broj 15 • lipanj 2005. issn 1331-9523 magazin …

M A G A Z I N H R V A T S K O G O L I M P I J S K O G O D B O R ABROJ 15 • LIPANJ 2005.ISSN 1331-9523

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 9:56

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 9:57

5 Kalendar natjecanja 2005. LIPANJ - SRPANJ - KOLOVOZ - RUJAN

6 Ivo-Goran Munivrana, dopredsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora

Dræava se ne brine dovoljno o sportu

9 Meunarodne sportske priredbe

Sportski duh Sredozemlja

12 Mediteranske igre u Almeriji

Prvi filtar za Peking

15 Olimpijske legende: Hrvoje KaËiÊ

18 Sportske nade: Jelena KovaËeviÊ

20 Predstavljamo vam sportski grad: Karlovac

22 Olimpizam: Olimpijska povelja

Olimpizam je æivotna filozofija

27 Godiπnji sabor hrvatskog zbora sportskih novinara

28 Prilog

POVIJEST HRVATSKOG SPORTA

38 Prilog

©PORT U ©KOLI I STUDENTSKI ©PORT

56 Sportska arhitektura

58 »etvrta meunarodna znanstvena konferencija o kineziologiji

Znanost i struka - izazov za buduÊnost

59 Publicistika

Od Olimpa do Olimpa

62 Glavni dogaaji u Hrvatskom olimpijskom odboru

ZA NAKLADNIKA

Hrvatski olimpijski odbor Josip »op

UREDNIK

Ante DrpiÊ

UREDNI©TVO

Æeljko Kavran, Romana Caput-Jogunica,

Gordana GaÊeπa, Siniπa HanËiÊ,Nada SenËar,

Zdenko JajËeviÊ,Radica Jurkin, Jura Ozmec

UREDNIK FOTOGRAFIJE

Radiπa MladenoviÊ

LEKTURA

MARE

OBLIKOVANJE I PRIJELOM

Zlatko Vrabec

GRAFI»KA PRIPREMA

VEA d.o.o., Zagreb

TISAK

Stega tisak, Zavrtnica 17Zagreb

Naklada: 2.000 primjeraka

www.hoo.hr E-mail: [email protected]

3

Dragi Ëitatelji,

pred vama je 15. broj "Olimpa" i prvi koji je svoje stranice "poklonio"πkolskom i studentskom sportu, jer smo uvjereni da su upravo meu

Ëitateljima "Olimpa" u osnovnim i srednjim πkolama naπi buduÊi olimpijci. MiÊemo se, uz pomoÊ Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta, pobrinuti da

Ëasopis bude dostavljen u sve odgojno obrazovne ustanove RepublikeHrvatske.

U ovom broju objavljujemo razgovor s dopredsjednikom HOO-a idopredsjednikom Svjetske stolnoteniske federacije Ivom Goranom

Munivranom, a posebnu pozornost posvetili smo i najveÊem multisportskomdogaaju ove godine - Mediteranskim igrama u Almeriji na kojima Êe

nastupiti rekordan broj naπih sportaπa.

U rubrici "Olimpijske legende" gost nam je proslavljeni vaterpolist prof. HrvojeKaËiÊ, a u rubrici "Sportske nade" predstavljamo vam karatisticu

Jelenu KovaËeviÊ.

Uz naπe stalne rubrike "Povijest hrvatskog sporta" i od "Olimpa do Olimpa"uvodimo i novu rubriku - "Sportska arhitektura", u kojoj Êe arhitekti-struËnjaci

za sportsku arhitekturu u nekoliko iduÊih brojeva na pristupaËan naËinpokuπati ukazati na glavne probleme i naËine rjeπavanja problematike gradnje

sportskih objekata u nas i u svijetu.

Od ovog broja uvodimo i rubriku "Sportski grad", koju smo zapoËeli s gradomna Ëetiri rijeke, a poslije Karlovca Êe na red doÊi gotovi svi gradovi Lijepe

naπe, bez obzira na njihovu veliËinu.

Josip »op, dipl. oec.V.D. glavnog tajnika

Hrvatskog olimpijskogodbora

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 9:57

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 9:57

5

KALENDAR NATJECANJA 2005.LIPANJMEDITERANSKE IGREALMERIA 2005..

Almerija (Spanjolska) od24. lipnja do 3. srpnja

ATLETIKA

PlitviËki maraton, PlitviËkajezera, 4. lipnja

GIMNASTIKAEuropsko prvenstvo,Debrecen (Maarska), od 2. do 5. lipnja

EP u ritmiËko sportskoj gim.Moskva (Ruska Federacija),od 9. do 12. lipnjaKAJAKEuropsko seniorskoprvenstvo, Tacen(Slovenija), od 20. do 26.lipnja/slalomNOGOMETKvalifikacije za SP 2006. uNjemaËkoj: Bugarska -Hrvatska, 4. lipnjaSTOLNI TENISPRO tour turniri:

Seoul (R. Koreja), od 9. do12. lipnja

Taiwan (Tajvan), od 16. do19. lipnja

Rio de Janeiro (Brazil), od23. do 26. lipnja

Santiago de Chile (»ile), od30. lipnja do 4. srpnjaTENISRoland Gaross, od 23.svibnja do 5. lipnja

Zagreb Ladies Open - WTA,od 6. do 12.

Wimbledon, od 20. lipnjado 3. srpnjaVESLANJESvjetski kup - utrke:München (NjemaËka), od17. do 19. lipnja

SRPANJOLIMPIJSKI FESTIVALEUROPSKE MLADEÆI (EYOF) - ljetni Lignano/Sabbiadoro(Italija), od 2. do 9. srpnja ATLETIKAIAAF Grand Prix miting,Zagreb, 11. srpnja

Europsko prvenstvo zamlae seniore/seniorke - do23. godine, Erfrut(NjemaËka), od 14. do 17.srpnja

Europsko juniorskoprvenstvo, Kaunas (Litva),od 21. do 24. srpnja

IAAF mitinzi Zlatne lige:Pariz (Francuska), 1.srpnja, Rim (Italija), 8.srpnja, Oslo (Norveπka),29. srpnja

GIMNASTIKA

Svjetske igre, Duisburg(NjemaËka), od 15. do 24.srpnjaKAJAKSvjetski kup - utrkeslaloma:

Atena (GrËka), od 4. do10. srpnja

Augsburg (NjemaËka), od12. do 17. srpnja

La Seu d' Urgel(©panjolska), od 22. do24. srpnja

Europsko juniorsko i mlaeseniorsko (do 23. godine)prvenstvo, Plovdiv(Bugarska)/mirne vode

Europsko juniorsko iseniorsko prvenstvo,Chalaux (Francuska), od17. do 24. srpnja/spust

Svjetsko juniorskoprvenstvo, Vipiteno (Italija),od 25. do 31. srpnja/spust

Europsko seniorskoprvenstvo, Poznanj(Poljska), od 28. do 31.srpnja/mirne vodePLIVANJESvjetsko seniorskoprvenstvo, Montréal(Kanada), od 17. do 31.srpnjaSTOLNI TENISPRO tour turniri:

US open, SAD, od 7. do10. srpnja

Europsko juniorskoprvenstvo, Ostrava (»eska),od 15. do 24. srpnja

Svjetske (Masters) igre,Edmonton (Kanada), od22. do 31. srpnjaTENISDavis kup polufinale,Hrvatska - Rumunjska,Split, od 15. do 17. srpnja

Fed kup, kvalifikacijskisusreti za Svjetsku skupinuI, 9. i 10. srpnja

Croatia open, Umag - ATPInternational Series, od 25.do 31. srpnja

Dubrovnik open - ATP, od18. do 24. srpnjaVATERPOLOSuper liga - polufinale, od6. do 10. srpnja

Svjetsko seniorskoprvenstvo, Montréal(Kanada), od 15. do 31.srpnjaVESLANJESvjetsko prvenstvo zamlae seniore/seniorke (do23. godine), Amsterdam,od 22. do 24. srpnja

Svjetski kup - utrke: Luzern(©vicarska), od 8. do 10.srpnja

KOLOVOZSTUDENTSKE IGRE(UNIVERZIJADA) - ljetne Izmir (Turska), od 11. do21. kolovozaATLETIKASvjetsko prvenstvo, Helsinki(Finska), od 6. do 14.kolovoza

IAAF mitinzi Zlatne lige:Zürich (©vicarska), 19.kolovoza, Bruxelles(Belgija), 26. kolovozaKAJAKSvjetsko juniorskoprvenstvo, Szeged(Maarska), od 5. do 8.kolovoza/mirne vode

Europsko juniorsko i mlaeseniorsko (do 23. godine)prvenstvo, Krakow(Poljska) od 18. do 21.kolovoza /slalom

Svjetsko seniorskoprvenstvo, Zagreb, od 15.do 28 kolovoza/mirne vodeNOGOMETPrijateljska utakmicaHrvatska - Brazil, Split, 17.kolovozaTENISVinkovci futures - ITF, od 9.do 14. kolovoza

»akovec futures - ITF, od16. do 21. kolovoza

Zagreb futures - ITF, od 23.do 26. kolovoza

Mali Loπinj futures - ITF, od30. kolovoza do 4. rujnaVATERPOLOSvjetska liga - finale,Beograd (SiCG), od 11. do14. kolovozaVESLANJESvjetsko seniorskoprvenstvo, Gifu (Japan), od28. kolovoza do 4. rujna

Svjetsko juniorskoprvenstvo, Brandenburg(NjemaËka), od 3. do 6.kolovoza

RUJANATLETIKAIAAF mitinzi Zlatne lige:Berlin (NjemaËka), 4.rujna

IAAF World Athletics Final,Monaco (M. Carlo), 9. i10. rujnaKAJAKSvjetsko seniorskoprvenstvo, Penrith(Australija), od 28. rujnado 2. listopada slalom

Svjetski kup - utrke:Guanzhou (Kina), od 23.do 29. rujna/mirne vodeKO©ARKAEuropsko seniorskoprvenstvo, muπki, Beograd iPodgorica (SiCG), od 15.do 25. rujna

Europsko seniorskoprvenstvo, æene, Izmir,Ankara i Bursa (Turska) od2. do 11. rujnaKONJI»KI SPORTCSI0*** Svjetski kupZagreb, 22. do 25. rujnaNOGOMETKvalifikacijske utakmice zaSP 2006. u NjemaËkoj:Island - Hrvatska, 3. rujna

Malta - Hrvatska, 7. rujnaODBOJKAEuropsko seniorskoprvenstvo, muπki, SiCG iItalija, od 2. do 11. rujna

Europsko seniorskoprvenstvo, æene, Pula iZagreb od 16. do 25. rujnaVESLANJESvjetsko seniorskoprvenstvo, Gifu (Japan), od28. kolovoza do 4. rujna

Priredila Liljana Jazbinπek LIPANJ - SRPANJ - KOLOVOZ - RUJAN

Duje Draganja

Mario AnËiÊi IvanLjubiËiÊ

Dado Prrπo

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 9:57

Ivo-Goran Munivrana je Ëovjek smalo slobodnoga vremena. To,meutim, nije nimalo Ëudno kad se

uzmu u obzir sve duænosti koje jeobnaπao taj SpliÊanin. Svojom sesposobnoπÊu i struËnoπÊu probio navisok poloæaj u nizu domaÊih imeunarodnih sportskih udruga. Joπod 1990. je Ëelni Ëovjek Hrvatskogstolnoteniskog saveza, veÊ dulje jedopredsjednik Europskogstolnoteniskog saveza (ETTU), aotprije nekoliko tjedana i Svjetskog(ITTF). Tajnik je Splitskog savezasportova i jedan od ljudi s najduljimstaæem u Hrvatskom olimpijskomodboru. Od osnutka krovne hrvatskesportske udruge je Ëlan Skupπtine, aod 2000. i dopredsjednik HOO-a.Pravi Ëovjek za izradu profiladosadaπnjih vlasti i predsjednika.

- Udio Antuna Vrdoljaka u osnivanjuHOO-a i njegovu razvoju je iznimnovaæan i skidam mu kapu za sve πto jenapravio u prve Ëetiri godine. Poslijese to, kao i sa svakim drugimmandatom, vjerojatno i mojim, malorazvodnilo. Osnovna je zamjerka πtose involvirao u rad mnogih saveza pa

je uπao u sukobe koji mu nisu trebali.Sa Zdravkom Hebelom sam maloradio, iz meni nepoznatih razloga jekratko bio na funkciji. A ZlatkoMateπa je prava treÊa sreÊa za HOOi sve saveze. S njim je doπlo doznatnog napretka u radu HOO-a, dodemokratizacije. Spreman jesasluπati sve suradnike, iako ga nijelako uvjeriti u neπto. Uspjeπan je izbog dobrih veza koje je stvorio kaopredsjednik vlade.

• Prije neπto viπe od godinu danaspominjali ste da je hrvatski sportzahvatila apatija. Je li petolimpijskih medalja iz Atenepromijenilo situaciju na bolje?

- Doπlo je do znatnog poboljπanja izdva razloga. Osvajanje medalja jedalo impuls sportaπima da vide kako imala Hrvatska moæe do uspjeha.Vjerujem da Êemo i na skoraπnjimMediteranskim igrama odræati takavtrend rezultata. Ali tek Êe Peking2008. biti pokazatelj imamo likontinuitet rezultata ili je Atena bilasamo bljesak. Jer, objektivno,Hrvatskoj po broju stanovnika nepripada pet medalja, za nas su

6

Udio Antuna Vrdoljaka u osnivanju HOO-a i njegovu razvoju je iznimno vaæan i skidam mukapu za sve πto je napravio u prve Ëetiri godine. Poslije se to, kao i sa svakim drugim

mandatom, vjerojatno i mojim, malo razvodnilo. Osnovna je zamjerka πto se involvirao u radmnogih saveza pa je uπao u sukobe koji mu nisu trebali. Sa Zdravkom Hebelom sam malo

radio, a Zlatko Mateπa je prava treÊa sreÊa za HOO i sve saveze. S njim je doπlo do znatnognapretka u radu HOO-a, do demokratizacije

INTERVIEW:Ivo-Goran Munivrana, dopredsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora

Piπe Vedran BoæiËeviÊ

Dræava se ne brinedovoljno o sportu

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 9:57

uspjeh i dvije. Drugi je razlogpoboljπanja vezan uz spomenutuMateπinu demokratizaciju HOO-a, avaæno je i πto su savezi dobili viπenovca. No istodobno, odnos dræaveprema sportu i dalje je nedefiniran inezadovoljavajuÊ. NedonoπenjeZakona o sportu veÊ godinamapokazuje nebrigu dræave premasportu. Nije taj zakon Einsteinovateorija relativnosti da se ne moæenapokon donijeti. A æalosno je i ako jejedan od glavnih problema VladehoÊe li sport dobiti 30 ili 40 milijunakuna.

• Gledate li pozitivno napromjene statuta HOO-a?

- Apsolutno, jer sada je i statutomozakonjeno da je najviπe tijelo HOO-anjegova Skupπtina, pa VijeÊe ipredsjednik, a tek ondaprofesionalci, od tajnika naniæe. Onisu vaæan segment rada, ali nisu tikoji bi trebali upravljati HOO-om isredstvima. Vaæno je i πto suosnovani odbori ljetnih, zimskih ineolimpijskih sportova te lokalnihsportskih zajednica. Nema potrebeda , primjerice, netko iz stolnog

tenisa sudjeluje u raspravi oproblemima skijanja i obrnuto.PoveÊan je i broj Ëlanova VijeÊa sa13 na 17, opet s ciljem da veÊi brojljudi regulira rad HOO-a. U prvoj fazije postojao prijedlog da se VijeÊeproπiri predstavnicima sponzora, alito bi bilo vrlo loπe rjeπenje jer HOO-om trebaju upravljati ljudi koji suse dokazali u sportskom radu.OnemoguÊeno je i da glavni tajnikupravlja velikim financijskimsredstvima bez znanja VijeÊa.Naæalost, joπ nismo stigli napravitinovi pravilnik o kategorizacijisportaπa, a dosadaπnji je zastario.Neπto πto je prije za Hrvatsku biorezultat divljenja, danas moæda viπenije.

• Je li Split doista ''najsportskiji''grad na svijetu, kako si Ëesto volitepati? Brojni odlasci sportaπazbog nepostojanja uvjeta za razvojsugeriraju da stanje ipak nije takoruæiËasto.

- Kad se govori o ''najsportskijem''gradu na svijetu, trebalo bi prijedefinirati koji su kriteriji za takvuocjenu. Bez jasnih se kriterija ne

7

‹

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 9:57

8

moæe o tome govoriti, ali se moæereÊi da je Split iznimno sportski grad,s iznimnim rezultatima i talentiranompopulacijom. »injenica je da nemamnogo gradova takve veliËine nasvijetu s tolikim brojem olimpijaca iosvojenih medalja. No to ne znaËi dane postoje stotine problema usplitskom sportu. Split je poznat pomnogoËemu, ali ipak najviπe posvojim sportaπima, a tretman sportau gradu je potpuno neadekvatan.Istina, posljednjih se godinu-dvijemalo poboljπao, ali i sadaje 50 posto ispodpotrebnog. Nebrigaprijaπnjih gradskihstruktura je poprimilaalarmantne razmjere, jerkad Duje Draganja ode uRijeku zbog nekolikotisuÊa kuna stipendije,onda je to znak zauzbunu. Sportski Split idalje æivi odMediteranskih igara, od1979. nije izgraennijedan novi sportskiobjekt. Splitsko jegospodarstvo, naæalost,isto vrlo slabo i praktiËkinajvaæniji sponzori suvelika dræavna poduzeÊa.

• Koje ste si ciljeve postavili nanovoj funkciji dopredsjednika ITTF-a?

- Neugodno mi je govoriti o tomimenovanju da ne ispadnemprepotentan. »ak nisam htio ni javitinovinarima da sam izabran, uËinio jeto predsjednik Mateπa koji je tooznaËio velikim dosegom hrvatskogstolnog tenisa. Svakako je rijeË ovelikom priznanju koje je vezano uzrezultate hrvatskih stolnotenisaËa,od pokojnih Æarka Dolinara i AntunaStipanËiÊa, do Dragutina ©urbeka,Zorana Primorca i Tamare Boroπ,kao i uz dobre organizacijeEuropskog prvenstva u Zagrebu2002. i meunarodnih Pro Tourturnira. Kad je rijeË o ciljevima, jedanod prvih mi je da u KuÊu slavnihubacim Dolinara i ©urbeka, a dragomi je da sam Primorca veÊ uspioubaciti u Komisiju sportaπa. InaËe,veliko je priznanje naπem stolnomtenisu i dodjela domaÊinstvaSvjetskog prvenstva 2007. Zagrebu.Za usporedbu kako je to teπko dobitispomenut Êu da su posljednja tridomaÊina bili viπemilijunski gradovi,Osaka, Pariz i sada ©angaj.

Nedonoπenje Zakona o sportu veÊ godinama pokazujenebrigu dræave prema sportu. Nije taj zakon Einsteinovateorija relativnosti da se ne moæe napokon donijeti. Aæalosno je i ako je jedan od glavnih problema VladehoÊe li sport dobiti 30 ili 40 milijuna kuna

‹

Kriv sam ja, ali i novinari

• »ini li vam se da poloæaj stolnogtenisa u hrvatskoj javnosti nije ade-kvatan postignutim rezultatima?- Apsolutno, a za to je 50 posto krivHSTS, odnosno ja kao njegov predsje-dnik. Moæda sam staromodan pa ne znamnaÊi nove naËine prezentacije stolnog te-nisa. Ali, 50 posto su krivi i novinari jer imje draæe pisati o tome kako Niku KranjËa-ra boli peta, nego o sportu koji donosi vr-hunske rezultate. Viπe se piπe o Bad BlueBoysima i Torcidi nego o cijelom hrvat-skom stolnom tenisu.

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 9:57

Regionalne igre su πportskanatjecanja u viπe πportskihgrana na kojima sudjeluju

πportaπi zemalja odreenoggeografskog podruËja. Na svijetu seodræava desetak regionalnih igara odkojih su najpoznatije Azijske igre(prve su odræane 1978.), BaltiËkeigre (1993.), Bolivarske igre(1938.), CentralnoameriËke iKaripske igre (1926.),CentralnoameriËke igre (1973.),IstoËnoazijske igre (1993.), Igre

otoka Indijskog oceana (1979.),Mikronezijske igre (1969.),PanameriËke igre (1951.),JugoistoËne azijske igre (1959.),JuænopacifiËke igre (1963.) i dr.

Otac mediteranskih igara Mohamed Taher-paπa

Uz sudjelovanje na regionalnimigrama Alpe - Jadran, hrvatski

πportaπi nastupaju i na mediteranskeigrama (MI). One su vaænoregionalno πportsko natjecanje,kulturna i druπtvena manifestacijazemalja Europe, Azije i Afrikesmjeπtenih uz obale Sredozemnogmora. Te se igre kontinuiranoodræavaju svake Ëetvrte godinepoËevπi od 1951. Redoslijedodræavanja promijenjen je 1993.godine. Do tada su odræavane godinudana prije olimpijskih igara, a od1993. odræavaju se godinu poslije

9

ME–UNARODNE SPORTSKE PRIREDBEMediteranske igre

Sportski duhSredozemlja

Piπe SunËica JajËeviÊ

‹

Prvi hrvatski πportaπ koji je osvojio medalju na I. mediteranskim igrama u Aleksandriji 1951. godine bio je Rudolf Galin, bacaË kladiva zagrebaËkog AAK Mladost

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 9:57

njih. Inicijator osnivanjamediteranskih igara bio je MohamedTaher-paπa (1897. - 1970.),egipatski πportski funkcionar turskogpodrijetla. On je doktorirao politiËkeznanosti na sveuËiliπtu u Lausannei.Bio je svestrani πportaπ, predsjednikEgipatskog olimpijskog odbora, ËlanMeunarodnog olimpijskog odbora ipokretaË modernog πporta u Egiptu.Prijedlog o pokretanju mediteranskihigara Mohamed Taher-paπa iznio jena sjednici MOO-a u Londonu 1948.godine. Igre priprema, organizira injima rukovodi Comité Internationaledes Jeux Mediteranées(Meunarodni odbor mediteranskihigara ) sa sjediπtem u Ateni. Dosadje odræano Ëetrnaest mediteranskihigara:

I. Aleksandrija 5. - 20. 10. 1951.II. Barcelona 16. - 25. 6. 1955. III. Beirut 11. - 26. 10. 1959.IV. Napulj 21. - 29. 9. 1963.V. Tunis 8. - 17. 9. 1967.VI. Izmir 6. - 17. 10. 1971.VII. Alæir 23. 8 - 6. 9. 1975.VIII. Split 15. - 29. 9. 1979.IX. Casablanca 3. - 17. 9. 1983.X. Latakia 11. - 25. 9. 1987.XI. Atena 28. 6. - 12. 7. 1991.XII. Agde 16. - 27. 6. 1993.XIII. Bari 13. - 27. 6. 1997.XIV.Tunis 2. - 15. 9. 2001.

NaËin organiziranja

Organizacija koja rukovodimediteranskim igrama je ComitéInternationale des JeuxMediteranées (CIJM). On je poËeodjelovati 1961. godine. Sve do tada,igrama je rukovodio Kontrolni odborkoji je bio izvrπno tijelo Kongresa -najviπeg tijela mediteranskih igara.Kongres Ëine opunomoÊenipredstavnici zemalja Ëlanica CIJM-a.Izvrπni odbor Meunarodnog odboramediteranskih igara saziva redoviti iizvanredni Kongres mediteranskihigara. Redoviti kongres odræava sesvake Ëetvrte godine za odræavanjamediteranskih igara, a izvanredni semoæe sazvati na osnovi obrazloæenogzahtjeva. Kongresom rukovodipredsjednik i punovaæan je ako muprisustvuje deset Ëlanica CIJM-a. Unadleænost Kongresa pripadausvajanje odluka u suglasnosti sa

zadacima i ciljevima CIJM-a, izborËlanova izvrπnog odbora, imenovanjepoËasnih Ëlanova, mijenjanje idopunjavanje statuta i pravilnika,imenovanje mjesta kome Êe bitipovjerena organizacija sljedeÊihmediteranskih igara i dr. Prijave zasudjelovanje na mediteranskimigrama podnose nacionalniolimpijski odbori, ËlanoviMeunarodnog odboramediteranskih igara. Grad kojikandidira za organizacijumediteranskih igara najprije morapribaviti odobrenje nacionalnog

olimpijskog odbora i suglasnostvlade, koja jamËi uspjeπnuorganizaciju. Kandidaturu Izvrπnomodboru Meunarodnog odboramediteranskih igara podnosigradonaËelnik, tri mjeseca prijeodræavanja Kongresa. Grad domaÊinbuduÊih mediteranskih igara bira seËetiri godine ranije. Nakon izboragrada, nacionalni olimpijski odborodabrane zemlje zaduæen je zaorganizaciju, a svoje ovlasti prenosina poseban organizacijski odbor. Svanatjecanja odræavaju se uizabranome gradu, ali i u gradovima

10

Naπe koπarkaπice su bile uvjerljivo najbolje na MI uTunisu 2001. i zasluæeno osvojile zlatnu medalju

Ceremonijal otvaranjaVIII. Mediteranskih igara u Splitu 1979. godine

‹

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 9:57

u njegovoj okolici. Na programuigara mogu biti πportovi kojimarukovode meunarodni πportskisavezi koje priznaje Meunarodniolimpijski odbor.

Na I. mediteranskim igrama uAleksandriji 1951. godinesudjelovalo je 11 dræava, a naprogramu je bilo 13 πportova. NasljedeÊim mediteranskim igramaprogram je neprestano proπirivan.Dosad su na programu bile oveπportske grane: atletika, biciklizam,boks, dizanje utega, dæudo, golf,hokej na travi, hrvanje, jedrenje,kajakaπtvo, konjiËki πport, koπarka,odbojka, maËevanje, nogomet,plivanje, ragbi, rukomet, skokovi uvodu, stolni tenis, streliËarstvo,streljaπtvo, πportska gimnastika,tenis, vaterpolo i veslanje. Æene suprvi put nastupile na V.mediteranskim igrama u Tunisu1967. godine.

Prigoda za afirmaciju

Sve do 1993. godine, hrvatskiπportaπi su nastupali namediteranskim igrama u sklopujugoslavenske reprezentacije. Naπisu πportaπi nastupali na svim dosadodræanim MI, osim na onima uBarceloni 1955. godine. Uspjesi namediteranskim igrama nemajuvrijednost i sjaj kao oni ostvareni naolimpijskim igrama, svjetskim i

europskim prvenstvima. U neπtoleæernijoj atmosferi i slabijojkonkurenciji nego na spomenutimmeunarodnim priredbamamediteranske igre su prigoda zaafirmaciju πportaπa koji tek teæeveÊim dometima ili zbog konkurencijene mogu nastupiti na veÊimnatjecanjima. »esto se dogaa da jekonkurencija u nekoj πportskoj graniiznimno jaka, a u drugoj slaba, jer jenastup najboljih izostao zbogpriprema za neku drugu veÊupriredbu.

Prvi hrvatski πportaπ koji je osvojiomedalju na I. mediteranskim igramau Aleksandriji 1951. godine bio jeRudolf Galin, bacaË kladivazagrebaËkog AAK Mladost. Literatura:1. ©viderski, Mihajlo, Hrvatski πportaπina mediteranskim igrama, Povijestπporta, 24(1993) 97, str. 5-16.

2. MaroviÊ, Duπko, Mediteranske igre,Povijest sporta, 9(1978) 36, str. 3122-3132.

3. VIII. Mediteranske igre, Split, 1979.

11

PobjedniËkoraspoloæenje rukometaπanakon osvajanja zlatnihodliËja na MI u Tunisu2001. godine

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 9:57

12

Petnaeste mediteranske igreodræat Êe se u Almeriji, na jugu©panjolske, od 24. lipnja do 3.

srpnja 2005. i bit Êe to za hrvatskeπportaπe najvaænija i najveÊameunarodna multiπportskapriredba ove godine. Bit Êe to ujednoi Ëetvrti nastup πportskihpredstavnika samostalne i neovisne

Republike Hrvatske na tomnatjecanju nakon Languedoc-Roussillona 1993., Barija 1997. iTunisa 2001. U ta tri nastupa

hrvatski sportaπi su osvojili 86 odliËja- 21 zlatno, 29 srebrnih i 36bronËanih, a najveÊe uspjehe naπi supredstavnici imali na Igrama uFrancuskoj kad je osvojeno 34odliËja, uz devet naslovamediteranskih prvaka.

Almeria je nakon Olimpijskih igarau Ateni nova prilika za potvrdu snagehrvatskog sporta na meunarodnomplanu i to u vrlo jakoj konkurencijizemalja mediteranskog okruæja,meu kojima su i sportske velesile.

Mediteranske zemlje su na OI uAteni od ukupno 903 medaljeosvojile Ëak 130, πto dovoljnosvjedoËi o kvaliteti sportaπa koji Êekrajem lipnja nastupiti u πpanjolskojpokrajini Andaluziji.

Prema posljednjim podacima, zaMI u Almeriji se prijavilo 3610πportaπa iz 21 zemlje Europe, Afrikei Azije: Albanije, Alæira, Bosne iHercegovine, Cipra, Egipta,Francuske, GrËke, Italije, Libanona,Libije, Malte, Maroka, Monaka, San

Prvi filtar Piπe Robert ©alinoviÊ

Hrvatska Êe delegacija u Almerijiimati 330 osoba, od Ëega 213

sportaπicu i sportaπa. Naprogramu Igara je 26 sportova, a

naπ Êe sport biti zastupljen usvima osim u nogometu i

konjiËkom sportu

za Peking

MEDITERANSKE IGRE U ALMERIJI, OD 24. LIPNJA DO 3. SRPNJA

Ivana BrkljaËiÊ

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 9:57

Marina, Sirije, Slovenije, Srbije i CrneGore, Tunisa, Turske i na krajudomaÊina ©panjolske. Na programuMediteranskih igara koje Êe se, osimu Almeriji, odræavati u joπ petgradova udaljenih od 15 do 102kilometra, ukupno je 26 sportova i270 kompleta medalja, a hrvatskisport Êe biti zastupljen u svima osimu nogometu i konjiËkom sportu.

OËekuju se rukometne medalje

Kako sredinom 2005. zavrπavaprvo jednogodiπnje razdobljeËetverogodiπnjeg ciklusa priprema zaljetne Olimpijske igre u Pekingu2008., Mediteranske igre u Almerijibi trebale biti prvi filtar zaodreivanje potencijalnih kandidataza Peking. Kriteriji koje je usvojiloVijeÊe Hrvatskog olimpijskog odbora iSkupπtina olimpijskih πportova nalaæunacionalnim πportskim savezima daza Almeriju normiraju sportaπe odkojih se oËekuje uspjeπan nastup, alii mlade πportaπe koji su dosadaπnjimrezultatima dokazali da se na njihmoæe raËunati u Pekingu.

Stoga Êe hrvatska delegacija uAlmeriji biti vrlo brojna s ukupno 330osoba, od Ëega 213 sportaπica isportaπa te 117 trenera, tehniËkog imedicinskog osoblja, sudaca iËlanova Misije HOO-a.

Rukomet Êe biti najbrojniji hrvatskisport na Igrama sa 32 rukometaπa irukometaπice od kojih se oËekujumedalje. Rukometaπi brane zlato izTunisa, a u prednatjecanju Êe igrati uRoquetas de Maru sa selekcijamaAlæira i Egipta, dok Êe rukometaπiceigrati u Vicaru protiv reprezentacijaFrancuske, Slovenije i Italije.Koπarkaπice takoer brane zlato izTunisa, a u prednatjecanju Êe uskupini u El Ejidu igrati protiv selekcijaItalije i GrËke. Ædrijeb je hrvatskimvaterpolistima u prednatjecanju uAlmeriji dodijelio Italiju, GrËku iSloveniju, dok Êe odbojkaπice zasuparnice u skupini imati Italiju,Francusku i Alæir.

Iako prvotno nije bilo u planu, uAlmeriji Êe ipak igrati i odbojkaπi,kojima su otpali neki pripremni turniripa Êe Mediteranske igre iskoristiti za

uvjeæbavanje uoËi Europskogprvenstva. Izabranici treneraUrnauta igrat Êe u skupini A uAlmeriji protiv ©panjolske, Egipta iSan Marina.

Golf u selu U Almeriju putuje i 29 atletiËara i

22 plivaËa, πto je jamstvo da Êehrvatski sport i na ovim igramaosvajati medalje u ovimnajatraktivnijim sportovima. Ostatakhrvatske delegacije nastupit Êe ubiciklizmu (pet sportaπa), boÊanju(2), boksu (5), dizanju utega (3),gimnastici (6), golfu (3), hrvanju (3),jedrenju (9),dæudu (4), kajaku (2),karateu (6), maËevanju (2), stolnomtenisu (8), streliËarstvu(2),streljaπtvu (5), πportu invalida(6), tenisu (2) i veslanju (6).

Cjelokupna hrvatska reprezentacijaÊe za Igara boraviti uMediteranskom selu koje jeprojektirano kao buduÊa stambenazona uz morsku obalu, udaljeno 15kilometara od srediπta grada. Seloima 1031 stambenu jedinicu sa5656 leæaja. Posebna atrakcija jegolf-teren unutar samog sela pa Êese prvi put u povijesti neke velikesportske priredbe jedno odnatjecanja odræati unutar sela.

Organizacijski odbor Mediteranskihigara, uz mentorstvo i puniangaæman ©panjolskog olimpijskogodbora, uloæilo je velike napore za πtouspjeπnije Igre. Za ©panjolsku su oveigre iznimno vaæne i zbogkandidature Madrida za domaÊinaolimpijskih igara 2012.

13

Mate Arapov

Nikolaj Peπalov

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 9:58

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 9:58

15

Proslavljeni hrvatski vaterpolist, odvjetnik istruËnjak za pomorsko pravo za Olimpgovori o oduzimanju putovnica, iskljuËenjusa sveuËiliπta, poniπtenim prvenstvima,emigracijama vrhunskih sportaπa...

Domoljub kakvog svaka dræavasamo poæeljeti moæe, opis jekoji se Ëuje od svakoga tko

poznaje Hrvoja KaËiÊa. Joπ kaomladiÊa bivπa vlast ga se pokuπalarijeπiti, no uvijek je ostao uzHrvatsku. Kao vaterpolist je trpionepravdu, istodobno sluæeÊi kaoprimjer ponosa i Ëasti svoje obitelji idomovine. S putovanja se vraÊaotorbi prepunih odjeÊe i obuÊe koju jepreprodavao da bi mogao platitistudij. Kasnije je odigrao bitnu uloguu osamostaljivanju Hrvatske,

Piπe Igor MijiÊ

Domoljubkakvog svakadræava moæe

samo poæeljeti

OLIMPIJSKE LEGENDE:Hrvoje KaËiÊ

‹

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 9:58

16

neprestano istiËuÊi dragovoljce kaosvoje uzore. RadeÊi kao predsjedniksaborskog Odbora za vanjskeposlove i kasnije kao predsjednikDræavne komisije za granice odbio jeprimati naknadu. "Dragovoljci subranili zemlju od neprijatelja, a nisuprimali plaÊu. Stoga je po menivaljano da joj i ja besplatno sluæim",rekao je KaËiÊ. Jedina je πteta zanove generacije πto nije nikada æelioviπe javno govoriti, jer bi se sigurnomnogi na njega ugledali i krenulinjegovim putem. No, kako sam kaæe,bez stranaËke podrπke, nemauspjeha u politici. A KaËiÊ je jedinoistupao kao nezavisni kandidat.

• Tijekom vaterpolske karijeretri puta su vam oduzimaliputovnicu. Prvi put ste bez njeostali 1950. godine kada ste kao18-godiπnjak bili Ëlanreprezentacije.

- Uzeli su mi putovnicu neposrednoprije polaska vlaka iz Zagreba zaGenovu, gdje je reprezentacija igralaprotiv Italije. A baπ sam se toga ljetaustalio u reprezentaciji, sudjelovaosam u osvajanju bronce na EP uBeËu. Naime, iz dubrovaËke tajnepolicije je stigla dojava da je moj otacosuen kao dræavni neprijatelj, a jasam shodno tome okorjeli hrvatskinacionalist. A moj otac nikad nije bioustaπa nego maËekovac, istaknutiËlan Hrvatske seljaËke stranke.

• Nakon toga ste ponovo doπli usukob s tadaπnjim reæimom uprosincu 1951. godine kada jeDinamo postao prvak dræave 1-0pobjedom protiv Crvene zvezde uZagrebu u odluËujuÊoj utakmici.

- Iako sam 1951. godine igrao zareprezentaciju, drugi put mi jeoduzeta putovnica krajem te godine ipotom sam zavrπio u zatvoru. Tritjedna samice. Bio sam meudemonstrantima poslije utakmiceDinamo - Crvena zvezda, kada jeBoæo Broketa poslao znamenitibrzojav: "Dok je srca, bit Êe iCroatije"! Onda su osueni studentihitno iπli na sud, gdje sam pljeskaoobrani poznatog odvjetnika IvePolitea, kao i rijeËimadrugooptuæenog Vlade ViciÊa, koji jerekao: "Dok æivim pjevat Êu hrvatskepjesme". Kad smo izlazili iz dvoraneuhapsili su Nikπu FranuπiÊa i mene.Poslije me izbacuju iz svih sveuËiliπta"zbog naruπavanja javnog reda imira". Trideset dana zatvora odradiosam u ljeto 1952., na gradnji obalepred hotelom za Ministarstvo

unutarnjih poslova na obali Obodakod Cavtata, upravo u vrijeme dok suse odræavale Olimpijske igre uHelsinkiju. Nisu pomogla silnazauzimanja Ëelnika PlivaËkog savezada budem osloboen. Uvjeravali sudræavne i partijske moÊnike da Êe bezmene reprezentacija biti jakooslabljena. No, niπta nije pomoglo

• Kad ste treÊi put ostali bezputovnice?

- »elni ljudi iz Juga uspjeli su minabaviti putovnicu 1953. godine dabih mogao igrati na vaænimgostovanjima. No u ljeto 1954. nekimoji prijatelji, meu kojima su odpoznatijih bili Augustin FraniÊ,Trpimir Macan, Joπko Radica i MihoValjalo, osueni su kao narodnineprijatelji. Tada su i meni oduzeliputovnicu i vratili je nekih godinudana kasnije bez ikakva objaπnjenja.

• Zaπto su baπ vas toliko imali"na piku"? Ako su se bojali daÊete, poput brojnih vrhunskihsportaπa, zatraæiti azil na Zapaduprigodom nekog gostovanja, zaπtovam trajno nisu oduzeliputovnicu?

- Tada je jedan od najmoÊnijih ljudiu dubrovaËkoj tajnoj policiji bio IvoVidoπeviÊ. Kad sam ga jednom sreo,upitao sam zaπto su mi toliko putaoduzimali putovnicu kad su se uvjerilida ne namjeravam emigrirati. Rekaomi je: "Ne znaπ? Pa mi smo æeljeli daostaneπ na Zapadu, ne bismo li teskinuli s vrata"! Odgovorio sam muda u nas moæe vladati i najcrnjistaljinizam, ali neÊu napustitidomovinu bez koje ne mogu zamislitisvoj æivot. Ostao je zaprepaπtenmojim stavom.

• Zanimljiva je i priËa oponiπtenom vaterpolskom prven-stvu 1951. godine, kada je Jugpostao prvak vaπim pogotkom uodluËujuÊoj utakmici protivMornara, umjetno stvorenogvojnog kluba koji je vlastfavorizirala.

- Mornar je bio sastavljen odkvalitetnih igraËa koji su bili zaposlenisamo na papiru i za to su primalivisoku plaÊu. Jedini njihov posao jebio da igraju i treniraju. Kad smo ihpobijedili, oni su uËinili sve da dokaæu

‹

Ekipa VK Jug prvak dræavnog prvenstva 1951. godine. Slijeva: Marko Göszl, Hrvoje KaËiÊ, VladoIvkoviÊ, Luka CiganoviÊ, Lovro ©takula, Ante Kvokal i Pero KaËiÊ

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 9:58

17

kako smo zadræavali igru protivpravila. A tada se uopÊe nije mjerilovrijeme napada. Napokon jeprvenstvo bilo poniπteno, nije bilodræavnog prvaka. Naslov je Jugunasilno otet.

• U redovima Mornara tada jeigrao negdaπnji igraË Juga Ivo©takula. A on je bio ucijenjen,prisiljen doÊi u Mornar.

- Ivo ©takula je bio tada ponajboljivaterpolist. InaËe je bio zubnitehniËar, ali bez afiniteta za tozanimanje. Ucijenili su ga time πtosu objavili da je igrao zareprezentaciju NDH-a. Uzeli su muputovnicu i diskretno rekli da jemoæe ponovo dobiti ako iz Jugaprijee u Mornar. Morao jepristati, nije imao izbora.

• Naravno, reprezentacija ganije zaobiπla 1956. godine, kadaste nastupali na OlimpijskimIgrama u Melbourneu. Tada je©takula odluËio ostati uAustraliji, πto je izazvalo velikupaænju u zemlji, iako je sve biloobavijeno potpunom medijskomπutnjom.

- Ivo se obratio hrvatskimiseljenicima u Melbourneu i uznjihovu pomoÊ skupio sve uvjete zaostanak. Onda je to iznio treneruBoæi GrkiniÊu i predsjednikudræavnog plivaËkog saveza JoziBaËiÊu. Rekao im je da ima 33

godine, da je njegova karijera nakraju i da æeli kao igraË i trenerproduæiti u Australiji, gdje ga Ëeka iposao. Oni nisu niπta odluËivali. O©takulinu zahtjevu sastanak sasvim reprezentativcima organiziraoje politiËki moÊan Ëovjek i πefjugoslovenske ekspedicije uMelbourneu Milijan NeoriËiÊ, koji jebio najaktivniji u poniπtenjudræavnog prvenstva 1951. godine.Mi sportaπi na tom skupu smo seizjasnili da ©takuli treba omoguÊitida ostane. NeoriËiÊ je rekao da jeto nemoguÊe. Rekao mu je da Êe,ako se ne vrati, biti proglaπenizdajicom domovine. ©takula jeuzvratio da se takvim ne osjeÊa, naπto je NeoriËiÊ ponudio kompromis:neka se ©takula vrati u zemlju, a onmu garantira da Êe dobiti putovnicuza Australiju. ©takula je tada upitaotko Êe platiti put, a NeoriËiÊuzvratio: "To je tvoja briga". Tada je©takula definitivno odluËio ostati.VeÊ je ranije pripremio da mu æenai sin stignu u Trst. Nama je bilozabranjeno pozdravljati se s njim.©takula je umro proljeÊe 1958.godine, u plivaliπtu za vrijemeutakmice dobio je srËani udar ipreminuo je na putu do bolnice.Drugi put sam doπao u Melbourne1990. godine i potraæio njegovgrob da bih se oprostio od prijatelja34 godine poslije.

VaterpolskareprezentacijaJugoslavije napripremama uMariboru zaPrvenstvoEurope u BeËu1950. godine.Slijeva nadesno: Kos,RadonjiÊ,Bakaπun,VuksanoviÊ,Curtini,BrajeviÊ, Ivo©takula, Göszl,GrkiniÊ,KovaËiÊ, trenerinæ. BonaËiÊ,KaËiÊ, Amπel,Somoi, JeæiÊ

BIOGRAFIJA

Hrvoje KaËiÊ je roen 13. sijeËnja 1932. godi-ne u Dubrovniku. Nakon zavrπetka srednje po-morske πkole te polaganja ispita zrelosti na gi-mnaziji u Dubrovniku, studirao je pravne zna-nosti u Zagrebu i Sarajevu. Diplomirao je 1956.godine u Zagrebu, gdje je 1964. stekao dokto-rat. Od 1957. do 1960. stjeËe sudsku praksu nasudovima u Dubrovniku i Zagrebu te se, nakonpolaganja pravosudnog ispita, ponovo vraÊa narad u brodarsko poduzeÊe Atlantska plovidba -Dubrovnik, gdje najprije radi kao referent zahavarije i osiguranje, zatim postaje πefom pra-vne sluæbe te, sve do poËetka 1989. godine,obavlja poslove savjetnika generalnog direkto-ra.Godine 1986. izabran je i za redovnog profeso-ra SveuËiliπta u Splitu. U oæujku 1989. otvorioje odvjetniËki ured u Zagrebu, a u proljeÊa2001. odlazi u mirovinu. Od 1986. do 1990.obavlja funkciju predsjednika Znanstvenog sa-vjeta za pomorstvo HAZU u Zagrebu. Viπe puta je bio Ëlan dræavne delegacije na di-plomatskim konferencijama, a dva puta i πefdelegacije pri pravnom odboru UNCTAD-a uÆenevi. Tijekom godina je bio Ëlan vijeÊa dire-ktora mnogih meunarodnih korporacija iz po-druËja brodarstva i pomorskog osiguranja.Objavio je nekoliko knjiga, viπe od pedesetstruËnih rasprava u zemlji i inozemstvu iz pra-vno-ekonomske problematike brodarstva, bro-dogradnje, pomorskog osiguranja i financija, aod 1990. znatan broj radova u Hrvatskoj i ino-zemstvu o meunarodnom poloæaju Hrvatske. Bio je dugogodiπnji Ëlan prve momËadi dubro-vaËkog Vaterpolskog kluba Jug i Ëlan dræavnereprezentacije od 1950. do 1961. godine, uzprekide zbog hapπenja, odnosno oduzimanjaputovnice za vrijeme prvenstva Europe u Tori-nu 1954. Bio je prvotimac dræavne momËadikoja je osvojila bronËanu medalju na EP u Be-Ëu 1950., srebrnu medalju na Olimpijskim igra-ma u Melbourneu 1956., zlatnu medalju naMediteranskim igrama u Beirutu 1959. te Ëe-tvrto mjesto na OI u Rimu 1960. Na prvim, viπestranaËkim izborima 1990. iza-bran je u izbornom krugu Dubrovnik za zastu-pnika u Sabor Republike Hrvatske kao nezavi-sni kandidat, ali uz potporu HDZ-a, HKDS-a,HSLS-a i HSS-a. Kao saborski zastupnik iza-bran je za predsjednika Odbora za vanjsku po-litiku Sabora i tu funkciju obavlja volonterski uprvom mandatu Hrvatskoga sabora. Obavljaoje zadaÊe u raznim komisijama, kao πto su Ko-misija za izradu Ustava, Komisija za izradu tek-sta Rezolucije o zaπtiti ustavnog poretka i na-cionalnih prava... Predstavljao je Hrvatsku nanekoliko zasjedanja konferencije o bivπoj Ju-goslaviji u Haagu tijekom rujna i listopada1991. godine. Od sijeËnja 1994. do 2001. oba-vljao je, takoer volonterski, duænost predsje-dnika Dræavne komisije za granice RepublikeHrvatske. Sa suprugom Ivankom ima Ëetvero djece: dvi-je kÊeri, od kojih je jedna arhitektica, a drugapedijatrica, te dva sina, suca i odvjetnika.

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 9:58

18

SPORTSKE NADE: Jelena KovaËeviÊ

Nakon oporavka od ozljede koljena koja ju je na godinu dana omela u koraËanjuprema vrhu, karatistica Jelena KovaËeviÊ æeli biti joπ bolja

Uosnovnoj πkoli je crtala i saslikama se predstavljala naizloæbama. Do gimnazije je

plesala i svirala frulicu. Danas jeJelena KovaËeviÊ iz Opatije jedna odnajveÊih hrvatskih olimpijskih nada.Svjetska i europska juniorskaprvakinja u karateu.

- Nedostaje mi sve to. I ples islikanje i sviranje. No, ne stignemjednostavno, makar dobrorasporedila vrijeme, govori Jelena i

uza smijeh dodaje: - Studiramekonomiju u Rijeci, na drugoj samgodini. Uz treninge, ne mogu se bavitijoπ neËime ozbiljnije. Vremena za hobiimam samo ponekad i pomalo.

Mlada je Opatijka iz sportskeobitelji, a poËela je umjetniËki. Otac jebio boksaË, majka rukometaπica.Jelenin brat blizanac poËeo je ukarateu, trenirao ga, ali je nastavio unogometu.

Ni medicina nitioceanografija

- Æeljela sam studirati medicinu,no bilo je nemoguÊe sport i putovanjauskladiti s obaveznim predavanjima ivjeæbama. Æao mi je, no ne bih imalaniπta od toga da sam na silu krenulaostvarivati æelju. Oceanografija mi jebila æelja ili realnija moguÊnost, no zavrhunski sport i to je bilo

na tatamiS plesnog podija

Piπe LiljanaJazbinπek

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 9:58

prekomplicirano. Ne bih mnogodobila da se zavuËem u studij, a nemogu ga zavrπiti slijedom obavezavrhunskoga sporta.

Ozljeda koljena je Jelenu KovaËeviÊudaljila s tatamija i od karatea nagodinu dana, koja joj se Ëinila poputvjeËnosti. No, oporavak i povratakodradila je disciplinirano i uporno. Sadje spremna za povratak u vrh, i toseniorski.

- Mnogo sam vjeæbala, trËala, ivratila sam se. Ove godine me ËekajuMediteranske igre u Almeriji, a udrugom dijelu ©panjolske, naTenerifima, seniorsko Europsko

prvenstvo. Na Cipru je krajem godinejuniorsko Svjetsko prvenstvo i tamomoram biti na razini svojihdosadaπnjih nastupa, dokazujerijeËima Jelena da se vratila.

Jelenina natjecateljska kategorija jedo 53 kg, πto joj ponekad nameÊekorekcije teæine zbog natjecanja:

- Zna se nakupiti viπe kilograma paih moram skidati. Onda se znojim.kako sportaπi kaæu, trËim, joπ viπepazim na prehranu. Nije lako baπodræavati odreeni broj kilograma paima raznih dogodovπtina.

Dosad je buduÊa ekonomisticaimala mnogo sportskih uspjeha koji

svakako mnogo znaËe mladoj djevojci,ali joj donose i teret oËekivanja.

- Bilo je uspjeha. Moæda jeoptereÊenje kad pripadate u rednajperspektivnijih sportaπa, ali znamda mogu ostvariti ono πto se nekakood mene oËekuje. Meni najdraæitrenuci bili su u Rijeci na juniorskomEP, kad sam pobijedila seniorskusvjetsku prvakinju na putu do naslova.Takvo neπto uËiniti kod kuÊe... To nebih mijenjala nizaπto! Sve πto Êeposlije toga doÊi, bit Êe drugaËije imoæda i veÊe, ali takvo πto dogaa sesamo jednom prvi put, joπ semocijama priËa Jelena o svomuspjehu u rodnom gradu.

19

Svjetska i europska juniorska prvakinja

Jelena KovaËeviÊ roena je 16. studenoga 1984. u Ri-jeci. Studentica je Ekonomskog fakulteta u Rijeci.»lanica je Karate kluba "Opatija", a natjeËe se od1996. godine. Na juniorskom SP u Moskvi 2003. go-dine bila je prva, kao i na EP u Rijeci godinu kasnije.Na seniorskom EP u Bremenu (2003.) bila je treÊa, ana SP u Madridu (2002.) peta.

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 9:58

UKarlovaËku πportsku zajednicuudruæeno je 97 Ëlanica kojedjeluju u 42 razliËita πporta (od

toga 25 olimpijskih) i sedam sekcija,druπtava ili udruæenja.

Ove godine KarlovËani imaju prilikuobiljeæiti, ili se barem prisjetiti,nekoliko vaænih obljetnica iz bogatogπportskog æivota svog grada, bilo daje rijeË o udrugama, velikim πportskimdogaajima ili istaknutim pojedincima.Posebno su vaæne dvije obljetniceklubova koji bi u ovoj godini mogliobiljeæiti karlovaËki πport. To seponajprije odnosi na VeslaËki klubKorana koji obiljeæava sedamdesetljeÊa uspjeπnog djelovanja iGimnastiËki klub Sokol Karlovac kojislavi 120 godina.

Za proslavu 70. godina VK Koranaosnovan je Organizacijski odbor naËijem je Ëelu gradonaËelnik Karlovca,Gradsko poglavarstvo je pokrovitelj,supokrovitelj je KarlovaËka æupanija, ageneralni sponzor KarlovaËka banka.

Nakon Drugog svjetskog ratanastupili su zlatni dana karlovaËkogveslanja uz uspjehe Ljubice Novak iMiroslava KekiÊa, potom ÆelimiraNejaka i Davorina Katuπina doolimpijca Tihomira JarnjeviÊa,Domagoja MilakoviÊa, Igora VukiÊeviÊai drugih. Unatrag nekoliko godinakarlovaËko veslanje, pod nadzoromprofesionalnog trenera veslanja ZlatkaKatuπina, doæivljava, Ëini se,renesansu pa bi u jubilarnoj godinimoglo postiÊi dosad najbolje rezultate.

“Prva dama”hrvatskog veslanja

Juniorka Marcela MiloπeviÊ bi lakomogla postati “prva dama” hrvatskog

veslanja jer je veÊ danas proglaπavajunasljednicom Mirne Rajle. U nadekarlovaËkog i hrvatskog veslanjaubrajaju joπ i skifiste - u kategorijijuniora B Juraja Katuπina, a ujuniorskoj A kategoriji Svena Bohnecakoji, kao i Marcela, veÊ imaju u dæepupoziv za reprezentaciju. TomislavKomuËar je vrlo blizureprezentativnom dresu seniorske Breprezentacije. I to nije sve. Hrvatskoveslanje Ëut Êe joπ i za braÊu CindriÊ -Gorana i Zorana, te sestru i brataMarcele MiloπeviÊ - Karlu i Matiju.

Za karlovaËki je πport osobito vaæno

obiljeæavanje 120. obljetnicesokolstva i gimnastike u gradu. GKSokol Karlovac je danas jedan odnajbolje organiziranih i najbrojnijihklubova koji okuplja viπe od 200gimnastiËarki i gimnastiËara svihuzrasta. Primjeran je njihov rad smladeæi koji zapoËinje joπ u vrtiÊkojdobi. Na nedavnom pojedinaËnomPrvenstvu Hrvatske karlovaËkigimnastiËari su osvojili Ëak 14medalja. IstiËu se Dario ©anËiÊ, LolaBorovËek, Tomislav DobraniÊ,Kreπimir RadinoviÊ, Ivan Herak, LukaVukoviÊ, Doroteja JeliÊ, Ivana Gales,Doris DobraniÊ i Gabrijela TuriÊ.

Posrnula “kraljica”Atletika je u Karlovcu danas daleko

ispod razine rezultata koje je imalanekad, a koju su obiljeæila imena

20

Usprkos svim nedostacima i teπkoÊama u radu, klubovi i πportaπi ostvarili su niz zapaæenihrezultata kako na domaÊim tako i na meunarodnim natjecanjima za πto zasluge pripadajuπportaπima, njihovim trenerima ali i brojnim πportskim djelatnicima koji su svojim trudom

pridonijeli uspjesima karlovaËkog πporta i njegovom promicanju

Piπe Marijan BAKI∆

glavni urednik KA©-a, πportskogtjednika KarlovaËke æupanije

SPORTSKI GRAD: Karlovac

Eksplozija bejzbola

Detalj s finala Kupa CEB-a u kojem su igrali karlovaËki bejzbolaπi i Collogne Dodgers 2003. godine

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 9:58

21

poput Kreπe RaËiÊa, Jelice PavliËiÊ-©tefanËiÊ, Ivice IviËaka i KaticeMatakoviÊ. Naæalost, i uvjeti u kojimadanas rade atletiËari i atletiËarke AKKarlovac nisu se bitno izmijenili uodnosu na slavne dane karlovaËkeatletike. Meutim, upornost i ljubavprema “kraljici” karlovaËke atletiËaresvrstava danas meu istaknutijepredstavnike HALS-a (Hrvatskaatletska liga-sjever), naroËitoatletiËarke Anu-Mariju MilËiÊ,Anamariju Boljkovac Dijanu Obrovac iPetru Gidak. Od atletiËara istiËe sedugoprugaπ i profesionalni trenerkluba Saπa BelËiÊ koji poput starogvina iz godine u godinu trËi sve bræe ibolje i nastupa u svojoj kategoriji.

U Karlovcu gospoe i gospodaigraju tenis viπe od 100 godina i to unajljepπem dijelu grada, VrbaniÊevomperivoju na Korani, gdje su igrala inajveÊa imena hrvatskog tenisaGoran IvaniπeviÊ, Iva Majoli, GoranPrpiÊ i drugi. Prvo tenisko ime klubadanas su talentirani igraËi Luka©omen i Indire Akiki. U svakomsluËaju, Karlovac ostaje nepresuπnibazen talentiranih tenisaËa.

BorilaËki πport je posebno omiljenkod mladih KarlovËana. Osim toga,Karlovac je kolijevka taekwondoa uHrvatskoj, a klubovi poput TKDKarlovac, TKD Banija i TKD Grabrikbiljeæe dobre rezultate na domaÊim imeunarodnim natjecanjima.NaroËito se istiËu Luka VlaπiÊ, JosipaKusaniÊ, Petra Butala, ZdenkaTkalac, Elena GrgiÊ, Marija ViËiÊ, AnaVlahoviÊ…

U posljednje vrijeme pozornost nasebe ponovno skreÊu karatisti,

predstavnici KK Kaplast: RadmiloRula, Ivan Puklavec, Vedran Hrvat iJosip Livada koji na dræavnimnatjecanjima i meunarodnimturnirima zauzimaju visoke pozicije.

Od pojedinaËnih πportovastreljaπtvo u Karlovcu je oduvijekdjelovalo samozatajno, primjerno ivrlo dobro organizirano, a strijelci sutakoer redovito postizali iznimnerezultate pa ima i nekoliko prvakadræave. SK Policajac i SK Karlovacimaju dræavne prvake u raznimdisciplinama. “Oko sokolovo”karlovaËkog streljaπtva danas suVlado CindriÊ, Nikola GrËiÊ, RobertinoZgombiÊ, Vjekoslav GenziÊ, VjekoslavVidoviÊ i Stefanija KlokoËki.

Iznimka koja potvruje pravilo

Odbojkaπi “Karlovca” su najstarijikarlovaËki prvoligaπ i zlatna sredinahrvatske odbojke. I ove su godine nahrvatskom prvenstvu osvojili Ëetvrtomjesto i osigurali nastup u Europi.Zbog nedostatka novca ranijih godinaim se dogaalo da odustaju odnastupa u meunarodnom kup-natjecanju. Nadamo se da tako neÊebiti i ove godine.

KarlovaËki koπarkaπi naæalost joπæive na staroj slavi, jer Karlovac veÊ40 godina nije grad koπarke. Kad jepoznati hrvatski politiËki komentator inovinar Danko Plevnik pokrenuoobiljeæavanje 40. godina bratimljenjakarlovaËke koπarke s NBA-ligom,odnosno kad su u Karlovcu 1954.gostovali ameriËki koπarkaπipredvoenim legendarnim OscaromRobertsonom i Billom Russelom iodigrali utakmici s hrvatskomkoπarkaπkom reprezentacijom, bila jeto prigoda za sjeÊanja na neosvojivi©anac i najljepπe stihove koπarke uKarlovcu. KK ©anac poklonicima togsporta u Karlovcu danas ne pruæa niti“k” od koπarke koju bi morao, sobzirom na tradiciju. KoπarkaπkabuduÊnost, naæalost, nije svijetla jerdanaπnji igraËi nemaju ni program,niti vodstvo kluba koje bi karlovaËkukoπarku vratilo u I. ligu.

Bejzbol je iznimka koja potvrujepravilo - sjajna organizacija, agilnovodstvo i izvanredni rezultati krase taju posljednje vrijeme najtrofejnijikarlovaËki klub i πport. Uvjete koje susi bejzbolaπi stvorili i od πikare ugradskom naselju Grabrik pokrajpruge izgradili najbolje bejzbolskoigraliπte u Hrvatskoj - igraliπte “»etiri

rijeke”, te sve viπe mladih koji dolaze uBK Kelteks i hvataju se palice, jamËeeksploziju bejzbola. Bejzbolaπi sustrpljivi i uporni, rade na duge staze.U njih bi se trebalo ugledati.

Bez obzira na to koliko bejzboldanas privlaËi mlade, njima touspijeva vjerojatno i stoga πto su znaliiskoristiti (ne)organiziranost nekihdrugih πportova. Nogometa, naprimjer, iako KarlovËanima u svijestiipak ostaje “najvaænija sporedna stvarna svijetu”. Ako NK Karlovac ovegodine zadræi vodeÊu poziciju naljestvici III. nogometne lige - srediπte ikroz kvalifikacije konaËno osiguraulazak u II. ligu, nogomet Êe postatinajveÊa prijetnja bejzbolu i ostalimπportovima, jer bi to mladeæ mogloodvuÊi na stadion koji nosi imelegende karlovaËkog i hrvatskognogometa Branka »avloviÊa - »avleka.Bude li zaista tako, sigurno biprofitirao nogomet, karlovaËki πport inavijaËi, koji to odavno æele. Ali, u NKKarlovac joπ mnogo toga ne πtima, abez dobro posloæenih kockica radostbi mogla biti kratka.

Rukometaπi su dugogodiπnjiprvoligaπ koji je najbolje rezultatepostizao devedesetih kad su imali jakesponzore poput KarlovaËke pivovare iKarlovaËke banke. Kad je toganestalo, nestalo je i dobrih domaÊih imeunarodnih utakmica, prepunedvorane… Kad bi se u HRK Karlovacvratili svi igraËi koji danas igraju udresovima hrvatskih prvoligaπkihklubova, rukomet bi opet puniodvoranu i klub bi se borio za vrhljestvice, a ne bi iz godine u godinuigrao u Ligi za ostanak. KarlovaËkirukomet danas obiljeæava i sjajan radu Rukometnoj πkoli Karlovac koja jeprimjer i obrazac svim ostalimrukometnim πkolama u Hrvatskoj.Ona budi nadu u bolje sutrakarlovaËkog rukometa, ako bude -novca.

Nedostatak novca za πport jestvarnost, ne samo u Karlovcu negou veÊini sredina u Hrvatskoj. Zato onovcu i o πportskim objektima niπta,iako bi i to mogla biti jedna od tema.Usprkos svim nedostacima iteπkoÊama, klubovi i πportaπi ostvarilisu niz zapaæenih rezultata kako nadomaÊim tako i na meunarodnimnatjecanjima, za πto zaslugepripadaju πportaπima, njihovimtrenerima, ali i brojnim πportskimdjelatnicima koji su svojim trudompridonijeli uspjesima karlovaËkogπporta i njegovom promicanju.

NAJVE∆ANADAKARLOVA»KOG©PORTA:veslaËica”Korane”MarcelaMiloπeviÊ

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 9:58

Olimpijska povelja je temeljnidokument olimpijskog pokretakoji izraæava osnovne principe i

ideju olimpizma. Cjelokupan rad,ustroj i organizacija Meunarodnogolimpijskog odbora temelji se naOlimpijskoj povelji. Ona propisujeuvjete i naËin odræavanja i proslaveolimpijskih igara. Svaki novi Ëlan MOO-a daje prisegu kojom se obvezuje daÊe “poπtivati i osiguravati poπtivanjesvih odredbi Olimpijske povelje”.Pravila, praksa i djelovanjemeunarodnih strukovnih sportskihsaveza moraju biti u skladu sOlimpijskom poveljom, a temeljnazadaÊa svakog nacionalnog

olimpijskog odbora je “razvijanje izaπtita olimpijskog pokreta u svojojzemlji u skladu s Olimpijskompoveljom”. Svaki natjecatelj naolimpijskim igrama mora potpisatiizjavu kojom “prihvaÊa odredbeOlimpijske povelje koje su na snazi”.

Mnoga pitanja organizacije iupravljanja olimpijskim pokretom bilasu predmetom rasprave od samogosnivanja MOO-a 1894. godine.Meutim, tek na VII. olimpijskomkongresu u Lausannei u lipnju 1921.godine Olimpijska povelja je kao“knjiga pravila” kompletirana iprihvaÊena. NajveÊe zasluge za to bezsumnje pripadaju Pierreu de

Coubertinu, tadaπnjem predsjednikuMOO-a.

©est temeljnih principaolimpizma

Olimpijska povelja zapoËinje sa πesttemeljnih principa olimpizma od kojihprvi glasi: “Olimpizam je æivotnafilozofija kojom se slave i sjedinjuju uuravnoteæenu cjelinu kvalitete tijela,volje i uma. SpajajuÊi sport s kulturomi obrazovanjem, olimpizam æeli stvoritinaËin æivota koji se temelji na radosti

22

Piπe Zrinko »ustonja

OLIMPIZAM: Olimpijska povelja

je æivoOlimp

Pierre de Coubertin

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 9:58

koja proizlazi iz napora, obrazovnojvrijednosti dobrog primjera ipoπtivanju univerzalnih temeljnihetiËkih naËela.” Njima je utvrenoosnovno usmjerenje olimpizma iolimpijskog pokreta kao filozofije inaËina æivota, stanje uma i tijela,odgojnog i obrazovnog djelovanja uzpomoÊ sporta πto predstavljasredstvo u cilju skladnog razvojamladih u olimpijskom duhu kojikarakteriziraju razumijevanje,prijateljstvo, solidarnost i fair play, aiskljuËuje svaki oblik diskriminacije.

MoguÊnost bavljenja sportomdefinirana je kao ljudsko pravo svakeosobe sa æeljom stvaranja druπtvamira i zaπtite digniteta svakogpojedinca. Moæemo reÊi da jeolimpizam od ideje utemeljene naantiËkim uzorima i odgojnimpotencijalima modernog sportapostao raπirena i u cijelom svijetuopÊe prihvaÊena ideologija.

Olimpijska povelja se nadalje sastojiod pet poglavlja. Prvo definiraolimpijski pokret sa svim njegovimsastavnicama i osnovnim obiljeæjima.

Odreene su zadaÊe i uloga MOO-akao vrhovne vlasti unutar olimpijskogpokreta. Opisani su i definirani simboliolimpizma kao πto su: olimpijskikongres, olimpijska solidarnost,olimpijske igre, olimpijada, olimpijskisimbol, olimpijska zastava, olimpijskimoto, olimpijska himna te olimpijskiplamen odnosno baklja. Tako se,sukladno Olimpijskoj povelji, jasnorazlikuju pojmovi “olimpijske igre” kojesu definirane kao “natjecanje izmeusportaπa u pojedinaËnim i ekipnimdisciplinama, a ne izmeu zemalja” i“olimpijada” koja oznaËava vremenskorazdoblje od Ëetiri uzastopnekalendarske godine koje poËinje 1. sijeËnja prve godine olimpijade, azavrπavaju 31. prosinca Ëetvrtegodine olimpijade. Olimpijade seneprekinuto broje od I. olimpijskihigara u Ateni 1896. godine. Trenutnoje u tijeku druga godina 28.olimpijade, a 29. olimpijada ÊezapoËeti 1. sijeËnja 2008. godine, ugodini odræavanja 26. olimpijskihigara u Pekingu. U nas se sasvimuobiËajeno i sasvim krivo govori oolimpijadi, a pritom se gotovo uvijekmisli na olimpijske igre.

Pierre de Coubertin od 1896. do 1925.

Drugo poglavlje odnosi se na MOO,njegov pravni status, Ëlanove, ustroj idjelovanje. Propisano je da MOOmoæe imati 115 Ëlanova, a novijimpromjenama Povelje propisano je dase Ëlanom MOO-a moæe biti do 70.godine æivota. Zanimljiva je Ëinjenicada MOO sam izabire svoje Ëlanove

23

Od ideje utemeljene na antiËkim uzorima i odgojnimpotencijalima modernog sporta, olimpizam je postaoraπirena i u cijelom svijetu opÊe prihvaÊena ideologijaU nas se sasvim uobiËajeno i sasvim krivo govori oolimpijadi, a pritom se gotovo uvijek misli naolimpijske igre

votna filozofijapizam

‹

Zasjedanje u Berlinu 1909. godine

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 9:58

24

prema zaslugama za razvojolimpijskog pokreta, tj. da oni nepredstavljaju svoju zemlju, nacionalniolimpijski odbor ili neki odmeunarodnih strukovnih saveza. Tokonkretno znaËi da je Antun Vrdoljakpredstavnik MOO-a u Hrvatskoj, popotrebi i u drugim zemlji ili naodreenom podruËju, a nepredstavnik Hrvatske u MOO. Dosadsu Ëlanovi MOO-a iz Hrvatske, uzVrdoljaka, bili Franjo BuËar (1919. -1946.) i Boris BakraË (1960. -1987.). »lanovi MOO-a biraju se naosmogodiπnje razdoblje i mogu bitiviπe puta izabrani. Tijela rada iodluËivanja unutar MOO-a suZasjedanje (Session), Izvrπni odbor iPredsjednik. Zasjedanje je opÊisastanak svih Ëlanova MOO-a koji seodræava barem jedanput godiπnje.Meu ostalim odluËuje o izboru gradadomaÊina sljedeÊih ljetnih i zimskiholimpijskih igara, predsjedniku MOO-ai Ëlanovima Izvrπnog odbora (Ëetiripotpredsjednika i deset Ëlanova).Predsjednik se danas bira narazdoblje od osam godina i moæe bitireizabran na Ëetverogodiπnjerazdoblje. Najduæe je na Ëelu MOO-abio njegov drugi predsjednik Pierre deCoubertin, od 1896. do 1925.godine. Sadaπnji predsjednik JacquesRogge, osmi je Ëelnik MOO-a.

TreÊe poglavlje regulira pitanjapriznavanja meunarodnih strukovnihsportskih saveza i njihovu ulogu u MOO-u. Meunarodni strukovni sportskisavezi mogu sudjelovati u radu MOO-a idavati svoja miπljenja i prijedloge onekim pitanjima, ali nemaju pravoglasa ni odluËivanja o bilo kojimpitanjima rada i djelovanja MOO-a.

»etvrto poglavlje bavi se pitanjimanacionalnih olimpijskih odbora,njihovih zadaÊa i uloga, ustroja, uvjetaza priznavanje novih nacionalniholimpijskih odbora (NOO) te ostalihprava i obveza. Meu ostalog jepropisano da veÊinu glasova u tijelimaodluËivanja i izvrπnim tijelima NOO-amoraju imati predstavnici olimpijskihsportova te da Ëlanovi NOO-a, osimprofesionalnih sportskih rukovoditelja,neÊe primati nikakvu naknadu za svojrad ili nagrade za dobro obavljenposao. U Olimpijskoj povelji iznosi se inekoliko preporuka NOO-a, a neke odnjih odnose se na redovitoorganiziranje, ako je moguÊe,olimpijskog dana i tjedna radipromicanja olimpijskog pokreta iliukljuËivanja u svoje aktivnostipromocije kulture i umjetnosti upodruËjima sporta i olimpizma.

Profesionalci dolaze 1984.

Peto poglavlje govori o olimpijskimigrama i ono je najopseænije. U petpotpoglavlja govori se o proslavi,organizaciji i upravljanju olimpijskimigrama, sudjelovanju na olimpijskimigrama, programu igara, protokolu iarbitraæi. Odreeno je da seolimpijske igre odræavaju u prvojgodini, a zimske olimpijske igre utreÊoj godini olimpijade te da ne mogutrajati dulje od 16 dana. Detaljno jepropisan naËin izbora gradadomaÊina i mjesta odræavanja kao iuloga, zadaÊa i financijske obvezeorganizacijskog odbora olimpijskihigara. Za sudjelovanje na olimpijskimigrama nije propisana dobna granicaosim one koju je utvrdio meunarodnistrukovni sportski savez svojimpravilima natjecanja. Trenutno je napopisu 28 meunarodnih sportskihsaveza za koje se smatra da rukovodesportovima na olimpijskim igrama isedam njih koji rukovode sportovimana zimskim olimpijskim igrama. Popissportova koji Êe se naÊi na programuolimpijskih igara utvruje MOO irevidira ga nakon svakih olimpijskihigara. Da bi se sport naπao naprogramu njime se moraju muπkarcibaviti u barem 75 zemalja na Ëetirikontinenta i æene u barem 40 zemaljai na tri kontinenta. Sportom koji je naprogramu zimskih olimpijskih igaramuπkarci i æene se moraju baviti u

barem 25 zemalja i na tri kontinenta.Program sveËanog otvaranja izatvaranja olimpijskih igara takoer jedefiniran Olimpijskom poveljom.

Olimpijska povelja je u svojojpovijesti mnogo puta mjenjana inadopunjavana. Posljednje promjeneuËinjene su 2004. godine. Ona jeæiva, prilagodljiva vremenu, trenutku iokolnostima, ali je u svojoj osnovi iideji nepromijenjena do danas.MoguÊe je prepoznati nekoliko vaænihizmjena koje su rezultat dinamiËnograzvoja olimpizma i olimpijskogpokreta, a jedna od kljuËnih dogodilase 1984. godine kada je na inicijativutadaπnjeg predsjednika MOO-a JuanaAntonija Samarancha unesenaizmjena kojom je omoguÊen nastupprofesionalnim sportaπima naolimpijskim igrama. Definicijaamaterizma bila je predmetomprijepora i brojnih rasprava od samogosnivanja MOO-a, ali je amaterizamujedno bio jedan od osnovnih obiljeæjaolimpizma. Samaranch je odluËioprekinuti te rasprave pa je tradicijuamaterizma kao ishodiπte olimpizmaprilagodio, kako je sam Ëesto isticao,tadaπnjoj realnosti sporta.

Poznavanje odredbi Olimpijskepovelje, njenog razvoja i uloge kojuima u svijetu sporta kao skup najviπih inajvaænijih pravila neobiËno je vaænoradi razumijevanja znaËenja ipravilnog tumaËenja sporta i svihpojavnosti vezanih uz njega udanaπnjem svijetu.

‹

Boris BakraË, ËlanMOO-a (1960.-1987.)

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 9:58

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 9:59

Hrvatski zbor sportskih novinara se od2004. godine oprostio tradicionalnimgodiπnjim Saborom na kojem su

dodijeljene nagrade sportskim novinarimakoji su obiljeæili prethodnu godinu. NasveËanosti u Novinarskom domu 15. travnja,uz nazoËnost mr. Zlatka Mateπe,predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora, idrugih uglednih gostiju, nagradu za æivotnodjelo dobili su Branimir Vukina, dugogodiπnjinovinar sportske rubrike VeËernjeg lista,Fredi Kramer, umirovljeni reporterHrvatskog radija i neumorni publicist, te BoæoJovanoviÊ, direktor fotografije i voditeljsnimanja na HRT-u.

"U svojoj sam dugogodiπnjoj karijeri bio namnogim zanimljivim mjestima, a unezaboravnom sjeÊanju ostao mi je boravaku Colombu na Konferenciji nesvrstanihzemalja i druæenje s Titom na brodu Galeb.Marπalu se nije svidio hotelski smjeπtaj pa jeradije preselio na brod. Bio je vrlo ljubazanprema nama novinarima i snimateljima",prisjetio se JovanoviÊ.

Vukina, koji se sportskim novinarstvombavi veÊ 35 godina, izvjeπtavao je s najveÊihnatjecanja (OI u Atlanti, ZOI u Sarajevu,Univerzijada u Kobeu...), ali je uvijek voliozaviriti i u 'male sportove', kuglanje, veslanje,sportska rekreacija, za koje kaæe:

"Ta raznolikost i πarolikost najljepπe suosobine sporta. I dok Êe toga biti, bit Êe isportskih novinara".

Posebno priznanje za 55 godinanovinarskog rada dodijeljeno je nezaboravnojtelevizijskoj komentatorici Milki BaboviÊ, koja

je priznala da je bila "grozna" prema svojimuËenicima, sadaπnjim HRT-ovim sportskimkomentatorima. No Ëini se da je njezinapedagogija bila uspjeπna, jer su joj svi mlaikolege zahvalni. Jura Ozmec, predsjednikHZSN-a, uz cvijeÊe joj je i javno zahvalio.

Dobitnici ostalih godiπnjih nagrada su:Draæen PineviÊ (Sportske novosti, za pisanonovinarstvo), Kreπimir »ampa (Hrvatski

radio, za radijsko novinarstvo), Æeljko Vela(HRT, za televizijsko novinarstvo), Robert©ola (VeËernji list, urednik godine), DamirSenËar (Hina, za fotografiju), DamirTabakoviÊ i HOO (za najbolju press sluæbu) teZoran KovaËeviÊ i Milorad BibiÊ (zapublicistiku, tj. za knjigu "Novoselova zlatnakoπarka").

U radnom dijelu sjednice Sabor HZSN-a jeza nove Ëlanove Izvrπnog odbora izabraoRoberta Valaija, fotoreportera Sportskihnovosti, i Roberta ©alinoviÊa, novinara Hine,te uz jedan glas protiv i dva suzdræana odluËiopristupiti Udruæenju balkanskih sportskihnovinara (BASU). U tom su udruæenjusportski novinari iz GrËke, Turske, Bugarske,Rumunjske, Moldavije, Cipra, SiCG, BiH,Makedonije, Albanije, a sad i Hrvatske.

LjubiËiÊu nagrada za suradnju s medijima

HZSN-ova nagrada za suradnju s medijimapripala je naπem poznatom tenisaËu IvanuLjubiËiÊu. Za njega je reËeno da je uvijekspreman na suradnju sa sedmom silom.Njegov mobitel nije tajna za novinare kojiprate tenis, a radi πto bolje suradnje smedijima LjubiËiÊ je otvorio i svojuinternetsku stranicu (ivan-ljubicic.com) kojase aæurira i na kojoj se mogu pronaÊi mnogezanimljivosti iz njegove karijere. Nerijetko sena toj stranici mogu proËitati Ivanove izjave isamo pola sata nakon odigranog meËa."Hvala HZSN-u na nagradi, doista sampoËaπÊen", poruËio je LjubiËiÊ.

27

Posebno priznanje za 55 godinanovinarskog rada dodijeljeno je

nezaboravnoj televizijskojkomentatorici Milki BaboviÊ, koja jepriznala da je bila "grozna" prema

svojim uËenicima, sadaπnjim HRT-ovim sportskim komentatorima.No Ëini se da je njezina pedagogijabila uspjeπna, jer su joj svi mlai

kolege zahvalni

Piπe Anton FiliÊ

Vukini, Krameru i JovanoviÊu nagrade za æivotno djelo

GODI©NJISABORHRVATSKOGZBORASPORTSKIHNOVINARA

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 9:59

Sponzor HOO-a

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 9:59

UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X GODINA 36 • BROJ 133 • LIPANJ 2005.

Ekipa UTV-a s prof. Vladimirom JankoviÊem- prvaci srednjoπkolskog rukometnog prvenstva Zagreba 1936. godine

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 9:59

Prije 70 godina odigrana prvarukometna utakmica u ZagrebuPrvi rukomet u nas bio je tzv. veliki rukomet. Igrao se na nogometnomigraliπtu, a za jednu ekipu nastupalo je deset igraËa u polju i vratar

OBLJETNICE

Piπe Zdenko JajËeviÊ

PoËetak rukomete igre u Hrvatskoj zabiljeæen je 29. svi-bnja 1930. u Varaædinu. Na igraliπtu Varaædinskogπportskog kluba odræana je "Javna gimnastiËka produ-

kcija s prikazom sletskih vjeæbi na spravama i igrama". Podvodstvom nastavnika tjelesnog odgoja Zvonimira Suligoja,dvije kombinirane momËadi uËenika Dræavne realne gimnazi-je prikazale su, nakon jednogodiπnjeg vjeæbanja, rukometnuigru. Prvi rukomet u nas bio je tzv. veliki rukomet. Igrao se nanogometnom igraliπtu, a za jednu ekipu nastupalo je desetigraËa u polju i vratar.

PoËeci igranja rukometa u Zagrebu zabiljeæeni su u πkolskojgodini 1932./1933. u tadaπnjoj Dræavnoj I. muπkoj realnojgimnaziji. Prvo obuËavanje tehnike rukometne igre radilo sena satovima tjelesnog odgoja nastavnika Vladimira Jankovi-Êa. On je rukomet upoznao prilikom jednogodiπnjeg hospiti-ranja u Viπoj πkoli za tjelesni odgoj u Berlinu. Za uËenike ko-ji su pokazali veÊe zanimanje za tu novu πportsku igru orga-nizirani su u izvanπkolsko vrijeme treninzi i utakmice na igra-liπtu Hrvatskog πportskog kluba Concordia u KranjËeviÊevojulici u sklopu Udruæenja tjelesnog vjeæbanja - UTV.

Do izgradnje Srednjoπkolskog igraliπta u KlaiÊevoj ulici1935. godine zagrebaËki rukometaπi su imali iznimno skro-mne uvjete za razvoj. Prvi meugradski susret uËenika ruko-

metnih reprezentacija Dræavne I. muπke realne gimnazije izZagreba i srednjoπkolske reprezentacije Ljubljane odigran je19. svibnja 1935. u Ljubljani (7-5).

Prva utakmica

Prva javna rukometna utakmica u Zagrebu odigrana je 1. li-pnja 1935. godine, na sveËanosti u povodu otvaranja Sre-dnjoπkolskog igraliπta. Igrale su reprezentacije Dræavne I.muπke realne gimnazije i srednjih πkola Ljubljane. Prvo polu-vrijeme odigrano je u subotu 1. lipnja, a drugo, dan kasnije.ZagrebaËki uËenici su bili uspjeπniji (8-3). Od jeseni 1935.godine na Srednjoπkolskom igraliπtu se poËinju odræavatibrojne prijateljske i prvenstvene rukometne utakmice uËenikazagrebaËkih srednjih πkola uz nazoËnost brojnih gledatelja.Prvo rukometno prvenstvo zagrebaËkih srednjih πkola organi-zirano je u πkolskoj godini 1935/.1936., uz sudjelovanje re-prezentacija realnih i klasiËnih gimnazija. Prvo mjesto osvo-jila je reprezentacija Dræavne I. muπke realne gimnazije.

MomËad te gimnazije gostovala je za XI. olimpijskih igarau Berlinu u meunarodnom omladinskom kampu i odigrala triutakmice s ekipama berlinskih srednjih πkola. Dvije pobjede ijedan nerijeπeni rezultat prvi su meunarodni susreti i uspjesihrvatskog rukometa (13- 9, 9- 8 i 9-9). Tom su prilikom gle-

2

Susret ekipa

Dræavne I. muπke

realne gimnazije i

reprezentacije

srednjih πkola

Ljubljane na

otvaranju

Srednjoπkolskog

igraliπta

1. lipnja 936.

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:00

3

Susret zagrebaËkih (desno) i berlinskih srednjoπkolaca u Berlinu 1936.

dali i finale olimpijskog rukometnog turnira izmeu reprezen-tacija NjemaËke i Austrije (10-6) koju je promatralo 100.000ljudi.

Prva meunarodna rukometna utakmica u nas odigrana je19. srpnja 1939. na Srednjoπkolskom igraliπtu izmeu stu-dentskih reprezentacija Zagreba i Graza (2-11). ZagrebaËkestudente vodio je profesor Vladimir JankoviÊ, a studente izGraza Josef Recla. Rukomet u Bjelovaru poËeli su igrati uËe-nici Dræavne realne gimnazije 1939. godine, pod vodstvomnastavnika Stanka TonËiÊa. Svoj prvi sluæbeni nastup upisalisu 2. lipnja 1940. godine na Srednjoπkolskom igraliπtu u Za-grebu, kada su se susreli s ekipom Dræavne I. muπke realne gi-mnazije (2-7).

Prvo prvenstvo grada Zagreba

ZahvaljujuÊi uËenicima zagrebaËkih srednjih πkola koji sumaturirali 1939. godine, pri tadaπnjim zagrebaËkim πportskimdruπtvima osnivaju se rukometne sekcije. Tako se rukomet po-Ëeo igrati u I. hrvatskom graanskom πportskom klubu, Hrvat-skom πportskom klubu LiËanin, kasnije nazvan Martinovka,H©K Gradske elektriËne centrale, H©K ©parta, H©K Meteor,H©K Concordia i H©K ÆeljezniËar, kasnije nazvan H©K Tr-nje. Rukometna sekcija pri SK Marathon osnovana je 1940.godine.

Rukometne utakmice u Zagrebu igrale su se na igraliπtu I.hrvatskog graanskog πportskog kluba pokraj Koranske ulice,igraliπtu H©K Concordia u KranjËeviÊevoj ulici, H©K ©par-ta pokraj Elektrane i igraliπtu SK Jugoslavija u »rnomercu.Radi zauzetosti tih igraliπta nogometnim treninzima i utakmi-cama, rukometaπi su igrali uglavnom subotom ili nedjeljomposlije podne.

U proljeÊe 1940. godine predstavnici zagrebaËkih rukome-tnih sekcija formirali su Rukometni radni odbor koji je te go-dine organizirao prvo klupsko rukometno prvenstvo gradaZagreba. Taj odbor moæemo smatrati poËetkom djelovanjaZagrebaËkog rukometnog saveza. Uz sudjelovanje sedammomËadi, naslov najboljeg pripao je ekipi H©K Meteor.

Osnivanje Hrvatskog rukometnog saveza

U listopadu 1941. godine zapoËeo je djelovati Hrvatski ru-kometni savez, koji je sve do 1944. organizirao dræavna pr-venstva na kojima su sudjelovali Meteor, Concordia, Graan-ski, GrafiËar, ©parta, Martinovka, Zvonimir i ekipa njemaËkihzrakoplovaca. Najuspjeπniji su bili Meteor i Concordia.

U jeku Drugog svjetskog rata zabiljeæen je i prvi nastup hr-vatske rukometne reprezentacije. Rukometna reprezentacijaNezavisne Dræave Hrvatske je 14. lipnja 1942. u Budimpeπtiodigrala utakmicu s reprezentacijom Maarske (0-9). Prvi hr-vatski reprezentativci bili su Vlado AbramoviÊ, Iris Dolenec,Æarko GaletoviÊ, Branko Kralj, Zvonko Leskovar, Todor Ma-rinov, Viktor Medved, Kreπo Pavlin, Vlado ©imanoviÊ, Stje-pan ©iriÊ i Josip Æitnik. Prva struËna knjiga o rukometu "Ru-komet", izdana je 1942. godine. Za najboljeg rukometaπa1944. godine zagrebaËki list ©port proglasio je Irisa Dolene-ca, igraËa H©K Concordia.

Izvori i literatura

1. ©imiÊ, Jerko, 50 godina rukometa u Zagrebu i Jugoslaviji,Povijest sporta, 14 (1983.) 56, str. 219-223.

2. Flander, Marjan (1986.) Razvoj rukometa u Hrvatskoj, Ru-kometni savez Hrvatske, str. 9-15.

3. Kazivanje i fotografije Tibora LovrenËiÊa iz Zagreba.

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:00

Piπe Milka BaboviÊ

Odlukom njezine obitelj djevojËica Zulejka Stefanini u πestoj godini æivota postaje Ëlanicom"Sokola" i redovito vjeæbanje postaje sustavni dio njezina odgoja i obrazovanja. RastuÊi i ra-zvijajuÊi se u svestranu sportaπicu nije gubila spontanu radost kretanja i plemenitog, poti-cajnog uzbuenja nadmetanja. U njoj je bila duboko usaena potreba da tu radost podijeli sljudima oko sebe, da ih potakne da poËnu, da ih poduËi zaπto to sve treba raditi

ZULEJKA TU∆AN-STEFANINI (6. 1. 1912. Split, - 27. 3. 2005. Zagreb)

IN MEMORIAN

Æena koju se ne smije zaboraviti

4

Zulejka TuÊan-Stefanini (1912. - 2005.) je najsve-stranija i najuspjeπnija sportaπica naπe svekolikepovijesti. StatistiËari piπu da je osvajala sportska

priznanja najviπeg dometa njezina vremena Ëak u 14sportova. Bivala je i prvakinja dræave, i rekorderka,olimpijka na Igrama 1936. u Berlinu. Svojim rezultati-ma, cijelom svojom liËnoπÊu od rane je mladosti utiralasportske putove æenama. Njezino se ime moæe naÊi imeu sudionicama Svjetskih æenskih sportskih igara1930. u Pragu, 1931. u Firenci. U Firenci je lukom i stri-jelom izborila treÊe mjesto. (To treba zapamtiti kada ne-kom zgodom neprovjereno, ali efektno, izgovorimo ilinapiπemo "... prvi put u povijesti ..."). Kada je 1947. go-dine poËelo sveopÊe natjecanje za znaËku sportske sve-stranosti ZREN (Za REpubliku Naprijed) Zulejka Tu-Êan je bila prva sportaπica u Hrvatskoj koja je osvojilazlatnu znaËku. Nije u pitanju bilo "osvojiti joπ jednu na-gradu", poticaj za sudjelovanje je bio povuÊi za sobomπto viπe æena. Uvjeriti ih da 35 godina u æivotu æene ni-su godine starosti.

O toj Zulejki TuÊan treba reÊi koju rijeË. Rezultati usportskom natjecateljskom dijelu njezina æivota su takovida njima ne treba dodavati, njih se ne smije zaboraviti!

Odlukom njezine obitelj djevojËica Zulejka Stefaniniu πestoj godini æivota postaje Ëlanicom "Sokola" i redo-vito vjeæbanje postaje sustavni dio njezina odgoja iobrazovanja. RastuÊi i razvijajuÊi se u svestranu spor-taπicu nije gubila spontanu radost kretanja i plemenitog,poticajnog uzbuenja nadmetanja. U njoj je bila dubokousaena potreba da tu radost podijeli s ljudima oko se-be, da ih potakne da poËnu, da ih poduËi zaπto to sve tre-ba raditi. Sama nije prestajala, suprug Fran TuÊan i objekÊeri Vida i Mika bili su njezini oslonci u svemu πto jeradila. A radila je, djelovala mnogo, korisno, neumorno.Znala je u razgovoru reÊi: "Ne znam kako bi mi moglobiti dosadno kad ima toliko toga u ovom æivotu πto vo-lim, πto me privlaËi, potiËe... πto joπ nisam dospjela na-uËiti i zapoËeti...". Uz sport i obitelj, πkolu i druπtvenudjelatnost nije zapostavila umjetnost - bila je izvrsna ke-ramiËarka. U Zagrebu, na Likovnoj akademiji zavrπilaje Ëetverogodiπnji keramiËarski teËaj. Izlagala je veÊprije Drugog svjetskog rata (1936. i 1939.). Samostalnaizloæba u Zagrebu 1968. svjedoËila je da ta izuzetna æe-

na, ta naπa Zulejka, ne stari ni duhom. Imala je tada 56godina. A iz njezinih djela zraËila je mladenaËka rado-znalost i vedrina, zrelost tamo gdje je nasluÊivala odgo-vor, ali ne i sjeta ako ga joπ traæi. Sve nas koji smo je du-lje poznavali radovala je svjeæina i neposrednost koje jeprenijela u svoju keramiku. I sva ljubav prema pokretuljudskog tijela.

Godine 1947. poËinje raditi kao nastavnica tjelesnogodgoja. Najprije u Gornjogradskoj 7. gimnaziji. U tojπkoli ostala je do 1955. Tada prelazi u Eksperimental-nu gimnaziju na Treπnjevci gdje ostaje do 1965. Te go-dine rada u gimnazijama zlatnim su slovima upisane usrednjoπkolski sportski æivot Zagreba, a i πire. ZulejkaTuÊan-Stefanini je bila zdravi izdanak hrvatskog peda-goπkog rada - nastava nije zavrπavala sa zvonom. Tje-lesni odgoj po planu i programu prerastao je u sport.Zulejka je znala zainteresirati uËenice i potaknuti ih dapomaæu, osamostaljivala ih je. Godiπnjaci srednjoπkol-skih sportskih prvenstava u Zagrebu svjedoËe koliko suse uËenice πkola u kojima je radila Zulejka TuÊan-Ste-fanini isticale. Od nje i njoj sliËnih pedagoga tjelesnekulture i sporta imao je neizrecivo vrijedne koristisport uopÊe.

Iskusni struËnjak koji zna gdje πkola prestaje i gdje senastavlja sportski rada s mladima, uza to i vrsni peda-gog koji vidi i dalje u buduÊnost, surauje sa sportskimsredinama, klubovima. Kada je ocijenila da neka oduËenica pokazuje darovitost za odreeni sport, pozvalabi trenera kluba, posavjetovala se, razgovarala s rodite-ljima pitajuÊi ih za suglasnost i tako je na najprirodniji

Zulejka TuÊan-Stefanini naAtletskom prvenstvu Zagreba

1931. godine

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:00

5

naËin podmlaivan zagrebaËki sport, posebno atletika.Zulejki i "njezinoj djeci" vrata svih sportskih terena bi-la su πirom otvorena. Posebno je to bilo nuæno za atlet-ske pripreme. U pravilu su dolazile na terene AK "Mla-dost" na Savi. UËenice koje su se pripremale za sre-

dnjoπkolska prvenstva tada bi trenirale zajedno s namaatletiËarkama.

Nakon nastavniËkog rada Zulejka nije prestala raditi,jedino su u dvorani umjesto uËenica bile majke, tete, a iponeka baka: za kratko je vrijeme bilo poznato da trebaotiÊi u πkolu na Kaptolu i rekreirati se. Onima koji bi jepitali zar se nije veÊ umorila ona je odgovarala: "Pa jasam volila knjige i glazbu i prije i kanim nastaviti. Ali,ja ovo æelim raditi jer je to samo prirodni nastavak mo-ga dosadaπnjeg rada. Pokuπavam nenametljivo savjeto-vati æenama da se ne zapuste, da nastave vjeæbati, bavitise sportom i kad proe prva mladost, pokuπavam ih svo-jim primjerom ohrabriti, uvjeriti da nije kasno poËeti ikad se jave u kosi prve sijede. Ako saËuvaju tjelesnu iduπevnu svjeæinu, lakπe Êe doËekati starost".

Svega sam se ovoga sjetila onoga dana kada smoispratili Zulejku. Spustila sam se u grad i u banci na Tr-gu bana JelaËiÊa Ëekala svoj red. Sjela je kraj mene ne-poznata æena, oslovila me, predstavila se i pomalosmetena rekla: "Upravo sam sada saznala da je NA©Aprofesorica Zulejka umrla. Silno mi je æao, bila bihotiπla na pogreb. Nikada je neÊu zaboraviti. Moja kÊi jebila njezina uËenica, tako sam je upoznala. Posluπalasam je i poËela i sama vjeæbati u skupini rekreativki.Bilo je veliko iznenaenje za mene kada sam postalasvjesna da se bolje osjeÊam i da ne æelim prestati. Ima-la je ona pravo... sportske zdravstvene navike dobre suzdravstvena æivotna investicija i zato sam joj zahval-na"!

Atletsko prvenstvo Zagreba 1931. godine (slijeva): Vjera NeferoviÊ,Zulejka TuÊan-Stefanini, Ana Stefanini, Vera Pervan, Ana Batelkova,Ruæica JanoviÊ, Mila PetriËiÊ

Jugoslavenskaatletskareprezentacija naXI. Olimpijskimigrama u Berlinu1936. (slijeva):Vjera NeferoviÊ,Zulejka TuÊan-Stefanini, JelenaStanojeviÊ, FloraHofman, Renata»abrijan, VeraRomaniÊ

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:00

6

Isidor Krπnjavi, ili kako je politikautjecala na razvoj tjelovjeæbeJedan od najveÊih uspjeha Isidora Krπnjavoga kao politiËara koji je utjecao istvarao pretpostavke za razvoj tjelovjeæbe u Hrvatskoj jesu upravo zasluge ikljuËna uloga koju je imao u pojavljivanju Franje BuËara - oca hrvatskog sporta

U POVODU 160. GODI©NJICE RO–ENJA

TJELOVJEÆBA


Isidor Krπnjavi (1845. - 1927) bio je doktor filozofijei prava, politiËar, slikar i povjesniËar umjetnosti. Nasamom kraju 19. stoljeÊa igrao je znatnu ulogu u

hrvatskom kulturnom, javnom, pedagoπkom ipolitiËkom æivotu. U svom πirokom rasponu djelovanjadotaknuo se i tjelovjeæbe. Ovim tekstom u kojem Êemogovoriti o utjecaju Isidora Krπnjavoga kao politiËara narazvoj tjelovjeæbe u Hrvatskoj obiljeæavamo 160. go-diπnjicu njegovog roenja.

Uloga Krπnjavoga u politiËkom i druπtvenom æivotuHrvatske na kraju 19. i poËetku 20. stoljeÊa do danas joπnije u cijelosti odreena. Mnogo je kontroverznih stavo-va i razmiπljanja hrvatskih povjesniËara o njemu. SliËnoje i u podruËju tjelovjeæbe. Pokuπao je iz politiËkih ra-zloga uvesti πvedski gimnastiËki sustav u Hrvatsku itime smanjiti utjecaj i znaËenje Hrvatskog sokola. Tomu, na sreÊu, nije poπlo za rukom, ali je iza sebe ostavionekoliko ureenih i izgraenih dvorana za tjelovjeæbu iveÊi broj vanjskih igraliπta, izdavanjem naredbi poveÊaoje znaËenje nastave TZK-a i njenu ulogu u odgojno-obrazovnom sustavu, inicirao je i financirao prvo vi-sokoπkolsko πkolovanje kadrova za potrebe tjelovjeæbe iutro put njenom daljnjem razvoju u Hrvatskoj.

Kao mladi doktor filozofije i slikar Krπnjavi se susreÊes biskupom Josipom Jurjem Strossmayjerom na Ëijinagovor dolazi u Zagreb i postaje prvi πef katedre zapovijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

“DovodeÊi Krπnjavoga u Zagreb Strossmayer je uvjerenda je za Hrvatsku napravio dobar posao, a da je sebidoveo 'svog Ëovjeka'… njih dvojica su u neprestanojvezi i Krπnjavi se kreÊe u okviru Strossmayjerova poli-tiËkog programa.” (KrtaliÊ, 1986.). Meutim, neoËeki-vano, 1884. godine Krπnjavi mijenja politiËku ori-jentaciju i biva izabran s liste Narodne stranke, koju jepredvodio ban Hedervary, za zastupnika u Hrvatskomsaboru. “…Krπnjavi je bez osobite najave otiπao odStrossmayjera… i priπao 'maaronima', konkretnoKhuenu, πto je ne samo stari biskup nego i Ëitava hrvats-ka javnost primila gotovo kao izdaju, noæ u lea, nezah-valnost, nemoral i prodaju vlastima” (KrtaliÊ, 1986.).Pristupanje Narodnoj stranci i pribliæavanje banu Heder-varyju, ljutom politiËkom protivniku J. J. Strossmayjerai Ante StarËeviÊa, u najveÊoj je mjeri obiljeæiloKrπnjavoga kao osobu i politiËara. Sve πto je on od togtrenutka Ëinio smatralo se neprijateljskim za hrvatskinarod. “I za biskupa Strossmayjera i za ukupnu hrvatskujavnost… Krπnjavi je izdajica i izrod, nemoralan tip, kar-ijerist, maaron, ulizica i Ëovjek bez ikakve Ëasti i dos-tojanstva” (KrtaliÊ, 1986).

Takva karakterizacija iz pera njegovih suvremenikauvelike je utjecala na nerazumijevanje i neprihvaÊanjemodernih i vizionarskih poteza koje Krπnjavi vuËe u po-druËju tjelovjeæbe i nastave TZK-a u Hrvatskojdevedesetih godina 19. stoljeÊa.

Zgrada Srednjoπkolskih zavoda s gimnastiËkomdvoranom prije otvaranja 1895. godine

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:00

7

Predstojnik Odjela za bogoπtovlje i nastavu

Krajem 1891. godine Krπnjavi je imenovan je predsto-jnikom Odjela za bogoπtovlje i nastavu u vladi banaDragutina Khuena-Hedervaryja, tj. postao je ministarzaduæen za pitanja bogoπtovlja i nastave u tadaπnjojHrvatskoj.

Tjelovjeæbeno druπtvo Hrvatski sokol bilo je utadaπnjoj Hrvatskoj jedno od rijetkih druπtava ili institu-cija koje je ne samo nosilo nacionalni predznak, nego iokupljalo veÊi broj mladih i promicalo meu njima na-cionalni duh. DjelujuÊi pod krilaticom “U desnici snaga,u srcu odvaænost, u misli domovina” Hrvatski sokol jevelik dio svoje aktivnosti, Ëak i prihoda1, ostvarivao or-ganizirajuÊi i provodeÊi nastavu TZK-a u osnovnim isrednjim πkolama. Kao takav Hrvatski sokol i Ëeπki gim-nastiËki sustav na kojemu se temeljilo djelovanjeHrvatskog sokola naπli su se na udaru bana Hedervaryjai njegovog novog ministra. Ideja je bila nacionalno obo-jen sokolski gimnastiËki sustav zamijeniti jednimneslavenskim i apolitiËnim gimnastiËkim sustavom.

Je li s tim ciljem Krπnjavi prije svog imenovanja zapredstojnika Odjela za bogoπtovlje i nastavu otiπao nastudijsko putovanje u njemaËke i skandinavske zemlje ilise toga dosjetio tek kada se u Stockholmu susreo saπvedskim odgojno-obrazovnim sustavom i nije presud-no. Naime, njemu se πvedski gimnastiËki sustav uËinioidealnom zamjenom ili protuteæom sokolstvu te dogo-vara slanje dvojice stipendista na Centralni kraljevskigimnastiËki zavod u Stockholmu, tada vrlo uglednutjelovjeæbenu πkoli svjetskog glasa.

©vedski gimnastiËki sustav, za razliku od Ëeπkog ilinjemaËkog, nije imao svoje temelje u politiËkoj ili ideo-

loπkoj borbi, nego je Pehr Henrik Ling, njegov kreator,motive pronalazio u æelji da poboljπa zdravstveno stanjesvog naroda. Stoga se πvedska gimnastika i njena filo-zofija Krπnjavome Ëinila manje opasna i prihvatljivijaod, u Hrvatskoj dominantnog, Ëeπkog gimnastiËkog sus-tava, politiËki usmjerenog protiv austrijske i ugarskehegemonije s idejom zajedniËkog povezivanja slaven-skih naroda unutar Austro-Ugarske Monarhije. ©vedskigimnastiËki sustav trebao se nametnuti, smanjiti domi-naciju Ëeπkog gimnastiËkog sustava, postupno istisnutisokolstvo iz hrvatskog druπtva i, πto je naroËito vaæno, izπkolskog sustava. Krπnjavi je imao jasan plan kako touËiniti. U travnju 1892. godine raspisao je natjeËaj zaslanje dvojice stipendista na studij u ©vedsku. Na nat-jeËaju su izabrani i poËetkom srpnja iste godine u ©ved-sku su se uputili Franjo BuËar i SreÊko BoπnjakoviÊ ko-ji se nakon nekoliko tjedana provedenih u Stockholmuipak vratio u Zagreb. Franjo BuËar je ostao u ©vedskoj imarljivo studirao.

Nastava TZK-a

Razmiπljanja i odnos Isidora Krπnjavoga prema nas-tavi TZK-a, koji su neobiËno vaæni, dobro se oËituju unekoliko naredbi tadaπnje vlade, tj. Odjela za bogoπtovl-je i nastavu, koje se odnose na nastavu TZK-a, a iza Ëijegdonoπenja stoji upravo Krπnjavi.

“©kolski zakon… odreuje, da mora uz svaku πkolubiti gombaliπte. Tomu zahtjevu zakona zadovoljava sesamo povrπno, a æaliboæe ima sluËajeva, osobito ugradovima, gdje se πkole grade bez ikakva gombaliπta…Zato uz svaku πkolu treba da bude πto veÊe gombaliπte.Kod novih πkola valja na to paziti odmah,… da ni neπalju takvih graevnih osnova na odobrenje… u kojimanije uvrπteno dosta veliko gombaliπte, jer se ni jednatakova osnova ne Êe odobriti… Ova i ovakova gom-baliπta valja πto viπe upotrebljavati….”2

Indikativno je da je Krπnjavi u svojoj prvoj naredbi ko-ju je izdao kao predstojnik Odjela za bogoπtovlje i nas-tavu u travnju 1892. godine, a koja se odnosila na nas-tavu TZK-a, odmah pokuπava regulirati temeljno pitanjanastave TZK-a: izgradnju objekata i prostora za odræa-vanje nastave.

U svibnju iste godine izdana je naredba kojom se nas-tava TZK-a u puËkim πkolama u trajanju od 30 minutamorala izvoditi iza svakog prvog sata prijepodnevnenastave. Osim toga propisano je da u 10-minutnimodmorima izmeu drugog i treÊeg sata uËenici trebajubiti tjelesno aktivni igrajuÊi prikladne igre. Prema tome,svakodnevna tjelovjeæba u trajanju od 40 minuta uvede-na je u Hrvatskoj veÊ 1892. godine zahvaljujuÊiKrπnjavome. U istoj naredbi nadalje se kaæe “…πkolskovjeæbaliπte neka se nalazi gdjegod je moguÊe uneposrednoj blizini πkolske zgrade… Na takvovjeæbaliπte neka se raËuna 4-5 m2 povrπine po djetetu.Nadkriven prostor za vjeæbaliπte neka je dosta prostran.Na uËenika neka dolazi 1-2 m2, a visina njegova treba daje 4,4 m…” 3 Time su prvi put propisani standardi za iz-gradnju natkrivenih i vanjskih igraliπta za potrebe nas-tave TZK-a u Hrvatskoj.

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:00

Krπnjavi i BuËar

Navedene naredbe vezane uz nastavu TZK-a, kao ione koje slijedile sve do 1896. godine, trebale supripremiti teren za uvoenje πvedskog gimnastiËkogsustava u Hrvatskoj koje je trebalo uslijediti nakonpovrataka Franje BuËara sa πkolovanja iz ©vedske.BuËar ulazi na velika vrata u povijest tjelovjeæbe i nas-tave TZK-a u Hrvatskoj organizacijom TeËaja zauËitelje gimnastike 1894. - 1896. godine koji je iniciraoi bezrezervno podræavao sam Krπnjavi. Plan i programteËaja sastavio je BuËar po uzoru na Stockholm i ostaleskandinavske centre za obrazovanje kadrova iz po-druËja tjelovjeæbe s ciljem obuke prvih 30 polaznika zatjelovjeæbu po πvedskom gimnastiËkom sustavu. Uzdvorane za polaznike teËaja bili su na troπak vlade os-igurani i svi potrebni rekviziti i pomagala na kojimaKrπnjavi nije πtedio.

©vedski gimnastiËki sustav nikada nije uspio zaæiv-jeti u Hrvatskoj upravo zbog poloæaja koji je uhrvatskom druπtvu i politici zauzimao Krπnjavi. Naime,nedugo nakon zavrπetka TeËaja za uËitelje gimnastikeKrπnjavi biva politiËkim pritiscima bana Hedervaryaprisiljen na odstupanje s duænosti predstojnika Odjela,a sam ban je poduzeo korake da se zapoËeti projektiKrπnjavoga, meu kojima je i uvoenje πvedskog gim-nastiËkog sustava u Hrvatsku, zaustave. S druge strane,opozicija i tadaπnji hrvatski tjelovjeæbeni djelatniciodbacivali su sve πto je omraæeni Krπnjavi uËinio napodruËju razvoja tjelovjeæbe.

Za razumijevanje znaËaja Isidora Krπnjavoga vrlo jevaæan i njegov odnos i utjecaj na Franju BuËara koji jebio karakteristiËan i sloæen, te u ovom trenutku joπ nijedovoljno povijesno istraæen. Usprkos tome, jedan odnajveÊih uspjeha Krπnjavoga kao politiËara koji je utje-cao i stvarao pretpostavke za razvoj tjelovjeæbe uHrvatskoj jesu upravo zasluge i kljuËna uloga koju jeimao u pojavljivanju Franje BuËara - oca hrvatskogsporta.

Izvori i literatura

1. BuËar, F. (1927). U spomen dr. Isidoru Krπnjavome.Hrvatski sokol 9(3):87-90.

2. »ustonja, Z. (2004). Razvoj Tjelesne i zdravstvenekulture u Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatski πportski muzej

3. Gimnastika - list za πkolsku i druπtvenu gimnastiku,1892, 2 (8).

4. Gimnastika - list za πkolsku i druπtvenu gimnastiku,1892, 2 (9).

5. KrtaliÊ, I. (1986). Iso Krπnjavi ili pozicija subjekta ucentru. U: A. MajetiÊ (ur.) Iso Krπnjavi - Zapisci izakulisa hrvatske politike. Zagreb: IzdavaËko knjiæars-ka radna organizacija Mladost.

1 Od 1890. godine vlada je Hrvatskom sokolu plaÊala godiπnji pauπal od 2000forinti u ime naknade za organizaciju i provoenje nastave TZK zagrebaËkimsrednjoπkolcima. Krπnjavi je kasnije oduzeo taj pauπal Hrvatskom sokolu. (vidi»ustonja, 2004).

2 Gimnastika - list za πkolsku i druπtvenu gimnastiku, 1892, 2 (8), 123 i 124.3 Gimnastika - list za πkolsku i druπtvenu gimnastiku, 1892, 2 (9), 130.

8

Odmah nakon zavrπetka II. svjetskog rata u Zagrebusu se javile inicijative u cilju osnivanja novih πport-skih organizacija. Djelovanje prijeratnih klubova je

zabranjeno, a novi se πportski i tjelovjeæbeni pokret moraoorganizirati u socijalistiËkom duhu. O tome svjedoËi i oglasobjavljen u Vjesniku br. 42. od 8. lipnja.1945. godine. Unjemu je objavljen poziv inicijativnog odbora za osnivanjefiskulturnog druπtva: Sportaπi Gradske elektriËne centrale,Plinare, Vodovoda, ZagrebaËkog elektriËnog tramvaja,Klaonice i Gradskog poglavarstva pozivaju se da dou naosnivaËku skupπtinu Fiskulturnog druπtva komunalnih po-

Nakon osnivaËke skupπtine FDK Dinamosazvan je sastanak nogometne sekcije, nakome je izabran i prvi odbor na Ëelu sIcom Hitrecom, pa se on moæe smatrati iprvim predsjednikom NK Dinamo. Klub jeprvo trenirao na igraliπtu ZET-a, a prvautakmica odigrana je 23. lipnja 1945. naigraliπtu Graanskog u Koranskoj ulici.Kako su mnogi igraËi bili joπ u vojsci, aostali su priliËno neredovito trenirali,Hitrec ih je na tu prvu utakmicu pozvaoputem novina: Pozivaju se svi igraËi koji suodreeni za I. i II. momËad, da dou usubotu 23. lipnja 1945. godine u 15 sati i 30minuta, na igraliπte Graanskog, radiutakmice s reprezentacijom Zrakoplovstva

Od Dinama PRIJE ©EZDESET GODINAOSNOVAN JE NK DINAMO

KLUBOVI

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:00

9

Piπe Zdenko JajËeviÊ

duzeÊa, koja Êe se odræati 9. li-pnja 1945. godine u 18 sati ukino-dvorani Gradskih poduze-Êa u GunduliÊevoj ulici 32/V.Pozivu se odazvalo oko 200 lju-di. OsnivaËkoj skupπtini Fiskul-turnog druπtva komunalaca Di-namo predsjedavao je BrunoVolËanπek, sluæbenik u Elektri-Ënoj centrali i djelatnik u H©K©parti, prijeratnom nogome-tnom klubu.

Novom fiskulturnom

druπtvu dan naziv Dinamo

Sudionici osnivaËke skupπti-ne sloæili su se da novo fiskul-turno druπtvo, kojem je trebalodati i ime, poËne s radom πtoprije. Predlagali su se razliËiti nazivi, kao "Elektra", "Tur-bina", "Torpedo" i sliËno, no usvojeno je ime Dinamo uzobjaπnjenje da taj naziv najbolje odgovara strukturi i djela-tnosti gradskih poduzeÊa, osnivaËa novog druπtva. Mislilose, naime, pritom na motor dinamo, simbol pokretaËke sna-ge strojeva potrebnih za rad svih komunalnih poduzeÊa, odelektriËne centrale, preko vodovoda i plinare do tramvaja.Tako se bar sluæbeno obrazlagao taj naziv, no on je bez su-mnje nazvan prema ruskom imenjaku, moskovskom Dina-mu. Na toj skupπtini odluËeno je da boja druπtva bude pla-va, kao πto je bila i zastava komunalaca grada Zagreba. Naprvoj redovnoj skupπtini Fiskulturnog druπtva komunalacaDinamo, odræanoj 3. studenoga 1945., za predsjednika je

izabran Herman Mattes, a za tajnika MiπkoSrak. Od 1945. do 1949. godine NK Dina-mo je djelovao u sastavu istoimenog πport-skog druπtva. Fiskulturno druπtvo komunala-ca Dinamo reorganizirano je 9. sijeËnja1949. godine u Sportsko druπtvo Dinamo ukojem je djelovao nogometni klub i sekcijeza atletiku, biciklizam, hokej na travi i ruko-met. Iste godine iz druπtva se izdvojio NKDinamo, a samostalno su poËeli djelovatiAtletski i BiciklistiËki klub Dinamo.

Prva utakmica

Nakon osnivaËke skupπtine FDK Dinamosazvan je sastanak nogometne sekcije, na ko-me je izabran i prvi odbor na Ëelu s Icom Hi-trecom, pa se on moæe smatrati i prvim pred-sjednikom NK Dinamo. On je ujedno bio iprvi tehniËki referent kluba. Prve treninge

kluba vodio je Branko Kunst, a Maks MihelËiÊ bio je tre-ner juniora. Prve prostorije nalazile su se na Ëetvrtom katuElektriËne centrale u GunduliÊevoj ulici 32 u sobi 419.Klub je prvo trenirao na igraliπtu ZET-a, a prva utakmicaodigrana je 23. lipnja 1945. na igraliπtu Graanskog u Ko-ranskoj ulici. No kako su mnogi igraËi bili joπ u vojsci, aostali su priliËno neredovito trenirali, Hitrec ih je na tu pr-vu utakmicu pozvao putem novina: Pozivaju se svi igraËikoji su odreeni za I. i II. momËad, da dou u subotu 23. li-pnja 1945. godine u 15 sati i 30 minuta, na igraliπte Gra-anskog, radi utakmice s reprezentacijom Zrakoplovstva.

Prvi nastup privukao je oko 3000 gledatelja, a NK Dina-

mo je nastupio u sastavu Zvonko Dogan, Stojan Osojnak,Drago Lojen, Duπan FranjiËeviÊ, Josip Hunjet, GabrijelKurtanjek, Ivica MedariÊ, SreÊko TomπiÊ, August Leπnik,Nikola DukoviÊ i Mirko KokotoviÊ, koji je bio prvi kape-tan. Utakmicu je sudio Klement Heger. Prvi gol za NK Di-namo postigao je Ivica MedariÊ, a konaËni rezultat posta-vio je Nikola DukoviÊ. Igralo se u prugastim dresovimaprijeratnog H©K Sparta.

Prva utakmica s Hajdukom

»im je u Split stigla vijest da je u Zagrebu osnovan no-gometni klub, u Zagreb je doputovao ©ime Poduje i predlo-æio Ëelnicima NK Dinamo da se odigra utakmica u Splitu.Pojavio se problem prijevoza do Splita. Gume za autobus

do Dinama

Na godiπnjoj skupπtini 25. lipnja 1991.promijenio ime u NK HA©K - Graanski, ana godiπnjoj skupπtini 22. oæujka 1993.promijenjen naziv u NK Croatia. Naziv NKDinamo vraÊen je u travnju 2000.

Osvojio prvenstvo Jugoslavije1947./1948., 1953./1954., 1957./1958. i1981./1982.

Prvenstvo Hrvatske osvojio je1992./1993., 1995./1996., 1996./1997.,1997./1998., 1998./1999., 1999./2000. i2002./2003.

Kup Jugoslavije 1951., 1959./1960.,1962./1963., 1964./1965., 1968./1969.,1979/1980. i 1982./1983.

Kup Hrvatske 1993./1994., 1995./1996.,1996./1997., 1997./1998., 2000./2001. i2001./2002.

Ekipa FDK Dinamo 1945. godine. Slijeva: KokotoviÊ, Monsider, Ivica Horvat, Lojen, Hripko, Kacian,Æeljko »ajkovski, Beda, FraniËeviÊ, Kurtanjek i Reiss

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:00

10

bile su prava rijetkost, a æeljeznica joπ nije proradila. ZETje ustupio autobus, a gume je dala vojska. Kada je osiguranprijevoz pojavio se problem igraËa. Polazak je dogovoren uponoÊ ispred ElektriËne centrale. Voe puta Ico Hitrec iMilan ©ariÊ, zajedno sa ©imom Podujem koji se vraÊao uSplit, do 2 sata nisu doËekali ni pola momËadi. Utakmica senije mogla odgoditi jer je bila plakatirana u Splitu. Probu-ena su dva juniora bivπeg H©K ©parta, igraË StankoviÊkoji je veÊ prestao igrati i rukometaπ Marold. MomËad jeodigrala u sastavu Urh, Drago Horvat, Lojen, Ivica Horvat,Mirko KokotoviÊ, StankoviÊ, CimermanËiÊ, Leπnik, Ma-rold i Æigante. Hajduk je pobijedio sa 2-0.

U jesen 1945. igrano je prvenstvo grada Zagreba, a mom-Ëadi su bile podijeljene u dvije skupine. NK Dinamo je biou B skupini s Amaterom, Dubravom, Graevinarom, II. Ar-mijom, Elementom, Metalcem, GrafiËarom, Slavenom,Poπtarom, Tekstilcem, Jedinstvom i Lokomotivom. Kao pr-vak Zagreba, NK Dinamo se plasirao u hrvatsku ligu kojuje igrao u sezoni 1946./1947. godine. Osim Metalca i Lo-komotive iz Zagreba u konkurenciji su bili joπ i Hajduk,Kvarner, Tekstilac (Varaædin) i Proleter (BeliπÊe). Dinamoje bio drugi iza Hajduka i to je bilo dovoljno za plasman uprvu ligu. Prvu utakmicu u sezoni 1947./1948. godine NKDinamo je odigrao u Podgorici s BuduÊnosti (2-2). Nastu-pili su Monsider, Etlinger, Lojen, Pleπe, Drago Horvat,Mirko KokotoviÊ, CimermanËiÊ, Reiss, Wolfl, Golob i Be-da.

Stadion

FDK Dinamu je 1945. dodijeljeno igraliπte ZET-a u uli-ci Rade KonËara, a zatim igraliπte bivπeg H©K ©parta uDaniËiÊevoj ulici. Godine 1947. druπtvu su predani sviπportski objekti na ©alati. Tereni bivπeg igraliπta HA©K-au Maksimiru dodijeljeni su mu 1948. godine. Klub je naj-prije izgradio drvenu baraku koja je sluæila kao svlaËioni-ca, a godinu kasnije i zidanu zgradu na juænom dijelu sta-diona. Podignuti su i nasipi za stajanje, a na zapadnom di-jelu stadiona izgraena je mala drvena tribina sa 30 sjeda-

la. Ureeno je i igraliπte s atletskom stazom. Prvu utakmi-cu u Maksimiru NK Dinamo je odigrao 19. rujna 1949. sJFK Partizan.

Na temelju odluke Vlade NR Hrvatske od 13. prosinca1951. godine, NK Dinamu su besplatno ustupljene zgrade izemljiπte nogometnog igraliπta u Maksimiru i to pod uvje-tom da sve buduÊe radnje na terenu budu izvedene premaurbanistiËkim rjeπenjima i regulacijskim propisima. Timeje NK Dinamo mogao sve nekretnine u svome vlasniπtvuuvesti u zemljiπne knjige. Na 15. sjednici Narodnoga odbo-ra grada Zagreba odræanoj 17. listopada 1953. prihvaÊen jeprijedlog o izradi idejnog projekta za gradnju stadiona ka-paciteta 65.000 gledatelja. Projekt su izradili arhitekti Vla-dimir Turina, Eugen Erlich i Franjo Neidhard. Taj projektje odobrila Skupπtina Narodnog odbora grada Zagreba 10.listopada 1954. godine. No veÊ ranije, krajem 1953., zapo-Ëela je izgradnja zapadne tribine (6262 mjesta) i tribina zasjedenja ispod njih. Tribina je dovrπena 1954. godine. Sje-verna tribina, kapaciteta 16.000 stajaÊih mjesta, gradila seod 1953. do 1955. godine. Oko 1955. sagraen je zapadniulaz, blagajne, sanitarni Ëvor na zapadu i æeljezna ogradaoko stadiona, prema projektu arhitekta Marijana Haberlea.Zbog tih radova morali su se sruπiti objekti samostana An-tunovac i niz gospodarskih zgrada oko njega. IstoËna tribi-na (12.000 sjedeÊih mjesta), istoËno stajanje (18.000 ) i po-moÊno igraliπte s manjom tribinom (4000 sjedala) podignu-ti su 1961. godine. Izgradnja juæne tribine zapoËela je1964., a dovrπena 1969. godine. Na njoj je 5000 sjedeÊih i10.000 stajaÊih mjesta. Nova tartan staza ureena je 1970.godine. Stadion je rekonstruiran za potrebe Univerzijade1987. godine. Izgradnja nove sjeverne tribine zapoËela je1996. godine prema projektu arhitekta Ivana Kincla.

Literatura

1. Tkalec, S., NK Dinamo 1945.- 1960., Zagreb, 1960.2. Kramer, F., NK Dinamo 1945. - 1975, Zagreb, 1975.3. Kramer, F., NK Dinamo 1945. - 1985, Zagreb, 1985.

Ekipa NK Dinamoosvojila je 1967.Kup UEFA. Gore

slijeva: SlavenZambata, Zlatko

©koriÊ, BrankoGraËanin, Filip

BlaπkoviÊ, RudolfBelin i Danijel PiriÊ.

Dolje: KrasnodarRora, Marijan

»erËek, MarijanBrnËiÊ, MladenRamljak i Josip

Gucmirtl.

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:00

11

110 godina skijanja u Zagrebu i Hrvatskoj

PUBLICISTIKA

“Vrativπi se, dakle, 1894. godine iz Stockholma BuËardonosi i svoje skije te odmah zapoËinje promidæu, kako jei obeÊao. Na njegov prijedlog na Godiπnjoj skupπtini I.Hrvatskoga sklizalaËkoga druπtva, 12. studenoga 1984.godine u Zagrebu, u Druπtvo je uvedena i ski sekcija”, za-pisao je zagrebaËki πportski radnik, publicist i povjesniËarRatko CvetniÊ u najnovijoj kn-jizi o razvoju skijaπkog sporta“110 godina skijanja u Zagrebui Hrvatskoj”.

Knjiga raena, kako sam au-tor kaæe u predgovoru, ponarudæbi ZagrebaËkog ski-jaπkog saveza koji se spremaoza proslavu 110. godiπnjice ski-janja, bogata je monografijakoja obrauje veÊinu relevant-nih podataka o razvoju sportakoji u vremenu izlaska knjige,prosinac 2004., ima svjetskeskijaπke zvijezde - Janicu iIvicu KosteliÊ. Kakav je bio putskijaπkih zanesenjaka, kako suskijaπi gradili svoje mjesto usportskoj i olimpijskoj obitelji,kazuje monografija napisana uπest poglavlja.

Prvo poglavlje pod naslovom“Zagreb na prijelazu stoljeÊa”obuhvaÊa razdoblje od 1894.do 1918. godine, biljeæi prve vijesti o novome sportu,prvim teËajevima koje je organizirao Franjo BuËar kaorezultat boravka u Stockholmu kao stipendist na Central-nom zavodu za gimnastiku, o traæenju naziva sporta Ëijikorijen “ski” potjeËe iz Norveπke i Ëita se, prema BuËaru,”πi”, do zamaha uz novu generaciju sve do Prvog svjet-skog rata. Drugo poglavlje upuÊuje na dogaaje u skijan-ju do 1941. godine, BuËarova ulaska u Meunarodniolimpijski odbor, osnutka zagrebaËkog podsaveza i vre-mena kada skijanje “ulazi u modu”. Bilo je to vrijeme pr-vog ZagrepËanina na olimpijskom tjednu u Chamonixu1924. godine, koji je retroaktivno proglaπen Prvim zim-

skim olimpijskim igrama. TreÊe poglavlje obrauje vri-jeme Drugog svjetskog rata i Nezavisne dræave Hrvatske,a Ëetvrto je okrenuto obnovi skijaπkih aktivnosti, organi-zacijskog ustroja i prvim poratnim natjecanjima zagre-baËkih skijaπkih veliËina koje se veÊ intenzivno natjeËuna meunarodnim natjecanjima. U ovom poglavlju

sveËano se otvara æiËarana Sljemenu, javlja setræiπte skijaπke opreme iniz drugih sportskih, kul-turoloπkih i gospo-darstvenih zanimljivostivezanih uz skijanje.Petim poglavljem autorobrauje sarajevsku kan-didaturu za organizacijuZimskih olimpijskihigara 1984. i same Igre,buenje Zlatnog medvje-da na Sljemenu i upisprvih FIS bodova, posjetlegendarnog Stenmarka,obnovu Hrvatskog ski-jaπkog saveza i osnutakHrvatskog olimpijskogodbora. ©esto poglavlje«Samostalnost i pozlataflsadaπnjost je i bliskabuduÊnost hrvatskog ski-janja, prvi samostalni ko-

raci na svjetskoj sportskoj sceni, primanje u FIS i olimpi-jske medalje Janice KosteliÊ.

Nakladnik ZagrebaËki skijaπki savez i Sportska bib-lioteka POP_POP za urednika je imenovao DarivojaRepaËa, predsjednika ZagrebaËkog skijaπkog saveza. Re-cenzent knjige je povjesniËar i sveuËiliπni profesorZdenko JajËeviÊ, direktor Hrvatskog sportskog muzeja isam autor knjige o stogodiπnjem razvoja skijanja u Zagre-bu. Knjiga ima 248 stranica, formata 21,5 x 22 cm, tvrdoguveza i moæe se, za 130 kuna, nabaviti na adresi naklad-nika u Zagrebu, Trg sportova 11.

PiπeEmilija Petanjek

Bogato ilustrirana monografija biljeæi veÊinu relevantnih podataka o razvoju sportakoji u vremenu izlaska knjige, prosinac 2004., ima svjetske skijaπke zvijezde - Janicu i

Ivicu KosteliÊ. Kakav je bio put skijaπkih zanesenjaka, kako su skijaπi gradili svojemjesto u sportskoj i olimpijskoj obitelji, kazuje ova knjiga napisana u πest poglavlja

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:00

12

„Teπko je odluËiti se za datum koji oznaËava pravipoËetak rukometne igre u naπem kraju. Je li pravi datum28. studenoga 1954. godine, dan kada su susaËki gim-nazijalci odigrali na svom trgu utakmicu s kolegama izVaraædina ili je to, pak, dan kasnije kada se otvorilo pr-vo gradsko rukometno igraliπte u –akoviÊevoj ulici,danaπnja Ciottina 19a?»injenica je da je tadaovaj sport prigrlila istara i mlada publika",zapisao je sportski nov-inar, publicist i promi-catelj rukometa PetarOgurliÊ u najnovijoj kn-jizi o razvoju rukometa„50 godina rukometa uRijeci".

Bogato ilustrirana kn-jiga koja biljeæi razvojsporta jedne regije,danas, u vrijeme kadapoznajemo olimpijske isvjetske uspjehe,omoguÊuje nam u svo-jih deset poglavlja da seprisjetimo kako i gdje jesve poËelo, a mlaegeneracije koje tekdolaze upoznaje sËarobnim svijetomrukometne igre. PrvaËetiri poglavlja krono-loπki obrauju sportskeuspjehe i padove klubo-va.

Prvo poglavlje biljeæi razdoblje od 1954. do 1969. go-dine opisujuÊi kako i kada je rukomet stigao u Rijeku testasanje prvih klubova. U drugom poglavlju podnaslovom „Uzlet" upuÊuje se na dogaaje u razdoblju

od 1970. do 1979. godine kada je osnovan Rukometnisavez zajednica opÊina Hrvatskog primorja, Istre iGorskog kotara kao i zabiljeæene prve pobjede „Za-meta" protiv „Kvarnera". TreÊe poglavlje biljeæi su-parniπtvo „Zameta" i „Kvarnera" sljedeÊih deset godina,a Ëetvrto je zanimljivije mlaim Ëitateljima jer je

okrenuto novijoj povijestirukometa od 1991. do 2004. ko-je su zlatne godine na Mediter-anskim igrama, Olimpijskimigrama u Atlanti 1996. i Ateni2004. te Svjetskom prvenstvu uPortugalu. U poglavlju „Savez iturniri" zabiljeæeno je djelovan-je Rukometnog podsaveza Ri-jeke i odræavanje brojnih turnirapopraÊeno rezultatima. ©estopoglavlje obrauje osnovnekarakteristike rijeËkih rukomet-nih klubova, a sedmo i osmospominju trenere i suce. Nadalje,kroz kratke æivotopise upoznaje-mo se s rukometnim struËnjaci-ma i duænosnicima koji su os-tavili neizbrisiv trag i dali znatandoprinos razvoju rijeËkogrukometa. Posljednje poglavljesadræi fotografije mladihsportaπa na koje rijeËki i hrvatskirukomet raËuna.

Nakladnik Adriapublic Rijekai osnivaË biblioteka „Sportskivelikani" za urednika i recenzen-ta izabrao je Vladimira Vu-

jnoviÊa, sportskog djelatnika i meunarodnogrukometnog suca. Knjiga «50 godina rukometa u Rije-cifl sa 407 stranica tiskana je u formatu 16 x 26 cm,mekog uveza.

50 godina rukometa u RijeciBogato ilustrirana knjiga izdana u sijeËnju 2005. u Rijeci u povoduzlatnog jubileja rukometa u tom gradu uvodi Ëitatelje u povijest sportajedne regije, biljeæeÊi gdje je i kako sve poËelo, kao i buran sportski æivotrukometa posljednjih godina u Hrvatskoj, kojem svjedoËe i mlae i starijegeneracije poklonika tog sporta

PUBLICISTIKA

PiπeEmilija Petanjek

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:00

Sluæbeno vozilohrvatskih olimpijaca

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:00

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:00

MZO©

©PORT U ©KOLIi

STUDENTSKI ©PORT

Broj 1Godina I. • Lipanj 2005.

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:00

44

• Gospodine ministre, koliko Vam je bavljenje πportompomoglo u karijeri?

- Kroz πport sam se izgraivao kao osoba, nauËio sam pri-mati poraze i veseliti se pobjedama. Kroz πport sam upoz-nao predivne ljude, jednom rijeËju, πport me duhovno obo-gatio. Jedna od vrlina koju sam uspio izgraditi zahvaljujuÊiπportu je zasigurno upornost i postojanost.

• Kada ste se poËeli baviti πportom? Moæete li namopisati trenutke u πportu kojih se rado sjeÊate?

- ©portom sam se poËeo baviti s osam godina. Rado sesjeÊam pionirskih dana u Hajduku, juniorskih u NK Solinu,rezultata koje sam ostvario kao atletiËar u AK Split 80 tenatjecanja u taekwondou, posebice drugog mjesta na ju-niorskom prvenstvu bivπe dræave.

• Vaπ stav o πportu kao prevenciji ovisnosti i nasilja?- ©port je definitivno najvaæniji oblik prevencije. ©port je,

osim prevencije, vaæan za pravilan rast i razvoj, za razvoj

©port je najbolja investicija u zdravlje i buduÊnost mladih

Kroz πport sam se izgraivao kao osoba, nauËio sam primati poraze i veseliti sepobjedama, upoznao sam predivne ljude. Jedna od vrlina koju sam uspio izgraditi

zahvaljujuÊi πportu je zasigurno upornost i postojanost

RAZGOVOR

Piπe Ante DrpiÊ

Mladimπportaπima

poruËujem:Vjerujte u sebe,budite uporni irezultati neÊe

izostati!

DRAGAN PRIMORAC, MINISTAR ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I ©PORTA REPUBLIKE HRVATSKE

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:00

45

znaËajnih osobina i sposobnosti za svakodnevan uspjeπanæivot.

• U nas nema baπ mnogo primjera da su vrhunski πpor-taπi usporedno sa πportskom gradili i znanstvenu karijeru?

- Duje Draganja i braÊa Skelin su krasni primjeri kako seuspjeπan moæe biti kao akademski graanin i kao πportaπ, azasigurno Êe tim primjerom krenuti i ostali πportaπi. MiÊemo se pobrinuti da im omoguÊimo da usklade svoje ob-veze tijekom πkolovanja i obveze u πportu koji su izabrali.

• Koliko ministarstvo kojem ste na Ëelu pomaæe πkolskeπportske klubove?

- Najviπe πto se realno moæe, jer smo se izborili da se izdræavnog proraËuna ove godine za aktivnosti πkolskihπportskih klubova izdvoji 10 milijuna ili dva milijuna kunaviπe nego proπle godine. Uvjereni smo da je to najbolja in-vesticija u zdravlje i buduÊnost mladih.

• Ima li novosti glede statusa uËenika πportaπa?

- Ministarstvo je donijelo odluku kojom se prvi put dajeznaËenje uËeniku πportaπu tako da se njegova πportskapostignuÊa boduju pri upisu u svim srednjim πkolama. Sv-jesni smo da moramo uraditi promjene u Zakonu o sred-njem πkolstvu, kojim bismo pomogli uËenicima katego-riziranim πportaπima u rjeπavanju pitanja πportskog dopus-ta, πportskih natjecanja, obveza u πkoli, obveza prema πkol-skom πportskom klubu.

Nadalje, nastojati Êemo na jednako kvalitetan naËin ri-jeπiti status studentica i studenata kategoriziranih πportaπakako bismo πto veÊi broj kategoriziranih πportaπa motiviralida nastave πkolovanje.

• Na kraju, πto biste poruËili mladim πportaπima?

- Vjerujte u sebe i budite uporni i rezultati neÊe izostati!

Ministar znanosti,obrazovanja i πpor-ta Republike Hr-vatske Dragan Pri-morac roen je 7.lipnja 1965. godi-ne u Banjoj Luci.Diplomirao je naMedicinskom fa-kultetu SveuËiliπtau Zagrebu, studij uSplitu, a doktori-rao na Medicin-

skom fakultetu u Zagrebu. SpecijalistiËki ispit iz pedijatrije polo-æio je 2002. godine. Oæenjen je i sa suprugom Jadrankom imakÊeri Laru i Mateu. Istaknuti je struËnjak iz podruËja forenziËkih znanosti, a πira ja-vnost upoznala ga je kada je pomoÊu analize DNK u svrhu iden-tifikacije ærtava Domovinskog rata, koju je usavrπio u Sjedinje-nim AmeriËkim Dræavama, postao jedan od najcjenjenijih svjet-skih struËnjaka iz tog podruËja. Sudjeluje u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi na Medicin-skom fakultetu u Zagrebu, Splitu i Osijeku. »lan je Instituta za fo-renziËke znanosti u New Havenu, Connecticut, SAD.Tijekom πkolovanja aktivno se bavio taekwondoom i nogome-tom. OsnivaË je i predsjednik Taekwondo kluba Kocunar - DC uSplitu. U slobodno vrijeme voli Ëitati, sluπati glazbu, rekreativnotrËi i igra nogomet.

Duje Draganja ibraÊa Skelin sukrasni primjerikako se uspjeπanmoæe biti kaoakademskigraanin i kaoπportaπ, azasigurno Êe timprimjerom krenutii ostali πportaπi.Mi Êemo sepobrinuti da imomoguÊimo dausklade svojeobveze tijekomπkolovanja iobveze u πportukoji su izabrali

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:01

46

Badminton je naziv jedne od naj-rasprostranjenijih igara na svije-tu. ©port je ime dobio po ladanj-

skome mjestaπcu Badminton Park ujugozapadnoj Engleskoj, gdje je se-damdesetih godina 19. stoljeÊa taigra dobila danaπnji oblik.

Afirmacija koju badminton u po-sljednje vrijeme doæivljava u Hrvat-skoj na sretan se naËin poklapa saπirenjem koje taj πport doæivljava di-ljem planeta. Brzo πirenje igre poslje-dnjih desetljeÊa pridonijelo je tomeda badminton ue u druπtvo sluæbe-nih olimpijskih πportova. Taj se velikitrenutak badmintonske povijesti odi-grao u Barceloni 1992., a iste je godi-ne u Ëlanstvo IBF-a primljen i Hrvat-ski badmintonski savez .

Badminton se sve viπe igra u πkolama. S obzirom na svoje kom-parativne prednosti, ta je aktivnost izrazito primjerena za primje-nu u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture i izvannastavnih akti-vnosti, kako u osnovnoj tako i u srednjoj πkoli. Razvoj i πirenje ba-dmintona u Hrvatskoj te njegova primjerenost πkolskoj populacijinaiπli su na odjek i u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i πporta.Badminton se tako prvi put pojavljuje kao pokazni πport na Dræa-vnom prvenstvu πkolskih πportskih klubova osnovnih i srednjihπkola Republike Hrvatske. Uz nadu da Êe badminton sljedeÊe go-dine u sustavu πkolskog πporta doæivjeti svoju "Barcelonu", ukra-tko Êemo predstaviti taj atraktivan πport.

Osnovna pravila i cilj igreBadminton je igra izmeu dva igraËa ili dva

para igraËa koji odbijaju lopticu preko mreæesve dok ne doe do pogrjeπke odnosno dok ne-ka od strana ne osvoji bod. Igra se u muπkoj iæenskoj pojedinaËnoj konkurenciji te u konku-rencijama muπkih, æenskih i mjeπovitih parova.Teren na kojem se igra je dimenzija 13,40 x6,10 metara, s mreæom visokom 1,55 m.

Osnovne dionice igre su bod, koji se moæeosvojiti samo na svoj servis, zatim gem koji seigra do 15 bodova, te meË, koji se igra na dvadobivena gema. Igra zapoËinje servisom. Priservisnom udarcu i loptica i glava reketa mora-ju biti ispod visine serverovog pasa - dakle, zarazliku od odbojke ili tenisa, servisni se udaracizvodi odozdo. Nakon servisnog udarca igraËise mogu slobodno kretati svojom polovicom te-rena i udarati lopticu na svim visinama. Po-grjeπka je ako loptica padne na tlo, udari u mre-

æu ili igraËa, ili ako je isti igraË uda-ri dva puta zaredom.

Bod poËinje veÊ opisanim defen-zivnim tipom servisa. BuduÊi da jetakvim udarcem praktiËno nemogu-Êe izravno osvojiti bod (kao πto se niu πahu ne moæe prvim potezomosvojiti figura), server nastoji poËe-tnim udarcem postiÊi inicijativu ko-ju Êe kasnije, iznuivanjem æeljenihudaraca od suparnika, pretvoriti ubod. Ta se taktika dobro vidi i s vrhatribine: svaki igraË æeli zadræati po-loæaj u sredini svoje polovice tere-na, odakle mu je u dva koraka do-hvatljiv svaki kut njegova polja, aistodobno suparnika otjerati iz nje-gova srediπta, πetati ga iz kuta u kutsve dok mu jedan dio polja ne osta-

ne bez obrane. Tako se bod pretvara u seriju izmjeniËnih udara-ca, zaËinjenu kratkim sprintovima, snaænim skok-smeπevima, du-hovitim varkama i precizno skraÊenim lopticama. U igri parova(posebno atraktivno izdanje badmintona) sve se dodatno ubrzavai taktiËki zapliÊe, na uæitak i igraËa i gledatelja.

Obiljeæja igrePluÊa rade snagom koja badminton uvrπtava u πportove s najve-

Êom potroπnjom kisika (iznad nogometa, rukometa ili hrvanja), alivrlo povoljan i prirodan odnos izmeu optereÊenja i opuπtanjapridonosi tome da su u ovom πportu ozljede rijetke, premda su tre-

nutci oËigledne iscrpljenosti sastavni dio sva-kog ozbiljnog dvoboja. U igri poËetnika, meu-tim, loptica je dovoljno spora da kompenziratehniËke nesavrπenosti i tako igraËima, veÊ go-tovo od prvih koraka, omoguÊi da odigraju viπeudaraca u nizu i tako stvore prve igraËke zami-sli i planove te ih odmah provjere na suparniku.U igri ravnopravnih suparnika to odmah, bezposebne obuke, donosi pravi πportski uæitak i toje jedna od najveÊih privlaËnosti ovoga πporta.

Loptica je nesumnjivo najprepoznatljiviji ba-dmintonski rekvizit. Raena je od pera i plute-ne baze, teπka samo pet grama i koliko god kr-hko izgledala, sposobna je podnijeti vrlo inten-zivan tretman. Zbog elastiËnosti pernatekoπuljice izdræat Êe i iznimno jake udarce, ko-jima Êe joj najjaËi igraËi dati poËetnu brzinu odoko 300 km/h, ali brzo djelovanje njenoga pa-dobrana usporit Êe je pa su badmintonaπi kojimogu prebaciti cijelu duæinu igraliπta iznimnorijetki.

Igra za sva æivotna dobaU Ëudesnom rasponu od sporog do brzog, od lakog do neizvodivog, svaki Êe igraË -

bez obzira na uzrast, spol, visinu, teæinu ili prethodno badmintonsko iskustvo - u skladu svlastitim tjelesnim sposobnostima, brzo pronaÊi najpogodniji intenzitet igre. To Êe pak, uz

ravnopravnog suparnika, donijeti i zadovoljstvo u igri

BADMINTON

Piπe Damir Markuπ, prof.

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:01

47

Piπe Lidija BojiÊ-»aËiÊ, prof.

MINI RUKOMET

Nadgradnja popularnog “graniËara”Svakodnevno vjeæbanje i bavljenje mini rukometom djeluje kako na zdravstveni status tako i na

izgradnju mladog sportaπa u zdravog odraslog Ëovjeka koji Êe kroz sport zadovoljiti sve svojedruπtvene potrebe i interese i distancirati se od loπih utjecaja druπtva

Mini rukomet se kao zasebna kolektivna igra za mlae dobne skupine propagira u posljednjih deset godina na podruËju Hrvatskei srednje Europe. U skandinavskim zemljama njegova tradicija i popularnost datira od sredine osamdesetih godina proπlog stolje-Êa. U poËetku su to bila πkolska natjecanja, a nakon toga su se aktivno ukljuËili i klubovi, prepoznavπi mini rukometu igru kao po-moÊ u ranoj selekciji igraËa za rukomet. U Hrvatskoj se mini rukomet poËeo znatnije razvijati u posljednjih pet godina od kada suse poËele organizirati i æupanijske lige (u Primorsko-goranskoj, Istarskoj, KarlovaËkoj, KoprivniËko-kriæevaËkoj te ZagrebaËkoj æu-paniji) te turniri u Umagu (prvi turnir organiziran je 1995. i od tada je tradicionalan), Opatiji, Ogulinu, Varaædinu, Sinju, Zagrebu,Karlovcu, Makarskoj. Od 2001. godine Hrvatski rukometni savez organizira i dræavna prvenstva za djevojËice i djeËake u mini ru-kometu. Broj prijavljenih ekipa se iz godine u godinu poveÊava pa je na posljednjem dræavnom prvenstvu 2003. u Karlovcu su-djelovalo 60 mini rukometnih ekipa djeËaka i 44 mini rukometnih ekipa djevojËica. Za πkolsku djecu je idealno da se poËnu baviti rukometnom u prvom ili drugom razredu osnovne πkole. Prve godine πkolovanjasu idealne za razvoj osnovnih motoriËkih sposobnosti te viπestran psihosomatski razvoj. Rukometni treneri veÊ u tim fazama tre-baju biti prisutni u toj populaciji te svojim pedagoπkim pristupom i visokim stupnjem educiranosti animirati djecu za bavljenjemmini rukometom. Svakodnevno vjeæbanje i bavljenje mini rukometom djeluje kako na zdravstveni status tako i na izgradnju mla-dog sportaπa u zdravog odraslog Ëovjeka koji Êe kroz sport zadovoljiti sve svoje druπtvene potrebe i interese i distancirati se odloπih utjecaja druπtva.IgraMini rukomet je igra namijenjena iskljuËivo djeci od 7 do 12 godina, a donja granica tj. poËetak bavljenja rukometom je dosta fle-ksibilna. MoguÊe je zapoËeti s treniranjem mini rukometa sa 4 godine, ali se preporuËa da se djeca ukljuËe sa 6, 7 godina tj. ka-da upiπu prvi razred osnovne πkole. Sama igra je nastala kao nadgradnja popularnog «graniËarafl koji djeca u niæim razredimaosnovne πkole vole zbog jednostavnosti pravila i tehnike izvoenja igre.

Pravila • DOB: super miniÊi (8-9 god) i miniÊi (10-11 god)• TRAJANJE IGRE: pojedinaËna utakmica (2 x 8,10,12 min) i turniri (1 x 8,10,12 min) • DIMENZIJE IGRALI©TA: 13x20 m, a varira od 20 do 28 m duæine i od 12 do 16 m πirine• Linija vratarevog prostora je 5 m od vrata, a kazneni udarac izvodi se sa 6 metara• DIMENZIJE VRATA: 240 cm πirine - 170 cm visine ili 300 cm πirine - 180 visine• BROJ IGRA»A: 10 (5+5), mogu se natjecati i mjeπovite ekipe• LOPTA: spuævasta (47-49 cm)• ISKLJU»ENJE IGRA»A: 30 sekundi• OBAVEZNA IGRA »OVJEKA: kod super miniÊa, a kod miniÊa moæe i zonska obrana

Suenje • Utakmicu sudi jedan sudac• Poπtuju se pravila 3x3, πto znaËi 3 koraka, 3 sekunde i 3 metra• Kaænjava se gruba igra (guranje u lea, potezanje ruke u skoku)• Vratar ne smije prijeÊi na suparniËku stranu igraliπta• Nakon primljenog pogotka, vratar ubacuje loptu u igru, nema izvoenja s centra

Za krajBadminton je jedan od rijetkih πportova koji zajedno igraju

muπkarci i æene. Igra je to za sva æivotna doba. Bez obzira na tobavite li se badmintonom iz Ëiste rekreacije ili æelite postati vrhun-ski profesionalac, Ëista nerafinirana zabava je glavna bit badmin-tona. To je πport koji premoπÊuje dobne i spolne razlike. Vrlo Ëe-sto se dogaa da vam se u igri pridruæi mali, kræljavi klinac kojegbi, svojom veliËinom, "pojeli za doruËak" i onda vas "opere" dokste rekli keks.

U Ëudesnom rasponu od sporog do brzog, od lakog do neizvo-divog, svaki Êe igraË (bez obzira na uzrast, spol, visinu, teæinu iliprethodno badmintonsko iskustvo), u skladu s vlastitim tjelesnimsposobnostima, brzo pronaÊi najpogodniji intenzitet igre. To Êe

pak, uz ravnopravnog suparnika, donijeti i zado-voljstvo u igri. Badmintonska loptica prilagodit Êe sesvaËijoj vjeπtini.

U prestiænom njujorπkom Ëasopisu "Intervju" uoËi Olimpijskihigara u Atlanti badminton je predstavljen sljedeÊim rijeËima: "Sta-ri su Grci imali hrvanje, Rimljani utrke zaprega, srednjovjekovnivitezovi viteπke turnire, viktorijanci kriket, a stari i novi Japan su-mo-borbe... Svaka kultura i svaka era imale su πport za kojim suludovale, koji je odraæavao njihov duh. Predviamo da Êe ba-dminton biti igra sutraπnjice!"

Svi koji æele igrati badminton obavijesti mogu pronaÊi na slu-æbenoj internetskoj stranici Hrvatskoga badmintonskog savezawww.cba.hr

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:01

48

©portska gimnazije poËela je s radom 1992. godine u sklo-pu XI. gimnazije u Zagrebu. Od 1. rujna 1994. godineπkola radi samostalno, u iznajmljenim prostorima Kinezi-

oloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu. Taj je prostor, na æa-lost, neadekvatan pa se nadamo skoroj izgradnji novog obje-kta u kojem bi potrebe uËenika πportaπa bile kvalitetnije i po-tpunije zadovoljene.

Inicijativa za osnivanje πkole za πportaπe potekla je od nizaπportskih institucija i djelatnika voenih æeljom da se uËenici-ma koji u πportu postiæu vrhunske rezultate osiguraju uvjeti zaπto kvalitetniju nastavu prema planu i programu opÊe gimna-zije. Iz toga proizlaze posebnosti naπe πkole: razredni odjeli surelativno mali, imaju 22 uËenika, πto nastavnicima omoguÊa-va da se svakom uËeniku potpuno posvete i sa svakim po po-trebi i individualno rade;velik dio gradiva usvaja se uπkoli, a ne kod kuÊe da biuËenici imali viπe vremenaza πportske obveze; s nasta-vnicima dogovaraju ili im senajavi termin provjere zna-nja Ëime se znatno smanju-je stres, a svaki nastavni satpoËinje ponavljanjem gra-diva s prethodnog sata, πtoznatno olakπava uËenje. Ta-kva organizacija nastaveuËenicima ostavlja viπe slo-bodnog vremena za trenin-ge i natjecanja.

Profesori naπe πkole ma-ksimalno se trude biti tole-rantni prema πportskim ob-vezama uËenika, a njihovisu motivacija i entuzijazamu skladu i s njihovim godi-nama - prosjeËna je dob naπih nastavnika izmeu 35 i 40 go-dina. To omoguÊava i bolje razumijevanje uËenika. U skladus tim, πkola se potrudila osigurati sredstva i organizirati dvadvodnevna projekta s temama "Kako iskoristiti potencijale vla-stitog uma" i "Problem pretvoriti u πansu". Sudjelovalo je tride-setak uËenika, voditelja i gostiju, a posebna je paænja posveÊe-na posebnosti naπih uËenika koji imaju izrazito razvijene psi-homotorne sposobnosti, vjeπtine, znanja, pa i inteligenciju.

©portska gimnazija ima 12 razrednih odjela u kojima je 245uËenika πportaπa. Viπe je mladiÊa nego djevojaka (70 prema30 posto). Zastupljeni su u 31 πportu i to pribliæno jednako upojedinaËnim i ekipnim πportovima, a najbrojniji su u nogo-metu, koπarci, plivanju, odbojci, rukometu i atletici.

U πkoli aktivno radi πportski klub "©POGI", a njegovi su Ëla-novi proπle πkolske godine nastupili na gradskim natjecanjimasa 22 ekipe. Na dræavnom natjecanju nastupili smo sa sedamekipa i osvojili pet odliËja, Ëime se malo koja πkola moæe po-hvaliti. Rezultat bi bio i bolji kada bi svi mogli uskladiti svojeklupske obveze s nastupanjem u πkolskim ekipama.

Povrh svih redovnih uËeniËkih i πportskih obveza, naπi uËe-nici sudjeluju u natjecanjima znanja iz pojedinih nastavnihpredmeta kao πto su fizika, engleski jezik, filozofija, kemija ipovijest. Zbog odliËnih rezultata u πkoli i πportu, 16 naπih uËe-nika treÊeg i Ëetvrtog razreda imaju stipendije grada Zagreba.

Dosad je u ©portskoj gimnaziji πkolovanje zavrπilo sedamgeneracija uËenika. Oko 90 posto nastavilo je πkolovanje na

nekom od fakulteta, anajviπe ih upisuje Pravni(oko 20 posto) i Kinezio-loπki fakultet (oko 22posto).

Kao i sve πkole, susre-Êemo se s nekim proble-mima. Voljeli bismounaprijediti suradnju strenerima, πportskimklubovima i savezimajer smo se uvjerili da po-jaËanom komunikaci-jom s njima, roditeljimai uËenicima moæemo bi-tno olakπati svladavanjeπkolskih i πportskih ob-veza. Najbolji je primjerza tako uspjeπno ostva-renu suradnju mr. sc.Mario BaiÊ, trener Hrva-Ëkog kluba Metalac.

Posebno smo ponosni na naπe uËenike, sudionike XXVII.olimpijskih igara u Sydneyu Ivanu BrkljaËiÊ, Kristinu Pericu,Nikicu Ljubeka, Petru BanoviÊ, Tinku DanËeviÊ i Tamaru Bo-roπ. Na XXVIII. olimpijskim igrama u Ateni nastupili su naπibivπi uËenici Ivana BrkljaËiÊ, Mario DelaË, Igor »erenπek, Pe-tra BanoviÊ, Goran ©prem, Tamara Boroπ i Sandra ©ariÊ (nekiod njih nisu kod nas proveli sve Ëetiri godine πkolovanja). Pa-raolimpijac Mihovil ©panja bio je naπ ak u treÊem razredu.

Moto je naπe πkole: Mladi πportaπi, ako su vam πportske iπkolske obveze podjednako vaæne i ako æelite nastaviti πkolo-vanje na nekom od fakulteta, πkolovanje u ©portskoj gimnazi-ji za vas je pravi odabir.

Spoj znanja i vrhunskih rezultata Moto je naπe πkole: Mladi πportaπi, ako su vam πportske i πkolske obveze

podjednako vaæne i ako æelite nastaviti πkolovanje na nekom od fakulteta,πkolovanje u ©portskoj gimnaziji za vas je pravi odabir

©PORTSKA GIMNAZIJA

Piπe ravnatelj Slobodan MatkoviÊ, prof.

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:01

49

Uprogramu Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta, Uprave za πport je izrada programa nastave tjelesne i zdrav-stvene kulture za πportska odjeljenja. Sukladno tome posjetili smo skoro sve srednje πkole Republike Hrvatske sa

πportskim odjeljenjima kako bismo snimili postojeÊe stanje. Na sastancima u πkolama uz ravnatelja πkole, pedagoga, ra-zrednika, nastavnika TZK sudjelovali su i uËenici predstavnici razreda koji su æivo sudjelovali u diskusijama te razgovara-li o problemima s kojima se svakodnevno suoËavaju zbog nedostatka vremena za uËenje i usklaivanja s obvezama pre-ma trenaænom ciklusu.

U ovom broju Olimpa predstavljamo vam najuspjeπnije uËenice i uËenike maturante i trenere koji imaju najbolju i naj-kvalitetniju suradnju sa πkolom.

Najbolji uËenici i treneri u πportskim odjeljenjima

Pripremili doc. dr. sc. Romana Caput-Jogunica i Borna KlobuËar

Ekonomska i trgovaËka πkola »akovecVladimira Nazora 36

Ravnateljica: Duπanka Novak Prof. TZK: Boris ZidarGordana DajË, Anto DragiÊ,Nebojπa BuvaË

Gimnazija Fran GaloviÊKoprivnicaTrg slobode 7

Ravnatelj: Zvonko ZgrajskiProf. TZK: Natalija KuπeniÊ,Marijan KuhariÊ, DamirRadakoviÊ

I. gimnazija OsijekÆupanijska 4

Ravnatelj Tugomir KuduzProf. TZK: Arman Schussler

I. rijeËka hrvatska gimnazijaRijeka, F. Kurelca 1

Ravnateljica: Neda ToljKramariÊProf. TZK: Siniπa LatkoviÊAngelina GoliÊ

Nikola Horvat

Mario Vukoja

Igor Kræimski

Ivana Lisjak, tenis Filip Ude,gimnastika

NAJBOLJA ©PORTA©ICA©KOLA NAJBOLJI ©PORTA© TRENERI

Maja LonËareviÊ,atletika

Igor SubotiÊ, odbojka

Ana JeluπiÊ, skijanje Daniel MiheliÊ,jedriliËarstvo

Tomislav ©vec, koπarka

Mladen FilipoviÊ,nogomet

Lana Zlojutro,stolni tenis

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:01

50

Timna TiËiÊ, tenis ©ime ErcegoviÊ,bacanje koplja

Petar KurtoviÊ,atletski trener

Valentina Balaæinec,borilaËki πportovi

Ivan BegoviÊ, nogomet

Branko Janæek, trener

Mateja ©tefuliÊ, taekvando

Filip Slivar, koπarka

Snjeæana UπiÊ,trenerica (odbojka)

Dominik ÆivanoviÊ,trener (koπarka)

Zvonimir AndroiÊ, plivanje

Ivica AndroiÊ, trener plivanja

Maja SveËnjak, tenisaËicai Sran Rizvan, trener

Tihana Baæant, karate Davorin KuljaπeviÊ, πah mr. sc. Mario BaiÊ, trener (hrvanje)

Selezijanska klasiËna gimnazija RijekaVukovarska 62, Rijeka

Ravnatelj: Niko TunjiÊProf. TZK: Rajka Husejini

V. gimnazija VladimiraNazoraSplit, ZagrebaËka 2

Ravnateljica: Perica BariÊProf. TZK: Lidija VlahoviÊ

Gospodarska πkola VaraædinBoæene Plazzeriani 4

Ravnatelj: Æeljko PosavecProf. TZK: Dubravka KuniÊ

Gimnazija Velika GoricaUlica kralja stjepanaTomaπeviÊa 21Velika Gorica

Ravnateljica: Biserka DijaneæeviÊProf. TZK: Gordan Polan

Gimnazija Antuna GustavaMatoπa

Zabok, –aËki put 5Ravnateljica: Ruæica »rnjeviÊProf. TZK: Svjetlana BarbiÊ

©portska gimnazija ZagrebHorvaÊanski zavoj 15

Ravnatelj: Slobodan MatkoviÊ

NAJBOLJA ©PORTA©ICA©KOLA NAJBOLJI ©PORTA© TRENERI

Antea ∆urin, judoJoπko LaliÊ, jedriliËarstvo

Marin BabiÊ, rukometIvan BebiÊ, vaterpolo

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:01

51

Dræavno prvenstvo πkolskih πportskih klubova za srednje πkoleDræavno prvenstvo πkolskih πportskih klubova za srednje πkole 2005. godine, koje organizira Ministarstvo znanosti,obrazovanja i πporta, odræano je u gradovima Istre, sa smjeπtajem u PoreËu, od 2. do 5. svibnja 2005. godine.

Pripremili doc. dr. sc. Romana Caput-Jogunica i Saπa Ceraj, prof.

©port/ POREDAK Broj klubova Broj uËenikamjesto odræavanja

MLADI∆IMali nogomet 1. Gospodarska ©kola, VaraÆdin

Buzet 2. S© Tin UjeviÊ, Vrgorac 6 77

3. GrafiËka ©kola, Zagreb

Koπarka1. IX. Gimnazija, Zagreb

PoreË 2. ©portska gimnazija, Zagreb 6 76

3. Gimnazija M. MesiÊ, Slavonski Brod

Rukomet1. Gimnazija MetkoviÊ, MetkoviÊ

Umag, Buje2. XII. Gimnazija, Zagreb 8 101

3. III. Gimnazija, Zagreb

Odbojka1. S© Blaæ Juraj Trogiranin, Trogir

PoreË2. Gimnazija Daruvar, Daruvar 6 71

3. Salezijanska klasiËna gimnazija, Rijeka

Stolni tenis1. TrgovaËka πkola, Zagreb

Pula2. TehniËka i obrtniËka πkola, »akovec 10 37

3. ©kola za turizam, ugost. i trgovinu, Pula

Atletika1. ©portska gimnazija, Zagreb

Pula2. Gim. M. A. ReljkoviÊa, Vinkovci 10 110

3. Rudarska i kemijska πkola, Varaædin

Kros1. TehniËka πkola, Poæega

Rovinj2. Ekonomska i trg. πk. Ivana Domca,Vinkovci 10 40

3. Gimnazija I. Z. DijankoveËkoga, Kriæevci

UKUPNO 56 112

DJEVOJKE

Koπarka1. Prva rijeËka hrvatska gimnazija, Rijeka

Pazin2. II. Gimnazija, Zagreb 6 73

3. Ekonomsko-birot. i trg. πk., Zadar

Rukomet1. S© Koprivnica, Koprivnica

Rovinj, Labin2. S© Kralja Zvonimira, Knin 8 102

3. Gimnazija MetkoviÊ, MetkoviÊ

Odbojka1. IV. Gimnazija M. MaruliÊ, Split

PoreË2. Salezijanska klasiËna gimnazija, Rijeka 6 78

3. Gim. M. A. ReljkoviÊa, Vinkovci

Stlni tenis1. ©portska gimnazija, Zagreb

Viπnjan2. Srednja πkola Petrinja, Petrinja 10 38

3. Gospodarska πkola Varaædin, Varaædin

Atletika1. Ekonomska πkola M. MirkoviÊa, Rijeka

Pula2. ©portska gimnazija, Zagreb 10 99

3. Gimnazija F. GaloviÊ, Koprivnica

Kros1. Gimnazija Varaædin, Varaædin

Rovinj2. XII. Gimnazija, Zagreb 9 40

3. Ekonomska i trg. πk. Ivana Domca,Vinkovci

UKUPNO 49 430

Ravnateljima πkola koje su bile domaÊini zahvaljujemo na suradnji. Svim sudionicima prvenstva, njihovimnastavnicima i voditeljima iskrene Ëestitke na πportskim postignuÊima koja ste postigli na ovom prvenstvu! Budite vrijedni i uporni da bismo se vidjeli i iduÊe godine! Maturantima puno sreÊe i uspjeha pri upisu na visoka uËiliπta i nastavak sudjelovanja na sveuËiliπnimπportskim natjecanjima!

!

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:01

52

UInnsbrucku/Seefeldu je od 12. do 22. sijeËnja odræana 22.zimska univerzijada na kojoj je nastupala i HrvatskasveuËiliπna reprezentacija.

Iako je organizator u pripremanje Univerzijade uloæio veliktrud, bilo je dosta propusta, no unatoË tomu, naπa reprezentacijaje uzorno predstavljala hrvatski πport na toj velikoj manifestaciji.

Hrvatska sveuËiliπna reprezentacija nastupila je s deveteroπportaπa u pet πportova: brzo klizanje na kratke staze, skijanje,skijaπko trËanje, snowboard i umjetniËko klizanje i postigla rezul-tate bolje od predvienih.

Najbolje rezultate je postigla Idora Hegel osvojivπi sedmomjesto u umjetniËkom klizanju te Morena Makar, takoer sedmomjesto, u snowboardu. Ivan DolenËiÊ je sruπio hrvatski rekord na3000 metara u klizanju na kratke staze. Bruno Boπnjak se plasiraou Ëetvrtfinala u disciplini border-cross. Naπe predstavnice u ski-jaπkom trËanju ostvarile su rezultate u sklopu svojih moguÊnosti.

Uz πportaπe, hrvatsku delegaciju predstavljali su i predstavniciHrvatskog sveuËiliπnog πportskog saveza predvoeni predsjed-nikom prof. dr. sc. Hrvojem SertiÊem, dopredsjednicimaDubravkom IæakoviÊem, prof. Nenadom Zvonarekom te glavnimtajnikom saveza prof. Davorom Habljakom. Uz brojne kontakterazmatrale su se moguÊnosti organizacije buduÊih svjetskih i eu-ropskih prvenstava u Hrvatskoj kao i inicijativa Skijaπkog savezaPrimorsko-goranske æupanije o organizaciji zimske univerzijade2011. godine. Kandidaturu za organizaciju zimske univerzijadeiste godine naËelno su istaknuli i Turska, Kanada, Koreja, Sloveni-ja i Finska. SljedeÊa Zimska univerzijada odræat Êe se u Torinu2007. godine.

Ljetna univerzijada Hrvatski sveuËiliπni πportski savez u suradnji s Hrvatskim

olimpijskim odborom provodi projekt nastupa na Ljetnoj univerz-ijadi koja Êe se od 11. do 21. kolovoza 2005. odræati u Izmiru uTurskoj. Hrvatska sveuËiliπna reprezentacija planira nastupiti sdelegacijom od 60 osoba. OËekuje se nastup atletiËara, gimnas-tiËara, hrvaËa, jedriliËara, maËevaoca, skakaËa u vodu, streliËarai taekwondoista. Nakon dugo vremena nastupit Êemo i u jednom

ekipnom πportu - koπarci. Na ædrijebu u Izmiru Hrvatska je naπlasvoje mjesto u skupini E zajedno s Kinom, »eπkom i Peruom.Nadamo se da Êe koπarkaπi ostvariti zapaæen rezultat izmeu 32najbolje sveuËiliπne ekipe. Hrvatska je na proπloj Ljetnoj univerz-ijadi osvojila tri bronËane medalje. Nadamo se da Êemo ove go-dine nadmaπiti taj uspjeh, jer nastupamo s brojnijom i kvalitetni-jom ekipom kojoj su postavljeni kriteriji i norme za nastup. NaUniverzijadu je uvrπteno i jedrenje u kojem bismo trebali imativelike πanse za medalje, kao i u streliËarstvu, atletici i drugimπportovima koje Êe prezentirati vrhunski hrvatski πportaπi. Usklopu Univerzijade odræat Êe se i redovna skupπtina SvjetskesveuËiliπne πportske federacije (FISU) kao i FISU/CESU konferen-cija na kojoj se prezentiraju struËni radovi iz cijelog svijeta ozadanim temama u vezi sa sveuËiliπnim πportom.

SveuËiliπno πportsko prvenstvo Republike HrvatskeSvake godine odræava se SveuËiliπno πportsko prvenstvo Re-

publike Hrvatske na kojem se predstavnici sveuËiliπta uDubrovniku, Osijeku, Rijeci, Splitu, Zadru i Zagrebu teVeleuËiliπta u Karlovcu nadmeÊu za titulu prvaka Hrvatske kojaim jamËi i nastup na Europskom prvenstvu. Ove godine u pro-gram natjecanja uvrπteni su sljedeÊi πportovi: koπarka (m), malinogomet, odbojka (m, æ), odbojka na pijesku (m, æ), rukomet (m),stolni tenis (m, æ) i πah (m). Natjecanje Êe se odræati u Crikvenicikoja je pokazala zanimanje da ugosti najbolje studente πportaπe,a ima i najbolje uvjete za organizaciju ovako brojnog i kvalitetnognatjecanja πto se odræava pod pokroviteljstvom Ministarstvaznanosti, obrazovanja i πporta koje, zajedno s HrvatskimsveuËiliπnim πportskim savezom, promovira πport na sveuËiliπtimai veleuËiliπtima. U Hrvatskoj postoji kontinuirani trend poveÊanjabroja studenata ukljuËenih u aktivno bavljenje sveuËiliπnim πpor-tom kao i poveÊanje broja vrhunskih sportaπa koji se ukljuËuju usveuËiliπna natjecanja. Zato oËekujemo kvalitetno natjecanje uCrikvenici da bismo i ove godine ostvarili zapaæene rezultate naeuropskim prvenstvima. Proπle godine osvojili smo 1. mjesto uodbojci za muπkarce i 2. mjesto u malom nogometu. U sklopu Pr-venstva odræat Êe se niz rasprava o temi sveuËiliπnog πporta kao iredovna skupπtina Hrvatskog sveuËiliπnog πportskog saveza.

Idora Hegel i Morena Makar prva imena Zimske univerzijade

Hrvatska je sveuËiliπna reprezentacija na Zimskoj univerzijadi nastupila s devetero πportaπa u petπportova: brzo klizanje na kratke staze, skijanje, skijaπko trËanje, snowboard i umjetniËko klizanje i

postigla rezultate bolje od predvienih. Na Ljetnoj univerzijadi od 11. do 21. kolovoza u IzmiruoËekuje se nastup atletiËara, gimnastiËara, hrvaËa, jedriliËara, maËevaoca, skakaËa u vodu,

streliËara i taekwondoista te, nakon dugo vremena, koπarkaπa

STUDENTSKI ©PORT

Piπe Jovanka Vogrinec

SMJE©TAJ STUDENATA ©PORTA©A U STUDENTSKE DOMOVE U AKADEMSKOJ GODINI 2005./2006. - INFORMACIJA

Kao i svake godine do sada tako i ove akademske 2005./2006. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta u suradnji s Hrvatskimolimpijskim odborom osigurava odreen broj mjesta u studentskim domovima u Hrvatskoj za kategorizirane πportaπe studente od I do IV kategorije. Za sve informacije obratite se Hrvatskom olimpijskom odboru, gospoa Dragica StjepanoviÊ, tel. 01 3650-562ili Ministarstvu znanosti, obrazovanja i πporta, Uprava za πport, gospoa Fadila Gracin, tel. 01 4813-545.

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:01

53

Povjerenstvo za izvannastavne πportske aktivnosti djece imladeæi s teπkoÊama u razvoju, koje je imenovao mini-star znanosti, obrazovanja i πporta, provelo je lani u usta-

novama za odgoj i obrazovanje djece i mladeæi s teπkoÊama urazvoju anketu o bavljenju izvannastavnim πportskim aktivno-stima.

Rezultati su pokazali da se izvannastavne πportske aktivno-sti u tim ustanovama provode, ali uz oteæane uvjete rada (ne-dostatak struËnog kadra, novca i odgovarajuÊih πportskih gra-evina i pomagala).

Tako u Centru za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju slijepei slabovidne djece i mladeæi „Vinko Bek" , koji ima 220 kori-snika, iznimno mnogo djece pohaa izvannastavne πportskeaktivnosti. Najviπe ih je ukljuËeno u atletiku i veslanje, ali za-vidan broj uËenika kugla, skija, vozi tandem bicikle, igra gol-bal ili su aktivni u plesnoj grupi.

Rad atletske grupe poËeo je 1994. godine kada su prvi putsudjelovali na Europskom prvenstvu za osobe oπteÊena vida uLondonu. U nizu sljedeÊih europskih i svjetskih prvenstava tedvoje Paraolimpijske igre nizala su se brojna odliËja i ruπeni susvjetski rekordi. Bivπi uËenici ovog centra danas treniraju uatletskim klubovima i nastavljaju πportsku karijeru. Takvi re-zultati postiæu se samo svakodnevnim treninzima, upornoπÊu iuz mnogo odricanja koja iziskuje æivot πportaπa.

Od 2001. godine se pokazalo da je i veslanje πportska akti-vnost primjerena ovoj djeci. VeÊina, pa i oni potpuno slijepiod roenja, uspjeπno i relativno brzo svladavaju osnovni ve-slaËki pokret. MoguÊe ih je osposobiti za samostalno upravlja-nje veslaËkim Ëamcem, naravno uz navoenje smjera s vodeili obale πto rade drugi veslaËi ili treneri, kao i uspjeπno pripre-

miti za natjecanja na meunarodnoj i dræavnoj razini. OviuËenici i nakon zavrπetka πkolovanja ostaju u rekreativnim ilinatjecateljskim programima veslaËkih klubova. Na Dræavnomprvenstvu 2003. godine prvi put je nastupila jedna uËenicaovog centra i ostvarila zavidan plasman. Takvi veslaËki progra-mi omoguÊit Êe dijelu uËenika da se kvalificiraju za Paraolim-pijske igre 2008. godine u Pekingu.

Ono πto je jednako vaæno spomenuti je i integracija u πport-skoj sredini, gdje πport predstavlja samo medij i prostor u ko-jem se ostvaruje æelja svakoga pojedinca da bude prihvaÊen iravnopravan Ëlan druπtva.

Izvannastavne πportske aktivnosti u Centru Dubrava provo-de se kroz aktivnosti ©portskog druπtva i njegovih sekcija. Pu-tem sekcija ©portskog druπtva omoguÊeno je sustavno bavlje-nje πportom i ukljuËivanje u natjecanja invalidskog πporta.

Nakon πkolovanja neki uËenici ostaju Ëlanovi ©portskogdruπtva, a mnogi mladi talentirani sportaπi sportsko znanje pre-nose u svoju sredinu.

©portsko druπtvo u Centru Dubrava radi od 1998. godinekroz razne djelatnosti, odnosno razvitak onih πportova kojimase mogu baviti osobe s tjelesnim invaliditetom i viπestrukimsmetnjama, a to su osobito: plivanje, stolni tenis, atletika,koπarka u kolicima, badminton, πah, nogomet, tenis u kolici-ma, rukonogomet i dr.

U Centru se organizirano provodi sustav treninga radi pri-prema za gradska, æupanijska i dræavna natjecanja. Svakaπportska sekcija ima svog voditelja-trenera i termine treninga.SD «Centar Dubravafl koristi svoje πportske zatvorene i otvo-rene terene (igraliπte, sportska dvorana, bazen, teretana) kojisu u vlasniπtvu Centra za odgoj i obrazovanje.

Osobe s mentalnom retardacijom imaju niz teπkoÊa koje tre-ba uzeti u obzir u programu i odabiru prikladnih programskihsadræaja koji Êe pozitivno utjecati i pridonijeti njihovom ra-zvoju (individualni pristup s obzirom na razinu sposobnosti iteπkoÊe).

Izvannastavne πportske aktivnosti koje se provode s ovomgrupacijom djece i mladeæi su plivanje, atletika, kuglanje, stol-ni tenis, biciklizam, planinarenje, koturaljkanje, ples, zimova-

nje (skijanje isanjkanje) teπkola æivljenjau prirodi, a pro-vode se u dvijerazine progra-ma. Jedna razi-na su lako iumjereno men-talno retardira-ni, a druga razi-na umjereno iteπko mentalnoretardirani uËe-nici.

©portom do ravnopravnosti Rezultati lanjske ankete u ustanovama za odgoj i obrazovanje djece i mladeæi s teπkoÊama u razvoju

pokazuju da se izvannastavne πportske aktivnosti u tim ustanovama provode, ali uz oteæane uvjeterada: nedostatak struËnog kadra, novca i odgovarajuÊih πportskih graevina i pomagala

IZVANNASTAVNE ©PORTSKE AKTIVNOSTI DJECE I MLADEÆI S TE©KO∆AMA U RAZVOJU

Piπe Jovanka Vogrinec

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:01

54

PoËetkom 1997. godine u VijeÊu Europe u Strasbourgu, Odbor za razvoj πporta (CDDS) osnovao je Radnu skupinu naci-onalnih ambasadora za πport, toleranciju i fair-play. Nacionalne ambasadore imenuju dræavna tijela koja su odgovorna zaπport. ZadaÊe nacionalnih ambasadora su provoenje osnovnih vrijednosti u πportu, a to su: fair play, uzajamno poπtivanje iborba protiv droge, rasizma i antisemitizma.

Nacionalni ambasadori Republike Hrvatske u razdoblju od 1997. pa sve do kraja veljaËe 2005. godine bili su istaknuti hr-vatski πportaπi: Iva Majoli, Mihovil NakiÊ, Janica KosteliÊ i Dragutin ©urbek.

VijeÊe Hrvatskog olimpijskog odbora je na osmoj sjednici 17. veljaËe 2005. godine donijelo odluku o utvrivanju kandi-data za imenovanje nacionalnih ambasadora Republike Hrvatske za πport, toleranciju i fair play u razdoblju od 2005. do2009. godine, a to su: Irfan SmajlagiÊ (rukomet) i Gordan Koæul (plivanje).

Irfan SmajlagiÊ i Gordan KoæuljZadaÊe nacionalnih ambasadora su provoenje osnovnih vrijednosti u πportu, a to su: fair play,

uzajamno poπtivanje i borba protiv droge, rasizma i antisemitizma

AMBASADORI ©PORTA

Piπe Fadila Gracin

IRFAN SMAJLAGI∆ - U svojoj dvadesetËetverogodiπnjoj ru-kometnoj karijeri, uz mnoge klupske trofeje koje je osvojioigrajuÊi za brojne klubove, ostvario je i zavidnu reprezentati-vnu karijeru. Kao igraË reprezentacije Hrvatske nastupao je Ëe-tiri puta za selekciju Svijeta i dva puta za selekciju Europe. Uizboru svjetskih struËnjaka 1997. godine izabran je u idealnupostavu svih vremena. Tri puta je biran u all stars team na ve-likim natjecanjima (olimpijske igre i svjetsko prvenstvo). Odosvojenih medalja na velikim natjecanjima izdvojit Êemo:zlatne medalje sa Svjetskog prvenstva na Islandu 1995. godinei Olimpijskih igara u Atlanti 1996. godine te bronËane meda-lje na Olimpijskim igrama u Seoulu 1988. godine i Europskomprvenstvu u Portugalu 1994. godine.

Od 2002. godine, nakon zavrπetka igraËke karijere, IrfanSmajlagiÊ radi u Hrvatskom rukometnom savezu kao instru-ktor rukometa za muπke i trener seniorske ekipe. Istodobno jeimenovan selektorom juniorske reprezentacije i koordinato-rom za mlae uzraste. Njegovi trenerski rezultati su: zlatnemedalje na Svjetskom prvenstvu u Portugalu 2003. godine i naOlimpijskim igrama u Ateni 2004. godine te srebrna medaljana Svjetskom prvenstvu u Tunisu 2005. godine.

GORDAN KOÆULJ - Kada govorimo o πportskim uspjesimaGordana Koæulja bilo bi nepravedno ne spomenuti i njegovuspjeh kad je, 1990. godine, na University of California atBerkeley proglaπen najboljim studentom sportaπem.

Od njegovih brojnih πportskih uspjeha pokuπat Êemo izdvo-jiti najvaænije: svjetski rekord na 200 m leno (Berlin 2001.),svjetski prvak na 200 m leno (Atena 2000. mali bazen), svjet-ski doprvak na 200 m leno (Barcelona 2003.), pobjednikSvjetskog kupa na 100 i 200 m leno te najuspjeπniji plivaË se-zone 2000./2001. godine, finalist OI u Sydneyu 2000., europ-ski rekorder na 100 m leno (Berlin 2001.), europski prvak na200 m leno (Helsinki 2000., Barcelona 2002. i Antwerpen2001., mali bazen), europski doprvak na 100 i 200 m leno(Istanbul 1999. i Valencia 2000., mali bazen) i bronËana me-dalja na Europskom prvenstvu na 200 m leno (Riesa 2002.).

Odlukom predsjednika Republike dr. Franje Tumana odli-kovan je Redom Danice Hrvatske s likom Franje BuËara za po-sebne zasluge u sportu 1996. godine te Dræavnom nagradomFranje BuËara za iznimna postignuÊa u sportu 1999. godine.Viπe puta je proglaπen i najboljim πportaπem Hrvatske i Zagre-ba.

Irfanu SmajlagiÊu i Gordanu Koæulju æelimo mnogo uspje-ha i kao ambasadorima πporta.

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:01

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:01

56

SPORTSKA ARHITEKTURA

U proπlih nekoliko godina izgraeno je, ili se joπ gradi, ureeno i adaptirano (u odnosu naprethodno razdoblje stagnacije) mnogo πkolskih πportskih dvorana, bazena i ostalihπportskih graevina - πto je, s postojeÊima, joπ daleko ispod potrebnih kapaciteta

Piπu Gordana GreguriÊ, dia i Lea LonËareviÊ Æibret, dia

©to radimo, gdje smoi kamo idemo

©portska arhitektura jegraevna umjetnost u kojojpodjednako moraju biti

zastupljene funkcija, konstrukcijai forma. Pri planiranju i izgradnjiπportske infrastrukture vrlo jevaæno brinuti se i o oËuvanjuokoliπa te obaveznoj moguÊnostipristupa i koriπtenjahendikepiranim osobama, πto upraksi do sada nije bio sluËaj.

Djelokrug radaGotovo od samog osnutka

Hrvatskog olimpijskog odbora1991. godine, u sklopu njegoveorganizacije djeluje i Odjel πportskeinfrastrukture. Od 2001. godinesastavni je dio Ureda za lokalniπport, πto je logiËno s obzirom nato da su πportske graevineuglavnom u vlasniπtvu lokalnihzajednica i da njima upravljaju

lokalne javne ustanove, poduzeÊaili πportske udruge i klubovi.

Odjel za πportsku infrastrukturuosnovan je ponajprije kao tehniËkapotpora projektantima,investitorima i korisnicima priplaniranju, programiranju,projektiranju, gradnji i odræavanjuπportskih graevina.

Na Odjel πportske infrastrukturevezana je Komisija za πportskograditeljstvo i okoliπ (jedna od

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:01

57

struËnih komisija HOO-a) na Ëelu spredsjednikom prof. KreπimiromIvaniπem, dia, koju kao Komisijuza sport i okoliπ ima MOO i mnoginacionalni olimpijski odbori.

Odjel πportske infrastrukture,Komisija za πportsko graditeljstvo iokoliπ i Uprava za πportMinistarstva znanosti,obrazovanja i πporta kontinuiranosurauju. Ta se suradnja odnosina razmjenu informacija kaodopunu osnovnim djelatnostima,zajedniËku organizaciju skupova iseminara, rad u povjerenstvimavezanim za πportske graevine isliËno.

Uz osnovne djelatnosti, koje suokrenute korisnicima izvanorganizacije struËnih sluæbi HOO-a,Odjel πportske infrastruktureispunjava i struËne zadatke vezaneuz potrebe HOO-a.

Gdje smo danasU proπlih nekoliko godina

izgraeno je (ili se joπ gradi),ureeno i adaptirano (u odnosu naprethodno razdoblje stagnacije)mnogo πkolskih πportskih dvorana,bazena i ostalih πportskihgraevina - πto je, s postojeÊima,joπ daleko ispod potrebnihkapaciteta.

Manjkavost i zastarjelosttehniËke i zakonske regulative (uzjoπ nerijeπen sustaveurostandarda), nered na træiπtu

graevinskih i πportskih elemenatai opreme, nepostojanje fiksnihkriterija prioriteta, nerealnosagledavanje situacija u lokalnimsredinama te razne manipulacije spolitiËkim predznakom, uzroci su,Ëesto, gradnje nerentabilnih,neprimjerenih i preskupihπportskih graevina u Hrvatskoj.Posjet lokalnim πportskimzajednicama, kao dio redovnogposlovanja Ureda za lokalni πport,pokazao je da je problematikavezana za πportske graevinegotovo uvijek ista i uglavnomfinancijske prirode (imovinsko-pravni odnosi, amortizacija, velikitroπkovi tekuÊeg i investicijskogodræavanja, mala izdvajanja zaπport).

Kako u EuropuKao dio Europe, duæni smo

uskladiti svoja djelovanja iregulativu s europskom u svimæivotnim podruËjima pa tako i usustavu πportskog graditeljstva.

Osim osnovne nacionalneregulative, trend je u Europi isvijetu da internacionalneπportske federacije imaju posebnezahtjeve u pogledu sadræaja iopreme πportskih graevina kododreenih rangova natjecanja, πtodiktira sve veÊa dinamika,popularizacija i broj πportova,ekonomska odræivost graevina,njihova ekoloπka prihvatljivost i dr.

U tom smjeru radi se priMinistarstvu znanosti,obrazovanja i πporta na izradinovih i noveliranju postojeÊihpravilnika za planiranje,programiranje, projektiranje,izgradnju i odræavanje πportskihgraevina, koji Êe biti u skladu seuropskima. Bitno je, osim toga,izraditi registar πportskihgraevina i metodiku stvaranjakriterija prioriteta kao podlogu zaizradu mreæe πportskih graevina.

Naπ Odjel svojom velikomzadaÊom smatra sudjelovanje utom projektu. Kako bismo pomogliovom projektu i ujedno osvjeæilibogatu, viπegodiπnju arhivu,stvaramo katalog tehniËkih pravilaza sve sportove.

Taman kad shvatimo da je savposao oko graevinske regulativeteæak, ali rjeπiv, ostaje nam joπ jedanvelik problem, a to su financije.

Ako pogledamo postotkeizdvajanja za πport (gdje jeπportska infrastrukturazastupljena velikim dijelom) uodnosu na bruto druπtveniproizvod (BDP) u zemljamazapadne i srednje Europe, vidi seda je Hrvatska prema postotkuizdvajanja posljednja sa 0,3 postoBDP-a (najviπe izdvaja ©vicarska,3,47 posto BDP-a; Slovenija 0,6posto). Posljedice niske razineizdvajanja za πport su dugoroËno iviπestruko negativne, posebno uonom dijelu gdje bi πport trebao imorao postati pristupaËan veÊembroju mladih nego πto je to sada.©port moæe i treba postati jedanod osnovnih Ëimbenika uosmiπljavanju slobodnog vremenavelikog broja graana.

U nekima od sljedeÊih brojevapokuπat Êemo Vas upoznati sdanaπnjim svijetom πportskihgraevina.

Sva struËna i druga pitanjamolim uputiti na:Odjel πportske infrastruktureKriæaniÊeva 5, 10.000 ZagrebTel.: 4610-117, 4622-633Fax.: 4622-635e-mail:[email protected]@hoo.htnet.hr

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:01

58

Odavno je poznato da su samonajizvrsniji znanstvenici u stanjunajsloæenija znanstveno-

istraæivaËka opaæanja, koja se Ëesto Ëinenerazumljiva i neupotrebljiva, u dovoljnojmjeri pribliæiti ljudima i uËiniti ih korisnimza praktiËnu primjenu. Kada jedandogaaj u Hrvatskoj ima æelju ipotencijala na jednom mjestu tijekomËetiri dana okupiti sportske znanstvenikesvjetskog glasa i spomenutog profilanesumnjivo postaje dogaaj iznimnovaæan za razvoj i promociju hrvatskeznanosti u πirem smislu, ali, joπ i viπe,predstavlja temelj za daljnji napredaksustavnog promiπljanja o sportu itjelesnom vjeæbanju u RepubliciHrvatskoj.

Dogaaj o kojemu je rijeË je 4.meunarodna znanstvena konferencija okineziologiji pod nazivom “Science andProfession - Challenge for the Future”(Znanost i struka - izazov za buduÊnost),koja Êe se odræati od 7. do 11. rujna2005. godine u Grand Hotelu Adriatic uOpatiji. Konferenciju organiziraKinezioloπki fakultet SveuËiliπta uZagrebu u suradnji s Fakultetom zasport SveuËiliπta u Ljubljani i podpokroviteljstvom Hrvatske akademijeznanosti i umjetnosti.

Prije neπto manje od tri godine, u rujnu2002. godine, takoer u Opatiji, odræanaje 3. meunarodna znanstvenakonferencija o kineziologiji koja je tada uHrvatsku privukla neπto viπe od 300sudionika iz 32 zemlje svijeta. Proπlakonferencija oznaËena je kao velikuspjeh. OËekuje se da Êe je ovogodiπnjakonferencija daleko nadvisiti, kako ubroju sudionika i zemalja tako joπ i viπe ukvaliteti i razini pozvanih predavaËa isudionika konferencije koji su veÊpotvrdili svoj dolazak. Ove godineKinezioloπki fakultet SveuËiliπta uZagrebu ugostit Êe u Hrvatskoj pravukremu svjetske sportske znanosti.

Joπ od prve konferencije koja jeodræana 1997. godine, na Ëelu

organizacijskog odbora konferencije jeprof. dr. sc. Dragan MilanoviÊ.Znanstveni odbor konferencije ima Ëak55 doktora znanosti iz cijeloga svijeta, anjime predsjedava prof. dr. sc. FranjoProt.

Rad konferencije Êe se zbivati putemplenarne sjednice u kojoj Êe svoje radoveizloæiti 10 do 15 najuglednijih svjetskih idomaÊih znanstvenika te u 11 odvojenihsekcija sa sljedeÊim temama:

1) Adaptirana tjelesna aktivnost i sportosoba s invaliditetom

2) Biologija i medicina sporta itjelesnog vjeæbanja

3) Biomehanika

4) Menadæment u sportu

5) Kondicijski trening

6) Tjelesna i zdravstvena kultura

7) Metodologija istraæivanja

8) Sociologija, povijest i filozofija sporta

9) Sport za sve; fitness i tjelesnovjeæbanje u funkciji zdravlja

10 ) Psihologija sporta

11) Vrhunski (natjecateljski) sport.

Po dva istaknuta svjetska autoriteta,tzv. uvodniËara, svojim Êe izlaganjimaotvoriti rad u sekcijama. Predvieno je inatjecanje za mlade istraæivaËe do 33godine.

Znanstveno znaËenje i doprinoskonferencije bit Êe nesumnjivo veliki jerbroj i kvaliteta sudionika to jamËe.Vjerujem da Êe hrvatski sportskidjelatnici u velikom broju nazoËiti isudjelovati u radu konferencije.

Sve dodatne informacije vezane uz 4.meunarodnu znanstvenu konferenciju okineziologiji “Science and Profession -Challenge for the Future” moæetepronaÊi na internetskoj straniciKinezioloπkog fakulteta SveuËiliπta uZagrebu www.kif.hr.

Znanost i struka - izazov za buduÊnost

»etvrta meunarodna znanstvena konferencija o kineziologiji, Opatija, od 7. do 11. rujna

Ugledna imena Neki od najuglednijih svjetskihznanstvenika u podruËju sporta kojisu potvrdili dolazak na konferenciju:prof. dr. Wildor Hollmann(NjemaËka)prof. dr. Paavo Komi (Finska)prof. dr. Steven N. Blair (SAD)prof. dr. Gudrun Doll-Tepper(NjemaËka)prof. dr. Tetsuo Fukunaga (Japan)prof. dr. Kenneth Hardman (VelikaBritanija)prof. dr. Mike Hughes (VelikaBritanija)prof. dr. Erich Müller (Austrija)prof. dr. James S. Skinner (SAD)prof. dr. Otmar Weiß (Austrija)prof. dr. Cvetan Æeljaskov(Bugarska)prof. dr. Petr Blahuπ (»eska)prof. dr. Paul Wyllemen (Belgija)


Trajno je nastojanje za uspostavom πtoËvrπÊe i kvalitetnije suradnje veÊeg

broja struËnjaka koji se svakodnevnopotvruju u praksi i manjeg broja

znanstvenika koji na temeljusvakodnevnog znanstveno-

istraæivaËkog djelovanja pokuπavajuponuditi praksi nova rjeπenja i

odgovoriti na dosad neodgovorenapitanja. Kako je u tim nastojanjima

Ëesto prisutna diskrepancija, odreenijaz izmeu struke i znanosti nije

sluËajan i trajan je kao πto je trajno inastojanje za uspostavom ËvrπÊe i

kvalitetnije suradnje

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:01

59

PUBLICISTIKA

‹

STRU»NA LITERATURA

Vjeæbanjeosoba skroniËnimoboljenjima i tjelesnimoπteÊenjima Knjiga je svojevrstan pozivbuduÊim studentima fiziËkekulture da suptilnije i s viπerazumijevanja pristupe socijalnojstrukturi πporta

Uproπlom broju Olimpa predstavilismo jedan od moguÊih naËina

nabave struËne literature iz podruËjasporta i tjelesnog vjeæbanja - on-lineshopping, i to na web-stranici najpoznatijegsvjetskog izdavaËa izspomenutog podruËja,Human Kineticsa. Uovom broju ukratko Êebiti predstavljene triknjige istog izdavaËa,potencijalno zanimljivesvima koji djeluju upodruËju tjelesnogvjeæbanja i sporta.

Prva knjiga nosinaslov "Strength

Training for YoungAthletes" - „Treningsnage za mladesportaπe", a autori susvjetski priznatistruËnjaci iz podruËja kondicijskogtreninga William J. Kraemer i StevenJ. Fleck. RijeË je o drugomdopunjenom izdanju koje je nedavnoizaπlo iz tiska. Knjiga je namijenjenasvim kondicijskim trenerima, posebiceonima koji rade na razvoju kondicijskihsvojstava djece i mladih sportaπa. No,knjiga se preporuËuje i svim ostalimtrenerima koji sudjeluju u sportskomusavrπavanju djece i mladeæi. Autori uknjizi prikazuju najnovije spoznaje oefektima treninga snage na rast irazvoj djece i mladih, kao i na samuuspjeπnost u sportu. Ipak, najveÊi dioknjige posveÊen je preporukama o:

dobi kada zapoËeti s treningomsnage, izboru vjeæbi i naËinu njihoveizvedbe, uËestalosti treniranja, brzininapretka te konkretnom oblikovanjuprograma treninga snage. Æelite lidoznati a) kako individualizirati ikvalitetno oblikovati program treningasnage mladih sportaπa na temeljunjihove tjelesne, psiholoπke iemocionalne zrelosti, kao i na temeljuspecifiËnosti sporta kojim se bave, b)kako unaprijediti sportsku uspjeπnostmladih sportaπa, c) kako pripremitimladog sportaπa za postizanjenajveÊih sportskih dostignuÊa ukasnijim fazama sportske karijere i d)kako smanjiti broj i teæinu ozljedatijekom sportske karijere, obveznoprouËite ovu knjigu. Knjiga ima 296stranica i stoji 19.95 ameriËkihdolara bez troπkova poπtarine.

SljedeÊa knjiga pod naslovom"ACSM's Exercise Management

for Persons with Chronic Diseasesand Disabilities" - "Organizacijavjeæbanja osoba s kroniËnimoboljenjima i tjelesnim oπteÊenjima"namijenjena je ponajprije lijeËnicima,

kineziterapeutima ifizioterapeutimakoji rade sosobama kojeboluju od kroniËnihbolesti i/ilitjelesnihoπteÊenja.Dakako, knjiga Êedobro doÊi ieduciranimtrenerima fitnessakoji se u radususreÊu sklijentima izspomenuteskupine. RijeË je odrugom izdanjukoje je 2003.godine publiciraoAmerican College

of Sports Medicine (ACSM; uredniciJ. Larry Durstine i Geoffrey E.Moore), najveÊa svjetska organizacijasportske medicine i sportskeznanosti. Doprinos toj knjizi dalo je Ëak60 znanstvenika i struËnjaka, priËemu je obuhvaÊeno 46 kroniËnihoboljenja i tjelesnih oπteÊenja. KnjigaÊe vam pomoÊi a) da budete informirani o najnovijimspoznajama vezanim uz kroniËnaoboljenja i tjelesna oπteÊenja, b) pri testiranju i oblikovanjuprograma vjeæbanja klijenata,posebice onih koji pate od viπestrukihkroniËnih oboljenja, c) u primjeni

programa vjeæbanja u svakodnevnojpraksi. Takoer, u knjizi su prikazane inajnovije spoznaje o lijekovima koji sekoriste u lijeËenju kroniËnih oboljenja itjelesnih oπteÊenja, kao i njihovimefektima na reakciju organizma navjeæbanje. Dakako, to je poglavljenamijenjeno ponajprije lijeËnicima.Knjiga ima 384 stranice i tvrdi uvez, astoji 54 ameriËka dolara (bezpoπtarine).

TreÊa knjiga nosi naslov "PhysicalEducation for Lifelong Fitness" -

"Tjelesna i zdravstvena kultura zadugovjeËni fitness". Knjiga je djeloNational Association for Sport andPhysical Education (NASPE),neprofitne profesionalne organizacijekoja se bavi promocijom tjelesnogvjeæbanja u sklopu nastave tjelesne izdravstvene kulture radi unaprjeenjafitnessa i zdravlja. Djelo je namijenjenosvim pedagozima, posebicenastavnicima i profesorima tjelesne izdravstvene kulture u osnovnim isrednjim πkolama te na sveuËiliπtima.Dakako, knjiga Êe biti korisna i svimtrenerima koji rade s djecom iomladinom. U knjizi su na jednostavani zanimljiv naËin prikazane a)komponente fitnessa i naËin njihoveprocjene, b) osnovne tjelesnogvjeæbanja i njegov utjecaj na fitness izdravlje, c) metode razvoja fitnessa i d) strategije oblikovanja nastavnogprograma tjelesne i zdravstvenekulture radi unaprjeenja fitnesa izdravlja. Drugo izdanje izaπlo je iz tiskaove godine i ima 344 stranice, acijena je 39 ameriËkih dolara (bezpoπtarine).

Ako je ovaj tekst pobudio vaπzanimanje za neku od predstavljenihknjiga, viπe informacija o njima, kao idetalje o naËinu kupnje, moæetepronaÊi na www.humankinetics.com.

Piπe Goran MarkoviÊ

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:01

60

"Kako razumjeti πport"John Horne, Alan Tomlinsonand Garry Whannel

Za zdrav,kvalitetniji i bolji æivot Knjiga je svojevrstan pozivbuduÊim studentima fiziËkekulture da suptilnije i s viπerazumijevanja pristupesocijalnoj strukturi πporta

Uvod u socioloπku i kulturnuanalizu πporta nudi nam knjiga

"Understanding sport" grupeautora: John Horne, Alan Tomlinsoni Garry Whannel. Knjiga "Kakorazumjeti πport" prvi put je izaπla1999. godine u nakladi izdavaËkekuÊe "E & FN Spon" te doæivjela joπpet ponovljenih izdanja 2000.,2001., 2002., 2003. i 2004.godine. Knjiga je mekanog uveza,17,5 x 24,5 cm i ima 298 stranica.Autori su knjigu podijelili u devetglavnih poglavlja: 1. Industrijskodruπtvo, socioloπke promjene iπportska kultura, 2. Istraæivanje

razvoja modernog πporta, 3.Interpretacija razvoja πporta -rasprave o povijesti i teoriji πporta,4. Socioloπka slojevitost i razlike uπportu, 5. Socijalizacija - socijalnainterakcija i razvoj, 6. Prezentacija,πport i mediji, 7. ©port, dræava ipolitika, 8. ©port i rad, 9.Komercijalizacija i politiËkaekonomija πporta. Potaknutinedostatkom literature na træiπtuVelike Britanije koja obrauje πportsa socioloπko-kulturnog aspekta,autori su se odluËili na pisanjeknjige koja je zamiπljena kao uvod uosnovne elemente socioloπke ikulturne analizu πporta u modernojBritaniji. Knjiga je svojevrstan pozivbuduÊim studentima fiziËke kultureda suptilnije i s viπe razumijevanjapristupe socijalnoj strukturi πporta.»itajuÊi "Understanding sport",knjigu koja ne nudi jednostavnedefinicije πporta nego ukazuje daπport ima razliËite uloge u razliËitimdruπtvima te da svoje uporiπte nalaziu drukËijim povijesnim momentima iaktivnostima, ne moæemo neprimijetiti praktiËnu vrijednostsociologije πporta. U danaπnjevrijeme, kada je πport prerastaookvire hobija, promatramo ga kaosimbol uspjeπnosti jedne nacije, ali ikao snaæno sredstvo utjecaja nadruπtvo. Knjiga je vrlo jednostavnaza upotrebu, ujedinjuje teoriju iteoretske rasprave, ali i relevantnedokaze i Ëinjenice. ©port moæemopromatrati kao faktor promjenaunutar jednog druπtva ili zajednice,ali i dinamike tih promjena, no πportÊe i dalje biti glavno mjesto zaprikazivanje razliËitosti odreenihhijerarhijskom strukturom isocijalnim ponaπanjem javnosti temijenjajuÊi dinamiku time pridonijetiizazovu promjena modernog druπtvau cijelosti.

U duhu πportske sociologijemoæemo zakljuËiti da znaËenjeπporta nije u njegovoj odvojenosti odiste, nego da je πport indikator iËesto ona presudna snaga kojamijenja druπtvo, pribliæava nacije tesluæi kao smjernica prema zdravom,kvalitetnijem i boljem æivotu.

PUBLICISTIKA

The Daily Telegraph„Od A do Z o πportu"Trevor Montague

Nuæno πtivosvakogπportskogfana

Knjiga "A to Z of sport",The Compendium of

Sporting KnowledgeTrevora Montaguea izaπlaje 2004. godine u izdanjunakladniËke kuÊe "Little,Brown" iz Velike Britanije.Format knjige je 16 x 24cm, tvrdi uvez, a brojstranica 780. Autoruknjige "Od A do Z u πportu"Trevoru Montagueuuspjelo je na jednommjestu ujediniti velik brojπportskih Ëinjenica iinformacija. Prvihpetnaestak stranica knjigeposveÊeno je XXVIII.olimpijskim igrama u Ateniod 13. do 29. kolovoza

‹

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:01

61

2004. godine. U poglavljuo olimpijskim igramaobraena je povijest igara,broj osvojenih medalja pozemljama, osvajaËimedalja pojedinaËno, teopÊe informacije.Zanimljivo i korisno je zaËitatelja da na jednommjestu moæe pronaÊikronoloπki rasporedolimpijskih igara razvrstanpo gradovimadomaÊinima.

Knjiga obrauje 88πportova - svaki jepredstavljen i pobliæeprikazan Ëitatelju, te sudodatno obraena pravila,razliËite sisteminatjecanja, rang-liste,rezultati. U veÊini πportovaautor je dao i pregledvaænih imena πportaπa kojisu nastupali i osvajaliodliËja u tom πportu tekratki opis njihove karijere.©portovima malepopularnosti autor jedodijelio jednu stranicuknjige, πportovima neπtoveÊe popularnosti uzpredstavljanje su pridodanii statistiËki podaci, dok sukod takozvanih velikihπportova uz osnovne istatistiËke podatkeukljuËene i biografijeπportaπa te glavniprotagonisti.

U posljednjem poglavljudan je pregled πportskihtermina, trofeja, citatapoznatih πportaπa terekorda. PiπuÊi knjigu "Ato Z of sport" Montague jeæelio na jednom mjestuprikazati πto viπe πportova,uzimajuÊi u obzir njihovupopularnost iraznovrsnost. Knjiga jepuna zanimljivih i razliËitihπportskih podatakapedantno skupljanih teprezentiranih na jednommjestu kao nuæno πtivosvakog πportskog fana.

The Official History of theOlympic Games and the IOC,1894. - 2004.„Od Atene do Atene"David Miller

Za zaljubljenikeu olimpijskeigre

Izrazito zanimljiva i vrijedna knjiga"Athens to Athens", The Official

History of the Olympic Games andthe IOC, 1894. - 2004. DavidaMillera izaπla je prvi put 2003., azatim u obnovljenom izdanju 2004.godine u nakladi izdavaËke kuÊeMainstream publishing company(Edinburgh) LTD iz Velike Britanije.Format knjige je 23,5 x 25,5 cm,tvrdi uvez, a broj stranica 528.Knjiga je ilustrirana sa petstotinjakprekrasnih crno-bijelih i kolornihπportskih fotografija.

Knjiga opisuje stvaranje olimpijskihigara preko njihova doajena Pierreade Coubertina pa do danaπnjihspektakularnih otvorenja. Predgovorknjizi napisali su Jacques Rogge,predsjednik Meunarodnogolimpijskog odbora, i Cathy Freeman,

olimpijska pobjednica na 400metara. U 72 poglavlja autor namsistematiËno opisuje olimpijske igrepoËevπi s onima 1896. godine uAteni i zavrπavajuÊi s XXVII. ljetnimolimpijskim igrama odræanim 2000.godine u Sydneyju, te najavom2004. i povratka igara kuÊi u Atenu,grad koji nosi ime boæice mudrosti irata. Usporedno s ljetnim opisane sui zimske olimpijske igre s poËetkom1924. u Chamonixu te posljednjeodræane 2002. godine u Salt LakeCitiyu.

Na kraju, u posebnim poglavljima,izrazito vrijednu zbirku podatakapredstavljaju imena svih ËlanovaMeunarodnog olimpijskog odboraod 1894. do 2003. godine, gdje sponosom moæemo primijetiti da je iRepublika Hrvatska u tomprestiænom druπtvu pronaπla svojemjesto. Pod poglavljem „B" skupljenisu osvajaËi odliËja na olimpijskimigrama po πportovima i to od 1896.godine. Vrlo zanimljiv i koristanpodatak predstavlja poglavlje "C" ukojem je autor naveo kronoloπkimredom redoslijed zemalja osvajaËicaukupnog broja medalja od 1896. do2002. godine na ljetnim i zimskimolimpijskim igrama. HrvatskeËitatelje i sve one koji sa zanimanjemprate karijeru Janice KosteliÊposebno Êe interesirati podatak dana stranicama 346. i 347. autorhvali naπu skijaπicu te je usporeuje istavlja u druπtvo velikana svjetskogskijanja kao πto su Sailer, Killy iTomba. Autor nas poimencepodsjeÊa na velikane πporta iolimpijskih igara, ali i na krize kao πtosu Ciudad de Mexico 1968.,Muenchen 1972., koriπtenjenedopuπtenih sredstava i tomesliËno.

Knjiga "Athens to Athens" iznimnoje vrijedan i koristan izvor razliËitihvrsta podataka u svezi olimpijskihigara, πportaπa koji su nastupili nanjima, duænosnika Meunarodnogolimpijskog odbora, osvajaËa medaljapa predstavlja obaveznu literaturusvakog zaljubljenika u πport iolimpijske igre.

Piπe Saπa Ceraj

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:02

62

nn POVRATAK HRVATSKOG HRVANJA Mladog hrvaËa Nevena Æugaja, osvajaËa bronËane medalje na

Europskom prvenstvu 2005. godine, i izaslanstvo Hrvatskog hr-vaËkog saveza na Ëelu s predsjednikom Ivanom Runcem i gla-vnim tajnikom Pavom KosoviÊem, primili su 27. travnja predsje-dnik i v. d. glavnog tajnika Hrvatskog olimpijskog odbora ZlatkoMateπa i Josip »op. Tom su prigodom Nevenu Æugaju i Vladi Li-sjaku, treneru reprezentacije i osvajaËu zlatne olimpijske meda-lje u Los Angelesu 1984., uruËili plakete HOO-a. Predsjednik Ma-teπa izrazio je uvjerenje da Êe Æugajeva medalja dati poticaj zanovi uzlet hrvatskog hrvanja i povratak na europski i svjetski vrh.

nn POTPORA HOO-a KANDIDATURI ZA EP2006.

U povodom kandidatu-re Hrvatskog gimnasti-Ëkog saveza (HGS) za or-ganizaciju Europskog gi-mnastiËkog prvenstva2006. godine, Zagreb jeod 11. do 15. do travnjaposjetilo izaslanstvo Eu-ropske gimnastiËke fede-racije, u kojem su bili do-predsjednik Georges Gu-elzec i direktor marketin-ga i natjecanja ManfredKuht. Njih i Ëelnike HGS-a, predsjednika Ivicu Mio-ËiÊa StoπiÊa, glavnu tajni-cu Viπnju GojkoviÊ i predsjednika NO Ivana Pintara, primili su 13.travnja predsjednik i v. d. glavnog tajnika HOO-a Zlatko Mateπa iJosip »op koji su podræali kandidaturu za organizaciju EP-a2006. Za organizaciju tog gimnastiËkog natjecanja kandidiralisu se joπ Ukrajina i ©panjolska.

nn INSTITUT ZA ©PORTSKU MEDICINU KAO PILOT-PROJEKT

Zdravstvena komisija HOO-a na Ëelu s prof. dr. Borisom Laba-rom dogovorila je 27. travnja, na sastanku kojem su nazoËili i v.d. direktora Ureda za nacionalne sportske saveze Siniπa KrajaËai v. d. direktora Ureda za olimpijski program Damir ©egota, nizmjera za unaprjeenje zdravstvene skrbi naπih vrhunskih spor-taπa. Sa sastanka je upuÊen prijedlog VijeÊu HOO-a da se zazdravstvenu skrb vrhunskih hrvatskih sportaπa ubuduÊe brine in-stitut za πportsku medicinu, ustanova koju tek treba osnovati.

nn TJE©NJA SURADNJA SA ZNANSTVENIM INSTITUCIJAMA

Usklaivanje i poticanje razvoja sporta na struËnoj i znanstve-noj osnovi bit Êe primarna zadaÊa Komisije za razvoj sporta koja

je 2. svibnja, pod predsjedavanjem predsjednika Luciana Suπnja,odræala konstituirajuÊu sjednicu na kojoj je usvojen program ra-da za iduÊe Ëetverogodiπnje razdoblje. Tim program predvienaje suradnja sa znanstvenim institucijama kao πto su medicinski,bioloπko-prehrambeni, kinezioloπki fakultet. Uz predsjednika Lu-ciana Suπnja, odlukom VijeÊa HOO-a od 17. sijeËnja, Ëlanovi Ko-misije su Dubravko IæakoviÊ, Ante Vrdoljak, Æeljko DrakπiÊ, Mla-den MarinoviÊ, Tomislav ©epec, Mato Bartoluci, Æeljko Mataja iStjepan »elan, a tajnik Komisije je Siniπa KrajaË.

nn ZA VE∆I UTJECAJ NA©IH SPORTA©A U ME–UNARODNOM SPORTU

Aktivnije sudjelovanjehrvatskih sportaπa u eu-ropskim i svjetskomsportskim institucijamate olimpijskom pokretubit Êe glavna zadaÊa Ko-misije za meunarodneodnose Hrvatskog olimpij-skog odbora, koja je 9.svibnja odræala konstitui-rajuÊu sjednicu. »lanoviKomisije, na Ëijem je ËeluIva Majoli, sloæili su se dabi u buduÊem radu treba-lo iÊi na "specijalizaciju"kojom bi svaki Ëlan imaokonkretan plana zaduæe-nja tijekom svog manda-ta.

nn PRAVODOBNO I CJELOVITO INFORMIRANJEOdlukom VijeÊa HOO-a 28. travnja imenovana je Komisija za in-

formiranje i izdavaπtvo na Ëelu s poznatim televizijskom novina-rom i komentatorom Jurom Ozmecom. Najvaænija zadaÊa Komi-sije je skrb o sustavu pravodobnoga i cjelovitoga informiranja oaktivnostima Hrvatskog olimpijskog odbora. Uz predsjednikaOzmeca, u Komisiju su izabrani: Ante DrpiÊ, Zdenko JajËeviÊ,Æeljko Kavran, Radica Jurkin, Gordana GaÊeπa i Saπa Ceraj.

nn PRVI "OLIMPIJSKI KUTAK"Ugovorom o suradnji izmeu HOO-a i "Sportskih novosti" od

28. travnja, naπe jedine dnevne sportske novine uvele su stalnurubriku pod nazivom "Olimpijski kutak". U njoj Êe se svakog Ëetvr-tka objavljivali informacije iz sportova koji imaju manji medijski pu-blicitet u dnevnom tisku. Prvi "Olimpijski kutak" objavljen je 5. svi-bnja 2005. godine.

nn NATJE»AJ ZA PROSLAVU OLIMPIJSKIH IGARAHrvatski olimpijski odbor i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i

πporta raspisali su NatjeËaj za najuspjeπniji literarni rad uËenika

Glavni u Hrvatskom olimpPripremile Radica Jurkin iGordana GaÊeπa

OD OLIMPA DO OLIMPA

Slijeva: Matija AraËiÊ, Ivan Runac, Zlatko Mateπa, Neven Æugaj, Vlado Lisjak, Josip »op i Pave KosoviÊ

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:02

63

osnovnih i srednjih πkola te studenata sveuËiliπta i veleuËiliπta Re-publike Hrvatske u πkolskoj godini 2005./2006. Literarne rado-ve ocijenit Êe zajedniËko Povjerenstvo Ministarstva, Zavoda zaπkolstvo i HOO-a. Osnovni cilj NatjeËaja, koji ima meunarodnoobiljeæje, je promicanje sporta mladih kroz literarni izriËaj i pro-slavu olimpijskih igara. Teme su isticanje osobnosti, fair play, ra-dost napora, poπtivanje drugih i ravnoteæa tijela i duha.

nn OSNOVANA KOMISIJA AKTIVNIH SPORTA©AVijeÊe HOO-a verificiralo je 28. travnja odluku o osnivanju Komi-

sije aktivnih sportaπa. Na Ëelu Komisije je Janica KosteliÊ, a Ëla-novi su Nikπa Skelin, Sanja JovanoviÊ,Karlo Kuret, Branko Zorko, Tomislav Ho-hnjec, Mihovil ©panja i Branka Pereglin.Hrvatski olimpijski odbor predloæio je Ja-nicu KosteliÊ za Ëlanicu Komisije aktivnihsportaπa pri Europskom olimpijskomodboru.

nn JA»A ULOGA ÆENE U SPORTU

Poticanje ravnopravnosti meu spolo-vima u sportu, ukljuËivanje æena u upra-vljaËka tijela i upravljanje sportom, uspo-stava mreæe koordinatora za pitanja æenau sportu po æupanijama, suradnja saÆenskim studijima, medijima, te organi-zacija nacionalne konferencije o æenamau sportu kljuËne su programske smjerni-ce Komisije za skrb o æenama u sportukoje su usvojene na konstituirajuÊoj sjednici 20. travnja. Na Ëe-lu Komisije je Ëlanica VijeÊa HOO-a Morana PalikoviÊ Gruden, Ëla-nice su Jasna ViπnjeviÊ, Nataπa Vezmar Novak, Branka Matko-viÊ, Mirna ZidariÊ, Tamara Boroπ, Danira BiliÊ, Mimi Vurdelja iAna Srπen, a tajnica Komisije je Gordana Borko.

nn OLIMPIZAM - NOVI PREDMET NA KIF- u

Kinezioloπki fakultet SveuËiliπta u Zagrebu reorganizirao je uskladu s Bolonjskim procesom nastavni program i uveo 38 novihizbornih predmeta, meu kojima i olimpizam koji Êe studenti mo-Êi sluπati 30 sati. Teme kolegija Olimpizam su: Kratka povijestsvih sportskih grana - kronoloπki u svijetu i u Hrvatskoj, PrapoËe-ci olimpizma (Kreta i GrËka), Povijest antiËkih olimpijski igara, Pi-erre de Coubertin, Povijest Meunarodnog olimpijskog odbora,Olimpijska povelja, Povijest modernih olimpijskih igara, Povijestolimpizma u Hrvatskoj, Umjetnost i primijenjena umjetnost isport - svijet i Hrvatska, Sportska publicistika i novinarstvo - svi-jet i Hrvatska, Filozofija, etika i ekologija sporta, Terminologija tje-lovjeæbe i sporta.

nn S CROATIA AIRLINESOM DO PEKINGACroatia Airlines i sljedeÊe Ëetiri godine ostaje Ëlanica Olimpij-

skog poola. Novim Ëetverogodiπnjim ugovorom, koji su 5. travnjau nazoËnosti predsjednika HOO-a Zlatka Mateπe potpisali v. d.glavnog tajnika HOO-a Josip »op i glavni direktor nacionalne zra-koplovne kompanije Croatia Airlines Ivan MiπetiÊ, Croatia AirlinesÊe i dalje sportaπima i reprezentacijama osiguravati zrakoplovneusluge na najviπoj razini.

nn NOVE »LANICE OLIMPIJSKOG POOLAU olimpijskom ciklusu do 2008. godine, HOO-u su se pridruæi-

le dvije nove Ëlanice poola - od 7. travnjaRaiffeisen Bank Austria d. d., a od 11. tra-vnja tvrtka P.Z. Auto, generalni uvoznik vo-zila marke Volkswagen za Hrvatsku, s Por-sche leasingom specijaliziranim za financi-ranje vozila iz VW koncerna.

nn PARTNER NA KOJEG SE RA»UNAHrvatski olimpijski odbor i ZraËna luka Za-

greb sklopili su 25. travnja ugovor o sura-dnji i tako produæili partnerski odnos na slje-deÊe Ëetiri godine. Ugovor vrijedan600.000 kuna, koji su potpisali v. d. gla-vnog tajnika HOO-a Josip »op i direktor Zra-Ëne luke Zagreb Boπko MatkoviÊ, predviafinancijsku potporu, koriπtenja VIP salona icateringa ZraËne luke Zagreb bez nakna-de, te oslobaanje od plaÊanja aerodrom-skih taksi na svim letovima hrvatskih spor-taπa.

nn NOVI STATUT HOO-aOpÊa skupπtina Hrvatskog olimpijskog odbora usvojila je 17.

svibnja Prijedlog izmjene i dopune Statuta HOO-a. Novim prijedlo-gom Statuta ukidaju se tri skupπtine kao radna tijela OpÊeskupπtine, koja se odsad zove Skupπtina HOO-a, a imenuju Ëetiriodbora: olimpijskog programa zimskih sportova i olimpijskog pro-grama ljetnih sportova, nacionalnih sportskih saveza i æupanij-skih zajednica. Promjene su i u brojnosti VijeÊa koje Êe umjestodosadaπnjih 13 imati 17 Ëlanova, meu kojima moraju biti naj-manje tri æene. Novi Statut, uz redovne i pridruæene ËlanoveHOO-a, predvia i kategoriju privremenog Ëlana s probnom ro-kom na godinu dana.

nn NOVI PUNOPRAVNI »LANOVI HOO-aOdlukom Skupπtine Hrvatskog olimpijskog odbora od 17. svi-

bnja, punopravni Ëlanovi HOO-a sa statusom nacionalnih sport-skih saveza neolimpijskih sportova postali su: MotonautiËki sa-vez Hrvatske sa sjediπtem u Zadru, Stomorica 1, i Hrvatski kotu-raljkaπki savez Ëije je sjediπte u Zagrebu, Ulica fra Grabovca 1.

dogaajimpijskom odboru

Iva Majoli

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:02

OLIMP-prelom 15/2005 5/24/05 10:02

broj 15 • lipanj 2005. issn 1331-9523 magazin …

Documents