broj 14 • oÆujak 2005. issn 1331-9523 magazin hrvatskog olimpijskog odbora · 2014. 12. 12. ·...

M A G A Z I N H R V A T S K O G O L I M P I J S K O G O D B O R ABROJ 14 • OÆUJAK 2005.ISSN 1331-9523

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:56

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:56

5 Vaæne sportske obljetnice 2005. godine

7 Stojko VrankoviÊ dopredsjednik HOO-a

PoraæavajuÊe je da se samo 18 posto Hrvata bavi sportom

10 Svjetaki kup konaËno u Hrvatskoj

Sljeme poput skijaπkog Las Vegasa

12 Skijaπko svjetsko prvenstvo u Italiji

JaniËina rekordna tri zlata

17 Konferencija europskih olimpijskih odbora u Dubrovniku

“Vi ste svjetsko Ëudo”

22 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta

25 Prilog

POVIJEST HRVATSKOG SPORTA

38 Veliki dan hrvatskog sporta

Blanka, Duje, streljaËice, rukometaπi...

47 In memoriam

Mladen DeliÊ

48 Bljeskovi hrvatske gimnastike

Ostanu li isti uvjeti rada, niπta se neÊe promijeniti

52 Publicistika

Jedini spas: on-line kupnja

Od Olimpa do Olimpa

54 Glavni dogaaji u Hrvatskom olimpijskom odboru

ZA NAKLADNIKA

Hrvatski olimpijski odbor Josip »op

UREDNIK

Ante DrpiÊ

UREDNI©TVO

Æeljko Kavran, Romana Caput-Jogunica,

Gordana GaÊeπa, Siniπa HanËiÊ,Nada SenËar,

Zdenko JajËeviÊ,Radica Jurkin, Jura Ozmec

UREDNIK FOTOGRAFIJE

Radiπa MladenoviÊ

LEKTURA

MARA

OBLIKOVANJE I PRIJELOM

Zlatko Vrabec

GRAFI»KA PRIPREMA

VEA d.o.o., Zagreb

TISAK

Stega tisak, Zavrtnica 17Zagreb

Naklada: 2.000 primjeraka

www.hoo.hr E-mail: [email protected]

3

Dragi Ëitatelji,

u vaπim rukama je 14. i prvi ovogodiπnji broj "Olimpa" koji Êe, uvjeren sam,proËitati ili barem prelistati rekordni broj Ëitatelja iz svih dijelova Lijepe naπe.

Naπa je æelja oduvijek bila da "Olimp", kao reprezentativni Ëasopis Hrvatskogolimpijskog odbora, doe do πto viπe Ëitatelja i to onih mladih i zato Êe uz

pomoÊ Uprave za sport Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta ovaj broj"Olimpa" biti dostavljen u sve 893 osnovne i 379 srednjih πkola u Hrvatskoj.

VeÊ od iduÊeg broja, u lipnju, za πkolski sport smo "rezervirali" 12 stranicaposebnog priloga, u Ëijem ureivanju i sami moæete sudjelovati, ali viπe o tome

proËitajte u tekstu koji je tim povodom napisala pomoÊnica ministra za sport dr.Romana Caput - Jogunica.

U ovom broju objavljujemo i razgovor s dopredsjednikom HOO-a, naπimproslavljenim olimpijcem Stojkom VrankoviÊem, a posebnu pozornost smo,

naravno, posvetili novom uspjehu Janice KosteliÊ na Svjetskom prvenstvu uItaliji, kao i odjecima sjajne organizacije 33. opÊe skupπtine Europskih

olimpijskih odbora u Dubrovniku. Uz stalne rubrike "Povijest hrvatskog sporta" iod "Olimpa do Olimpa" donosimo i reportaæu s proslave Velikog dana hrvatskog

sporta, a na poËetku i sve vaænije obljetnice iz naπe bogate sportske povijestikoje Êemo tijekom 2005. posebno obiljeæiti.

Uvjeren sam da Êe ova poboljπanja, u πestoj godini izlaæenja "Olimpa",pridonijeti da on uistinu postane Ëasopis koji bi objedinio sve povijesne

vrijednosti i domete hrvatskog sporta, ali i aktualizirao pitanja s kojima sesvakodnevno susreÊe i æivi hrvatski sport.

Josip »op, dipl. oec.V.D. glavnog tajnika

Hrvatskog olimpijskogodbora

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:56

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:56

5

VAÆNE SPORTSKE OBLJETNICE 2005. GODINE

Pregled dogaaja koji oznaËavajuorganizirani poËetak πportske grane

1885. osnovano Prvo hrvatsko druπtvobiciklista - 120. godiπnjica biciklizma uHrvatskoj

Stjepan Denbachy, Franjo Solar i Vilim Königuputili su 15. lipnja 1885. molbu vlastima zaodobrenje pravila kluba, koja su odobrena 26.lipnja 1885. godine. Svrha rada kluba bila je“unapreivati i praktiËno upotriebljavati bicikl-stroj”. BuduÊi da je to prvi naπ biciklistiËki klub,tu godinu smatramo poËetkom te πportskegrane u Hrvatskoj.

30. srpnja 1905. prva atletska utrka uHrvatskoj - 100. godiπnjica atletike uHrvatskoj

Start prve atletske utrke bio je u Zagrebu na»rnomercu, a cilj u Podsusedu. BuduÊi da je toprvo atletsko natjecanje koje je unaprijednajavljeno i da je imalo propozicije i suce, ovaj

dogaaj moæemo smatrati poËetkom atletike uHrvatskoj. Nakon te utrke kontinuirano senastavljaju dogaanja u toj πportskoj grani unas.

1. lipnja 1935. odigrana rukometna utakmica- 70. godiπnjica rukometa u Zagrebu

U povodu otvaranja Srednjoπkolskog igraliπtaodigrana je prva rukometna utakmica uZagrebu izmeu srednjoπkolaca Zagreba iLjubljane. BuduÊi da od tada poËinjuorganizirana dogaanja u toj πportskoj grani,ovu godinu moæemo smatrati poËetkomorganiziranog igranja rukometa u Zagrebu.

22. prosinca 1905. odobrena pravila AKAtlas - 100. godiπnjica hrvanja u Hrvatskoj

Molba za odobrenje rada kluba uputili suEduard Lanka, Max Leidinger i Ljudevit Hnoj.Svrha kluba je jaËanje tijela i unapreivanje te

usavrπavanje tjelesne snage. Svrha sepostizava: 1. izvaanjem atletskih vjeæbi, 2. prireivanjem raznih gombalaËkih inagradnih vjeæba, 3. prireivanjem nagradnihhrvanja, 4. gojenjem raznih inih svrsi klubasluæeËih sportova, 5. skupnim zabavnimsastancima i izletima.

Godiπnjice osnivanja πportskihorganizacija i poËetak izlaæenja novina

9. prosinca 1945. osnovano je Omladinskostudentsko fiskulturno druπtvo Mladost- 60. godiπnjica

9. lipnja 1945. osnovano je Fiskulturnodruπtvo komunalaca Dinamo - 60. godiπnjica

9. kolovoza 1945. izaπao prvi broj Ilustriranihfizkulturnih novina, danaπnjih Sportskih novosti- 60. godiπnjica

2. oæujka 1955. osnovana UEFA (UnionEuropeenne des Football Associations) - 50. godiπnjica

26. veljaËe 1955. osnovan je Rukometni klubBjelovar - 50. godiπnjica

Godiπnjice roenja πportaπa,πportskih djelatnika i πportskih novinara

22. travnja 1845. roen Isidor Krπnjavi - 150. godiπnjica

Kao predstojnik Odjela za bogoπtovlje i nastavu(1891. - 1896.) donio niz odluka kojima jeunaprijedio nastavu tjelesnog odgoja uHrvatskoj.

26. veljaËe 1875. roen Milan NeraliÊ - 130. godiπnjica

Hrvatski maËevalac koji je na Olimpijskimigrama 1900. osvojio bronËanu medalju.

14. svibnja 1880. roen Max Leidinger - 125. godiπnjica

Pionir dizanja utega i hrvanja u Hrvatskoj.

1880. roen Milan Meniga - 125. godiπnjica

Jedan od najveÊih hrvatskih biciklista.

27. rujna 1915. roen Milan AntolkoviÊ - 90. godiπnjica

Nogometni reprezentativac i trener.

22. veljaËe 1915. roen Milivoj RadoviÊ - 90. godiπnjica

MaËevalac, povjesniËar πporta i jedan odosnivaËa Hrvatskog πportskog muzeja.

10. srpnja 1915. roen Æarko SusiÊ - 90.godiπnjica

Atletski trener i πportski novinar.

Rukometna reprezentacija Dræavne I. muπke realne gimnazije 1935. godine

MilanNeraliÊ

MaxLeidinger

Priredio Zdenko JajËeviÊ

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:56

6

Karijera vrhunskog sportaπa u svakom Êe mi sluËaju biti prednost na novome poslu. I inaËe mi jesport puno pomogao jer je rijeË o jednom od najzdravijih oblika æivota koji je preporuËljivsvakome. U nas se sportom bavi samo 12 posto ljudi, πto je ispod najgorih prosjeka. Za

usporedbu, u skandinavskim zemljama se oko 80 posto ljudi bavi sportom

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:57

7

Kad je krajem listopada proπlegodine opet izabran zapredsjednika Hrvatskog

olimpijskog odbora, Zlatko Mateπa jeza prve suradnike izabrao provjerenesnage iz proπlog mandata - GorankaFiæuliÊa i Ivu Gorana Munivranu, ali ijedno novo lice. U HOO je sletio "Oraoiz Drniπa", proslavljeni hrvatskikoπarkaπ Stojko VrankoviÊ. Bivπikapetan reprezentacije, Ëlan srebrneolimpijske selekcije iz Barcelone,nakon zavrπetka dugogodiπnjeblistave karijere naπao se u novojulozi - postao je dopredsjednik krovnehrvatske sportske udruge.

- To mi je doista sasvim novauloga, iako se tiËe sporta. U poËetkusam samo uËio, πto mi je oduzelomalo vremena. Meutim, πto vrijemeviπe odmiËe puno mi je lakπesudjelovati u radu VijeÊa HOO-a,davati komentare. S predsjednikomZlatkom Mateπom odliËnosuraujem.

• Svi su Ëlanovi VijeÊa nedavnodobili odreena zaduæenja. Koji suvaπi zadaci u Mateπinoj vladi?

- U poËetku sam bio predsjednikpovjerenstva za dodjelu nagrade“Matija Ljubek” i to smo uspjeπnoobavili. Sad sam svojevrsna sponaizmeu VijeÊa i Kluba olimpijaca.

• O djelovanju Kluba olimpijaca ujavnosti se vrlo malo zna. »ime setrenutaËno bavi Klub?

- Klub olimpijaca postoji godinama,no dosad nije u potpunosti zaæivio.Na tom su se problemu dostaangaæirali Perica BukiÊ i Damir ©karoi nedavno smo se uspjeli zboriti zaprostoriju. Dobili smo i tajnicu koja jesvaki dan u uredu od 9 do 12 sati.Pravna sluæba HOO-a nam jepomogla da rijeπimo statut. Izgubilismo dosta vremena na skupljanjesvih hrvatskih olimpijaca, od savezado saveza. Sad se rjeπavajupristupnice za Ëlanove i kad toposloæimo, sazvat Êemo Skupπtinu iodluËiti o daljnjem radu Kluba. Pravoglasa trebali bi imati samo osvajaËimedalja, a Ëlanovi Kluba mogu biti svisudionici olimpijskih igara. ‹

STOJKO VRANKOVI∆, DOPREDSJEDNIK HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA

Piπe Vedran BoæiËeviÊ

PoraæavajuÊe je da se samo

12 posto Hrvatabavi sportom

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:57

8

• Kako Êe funkcionirati zakladaza pomoÊ sportaπima koju Êevoditi Klub olimpijaca?

- Osnivanje zaklade je predloæiopredsjednik Mateπa, ali joπ nismouspjeli krenuti s tim projektom jersmo rjeπavali spomenute probleme.Ideja je da nam dio novca da HOO, aostatak bismo pribavili skupljanjemdonacija i naplaÊivanjem Ëlanarina.Od godiπnje kamate bismo pomagalisportaπima koji tijekom karijere nisustekli financijsku dobit ili su u teπkojæivotnoj situaciji.

• Mislite li da Êe vam karijeravrhunskog sportaπa biti prednostna novome poslu?

- U svakom sluËaju. I inaËe mi jesport puno pomogao jer je rijeË ojednom od najzdravijih oblika æivotakoji je preporuËljiv svakome.PoraæavajuÊe je da se samo 12posto Hrvata bavi sportom, πto jeispod najgorih prosjeka. Zausporedbu, u skandinavskimzemljama se oko 80 posto ljudi bavisportom.

©to se tiËe rada u HOO-u, jasno jeda postoje struËni ljudi koji se boljesnalaze u poslovima poput financija,ali mi bivπi sportaπi moæemo punopomoÊi u, primjerice, organiziranjuposlova vezanih uz olimpijske igre isve ostalo πto je usko vezano uzsport.

• ©to oËekujete od brojnihkolega koji sjede u Saboru?

- Ako im se dopusti, imat Êe dostatoga za reÊi o sportu. Ponajprije oZakonu o sportu koji joπ nije upotpunosti definiran. Tu se glassportaπa u Saboru svakako moraËuti.

• Ove godine, naæalost,obiljeæavamo 10 godina odposljednje hrvatske koπarkaπkemedalje na velikim natjecanjima.Moæe li Europsko prvenstvo uSrbiji i Crnoj Gori oznaËitizavrπetak krize hrvatskekoπarke?

- Stvarno se nadam da Êe biti tako.Pratio sam zbivanja u vezi sreprezentacijom proπlo ljeto i morampriznati da su Hrvatski koπarkaπkisavez i izbornik Neven Spahijanapravili odliËne stvari, filtriraliigraËki kadar. Europsko Êe prvenstvobiti prekretnica, s obzirom na to da

se na njemu moæemo kvalificirati i naSvjetsko prvenstvo. Imamo dobreigraËe i ako u momËadi bude vladaozdrav duh, uvjeren sam da Êemo uBeogradu napraviti dobar posao. Apod time mislim na borbu zamedalje, odnosno plasman na SP.

• Koji su uzroci pada naπekoπarke?

- Svega je tu bilo, ali moramookrenuti tu stranicu. ©to je bilo, biloje. Treba gledati naprijed i zasukatirukave. Svi moramo pridonijeti da sehrvatska koπarka izvuËe iz krize.

• Zaπto brojne medalje hrvatskihkoπarkaπa u mlaim kategorijamaproπlih godina nisu pretoËene useniorske uspjehe?

- Prelazak iz kadeta u juniore i izjuniora u seniore je najteæi korak. Daje to tako lako izvedivo, juniori bi bezproblema igrali meu seniorima. Imadosta elemenata koji odluËuju, ajedan od njih je svakako spremnostsportaπa da se u potpunosti ærtvujuza sport.

• Moæemo li uskoro oËekivativaπ angaæman i u koπarci?

- U Zagrebu sam, angaæiran sam uHOO-u i Klubu olimpijaca, zavrπavamViπu trenersku πkolu. U svakomsluËaju, æelim raditi u koπarci,spreman sam pomoÊi, ali ne æelimse nikome nuditi.

• Prije tri i pol godine potpisaliste ugovor s Cibonom. Iako nikadniste zaigrali, iz kluba su vasnajavljivali kao dugoroËno rjeπenjeza rad s mladima. Zaπto se tonikad nije realiziralo?

- Bio sam voljan, a i danas sam,prihvatiti takav izazov.

Uvijek sam volio raditi s mladima.Kad sam igrao u Fortitudu, bio samtreÊi igraË po starosti. U momËadi jebilo dosta mladih igraËa i Ëesto smoostajali poslije treninga i dodatnoradili. ©to se tiËe Cibone, u ono jevrijeme imala trenere i nisam htio dase ikoga miËe zbog mene.

U Zagrebu sam, angaæiran sam u HOO-u i Klubuolimpijaca, zavrπavam Viπu trenersku πkolu. U svakomsluËaju, æelim raditi u koπarci, spreman sam pomoÊi,ali ne æelim se nikome nuditi

‹

Dino Raa,Draæen PetroviÊ

i Stojko VrankoviÊ

‹

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:57

9

Novac je glavni razlog ranogodlaska u NBA

• Odlaze li mladi igraËi danas prerano uNBA-ligu?- Gledano s koπarkaπke strane, Europa jepuno prirodnija od NBA-lige za razvoj europ-skih igraËa. Iznimka je Dirk Nowitzki, a svi os-tali su prije napravili rezultat u Europi. PredragStojakoviÊ i Marko JariÊ, ili da odemo u ranijavremena, Toni KukoË, Draæen PetroviÊ, DinoRaa -svi su oni napravili velike stvari u Eu-ropi. Najgore je kad mladi igraË ode u NBAligu i onda sjedi na klupi. Ali, opet, drukËija suvremena. Mladima se pruæa πansa da odu uNBA i oni je koriste. Financijski se danasmnogo bolje prolazi i to je jedan od glavnihrazloga ranog odlaska u NBA.

Stojko VrankoviÊ i Michael Jordan

Stojko VrankoviÊ s jednim od najboljih grËkih koπarkaπa

Panayotisom Yanakisom

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:57

10

SVJETSKI KUP KONA»NO U HRVATSKOJ

Sljeme

Uæasno je dosadno sluπati priËeo sportskom Ëudu ili iluziji kojaje postala stvarnost, no

jednako je neizbjeæno ponavljati svesliËno kad se spomene skijanje uHrvatskoj. VjeËno ispoËetka prolazitiputem kojim je proπla obitelj KosteliÊili na kraju doËekati da se reflektoripozornice Svjetskog kupa upale naSljemenu, gdje su joπ do prijenekoliko godina zalazili samoinficirani planinari i ljubitelji prirode.

No, tog 20. sijeËnja nauπminkanom se Sljemenu okupilo20.000 ljudi da budu svjedocipovijesne slalomske utrke skijaπica uSvjetskom kupu. Okupile su se i sveslalomske primadone, od Paersondo Poutiainen, od Schild do Ertl,predvoene naravno osobom koja jeprije pet godina pokrenula i joπodræava skijaπku histeriju u Hrvata -Janicom KosteliÊ.

Zagreb kao kruna svega

Bez obzira na to πto je Janicapokleknula pred opÊom æeljom dausavrπi sportski dogaaj godine i

zavrπila utrku u snijegu okopopularnog "filtera", ukupni dojamslaloma tog sijeËanjskog Ëetvrtka bioje pozitivan. Nakon Ëestih posjetaeuropskim zaselcima, gdje svakobrdo koje se vine do 2000 metaradobije domaÊinstvo utrke, najboljeskijaπice ostale su πokirane onim πtosu vidjele u Zagrebu. Milijunski grad,spektakularno izvlaËenje startnih

Zlobnici bi rekli da ne Ëudi delirij oko “obiËne” utrke,jer pravo je blago uloæeno u taj skijaπki dan, no teπkose moæe skriti Ëinjenica da je to pozitivan sportskiprojekt koji ima svijetlu buduÊnost

Piπe Stipe Karadæole

poput skijaπkog

brojeva pred desetak tisuÊa ljudi i"Las Vegas" na sljemenskoj stazi...Zlobnici bi rekli da ne Ëudi opÊi delirijioko "obiËne" utrke, jer pravo je blagouloæeno u taj skijaπki dan, no teπkose moæe skriti i Ëinjenica da je topozitivan sportski projekt koji imasvijetlu buduÊnost.

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:57

Naravno, cijela priËa zapoËinje sAntom i Janicom KosteliÊ koji suunutar svoja Ëetiri zida sagradiliskijaπku instituciju i nakon godinalutanja, treniranja, odricanja iplaniranja postali pojam u tomsportu. Minijaturna reprezentacijaod nekoliko Ëlanova godinama segurala pokraj skijaπkih velesila poputAustrije, ©vicarske ili Italije,neprihvaÊena, no rezultati su ipakmorali iskristalizirati situaciju iHrvatska je s godinama postalaskijaπki cijenjena. IskljuËivozaslugama Ante i Janice KosteliÊ.KonaËni peËat da skijaπka karavanasvrati i do, nekada skijaπki zabaËene,Hrvatske dao je Vedran Pavlek. Bivπiskijaπ koji je sebe pronaπao umenadæerskom poslu i od prvogdana bio najjaËa potpora obiteljiKosteliÊ. Kockica po kockica jeslagana u tom mozaiku i Zagreb je,

kao kruna svega, dobio domaÊinstvoutrke Svjetskog kupa.

Ipak, cijela priËa ne moæe dobitiobrise bajke, jer...

VIP-ovaca 10 puta previπe

"Bio sam na svim utrkamaSvjetskog kupa i, definitivno, nigdjenije bilo VIP-gostiju kao na ovoj utrci.Ima ih deseterostruko viπe nego πtoje potrebno", kazao je nakon utrkeTone Vogrinec, "tata" slovenskogskijanja.

I uistinu, Ëesto se tog popodnevadobivao dojam da je cijelamanifestacija napravljena zbog toggolemog VIP-druπtva, u kojem jevjerojatno bilo mnogih koji i ne znajuda se slalom odræava u dvije voænje. Idok su obiËni "smrtnici", kojimapodrhtava srce kada su na staziJanica, Nika Fleiss ili Ana JeluπiÊ, biliosueni na tumaranje sljemenskimvrletima, VIP-druπtvo je bilo

zaπtiÊeno poput bijelih medvjeda usvojim πatorima kod ciljne ravninegdje su imali apsolutno sve i viπe odtoga.

Takoer, minus sljemenske utrkeje i taj πto je to jedina utrka gdje susvi, osim spomenutog "uglednogdruπtva", imali vozni pristup startuutrke, a drugdje navijaËi, novinari ilibilo tko drugi do cilja moæe doÊidirektno automobilima. Zato seosiguranje nije snaπlo u trenucimakada je trebalo znati tko moæe, a tkone moæe na sedeænicu.

"DjeËje bolesti", koje su oËitoneizbjeæne, valjda su primijeÊene,nedostaci Êe se do sljedeÊe godineispraviti i Zagreb Êe ponovo moÊiuæivati u svom skijaπkom "LasVegasu" i navijanju za hrvatskeskijaπice na utrci Svjetskog kupa. No,zlobnici Êe uvijek biti spremnidometnuti - kako Êe drukËije izgledatinego dobro kad je u taj projektuloæeno blago...

11

Las Vegasa

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:57

12

NA©A JENAJBOLJASKIJA©ICA BILA PRVO IMESVJETSKOGPRVENSTVA U ITALIJI

Virus koji je harao Santa Caterinom napao je i Janicu KosteliÊ, no nju tonije sprijeËilo da osvoji tri zlatne medalje - ukupno ih sa svjetskih

prvenstava ima pet - Ëime je izjednaËila rekord ©vicarke Erike Hess koja jetakoer uspjela na jednom prvenstvu osvojiti tri zlatna odliËja

Piπe StipeKaradæole

JaniËinarekordna

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:57

13

Ante KosteliÊ se dolaskom napopriπte Svjetskog prvenstvaove veljaËe u Santa Caterini

prisjetio dogaaja otprije 10 godina.Tada je, kao apsolutno anonimnaosoba i malobrojnima poznat samo

kao sportski fanatik, doputovao sasvoje dvoje male djece, Ivicom iJanicom, na FIS-utrke, u spomenutoselo gdje se svaki od stotinjakstanovnika preziva Compagnoni. Joπtada, 1995. godine je sam sebi

obeÊao da Êe se jednog dana vratitina tu istu stazu. Samo πto tadaneÊe doÊi kao sportski fanatik negokao trener olimpijske i svjetskeprvakinje.

Svjetska prvenstva u alpskom

tri zlata‹

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:57

14

skijanju posljednjih godina traju unedogled. Natjecanje koje serazvuklo na 16 πesnaest dana, amoæe se bez zgusnutosti rasporeditiu 10, imalo je mnogo zanimljivosti.Osim πto se, dakle, joπ jednomdokazalo da FIS-ovi Ëelnici dotiËnonatjecanje preobraæavaju u vlastituprivatnu zabavu, Svjetsko prvenstvoje obiljeæila i najezda opasnog virusau ovaj dio Lombardije. Naime, samosu se rijetki uspjeli oduprijeti virusukoji bi naveËer "ærtve" prikovao zakrevet s visokom temperaturom,malaksaloπÊu i muËninom.

Joπ jedan videozapis za πkolske arhive

Virus je napao i cjelokupnuhrvatsku reprezentaciju, dakle iJanicu KosteliÊ, no nju to nijesprijeËilo da u Santa Caterini osvojitri zlatne medalje - ukupno ih sasvjetskih prvenstava ima pet - Ëime jeizjednaËila rekord ©vicarke ErikeHess koja je takoer uspjela najednom prvenstvu osvojiti tri zlatnaodliËja.

Nakon πto je zbog odmora odluËilapropustiti uvodnu utrkusuperveleslaloma, prvi se JaniËinbljesak oËekivao u kombinaciji. Tadisciplina, spoj slaloma i spusta, kojaje oduvijek imala uzviπeno mjesto ukriterijima obitelji KosteliÊ donijela jeprvu pobjedu. Naime, ni jednaskijaπica nikada nije uspjela ukombinaciji dobiti i spust i slalom.Naravno, do Janice... Uvjerljiva uspustu i superuvjerljiva u slalomu,

gdje je stvorila viπe od sekundeprednosti pred sjajnimslalomaπicama kao πto su MarliesSchild ili Anja Paerson, odveli suJanicu do prvog zlata.

Druga zlatna epizoda ispisana jesamo dva dana kasnije kada jeJanica svijetu pokazala moæda inajkvalitetniju minutu svog skijaπkogznanja. Ta se JaniËina zlatnaspustaπka minuta pokazivala na

‹

ZajedniËko slavlje nakon trke u slalomu ©arke Zahrobske (»eπka), Janice KosteliÊ iTanje Poutiainen (Finska)

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:57

15

Eurosportu svakodnevno, a ameriËkiskijaπki struËnjaci su dobili joπ jedanvideozapis za svoje πkolske arhive.Naime, JaniËine voænje su tamo"udæbenik" za skijaπke poËetnike.

I tada, nakon spusta, virusni je valposjetio i JaniËinu hotelsku sobu -temperatura i muËnine su jesprijeËile u veleslalomskom nastupu,no slalom se nije mogao zaobiÊi ni pokoju cijenu. Posebno s obzirom da je

drugu voænju postavljao tata i trenerAnte. U posljednjih barem 10 godinaskijaπice se nisu sukobile s tolikimbrojem vrata (69, a dopuπteno je70), s tolikim zamkama koje je nudioAntin zatvoreni slalom. I sve suskijaπice padale na iskuπenjima osimJanice KosteliÊ koja se, unatoËapsolutnom umoru i bolesti,"dovukla" do cilja i to kao - trostrukapobjednica Svjetskog prvenstva.

U rupi i Ivica i PalanderJanica je moæda bila i najveÊa

zvijezda proπlog SP-a, makar susasvim blizu bili i rezultati njene velikesuparnice Anje Paerson (dva zlata),ili u muπkom dijelu odliËni rezultatiBenjamina Raicha i Bode Millera.

Na kraju Prvenstva dogodio se jedanu nizu dokaza totalne talijanskenonπalancije. Naime, osim πto suradnici talijanske dræavne televizije RAIπtrajkali pa je FIS bræe-bolje, da biuπtedio i jedan euro, odgodio utrkuveleslaloma, na slalomu skijaπaorganizatori su gotovo podmetnulirupu pokraj jednih vrata i napunili jevodom. Naæalost, nesretnici koji sumorali pasti na toj zamci bili su KallePalander i hrvatski skijaπ Ivica KosteliÊ.Tako je Hrvatska izgubila moguÊnostosvajanja novog odliËja, no i ovako, s triJaniËina zlata, ovo prvenstvo apsolutnomoæemo nazvati - sjajnim.

Iako je uz Janicu bilo veselo, svigosti su jedva Ëekali napustiti dvatalijanska zaselka u Lombardiji. Izbog talijanske nonπalancije, i zbognapuhanih FIS-ovih Ëelnika i zbogvirusne epidemije...

Na pobjedniËkom postolju nakon trke ukombinaciji Anja Paerson (©vedska), Janica

KosteliÊ i Marlies Schild (Austrija)

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:57

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:58

17

Daleko najveÊi nenatjecateljski sportskidogaaj u povijesti Hrvatske, kojemu jedomaÊin bio Hrvatski olimpijski odbor,doveo je naπu zemlju u srediπte pozornostisvjetskih medija i zbog dolaskapredsjednika MOO-a Jacquesa Roggea, ali ivaænosti tema o kojima su raspravljaliËelnici europskog sporta

Predsjednik Meunarodnogolimpijskog odbora,predsjednik Republike

Hrvatske, gradonaËelnici NewYorka, Pariza i Madrida,dogradonaËelnici Moskve iLondona, jordanski princ, viπe od80 predsjednika i glavnih tajnikasvih europskih olimpijskih odbora,jedan od najveÊih atletiËara svihvremena i joπ oko 200 VIP-gostijupopis je uglednika koji su poËetkomprosinca doπli u Dubrovnik na 33.OpÊu skupπtinu Europskiholimpijskih odbora.

Daleko najveÊi nenatjecateljskisportski dogaaj u povijestiHrvatske, kojemu je domaÊin bioHrvatski olimpijski odbor, doveo jenaπu zemlju u srediπte pozornostisvjetskih medija i zbog dolaskapredsjednika MOO-a JacquesaRoggea, ali i vaænosti tema okojima su raspravljali Ëelnicieuropskog sporta, meu kojima seposebno istiËe predstavljanjegradova-kandidata za domaÊinaolimpijskih igara 2012. ‹Piπe Robert ©alinoviÊ

"Vi ste svjetskoËudo"

KONFERENCIJA EUROPSKIH OLIMPIJSKIH ODBORA U DUBROVNIKU

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:58

18

Rogge kao bivπi predsjednik EOO-a nije propustio doÊi u Dubrovnikkao posebni gost, a u naπu zemljuje Ëelni Ëovjek svjetskog sporta prviputa doπao kao predsjednik MOO-a. U Dubrovniku je nazoËiootvaranju OpÊe skupπtine, sastaose s domaÊinima i predsjednikomStjepanom MesiÊem, da bi potomotputovao u Zagreb gdje ga jeprimio premijer Ivo Sanader. KaoEuropljanin i sportaπ koji je tri putasudjelovao na olimpijskim igramaRogge pri posjetu Hrvatskoj nijezaboravio istaknuti vaænost Europeu meunarodnom olimpijskompokretu, jer Stari kontinent dajegotovo polovicu od ukupnog brojasportaπa na OI, a viπe od 50 postoosvajaËa olimpijskih medalja suEuropljani.

S Bloombergom do CNN-a

"Upravo je nevjerojatno da jednatako mala zemlja kao Hrvatska na

‹

Predsjednik EOO-a Mario Pescantepredaje J. Roggeu posebnopriznanje “Order of Merit”

Press-konferencija gradonaËelnika New Yorka Michaela Bloomberga igradonaËelnice Dubrovnika Dubravke ©uica

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:58

19

‹

Zahvale HOO-u za spjeπnuorganizaciju Kongresa

u Dubrovnikuc

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:58

20

Olimpijskim igrama u Ateni osvojiËak pet medalja u pet sportova. Viste svjetsko Ëudo", kazao je Roggeu Dubrovniku, gdje su mu ËelniciEOO-a uruËili i posebno priznanje"Order of Merit".

Iznimnu pozornost privukle sudesetominutne prezentacijegradova-kandidata za domaÊinaolimpijskih igara 2012., ali i na Ëinna koji su izaslanstva Pariza,Londona, New Yorka, Moskve iMadrida nastojali iskoristitinazoËnost Ëelnika europskogsporta, svjesni da bi europskiglasovi mogli presuditi prijekonaËnog izbora 6. srpnja 2005. uSingapuru. U Dubrovniku smo takomogli vidjeti kako izgledajuprvoklasni odnosi s javnoπÊu.Najzornije je to pokazaogradonaËelnik New Yorka MichaelBloomberg kome ni kiπa nijesmetala da s gradonaËelnicomDubrovnika Dubravkom ©uicomizae na terasu hotela Excelsior iodræi konferenciju za novinare."Nalazimo se na jednom odnajljepπih mjesta na svijetu",poruËio je Bloomberg na otvaranjukonferencije, a sliku newyorπkoggradonaËelnika s Dubrovnikom upozadini isti su dan u prilozimaemitirali CNN i ostale vodeÊe TV-postaje.

Londonsko izaslanstvo nije doπlos gradonaËelnikom, ali je zato u

Dubrovniku imalo dvostrukogolimpijskog pobjednika i jednog odnajveÊih atletiËara svih vremenalorda Sebastiena Coea.Kandidaturu Pariza i Madrida uDubrovniku su uveliËaligradonaËelnici Betrand Delanoe iAlberto Ruiz Gallardo, a Moskvu jepredstavljao dogradonaËelnikValerij ©ancev. Na danpredstavljanja kandidatura u hoteluExcelsior bilo je viπe desetakatelevizijskih ekipa i oko sto novinarakoji su u velikoj dvorani pratili izanimljiva izlaganja vezana uzpripreme olimpijskih igara kojimasu domaÊini veÊ poznati. UHrvatsku je stiglo vrlo brojnoizaslanstvo organizatora Olimpijskihigara u Pekingu 2008., Grci suiznijeli analizu Igara u Ateni, aTorino 2006. i Vancouver 2010.nisu propustili priliku da delegatimaEOO-a pokaæu kako Êe izgledatisljedeÊe zimske olimpijske igre.

Dublinu nemoguÊa misija

Predsjednik EOO-a MarioPescante bio je iznimno zadovoljankonferencijom u Dubrovniku,pogotovu predstavljanjem gradova-kandidata koje je, po njemu, bilosenzacionalno s najjaËimpretedentima u povijestiolimpijskog pokreta. Europa nema,

poput Amerike, Azije i Afrike,kontinentalne igre, ali se zatoponosi Europskim igrama mladihsportaπa (EYOF) na kojima svojaprva multisportska iskustva stjeËubuduÊi olimpijski pobjednici. U vrlozgusnutom kalendaru sportskihdogaaja tijekom godine, pogotovuu Europi, bilo bi teπko vrhunskesportaπe opteretiti joπ jednimnatjecanjem poput kontinentalnihIgara, a prednosti EYOFA-a uobrazovanju i odgoju mladiheuropskih talenata pokazale su seiznimno vaænim za europski sport,kazao je Pescante. SljedeÊi EYOFodræat Êe se ove godine uπvicarskom Montheyu (zimski) italijanskom Lignano Sabbiadoru(ljetni), a buduÊi su kandidatiπpanjolska Jaca i Beograd(2007.), te poljski Szcyryk i finskiTampere (2009.).

Sa svih strana su pljuπtale ipohvale Hrvatskom olimpijskomodboru, predsjedniku ZlatkuMateπi i njegovoj ekipi koja jesavrπenom organizacijomkonferencije u Dubrovniku postavilanove standarde. Moæda je najveÊapohvala stigla od glavnog tajnikaEOO-a Irca Patricka Hickeya, koji Êeu Dublinu ugostiti sljedeÊukonferenciju EOO-a: "Od danasimam najteæi moguÊi zadatak, amoj Dublin i nemoguÊu misiju kakodostiÊi Dubrovnik".

‹Josip »op, dopredsjednik EOO-a Aleksandar Kozlovski, predsjednik EOO-a Mario Pescante,

Zlatko Mateπa, glavni tajnik EOO-a Patrick Hickey

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:58

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:59

22

Poπtovani Ëitatelji Olimpa, ravnatelji iravnateljice, profesori i profesorice tjelesne izdravstvene kulture, dragi uËenici i uËenice,

studenti i studentice te svi ljubitelji tjelesne izdravstvene kulture, πporta i πportske rekreacije,æelimo vas izvijestiti da Ministarstvo znanosti,obrazovanja i πporta od iduÊeg broja OLIMPA æelisustavno pratiti teme iz tjelesne i zdravstvene kulturei πkolskog πporta. Namjera nam je da veÊ uiduÊem broju, Ëije izlaæenje oËekujemo ulipnju, na 12 prepoznatljivih stranica nakojima Êe biti „razigrani" Baltazar, objavimoπto viπe vijesti iz vaπeg omiljenog predmetatjelesne i zdravstvene kulture, ali i o πportu uπkoli i na visokim uËiliπtima. Svakako Êeprostor u naπem prilogu naÊi i napisi o πportuuËenika i uËenica s teπkoÊama u razvoju,poloæaju æena u πportu kao i planovima iprogramima Ministarstva znanosti,obrazovanja i πporta u 2005. godini terezultatima πkolskih πportskih natjecanja.Namjera nam je uvesti i rubrike tjelesne izdravstvene kulture te obraivati πport uπkoli i studentski πport. Pisat Êemo o obucineplivaËa te objavljivati rezultate natjecanjaπkolskih πportskih klubova, dati pregledπportskih graevina i predstaviti najuspjeπnijeπkolske πportske klubove u zemlji.

Ujedno zahvaljujem svim ravnateljima,uËiteljima i nastavnicima, πportskim πkolskimklubovima, uËenicima i uËenicama napodrπci i sudjelovanju u obiljeæavanju 2004.kao Europske godine obrazovanja πportom u povodukoje smo proslavili:

• 130 godina uvoenja nastave tjelesnog odgoja uhrvatske πkole i

• 110 godina prvog teËaja za πkolovanje struËnjakatjelesnog odgoja.

Æelim vas izvijestiti da tijekom proljetnih πkolskihpraznika Ministarstvo priprema seminar za voditeljeplesnih i navijaËkih skupina. Za predavaËe Êe seosigurati osobe s licencom, a obuku Êe voditiameriËki predavaËi, da bi se predstavio izvorni oblikrada, upoznala pravila, koreografija i sustavnatjecanja. Seminar Êe se organizirati u suradnji saZavodom za razvoj i promociju πkolskog πporta izUmaga, trajat Êe dva dana i obuhvatiti 16 satinastave. Od toga fonda sati viπe od 75 posto bit ÊepraktiËna nastava. Seminari Êe se odræati:

• u Splitu 24. - 25. travnja 2005.

• u Zagrebu 26. i 29. travnja 2005.

• u Osijeku 30. - 31. svibnja 2005.

• u Rijeci 1. - 2. svibnja 2005.

U svakom planiranom terminu seminara radit Êe seod 9,00 do 12,00 sati te od 14,00 do 16,00 sati, atermin od 16,00 do 17,00 sati bit Êe rezerviran zaprovjeru steËenih informacija i znanja.

Sve se informacije mogu dobiti na adresi Zavoda zarazvoj i unapreenje πkolskog πporta, tel. 052/721-721 (Draæen Lekπan, prof., mobitel: 091 769 68 48),

e-mail: [email protected] ilina web stranici:www.srl.hr

S obzirom na toda je 2005. godinaproglaπenaMeunarodnomgodinom πporta irekreacije, unjezinoobiljeæavanjeMinistarstvo jeukljuËilo Dræavnoπportsko natjecanjeuËenika s teπkoÊamau razvoju, koje Êe seu svibnju odræati uBizovaËkimToplicama.

Natjecanje seodræava veÊ osmu

godinu zaredom, a ove godine Êe se natjecatiuËenici sa stupnjem lake, umjerene i teæe mentalneretardacije. OËekuje se sudjelovanje 25 odgojno-obrazovnih ustanova (osnovnih i srednjih πkola) sukupno oko 220 sudionika. UËenici Êe se natjecati uplivanju, koπarci, nogometu, graniËaru i πtafetnimigrama.

MINISTARSTVOZNANOSTI,OBRAZOVANJA I ©PORTA

UPRAVA ZA ©PORT

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:59

23

U sklopu 2005. kao Meunarodne godine πporta irekreacije planiraju se u listopadu odræati i smotreπportskih postignuÊa uËenika iz ustanova za odgoji obrazovanje djece i mladeæi s teπkoÊama urazvoju i uËenika svih odgojno-obrazovnihustanova Republike Hrvatske. Smotre ne bi imalenatjecateljski karakter i odræale bi se naæupanijskoj razini pod nazivom „Korak u integracijidjece i mladeæi s teπkoÊama u razvoju". Na smotramabi uËenici i jednih i drugih ustanova prezentiralirazliËite πportske sadræaje u kojima su najbolji, a kojisu prilagodljivi i prihvatljivi za jednu i drugupopulaciju djece i mladeæi.

Na web stranicama Ministarstva znanosti,obrazovanja i πporta i Hrvatskog olimpijskog odboramoæete naÊi sve informacije o natjeËaju za literarneradove (esej, kratka priËa) na teme: olimpijski duh ilijedna od olimpijskih vrijednosti: isticanje osobnosti,fair play, radost napora, poπtovanje drugih,ravnoteæa tijela i duha. MOO, HOO i naπeMinistarstvo pripremili su vrijedne nagrade, anajbolje radove objavit Êemo u jednom od slijedeÊihbrojeva Olimpa.

Koristimo priliku da vas obavijestimo da Êe naπazemlja biti domaÊin i organizator VI. konferencije oπportu Radne zajednice Alpe - Jadran koja Êe seodræati od 9. do 12. lipnja 2005. godine u Opatiji uorganizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja iπporta Republike Hrvatske.

Glavne teme Konferencije su:

• Odgoj podmlatka u πportskimdisciplinama mladeæi Alpe - Jadrana i

• Sustav i organizacijski oblici πporta napodruËju zemalja Ëlanica Alpe - Jadran.

»lanice Radne zajednice Alpe - Jadran zaπport su Maarska: Baranya, Györ-Moson-Sopron,Somogy, Vas i Zala, NjemaËka: Bavarska, Austrija:GradiπÊe, Gornja Austrija, ©tajerska i Koruπka, Italija:Furlanija - Julijska krajina, Lombardija, Veneto iTrentino - Alto Adige, ©vicarska: Ticino, Hrvatska iSlovenija.

Konferencija Êe se odræati na pet sluæbenih jezikaËlanica Radne zajednice Alpe - Jadran. OËekuje sevelik broj radova koji Êe biti objavljeni u ZbornikuVI. konferencije.

Uredniπtvo ovog priloga, u kojem su uz meneFadila Gracin, Borna KlobuËar, Juraj Turner i JovankaVogrinec, otvoreno je za svaki oblik suradnje i radoÊe prihvatiti i vaπe prijedloge koji Êe, uvjerena sam,poboljπati kvalitetu naπeg priloga u Ëasopisu OLIMP.

Sugestije i prijedloge moæete poslati na e-mail:[email protected]

Veselim se naπoj suradnji uz πportski pozdrav

POMO∆NICA MINISTRA

doc. dr. sc. Romana Caput-Jogunica

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:59

Sponzor HOO-a

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:59

UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X GODINA 36 • BROJ 132 • OÆUJAK 2005.

»lanovi HA©K-a sudionici Drugog prvenstva Hrvatske i Slavonije u trËanju i hodanju na 8800 metara u Podsusedu 10. studenoga 1907.

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:59

100 godina atletike u HrvatskojPoËetak organiziranog djelovanja odreene πportske grane upravilu zapoËinje osnivanjem kluba koji njeguje tajπport kao osnovnu djelatnost. Meutim, kadagovorimo o poËecima organizirane atletike uHrvatskoj, situacija je drugaËija. Atletske sekcijeu πportskim druπtvima, koja su se tada nazivalaklubovi, osnivaju se tek poslije I. svjetskog rata,ali kontinuirana atletska natjecanja prireujuse od 1905. godine. Valja reÊi da u Hrvatskojnikada nije postojao veÊi interes za aktivnimsudjelovanjem, a ni za praÊenjem dogaanja uatletici. A tako je i danas. Hrvatsku atletiku,od prvih dana postojanja, promiËe mali brojfanatiËnih zaljubljenika. Uvijek joj jenedostajalo masovnosti, popularnosti, a imeunarodnih uspjeha. Mediji su uvijek bilirezervirani, a kako u Hrvatskoj nikada nisupoduzimane neke planske akcije zaunaprjeivanje bilo koje πportske grane,veÊina njih jednostavno je prepuπtena -postojanju.

GODI©NJICE

Piπe Zdenko JajËeviÊ

TreningzagrebaËkihatletiËara na

Elipsi,danaπnjem

Srednjoπkolskom igraliπtu u

kolovozu 1907.godine.

Slijeva: IvoLipovπÊak,

MatijaLipovπÊak,

AleksaVragoviÊ,

–oreJankoviÊ,

"Kuba"MohoroviËiÊ i

VladimirErbeænik

2

1905. - 2005.

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:59

Prvo atletsko natjecanje

Prvi hrvatski struËni periodiËki Ëasopis "Sokol"objavio je vijest o vjerojatno naπem prvom atletskomnatjecanju. Na vjeæbaliπtu graanske streljane uTuπkancu odræano je 29. i 30. lipnja 1878. gimnasti-Ëko natjecanje na kojem su sudjelovali vjeæbaËi, Ëla-novi sokolskih druπtava iz Ljubljane, Varaædina i Za-greba. U to vrijeme gimnastiËka natjecanja sastojalasu se od gimnastiËkih i atletskih disciplina. Priredba jeimala elemente pravog πportskog natjecanja. Bilo jeranije raspisano, napisane su detaljne propozicije,odreen je naËin ocjenjivanja, imenovani su kvalifici-rani suci, pripremljene nagrade koje su odmah nakonizraËunatih rezultata podijeljene, a napisan je i opπiranizvjeπtaj objavljen u struËnom glasilu. Na tom natje-canju πesnaest natjecatelja skakalo je udalj, a deset jevjeæbalo na preËi. Posebna su "odlikovanja" dodijelje-na za skakanje, a posebna za vjeæbanje na preËi. Zbra-jali su se i bodovi za ukupan uspjeh u oba nastupa.

Prvi napisi o atletici u periodiËnom tisku objavljenisu u Gimnastici, listu za πkolsku i druætvenu gimnasti-ku, koji poËinje izlaziti 1890. godine i ©portu, glasiluza sve πportske struke, koji se izdaje od 1894. U broju14. iz 1896. godine ©port je objavio Ëlanak Bijeg u ko-

jem je napisano da je to “jedna od najplemenitijih inajpopularnijih vrsti tjelovjeæbe, koji se je od prada-vna gojio kod sviju naroda.”

Prva utrka 1905. godine

U prvim zagrebaËkim nogometnim klubovima niklesu sekcije "bjeæaËa" poËetkom XX. stoljeÊa. Prvi naπiatletiËari bili su Ëlanovi HA©K-a i PNI©K-a, koji su sebavili trËanjem jer su bili nezadovoljni kondicijskimpripremama u klubu. Prvi treninzi trËanja odræavali suse na ulicama i πumskim putevima sjeverno od danaπ-njeg Britanskog trga. Prvi nogometni i πportski klub uZagrebu - PNI©K, osnovan poËetkom jeseni 1903.,prireivao je uz nogometne utakmice i prva atletskanatjecanja. Prva utrka u brzom hodanju na 11 km odr-æana je 30. srpnja 1905. na cesti od »rnomerca doPodsuseda. Start utrke bio je u 4 sata ujutro ispredzgrade stare Pivovare, u Ilici 224. Vrijeme u koje jezakazan start naprosto je nevjerojatno. Meutim, ovjerodostojnosti tog termina svjedoËi najava u Agra-mer Tagblattu, gdje je uz oznaku vremena starta nave-deno "u jutro". Rezultati toga klupskoga natjecanja ni-su objavljeni, ali je u "domaÊim vijestima" o dogaa-jima proteklog tjedna navedena i spomenuta utrka.

3

Start Drugog prvenstva Hrvatske i Slavonije na pruzi od 8800 metara u Podsusedu 10. studenoga 1907. godine.

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:59

Prve utrke za dræavno prvenstvo

Od te 1905. godine uslijedio je kontinuitet atletskihdogaanja. PNI©K je 13. kolovoza 1906. priredio pr-vo javno atletsko natjecanje za Prvenstvo Hrvatske iSlavonije na pruzi od 5000 metara u trËanju i brzomhodanju. Utrka je odræana na cesti od Jankomira do»rnomerca. Pobijedio je nogometaπ PNI©K-a Jan Ha-nuπ Todl, ranije igraË praπke Slavije. On je 1903. slu-æbeno premjeπten u Zagreb, gdje je iste godine, ponaj-viπe njegovom zaslugom, osnovan prvi nogometniklub u gradu. U brzom hoda-nju pobijedio je Rudolf Kise-ljak, takoer igraË PNI©K-a.Ohrabren uspjeπnom organi-zacijom te utrke, PNI©K jeobjavio u dnevnom tisku daÊe se 7. listopada 1906. odræa-ti Prvo prvenstvo Hrvatske iSlavonije na pruzi od10.000m u trËanju i brzomhodanju. Meutim u Novosti-ma od 8. listopada start utrkeje odgoen za tjedan dana, akao razlog se navodi da su"prijavljeni natjecatelji pre-malo trenirali trËanje i hoda-nje na tu dugu prugu". Neznamo koliko je tih sedam da-na utjecalo na poveÊanje tre-niranosti naπih prvih trkaËana duge pruge, ali nam je po-znato da je start utrke bio unedjelju 14. listopada 1906.toËno u 3 sata u Podsusedu, acilj na gradskoj mitnicu u »r-nomercu. Opet je pobijedioJan Todl, koji je stazu pretr-Ëao za 27 minuta. On je oËitobio vrlo dobro pripremljen,jer je drugoplasiranom IvanuUhrlu trebalo 35 minuta i 38sekundi. Kako se mjerilo vri-jeme na tim prvim naπim utr-kama? Jednostavno, utrka jemorala poËeti u toËno dogo-voreno vrijeme, a mjeriteljvremena jednostavno je oËi-tao vrijeme ulaska pojedinihtrkaËa u cilj.

Prva æalba

na atletskom natjecanju

Drugo prvenstvo Hrvatske i Slavonije na pruzi od8800 metara u trËanju i brzom hodanju odræano je 10.studenoga 1907. godine. Start je bio u Podsusedu, acilj kod gostionice "©trban" u Kustoπiji. U trËanju pr-vi je na cilj stigao tada ponajbolji nogometaπ HA©K-aVladimir Erbeænik u vremenu 30 minuta i 8 sekundi.Drugi je bio poznati biciklist Milan Meniga, ËlanPNI©K-a, a treÊi Ëlan HA©K-a Aleksa VragoviÊ. U br-zom hodanju pobijedio je Rudolf Kiseljak. Meutim,

HA©K je nakon utrke uloæio æalbu osporavajuÊi ispra-vnost Kiseljakovog hodanja. Tri Ëlana obraniËnog su-da imala su razliËita miπljenja. Spor je rijeπio Maar-ski lakoatletski savez koji je priznao pobjedu Kiselja-ka.

Prva atletska staza

Sredinom rujna 1907. PNI©K je uredio nogometnoigraliπte s atletskom stazom uz Koturaπku cestu. Stazaje bila od πljake i duga 500 metara. Do tada se na tomterenu nalazilo trkaliπte I. hrvatskog druπtva biciklista,

koje je u to vrijeme zapalo u ve-like financijske teπkoÊe. UpravaPNI©K-a zakupila je to ze-mljiπte za 60 kruna mjeseËno.Prvi propagandni klupski atlet-ski miting prireen je 17. svi-bnja 1908.

Na programu je bilo trËanjeseniora na 100 jardi, trËanje ju-niora na 100 jardi, i hodanje se-niora i juniora na 500 m. Obja-vljujuÊi vijest o mitingu, Hrvat-ski πportski list je u broju od 1.lipnja 1908. napisao "naπa pu-blika posjeduje joπ vrlo malosmisla za πport, pa je miting biovrlo slabo posjeÊen, tako da jeklub jedva doπao na vlastititroπak".

Prvi stadion

s atletskim boriliπtima

Rad atletske sekcije HA©K-aznatno je pospjeπila izgradnjastadiona u Maksimiru. Oko no-gometnog igraliπta podignuto jetrkaliπte od πljake duljine 375m. Staza je imala Ëetiri pruge, aispred glavne zapadne tribinena kojoj se trËi 100 metara biloje πest pruga. Na stadionu je po-stojalo i skakaliπte i bacaliπte.Prigodom sveËanog otvorenjastadiona, 19. svibnja 1912. go-dine, odigrana je meunarodnanogometna utakmica izmeuHA©K-a i Budimpeπtanskogatletskog kluba. U poluvremenuje odræana hendikep-utrka nadvije engleske milje. Pobijedioje Miroslav Dobrin, kasnijeistaknuti atletski djelatnik. Za

prvi atletski miting na stadionu u Maksimiru HA©K jetiskao raspored natjecanja.

Izvori i literatura

1. Agramer Tagblatt, Zagreb, br. 172. od 29. 7. 1905.,str. 6

2. Novosti, Zagreb, br. 230. od 8. 10. 1906., str. 63. ZagrebaËki πportski list, Zagreb, br. 1. od 1. 1.

1927., str. 3/4

4

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:59

5

Piπe Zrinko »ustonja

Osnivanje Kinezioloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu koji je zapoËeo sradom 1959. godine kao Visoka πkola za fiziËku kulturu u Zagrebupredstavlja vrlo vaæan trenutak u razvoju sportskog i tjelovjeæbenogpokreta u Hrvatskoj. Pedesetih godina 20. stoljeÊa najozbiljnija preprekarazvoju tjelovjeæbenog i sportskog pokreta u tadaπnjoj Hrvatskoj bio jenedostatak primjereno πkolovanih struËnih kadrova. NaroËito se toodnosilo na temeljni kadar - nastavnike i profesore kineziologije 1.

TJELOVJEÆBA

Prve godine djelovanjaKinezioloπkog fakulteta

Osnivanje i poËetak rada Kinezioloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu

Sabor Narodne Republi-ke Hrvatske je u srpnju1959. godine izglasao

Zakon o osnivanju Visokeπkole za fiziËku kulturu u Za-grebu. Nastava na Visokojπkoli za fiziËku kulturu zapo-Ëela je sveËanim otvaranjem3. studenoga 1959. godine. Urazdoblju od oko tri mjesecaod donoπenja Zakona do po-Ëetka rada Visoke πkole oba-vljene su pripremne radnjenuæne za poËetak rada Visokeπkole. U tom razdoblju iza-brani su prvi nastavnici i tije-la upravljanja Visokom πko-lom, postavljena je admini-stracija, ustrojene su katedreputem kojih se organiziraonastavni rad, osigurana jematerijalna baza, pristupilose razradi nastavnog plana iprograma, doneseni su najva-æniji pravilnici, raspisan natjeËaj za upis studenata te or-ganiziran i proveden prijemni ispit. OlakπavajuÊa okol-nost prilikom rjeπavanja veÊine navedenih pitanja bilaje Ëinjenica da su cjelokupni kadar (struËni i administra-tivni) i materijalna baza (prostor i oprema) Zavoda zafiziËki odgoj preneseni na Visoku πkolu za fiziËku kul-turu. Zavod za fiziËku kulturu je u prosincu 1959. godi-ne i formalno-pravno prestao postojati.

Izvrπno vijeÊe Sabora NR Hrvatske imenovalo jeizvanrednog profesora Miloja GabrijeliÊa za prvog dire-ktora1 Visoke πkole za fiziËku kulturu u Zagrebu te Ko-

misiju za izbor prvih nastavni-ka.2 Komisija je predloæilakandidate koji su kasnije bili ipotvreni u sljedeÊim zvanji-ma: izvanredni profesor Milo-je GabrijeliÊ za predmet Igre;izvanredni profesor Miro Mi-hoviloviÊ za predmet TeorijafiziËke kulture; izvanredniprofesor Emil VukotiÊ za pre-dmet Gimnastika, asistent Ni-kola Despot za predmet Gi-mnastika, asistent Vicko Lu-ËiÊ za predmet Plivanje; asi-stent Æivko Radan za predmetSportske igre; asistent Tatjana©adura za predmet Gimnastikaza æene. U prosincu je MarijanLanc izabran za docenta napredmetu Sportovi. Bilo jeukupno osam stalno zaposle-nih i 11 vanjskih suradnikaËlanova nastavnog osoblja.Takoer su bili raspisani i na-

tjeËaji za predmete koji se pojavljuju u treÊem i Ëetvr-tom semestru: Psihologija, Metodika fiziËkog odgoja,Historija fiziËke kulture i Igre. U sklopu Instituta zaistraæivanje u fiziËkoj kulturi, koji je osnovan 1960. go-dine, bilo je zaposleno pet struËnih osoba, tj. sluæbenikau zvanjima sluæbenika u znanstvenim ustanovama: inæ.arh. Slavko Delfin, znanstveni suradnik; dr. RadovanMedved, struËni suradnik; dr. Vlasta Friedrich, asistent;Andrija Strahonja, asistent i Dolores »abakoviÊ, stati-stiËar. Administrativno-tehniËkog osoblja bilo je 16. 3

VijeÊe Visoke πkole za fiziËku kulturu, kao upravno

Miloje GabrijeliÊ, prvi direktor VijeÊa Visoke πkole za fiziËku kulturu

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:59

tijelo πkole, formirano je u studenome 1959. godine. Pr-vi Ëlanovi VijeÊa bili su: izvanredni profesor Miloje Ga-brijeliÊ (direktor), izvanredni profesor Emil VukotiÊ,izvanredni profesor Miro MihoviloviÊ, inæ. arh. SlavkoDelfin, znanstveni suradnik i dr. Radovan Medved,struËni suradnik. U prosincu 1959. godine izborom udocenta Ëlanom VijeÊa postao je i Marijan Lanc4.

Izvrπno vijeÊe Sabora NR Hrvatske imenovalo je 6.sijeËnja 1960. godine Ëlanove Savjeta Visoke πkole zafiziËku kulturu u Zagrebu koji su na svojoj prvoj sjedni-ci 11. oæujka 1960. godine za predsjednika Savjeta iza-brali Rudolfa Cara, Ëlana RepubliËkog vijeÊa Savezasindikata Jugoslavije za Hrvatsku i Ëlana Komisije za fi-ziËku kulturu NR Hrvatske. Savjet je donosio najviπeodluke koje su “rjeπavale osnovna pitanja rada i æivotaVisoke πkole”5. Savjet je, meu ostalim, donio odluke oosnivanju i organizaciji nastavnih jedinica te odluku oosnivanju Instituta za istraæivanja u fiziËkoj kulturi usklopu kojega je bio organiziran znanstveno-istraæiva-Ëki rad. Nastavni rad organiziran je u sklopu pet katedri:Katedre za teoriju fiziËke kulture za Ëijeg je πefa izabranizvanredni profesor Miro MihoviloviÊ, Katedre za bio-loπko-medicinske znanosti za Ëijeg je vrπitelja duænostiπefa katedre izabran dr. Radovan Medved, Katedre zagimnastiku za Ëijeg je πefa izabran izvanredni profesorEmil VukotiÊ, Katedre za sportove za Ëijeg je πefa iza-bran docent Marjan Lanc i Katedre za igre za Ëijeg jeπefa izabran izvanredni profesor Miloje GabrijeliÊ6.

Na temelju raspisanog NatjeËaja za upis studenata u I.godinu studija za πkolsku godinu 1959./1960. i provede-nog prijemnog ispita7, upisano je 76 studenata i studen-tica, od Ëega 59 muπkaraca i 17 æena. SveËanim otvore-njem 3. studenoga 1959. godine zapoËela je nastava naVisokoj πkoli za fiziËku kulturu u Zagrebu u prostorimaZavoda za fiziËki odgoj, KaËiÊeva 23, koji je 31. prosin-ca 1959. prestao s radom. Nastava u prvom semestrutrajala je od 3. studenoga 1959. do 15. veljaËe 1960. go-dine. Nastava u drugom semestru odræavala se od 2.oæujka do 15. lipnja 1960. godine. Od 2. do 21. srpnja1960. godine odræana je nastava logorovanja u Banjola-ma kod Pule8.

Nastavni plan i program

U πkolskoj godini 1960./1961. zavrπilo se s izradomprvog nastavnog plana i programa9 za studij tadaπnjegprvog i drugog stupnja. Nastava na Visokoj πkoli za fi-ziËku kulturu organizirana je kao nastava drugog stu-pnja (Ëetverogodiπnji studij) za stjecanje visokoπkolskespreme, te su izraeni nastavni programi za veÊinu pre-dmeta. U suradnji s Viπom pedagoπkom πkolom u Za-grebu, koja je 1961. godine ukinuta te je osnovana Pe-dagoπka akademija, usklaeni su nastavni planovi i pro-grami za studij fiziËkog odgoja na Viπoj pedagoπkojπkoli, odnosno Pedagoπkoj akademiji za stjecanje viπeπkolske spreme. Na temelju toga zavrπeni studenti Viπepedagoπke πkole i ostalih viπih πkola za fiziËki odgoj su

6

Sluæbenici Zavoda za fiziËki odgoj. Drugi slijeva je MiroMihoviloviÊ, direktor Zavoda

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:59

Nastava estetske gimnastike udvorani u KaËiÊevoj ulici 1961. godine

7

1 Duænosti i ovlasti tadaπnjih direktora visokoπkolskih ustanova odgovarajudanaπnjem ustroju visokoπkolskih ustanova kojima je na Ëelu dekan. Stoga seMiloje GabrijeliÊ smatra prvim dekanom danaπnjeg Kinezioloπkog fakultetaSveuËiliπta u Zagrebu.

2 Komisija za izbor prvih nastavnika imenovana je u sljedeÊem sastavu:predsjednik Komisije - dr. Pero ©imleπa, izvanredni profesor na Filozofskomfakultetu SveuËiliπta u Zagrebu i Ëlan Savjeta za prosvjetu NR Hrvatske i ËlanoviKomisije - dr. Arpad Hahn, redoviti profesor Medicinskog fakulteta SveuËiliπta uZagrebu; dr. Zoran Bujas, redoviti profesor Filozofskog fakulteta SveuËiliπta uZagrebu; dr. Nikπa Allegretti, izvanredni profesor Medicinskog fakultetaSveuËiliπta u Zagrebu; Luka BajakiÊ, predsjednik Savjeta Zavoda za fiziËkiodgoj; Jelica ReljiÊ, prosvjetni savjetnik Zavoda za πkolstvo NR Hrvatske iMarjan Lanc, tajnik Komisije za fiziËku kulturu. (Izvjeπtaj o radu Visoke πkole zafiziËku kulturu u πkolskoj godini 1959/60. (1960). Zagreb: Visoka πkola zafiziËku kulturu u Zagrebu, str. 13.).

3 Izvjeπtaj o radu Visoke πkole za fiziËku kulturu u πkolskoj godini 1959/60.(1960). Zagreb: Visoka πkola za fiziËku kulturu u Zagrebu, str. 13-15.

4 Isto, str. 9.5 Isto, str. 8.6 Isto, str, 7-8 i 19-20.7 Svi kandidati, izuzevπi one koji su zavrπili srednju πkolu s odliËnim uspjehom,

polagali su sljedeÊi prijemni ispit: prvo, teoretski dio - kandidatima sa

zavrπenom srednjom πkolom provjeravano je znanje iz kemije, fizike, biologije ifilozofije, dok su kandidati bez zavrπene srednje πkole (bez zavrπene srednjeπkole mogli su se upisati oni kandidati koji su imali najmanje 4 godine aktivnograda u podruËju fiziËke kulture na organizacijskim poslovima ili u nastavi ili subili natjecatelji meunarodnog ili saveznog ranga) polagali su gradivo zasrednju πkolu iz predmeta kemija, fizika, biologija, povijest, filozofija i stranijezik; i drugo, praktiËni dio - provjeravanje tjelesnih sposobnosti s odreenimnormama. Za upis se prijavilo 82 kandidata sa zavrπenom srednjom πkolom,od kojih je 12 odbijeno i 14 kandidata koji nisu imali zavrπenu srednju πkolu odËega je 8 odbijeno (Izvjeπtaj o radu Visoke πkole za fiziËku kulturu u πkolskojgodini 1959/60., str. 36).

8 Izvjeπtaj o radu Visoke πkole za fiziËku kulturu u πkolskoj godini 1959/60., str.19 i 36.

9 Iako se nastava veÊ od πkolske godine 1959./1960. odvija po navedenomplanu i programu njegova konaËna izrada je bila okonËana tek tijekom πkolske1960./1961. godine.

10 Za detaljniji prikaz nastavnog plana i programa za πkolske godine1959./1960. - 1961./1962. vidi: Fakultet za fiziËku kulturu SveuËiliπta uZagrebu 1959. - 1984. (1984). Zagreb: Fakultet za fiziËku kulturu SveuËiliπta uZagrebu, str. 11 i 12.

11 vidi: Fakultet za fiziËku kulturu SveuËiliπta u Zagrebu 1959. - 1984.(1984). Zagreb: Fakultet za fiziËku kulturu SveuËiliπta u Zagrebu, str. 11.

se mogli kao zavrπeni studenti prvog stupnja (dvogo-diπnji studij), uz polaganje razlikovnih ispita, upisati natreÊu godinu studija na Visokoj πkoli za fiziËku kulturu.Takoer su izraeni i prvi nastavni planovi i okvirniprogrami studija usmjerenja za obavezni nastavni smjerza nastavu TZK-a u πkolama te izborni smjerovi: estet-ski smjer, sportski smjer (viπi sportski treneri), smjer re-kreacija i smjer kineziterapija10.

Koncepcija prvog plana i programa studija je imaladva temeljna cilja: prvi, pruæiti osnovna znanstveno-na-stavna saznanja koja Êe studente osposobiti za rad uodgojno-obrazovnim institucijama (provoenje nastaveTjelesne i zdravstvene kulture u osnovnim i srednjimπkolama kao i na visokoπkolskim institucijama) i drugi,putem studija usmjerenja omoguÊiti studentima, sukla-dno njihovom osobnom izboru, stjecanje potrebnih in-

formacija za rad u sportu, rekreaciji, kineziterapiji iliestetskoj gimnastici i narodnim plesovima. Ovakvakoncepcija studija u svojoj osnovi je zadræana do danaπ-njih dana. Takva koncepcija studija primijenjena je prviput meu visokoπkolskim ustanovama iz podruËja fizi-Ëke kulture u tadaπnjoj Jugoslaviji11.

Izvori i literatura

1. »ustonja, Z. (2004). 45 godina Kinezioloπkog fakul-teta. Povijest hrvatskog sporta, 35 (131), str. 5-7.

2. Fakultet za fiziËku kulturu SveuËiliπta u Zagrebu1959. -1984. (1984). Zagreb: Fakultet za fiziËku kul-turu SveuËiliπta u Zagrebu

3. Izvjeπtaj o radu Visoke πkole za fiziËku kulturu uπkolskoj godini 1959/60. (1960). Zagreb: Visokaπkola za fiziËku kulturu u Zagrebu

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:59

Primanje Jugoslavenskoga zimsko-sportskoga saveza(JZSS) u Ëlanstvo meunarodne skijaπke federacijeomoguÊilo je sudjelovanje naπih natjecatelja na I. zim-

skim olimpijskim igrama. ZagrebaËki zimsko-πportski pod-savez (ZZ©S) pokazao je veliki interes za ove igre. PobjedaDuπana Zinaje na III. dræavnom prvenstvu i kvalitete Mirkai Ante PandakoviÊa, te Milivoja BenkoviÊa davali su naduda Êe netko od zagrebaËkih skijaπa nastupiti na ZOI-u. Zatoje ZZ©S predloæio JZSS-u da se dræavno prvenstvo u skija-nju odræi u razdoblju od 2. do 6. sijeËnja 1924., a izluËnonatjecanje za nastup na Igrama od 10. do 12. veljaËe 1924.godine. Postavljeno je i pitanje novca za sudjelovanje naIgrama. JZSS jeodgovorio da neraspolaæe sred-stvima za ostvare-nje ove zamisli.OsuujuÊi nemar-nost Jugoslaven-skoga zimsko-sportskog saveza,ZagrepËani suodluËili sami pri-kupiti novac za tajnastup, neovisno osavezu u Ljublja-ni. »lanovi Hrvat-skog akademskogπportskog kluba (-HA©K) predloæilisu da njihova no-gometna momËadodigra utakmicu ukorist olimpijaca ida se odræi zaba-va. Piπta Somjaπpredloæio je da sesubvencija zatraæi

od kraljevskog namjesnika, a Ante PandakoviÊ bio je zadu-æen da ispita moguÊnost dobivanja novca od Jugoslaven-skog olimpijskog odbora. U sluËaju da se izluËna natjecanjane odræe, ZZ©S je odredio skijaπe - olimpijce: braÊu, Antu iMirka PandakoviÊa, Duπana Zinaju i Milivoja BenkoviÊa.“Takoer se odreuje da predloæeni kandidati imadu raci-onalno trenirati”. Meutim, nijedna od spomenutih akcijaza prikupljanje novca nije provedena, pa je HA©K obeÊaoda Êe financirati nastup svojih Ëlanova Zinaje i BenkoviÊa,a ZagrebaËko klizaËko druπtvo nastup braÊe PandakoviÊ.BuduÊi da JZSS nije bio Ëlan Jugoslavenskog olimpijskogodbora, izmeu tih dviju organizacija nije postojala nikakva

8

Piπe Zdenko JajËeviÊ

Hrvatski i slovenski skijaπi odluËili su sudjelovati na I. zimskimolimpijskim igrama tek nakon kongresa Meunarodnog skijaπkog savezau Pragu 1923. godine. BuduÊi da je za pripreme bilo vrlo malo vremena,odluËilo se da se na njih poπalju prokuπani skijaπi trkaËi bez posebnihizluËnih natjecanja. Kratko vrijeme do nastupa uzrokovalo je brojnenesporazume izmeu Jugoslavenskog olimpijskog odbora iJugoslavenskog zimsko-sportskog saveza. Da ne bi zakasnili s prijavama ijedni i drugi su na svoju ruku bez meusobnog dogovora prijavili skijaπeza nastup.

OLIMPIZAM

Zinaja do cilja Ëetiri sata nakonprestanka rada sudaËkog æirija

Skijaπka reprezentacija Jugoslavije na ZOI 1924.Slijeva: Zdenko ©vigelj (br.59), Vladimir Kajæelj

(41) i Duπan Zinaja (5)

NA©I SKI JA©I NA I . Z IMSKIM OLIMPI JSKIM IGRAMA U CHAMONIXU 1924.

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:59

komunikacija. Jugoslavenski je olimpijski odbor za nastupna Igrama prijavio Ëetvoricu skijaπa koje je podræavaoZZ©S. Ne znajuÊi za to, JZSS je sa svoje strane prijavioDuπana Zinaju, Zdenka ©vigelja i Vladimira Kajæelja. »lanUpravnog odbora ZZ©S-a Stevan Hadæi kao delegat JOO-aotputovao je prije poËetka Igara na svoj troπak u Chamonix.On je kod Organizacijskog odbora I. zimskih olimpijskihigara uspio izgladiti taj nesporazum pa je ostavio prijavlje-ne po dva skijaπa iz Hrvatske, Duπana Zinaju i Mirka Pan-dakoviÊa, a iz Slovenije ©vigelja i Kajæelja. BenkoviÊ je pri-javljen kao rezerva.

Na Zimskim olimpijskim igrama je najprije odræano na-tjecanje na 50 km. Nastupili su Zinaja, ©vigelj i Pandako-viÊ. Kroz cilj je proπao samo Zinaja, i to Ëetiri sata nakon

prestanka rada sudaËkog æirija. U trËanju na 18 km ©vigeljje stigao 32., Kajæelj 34., Zinaja 36., a PandakoviÊ je odu-stao zbog loma skije.

Nastup na I. zimskim olimpijskim igrama na odreeni jenaËin objelodanio meunarodnu vrijednost naπih skijaπa.Otkrio je da za uspjeh u jakoj meunarodnoj konkurencijitreba poboljπati struËni rad, nabaviti savrπeniju opremu,omasoviti skijaπke redove i usavrπiti tjelesne sposobnosti.Bio je to ujedno prvi i jedini nastup hrvatskih skijaπa naZimskim olimpijskim igrama u razdoblju izmeu dva svjet-ska rata. ZahvaljujuÊi povoljnijim klimatskim prilikama teupornijem i organiziranijem radu, slovenski su natjecateljiveÊ na sljedeÊim Zimskim olimpijskim igrama 1928. u St.Moritzu, preuzeli primat u skijaπkom πportu u Jugoslaviji.

Izvori

i literatura

1. Sport - Ilustrovani tjednik, Zagreb,Zimski sport. Jugoslavija uChamonixu, br. 1-2 od 17. 1.1924., str. 9-102. Joso Gorec, Izvjeπtaj generalnogtajnika JZSS-a naglavnoj skupπtini8. 7. 1928., str. 5

9

Skijaπka reprezentacija Jugoslavije na otvaranju I. zimskih olimpijskih igara u Chamonixu. U prvom planu Stevan Hadæi i Duπan Zinaja sa zastavom i skijama

Ceremonijal otvaranja ZOI 1924

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:59

10

120 godinaπportske gimnastike u KarlovcuKarlovËani ove godine obiljeæavaju 120-godiπnjicu osnivanja Hrvatskoga sokola.Osnivanjem prve tjelovjeæbene organizacije, Pokupski sokol, stvoreni su uvjeti zabræi razvoj tjelovjeæbe i πporta u tom gradu.

HRVATSKI SOKOL

Piπe Zlatko ©vegar

Gore:Franjo BuËar u odori

Pokupskog sokola 1891. godine

Desno:Vjeæbaonica Pokupskog sokola

nalazila se u zgradi streljane(desno), prvog πportskog

objekta u Karlovcu

Tjelovjeæbena organizacija Pokupski sokol ponikla jena poticaj mladih KarlovËana, a pod utjecajem Hrvat-skog sokola iz Zagreba. Pokupski sokol ubrzo je po-

stao stjeciπte druπtvenog æivota u Karlovcu. Prva osnivaËkaskupπtina Pokupskoga sokola odræana je 5. svibnja 1885.godine u Narodnoj Ëitaonici. Za prvoga predsjednika iza-bran je gradski lijeËnik dr. Ljudevit Harazim (1854. -1916.). Druπtvo je od Kr. velike realne gimnazije u Rakov-cu zatraæilo dopuπtenje za moguÊnost vjeæbanja u njezinomdvoriπtu. Vjeæbe Ëlanova Pokupskog sokola u poËetku suvodili sokolski prednjaci Aleksandar BahoriÊ, ranije ËlanzagrebaËkog Hrvatskog sokola, i gimnazijski profesor Vi-lim Maraπek koji je obnaπao i duænost podstarjeπinedruπtva.

VeÊ u prvoj godini djelovanja druπtva gradska uprava ustu-pila je na 10 godina zgradu bivπe streljane na Gazi, izgrae-noj 1873.godine. U njoj su sokoli uredili gimnastiËku dvora-nu i 6. prosinca 1885. odræali prvu javnu vjeæbu. Od 1887.godine na Ëelu Pokupskog sokola bio je gimnazijski profesorMijo Vamberger (1851. - 1930.). Pod njegovim starjeπin-stvom "podiæe se Sokol do zamjernevisine". U rujnu 1888. godine Ëlano-vi druπtva sudjeluju na proslavi Lju-bljanskog sokola, a bili su uspjeπni ikao natjecatelji.

U djelovanju Pokupskog sokolanaroËito je vrijedno istaknuti djelo-vanje Franje BuËara, oca modernoghrvatskog πporta i olimpizma. Tije-kom 1890. i 1891. godine on je kaonastavnik - suplent na gimnaziji uRakovcu predavao tjelovjeæbu, abio je i tajnik i voa u Pokupskomsokolu. Druπtvo je prema BuËaro-

vim zapisima u proljeÊe 1891. godine imalo 146 Ëlanovakoji su vjeæbali triput tjedno u tzv. Staroj streljani. Predvo-en Franjom BuËarom, Pokupski sokol je 1891. godine su-djelovao na II. svesokolskom sletu u Pragu. O djelovanjudruπtva BuËar je objavljivao Ëlanke u zagrebaËkom listuGimnastika, koji je kasnije i ureivao. Njegovim odlaskomu Zagreb, a zatim u ©vedsku, djelatnost Pokupskog sokolaje oslabila, a 1892. se i ugasila. Druπtvo je ostalo bez pro-storija, a zbog 123 forinte duga zaplijenjene su gimnastiËkesprave, koje su prodane na draæbi.

Djelovanje Pokupskog sokola obnovljeno je 1902. godi-ne ponajviπe zahvaljujuÊi tipografu Slavoljubu Reputinu,ranije prednjaku Hrvatskog sokola u Zagrebu. Prvi sta-rjeπina obnovljenog Pokupskog sokola bio je odvjetnik dr.Boæo VinkoviÊ (1862. - 1924.) »lanovi druπtva vjeæbali suu dvorani Viπe djevojaËke πkole, otvorene 1895. u danaπ-njoj Ulici Vladimira Nazora (taj je objekt sruπen πezdese-tih godina XX. StoljeÊa). Bila je ureena i opremljena po"πvedskom sustavu", prema projektu Franje BuËara. Naskupπtini Pokupskog sokola 1905. godine predloæeno je da

druπtvo promijeni ime u Hrvatski sokol, ato je neπto kasnije i ostvareno.

»lan druπtva, uËitelj Mijo BlaπkoviÊ(1874. - 1934.) bio je pokretaË tjelovje-æbe i sokolskog pokreta u selima u okoli-ci Karlovca. PoËetkom 1904. osnovao jeu Donjim Stativama prvi SeljaËki Sokol uHrvatskoj, a 1906. i u Mostanju. Karlov-Ëani 1906. godine pod vodstvom Draguti-na KubiËeka sudjeluju na I. hrvatskomsvesokolskom sletu u Zagrebu, a potom ina drugim sokolskim i πportskim prire-dbama u Hrvatskoj i inozemstvu.

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 12:59

11

DVA IGRA»A JEDAN CILJ?- Sport u Europskoj uniji

NOVE KNJIGE

Godine 2004. izaπla je knjiga pod nazivom Two Play-ers - One Goal?- Sport in the European Union, koju

su napisali Walter Tokarski, Dirk Steinbach, Karen Patryi Barbare Jesse. Knjigu je izdala nakladniËka kuÊa Meyer& Meyer Sport iz Velike Britanije. Format je 20,9x14,6cm, mekani uvez, a ima 288 stranica. Knjiga je tiskana nakvalitetnom papiru, sadræi oko 50 grafikona i tablica ipodijeljena je u devet poglavlja koja sustavno obrauju pi-tanja u vezi sa πportom u Europskoj uniji. Knjigu moæemopodijeliti u tri vaæna dijela. U prvom, glavnom dijelupruæa se uvid u osnovne informacije u vezi s Europskomunijom, europskim institucijama, træiπtem, povijesti tenaËinima na koji Europska unija funkcionira. Taj dio kn-jige namijenjen je svima koji su ukljuËeni u πport i zain-teresirani su za europsku πportsku politiku. Autori su bilimotivirani neznanjem ljudi o razvoju Europe, „EuropskekuÊe" i europskih institucija i njihovim aktivnostima.

U drugom glavnom dijelu knjige naglasak je na πportu uEuropi. Dat je kratki pregled cjelokupnog organiziranogπporta u Europi, ukljuËujuÊi brojne udruge, politiku Vi-jeÊa Europe, antidopinπku politiku, πport osoba s inva-liditetom te prikaz utjecaja politike Europske unije naπport u cjelini. Prikaz utjecaja politike na πport u Europ-skoj uniji podijeljen je na izravni i neizravni aspektπportske politike.

TreÊi i najiscrpniji dio knjige posebno istiËe πportskeobjekte u zemljama Ëlanicama Europske unije i u trimazemljama koji su bile u postupku primanja u Europskuuniju 2004. godine. ©portski objekti obraeni su i kom-parirani u sljedeÊim europskim zemljama: Austriji, Belgi-ji, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, NjemaËkoj, GrËkoj,Maarskoj, Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj,Poljskoj, Portugalu, Sloveniji, ©panjolskoj, ©vedskoj iVelikoj Britaniji. Izraenim nacionalnim profilima zemal-ja Ëlanica Europske unije pridodani su strukturalni dija-grami na dvije razine. Strukturalni dijagrami na prvoj razi-ni vertikalno razlikuju πportske sustave uzimajuÊi u obziradministrativne strukture, a na drugoj razini razlikujuvladina i nevladina tijela u πportu. Ovakvim analizama uknjizi je obuhvaÊen samo profesionalni πport, a πkolskiπport, πportska rekreacija i πport za sve samo su marginal-no spomenuti.

Knjiga se sastoji od sljedeÊih poglavlja: 1. Uvod, 2. Eu-ropa - mitovi, vizije i stvarnost, 3. Cesta u smjeru Eu-ropske unije, 4. Kako funkcionira Europska unija, 4.1Ciljevi, principi, Europski zakon, 4.2 Institucija Europskeunije, 4.3 Zakoni i procedure, 4.4 ProraËun Europske uni-je, 5. ©port u Europi, 5.1 ©portska politika VijeÊa Europe,5.2 ©portska politika Europske unije, 5.2.1. Direktnaπportska politika Europske unije, 5.2.1.1. ©port u europ-skim postupcima, 5.2.1.2. Antidopinπka politika Europskeunije, 5.2.2. Indirektna πportska politike Europske unije,5.2.2.1. Kompatibilnost te prijenos regulativa nacionalnihËlanaka s europskim zakonom - Bosmanski zakon,5.2.2.2. Utjecaj politike Europske unije na πportske do-gaaje, trgovinu i marketing, 5.2.2.3. Europeizacija πport-skog treninga, 6. ©port za osobe s invaliditetom u Europi,7. ©portske graevine u zemljama Ëlanicama Europskeunije, 7.1. Austrija, 7.2. Belgija, 7.3. Danska, 7.4. Finska,7.5. Francuska, 7.6. NjemaËka, 7.7. GrËka, 7.8. Maarska,7.9. Irska, 7.10. Italija, 7.11. Luksemburg, 7.12. Nizozem-ska, 7.13. Poljska, 7.14. Portugal, 7.15. Slovenija, 7.16.©panjolska, 7.17. ©vedska, 7.18.Velika Britanija, 8. Liter-atura, 9. Sadræaj ilustracija.

Knjiga Two Players - One Goal? zaista je posebandokument u kojem Ëitatelj moæe pronaÊi mnoge korisnepodatke o funkcioniranju europskih institucija i provoen-ju πportske politike. Veliku vrijednost predstavlja i Ëin-jenica da su brojni podaci o πportu o navedenim zemljamaËlanicama Europske unije skupljeni na jednom mjestu, paih je analogno tome moguÊe usporeivati.

PiπeSaπa Ceraj

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 13:00

12

Upovodu obiljeæavanja 80 godina nogometnog πpor-ta u Vrbovcu, 2004. godine izaπla je knjiga Nogo-

met u Vrbovcu autora Franje ©imiÊa. Format knjige je30,2x21,5 cm, tvrdi uvez, a ima 169 stranica. Knjiga jetiskana na kvalitetnompapiru i bogato je ure-ena s oko 300 crno-bi-jelih i fotografija u boji.PiπuÊi ovu knjigu, autorFranjo ©imiÊ prikazaoje razvoj nogometa, ali iπporta u Vrbovcu iokolnim mjestima. Uknjizi je objavljen i vri-jedan dokument o osni-vanju ©portskog klubaZrinski 1924. godine, tezapisnik s prve Glavneskupπtine, na kojoj je23. rujna 1924. konsti-tuiran upravni odbornovoosnovanog kluba.Posebno se istiËe dobrooËuvana fotografija Hr-vatskog sokola koji jeosnovan 1909. godine,a bio je pokretaË tjelo-vjeæbe i πporta u Vrbov-cu. U prikazu 80 godinanogometa u Vrbovcuautor nas kronoloπkivodi od samog osniva-nja Hrvatskog sokola,prve desetogodiπnjicekluba do poslijeratnograzdoblja, HrvatskogproljeÊa, Domovinskog rata, druge hrvatske lige i nakonniza godina, povratka naziva -Vrbovec.

Na kraju knjige pod Posebnim poglavljima opisan jerad s podmlatkom nogometaπa Vrbovca, juniora, kade-ta, limaËa i pionira, buduÊih nasljednika uspjeπnih seni-orskih momËadi. U poglavlju Ostali klubovi nabrojani

su neki od 14 klubova koji danas djeluju na podruËjunogometnog srediπta Vrbovec. Zanimljiv je podatak daje na podruËju nekadaπnje opÊine Vrbovec u ovih osamdesetljeÊa koje autor rezimira djelovalo tridesetak nogo-

metnih klubova. AutoristiËe djelovanje Æen-skog nogometnog klubaIzazov iz Æabnice, jedi-nog æenskog nogome-tnog kluba s tog podru-Ëja koji se natjeËe u me-uæupanijskoj bjelovar-sko-bilogorskoj ligi, πtoje takoer zanimljiv ivrijedan podatak.

Pod posebnim pogla-vljem Suci, delegati, au-tor donosi podatke o120 sudaca koji suproπli kroz sudaËku or-ganizaciju. Poimence senabrajaju polaznici pr-vog seminara nogome-tnih sudaca, koji je or-ganiziran u Gradecu1967. godine, te sucikoji i danas aktivno su-de. Posebno se navodepodaci o predsjednici-ma sudaËke organizaci-je u proπlih 36 godina idelegatima koji su po-Ëeli djelovati 1988. go-dine.

Uz obilje fotografija,knjiga Nogomet u Vr-

bovcu predstavlja vrijedan izvor podataka o razvojuπporta i nogometa na ovom podruËju. Æelja autora je bi-la da na jednom mjestu okupi sve vaæne informacije ko-je su u vezi s vrijednom obljetnicom. Na kraju moæemokonstatirati da je autor u svojoj nakani, na zadovoljstvoËitatelja, i uspio.

Piπe Saπa Ceraj

Nogomet u VrbovcuNOVE KNJIGE

Na podruËju nekadaπnje opÊine Vrbovec u osam desetljeÊa kojeautor Franjo ©imiÊ rezimira djelovalo je tridesetaknogometnih klubova

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 13:00

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 13:00

38

Na 13. obljetnici Velikog dana hrvatskog sportaproglaπeni su najuspjeπniji sportaπi i ekipe, najveÊesportske nade te dodijeljeni trofeji HOO-a i MOO-a

VoditeljisveËanosti

Barbara RaduloviÊi Tarik FilipoviÊ

Pripremile Radica Jurkin i Gordana GaÊeπa

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 13:00

39

VELIKI DAN HRVATSKOG SPORTA

‹

Tradicionalnom sveËanoπÊu u Koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski" 17. sijeËnja 2005.obiljeæen je Veliki dan hrvatskoga sporta, u spomen na dogaaj koji se zbio toga dana

1992. kada je Hrvatski olimpijski odbor primljen u meunarodnu olimpijsku obitelj.

Proslavi 13. obljetnice Velikog dana hrvatskog sporta prisustvovali su brojni sadaπnji ibivπi sportaπi, olimpijci, sportski djelatnici i uglednici iz kulturnog i politiËkog æivota, meukojima i pokrovitelj manifestacije predsjednik Republike Stjepan MesiÊ.

Na sveËanosti su proglaπeni najuspjeπniji sportaπi i ekipe, najveÊe sportske nade tedodijeljeni trofeji HOO-a i MOO-a.

Blanka, Duje,streljaËice,rukometaπi…

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta DraganPrimorac, predsjednik Republike Hrvatske Stipe MesiÊ

i predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 13:00

40

‹Najuspjeπnija hrvatska sportaπica

AtletiËarka BLANKA VLA©I∆3. MJESTO (bronËana medalja) NASVJETSKOM DVORANSKOMPRVENSTVUBudimpeπta, Maarska, 5. - 7. oæujka 2004.

Nominirani: 1. Blanka VlaπiÊ (atletika) - 3. mjesto na

Svjetskom dvoranskom prvenstvu2. Sanja JovanoviÊ (plivanje) -

3. mjesto na Europskom prvenstvu3. Tanja Gobo (boÊanje) - 1. mjesto na

Svjetskom prvenstvu4. Nives MladeniÊ (boÊanje) -

3. mjesto na Svjetskom prvenstvu5. Æeljka Orehovec (kuglanje) -

1. mjesto i 3. mjesto na Svjetskomprvenstvu

6. Branka Pereglin (streljaπtvo-samostrel) - 1. mjesto na Svjetskomprvenstvu

7. Miet FilipoviÊ (taekwondo) - 1. mjesto na Europskom prvenstvu

8. Nataπa Vezmar (taekwondo) - 1. mjesto na Europskom prvenstvu i2. mjesto u Europskom kupu

Najuspjeπniji hrvatski sportaπPlivaË DUJE DRAGANJA2. MJESTO (srebrna medalja) NAOLIMPIJSKIM IGRAMA U ATENI 2004., GrËka, 13. - 29. kolovoza 2004.3. MJESTO (bronËana medalja) NA SVJETSKOM PRVENSTVU/25M,Indianapolis, SAD, 7. - 10. listopada 2004.

Nominirani:1. Duje Draganja (plivanje) - 2. mjesto

na OI i 3. mjesto na SP/25m2. Nikolaj Peπalov (dizanje utega) -

3. mjesto na OI, 2x2. mjesto naEuropskom prvenstvu

3. Vedran –ipalo (boks) - 3. mjesto naEP, 3. mjesto na SveuËiliπnomsvjetskom prvenstvu

4. Alen ZamliÊ (karate) - 3. mjesto naSvjetskom prvenstvu

5. Tomislav Hohnjec (kajak-kanu) - 1. mjesto u Svjetskom kupu ukupno

6. Dario SvetiÊ (karate) - 3. mjesto naEuropskom prvenstvu/borbe

7. Aron LoliÊ (jedrenje) - 2. mjesto naSvjetskom prvenstvu

8. Branislav BogdanoviÊ (kuglanje) - 3. mjesto na Svjetskom prvenstvu

9. Damir SladetiÊ (padobranstvo) - 1. mjesto na Svjetskom prvenstvu

10. Mario ©ivolija (boks) - 2. mjesto naEuropskom prvenstvu

Najuspjeπnija hrvatska æenskasportska ekipa

Hrvatska reprezentacija ustreljaπtvu/samostrel fieldSastav: SANJA KOMAR, NIKOLINAKRIVANEK, BRANKA PEREGLIN1. MJESTO (zlatna medalja) NA SVJETSKOM PRVENSTVUOtrokovice, »eπka, 25. srpnja - 1. kolovoza 2004.

Nominirani:1. Hrvatska karataπka reprezentacija -

3. mjesto na Europskom juniorskomprvenstvu, 3. mjesto na Europskom

prvenstvu/kate (Maja Bendelja,Mirna ©enjug, Valerija VujËiÊ)

2. Hrvatska karataπka reprezentacija -3. mjesto na Europskom juniorskomprvenstvu/borbe (Maja JankoviÊ, Jelena KovaËeviÊ,Petra NaranËa, Petra Volf)

3. Hrvatska reprezentacija ustreljaπtvu/samostrel field - 1. mjesto na Svjetskom prvenstvu(Sanja Komar, Nikolina Krivanek,Branka Pereglin)

4. Hrvatska kuglaËka reprezentacija -4. mjesto na Svjetskom prvenstvu(Darinka BuniÊ, Marija MaareviÊ,

Petar Draganja,Dujin otac,primio je u imesina nagradu zanajuspjeπnijegsportaπa godine

Hrvatske reprezentativkeu samostrelu

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 13:00

41

Æeljka Orehovec, Biserka Perman,Jasna ©irokanoviÊ, Marija Zver)

5. Hrvatska odbojkaπka reprezentacija- 4. mjesto na Europskomjuniorskom prvenstvu.(Jelena BaliÊ, Diana BeËiÊ, LucijaCigiÊ, Hana »utura, Ana Grbac,Matea IkiÊ, Antonija Kaleb, IvanaKamenjarin, Petra KuliÊ, MartinaMatiÊ, Ivana Miloπ, Marija Pehar,Martina RaËiÊ, Sara RadoπeviÊ,Diana ReπËiÊ, Ana StarËeviÊ,Marina ©kender, Senna UπiÊ)

Najuspjeπnija hrvatska muπkasportska ekipa

Hrvatska rukometnareprezentacija1. MJESTO - ZLATNA MEDALJA NAOLIMPIJSKIM IGRAMA U ATENI2004. GrËka, 13. - 29. kolovoza 2004.Sastav: IVANO BALI∆, DAVORDOMINIKOVI∆, MIRZA DÆOMBA,SLAVKO GOLUÆA, NIK©A KALEB,BLAÆENKO LACKOVI∆, VENIOLOSERT, VALTER MATO©EVI∆,PETAR METLI»I∆, VLADO ©OLA,DENIS ©POLJARI∆, GORAN ©PREM,IGOR VORI, DRAGO VUKOVI∆,VEDRAN ZRNI∆

Nominirani: 1.Hrvatska rukometna

reprezentacija - 1. mjesto na OI Atena

2.Hrvatska veslaËka reprezentacija -2. mjesto na OI/dvojac bezkormilara(Siniπa Skelin i Nikπa Skelin)

3. Hrvatska teniska reprezentacija -3. mjesto na OI/parovi(Mario AnËiÊ i Ivan LjubiËiÊ)

4.Hrvatska kajakaπka reprezentacija- 1. mjesto na SP/3xC-1 spust(Igor GojiÊ, Tomislav Hohnjec iTomislav Lepan)

5.Hrvatska karataπka reprezentacija- 3. mjesto na EP/kate(Danijel Bok, Kristijan Novak,Aleksandar Vacka)

6.Hrvatska reprezentacija upadobranstvu - 2. mjesto naSP/skokovi na cilj(Tihomir »ajko, Goran Ratkajec,Hrvoje SladetiÊ i Damir SladetiÊ)

7.Hrvatska studentska odbojkaπkareprezentacija - 1. mjesto na EP

8.Hrvatska veslaËka reprezentacija -1. mjesto na SP/seniori do23/Ëetverac bez(Petar LovriÊ, Hrvoje MariÊ, FraneNiseteo i Mario VekiÊ)

Sportaπica - najveÊa nadahrvatskog sportaKaratistica JELENA KOVA»EVI∆1. MJESTO - ZLATNA MEDALJA NAEUROPSKOM JUNIORSKOMPRVENSTVU/borbeRijeka, Hrvatska, 13. - 15.veljaËe 2004.

Nominirani:1. Nika Fleiss (skijanje) - 2. mjesto na

juniorskom SP/alpsko skijanje-slalom2. Jelena KovaËeviÊ (karate) - 1.mjesto

na juniorskom EP/borbe do 53 3. Tihana OdleπiÊ (streljaπtvo-

samostrel) - 2. mjesto na SP/field4. Milena Bosanac (streljaπtvo-

samostrel) - 2. mjesto na SP i 2. mjesto u Europskom kupu

5. Lara Stock (πah) - 1. mjesto najuniorskom EP

6. Martina ZubËiÊ (taekwondo) - 3. mjesto na juniorskom SP/do 52 kg

Sportaπ - najveÊa nada hrvatskog sportaBoÊar GORAN PERCAN1. MJESTO - ZLATNA MEDALJA NASVJETSKOM JUNIORSKOMPRVENSTVUVina del Mar, »ile, 23. - 27. studenoga 2004.

Nominirani:1. Filip Ude (sportska gimnastika) -

2. mjesto na juniorskom EP/tlo2. Saπa ImpriÊ (plivanje) - 1. mjesto na

juniorskom EP/200 mjeπovito3. Goran Percan (boÊanje) - 1. mjesto

na juniorskom SP/bliæanje i izbijanjeu krug

Najuspjeπnija ekipa ili sportaπ isportaπica s invaliditetomPlivaË MIHOVIL ©PANJA3 bronËane medalje naParaolimpijskim igramaAtena, GrËka 17. - 28. rujna 2004.

Nominirani:1. Mihovil ©panja (plivanje) - 3x3.

mjesto (tri bronËane medalje) naParaolimpijskim igrama/100 leno,200 mjeπovito, 400 slobodno ‹


PredsjednikUprave T-Coma

Ivica MudriniÊuruËuio je nagradu

najuspjeπnijojsportaπici

Blanki VlaπiÊ

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 13:00

42

Lino »ervar Jelena KovaËeviÊ Goran Percan

‹2. Jelena VukoviÊ (atletika) - 1x3.mjesto (bronËana medalja) naParaolimpijskim igrama/atletika -disk

3. Marija IvekoviÊ (atletika) - 4. mjestona Paraolimpijskim igrama/atletika- dalj

4. Ana Srπen (plivanje) - 4. mjesto naParaolimpijskim igrama/400slobodno

Najuspjeπniji sportaπ ili ekipapromicatelja hrvatske u svijetu

Hrvatska rukometnareprezentacijaNominirani:1. Hrvatska rukometna reprezentacija2. Janica KosteliÊ

Najuspjeπniji trener

LINO »ERVAR, trener iizbornik hrvatske rukometnereprezentacijeNominirani: 1. Lino »ervar (rukomet)2. Mike Bottom (plivanje)3. Tomislav CrnkoviÊ (kajak-kanu)4. Joπko VlaπiÊ (atletika)5. Klara ©iljeg (plivanje)6. Boπko »avka (dizanje utega)7. Pero TadiÊ (boks)

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 13:00

43

‹


ÆARKO SUSI∆Nagrada Meunarodnogolimpijskog odbora(International OlympicCommmittee Trophy),namijenjena zasluænim imenimau razliËitim podruËjima sporta iolimpizma, 2004. godine dodjeljuje se zapodruËje “Sport i mediji”.

Æarko SusiÊ, novinar, publi-cist i sportski radnik, nestorhrvatskog sportskog novinar-stva, jedan je od najstarijih akti-

vnih sportskih novinara na svijetu koji je, od prvog novinarskog javljanja iz Cortine d´Ampez-zo sa VII. zimskih olimpijskih igara, redovito izvjeπtavao do rekordnih 16. igara, onih u Ate-ni 2004. Osim s olimpijskih igara, izvjeπtavao je i komentirao s mnogih velikih domaÊih isvjetskih sportskih natjecanja, sa svjetskih, europskih i nacionalnih prvenstava, gotovo izsvih sportova, “bez uskogrudnoga opredjeljenja na jedan sport”, kako sam obiËava kazati. Zaiznimno uspjeπnu novinarsku karijeru SusiÊ je dobio posebno priznanje Meunarodnogudruæenja sportskih novinara.

Kao publicist, Æarko SusiÊ suraivao je u enciklopedijskoj knjizi o sportu, uredio mnogasportska izdanja, te objavio brojne feljtone o olimpijskim igrama i inim sportskim granama.Knjiga o sportu danas je rijedak primjerak sportskog publiciranja o poËecima i razvoju poje-dinih sportskih disciplina i sportova u svijetu. Æarko SusiÊ, kao dugogodiπnji atletski trenerËija je uspjeπna karijera poËela u Hrvatskom akademskom πportskom klubu Mladost iz Za-greba, izgradio je brojne prvake bivπe dræave. Kao atletiËar i novinar izravni je sudionik i svje-dok dogaanja u svjetskoj atletici veÊ 70 godina. Za dugogodiπnje uspjeπno djelovanje usvjetskoj atletici SusiÊa je nagradila i Meunarodna atletska federacija.

Nagrada Meunarodnog olimpijskog odbora “Sport i mediji” na prijedlog Hrvatskog zborasportskih novinara i odluke Hrvatskog olimpijskog odbora Æarku SusiÊu priznanje je velikesvjetske olimpijske obitelji Ëiji je donedavno vodeÊi Ëovjek, Juan Antonio Samaranch, inaËedoæivotno poËasni predsjednik MOO-a, upravo Æarka SusiÊa nazvao “hodajuÊom legendom”.

Dobitnik Posebnog priznanja HOO-a

BORIS MUTI∆Posebno priznanje Hrvatskog olimpijskog odbora za 2004.godinu dodjeljuje se za novinarski doprinos u promicanjusportskih vrijednosti.

Boris MutiÊ roen je 31. listopada 1939. godine u Karlovcu. Za-vrπio je UËiteljsku πkolu u Zagrebu te diplomirao na Kinezioloπkomfakultetu SveuËiliπta u Zagrebu, u prvoj generaciji studenata ta-daπnjeg Fakulteta za fiziËku kulturu .

Novinarstvom se poËeo baviti na posljednjoj godini studija 1964.godine nakon, gotovo sluËajnog, susreta s tadaπnjim glavnim urednikom Televizije ZagrebMarkom VojkoviÊem i poziva da upotpuni sastav sportske redakcije. Od 1966. profesional-ni je novinar, a od 1976. do 1986. i urednik sportske redakcije. Uz Æarka SusiÊa i MladenaDeliÊa izvjeπÊivao je s 13 olimpijskih igara, 6 ljetnih i 7 zimskih, πest svjetskih nogometnihprvenstava, od NjemaËke 1974. do SAD 1994., osam svjetskih prvenstava u gimnastici iskijanju te sa dvadesetak europskih prvenstava u razliËitim sportovima. Kao sportaπ, igraoje koπarku u zagrebaËkoj Industromontaæi, bavio se atletikom kao Ëlan Atletskog kluba “Di-nama” u disciplinama skok u vis i troskok.

Dobitnik je Nagrade za televizijsko novinarstvo za 1996. godinu, godiπnje nagrade “MilanMilanoviÊ”, te Zlatnog pera Druπtva novinara Hrvatske 1997. za prijenos Olimpijskih igarau Atlanti.

»lan MOO-a Antun Vrdoljak uruËio je nagradu najstarijemaktivnom sportskom novinaru na svijetu Æarku SusiÊu

Nagrada Meunarodnog olimpijskog odbora za 2004. “Sport i mediji”

Hrvatska rukometna reprezentacija

Mihovil ©panja

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 13:01

44

NAGRADA HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODB

MINSKI FABRIS, Split

Roen 2. kolovoza 1941. godine u SplituUmirovljenikTrener olimpijskih klasa u jedriliËarskomklubu "Labud"

O dobitniku: Sportom se poËeo baviti utravnju 1952. godine, a u natjecateljskojkarijeri ostvario je niz vrhunskih uspjeha irezultata. Bio je prvak Jugoslavije 1960.

EMIL HOFMAN, ZagrebRoen 1. kolovoza 1940. godine u KarlovcuDoktor druπtvenih znanosti iz podruËja kineziologije»lan HAAK "Mladost"

O dobitniku: Nakon zavrπetka gimnazije u Karlovcu i dolaska na studij u Zagreb, EmilHofman se bavi atletikom - trËanjem preko prepona, skokom motkom i desetobojem. Triputa je osvajao dræavno prvenstvo za mladeæ, pet puta je nastupao za dræavnureprezentaciju mladeæi do 20 godina. Viπe puta je bio prvak Hrvatske, a za sportskeuspjehe pohvaljivan je i nagraivan plaketama i diplomama. Studij za fiziËku kulturu uZagrebu zavrπava 1966., godine 1975. na Visokoj πkoli za fiziËku kulturu u Zagrebupostiæe znanstveni stupanj magistra znanosti iz kineziologije, a 1980. stupanj doktoradruπtvenih znanosti iz podruËja kineziologije.Karijera sportske administracije: Pri SOFK-i grada Karlovca radi kao profesionalniatletski trener. U dva Ëetverogodiπnja mandata sudjelovao je u radu PredsjedniπtvaZagrebaËkog atletskog saveza, a od 1986. do 1991. je predsjednik StruËnog savjetaHrvatskog atletskog saveza. Bio je Ëlan Izvrπnog odbora Hrvatskog πportskog saveza1990. i 1991. godine kad su stvoreni temelji za osnivanje Hrvatskog olimpijskog odbora.Nagrade i priznanja: Diploma Narodne tehnike za rad na podruËju fotografije; nositelj jenaziva "Zasluæni pedagog fiziËke kulture", najviπeg priznanja Saveza pedagoga fiziËkekulture Hrvatske.Predlagatelj: HAAK "Mladost"

OZREN BONA»I∆, ZagrebRoen 5. sijeËnja 1942. godine u ZagrebuViπi sportski trenerTrener seniora VK "MedveπËak", πefstruËnog stoæera VK "MedveπËak"

O dobitniku: Sportom se poËinje baviti1949. godine od kada obavlja brojnesportske duænosti u vaterpolu. Od ranemladosti bio je zaljubljenik u vaterpolo.

Igrao je za HAVK "Mladost", a nakon togaposuen je VK "Partizan" s kojim je 1963.godine osvojio I. kup prvaka. Dva putasudionik olimpijskih igara - u Tokiju 1964.godine s reprezentacijom Jugoslavijeosvojio je srebrnu medalju, a u Mexicu1968. zlatnu medalju.Karijera sportskog trenera: Nakonzavrπetka viπe trenerske πkole priKinezioloπkom fakultetu u Zagrebuzavrπava i trenerski seminar u Italiji. Kaotrener radi od 1978. godine kada jetrenirao HAVK "Mladost". Od tada je bio naklupi mnogih uglednih vaterpolskih klubovakao πto su "Primorje", "Triglav", talijanska"Brescia", "MedveπËak".Priznanja i nagrade: Nagrada SOFK-eHrvatske, Trofej Mladosti, Trofej Hrvatskogvaterpolskog saveza.Predlagatelj: ZagrebaËki vaterpolski savez

»lanovi OcjenjivaËkog suda: Stojko VrankoviÊ - predsjednikJuro HorvatDamir KarloviÊFranjo ProtNinoslav SaragaMarijan Maras - zamjenski ËlanDinko Vuleta - zamjenski Ëlan

‹

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 13:01

45

DBORA - MATIJA LJUBEK ZA 2004. GODINU

godine u klasi 'OY', 15 puta uzastopno bioje prvak Jugoslavije u klasi 'finn', a u istojklasi bio je osmerostruki prvak Balkana.Fabris Minski bio je iznimno uspjeπan uklasi 'finn' u kojoj je osvojio europsko zlato1971. godine i broncu 1979., a doprvakEurope postao je 1977. VeÊ sljedeÊegodine postao je europski prvak u klasi'finn'. Sudionik je OI 1972. u Münchenu,1976. u Montrealu i 1980. u Moskvi.Zbog ljubavi prema jedrenju aktivan je i uveteranskim jedriliËarskim natjecanjima.Tako je na svjetskim prvenstvima klase 'finn'za veterane ostvario niz uspjeha - 1998.godine bio je treÊi, a 1999. i 2001. godineosvojio je druga mjesta.

Karijera sportskog trenera: Od 1988.godine reprezentativni je trener klase 'finn';1992. je reprezentativni trener u istojklasi, a 2000. godine postaje trenerreprezentacije u klasi 'laser'. Zavrπio jetrenersku πkolu pri HrvatskomjedriliËarskom savezu, a u razdoblju od1990. do 2004. djeluje kao trener,instruktor i uËitelj.

Priznanja i nagrade: 1978. godinedobitnik je priznanja "Sportaπ Dalmacije", adobitnik je i Nagrade za æivotno djelo GradaSplita.

Predlagatelj: JedriliËarski klub "Labud"

IVAN HORVAT, Zagreb

Roen 16. srpnja 1926. godine u SiskuViπi sportski trener nogometa, umirovljenikZasluæni Ëlan Hrvatskog nogometnogsaveza

O dobitniku: Sportom se poËinje baviti1939. godine. Svestrano nadaren sportaπ,istodobno je poËeo trenirati atletiku,rukomet i nogomet. Od 1939. do 1944.

godine bio je Ëlan atletske i rukometnesekcije u H©K "Concordia" te nogometaπ©K "Ferraria". Bio je nogometaπ NK"Dinamo" iz Zagreba od 1945. do 1957.godine, a nogometnu karijeru nastavio je uinozemstvu. Od 1958. do 1961. godineigraË je FC "Eintracht" iz Frankfurta.

S NK "Dinamo" osvaja dva prvenstva dræave1948. i 1954. te Kup 1951. godine. Zareprezentaciju Jugoslavije odigrao je 60utakmica i dao je velik doprinos u osvajanjusrebrne medalje na Olimpijskim igrama uFinskoj 1952. godine.

Karijera sportskog trenera: Nakonprestanka igranja zavrπava Visokutrenersku πkolu u Kölnu i radi kao trener FC"Eintracht" iz Frankfurta. U NK "Dinamo"dolazi 1967. godine, preuzima klub uzavrπnici natjecanja Kupa sajamskihgradova koji i osvaja. S NK "Dinamo" 1969.osvaja nogometni Kup. U Zagrebu jeodræao viπe oglednih treninga prenoseÊiiskustva iz rada kölnske πkole nogometa, apotom se vraÊa u NjemaËku, gdje nastavljakarijeru kao nogometni trener.

Priznanja i nagrade: 1992. godine dobiva"Zlatnu plaketu HNS-a", a dobitnik je i nizapriznanja NK "Dinamo"

Predlagatelj: Hrvatski nogometni savez

JEDRILI»ARSKI KLUB "USKOK", ZadarKlub je osnovan 1948. godine pod imenom Pomorskobrodarsko druπtvo "Zadar" u Zadru

Djelovanje: Natjecateljsko jedrenje u Zadru poËelo je 1903.godine nastupom zadarskih uglednika Vjenceslava StermiÊa iHenrika de Schonefelda na uskrsnoj regati u Malom Loπinju.JedriliËarski klub "Uskok" 2004. godine slavio je 50. obljetnicupostojanja i aktivnog djelovanja. U proteklom vremenu JK"Uskok" odgojio je generacije mladih i vrsnih jedriliËara. JedriliËarski klub "Uskok" 1956.godine organizator je Europskog prvenstva u jedrenju za klasu 'πljuka'. Klub je viπestrukiorganizator dræavnih prvenstava Jugoslavije od 1959. do 1988. Godine 1999. "Uskok" jeorganizator Europskog prvenstva klase '470', a 2004. godine Svjetskog prvenstva klase'470' i Europskog prvenstva klase '420'.

Rezultati: Tomislav BaπiÊ i Petar CupaÊ 1990. godine bili su treÊi na Prvenstvu Balkana uklasi '470'; dræavni su prvaci 2003.; na Svjetskom prvenstvu klase '470' odræanom 2004.u Zadru osvojili su 8. mjesto i sudionici su Olimpijskih igara u Ateni. Matija Longin i PavleKostov prvaci su Europe klase '420' (Zadar 2004.), a ©ime Fantela je svjetski prvak u klasi'optimist'. U klasi 'zvijezda', Ante-TonÊi Jurin i Boπko GrdoviÊ 1965. godine bili su dræavniprvaci.

Predlagatelj: ©portska zajednica Zadarske æupanije


Nagrada zaJedriliËarski klub“Uskok” predana

je tajniku klubaKrsti Baljku

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 13:01

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 13:01

47

Igra i tjelovjeæba nikada ne bi postalisport da nije bilo izvjeπtavanja (najpri-je pismenih - novine, poslije usmenih

- radio, i na kraju slikovnih - televizija).To zajedniπtvo stvorilo je od nekadaπnjihigara i individualnog vjeæbanja svjetskipokret koji se skupno zove - sport. Bezizvjeπtavanja sve bi ostalo samo osobnazabava pojedinaca. I u hrvatskom sportuta je simbioza odigrala presudnu ulogu,a velik i vaæan dio u tome odigrao je Mla-den DeliÊ, od koga smo se oprostili ovihdana.

Kod Hrvata sportsko se novinarstvoteπko probijalo. Propala su i dva-tri po-kuπaja inicijatora i tvorca hrvatskogsporta Franje BuËara. Bilo je joπ nekoli-ko neuspjelih pokuπaja. Najbolja slika otome su izvjeπtaji s olimpijskih igarakoje su slali pismeno, poπtom, samisportaπi i koji su objavljivani s Ëetiri dopet dana zakaπnjenja u nekom neugle-dnom kutku novina, u 20 do 30 redaka.

Prvi uspjeli pokuπaji sportskog iz-vjeπtavanja (koji pod raznim imenimajoπ traje) zbio se uoËi Zimskih olimpijskih igara 1936. u Gar-misch-Partenkirchenu. Od toga trena sport u Hrvatskoj dobivasve viπe mjesta u javnosti, a sukladno tome raste i sam sport.U tom razdoblju vidnu i svestranu ulogu odigrao je Mladen De-liÊ. Nakon πto se sam okuπao u sportu - nogometu, koπarci iatletici, poËeo je izvjeπtavati nakon 1945. u "Borbi" i "Naro-dnom sportu" o sportskim zbivanjima u Zagrebu. Od svih spor-tova najviπe je ostao vezan uz atletiku u kojoj se formirao i iska-zao kao tada najbolji spiker. Uza to je preuzeo pomno i jednuod odlika atletike - biljeæenje zbivanja, statistika, stvaranje ba-ze podataka. Zarana, i prije nego πto je postao poznati πportskireporter, Mladen DeliÊ je radio neπto πto su drugi propuπtali ipostao nezaobilazni sportski statistiËar i tvorac atletskih isportskih almanaha bez kojih bi danas bilo nemoguÊe rekon-struirati presudne godine razvoja i uspona hrvatskog sporta ibez Ëega hrvatski sport ne bi bio zapaæen i zapisan u svijetu.

S tim blagom uπao je DeliÊ u reporterske vode i formirao na-Ëin i stil koji je ne samo utjecao na sportske novinare koji su tekdolazili nego je taj naËin prezentiranja ostao vidljiv i do danaπ-njih dana: poËevπi od nogometa, koπarke, atletike, plivanja,skijanja… Tu su tragovi Mladenova naËina i stila trajno ostali.

To je DeliÊ postigao jasnim, preglednim prikazivanjem zbiva-nja na sportskom terenu, bilo na radiju od 1950. godine ili Te-leviziji Zagreb od 1965. U to je unio i osobni temperament, emo-cije koje su sluπateljima i gledateljima pruæali sliku nabijenuatmosferom zbivanja na terenu.

Zato je Mladen DeliÊ ostao zapamÊen npr. po "obraËunima"sa sucima nekih utakmica za koje je smatrao da su loπi ili - go-re - neobjektivni, onim poviπenim tonom: "Gospodine (!) Dien-stu" Joπ je uvjerljiviji bio kao jedan od samo tri svjedoka tadafantastiËne pobjede –ure Bjedov na Olimpijskim igrama u Ci-

udad de Mexicu 1968. Kada –ura po-sve neoËekivano izbija na Ëelo utrke na100 metara prsno Mladen DeliÊ ubrzavatempo svoga prikazivanja usporedo sutrkom, a kada se poveÊava drama ne-posredne odluke pojaËava i visinu i ja-Ëinu glasa: "–uke vodi! Ludo! Nevjero-jatno. Je li to moguÊe!? (glas se lomi)–urice! Zlatna naπa –uke!"

Izmjena pogleda izmeu –urice iMladena s nijemim pitanjem: "Kojasam?", Mladenov palac okrenutog gorei nezaboravne geste –ure Bjedov s pr-stom usmjerenim najprije u sebe, a za-tim negirajuÊe uzdignutim ulazi u naj-ljepπe sportske emocije olimpijskih iga-ra.

Ova rekapitulacija toga davnog doga-aja najbolje karakterizira odnose unaπem sportu. Taj prikaz toga zbivanjazapazili su i zapisali samo rijetki. Tek12 godina kasnije, kada je Mladen DeliÊ10. studenoga 1980. na kvalifikacij-skoj utakmici za Europsko nogometnoprvenstvo izmeu Jugoslavije i Bugar-

ske u Splitu izrekao isto zapaæanje reËenicom: "Je li to mogu-Êe?" stekao je opÊu slavu i poznatost koja ga je pratila sve dosvrπetka æivota 12. veljaËe 2005.

Bila bi nepravda kada bi ta reËenica bila sve ono πto trebapamtiti o djelu veoma marljivog, toËnog i savjesnog registrato-ra sportskih zbivanja u presudnim, burnim danima razvoja hr-vatskog sporta. »injenice su da je Mladen DeliÊ roen 15. sije-Ënja 1919. u Sinju. Rano se poËeo baviti sportom i ostao mu jedo kraja vjeran. Apsolvirao je pravo, zavrπio ©kolu za tjelesniodgoj i sport u Beogradu, da bi nakon rata poËeo suraivati u"Borbi" i "Narodnom sportu". U to doba veÊ je struËni tajnik Fi-skulturnog saveza Hrvatske, a 1950. organizirao je Sportskuredakciju na Radio Zagrebu. Od 1965. do 1976. bio je urednikTelevizije Zagreb, a zatim komentator do odlaska u mirovinu1984. »injenica je i da je Mladen DeliÊ, neznajuÊi, 26. studeno-ga 1956. prebaËen s radijskog prijenosa na prijenos tv-slikenogometne utakmice Engleska - Jugoslavija u Londonu. Godinukasnije, 18. svibnja, obavio je prvi pravi tv-prijenos nogometneutakmice Jugoslavija - Italija u Zagrebu.

Za sve πto je uËinio za sport dobio je 1955. trofej Saveza zafiziËku kulturu Hrvatske (danas BuËarov trofej), zatim nagraduza æivotno djelo "Milan MilanoviÊ"Saveza za fiziËku kulturu Hr-vatske 1980., nagradu za æivotno djelo Udruæenja sportskih no-vinara Jugoslavije 1981. te nagradu za æivotno djelo Hrvatskogzbora sportskih novinara 1994. i na kraju trofej Hrvatskog zbo-ra sportskih novinara 1999.

Sve su to suhi podaci koji formalno potvruju izneseno. Ipak,bitan je pokazatelj odjek njegove smrti, iz Ëega se jasno vidjelokako je reporter Mladen DeliÊ duboko uπao u osjeÊaje onih mi-lijuna koji su pratili njegovo prenoπenje sportskih zbivanja.

Æarko SusiÊ

Spomen na Mladena DeliÊa

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 13:01

48

Hrvatska je u listopadu 2004.dobila ponudu EuropskoggimnastiËkog saveza da

organizira EP 2006. godine, πto jegotovo πokantno. Za zemlju kojanema nijednu gimnastiËkudvoranu, bez ijedne podloge zavjeæbanje na tlu (partera) - onukoju ima je stalno postrance i sluæisamo za natjecanja - to jenevjerojatno.

Lanjski uspjesi uvrstili suhrvatsku gimnastiku na svjetskukartu nakon dugo Ëekanja imaknuli je iz druπtva neznanih inerazvijenih u ovom starom iraπirenom sportu. »akovËanin FilipUde osvojio je, naime, srebrnumedalju u vjeæbi na tlu najuniorskom EP u Ljubljani i bio peti(!) u viπeboju. Osvajanjem temedalje - prve nakon davnesrebrne medalje Ivana »akleca uvjeæbi na preËi na EP 1957.godine - dogodilo se ono bitno uzemlji koja sport prije svegazapaæa i vrednuje iskljuËivo premaosvojenim medaljama.

Na treninge uBratislavu i Ljubljanu

Svojedobno je u Zagrebuorganizirano, osim gimnastiËkihnatjecanja na Univerzijadi 1987.,veliko natjecanje Svjetskog kupa usportskoj gimnastici 1982. koje jeizazvalo golemo zanimanje

Bljeskovi hrvatske gimnastike

Svako se veliko natjecanje moæe organizirati, samo za tu prigodu moæe se napraviti svepotrebno i natjecanje moæe biti uspjeπno. No u gimnastici su presudni natjecatelji i treneri,a potom uvjeti. Kvaliteta mnogo manje znaËi ako fiziËki nemaju gdje raditi i pripremati se

Piπe Liljana Jazbinπek

Ostanu li isti uvjeti rada,

Tina Erceg

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 13:01

‹

49

javnosti. Nakon toga ovom sportunije bilo posebno bolje i nije ostaloniπta bitno iza njega. Svako seveliko natjecanje moæeorganizirati, samo za tu prigodumoæe se napraviti sve potrebno inatjecanje moæe biti uspjeπno.Bude li Hrvatska doistaorganizirala EP 2006., a ostanuisti uvjeti rada i odlasci na treningeu inozemstvo, niπta se neÊepromijeniti. U gimnastici supresudni natjecatelji i treneri, apotom uvjeti. Kvaliteta mnogomanje znaËi ako fiziËki nemaju gdjeraditi i pripremati se.

NeoËekivani bljeskovi hrvatskegimnastike zatekli su naπusportsku javnost. ©to je zapravonajvaænije, nakon πto je postignutuspjeh, sve njih Ëeka joπ teæi radda bi se odræali meu vrhunskimnatjecateljima i stigli do apsolutne

virtuoznosti danaπnje gimnastike. »akovËanin Filip Ude, uËenik

Igora Kriæimskog i Marija Vukoje,osvojio je srebro u vjeæbi na tlu najuniorskom EP u Ljubljani i petomjesto u viπeboju. Da bi radio povisokim standardima gimnastike,Ude s trenerima mora odlaziti uBratislavu. Da bi imao uvjeteiskazati veliki talent, nemamoguÊnosti raditi kod kuÊe.Magda MiloπeviÊ-IliÊ sa svojomsjajnom uËenicom Tinom Erceg,koja je na seniorskom EP uAmsterdamu bila 15. i πesta naSvjetskom kupu u Lyonu u vjeæbi nagredi, mora na trening u Ljubljanu,da bi imala uvjete kojima su seSlovenci probili u svjetski vrh.Hrvatska gimnastika izvukla se izperiferije, s osam godinamukotrpnog rada, s prastaromsokolskom dvoranom u Zagrebu

(koja, da bi opstala, organizirazabavne programe), pa se ni u njojne moæe uvijek raditi.

Sjajni rezultati 'malih'gradova

Analize hrvatskih trenera govoreda hrvatski gimnastiËari imajurealne izglede za plasman na OI uPekingu 2008. godine,predvoeni 18-godiπnjim FilipomUdeom. U æenskoj gimnasticipostoji moguÊnost da olimpijskinastup izbori ekipa, πto bi bionevjerojatan uspjeh. Djevojkepredvodi 16-godiπnja Tina Erceg,koja je uvjerljivo doπla na svjetskuscenu, uz Mariju Fiπter, BojanuPeranoviÊ, Tanju Dellalio i TijanuTkalËec, a tu je i odliËna kadetkinjaMartina StojπiÊ. Naπa ekipagimnastiËarki na SP 2006. mora

niπta se neÊe promijeniti

Filip Ude

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 13:01

50

uÊi meu 24 da bi se plasirala naSP godinu kasnije, koje jekvalifikacijsko za OI u Pekingu.

Hrvatska je juniorska vrstaosvojila senzacionalno osmomjesto na EP u Amsterdamu,izborivπi na sljedeÊem EP nastup uprvoj jakosnoj skupini, dok suTanja Dellalio i Marija Fiπter uviπeboju osvojile 15. odnosno 19.mjesto.

Ono πto je posebno vaæno, imoæe pridonijeti razvoju, Ëinjenicaje da je gimnastika raπirena,odnosno nije ograniËena na pokojigrad. Sjajne rezultate postiæu 'mali'gradovi poput »akovca s FilipomUdeom, Kaπtel ©uÊurca s TinomErceg, Osijek s RobertomSeligmanom i IgoromMajstoroviÊem pa Zagreb sMarkom Brezom, a svi zajedno sËetiri djevojËice - Marijom Fiπter iBojanom PeranoviÊ iz ZagrebateTanjom Dellalio i TijanomTkalËec iz »akovca.

‹

Filip Ude na pobjedniËkom postolju juniorskog EP U Ljubljani

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 13:02

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 13:02

52

Kako doÊi do struËne literature iz podruËja tjelovjeæbe i sporta

Naæalost, porast zanimanja za poslove u podruËju sporta i tjelesneaktivnosti u Hrvatskoj nije popraÊen porastom publiciranja struËneliterature koja bi pokrila ta podruËja. Stoga, da bi se nastaviliusavrπavati, struËnjaci u podruËju sporta i tjelesnog vjeæbanja morajuposegnuti za stranom struËnom literaturom

Piπe Goran MarkoviÊ

PodruËje sporta i tjelesnogvjeæbanja ima vrlo πiroke okvireljudskog djelovanja i ukljuËuje

velik broj poslova poput: kineziologa,profesora tjelesne i zdravstvenekulture, sportaπa, sportskih trenera,kondicijskih trenera, fitness trenera,voditelja programa sportskerekreacije, specijalista sportskemedicine i rehabilitacije,kineziterapeuta, fizioterapeuta,menadæera u sportu itd.

Hrvatska u posljednjih nekolikogodina biljeæi stalan porast zanimanjaza poslove direktno ili indirektnovezane uz sport i tjelesnu aktivnost.Tomu svjedoËi i porast broja mladihkoji se πkoluju na visokoobrazovniminstitucijama za obavljanjespomenutih poslova. Dakako,struËno usavrπavanje svakogdjelatnika u podruËju sporta itjelesnog vjeæbanja ne zavrπava sazavrπetkom πkolovanja. Ono senastavlja kontinuiranim praÊenjemstruËne literature vezane uzspecifiËno podruËje interesa, zatimpohaanjem organiziranih struËnihseminara i sl. Meutim, valjanaglasiti da porast interesa zaobavljanje poslova u podruËju sportai tjelesne aktivnosti u Hrvatskoj nijepopraÊen porastom publiciranjastruËne literature koja bi pokrilaspomenuta podruËja. Stoga, da bi senastavili usavrπavati, struËnjaci upodruËju sporta i tjelesnog vjeæbanjamoraju posegnuti za stranom

struËnomliteraturom.Meutim, osimu nekolikospecijaliziranihknjiæara (npr.Algoritam),stranustruËnu literaturu izpodruËja sporta i tjelesnog vjeæbanjateπko je kupiti u Hrvatskoj.

Jedan od jednostavnih i efikasnihnaËina nabave strane struËneliterature jest on-line kupnja puteminterneta. Najpoznatiji svjetski „on-line shop" struËne literature izpodruËja sporta i tjelesnog vjeæbanjau vlasniπtvu je poznate izdavaËkekuÊe Human Kinetics, osnovane1974. godine. Tvrtka izdaje i prodajeknjige, Ëasopise, videokasete, DVD-ei CD-e (npr. softveri, interaktivnapredavanja) svjetski poznatihznanstvenika i struËnjaka iz sljedeÊihpodruËja:• Znanost o sportu i vjeæbanju• Sportska medicina i rehabilitacija• Starenje i tjelesna aktivnost• Menadæment i marketing u sportu• Sportovi• Fitness i tjelesno vjeæbanje• Treniranje• Kondicijska priprema• Tjelesna i zdravstvena kultura• Rekreacija• Ples

Sve πto trebate uËiniti jestposjetiti web-stranicu HumanKineticsa(www.humankinetics.com) iodluËiti se za jedan od dva naËinaodabira literature (ili medija). PrvinaËin jest da naruËite na kuÊnuadresu besplatan specijaliziranikatalog iz podruËja koje vas

interesira te u katalogu odabereteknjigu, Ëasopis, videokasetu, DVD iliCD. Drugi naËin jest pretraæivanjeweb-stranice prema navedenimpodruËjima. MoguÊe je ipretraæivanje po imenu autora iliproizvoda (npr. naslov knjige), iliputem kljuËnih rijeËi. Za svakiproizvod naÊi Êete detaljneinformacije o autoru, opisu proizvodate sadræaju.

Kupnju moæete obaviti poπtom,slanjem narudæbe na adresu HumanKineticsa u Velikoj Britaniji (adresadostupna na web-stranici), ili on-linenarudæbom sa spomenute web-stranice. NajËeπÊe koriπteni naËinplaÊanja jest putem kreditne kartice(American Express, MasterCard,Visa), a rok isporuke je 60 dana.Vlastita dosadaπnja iskustva, kao iiskustva kolega (ukupno viπe od 50on-line kupnji knjiga i Ëasopisa)pokazala su da je rijeË ojednostavnom i sigurnom naËinunabave strane struËne literature izpodruËja sporta i tjelesnog vjeæbanja.Stoga ne oklijevajte, posjetitewww.humankinetics.com.

Jedini spas:on-line kupnja

PUBLICISTIKA

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 13:02

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 13:02

54

nn 2005. GODINE POTREBNO 106 MILIJUNA KUNA

S dva suzdræana i jednim glasom protiv, OpÊa skupπtina Hrvatskogolimpijskog odbora je na 9. sjednici 17. sijeËnja usvojila program ra-da i financijski plan za 2005. godinu Ëija je ukupna vrijednost planira-na u iznosu od 106,554.178 kuna s predvienim prihodima od47,9 milijuna iz dræavnog proraËuna, 38 milijuna od igara na sreÊu,10,1 milijun kuna iz vlastitih marketinπkih sredstava, te prijenosom10,554.178 kuna nerasporeenihsredstva. VeÊi dio novca namijenjen jenacionalnim sportskim savezima za pri-preme i nastupe na meunarodnim na-tjecanjima. Dobar dio troπkova odnosise na multisportske igre meu kojimasu, osim natjecanja mladeæi, Mediteran-ske igre u πpanjolskoj Almeriji, ali i pri-preme za Zimske olimpijske igre u velja-Ëi 2006. godine u Torinu. Bitno veÊa in-vesticija 2005. predviena je za angaæi-ranje vrsnih trenera, ali i za ostale proje-kte u funkciji sporta i sportaπa kao πto suzdravstvena zaπtita, te πkolovanje i edu-kacija sportskih voditelja, uËitelja i trene-ra pri Hrvatskoj olimpijskoj akademiji.

nn »LANICE FISA-e U DUBROVNIKU

U organizaciji Hrvatskog veslaËkog sa-veza od 2. do 6. veljaËe, u Dubrovniku jeodræan Kongres Svjetske veslaËke fede-racije (FISA) na kojem je sudjelovalo oko150 predstavnika iz viπe od 100 zemaljaËlanica FISA-e. "Povjerenje organizacijeKongresa, prestiænog sportskog skupa koji se u veslanju organizirajednom u Ëetiri godine i nakon olimpijskih igara, veliko je priznanje hr-vatskoj veslaËkoj zajednici i Hrvatskom veslaËkom savezu za sportskii organizacijski utjecaj na svjetskoj razini", kazao je v.d. glavnog tajni-ka HOO-a Josip »op koji se u kraÊem jednodnevnom boravku u Du-brovniku susreo s potpredsjednicom MOO-a i bivπom veslaËicomolimpijkom Anitom Defranz i direktorom FISA-e Mat Smithom. Ra-zgovarali su o poloæaju veslaËkog sporta u domaÊoj i meunarodnojolimpijskoj obitelji.

nn NOVO VI–ENJE HOKEJA NA TRAVI

Dopredsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Stojko VrankoviÊ i v. d. glavnog tajnika HOO-a Josip »op primili su 4. veljaËe u ZagrebuËelnike Europske hokejske federacije (EHF), predsjednika LeandraNegreua i glavnog tajnika Davida R. Balbirniea, kao i njihove domaÊi-ne u Hrvatskoj, predsjednika i glavnog tajnika Hrvatskog hokejskogsaveza Zlatka Deæeka i Zvonimira KaiÊa sa suradnicima. Hrvatski

olimpijski odbor podupire hokejske radnike u nastojanju da budu no-sitelji razvoja ovog sporta u regiji, πto je oËekivano, kako je kazao»op, zbog Ëinjenice da hokej na travi u Hrvatskoj ima tradicionalnomjesto u sportskoj zajednici veÊ punih 110 godina, Ëiju opstojnostslavi 2006. godine. RazgovarajuÊi o perspektivama ovog sporta,predsjednik EHF-a Negreu upoznao je domaÊine s moguÊim racio-nalnijim tehniËkim rjeπenjima izgradnje objekata koji bi istodobno po-sluæili hokeju na travi i nogometu.

nn MEMORANDUM S TUNISKIM OLIMPIJSKIM ODBOROM

Tijekom boravka u Tunisu na Svjet-skom prvenstvu rukometaπa, predsje-dnik Hrvatskog olimpijskog odbora ZlatkoMateπa potpisao je 4. veljaËe s predsje-dnikom Tuniskog olimpijskog odbora(TOO) Abdelhamidom Slamom Memo-randum o razumijevanju i suradnji dvajunacionalnih olimpijskih odbora kojim sestekla pravna osnova za razmjenu spor-taπa, trenera i sportskih ekipa na bazi re-ciprociteta. Na temelju sporazuma, po-dræan je zahtjev Hrvatskog boksaËkog sa-veza i Tuniskog boksaËkog saveza o zaje-dniËkim pripremama sportaπa za nastu-pe na meunarodnim natjecanjima.

nn U DRU©TVU S KANDIDATKINJOM ZA ZOI

U povodu devetog mjesta na Europ-skom prvenstvu u umjetniËkom klizanju

odræanom u Torinu od 25. do 30. sijeËnja, najbolju hrvatsku klizaËi-cu Idoru Hegel, trenere Oksanu GorbaËov i Aleksandra Roæina tepredsjednicu Hrvatskog klizaËkog saveza Moranu PalikoviÊ Gruden,15. veljaËe primio je predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa izrazivπi zado-voljstvo Ëinjenicom da Êe Hrvatska nakon 20 godina, na sljedeÊemEP-u u Lyonu 2006. godine, moÊi imati dvije predstavnice u ovomtradicionalnom hrvatskom sportu. Idora Hegel je izvijestila predsje-dnika Mateπu o Svjetskom prvenstvu koje se u oæujku odræava u Mos-kvi, na kojem Êe pokuπati izboriti pravo odlaska na Zimske olimpijskeigre u Torinu 2006. iako je, kako je sama izjavila, konkurencija veli-ka.

nn INICIJATIVA S RAZLOGOM

Predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa uputio je zagrebaËkoj grado-naËelnici Vlasti PaviÊ i predsjednici Gradske skupπtine grada Za-greba Morani PalikoviÊ Gruden, inicijativu VijeÊa Hrvatskog olim-pijskog odbora za proglaπenjem skijaπice Janice KosteliÊ poËa-snom graankom grada Zagreba te prijedlog za imenovanjem je-

Glavni u Hrvatskom olimpPripremile Radica Jurkin iGordana GaÊeπa

OD OLIMPA DO OLIMPA

Josip »op

Josip »op

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 13:02

55

dne zagrebaËke ulice njenim imenom. Janica KosteliÊ u poslje-dnje tri godine osvojila je devet medalja na svjetskim prvenstvimai Olimpijskim igrama, uz sjajne rezultate u skijaπkom Svjetskomkupu. No, uz medalje, iznimno velike zasluge Janici pripadaju i naplanu promocije grada Zagreba i Republike Hrvatske u svijetu,stoji u obrazloæenju inicijative.

nn NOVI-STARI PARTNERI HOO-a

Na startu novog olimpijskog ciklusa ko-ji Êe trajati do 2008. godine, odnosno doOlimpijskih igara u Pekingu, Hrvatski olim-pijski odbor obnovio je uspjeπnu poslovnusuradnju s tri ugledne hrvatske tvrtke skojima je tijekom prosinca i sijeËnja potpi-sao novi Ëetverogodiπnji ugovor. Prvi jepotpisan s Hrvatskom radiotelevizijom skojom HOO ima iznimno uspjeπno isku-stvo, osobito s promocijom πporta i prije-nosom Igara u Ateni. Drugi Ëetverogo-diπnji ugovor potpisali su Ëelnici HOO-a iHrvatske turistiËke zajednice Ëiji je zaje-dniËki projekt, Hrvatska kuÊa u Ateni,uËvrstio poslovnu suradnju ovih dviju insti-tucija za sljedeÊe Ëetiri godine. Jedan odnajvjernijih sponzora HOO-a koji hrvatskisport dodatno financira i kroz zajedniËkukarticu je ugledna kartiËna kuÊa DinersClub Adriatic.

nn VELEPOSLANICI SPORTA KOÆULJI SMAJLAGI∆

Za nacionalne veleposlanike Hrvatske za sport, toleranciju i fair-play pri Odboru za razvoj sporta VijeÊa Europe, odlukom VijeÊa Hr-vatskog olimpijskog odbora od 17. veljaËe 2005. godine, imenovanisu olimpijac, svjetski i europski prvak, plivaË Gordan Koæulj te ruko-metaπ, osvajaË zlatne olimpijske medalje iz Atlante, srebrne na SP ipomoÊnik trenera zlatne hrvatske rukometne reprezentacije iz Ate-ne 2004., Irfan SmajlagiÊ.

nn TRADICIONALNO S VRHUNSKIM SPORTA©IMA

Na tradicionalnom 14. sajmu πporta i nautike, od 23. do 27. ve-ljaËe, HOO je, kao redovni izlagaË i partner ZagrebaËkom velesajmu,u 8. paviljonu Velesajma priredio opseæan sportski program na πtan-du ureπenom u stilu Zimskih olimpijskih igara Torino 2006. U boga-tom programu prireenom za brojne posjetitelje Sajma πporta i na-utike, kao gosti HOO-a nastupile su potencijalne kandidatkinje za To-rino 2006., klizaËica Idora Hegel i æenski bob-dvojac u sastavu Mar-tina Makoπ i Anabela Straga. ©tand HOO-a posjetila je bacaËicomkladiva, vrhunska sportaπica Ivana BrkljaËiÊ, Ëlanovi hrvatske posa-

de Cro Dakar Teama, a zavrπnog dana Sajma o svojim sportskimplanovima za buduÊnost govorila je taekwondoistica Nataπa VezmarNovak, najbolja πportaπica Zagreba 2004. godine.

nn ALMERIA 2005 U ZAGREBU

Izaslanstvo Organizacijskog odbora Mediteranskih igara Almeria2005. (COJMA) - na Ëelu s predsjednikom Joseom Marijem Eche-

varriaom (ujedno i predsjednikom ©pa-njolskog olimpijskog odbora) sa suradni-cima, predstavnikom πpanjolskog Mini-starstva vanjskih poslova za MI SenanomFlorensom, sportskim direktorom Anto-nijem Hernandezom i zamjenicom dire-ktora Stavroulom Dimitriadou - odræalo je23. veljaËe prezentaciju MI 2005. godi-ne kako bi boravak sportaπa i struËnihstoæera u πpanjolskoj Almeriji, od 24. li-pnja do 3. srpnja, bio πto ugodniji i uËin-kovitiji. Prezentaciju na ZagrebaËkom ve-lesajmu pratili su, uz domaÊine πpanjol-skog izaslanstva, predsjednik i v. d. gla-vnog tajnika HOO-a Zlatko Mateπa i Josip»op, Ëlanovi sportskih stoæera nacional-nih sportskih saveza Ëiji Êe sportaπi su-djelovati na MI u Almeriji, kao i brojni go-sti Sajma πporta i nautike. Uz nacionalneπportske saveze, prezentaciju je poprati-lo i resorno ministarstvo πporta u Ëijeime je nazoËila pomoÊnica ministra zna-nosti, obrazovanja i πporta Romana Ca-put Jogunica.

nn MISIJA U TORINU

Hrvatska olimpijska reprezentacija na Zimskim olimpijskim igramau Torinu (10. - 26. veljaËe 2006.) mogla bi biti najbrojnija dosad -oko 22 sportaπa, i samim time premaπiti Albertville, Lillehammer,Nagano i Salt Lake City, kazao je nakon posjeta Torinu, gradu-doma-Êinu ZOI 2006., πef misije i v. d. direktora Ureda za olimpijski pro-gram HOO-a Damir ©egota.

©ef Misije Damir ©egota sa suradnicima, direktorom marketingaHOO-a Rankom ∆etkoviÊem i izvrπnom tajnicom UZOP-a Majom Gen-cel, obiπao je u Torinu dvoranu Palavela u kojoj je Idora Hegel posti-gla uspjeh karijere osvajanjem devetoga mjesta na EP-u u umjetni-Ëkom klizanju; potom mjesto Pragelato, 60 kilometara udaljeno odTorina, gdje se priprema teren za nastup nordijskih skijaπa. Izaslan-stvo HOO-a obiπlo je i Sestrieres gdje Êe biti veÊina alpskih disciplinai gdje se gradi novo Olimpijsko selo za 1700 sportaπa i duænosnikate obliænji San Sicario, gdje se na 1700 metara nadmorske visinesmjestila jedna od najzahtjevnijih i najteæih bob i sanjkaπkih staza nasvijetu.

dogaajimpijskom odboru

Irfan SmailagiÊ

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 13:02

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 13:02

OLIMP-prelom 14/2005 3/9/05 13:03

broj 14 • oÆujak 2005. issn 1331-9523 magazin hrvatskog olimpijskog odbora · 2014. 12. 12. ·...

Documents