biznis plan - blberza.com · 1 biznis plan sa projekcijom finansijskog rezultata i novčanih tokova...
TRANSCRIPT
1
BIZNIS PLAN
sa projekcijom finansijskog rezultata i novčanih tokova za period 2017 – 2026. godina
za projekat „Jahorina Express“
Gondola „Gornje Pale – Ravna Planina“ II faza realizacije
Investitor : „Majnex d.o.o. Pale“,
Sjedište preduzeća : Ulica Mladena Todorovića br. 9., 71420 Pale.
Telefon : 387 57 201 650.
Direktor preduzeća : Veljko Golijanin
Pale, septembar 2016. godine
2
S A D R Ž A J
S A D R Ž A J ..................................................................................................................... 2 I Ukratko o investitoru ....................................................................................................... 3 II Opis projekta : „Jahorina Express“ ................................................................................ 4
2.1. Prva faza realizacije projekta ................................................................................... 5
2.1.1. Polazna stanica sa pratećim objektima ............................................................. 7 2.2. Druga faza realizacije projekta „Jahorina Express“ ................................................. 8 2.3. Treća faza realizacije projekta „Jahorina Express“ ............................................... 10 2.4. Razlozi za projekat ................................................................................................. 11 2.5. Svrha projekta ........................................................................................................ 12
2.6. Širi društveni značaj projekta................................................................................. 13 2.7. Finansijski aspekt projekta ..................................................................................... 13
2.7.1. Izvori investicionog ulaganja faze II............................................................... 13
2.7.2 Kratak pregled finansijskog plana ................................................................... 14
III Marketing aspekt poslovanja ....................................................................................... 15 3.1. Turizam u BiH ....................................................................................................... 15 3.2. Tržišni trendovi u zimskom turizmu ...................................................................... 16
3.3. Analiza marketing pozicije investitora .................................................................. 16 3.3.1. Aktuelno tržište ski centra „Ravna Planina“ ................................................... 16
3.3.2. Trenutna ponuda skijališta „Ravna Planina“ .................................................. 17 3.3.3. Unapređenje ponude realizacijom II faze projekta ......................................... 18 3.3.4. Ciljno tržište Gondole „Pale – Ravna Planina“ i ski centra ............................ 18
3.4. Analiza konkurencije ............................................................................................. 19 3.5. Promocija Gondole i Ski centra „Ravna Planina“ ................................................. 20
3.5.1. Planirane promotivne aktivnosti ..................................................................... 21
IV Plan investicionih aktivnosti u fazi II projekta ............................................................ 24
4.1. Uslovi kreditiranja ................................................................................................. 25 4.2. Investicione aktivnosti faze II ................................................................................ 27
4.2.1. Pripremni infrastrukturni radovi ..................................................................... 27 4.2.2 Glavni građevinski radovi ................................................................................ 28 4.2.3. Nabavka i instaliranje opreme italijanskog dobavljača „Leinert“ .................. 28
5. Finansijski plan poslovanja profitnog centra „Jahorina Express“ ............................ 30 5.1. Plan prihoda ........................................................................................................... 30 5.2. Plan rashoda ....................................................................................................... 32
5.3. Projekcija finansijskog rezultata preduzeća za period 2017. – 2026. .................... 34 5.4. Planirani bilans tokova gotovine za period 2017 – 2026. godine .......................... 35
3
I Ukratko o investitoru
Preduzeće „Majnex“ d.o.o Pale sa uspjehom posluje već 27 godina. Prvobitna
pretežna djelatnost je bila trgovina naftom i naftnim derivatima, ali od 2003. godine,
nakon što je uspješno preuzelo građevinsko preduzeće u većinskom državnom vlasništvu
„Maglić“ Foča, pretežna djelatnost postaje građevinarstvo. Pod građevinarstvom se ne
podrazumijeva samo izvođenje svih oblika građevinskih radova, već takođe, proces
proizvodnje građevinskog materijala za potrebe sopstvenog preduzeća i maloprodaju.
„Majnex“ d.o.o. Pale trenutno raspolaže sopstvenim kamenolomom i betonarom na
području opštine Pale, zatim separacijom riječnih frakcija i betonarom na teritoriji opštine
Foča, te savremenom mehanizacijom i opremom za obavljanje svih vrsta građevinskih
radova.
„Majnex“ d.o.o. Pale je izgradilo zavidnu reputaciju kao preduzeće koje je, između
ostalog, izvodilo najveće infrastrukturne radove na teritoriji opštine Pale u poslednjoj
deceniji. Od njih se naročito ističu : gradsko šetalište u centru Pala sa parkom, zatim
regulacija korita rijeke Miljacke, izgradnja šestosjeda na Jahorini i ski centra „Ravna
Planina“, zahvaljujući kojima je podignut kvalitet života na Palama i okolini na znatno
viši nivo.
Preduzeće u sektoru građevinarstva trenutno zapošljava više od 50 radnika i u
kontinuitetu iskazuje pozitivne finansijske rezultate, uz uredno izmirivanje svih tekućih
obaveza i konstantno ulaganje u najmoderniju opremu i mehanizaciju.
Pored građevinarstva, preduzeće „Majnex“ d.o.o. Pale je od 2010. godine, u svrhu
diverzifikacije poslovanja, počelo i da se bavi turizmom, pokretanjem grandioznog
projekta pod nazivom : Gondola „Jahorina Express“, koje je u ovom trenutku jedan od
najznačajnijih infrastrukturnih projekata u sektoru turizma u Republici Srpskoj i Bosni i
Hercegovini.
Od zimske sezone 2014/2015, preduzeće je, u sklopu projekta „Jahorina Express“,
pokrenulo turistički ski centar „Ravna Planina“. Novootvoreno skijalište trenutno
raspolaže ski stazom dužine 1.200 metara, sa ski liftom kapaciteta 800 skijaša na sat i
najmodernijim sistemom vještačkog osnježavanja.
Većinski vlasnik preduzeća je gospodin Veljko Golijanin, koji uspješno vodi
preduzeće od njegovog osnivanja. Zahvaljujući podrsci porodice i brata, firma konstantno
raste i razvija se i postaje motor razvoja turističke ponude Pala i Jahorine.
Gospodin Veljko Golijanin je porodični čovjek, za koga porodica i bliži prijatelji sa
razlogom tvrde da je radoholičar i imaju dovoljno razumijevanja za nedostatak slobodnog
vremena i punu posvećenost poslovnoj viziji i ciljevima koje želi ostvariti. Naročito se
ponosi svojim društveno odgovornim poslovanjem, baziranom na stalnom humanitarnom
radu, pomaganju sportskih i kulturnih kolektiva u lokalnoj društvenoj zajednici, te
vođenju računa o zaštiti životne sredine.
4
II Opis projekta : „Jahorina Express“
Kako je već navedeno u uvodnom dijelu ovog rada, Gondola „Jahorina Express“
vjerovatno predstavlja najveću investiciju u turizam BiH u periodu nakon građanskog
rata. Cilj ovog monumentalnog poduhvata je izgradnja gondole koja će spojiti Pale i
Jahorinu, te na taj način rasteretiti Jahorinu od velikog broja automobila u zimskom
periodu i olakšati dolazak turista, ali ujedno spojiti i obogatiti turističku ponudu Jahorine
i Pala, čitavim nizom novih, modernih turističkih proizvoda, naravno, u prvom redu -
staza za skijanje, sa pratećim zabavnim sadržajima.
Gondola „Jahorina Express“ predstavlja sistem vertikalnog transporta, ukupne
dužine 6,75 km, sa polaznom stanicom udaljenom 600 metara od magistralnog puta
Sarajevo – Mesići – Višegrad, a izlaznom stanicom u blizini hotela „Board“ na urbanom,
komercijalnom dijelu Jahorine. Dužina trase je 6,75 kilometara, a svojim tokom spaja
dvije sigurno najljepše planine u sarajevsko romanijskom bazenu : Jahorinu i Ravnu
Planinu.
Jahorina je, nesumnjivo, daleko poznatija, kako po održavanju ZOI 1984. godine,
tako i po ogromnom turističkom potencijalu koji je posljednjih godina tek donekle
iskorišten u komercijalnom smislu. Povoljan geografski položaj, kombinovan sa
nadmorskom visinom od 1500 do 1900 metara iznad nivoa mora, sa sjajnim miksom
klimatskih uslova, reljefa i geološkog sastava, ovu planinu čini idealnom za skijanje.
Jahorina se svojom sjevernom stranom naslanja na Ravnu Planinu.
Gondola većim dijelom svog puta prolazi kroz skoro netaknutu prirodu Ravne
Planine. Cijelim zacrtanim tokom gondole ne nalazi se nijedno stambeno naselje i jedini
objekti će biti oni koje sagradi investitor. Ravna Planina je planinski masiv – visoravan,
čija je nadmorska visina između 1.300 i 1.600 metara, što je nešto manje u odnosu na
Jahorinu, a konfiguracija terena je nešto blaža. Dominiraju travnati tereni, a po obodima
planine šumska područja, kombinovane – crnogorične i bjelogorične šume. Klima je
sasvim povoljna za skijanje, a snijeg se u dovoljnoj mjeri zadržava na planini. Ravna
Planina se završava paljanskom kotlinom, a šire područje Gornjih Pala upravo jeste
polazišna i(li) ishodišna tačka Gondole „Jahorina Express“.
Planirani kapacitet gondole iznosi : 2000 putnika po satu, a riječ je o najmodernim i
najkvalitetnijem tehničkom rješenju vertikalnog transporta, koje kao takvo stoji rame uz
rame sa sličnim rješenjima u velikim svjetskim skijaškim centrima. Pored toga, Gondola
je rješenje koje zadovoljava i najoštrije ekološke standarde. Oprema će se nabaviti od
renomiranog svjetskog proizvođača „Leitner“, koji je tvorac i tehničkog rješenja, a
takođe, radiće i instaliranje opreme i obuku kadrova.
Ukupna vrijednost investicionog projekta gondole „Jahorina – Pale“ iznosi oko
28.000.000 KM i kao takav je najveći izazov u oblasti turizma od Zimskih olimpijskih
igara u Sarajevu do danas. Cjelokupan projekat se može podijeliti u tri faze realizacije, od
kojih svaka po sebi predstavlja izvjesnu zaokruženu cjelinu, odnosno može biti
samoodrživa i generisati zadovoljavajuću stopu povrata uloženih sredstava.
5
Planirane tri faze realizacije su :
- Izgradnja polazne stanice u Gornjim Palama ( 2 km od centra Pala), sa pratećim
sadržajima,
- Izgradnja međustanice na Ravnoj Planini sa pratećim sadržajima,
- Izgradnja izlazne stanice na Jahorini sa pratećim objektima.
Preliminarni radovi na projektu su počeli još 2009. godine, kada je investitor naručio
izradu glavnog projekta i tehničke dokumentacije od renomirane i svjetski poznate firme
„Leitner-Sp-aA“ ViA Brennero 34. I-39049 Vipiteno (BZ) Italija. Nostrifikaciju tehničke
dokumentacije su obavili „Institut“ a.d. Lukavica, Istočno Sarajevo i „Santing“ d.o.o.
Pale.
Do septembra 2016. godine, I faza realizacije projekta je potpuno završena, dok su
radovi u sklopu II faze realizacije projekta već značajno odmakli. Dinamika realizacije III
faze projekta u najvećoj mjeri zavisi od dostupnosti pozajmljenih izvora finansiranja
investicije.
2.1. Prva faza realizacije projekta
Faza I projekta se sastojala iz administrativno tehničkih aktivnosti i određenih
građevinskih radova, koliko značajnih za fazu I, toliko i za II i III fazu projekta – u
smislu izgradnje infrastrukture neophodne za postavljanje gondole na predviđenoj trasi.
Administrativno tehničke aktivnosti podrazumijevale su proces rješavanja imovinsko
pravnih pitanja, otkupa zemljišta kroz koje prolazi planirana trasa gondole, pribavljanje
neophodnih građevinskih i urbanističkih dozvola, mišljenja i saglasnosti nadležnih
institucija. Investitor je u periodu od 2010. do 2014. godine vršio koninuirana ulaganja u
razvoj projekta i projektne dokumentacije, pribavljanje dozvola i saglasnosti nadležnih
institucija, te otkupljivao zemljište duž kojeg je planirana izgradnja gondole.
Napominjemo da je jedan dio tih ulaganja (otkup zemljišta) vršio kao fizičko lice, te ista
nisi vidljiva u finansijskim izvještajima preduzeća Majnex d.o.o. u pomenutom periodu.
Pored toga, vrijednost zemljišta u momentu otkupa i danas – krajem 2016. godine se
znatno razlikuje, odnosno višestruko je uvećana. Povećanje vrijednosti otkupljenog
zemljišta je posljedica :
- pribavljanja neophodnih urbanističkih, ekoloških i građevinskih dozvola koja su
rezultirala novom kategorizacijom zemljišta (građevinsko zemljište u skladu sa
Master planom za razvoj Jahorine kao turističke destinacije od vitalnog
nacionalnog interesa);
- vršenja čitavog niza infrastukturnih, pripremnih građevinskih radova kojima je
kvalitet i upotrebljivost parcela podignuta na znatno veći nivo. U ove radove
ubrajamo : izgradnju pristupnih puteva, krčenje šume i uklanjanje prirodnih
prepreka ( stijene, kamenje, preusmjeravanje i regulacija planinskih potoka,
ravnanje i nasipanje terena itd.). Svi obavljeni pripremni građevinski radovi su
6
vršeni angažovanjem ljudskih i materijalnih resursa preduzeća Majnex d.o.o. Pale.
Pojedini nisu evidentirani u finansijskim izvještajima u pomenutom periodu ili je
njihova iskazana vrijednost neuporedivo manja u odnosu na tržišnu ( da je radove
npr. obavljalo neko drugo građevinsko preduzeće).
- tržišne percepcije o većoj vrijednosti zemljišta u sklopu atraktivnog turističkog
projekta čija je realizacija već započela.
Ovi nabrojani faktori su doveli do značajnog nesklada između podataka zabilježenih
u bilansima stanja preduzeća Majnex u periodu : 2010. – 2014. godina, tj. u fazu I
realizacije projekta, i stvarnih ulaganja odnosno realne tržišne vrijednosti zemljišta i
građevinskih objekata. Tako je po finansijskim izvještajima preduzeća, u periodu 2010 –
2014. godine kontinuirano vršeno investiciono ulaganje ukupne vrijednosti oko 2 miliona
KM i to :
(tabela br. 1.)
R.B. Godina u kojoj su vršena ulaganja Iznos ulaganja (KM)
1. 2011. godina 930.878.00
2. 2012. godina 346.609.00
3. 2013. godina 538.785.00
4. 2014. godina 288.608.00
U K U P N O 2.104.880.00
Međutim, stvarna finansijska ulaganja su bila znatno veća ili su proizvela znatno veće
finansijske efekte po preduzeća, ukoliko analiziramo trenutnu tržišnu vrijednost
kupljenog zemljišta i sagrađenih objekata.
Da bi se ovakav nesklad između istorijskih (bilansnih) i tekućih (tržišnih) vrijednosti
zemljišta i objekata korigovao, uprava preduzeća je tokom 2016. godine godine donijela
odluku da se izvrši nova procjena vrijednosti pomenute imovine i u skladu sa tim obavi
revalorizacija. Efekti revalorizacije su vidljivi u bruto bilansu preduzeća Majnex d.o.o.
Pale sa 30.06.2016. godine i podrazumijavaju uvećanje vrijednosti zemljišta i objekata za
oko 8.5 miliona KM.
Rukovodeći se gore navedenim podacima, izvlačimo realan zaključak je ukupna
vrijdnost faze I projekta „Gondola Jahorina – Pale“ iznosila oko 10.000.00 KM i u
cjelosti je finansirana sopstvenim sredstvima investitora.
Struktura ulaganja izvršenih u fazi I realizacije projekta je detaljnije iskazana u
tabelama 2. i 3. ovog rada.
7
Struktura investicionog ulaganja u admin. tehn. aktivnosti u sklopu faze I
(tabela br. 2.)1
R.B. Naziv investicije
1. Otkup građevinskog zemljišta na polaznoj stanici površine
70.000m2;
2. Otkup građevinskog zemljišta na međustanici površine
6.666m2 ;
3. Otkup građevinskog zemljišta na izlaznoj stanici na Jahorini u
I zoni površine 4.653 m2
;
4. Otkup zemljišta za stubna mjesta na planiranoj trasi gondole;
5. Troškovi naknade za rentu i uređenje građevinskog zemljišta;
6. Troškovi izrade glavnog projekta Gondole „Jahorina
Express“, revizije, nostrifikacije i prevoda;
7. Ostali projekti u sklopu građevinskih radova, prevođenje,
revizija i nostrifikacija;
8. Troškovi ekološke i građevinske dozvole;
9. Troškovi naknade o finansiranju predmjera i uspostave
katastra nekretnina
10. Troškovi marketinga i promocije;
2.1.1. Polazna stanica sa pratećim objektima
Polazna stanica je, sa pratećim objektima, sagrađena na teritoriji opštine Pale, u
podnožju Ravne Planine. Udaljena je samo 2 km od centra Pala, a svega 600 metara od
magistralnog puta Sarajevo – Mesići – Višegrad. Veza između magistralnog puta i
polazne stanice je bio šumski put, korišten od strane lokalnog šumarskog preduzeća za
izvlačenje posječenih trupaca. U sklopu realizacije faze I ovog projekta, investitor je
uradio proširenje (adaptaciju) i popravku puta, učinivši ga više nego prihvatljivim za
goste Gondole odnosno polazne stanice. U sklopu izvedenih infrastrukturnih radova,
napravljen je i parking za korisnike ski centra, koji trenutno raspololaže sa 500 mjesta za
putničke automobile i još 35 za autobuse.
Prvi izgrađeni objekat komercijalnog tipa u sklopu projekta je restoran na polaznoj
stanici, kapaciteta 500 mjesta. Prošle godine investitor je luksuznom, planinskom
sadržaju restorana pridodao i kamin salu. U planu je proširenje rastorana za još 300
mjesta do kraja naredne godine, kao i proširenje parkinga za dodatnih 100 mjesta za
putničke automobile i 10 autobusa.
Kada govorimo o dugoročnim planovima investitora (rok duži od 10 godina), moramo
napomenuti da je u planu izgradnja i modernog, luksuznog hotela za turiste na ovom
1 korišteni podaci iz Studije izvodljivosti
8
lokalitetu, sa svim pratećim uslugama koje svojim gostima nude vrhunski hoteli sa četiri
ili pet zvjezdica.
Pored gore pomenutih objekata, sagrađeni su i :
- Polazna stanica za gondolu; - Garaža za gondole površine;
- Kontrolna soba površine i
- Čekaonica . *
* u sklopu čekaonice su napravljeni dodatni poslovni prostori : prodaja suvenira, info
centar, iznajmljivanje i prodaja ski opreme, kafe bar. Od njih je trenutno u funkciji rental
ski opreme, a planirano je aktiviranje i preostalih po završetku faze II projekta.
Tabela investicionog ulaganja na polaznoj stanici (tabela br. 3.)2
R.B. Naziv investicije
1. Polazna stanica
2. Garaža za gondole
3. Kontrolna soba
4. Čekaonica sa dodatnim sadržajima
5. Oprema za objekte
6. Oprema za održavanje staze
7. Uređenje parking prostora
8. Infrastrukturni radovi na uređenju puteva i staza
9. Ostali infrastrukturni radovi na stazama i objektima
2.2. Druga faza realizacije projekta „Jahorina Express“
Najznačajniji element II faze projekta jeste izgradnja međustanice Gondole na
Ravnoj Planini, sa nizom pratećih objekata. Neki od ovih objekata su neophodni za
tehničko funkcionisanje sistema vertikalnog transporta, dok su drugi osmišljeni za zabavu
turista i upotpunjavanje ukupnog doživljaja koji nudi vožnja Gondolom.
Međustanica se nalazi na lokalitetu Ravna Planina, na visini oko 1.400 m iznad nivoa
mora. Udaljena je 3.040 metara od već izgrađene polazne stanice u Gornjim Palama, te sa
obzirom da je čitava trasa dužine 6,75 km, možemo reći da se nalazi na pola puta između
Pala i Jahorine. Vrijeme potrebno za dolazak putnika koji se voze gondolom sa polazne
stanice iznosi oko 8 minuta.
2 korišteni podaci iz Studije izvodljivosti
9
Građevinski objekti koji će se izgraditi na Ravnoj Planini, kao polovini trase Gondole,
ali i nezavisnom profitnom centru koji sam po sebi može posjetiocima pružiti niz
uzbuđenja i užitaka jesu :
- stanica za gondolu;
- garaža za gondole;
- kontrolna soba;
- čekaonica sa pratećim sadržajima.
Struktura ulaganja u infrastrukturu u fazi II projekta (tabela br. 4.)
R.B. OPIS IZNOS (KM)
1. Oprema za gondolu po ponudi partnera Leitner 7.921.111
2. Međustanica 500.000
3. Kontrolna kuća na Međustanici 50.000
4. Garaža na Međustanici sa infrastukturom 800.000
5. Restoran 1.400.000
6. Pripemni infrastrukturni radovi 1.000.000
7. Proširenje ski staze „Ravna Planina“ 300.000
8. Staze za šetanje i trčanje 20.000
9. Adrenalinski park 30.000
10. Staza za ljetni tobogan i paintball 30.000
11. Oprema za ski rental 80.000
12. Ostali troškovi 500.000
U K U P N O 12.631.111
Značajan dio radova iz tabele br. 4. je već započet i izvodi ga investitor korištenjem
sopstvenih resursa, tj. materijala iz svoje proizvodnje, angažovanjem sopstvene
mehanizacije i ostale neophodne opreme, te angažovanjem radne snage zaposlene u
„Majnex“ d.o.o. Pale. Ovakav pristup realizaciji projekta Gondola „Jahorina Express“
sigurno doprinosi činjenici da su troškovi infrastrukturnih radova znatno niži u odnosu na
tržišne, ukoliko bi se koristile usluge i materijal trećih strana (izvođača radova).
Tokom 2014.; zatim 2015. i tokom ove godine investitor je izvršio „probijanje“ trase
Ravnom Planinom kojom treba proći sistem vertikalnog transporta, te izvršio neophodne
pripremne aktivnosti na terenu. Trenutno je teren pripremljen za polaganje nosećih
stubova za gondolu, na potezu Gornje Pale – Ravna Planina u dužini 3.040. metara. Da bi
se Gondola mogla instalirati, neophodno je prethodno izvršiti avansno plaćanje prema
važećoj ponudi, u korist italijanskog dobavljača.
10
2.3. Treća faza realizacije projekta „Jahorina Express“
Posljednja faza projekta podrazumijeva konačno povezivanje sistemom vertikalnog
transporta Pala i Jahorine i izgradnju određenih dodatnih sadržaja čime će se zaokružiti
ponuda Gondole. Završetkom radova ove faze faktički će se privesti kraju monumenalni
poduhvat ukupne vrijednosti od skoro 28.000.000 KM, finansiran najvećim dijelom iz
sopstvenih izvora, a manjim iz pozajmljenih (dugoročna kreditna sredstva).
Ova faza se sastoji iz izgradnje ostatka trase (12 nosećih stubova) na relaciji Ravna
Planina – Jahorina, kao i pratećih objekata neophodnih za funkcionisanje sistema i
nesmetan dolazak i odlazak turista. Izlazna stanica je projektovana na nadmorskoj visini
od 1.581,10 metara, u urbanoj (turističkoj) zoni Jahorine, u neposrednoj blizini hotela
Board. Udaljenost od planirane međustanice na Ravnoj Planini i ishodišta Gondole na
Jahorini je 3.453 m, a vožnja turista vertikalnim transportom će iznositi oko 9 minuta.
Vrlo je značajno napomenuti da je izlazna stanica locirana na skijaškoj stazi, što
skijašima pruža izuzetnu pogodnost da se direktno sa gondole uključuju na skijaške staze
i liftove. Ukupna visinska razlika koju će korisnici ovog sistema prevoza koristiti jeste
661,10 metara, dužina puta koji će prevaliti je nešto preko 6.6 km, za šta će im trebati
oko 17 minuta neprekidne vožnje.
U sklopu izlazne stanice, sagradiće se sljedeći objekti :
- izlazna stanica,
- polazna stanica i
- čekaonica*.
* u sklopu čekaonice će se izgraditi objekti istog sadržaja i namjene kao oni koji su
sagrađeni u polaznoj i međustanici.
Struktura ulaganja u infrastrukturu u fazi III projekta (tabela br. 5.)
R.B. OPIS IZNOS (KM)
1. Izlazna stanica 300.000
2. Polazna stanica 50.000
3. Čekaonica sa pratećim sadržajima 1.000.000
4. Prateći infrastrukturni radovi 1.000.000
5. Proširenje staze za skijanje i infrastuktura 1.500.000
6. Oprema za održavanje staze i gondole 1.000.000
7. Ostali troškovi 500.000
Ukupno : 5.350.000
Dinamika izvođenja radova u III fazi projekta prvenstveno zavisi od priliva novčanih
sredstava neophodnih za završetak investicionog ciklusa.
11
2.4. Razlozi za projekat
Investitor je uočio potrebu za organizovanjem vertikalnog transporta
putnika/posjetilaca Jahorine gondolom, a studija izvodljivosti je potvrdila ekonomsku
opravdanost i isplativost projekta.
Polazne premise koje su prethodile donošenju odluke za pokretanjem ovoliko velike,
hrabre i sveobuhvatne investicije su bile sljedeće :
- Jahorina je planina izuzetne atraktivnosti, pravi turistički biser Bosne i
Hercegovine. Na tome ima da zahvali unutrašnjem potencijalu (već navedenim
povoljnim geoklimatskim aspektima), a naročito reputaciji olimpijske planine.
- Usljed ratnih dejstava, turistički potencijali Jahorine su bili potpuno devastirani i
infrastruktura planine zaostaje za konkurentskim centrima u regionu,
- Nažalost, zbog nedostatka vizije i lošeg upravljanja OC Jahorinom, ne postoji
planski rad, korodinacija javnog i privatnog sektora, na popravljanju nedostataka
u infrastrukturi i ponudi planine;
- Sve je uočljiviji trend gomilanja turističkih objekata na uskom prostoru između
hotela Bistrice i Rajske Doline, pa čak i na stazama, što narošava autentičnost
planine i planinski ambijent;
- Skijaške staze zahtijevaju proširenje jer su postojeće zagušene velikim brojem
skijaša u jutarnjem terminu, bez obzira na skorašnje investicije u vertikalni
transport – šestosjede;
- Jedan od sve izraženijih problema je previše gust saobraćaj između Pala i
Jahorine, na putu koji se nedovoljno dobro održava/čisti za vrijeme sezone;
- Na Jahorini ima jako malo parking mjesta. Zapravo, možemo već govoriti o
hroničnom nedostatku parking prostora što jedan dio potencijalnih posjetilaca
odbija od planine (naročito domaćih, lokalnih gostiju);
- Noćni život na Jahorini nije naročito bogat, a turisti sa Jahorine nisu dovoljno
povezani sa Palama i ne prezentuje im se mogućnost da dio potreba za zabavom
zadovoljavaju na Palama;
- Između Jahorine i Pala se prostire Ravna Planina, prelijepa planina izuzetnog
turističkog potencijala koji je potpuno zanemaren.
-
Razmišljajući o potencijalnim načinima rješavanja nekih ili svih gore navedenih
nedostataka turističke ponude Jahorine, investitor je došao do ideje kako može značajno
uticati na poboljšanje aktuelne situacije. Preduzeće „Majnex“ d.o.o. Pale je, zatim,
pokrenulo aktivnosti neophodne za izradu glavnog projekta, pri čemu je uspjelo
dogovoriti stratešku saradnju, tj. partnerstvo jedne od globalno najpriznatijih firmi u
ovom sektoru privrede - „Leitner-Sp-aA“ ViA Brennero 34. I-39049 Vipiteno (BZ)
Italija. Glavni projekat, kao i studija izvodljivosti kasnije napravljena na bazi glavnog
projekta, potvrdili su investitorovu viziju da gore navedeni nedostaci turističke ponude
Jahorine ovim investicionim poduhvatom mogu biti u velikoj mjeri ispravljeni, a ujedno
se može očekivati povrat ulaganja u prihvatljivom roku.
12
2.5. Svrha projekta
Primarni zadatak projekta je izgradnja vertikalnog sistema transporta Gondolom –
koja je posljednja riječ tehnike u ovom momentu. Gondola predstavlja most između Pala
i Jahorine, kojim se za samo 17 minuta ugodne i udobne vožnje dolazi od polazišta do
ishodišta. Ovako se prvenstveno rješava i jedan od sve uočljivijih problema turističke
ponude Jahorine –nedostatak parking mjesta i suviše gust saobraćaj ka Jahorini. Smanjuje
se potreba lokalnih gostiju za automobilima, a povećava se mobilnost gostiju koji su duže
stacionirani na Jahorini (imaju višednevne aranžmane). Olakšava se i samim tim
intezivira transport gostiju na relaciji Pale – Sarajevo. Na dug rok, ovo bi moglo značiti
brisanje granice između Pala i Jahorine, u turističkom smislu. Noćna ponuda Pala bi se
dodala dnevnoj ponudi Jahorine.
Drugo, možda još i važnije - stavljanjem u funkciju skijališta „Gornja Planina“, u
ukupnu turističku ponudu opštine Pale dodaje se jedno novo, moderno skijalište,
opremljeno žičarom dovoljnog kapaciteta i odličnim sistemom za vještačko osnježavanje.
Takođe, stvaraju se pretpostavke spajanja skijaških staza Jahorine i Ravne Planine, čime
bi skijaši dobili jedinstvenu priliku da uživaju u skijanju više od 12 km povezanim ski
stazama.
II faza projekta podrazumijeva i aktiviranje, u smislu turizma, izuzetnog potencijala
koji posjeduje Ravna Planina, a koji je dosad bio potpuno neiskorišten. Turizam Ravne
Planine se može bazirati na onim elementima koj su donekle zanemareni na Jahorini, kao
tradicionalnom skijalištu starog kova : aktivni planinski turizam.
Izgradnja Gondole kao najmodernijeg, ekološki čistog i profitabilnog vertikalnog -
transporta putnika od Pala do Jahorine, kao i čitavog niza dodatnih turističkih objekata, te
skijališta „Ravna Planina“ može biti izuzetno profitabilno i uticati na rast konkurentnosti
i oba skijališta na regionalnom tržištu.
Takođe, bitno je navesti i razloge koji se direktno ne dotiču Jahorine, već tretiraju
„Ravnu Planinu“ kao nezavisan turistički kompleks i to :
Razvoj skijališta „Ravna Planina“ kao zasebne cjeline i brenda, koji može na tržištu
turističkih usluga nastupati samostalno i biti cijenjen i prepoznat od klijenata/skijaša iz
BiH, zemalja iz regiona i Evrope.
Produženje izrazito sezonskog (zimskog) turizma na teritoriji opštine Pale i na ljetne
mjesece, gdje će Gondola i sadržaji Ravne Planine biti prepoznati kao atraktivna lokacija
za vikend ture, sportski/aktivni turizam i razne adrenalinske programe ili jednostavne
odmore na svježem vazduhu u prijatnom planinskom ambijentu.
13
2.6. Širi društveni značaj projekta
Projekat nesumnjivo donosi čitavu paletu pozitivnih efekata na turističku ponudu RS
i BiH, a naročito na turističku ponudu Pala i Jahorine. Takođe, imaće pozitivne efekte na
ekonomsko stanje lokalne zajednice, kroz direktno i indirektno zapošljavanje radnika, ali
i otvaranjem mogućnosti dodatne zarade, pošto će jedan dio posjetilaca ski centra
zasigurno odabrati smještaj u privatnom aranžmanu.
Gondola „Jahorina Express“ predstavlja jedinstven turističko-transportni projekat
koji stvara predouslove za unapređenje turističke ponude na Jahorini i njeno proširenje na
Ravnu Planinu, Gornje Pale i urbano jezgro Pala. Ovo bi trebalo rezultirati većim brojem
turista na Jahorini i Palama, naročito domaćih gostiju. Takođe, trebao bi donijeti i veći
stepen satisfakcije gostiju,što bi na dug rok uticalo na veći stepen lojalnosti i ponovnom
odabiru Jahorine ili Ravne Planine kao mjesta za odmor.
Pozitivni efekti se ogledaju i kroz jačanje turističke ponude van zimske sezone, tj. u
ljetnim mjesecima, kada se gostima nude sportske aktivnosti u planinskom ambijentu i
panoramske kružne vožnje.
Ne treba zanemariti i činjenicu da je riječ o projektu koji je izuzetno ekološki
korektan, odnosno gondola predstavlja način da se redukuje postojeće narastajuće
narušavanje prirode na Jahorini uzrokovane masovnom izgradnjom/urbanizacijom i
prevelikim brojem automobila koncentrisanih na malom prostoru.
Nova radna mjesta : Po realizaciji projekta, investitor planira zaposliti 30 radnika
različitih profila u turističku sekciju preduzeća „Majnex“ d.o.o. Pale.
2.7. Finansijski aspekt projekta
Ukupna vrijednost ulaganja u „Jahorina Express“ (tabela br.6)
R.B. OPIS IZNOS (KM)
1. Faza I Projekta – uspješno realizovana 10.000.000
2. Faza II Projekta – realizacija u toku 12.631.111
2. Faza III Projekta – u planu 5.350.000
U K U P N O 27.981.111
2.7.1. Izvori investicionog ulaganja faze II
(tabela br. 7.)
R.B. OPIS IZNOS
1. Vlastita sredstva 4.131.111
2. Pozajmljena sredstva – dugoročni kredit 8.000.000
U K U P N O 12.631.111
14
Rok realizacije II faze projekta : Investitor planira završiti sve radove i gondolu pustiti u
rad 15.11.2016. godine. S tim u vezi, svi pripremni infrastrukturni radovi, neophodni za
postavljanje gondole, su već završeni.
Dinamika realizacije u najvećoj mjeri će zavisiti od raspoloživosti izvora finansiranja.
Krajnji rok za završetak II faze Projekta je : druga polovina decembra 2016. godine, prije
početka zimske turističke sezone 2016/17.
2.7.2 Kratak pregled finansijskog plana
Tabela br. 8.
R.B. Opis 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
1. Ukupni prihodi
3.263.000 3.590.000 4.010.000 4.330.000 4.565.000
2. Ukupni rashodi
2.568.000 2.723.000 2.920.000 3.065.000 3.240.000
Planirani finansijski rezultat (KM) :
695.000 867.000 1.090.000 1.265.000 1.325.000
Tabela br. 8.
R.B. Opis 2022. 2023. 2024. 2025. 2026.
1. Ukupni prihodi
4.810.000 5.000.000 5.170.000 5.340.000 5.500.000
2. Ukupni rashodi
3.390.000 3.495.000 3.635.000 3.790.000 3.905.000
Planirani finansijski rezultat (KM) :
1.420.000 1.505.000 1.535.000 1.550.000 1.595.000
15
III Marketing aspekt poslovanja
3.1. Turizam u BiH
Turizam je jedna od rijetkih privrednih grana koja u BiH konstanto bilježi pozitivne
trendove za sve pokazatelje rasta, počev od XXI vijeka pa nadalje. Prema podacima
Svjetske turističke organizacije, Bosna i Hercegovina je definisana kao jedna od tri
turističke destinacije u svijetu sa ukupnim potencijalom rasta turističkog tržišta od 10.5 %
(za period do 2020. godine). Ovim podacima ćemo se služiti i prilikom projekcije
finansijskog rezultata u narednim godinama.
Među ostalima, potencijalna područja za razvoj sektora turizma u BiH su sljedeća :
- kulturno-istorijski turizam;
- gradski turizam;
- seoski turizam i turizam na otvorenom;
- zimski sportovi i planinski turizam;
- poslovni i konferencijski turizam.
Zbog svog izuzetno povoljnog geografskog položaja, Ski centar i Gondola „Ravna
Planina“, zapravo ima mogućnosti da iskoristi i poveže svako od navedenih područja
turizma. Da bi uspjela realizovati uočenu priliku, prvenstveno je potrebno da realizuje II
fazu projekta, zatim da u turističkom smislu otvori i razvije netaknutu prirodu Ravne
Planine, obogati ponudu usluga koju nudi, te uspostavi i razvije kvalitetne poslovne
odnose sa turističkim organizacijama i agencijama u Sarajevu, Federaciji BiH i šire.
Kada govorimo o statističkim podacima o posjetama turista u Bosni i Hercegovini i
Republici Srpskoj, možemo istaći stabilan rast broja noćenja gostiju u zadnjih 10 godina,
po stopi od 10%. Broj ostvarenih noćenja u 2012. godini je iznosio oko 1.650.000 hiljada,
da bi u 2014. godini narastao na približno 2 miliona noćenja3. Ukoliko uzmemo u obzir
činjenicu da kod nas cvjeta siva ekonomija, odnosno da veliki broj noćenja nije
obuhvaćen statističkim analizama, ovaj pokazatelj djeluje još povoljnije.
U strukturi gostiju, odnos između domaćih i stranih gostiju je trenutno 55 : 45 u
korist domaćih gostiju, koji najviše koriste usluge banjskog i zimskog turizma.4
U strukturi inostranih gostiju, veliku većinu čine gosti iz bivše Jugoslavije, u čemu
prednjače Srbijanci, zatim Hrvati i Slovenci. Iz zapadnoevropskih zemalja najviše je
turista iz Italije, zatim Austije i Turske.
Većina od pobrojanih turista su potencijalni korisnici usluga Ski centra i Gondole
„Ravna Planina“.
3 Podaci Kantonalnog Zavoda za statistiku Kantona Sarajevo
4 Podaci Federalnog Zavoda za statistiku
16
3.2. Tržišni trendovi u zimskom turizmu
Klimatske promjene, koje se sve više manifestuju u prirodi, svakako utiču i na
ponudu zimskih turističkih centara u zemljama pretežno umjereno kontinentalne klime.
Klimatske promjene, takođe, utiču na svijest turista, koji sve više postaju nezavisni i
ekološki osviješteni, te se okreću drugim oblicima planinskog turizma, na uštrb
klasičnog/tradicionalnog skijanja.
Da bi odgovorili na ove izražene trendove u zimskom turizmu, skijaški centri se sve
više trude da diverzifikuju svoju ponudu i pretvaraju se u bogate turističke destinacije sa
cjelogodišnjom ponudom. Smatra se da uspješni planinski centri danas ostvaruju i do
60% ukupnog prihoda van sezone skijanja5.
Projekat izgradnje Gondole uz brojne prateće sadržaje upravo predstavlja iskorak u
smislu širenja ponude i van sezone skijanja. Poznato je da je jedan od najvećih problema
Jahorine, trenutno, izuzetno sezonski karakter posjeta gostiju. Prihodi van sezone su
zanemarljivi i ne mogu pokriti fiksne troškove održavanja OC Jahorina u ljetnim
mjesecima.
Realizacijom druge faze projekta, preduzeće „Majnex“ d.o.o. Pale, će preko svog
turističkog centra, biti u prilici generisati značajne prihode tokom cijele godine, koji će
biti dovoljni za finansiranje dalje izgradnje turističke ponude Ravne Planine, kao i za
povrat investicionog ulaganja u isplativom roku.
3.3. Analiza marketing pozicije investitora
3.3.1. Aktuelno tržište ski centra „Ravna Planina“
Skijalište je smješteno 2 km od Pala, 600 metara od magistralog puta Sarajevo –
Mesići – Višegrad. Ova lokacija se može smatrati izuzetno povoljnom u smislu da je
relativno lako i brzo dostupno najvećem i najbrojnijem tržištu u BiH : gradu Sarajevu sa
okolinom i Istočnim Sarajevom.
Ski staza „Ravna Planina“ je prvobitno osmišljena da upotpuni sadržaje koje svojim
gostima nudi Gondola, a u manjoj mjeri da egzistira kao izdvojeno skijalište. Ipak, tokom
prethodne dvije sezone, ovo skijalište je samostalno nastupalo na tržištu zimske turističke
ponude i to sa zavidnim uspjehom, naročito ukoliko se uzmu u obzir nepovoljne
vremenske okolnosti tokom prethodne sezone. Investitor je siguran, a analize tržišta i
studija izvodljivosti to potvrđuju, da će puštanje u rad Gondole „Pale – Ravna Planina“,
uz izgradnju dodatnih sadržaja na Ravnoj Planini, probuditi izuzetan interes turista, koji
će se manifestovati i kroz veliki rast broja skijaša na ski stazi „Ravna Planina“.
5 Podaci Svjetske turističke organizacije
17
Trenutno, najveći broj posjetilaca Ski centra je iz bliže i dalje okoline, odnosno riječ
je stanovnicima grada Sarajeva i Istočnog Sarajeva. Ovo lokalno tržište je i najpotentnije
u cijeloj Bosni i Hercegovini, posmatrano kroz broj stanovnika i njihovu platežnu moć.
Gondola, kao svojevrstan brend ove regije, će sigurno uticati i na rast broja posjeta turista
iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine, kao i iz inostranstva.
Kvalitet staze je prepoznat od strane skijaša koji se skijanjem bave profesionalno.
Tako se na Palama pripremaju članovi skijaških klubova iz Bosne i Hercegovine, ali i iz
regiona. Prošle zime su u ski centru „Ravna Planina“ pripreme obavljali reprezentativci iz
susjednih zemalja. Ski centar je od 09.02.2016. godine uspio ispuniti uslove neophodne
za dobijanje certifikata o homologizaciji staze. Ovaj uspjeh je otvorio mogućnost
organizovanja međunarodnih skijaških takmičenja, pa će se u toku sezone 2016/17 na ski
stazi „Ravna Planina“ održati zvanična FIS trka, čime će se skijalištu pružiti mogućnost
promocije u brojnim evropskim zemljama sa snažnom tradicijom u zimskim sportovima.
3.3.2. Trenutna ponuda skijališta „Ravna Planina“
Kako je već navedeno, priremni radovi za realizaciju projekta su počeli tokom 2010.
godine. Međutim, skijalište „Ravna Planina“ je počelo sa radom u zimskoj sezoni
2014/15, stavljanjem u funkciju ski staze Gornje Pale.
Trenutna dužina staze je 1.200 metara, a realizacijom druge faze projekta stvoriće se
uslovi za dodatno proširenje staze. Staza je izuzetno dobro uređena, sa svih strana
zaštićena šumom, opremljena žičarom čiji je kapacitet 800 skijaša na sat.
Od prošle godine, dakle, od zimske sezone 2015/16, u funkciju je stavljen i vrhunski
sistem za vještačko osnježavanje staze, koji se u praksi pokazao boljim od sistema kojim
raspolaže OC Jahorina. Uvedenim sistemom vještačkog osnježavanja, pružila se
mogućnost vještačkog osnježavanje staze u njenoj cjelokupnoj dužini, po cijeni koštanja
koja je ekonomski prihvatljiva za skijalište. Na ovaj način se skijalište u najvećoj mjeri
oslobodilo opasnosti da tokom zimske sezone mora obustavljati skijanje usljed
nedostatka snježnog pokrivača. Jedini uslov za uspješno funkcionisanje ovog sistema
jeste da vanjska temperatura ne bude značajno iznad nule.
Od prošle sezone je skijašima omogućena i zabava u vidu noćnog skijanja, pošto je
uspješno završena investicija u osvjetljavanje staze.
Pored usluge skijanja, Ski centar „Ravna Planina“ gostima nudi i restoranske usluge
u restoranu „Gondola“.
Van sezone se posjetiocima pružala usluga „zip line“, spuštanje salom ski liftom.
Kapacitet restorana je : 500 mjesta, sa tim što će se uskoro proširiti za dodatnih 300.
Kapacitet parkinga je : 500 automobila i 35 autobusa, sa mogućnošću dodatnih
proširenja.
18
3.3.3. Unapređenje ponude realizacijom II faze projekta
Realizacijom II faze projekta „Jahorina Express“, odnosno izgradnjom gondole na
dionici Pale – Ravna Planina, kao i izgradnjom čitavog niza pratećih objekata na Ravnoj
Planini i proširenjem skijaške staze, uvešće se lepeza novih proizvoda i usluga u
turističku ponudu ski centra.
To je u prvom redu Gondola, koja se ne može posmatrati samo kao moderan sistem
vertikalnog transporta, nego – kao turistička atrakcija u pravom smislu riječi. To
podrazumijeva da turisti gondolu nece posmatrati samo kao brz i udoban način putovanja,
nego kao cilj svoje posjete, uslugu u kojoj će uživati. Gondola bi u ljetnim mjesecima
trebala biti jednako atraktivna posjetiocima kao i tokom sezone.
Gondola će, pored funkcije transporta skijaša, obavljati panoramskog razgledanja
okoline i prirode, zimi i ljeti, obavljajući kružne vožnje. Da bi se ova ponuda učinila
atraktivnijom i zanimljivijom za posjetioce, neophodno je razviti dodatnu ponudu usluga
na Ravnoj Planini i to :
- restoran i kafe bar u prirodi,
- staze za šetanje, ultra trail, trčanje i planinski biciklizam,
- usluga iznajmljivanja opreme za planinski biciklizam i skijanje,
- izgradnja adrenalinskog parka koji posjetiocima pruža niz ekstremnih uzbuđenja,
- tobogan staza za ljetno sankanje,
- paintball poligon sa uslugom iznajmljivanja neophodne opreme.
Potrebno je napomenuti da će završetak radova na postavljanju Gondole otvoriti
mogućnost dodatnog proširenja ski staze. Prvobitno će se staza proširiti za 300 metara,
odnosno na dužinu od 1.5 km. Planiraju se kasnija dodatna produženja i proširenja staza
za skijanje, do konačnog spajanja sa stazama na Jahorini, odnosno neprekidnog skijanja u
dužini 6 km, što predstavlja jedinstven užitak za skijaše.
3.3.4. Ciljno tržište Gondole „Pale – Ravna Planina“ i ski centra
Tokom prethodne dvije zimske sezone, ski centar je zauzeo respektabilnu poziciju na
lokalnom tržištu zimskog turizma, pozicionirajući se kao lijepo uređeno, lako dostupno i
relativno jeftino skijalište u poređenju sa OC Jahorinom. Bolja pripremljenost staza i
pristupačnije cijene su bile komparativne prednosti na bazi kojih je uspio privući veliki
broj posjetilaca, uglavnom ljubitelja skijanja iz grada Sarajeva i Sarajevsko-Romanijske
regije.
Gore navedenim proširenjem palete usluga koju nudi, te novoizgrađenom atrakcijom
u vidu Gondole, ski centar planira proširiti tržišno učešće i na goste iz dalje okoline, kao i
iz inostranstva (u prvom redu bivše Jugoslavije). Prioritet i dalje ostaju dnevni i vikend
gosti, ljubitelji skijanja, ali i zaljubljenici u aktivnosti u prirodi, planinarenje i slično.
19
Planirano je i dovođenje grupnih tura, uz saradnju sa turističkim agencijama,
sportskim klubovima i reprezentacijama. Sa tim u vezi su već ostvareni zavidni rezultati
jer je tokom prošlogodišnje sezone usluge skijališta koristilo 6 skijaških timova.
S obzirom da je Pale studentski grad, kao i da tokom cijele godine u studentskim
domovima boravi određeni broj studenata iz zemlje i inostranstva, i ovaj dio turista
predstavlja ciljnu grupu Gondole.
Naročito je interesantno organizovanje grupnih posjeta Gondoli, domaćih i stranih
turista. S tim u vezi, investitor planira čitav niza promotivnih aktivnosti koje bi rezultirale
upoznavanjem tržišta bivše Jugoslavije sa ovim projektom, uspostavljanjem kontakata sa
renomiranim turističkim agencijama i planinarskim društvima.
Pored navedenog proširenja usluga, Gondola nastoji povećati broj/količinu usluga
koju će koristiti već postojeći gosti, produžavanjem sezone i na ljetne mjesece. Za
očekivati je veliki broj posjetilaca turističkog kompleksa „Ravna Planina“ tokom ljetnih
mjeseci, koji će koristiti uslugu panoramskog razgledanja grada uz dodatne (sportske)
aktivnosti.
3.4. Analiza konkurencije
Specifičnost ovog projekta se ogleda u činjenici da Gondola sama po sebi ne
predstavlja konkurenciju drugim ski ili turističkim centrima u okolini Sarajeva, već
naprotiv – u najvećoj mjeri im je komplementarna. Zapravo, drugi skijaški centri i
agencije koje organizuju posjete turista Sarajevu i znamenitostima u okolini Sarajeva,
biće „prinuđeni“ da obogate svoje ponude još jednom važnom atrakcijom – vožnjom
Gondolom „Pale – Ravna Planina“.
Za posjetioce Jahorine, ski centar „Ravna Planina“ predstavlja još jednu u nizu staza,
koja pritom pruža određene pogodnosti u odnosu na staze na Jahorini. Naime, povećanje
broja turista prethodnih godina je, između ostalog, dovelo do izvjesnog zagušenja
pojedinih staza koje se manifestuje velikim brojem skijaša na stazi i dugim čekanjima na
vertikalni transport. Gondola, kao najsavremeniji vid vertikalnog transporta, je velika
komplementarna prednost „Ravne Planine“ u odnosu na konkurenciju. Takođe, velika
prednost u odnosu na Jahorinu se ogleda u sistemu vještačkog osnježavanja koji
funkcioniše znatno bolje i uspijeva nadomjestiti nedostatak snijega ( u korektnim
vremenskim uslovima), po relativno jeftinoj i prihvatljivoj cijeni.
Ukoliko Jahorinu i ski centar „Ravnu Planinu“ posmatramo kao turističku cjelinu
(što će nesumnjivo biti po realizaciji III faze projekta), onda bi se kao konkurencija
mogle definisati sljedeće destinacije :
- skijališta unutar BiH;
20
- skijališta u zemljama regiona tj. Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Hrvatskoj i
Bugarskoj.
Konkurentska skijališta/ centri zimskog turizma unutar BiH su :
- Bjelašnica i Igman – koji takođe nude, pored usluge skijanja, određene planinske
sportske aktivnosti i nalaze se u blizini grada.
- Vlašić u Srednjoj Bosni i
- Kupres i Kozara, kao manja i ne naročito atraktivna skijališta lokalnog karaktera.
Konkurentski turistički centri u regionu su :
- Kopaonik u Srbiji – koji je obimnim ulaganjima u infrastrukturu posljednjih
godina, izgradio reputaciju modernog skijališta za goste dubokog džepa;
- Zlatibor u Srbiji – kao centar planinskog turizma, čiji kvalitet staza nije
konkurentan Jahorini, ali nudi široku lepezu dodatnih usluga svojim gostima.
- skijalište Bansko u Bugarskoj koje je doživjelo veliku ekspanziju u posljednjih 15
godina i
- skijalište Kranjska Gora u Sloveniji : koje reputacijom i kvalitetom skijaških staza
vjerovatno predstavlja najkvalitetniji centar zimskog turizma u regionu.
3.5. Promocija Gondole i Ski centra „Ravna Planina“
Uzimajući u obzir portfelj usluga koje će Gondola i ski centar nudi svojim gostima,
zatim ciljne grupe turista i aktivnosti i ponudu konkurencije, nameće se osnovni
promotivni cilj:
Izgradnja brenda Gondole, samostalno- lokalno i u sklopu OC Jahorina globalno, kao
najvažnije turističke destinacije u Bosni i Hercegovini.
Dakle, promotivne aktivnosti na tržištu BiH, koje je neophodno preuzeti nakon
realizacije projekta tj. puštanja u rad Gondole „Gornje Pale – Ravna Planina“, moraju biti
usmjerene u izgradnju imidža „Gondole“ i paketa usluga koji pruža gostima, nezavisno
od Jahorine kao planinskog centra. Cilj na lokalnom tržištu jeste privući goste iz
Sarajeva, ali i cijele Bosne i Hercegovine, na skijanje u ski centru“ Ravna Planina“ i
vožnju gondolom u zimskim mjesecima, a panoramsku vožnju gondolom i sportske
planinske aktivnosti van zimske sezone.
Promotivne aktivnosti na tržištu zemalja okruženja i dalje, moraju se naslanjati na
imidž Jahorine, kao olimpijske planine i najpoznatijeg turističkog brenda Bosne i
Hercegovine. Zatim se moraju organizovati ture gostiju Jahorine u smislu – vožnje
gondolom, skijanja na novoj stazi ili uživanja u dodatnim uslugama „Ravne Planine“.
21
3.5.1. Planirane promotivne aktivnosti
Promotivna kampanja će početi po završetku izgradnje Gondole na relaciji : Pale –
Ravna Planina“, što će ujedno vremenski odgovarati i početku zimske turističke sezone
2016/17.
Promotivna kampanja se realizuje kao sredstvo ostvarenja sljedećih konkretnih
ciljeva :
- uvođenje Gondole „Gornje Pale – Ravna Planina“ na turističko tržište kao samostalni
proizvod;
- predstavljanje Gondole kao najsavremenijeg i najatraktivnijeg sistema vertikalnog
transporta u široj regiji;
- predstavljanje usluga koje nudi ski centar „Ravna Planina“, u prvom redu skijališta;
- predstavljanje turističkog potencijala Gondole van zimske sezone (planinski sportski
turizam).
U sklopu promotivne kampanje, planirane su sljedeće marketinške aktivnosti :
Prikaz planiranih marketinških aktivnosti (tabela br. 9)
R.B. Promotivna aktivnost Kanal promocije
1. Izrada web stranice Direktni marketing
2. Predstavljanje Gondole na drugim web
stanicama Direktni marketing
3. E mail komunikacija sa turistima Direktni marketing
4. Prodaja proizvoda „Gondola“ Lična prodaja
5.
Prodaja svih proizvoda Gondole i Ski centra u
objektima na lokaciji Gondole (promoterski
štandovi, suvenirnica, restoran itd.)
Lična prodaja
6.
Prodaja svih proizvoda Gondole i Ski centra u
drugim turističkim objektima na Palama i
Jahorini
Lična prodaja
7. Učešće na turističkim sajmovima i
manifestacijama, Lična prodaja
8. Reklamiranje u svim medijima ( TV, radio,
štampani mediji, internet oglašivači) Oglašavanje
8. Štampanje promotivnih materijala, letaka,
kačketa, majica, upaljača Oglašavanje
9. Organizovanje FIS trke na ski stazi „Ravna
Planina“ Sponzorstvo
10. Organizovanje manjih trka profesionalaca,
rekreativaca i djece Sponzorstvo
22
S.W.O.T. analiza
S.W.O.T. analiza (tabela br. 10)
SNAGE SLABOSTI
Izuzetan turistički potencijal
područja Ravne Planine i
Jahorine,
Brend Jahorine,
Polazna i izlazna stanica na
ski stazama,
Odlična geografska lokacija,
blizina glavnog grada i
razvijena putna
infrastruktura,
Riješeni imovinsko pravni
odnosi – zemljište trasom u
vlasništvu investitora
Gondola - najsavremeniji tip
vertikalnog transporta,
Mogućnost ostvarivanja
prihoda tokom cijele godine,
Veći dio investicionog
ulaganja finansiran iz
sopstvenih izvora
Gondola nije jedini način
transporta na planinu več
alternativni,
Visok nivo investicionog
ulaganja za domaće prilike,
Relativno dug period povrata
investicionog ulaganja,
Nedovoljna razvijenost ljetne
turističke ponude Jahorine i
Pala,
Nepostojanje nikakve
turističke infrastrukure na
Ravnoj Planini,
Nedostatak vizije u OC
Jahorina i loša finansijska
situacija koja može ugroziti
budućnost te turističke
destinacije;
Nedovoljna saradnja između
privatnog i javnog sektora.
ŠANSE PRIJETNJE
Mogućnost da Gondola postane
najatraktivniji element turističke
ponude na Jahorini
Gondola kao nosilac ljetne
turističke ponude,
Razvoj sopstvenog ski centra,
mogućnost izuzetnog
produženja ski staza,
Nepostojanje direktne
konkurencije na tržištu,
Sarajevo i BiH kao cjelina kao
tržište nadohvat ruke,
EYOF 2017. i organizovanje FIS
trka kao način izgradnje brenda
u inostranstvu.
Pretežno zimski karakter
ponude, koji može biti
pogođen nedostatkom snijega,
Relativno niska nadmorska
visina Ravne Planine u
kontekstu globalnog
otopljavanja
Nestabilna političko
ekonomska situacija u BiH,
Nedovoljno dobro
funkcionisanje pravne države;
23
Izvršena S.W.O.T. analiza ukazuje da, pored postojanja određenih slabosti i prijetnji,
investitor može očekivati da, uz provođenje adekvatnih poslovnih strategija, razvije brend
Gondole kao samostalni element turističke ponude BiH, proširi ga na ljetni period i učini
atraktivnim kupcima iz BiH i inostranstva.
Da bi to postigao, neophodno je da, prvenstveno, proširi dijapazon usluga i sadržaja
koje Gondola nudi – izgradnjom novih smještajno turističkih kapaciteta i staza za
bavljenje aktivnim odmorom, naročito u ljetnim mjesecima. Razvojem ljetnog turizma
smanjiće se rizik od loših klimatskih uticaja, kao i zavisnost od OC Jahorina kao vodećeg
brenda u zimskom turizmu.
Zatim, neophodno je napraviti snažan prodor se na tržište grada Sarajeva sa širom
okolinom. U tu svrhu su moraju sklopiti ugovori sa turističkim agencijama, povezati sa
drugim turističkim lokacijama u blizini grada i pokušati kreirati zajedničku ponudu
komplementarnog turističkog sadržaja. Pored turističkih agencija, moraju se uspostavljati
i održavati trajni kontakti sa ski klubovima, planinarskim društvima svim ostalim
subjektima koji imaju mogućnost i interes dovođenja turističkih grupa u „Jahorina
Express“.
24
IV Plan investicionih aktivnosti u fazi II projekta
Kako je u ovom poslovnom planu već navedeno, ukupna vrijednosti cjelokupnog
investicionog projekta jeste : 27.981.111 KM. Od cjelukupne vrijednosti investicionog
ulaganja, na fazu I projekta otpada 35,74 %. Faza II projekta zahtijeva ulaganje 45,14 %
ukupne sume, dok je faza III najmanja i po projektu se na nju planira utrošiti 19,12 %.
Pripremnim infrastrukturnim radovima u fazi II izgradnje gondole, prethodio je čitav
niz administrativno tehničkih radnji u fazi broj I, poput :
- otkup zemljišta kroz koji prolazi gondola,
- izrada projektne dokumentacije,
- pribavljanje neophodnih dozvola od strane nadležnih institucija.
Ukoliko dosadašnje realizovane radove stavimo u omjer sa ukupno planiranim
investicionim aktivnostima, dolazimo do podatka da je projekat Gondole već realizovan
38,77 %, odnosno da je za završetak svih neophodnih radova potrebno uložiti nešto više
od 60 % od procijenjene vrijednosti projekta.
Po uspješnom sprovođenju gore navedenih radnji, stvoreni su svi neophodni uslovi
da se krene u realizaciju faze II projekta (po tabeli br. 6.):
Tabela br. 11. Plan investicionih ulaganja
R.B
. OPIS IZNOS (KM)
Izvor
finansiranja 1. Oprema za gondolu po ponudi partnera Leitner 7.921.111 Dugoročni kredit
2. Međustanica 500.000 Vlastita sredstva
3. Kontrolna kuća na Međustanici 50.000 Vlastita sredstva
4. Garaža na Međustanici sa infrastukturom 800.000 Vlastita sredstva
5. Restoran 1.400.000 Vlastita sredstva
6. Pripremni infrastrukturni radovi 1.000.000 Vlastita sredstva
7. Proširenje ski staze „Ravna Planina“ 300.000 Vlastita sredstva
8. Staze za šetanje i trčanje 20.000 Vlastita sredstva
9. Adrenalinski park 30.000 Vlastita sredstva
10. Staza za ljetni tobogan i paintball 30.000 Vlastita sredstva
11. Oprema za ski rental 80.000 Vlastita sredstva
12. Ostali troškovi 500.000 Vlastita sredstva
U K U P N O 12.631.111 ---------
25
Izvori finansiranja investicionih ulaganja u fazi I (tabela br. 12.)
R.B. OPIS IZNOS Udio u inv.
Ulaganju ( % )
1. Vlastita sredstva 4.631.111 36.66
2. Pozajmljena sredstva – emisija obveznica 8.000.000 63.34
U K U P N O 12.631.111 100,00
Kada govorimo o izvorima finansiranja faze II projekta, moramo reći da : 36.66 %
otpada na vlastita sredstva preduzeća „Majnex“ d.o.o. Pale, dok će se 63.34 % finansirati
iz pozajmljenih izvora, odnosno emisijom dugoročnih hipotekarnih obveznica. Ovakva
struktura finansiranja djeluje prilično povoljno. Međutim, ukoliko uzmemo u obzir
činjenicu da je cjelokupna faza I projekta, koja je realizovana i već donosi određeni
povrat, finansirana iz vlastitih izvora, ovaj podatak djeluje još povoljnije :
(8.000.000 / 22.631.111) * 100 = 35,35 %, tj. Nakon realizacije II faze projekta,
svega 35,35 % utrošenih sredstava će biti iz pozajmljenih izvora, dok će 64,65 % biti
finansirano iz vlastite akumulacije.
Sa obzirom da se faza III investicionog ulaganja planira u potpunosti finansirati
sopstvenim sredstvima investitora (dinamika realizacija zavisi od priliva sredstava),
možemo zaključiti da zaduženje od 8.000.000 KM iznosi samo 28,60 % od ukupne
vrijednosti projekta. Ovakva struktura finansiranja investicije je jako povoljna i nosi
znatno manji kreditni rizik nego što bi to bio slučaj da je učešće pozajmljenih sredstava
u strukturi izvora finansiranja veće.
4.1. Uslovi kreditiranja
Investitor je imao dvije moguće opcije pribavljanja neophodnih finansijskih
sredstava iz dugoročnih izvora :
- podizanje kredita od poslovnih banaka i
- emisija dugoročnih dužničkih hartija od vrijednosti ( obveznica).
Emisija dugoročnih obveznica prilikom finansiranja ovakvih infrastrukturnih
projekata je standard u razvijenim zemljama svijeta jer nudi čitav niz prednosti u odnosu
na klasični kreditni odnos : banka – dužnik, objema stranama : i emitentu i povjeriocima.
Sa druge strane, troškovi finansiranja su približno jednaki.
Nakon što je obavio niz preliminarnih, informativnih razgovora sa predstavnicima
komercijalnih banaka u BiH, kao i upravom IRB RS, investitor je donio odluku da
sredstva neophodna za finansiranje II faze projekta Gondola „Gornje Pale – Ravna
Planina“, u skladu sa biznis planom, pribavi emisijom dugoročnih hipotekarnih obveznica
i njihovim plasmanom na finansijsko tržište RS – Banjalučku berzu.
26
Ukupna vrijednost emisije obveznica je : 8.000.000 KM. Nominalna vrijednost
jedne obveznice je : 1.000,00 KM.
Rok dospijeća obveznica je : 10 godina, uz polugodišnju otplatu aniuteta.
Riječ je hipotekarnim obveznicama, kod kojih emitent garantuje svojom imovinom
isplatu obveznica u skladu sa aniutetnim planom. Sredstvo obezbjeđenja je : hipoteka na
imovini preduzeća „Majnex„ d.o.o. Pale, procijenjene vrijednosti 1,5 : 1,00 (u odnosu na
iznos kreditnog zaduženja tj. 12.000.000 / 8.000.000).
Kamatna stopa je : 6 %, uz godinu dana grejs perioda u kojem će se dvaput izvršiti
plaćanje kamata vlasnicima obveznica na dan presjeka.
Pokrovitelj emisije obveznica je brokerska kuća : „Monetbroker“ a.d. iz Banjaluke.
Uslov da bi se emisija obveznica proglasila uspješnom i u skladu sa tim obavio upis
emitovanih obveznica je da povjerioci otkupe najmanje 60 % od ukupnog broja
obveznica ponuđenih u javnom pozivu. Za potrebe ovog plana, podrazumijevaćemo da će
povjerioci otkupi sve obveznice koje su ponuđene od strane preduzeća „Majnex“ d.o.o.
Pale.
Tabela br. 13. Zaduženje po osnovu emisije obveznica
Iznos zaduženja (u KM) 8.000.000
grace-period (u mjesecima) 12
rok otplate (u mjesecima) 120
kamatna stopa 0,06
otplata anuiteta polugodišnje
broj anuiteta - broj perioda 20
broj perioda u godini 2
anuitet za vrijeme grejs perioda
(KM) 240.000 KM
anuitet po isteku grejs perioda 581.669,57 KM
Otplata obveznica tokom prvih 12 mjeseci : 240.000,00 KM (polugodišnje)
Otplata kredita za preostalih 9 godina : 581.669,57 KM ( 18 anuiteta)
Troškovi kamata (finansijski rashod) : 2.710.052,21 KM
Ukupan iznos duga za servisiranje : 10.710.052,21 KM.
Tokom prvih 12 mjeseci od dana emitovanja obveznica, investitor/emitent se
obavezuje da dvaput izvrši plaćanje kamata vlasnicima obveznica/povjeriocima, što će za
preduzeće predstavljati finansijski rashod od 240.000,00 KM x 2.
27
Za svaku narednu godinu, do isteka emitovanih obveznica, preduzeće je dužno da
vrši otplatu istih u skladu sa anuitetnim planom. Polugodišnji anuitet će iznositi :
581.669,57 KM.
Ukupan iznos finansijskih rashoda koji će nastati kao rezultat emisije dugoročnih
obveznica ukupne vrijednosti : 8.000.000,00 KM, će iznositi : 2.710.052,21 KM. U ovaj
iznos nisu uračunati troškovi emisije obveznica.
4.2. Investicione aktivnosti faze II
Investicione aktivnosti u fazi II projekta se mogu podijeliti na sljedeće grupe :
1. pripremni infrastrukturni radovi;
2. glavni građevinski radovi,
3. instaliranje opreme italijanskog dobavljača,
4. testiranje Gondole „Gornje Pale – Ravna Planina“ i puštanje u rad.
4.2.1. Pripremni infrastrukturni radovi
Odnose se na dvije cjeline :
- Infrastrukturne radove neophodne za instaliranje gondole na trasi Gornje Pale –
Ravna Planina u ukupnoj vrijednosti od 750.000 KM i koji su djelimično
realizovani, odnosno u približnom iznosu : 500.000 KM.
- Ostale infrastrukturne radove koji obuhvataju sve aktivnosti neophodne za
izgradnju objekata iz faze II projekta „Jahorina Express“, u ukupnoj vrijednosti
250.000 KM i koji su dosad realizovani u približnom iznosu : 100.000,00 KM.
Dakle, do septembra 2016. godine, investitor je već obavio dvije trećine
infrastrukturnih radova neophodnih za postavljanje gondole, duž cijele trase „Gornje Pale
– Ravna Planina“, što je potpuno finansirano sopstvenim izvorima. Ukupna vrijednosti
ovih radova je bila 750.000 KM, a odnosili su se na krčenje šume, korigovanje i
adaptaciju izuzetno nepristupačnog, planinskog terena, objezbjeđivanje putne
infrastrukture, bušenje rupa za postavljanje nosećih stubova i slično. Pored toga,
obezbjeđeni su i ostali materijalno tehnički uslovi za postavljanje gondole, tako da je
preduzeću „Leitner“ sada preostalo da isporuči opremu na trasu i izvrši instalaciju iste.
Od projektom planiranih 1.5 miliona KM za proširenje, popravku i adaptaciju ranije
sagrađenih objekata Ski centra, dosad je utrošeno više od 1. milion KM i to :
Tokom 2014. godine = 282.608,86 KM i
Tokom 2015. godine = 842.645,16 KM.
28
Ove investicija su prvenstveno bile usmjerene na povećanje kvaliteta usluge ski
centra „Ravna Planina“. Ski centar je sada opremljen opremom neophodnom za noćno
skijanje, i od prethodne zimske sezone, posjetioci centra mogu uživati u posebnom
iskustvu.
Pored toga, napravljen je bazen u sklopu razvoja sistema vještačkog osnježavanja, te
investirano u opremu za osnježavanje. Na ovaj način se smanjuje rizik od nedostatka
snijega, te pruža mogućnosti za popravljanje pojedinih dijelova staze po potrebi i slično.
Preostalih pola miliona KM će biti utrošeno na izgradnju još jednog bazena u okviru
sistema vještačkog osnježavanja, te nabavku dodatne opreme za održavanje staze.
Tokom 2017. godine se planira proširenje ski staze za dodatnih 300 metara, za šta
investitor planira izdvojiti 300 hiljada KM.
4.2.2 Glavni građevinski radovi
Obuhvataju sljedeće radnike :
- Izgradnju Restorana na Ravnoj Planini 1.400.000 KM
- Izgradnju Međustanice u vrijednosti 500.000 KM
- Izgradnju kontrolne sobe za Gondolu 50.000 KM
- Izgradnju i opremanje garaže za Gondole 800.000 KM
- Izgradnju dodatnih sadržaja (sportske i
adrenalinske staze) ukupne vrijednosti 160.000 KM
Sve gore navedene radove, investitor će finansirati ili je već finansirao iz sopstvenih
izvora.
4.2.3. Nabavka i instaliranje opreme italijanskog dobavljača „Leitner“
Kako je već navedeno, „Leitner“ je italijanski partner koji je ujedno jedna od
globalno najpoznatijih i naprednijih firmi koje se bave rješenjima za vertikalni transport
robe i putnika. Prvi kontakt sa njima je uspostavljen još 2009. godine, nakon čega su
angažovani za kreiranje glavnog projekta Gondole „Jahorina Express“, te postali glavni
konsultant/partner za sve tehničke aspekte projekta.
Oprema za sistem vertikalnog transporta, koji je srž cjelokupnog projekta, po ponudi
br. 123/2016 Rev1 od 14.07.2016. godine ( ponuda je sastavni dio ovog poslovnog
plana), košta : 4.050.000 EUR, što je po zvaničnom kursu 7.921.111,00 KM.
Specifikacija opreme koja se isporučuje, te uslovi plaćanja i isporuke su precizno
definisani ovom ponudom.
29
„Majnex“ d.o.o. Pale je obavezan izvršiti avansnu uplatu u korist italijanskog
dobavljača i to 25% od ukupnog iznosa ili 1.012.500 EUR (1.980.277,80 KM), zatim još
50 % neposredno prije isporuke sistema, tj. 2.025.000 EUR (3.960.555,70 KM). Po
isporuci kabina Gondole, investitor je obavezan platiti dobavljaču još 810.000,00 EUR
(1.584.222,30 KM), a preostalih 5 % sume =202.500,00 EUR (396.055,57 KM), nakon
što gondola ispuni materijalno tehničke uslove, odnosno kada nadležne državne
institucije daju saglasnost na njenu upotrebu.
Oprema koju će „Leitner“ isporučiti, montirati, testirati i izvršiti obuku kadrova,
predstavlja najmoderniji oblik vertikalnog transporta putnika. Gondola se sastoji iz
sljedećih dijelova :
- aluminijsko plastične konstrukcije,
- kabina za prevoz putnika i robe malog gabarita (skija i skijaške opreme). Po
projektu, planirano je instaliranje 50 kabina, od kojih svaka može primiti po 10
putnika.
- Jednog vozila za održavanje, koje može primiti dva putnika i koristi se za
inspekcijski nadzor sistema.
- Stanica na trasi (polazne, međustanice i glavne stanice),
- Transportnog užeta;
- Nosećih konstrukcija,
- Dva mehanizma za pogon (glavni i pomoćni),
- Kočionog sistema.
Pored gore navedenog sistema, u cijenu ponude je uračunata i sljedeća oprema za
vještačko osnježavanje staza:
- 2 automatska pištolja marke Ventus za pravljenje vještačkog snijega sa
autonomnim pumpama;
- 3 automatska pištolja marke Titan za pravljenje vještačkog snijega;
- 5 sistema Hydract i
- 5 kablova za napajanje sistema.
Za opremu po ponudi br. 123/2016 Rev1 od 14.07.2016. godine, investitor planira podići
namjenski kredit komercijalne banke po već opisanim uslovima.
„Leinert“ se obavezuje da isporuku i instaliranje opreme obavi u roku od 60 dana od
dana prijema avansne uplate, a pošto su pripremni infrastrukturni radovi u cjelosti
okončani, gondola bi mogla početi sa radom neposredno pred start zimske sezone
2016/2016., što bi, sa marketinškog aspekta, bio idealan trenutak za početak poslovanja.
30
5. Finansijski plan poslovanja profitnog centra „Jahorina Express“
Prilikom sastavljanja plana prihoda Gondole „Jahorina Express“, u obzir su se
uzimali sljedeći faktori i podaci :
prosječan broj prodatih karata u OC Jahorina u periodu 2011 – 2015 (za
prethodnu sezonu ne raspolažemo tačnim podacima);
prosječna cijena ski pass-a na Jahorini i zemljama u okruženju;
prosječan broj posjetilaca i turista na Jahorini;
prosječan broj posjetilaca i turista ski centra „Ravna Planina“ u prethodne dvije
godine;
analize aktuelnih trendova u turizmu, izvršenih od strane Svjetske turističke
organizacije,
raspoloživi statistički podaci Kantonalnog zavoda za statistiku i Zavoda za
statistiku FBiH.
5.1. Plan prihoda
U strukturi ukupnih prihoda preduzeća „Majnex“ d.o.o. Pale dominiraju prihodi
od građevinskih poslova, što je ujedno i pretežna djelatnost firme. Međutim, za potrebe
ovog rada, tj. vršenje analize ekonomske opravdanosti ulaganja u projekat Gondola
„Jahorina Express“, u obzi će se uzeti isljučivo prihodi od turističke djelatnosti, te dati
ocjena isplativosti projekta i sposobnost preduzeća da iz ovih prihoda servisira obaveze
po osnovu duguročnog kredita.
Strukturu ukupnog prihoda projekta „Jahorina Express“ će činiti :
1. Prihodi od Gondole i Ski centra u koju će se uključivati sve vrste aranžmana :
karta za kružnu turu u ljetnom periodu za pojedinačne turiste, karta za kružnu turu
u ljetnom periodu za organizovane grupe; dnevna karta tokom zimske sezone;
poludnevna karta, vikend karta, sedmična i sezonska karta.
2. Prihodi od restorana na Polaznoj stanici;
3. Prihodi od restorana i hotela na Međustanici : gdje se uzima u obzir plan da se
tokom 2018. godine tržištu ponudi usluga apartmanskog smještaja;
4. Prihodi od prodaje i iznajmljivanja ski opreme i opreme za planinski turizam, ski
škole, suvenirnice itd.
5. Ostali prihodi u koje se uključuju dodatni sadržaji na Međustanici (adrenalinski
park, zip line, tobogan), te parking usluga tokom zimske sezone.
31
Projekcija rasta prihoda je rađena na bazi očekivane stope rasta broja turističkih
posjeta BiH od strane Svjetske turističke organizacije (10%).
Tabela br. 13. Plan prihoda
R.B Vrsta prihoda (KM)
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
1. Prihodi od Gondole i ski
centra
1.950.000 2.145.000 2.345.000 2.550.000 2.700.000
2. Prihodi od restorana na
Polaznoj stanici
500.000 550.000 595.000 630.000 650.000
3. Prihodi od restorana i
hotela na Međustanici
325.000 357.500 500.000 560.000 610.000
4. Prihodi od prodaje i
iznajmljivanja ski
opreme i opreme za
planinski turizam
325.000 357.500 375.000 385.000 390.000
5. Ostali prihodi 163.000 180.000 195.000 205.000 215.000
Ukupno (KM) :
3.263.000 3.590.000 4.010.000 4.330.000 4.565.000
R.B Vrsta prihoda
2022. 2023. 2024. 2025. 2026.
1. Prihodi od Gondole i ski
centra
2.850.000 2.950.000 3.050.000 3.150.000 3.250.000
2. Prihodi od restorana na
Polaznoj stanici
680.000 700.000 720.000 740.000 760.000
3. Prihodi od restorana na
Međustanici
650.000 700.000 730.000 760.000 785.000
4. Prihod od prodaje i
iznajmljivanja ski
opreme i opreme za
planinski turizam
400.000 410.000 420.000 430.000 440.000
5. Ostali prihodi
230.000 240.000 250.000 260.000 265.000
Ukupno (KM) :
4.810.000 5.000.000 5.170.000 5.340.000 5.500.000
Prilikom vršenja kalkulacije prihoda za 2017. godinu za Gondolu i ski centar, kao
osnova su uzeti sljedeće pretpostavke:
- prosječna cijena karte po gostu tokom čitave godine : 25 KM. Pri tome smo uzeli
u obzir činjenicu da će u sezoni skijanja cijena pojedinačne dnevne karte iznositi :
30 KM, a van sezone 20 KM. Ovakva cijena karte u zimskom periodu je
neuporedivo jeftinija od cijena karte svih konkurentskih skijališta, dok tokom
ljetne sezone nijedno skijalište ne nudi sličnu uslugu.
- ako procijenimo trajanje zimske sezone na 4 mjeseca i predvidimo prosječnu
posjetu od samo 400 turista dnevno;
- ako procijenimo da će van zimske sezone prosječna dnevna posjeta iznosi : 125
turista dnevno;
32
Prihodi II grupe usluga (restoran na Polaznoj stanici sa kamin salom, kapaciteta 500
mjesta) : 15% od prihoda iz grupe I, što bi iznosilo manje od 150 posjetilaca dnevno sa
prosječnom potrošnjom 10 KM.
Prihodi III grupe usluga (restoran na Međustanici) : 10% ukupnih prihoda do 2018.,
a zatim, nakon što se osposobi za pružanje usluge noćenja, 15 % ukupnih prihoda;
Prihodi IV grupe usluga : 10% ukupnih prihoda;
Prihodi V grupe usluga : 5 % ukupnih prihoda.
5.2. Plan rashoda
Tabela br. 14. Plan rashoda
R.B Vrsta rashoda (KM)
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
1. Troškovi plata, porezi i
doprinosi
450.000 495.000 550.000 600.000 660.000
2.
Troškovi proizvodnih
usluga
250.000 275.000 305.000 335.000 370.000
3. Troškovi održavanja staze
200.000 220.000 245.000 270.000 300.000
4. Troškovi električne
energije
75.000 78.000 80.000 80.000 82.000
5. Troškovi održavanja
opreme
230.000 255.000 280.000 310.000 340.000
6. Nabavna vrijednost
prodate robe
163.000 180.000 210.000 230.000 253.000
7. Troškovi amortizacije 690.000 700.000 700.000 690.000 675.000
8. Troškovi kamata 480.000 470.000 427.500 383.000 335.000
9. Ostali troškovi 115.000 135.000 170.000 200.000 250.000
Ukupno (KM) :
2.653.000 2.808.000 2.967.500 3.098.000 3.265.000
33
Tabela br. 14. Plan rashoda
R.B Vrsta rashoda (KM)
2022. 2023. 2024. 2025. 2026.
1. Troškovi plata, porezi i
doprinosi
725.000 775.000 835.000 885.000 950.000
2.
Troškovi proizvodnih
usluga
405.000 420.000 440.000 470.000 485.000
3. Troškovi održavanje staze
330.000 350.000 375.000 390.000 400.000
4. Troškovi električne
energije
120.000 120.000 120.000 125.000 130.000
5. Troškovi održavanja
opreme
360.000 380.000 400.000 420.000 435.000
6. Nabavna vrijednost
prodate robe
275.000 285.000 295.000 305.000 310.000
7. Troškovi amortizacije
655.000 645.000 635.000 630.000 620.000
8. Troškovi kamata
285.000 230.000 175.000 115.000 50.000
9. Ostali troškovi
300.000 330.000 400.000 480.000 550.000
Ukupno (KM) :
3.455.000 3.535.000 3.675.000 3.820.000 3.930.000
Prilikom kalkulacije troškova bruto plata zaposlenih radnika, predviđeno je da
prosječan broj zaposlenih radnika bude 30, a prosječna bruto plata : 1250.00 KM
mjesečno. Jasno je da ovdje riječ o relativno sezonskom karakteru poslovanja, koje
podrazumijeva zapošljavanje određenog broja sezonskih radnika, kao i smanjivanje broja
radnika van sezone.
Za kalkulaciju troškova proizvodnih usluga, uzet je standard za restoranske usluge :
30% od planiranih prihoda.
Početni troškovi održavanja staze su predviđeni na nivou : 50.000 KM mjesečno,
odnosno 200.000 KM godišnje, sa tendencijom godišnjeg rasta po stopi od 10%, zbog
planiranog povećanja i proširenja ski staza, koje će biti neophodno održavati.
Troškovi električne energije su izračunati na bazi karakteristika motor gondole i
trenutne cijene električne energije ( pf/Kw/h)6. Planirano je određeno povećanje troškova
kada se trasa gondole produži do izlazne stanice na Jahorini. Pošto ne postoji jasan termin
plan za realizaciju III faze projekta (izgradnja zavisi od raspoloživosti izvora
finansiranja), za potrebe rada – start je predviđen za 2022. godinu.
Troškovi održavanja opreme su kalkulisani po standardnoj formuli : 1% godišnje od
vrijednosti materijalnih ulaganja u projekat.
6 Podaci preuzeti iz Studije izvodljivosti
34
Troškovi amortizacije su uračunati kao 3% od vrijednosti opreme;
Nabavna vrijednost prodate robe je 50% od prihoda koji se ostvaruju od prodaje robe
i iznajmljivanja ski opreme i opreme za planinski turizam.
U strukturi ostalih troškova dominantno mjesto će imati troškovi marketinga i
predviđeno je da rastu po stopi od 20% godišnje. Pošto ovdje nije riječ samo o
troškovima marketinga, nego i ostalim, na drugim mjestima neukalkulisanim troškovima,
odlučeno je da se stavka nazove : ostali troškovi, a ne troškovi marketinga.
5.3. Projekcija finansijskog rezultata preduzeća za period 2017. – 2026.
Tabela br. 15. (očekivani finansijski rezultat)
R.B Finansijski rezultat (KM)
2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
1. Poslovni prihodi
3.263.000 3.590.000 4.010.000 4.330.000 4.565.000
2. Poslovni rashodi
2.653.000 2.808.000 2.967.500 3.098.000 3.265.000
Ukupno (KM) :
610.000 782.000 1.042.500 1.232.000 1.300.000
R.B Finansijski rezultat (KM)
2022. 2023. 2024. 2025. 2026.
1. Poslovni prihodi
4.810.000
5.000.000
5.170.000
5.340.000
5.500.000
2. Poslovni rashodi
3.455.000
3.535.000
3.675.000
3.820.000
3.930.000
Ukupno (KM) :
1.355.000
1.465.000
1.495.000
1.520.000
1.570.000
35
5.4. Planirani bilans tokova gotovine za period 2017 – 2026. godine Projekcija tokova gotovine (tabela br. 16.)
Rb. Vrsta priliva/odliva (KM) Prilivi / odlivi gotovine za period
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
1. Gotovina na početku obr. perioda
--- 0 1.300.000 592.000 1.602.000 2.747.000
2. Prilivi od gondola i ski centra
--- 1.950.000 2.145.000 2.345.000 2.550.000 2.700.000
3. Prilivi od restorana na polaznoj
stanici
500.000 550.000 595.000 630.000 650.000
4. Prilivi od restorana i hotela na
Međustanici;
--- 325.000 357.500 500.000 560.000 610.000
5. Prilivi od prodaje i iznajmljivanja ski
opreme i opreme za turizam
--- 325.000 357.500 375.000 385.000 390.000
6. Ostali prilivi
--- 163.000 180.000 195.000 205.000 215.000
7. Prilivi na osnovu kreditnog zaduženja
8.000.000 --- --- --- --- ---
Ukupno prilivi :
8.000.000 3.263.000 4.890.000 4.602.000 5.932.000 7.312.000
8. Odlivi po osnovu invest. ulaganja
8.000.000 --- 1.500.000 --- --- ---
9. Odlivi po osnovu plata, poreza i
doprinosa
--- 450.000 495.000 550.000 600.000 660.000
10. Odlivi po osnovu proizvodnih usluga
--- 250.000 275.000 305.000 335.000 370.000
11. Odlivi za održavanje ski staze
--- 200.000 220.000 245.000 270.000 300.000
12. Odlivi po osnovu troškova električne
energije
--- 75.000 78.000 80.000 80.000 82.000
13. Odlivi po osnovu održavanja opreme
--- 230.000 255.000 280.000 310.000 340.000
14. Odlivi za održavanje opreme
--- 163.000 180.000 210.000 230.000 253.000
15.
Odlivi za ostale troškove --- 115.000 135.000 170.000 200.000 250.000
16. Odlivi po osnovu servisiranja kredita
(kamata i glavnica)
--- 480.000 1.160.000 1.160.000 1.160.000 1.160.000
Ukupno odlivi :
8.000.000 1.963.000 4.298.000 3.000.000 3.185.000 3.415.000
Gotovina na kraju obr. perioda :
0,00 1.300.000 592.000 1.602.000 2.747.000 3.897.000
Unutar plana gotovinskih tokova predviđeno je finansiranje hotela manjeg kapaciteta,
potpuno iz sopstvenih izvora. Finansiranje i izgradnja su planirani tokom 2018. godine, a
u to svrhu je predviđeno izdvajanje 1.500.000 KM tekućih sredstava.
Prvi pozitivni efekti posjedovanja smještajnih kapaciteta se na prihodima i gotovinskim
tokovima primjećuju od 2019. godine.
36
Projekcija tokova gotovine (tabela br. 16.)
Rb. Vrsta priliva/odliva (KM) Prilivi / odlivi gotovine za period
2022. 2023. 2024. 2025. 2026.
1. Gotovina na početku obr. Perioda
3.897.000 5.032.000 6.212.000 7.357.000 8.462.000
2. Prilivi od gondola i ski centra
2.850.000 2.950.000 3.050.000 3.150.000 3.250.000
3. Prilivi od restorana na polaznoj
stanici
680.000 700.000 720.000 740.000 760.000
4. Prilivi od restorana i hotela na
Međustanici;
650.000 700.000 730.000 760.000 785.000
5. Prilivi od prodaje i iznajmljivanja
ski opreme i opreme za turizam
400.000 410.000 420.000 430.000 440.000
6.
Ostali prilivi 230.000 240.000 250.000 260.000 265.000
7.
Prilivi na osnovu kreditnog
zaduženja
--- --- --- --- ---
Ukupno prilivi :
8.707.000 10.032.000 11.382.000 12.697.000 13.962.000
8. Odlivi po osnovu invest. ulaganja
--- --- --- --- ---
9. Odlivi po osnovu plata, poreza i
doprinosa
725.000 775.000 835.000 885.000 950.000
10. Odlivi po osnovu proizvodnih usluga
405.000 420.000 440.000 470.000 485.000
11. Odlivi za održavanje ski staze
330.000 350.000 375.000 390.000 400.000
12. Odlivi po osnovu troškova električne
energije
120.000 120.000 120.000 125.000 130.000
13. Odlivi po osnovu održavanja opreme
360.000 380.000 400.000 420.000 435.000
14. Odlivi za nabavku opreme
275.000 285.000 295.000 305.000 310.000
15. Odlivi za ostale troškove
300.000 330.000 400.000 480.000 550.000
16.
Odlivi po osnovu servisiranja kredita
(kamata i glavnica)
1.160.000 1.160.000 1.160.000 1.160.000 1.160.000
Ukupno odlivi:
3.675.000 3.820.000 4.025.000 4.235.000 4.420.000
Gotovina na kraju obr. perioda :
5.032.000 6.212.000 7.357.000 8.462.000 9.542.000
Iz priložene projekcije tokova gotovine, lako je zaključiti da preduzeće neće imati većih
problema da zadrži tekuću likvidnost, odnosno da servisira sve svoje obaveze bez
kašnjenja, uz pretpostavku da će ostvarene plasmane roba i usluga uspijevati naplatiti po
stopi od 100 %, što je po prirodi djelatnosti koju obavlja (pružanje usluga u sektoru
turizma) sasvim za očekivati, pošto ne postoji opcija odloženog plaćanja.