranko Marinkovi“

za kratku pri�u na 47. natje�aju Ve�ernjeg lista. Žiri – kojim je predsjedavao akademik Milivoj Solar i �iji su �lanovi bili selektor kratke pri�e Tomislav Sabljak, književnici Julijana Matanovi i Ivica Prtenja�a (kolumnist Ve�ernjeg lista) te Bojana Radovi (urednica kulture Ve�ernjeg lista) – dodijelio je drugu nagradu gospodinu Dimitriju Popoviu, poznatom hrvatskom i crnogorskom slikaru. U obrazloženju za dodjelu uglednog priznanja Ve�ernjeg lista kaže se da autor pri�om „Orhideja“ – koja 22. februara je bila objavljena u Obzoru, subotnjem kulturnom podlistku Ve�ernjeg lista – „iznenaujuim obrtima uspijeva postii izuzetnu napetost i gotovo sudbinsku nevjericu u ljudske postupke i karakter“.

Podsjetimo da je 2010. godine g. Popovi dobio treu nagradu Ve�ernjeg lista za kratku pri�u „Poroaj“. Ta pri�a je uvršena u njegovu zbirku kratkih proza „Smrt Danila Kiša“, koju su 2011.g. zajedno objavili V.B.Z. d.o.o. Zagreb, Skaner studio d.o.o. Zagreb i Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske (v. brojeve 71 i 72 „Crnogorskog glasnika“).

Dimitrije Popovi�

O R H I D E J A

Jednog sparnog ljetnoga predve-�erja taksist M.S. završavao je radni dan. Posljednja vožnja bila je najdulja. Vozio je poslovne ljude u zra�nu luku i dobio neo�ekivano veliku napojnicu. Vra�aju�i se ku�i zadovoljan, vozio je opušteno svoj opel record. Naslonivši lakat lijeve ruke na otvoreni prozor, desnom je ležerno pridržavao volan pjevuše�i svoju omiljenu pjesmu. Približava-ju�i se gradu, ugleda u daljini ženu koja raširenih ruku stoji nasred ceste daju�i mu znak da se zaustavi. Kada se sasvim približio ženi, ugleda uplašenu i

bespomo�nu mladu trudnica. Tek što se zaustavio, ona mu se obrati pani�nim glasom. „Imam trudove! Molim vas hitno me vozite u bolnicu!“ Taksist je smjesti na zadnje sjedište, uvjeravaju�i je kako �e sve biti u redu. Bi mu �udno da je sama i bez pratioca, no žena mu odmah ispri�a da joj je suprug pomorac i da se uskoro vra�a, a ona se zatekla kod njegove bolesne i teško pokretne majke, daleko od grada. Trudnica nije znala kako bi zahvalila ovom dobrom �ovjeku. Zatraži njegovu adresu da mu se ona i njezin suprug posebno zahvale. M. S. joj dade svoju vizit-kartu ponudivši se da �e nju i dijete nakon poroda besplatno odvesti ku�i suprugovoj majci.

Dimitrije Popovi� (Foto arhiva Ve�ernjeg lista)


– Kad ste tako dobar �ovjek, željela bih da budete kum mome djetetu – kaže trudnica.

– Sa zadovoljstvom – uzvrati taksist.

Pogledavaju�i ga u retrovizor, smješkaju�i se, trudnica nas-tavi:

– Ako rodim djevoj�icu, vi �ete joj dati ime.

Bez puno razmišljanja taksi-sta kaže:

– Neka bude Orhideja!

– Neobi�no ime. Jako lijepo zvu�i makar baš ne volim taj cvijet.

– Onda �emo ga promijeniti.

– Ni govora! – odlu�no �e bu-du�a majka.

Taksist zaustavi automobil uz vrata bolnice i otprati mladu ženu do ra�aonice.

Svojima je za ve�erom pri�ao što mu se neobi�no dogodilo u vožnji.

Nakon desetak dana M. S. je dobio poziv da se javi ravnatelju bolnice.

– Sigurno me zovete zbog mlade trudnice koju sam nedavno dove-zao. Ako je ro�ena djevoj�ica, bit �u joj kum – po�e uzbu�enim glasom. I onda muk.

– Nažalost, nastao je veliki problem – zapo�eo je ravnatelj. Sedam dana nakon poro�aja žena je pobjegla. Pod jastukom ostavila je pismo u kojemu je napisala da ste vi otac djeteta i navela vašu adresu. Pogledajte – pruži mu savijen komad papira. M. S. osta uko�en. Problijedio je. Ruke su mu se po�ele tresti.

– To je �ista izmišljotina! To je laž! – re�e zaprepašteno.

Ravnatelj mu doda �ašu vode, smiruju�i ga.

– O�instvo se može dokazati. Ako to želite, uputit �u vas svom kolegi.

– Što prije molim vas – odgovori taksist.

O tom razgovoru u bolnici nije govorio supruzi niti djeci, dvadesetogodišnjoj k�erki i osamnaestogodišnjim sinovima blizancima. Ako bi supruga primijetila zabrinutost na njegovu licu, pravdao bi to umorom i dugim vožnjama.

To�no u odre�eni dan došao je po rezultate pretraga. Zbunila ga je lije�nikova ljubaznost s kojom mu se po�eo obra�ati, kao da ga želi utješiti.

– Izvolite sjesti gospodine M.S. Stigli su rezultati pretraga... Moram vam re�i da vi niste otac male Orhideje – taksistu se lice ozari, raširi ruke, i odahnuvši re�e:

– Rekao sam vam, doktore, da ta žena laže!

Orhideja (origami, kreator Michael LaFosse)


Doktor pri�e M.S. Položi ruku na njegovo rame i nastavi:

– Vi ne možete imati djece. Sterilni ste.

– Kako sterilan? Što vam to zna�i? Pa ja sam otac troje djece.

– Evo rezultata analize – re�e doktor, pružaju�i mu plavu kuvertu s ljubi�astim pe�atom laboratorija.

M.S. zgrabi kuvertu i zgužva je u snažnoj šaci. Odsko�i sa stolice i po�ne se histeri�no smijati. Napravi grimasu kao da �e mu se lice raspu�i. Nekontrolirano se po�e kretati po prostoriji. Nervozno otvori vrata i bez pozdrava napusti doktorovu sobu. Sjurio se niz bolni�ko stubište. �inilo mu se da sanja najstrašniji san svoga života. Sjedne u automobil i uputi se dugim zavojitim putem prema moru.

Zaustavio se na jednom pošljun�anom odmorištu. Iz pretinca u vratima automobila izvadi vre�icu od lanenog platna. Po�e se verati strmom stranom prema vrhu stjenovitog brda. Zadihan i znojan sjeo je na ravnu kamenu plo�u, naslonivši le�a na oštru stijenu. Gledao je u sivoplavo neprijateljsko more kojim plovi jedan sretan otac.

Istrese iz lanene vre�ice pištolj. Otko�i oružje i prinese kratku cijev sljepoo�nici. Oklijeva. Prolazi vrijeme, kao spora la�a koja uplovljava u luku. U daljini potmuli zvuk grmljavine. Ispustio je pištolj i položio glavu u šake. Htio je zaplakati, ali nije mogao. U svijesti su mu se nizale slike najljepših trenutaka obiteljske sre�e koje su se bolno zarivale u njegovu dušu: ro�enje djece, godišnjice braka, slavlja s prijateljima ... �uo je ženin glas kako mu se nježno obra�a govore�i da je on najbolji muž na svijetu. Ruke su mu drhtale. Naglo ustane. Potom zavitla pištoljem što je dalje mogao: �ulo se kako meci paraju gusto mediteransko nebo, koje se zacrveni od iznenadne zrake sunca. Vrati se u automobil. Vozio je brzo. Gledao je cestu kao da je sanja. Na ulazu u mali primorski gradi� iz odsutnosti ga trže udarac u automobil pra�en prodornim vriskom. Zaustavi se i iza�e van. Na asfaltu ležalo je nepomi�no tijelo djevoj�ice krvave glave, dok se šarena lopta kotrljala niz ulicu. Taksist podiže beživotno tijelo i unese u automobil. Jedna je žena zapomagala s balkona dozivaju�i policiju. Djevoj�ica je preminula na putu do bolnice.

Na su�enju M.S. kao olakotna okolnost uzeto je neoprezno istr�avanje iz dvorišta s loptom zaigrane djevoj�ice na prometnu ulicu. Osu�en je na tri godine zatvora.

Nakon odsluženja kazne u dogovoru s obitelji odlu�io je usvojiti Orhideju.

Izrasla je u nevjerojatnu ljepoticu, uz obitelj koja ju je silno voljela. I sve je tako prolazilo, dok jednog dana niti se M.S. vratio iz vožnje, niti je Orhideja došla na ru�ak. �ekali su, svi uznemireni, dan i no�, po�ele su verzije da su Orhideju vidjeli kako stopira na cesti, uglavnom oboje su nestali bez traga. Nitko nije ni slutio kako su živjeli u sre�i sve dok Orhideja nije rekla svom poo�imu da je trudna.

Našli su ih nedugo poslije toga mrtve. Na tijelu Orhideje bile su dvije prostrijelne rane. U glavu i trbuh.


DAJE SE NA ZNANJE ...

REDIZAJNIRAN PORTAL www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr Internetski portal Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i Vije�a crnogorske nacionalne

manjine Grada Zagreba – koji ure�uje tajnik Vije�a g. Danilo Ivezi� i održava tvrtka „Ador“ d.o.o., a dostupan je na adresi www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr – nedavno je redizajniran, tako da �e posjetioci te internetske stranice biti u prilici i da on line prelistaju/pro�itaju digitalna izdanja svih novijih publikacija NZCH i Vije�a, kao i nekih knjiga preuzetih od drugih izdava�a.

Zahvaljuju�i koriš�enju savremenih alata (issuu digitalne platforme), sada �e oni skloniji �itanju elektronskih knjiga mo�i da kažu da su neke od izdatih knjiga zapravo „imali u ruci“, a vjerni žitelji Gutenbergove galaksije koji i dalje najviše cijene izum drevne civilizacije sa obala Nila ima�e sad priliku da se brže i lakše odlu�e koju papirnu knjigu �e kasnije uzeti u ruke. �ini se da je sve to razlog više da se i sva ranija izdanja NZCH vremenom u�ine dostupnim i u digitalnom obliku! To �e biti pravi e-doprinos konstataciji izre�enoj na nedavnoj sjednici Predsjedništva NZCH (v. str. 4 u br. 74) kako „funkcija predstavljanja knjiga je u pokušaju nagovaranja pojedinaca da pro�itaju knjigu, da ona ne završi samo na polici“ – pa bila ta polica stvarna ili virtualna.

Z.D.


EUFOR(\B)IJA Sa zahvalnošu smo od �itaocima „Glasnika“ ve dobro poznatog vrsnog crnogorskog satiri�ara Veljka

Rajkovia primili njegov – na nedavnom prestižnom takmi�enju umalo prvom nagradom ovjen�ani – EU intervju pod naslovom „Bez granica“ (u meuvremenu objavljen i na www.montenegrina.net). Kako je sve u životu – pa i dobijanje nagrada – �esto i pitanje sree, �inilo se uputnim, a imajui u vidu da se cijela regija nalazi pred vratima Evropske Unije, da uz satiri�nu pri�u g. Rajkovia objavimo i viziju „Sree“ („Luck“, dostupnu na www.toonpool.com/cartoons/luck_121051) poznatog crnogorskog karikaturiste Darka Drlje-via, koji je nedavno dobio stotu nagradu za karikaturu, ali i nagradu za slikarsko umijee u Azerbejdžanu.

BEZ GRANICA

(EU intervju)

Oniži predstavnik Savjeta Evrope, koji pokriva osrednju funkciju, posjetio je našu državu i intervjuisao povisokog funkcionera. Prenosimo djelove intervjua u cjelini.

Koji je najvei problem u vašoj državi? Opozicija, definitivno! Mada, daje veliki doprinos da ova vlast bude ekološka – stalno joj iznosi

prljav veš!? S druge strane, neki opozicioni intelektualci rezonuju da je manji problem što opozicija nije idealna, a ve�i – što je vlast stvarna!?

Što je sa korupcijom? Najteže �emo iza�i na kraj sa korupcijom. Jer, kod nas, od nje sve po�inje. Ipak, upustili smo se

u borbu sa korupcijom do nivoa samoubilaštva – objavili smo joj rat! Može se re�i i da je korupcija ve�ini naših gra�ana nedostupna - jer je svedena na razumnu mjeru!?

A, organizovani kriminal? Ima ga kao i u svim državama u okruženju i uže. Zluradi rezonuju da se vlast izdigla iznad

kriminala, tj. da je ona njegov an�eo �uvar. Poru�ujem i njima i ostalima da �e vlast stati na put kriminalu – i tako zapo�eti proces pridruživanja!?

Imate li tajkuna, i kako ih definišete! Tajkuna imamo (Mnogi smatraju da oni imaju nas!). To su ljudi koji su promašili profesiju, a

pogodili zanimanje. U stvari, bolje re�i, to su oni koji su, od kada su postali �lanovi vladaju�e stranke – ro�eni za biznismene!? Stekli su sve sa jednim prstom! Istini za volju, do šest znaju i da broje!?

Kakva je situacija sa poštovanjem Ustava? Ustav niko ne gazi, jer svi njime mašu!? Ina�e, po Ustavu, naša država je demokratka,

kra�anska, ekološa i socijadna. Što se ti�e manjinskih sloboda i prava, sa ponosom mogu ista�i da su manjine ravnopravne: Ne poštuju im se ista prava!?

Kako se poštuju zakoni? Zakoni su na strani slabijih, jer su ih ja�i odbacili. Ina�e, toliko su kruti, da smo prinu�eni da ih

kršimo. A, ruku na srce, i najlakše je zgriješiti sa zakonima – sve rupa do rupe!? Kada donesemo neki zakon opozicionari, skoro u glas, kažu: Slava mu!?

Ima li protekcije? Zapošljavanje je kod nas depolitizovano! To se ne odnosi samo na bra�u, ro�ake, kumove i

prijatelje. Posao dobijaju samo oni kojima je pamet ja�a stranka. Treba ista�i da smo našli kompromisno rješenje izme�u zasnivanja radnog odnosa na odre�eno i na neodre�eno. Kod nas se radni odnos zasniva, isklju�ivo, na podre�eno!? Prepoznatljivi smo i po obrazloženjima otkaza, koja naj�eš�e glase: sposoban za poslove, nepodoban za zadatke!?

Kako se ponaša vlast? Vlast daje prazna obe�anja, pravdaju�i se da samo takva obe�anja mogu da budu ispunjena.

Vlast se pokazuje i kao dvostruko humana: uhljebljuje kadrove i s koca i s konopca!? Zahvaljuju�i


njoj, imamo državu jednakih šansi – jer, svi smo u autu! Uprkos svemu narod �e joj opet dati glas, kako poslije ne bi mogao da kuka!? Ina�e, sve je više onih koji kažu da ovu vlast treba slijediti do kraja, jer, dodaju – zatvor je za ljude!?

Što je sa vladom? Da li je ona na visini zadatka?

Zahvaljuju�i njoj narod je sre�an, Jer, sre�a je lijepa samo dok se �eka!? Ina�e, vlada je ovih dana usvojila deseti plan rada. Interesi gra�ana su joj, i dalje, u prvom planu!? Ima i onih koji smatraju da vlada zaslužuje kritike. Ja smatram da je prerano za kritiku vlade. Jer, još nije bivša! U vladi, ina�e, važi pravilo: Na visini zadatka su samo oni koji se spuštaju ispod svakog nivoa!?

Ima li problema u privatizaciji? Ne ide sve kako treba, ali, sa velikim

stepenom sigurnosti, mogu vas informisati da je uspjela oko 10%, a to zna�i da su namirene sve familije. Moram naglastiti da se, po pitanju privatizacije, javljaju odre�ene suštinske razlike: za bira�e je u pitanju privatizacija, a za birane – prihvatizacija!?

Kakvo je stanje u pravosuu? Isti oni zluradi, koje sam pomenuo, tvrde da je kod nas pravda dostižna samo ako projurite

pored sudova. To je vapaj neposlušnika koji misle svojom glavom. Isti idu toliko daleko, pa tvrde da se naši sudovi mogu oprati samo ako se izvuku iz mašine!? Zamislite, molim vas, tu nelogi�nost!

Da li je ekologija na potrebnom nivou? Da smo ekološka država, nije prazna pri�a. Tu ima puno neistine! – kažu iz opozicije. Idu još i

dalje, pa kažu da imamo poluekološku državu, jer u njoj preovla�uju �iste laži i prljave istine!? Što je sa narodom? Kako se on ponaša? Narod sve kaže na izborima, a nakon izbora smatra da je �utanje zlato. Time svima dokazuje da

je ovo zaista narodna mudrost. Mnogi isti�u da nemamo srednju klasu. Kažu: ili smo goli ili bosovi!? Ostali kažu da narod sve vidi, jer je naš mrak rijetka pojava!? Ina�e, naš narod sve može da nazove pravim imenom. Jer, smatra se da je svemu kumovao. Ipak, evo i malo optimizma: Naš narod �e, uskoro, ogrijati Sunce. Sve se manje obla�i!?

Da li su izbori demokratski? Izbori su posebna pri�a. Narod glasa bez pritisaka i ucjenjivanja (Puka je slu�ajnost što je danas

1. april!?). Vladaju�a stranka je, ina�e, racionalizovala u�eš�e na izborima – umiješala je samo jedan prst (Uvjeravam Vas da Vam je asocijacija na šesti neutemeljena!). Prepoznatljivi smo i po jednom specifikumu: Narod može da bira i poslije izbora – dal’ brda, dal’ doline!?

I za kraj, kakvo je stanje budžeta? Budžet je, kao što znate, zakon. Kod nas se usvaja ve�inom, a prisvaja manjinom. Poga�ate,

sigurno – ne može se usvajati manjinom!? I u vezi sa ovim, razlikujemo se od ostalih: U svijetu, najbolje živi džet set, a kod nas – budžet set!?

Hvala vam na iscrpljujuim odgovorima! O stavu Evropskog savjeta obavijestiemo vas blagovremeno. Na kraju, želio bih da saopštim svoj utisak o vašoj državi: Ve� ste Evropa. Ni vi nemate granica!?

Šifra: EUROTI�AR

Sre�a


ADIO COMPAGNO

Posudila sam ove dvije rije�i jer je naš Gligo to bio za sve nas.

Milovan Gligorovi�, dugogodišnji �lan Društva „Montenegro“ Zagreb, ušao je u naše živote negdje kasnih devedesetih godina prošloga stolje�a. Mnogi su ga znali još od ranije, kako susjedi, tako kolege, imao je širok krug prijatelja i poznanika. Generacije ro�ene pedesetih bile su u vremenima nesigurnosti i izgubljenosti, kako idejne tako i egzistencijalne. Vjerujem da je malo kome padalo na pamet posebno angažiranje vezano uz nacionalnu pripadnost. Ja, osobno, nisam smatrala da me crnogorstvo posebno odre�uje u smislu odre�enog angažmana. Dolaskom demokratskih promjena, u okviru zaštite ljudskih i manjinskih prava, osnivane su i djelovale udruge nacionalnih manjina. Tu je Gligo našao svoj angažman: nije mu bilo teško prona�i ponaosob

svakoga od nas, posjetiti kod ku�e, razgovarati sa cijelim porodicama i objašnjavati što je udruga nacionalne manjine i zašto se trebamo pokrenuti i do�i u Društvo. Jako je brzo shvatio kakve nam se mogu�nosti pružaju i kako se kvalitetno za to izboriti. Bilo je i puno teško�a i prijepora tokom niza godina rada, neželjenih sukobljavanja sa zemljacima koji nisu bili na potrebnoj ljudskoj i nacionalnoj razini. Gligo je uo�avao te probleme, znao ih prevladati i odabrati pravi put za daljnji rad.

Posebno me je dirnula njegova neizmjerna humanost. Imala sam osje�aj da poznaje posebno sve naše zemljake u Zagrebu, posje�ivao je u bolnicama i kod ku�e sve bolesne, i prije i poslije eventualnih operacija, znao je kome je potrebna odre�ena pomo�. Sve je to radio samozatajno, te bi mi slu�ajno za to saznavali, u uzgrednom razgovoru ili od nekoga drugog.

Fascinirala nas je njegova neiscrpna energija: bio je i predsjednik Udruge Crnogoraca „ Lu�a“, �lan Upravnog odbora NZCH, kasnije napušta dužnosti smatraju�i da ima mla�ih i sposobnijih. Pokreta� je i realizator niza programa, a nije bilo doga�aja i projekta na kojem nije prisustvovao do zadnjeg dana. Imao je, naravno, svoje mišljenje i prijedloge vezano uz rad i programe, ali se znao povu�i �im bi ocijenio da su drugi kvalitetniji. To je vrlo rijetka karakterna osobina, kako za Crnogorce, tako pogotovo za muški rod. Pa, na kraju, imamo svi puno osobnih iskustava u okršajima po�evši od vlastitih porodica i šire, kada se ne bi htjelo odstupiti ni milimetar.

Pamtit �emo ga svi mi u Zagrebu i svi u ostalim gradovima po toj skromnosti, upornosti, blagosti i vedrom duhu.

Milanka Bulatovi� Tajnica Društva Crnogoraca i prijatelja

Crne Gore „Montenegro“ Zagreb

C r n o g o r s k i g l a s n i k - B r o j 6 9 . - 2 0 1 1 . Strana 1

GALERIJA UMJETNOSTI „DADO ĐURI∆“ NA CETINJU

G A L E R I J A „ M O N T E N E G R I N A “

Sa izložbe Maria Tomasa Sa izložbe Marice Vukadinović

Sa izložbe Sanje ŠutaloSa izložbe Dimitrija Popovića

(Ftografija je vlasništvo akademske vajarke Danijele Mršulje i preuzeta je sa www.montenegrina.net)

Strana 2 C r n o g o r s k i g l a s n i k - B r o j 6 9 . - 2 0 1 1 .

Zborovi „Montenegro“ i „Bulbuli“ u »eškom Krumlovu na folklornom festivalu

„SVE»ANOSTI PETOLISNE RUŽE“

godina xiii. broj 75. svibanj-lipanj / maj-jun 2012....crnogorski glasnik - broj 69. - 2011. strana...

Documents