bio-bihevioralno istraživanje me - zzjz fbih

Bio-bihevioralno istraživanje među injekcionim korisnicima droga u pet gradova u BiH: Banja Luka, Bijeljina, Mostar, Sarajevo, Zenica

Istraživanje sprovedeno u okviru GFATM projekta „Povećanje univerzalnog pristupa za

populaciju pod povećanim rizikom u BiH“

Istraživanje sproveli JZU Institut za javno zdravstvo, Republika Srpska, i Zavod za javno

zdravstvo Federacije BiH u saradnji sa UG Viktorija iz Banje Luke, UG Proi iz Sarajeva i UG

Margina iz Zenice, uz tehničku podršku kancelarije Razvojnog programa Ujedinjenih nacija

(UNDP) u Sarajevu

Autori publikacije:

Stela Stojisavljević Biljana Janjić Dijana Štrkić Irena Jokić Enida Imamović Mirsada Mulaomerović

Istraživački tim, Republika Srpska:

Miodrag Marjanović Stela Stojisavljević Biljana Janjić Dijana Štrkić

Supervizori istraživanja, Republika Srpska:

Mladen Grujičić Vesna Lučić Samardžija

Istraživački tim, Federacija BiH:

Zlatko Vučina, koordinator istraživanja Jelena Ravlija, koordinator istraživanja Irena Jokić, glavni istraživač Enida Imamović, član Mirsada Mulaomerović, član

Supervizori istraživanja, Federacija BiH:

Senada Tahirović Jasmin Softić Elida Avdić

SADRŽAJ

SKRAĆENICE.................................................................................................................................7

SAŽETAK........................................................................................................................................9

UVOD.............................................................................................................................................11

METODE........................................................................................................................................13

REZULTATI..................................................................................................................................19

BANJA LUKA...................................................................................................................19

BIJELJINA.........................................................................................................................23

SARAJEVO........................................................................................................................27

ZENICA..............................................................................................................................31

MOSTAR............................................................................................................................35

TRENDOVI PREVELENCIJE PPI I RIZIČNO PONAŠANJE....................................................39

AGREGIRANE PROCJENE ZA POPULACIJU IKD-a U VELIKIM GRADOVIMA BiH,

2015................................................................................................................................................48

BIVARIJABILNA I MULTIVARIJABILNA ANALIZA FAKTORA POVEZANIH SA

PRISUTNOŠĆU HCV ANTITIJELA U POPULACIJI IKD-a U VELIKIM GRADOVIMA BiH,

2015................................................................................................................................................51

ZAKLJUČAK I PREPORUKE......................................................................................................53

DODACI.........................................................................................................................................54

ZAHVALNOST

Autori žele zahvaliti istraživačkim timovima u Banjoj Luci, Bijeljini, Mostaru, Sarajevu i Zenici za trud

pri pažljivom prikupljanju podataka. Njihovo iskustvo u pružanju usluga injekcijskim korisnicima droga

putem nevladinih organizacija PROI, Viktorija i Margina je neprocjenjivo. Takođe želimo zahvaliti

lokalnim i međunarodnim institucijama koje su podržale ovo istraživanje – posebno UNDP-u zatim,

Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Institutu za javno zdravstvo Republike

Srpske. Također, ovo istraživanje ne bi bilo izvodljivo bez povjerenja učesnika našeg istraživanja.

Finansiranje ovog istraživanja omogućio je UNDP/Globalni fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i

malarije.

SKRAĆENICE I AKRONIMI

AIDS Sindrom stečene imunodeficijencije

BiH Bosna i Hercegovina

FBiH Federacija Bosne i Hercegovine

HBV Virus hepatitisa B

HCV Virus hepatitisa C

HIV Virus humane imunodeficijencije

IKD Injekcijski korisnici droge

NVO Nevladina organizacija

RDS Uzorkovanje vođeno ispitanima

RDSAT Računarski program za uzorkovanje vođeno ispitanima

RS Republika Srpska

PPI Polno prenosive infekcije

UNDP Program razvoja Ujedinjenih nacija

UNGASS Posebno zasjedanje Opšte skupštine Ujedinjenih nacija o HIV/AIDS-u

7

SAŽETAK

Cilj ovog istraživanja je nastavljanje sistematskog nadgledanja bioloških i bihevioralnih faktora u

vezi sa virusom humane imunodeficijencije (HIV) i drugim polno prenosivim infekcijama

(Hepatits C, Hepatitis B i sifilis) među injekcionim korisnicma droga (IKD) u Bosni i

Hercegovini. Kao i u prethodnim periodičnim istraživanjima izvedenim 2007, 2009. i 2012.

godine, korišćena je metoda uzorkovanja vođena ispitanima (eng. Respondent-Driven Sampling-

RDS) kako bi se došlo do vjerodostojnog uzorka IKD populacije. Ovo je četvrto istraživanje u

Banjoj Luci, Sarajevu i Zenici, dok je u Mostaru i Bijeljini istraživanje sprovedeno drugi put.

Podaci su prikupljeni u saradnji sa nevladinim organizacijama koje imaju bogato iskustvo u radu

sa IKD u pružanju usluga smanjenja štete i HIV prevencije.

Veličina uzorka je varirala od 130 ispitanih u Bijeljini do 260 u Banjoj Luci. Ispitani su primili

početni podsticaj u vidu telefonske dopune od 20 konvertibilnih maraka (KM) za njihovo učešće

u istraživanju, te 10 KM za regrutaciju do maksimalno tri ispitana iz ciljne grupe.

U toku istraživanja, nije zabilježen nijedan slučaj HIV infekcije među ispitanima, ni u jednom

gradu. U Banjoj Luci je procijenjena prevalencija hepatitsa C (HCV) od 19,0%, nije bilo hepatits

B pozitivnih (HBV), a tri ispitana su pozitivna na sifilis, pa je procjenjena prevalenca od 0,6%. U

Bijeljini je procijenjena prevalencija HCV-a 10,3%, dva ispitana su bila HBV pozitivna, čime je

procijenjena prevalencija 3,1%, jedan ispitani bio je pozitivan na sifilis, a procijenjena

prevalencija iznosi 0,5 %. U Sarajevu nijedan ispitani nije imao pozitivan rezultat testa na sifilis.

HBV je potvrđen kod dva ispitana, čime je procijenjena prevalencija od 0,2%. Međutim,

prevalencija HCV-a je znatno veća i procijenjena je na 48%. U Mostaru je preko trećine

ispitanih imalo pozitivan nalaz na HCV (35%), HBV je potvrđen kod tri ispitana, čime je

procijenjena prevalencija od 1,0%. Pozitivan test na sifilis imalo je 15,0% ispitanih.

U Zenici, u posljednjih 12 mjeseci trećina ispitanih se testirala na HIV (35,4%), pri čemu je

četvrtina ispitanih testirana po zahtjevu (24,9%). Skoro svi ispitani testirani tokom posljednjih 12

mjeseci su se informisali o rezultatu testiranja (94,4%).

9

Stopa HCV testiranja u Zenici je u posljednjih 12 mjeseci iznosila 15,9%, i gotovo svi testirani u

posljednjih 12 mjeseci znaju rezultate testa (95,3%).

U Bijeljini skoro tri četvrtine se nije nikada testiralo na HIV. U protekloj godini na HIV se

testirao samo jedan ispitani (1,9%), a što se tiče testiranja na HCV, protekle godine se jedan

ispitani testira (1,9%), ali ne zna rezultate testiranja. U 2007. godini 40% IKD-a u Zenici znalo je

za nevladine organizacije koje rade na prevenciji HIV-a, dok se taj broj povećao na 55,0% u 2009.

godini, 74,0% u 2012. godini, a u 2015. godini su svi ispitani bili upoznati (100%). Poređenja

radi, u Bijeljini su samo četiri lica, odnosno 2,7% ispitanih odgovorila da znaju za organizacije

koje rade na prevenciji HIV-a među IKD populacijom u njihovom gradu.

Udio IKD ispitanih u Sarajevu, koji su koristili sterilne igle i/ili špriceve tokom posljednjeg

ubrizgavanja povećao se s procijenjenih 87,0% u 2009. godini na 96,0% u 2012. god., dok je u

2015. godini procijenjen na 81,0%. U Banjoj Luci je udio ispitanih koji su koristili sterilne igle

i/ili špriceve tokom posljednjeg ubrizgavanja povećan s procijenjenih 73,9% u 2009. godini na

88,5% u 2012. god., dok je u 2015. godini procijenjen na 96,5%. U Bijeljini je manji broj

ispitanih u 2015. godini i iznosi procijenjenih 91,3% u odnosu na 2012. godinu kada je

procijenjeno da je 95,2% ispitanih koristilo sterilne igle i/ili špriceve tokom posljednjeg

ubrizgavanja.

Prevencija rizičnog seksualnog ponašanja mora ostati prioritet u zaštiti od HIV-a i polno

prenosivih infekcija (PPI) među IKD populacijom u Bosni i Hercegovini. Nezaštićeni polni

odnos je čest u svim gradovima, posebno sa stalnim seksualnim partnerima. U Banjoj Luci se

procjenjuje da je kondom tokom posljednjeg seksualnog odnosa koristilo nešto manje od jedne

četvrtine pripadnika. Mnogi pripadnici IKD populacije imaju stalne partnere koji takođe

ubrizgavaju droge, pa se povećava rizik prenosa polno i krvlju prenosivih infekcija. IKD

(Injekcioni korisnici droga) mogu poslužiti kao „most“ populacija, za prenos infekcije opštoj

populaciji putem polnog odnosa.

Iznad dvije trećine IKD-a u Sarajevu je tokom života bilo u zatvoru (69,0%), pri čemu je preko

polovine njih bilo u zatvoru tri ili više puta (55,0%). Blizu petine ispitanih je prvi put bilo u

zatvoru u dobi ispod 18 godina (18,0%).

10

UVOD

U nekim zemljama u okruženju koje su po svojim karakteristikama slične Bosni i Hercegovini,

npr. u Srbiji, heteroseksualni odnos je vodeći način prenosa ove infekcije, kao što je i u BiH

(52%). U Hrvatskoj je heteroseksualni način prenosa infekcije na drugom mjestu kao način

prenosa (29% HIV infekcija nastalo je na ovaj načina). U nekim zemljama, gdje je vodeći uzrok

injekciono korišćenje droge, infekcija HIV-om je u porastu. Najistaknutiji primjeri su epidemije

HIV-a povezane s injekcionim korišćenjem droga u Ukrajini i Rusiji (Cohen, 2010; Kruglov sur,

2007).

Postoji nekoliko razloga zašto je IKD populacija posebno ranjiva grupa u pogledu HIV-a i drugih

krvlju i polno prenosivih infekcija. Slično kao i druge populacije najviše izložene riziku od HIV-a,

kao što su seksualni radnici na ulici i muškarci koji imaju seksualne odnose s muškarcima, IKD

populacija upušta se u ponašanje koje je teško stigmatizovano i protivzakonito. Iz tih razloga,

njihovo zdravlje je ranjivo jer oni mogu izbjegavati traženje liječenja ili usluga prevencije u

javnim zdravstvenim ustanovama. Čak i kada postoje usluge smanjenja štete usmjerene ka IKD

populaciji, oni mogu biti neskloni korišćenju istih zbog straha od stigme i viktimizacije.

Osim HIV-a, HCV je direktna prijetnja zdravlju IKD populacije u zemljama u razvoju, kao i u

razvijenim zemljama. Prema posljednjim procjenama, nije neobično da stopa HCV prevalencije

prelazi 50,0% (Aceijas i Rhodes, 2007). Infekcija HCV-om je takođe česta u jugoistočnoj Evropi.

Nedavno RDS istraživanje sprovedeno u Crnoj Gori otkrilo je, na primjer, da se HCV

prevalencija među IKD populacijom povećala sa 22,0% na 54,0% u periodu između 2005. i 2008.

godine (Baćak i sar., 2013). Slična je situacija u susjednoj Srbiji, gdje je HCV prevalencija među

IKD u Beogradu procijenjena na 63,0% (Judd i sar., 2009). Istraživanja sprovedena u 2009.

godini u Bosni i Hercegovini pokazuju kako je HCV prevalencija dostigla oko polovine IKD

populacije u Sarajevu i Banjoj Luci.

U navedenim zemljama, kao i u mnogim drugim, prisutna su rizična ponašanja po zdravlje, kao

što su nezaštićeni seksualni odnos i dijeljenje opreme za ubrizgavanje, na što se nadovezuje

nepovoljno društveno okruženje. Ovi rizici uključuju strukturne prepreke poput nedostatka

zapošljavanja, te stigmatizaciju i diskriminaciju povezane sa zavisnošću od droga, nedostatkom

11

odgovarajuće zdravstvene zaštite, te teškim kaznenim mjerama usmjerenim ka populaciji IKD-a

(Rhodes i Šimić, 2005).

U ovom istraživanju smo nastavili nadzor nad HIV-om, drugim PPI i krvlju prenosivim

infekcijama među IKD u Bosni i Hercegovini. Slično istraživanjima sprovedenim u 2007, 2009. i

2012. godini, RDS je korišćen kako bi se došlo do vjerodostojnog uzorka IKD u određenim

gradovima.

12

METODE

U ovom istraživanju koristili smo RDS, metodu koja se pokazala uspješnom u regrutovanju IKD

populacije, do koje je teško doći putem standardnih metoda uzorkovanja (Magnani i sar, 2005).

Istraživačka iskustva u sprovođenju RDS studija pokazala su se kao vrlo uspješna među

populacijom IKD-a širom svijeta (Malekinejad i sar, 2008; Johnston i sar, 2008), uključujući

Bosnu i Hercegovinu gdje je slično istraživanje sprovedeno u Sarajevu, Banjoj Luci i Zenici 2007.

i 2009. godine i u Sarajevu, Mostaru, Zenici, Banjoj Luci i Bijeljini 2012. godine.

RDS smanjuje pristranost povezanu s neslučajnim izborom početnih učesnika istraživanja

(nazvanu sjemenke, eng. seeds) i uzima u obzir faktor sličnosti ili sklonost pojedinaca formiranju

društvenih veza sa njima (Heckathorn, D. D. (1997). Respondent-Driven Sampling: A New

Approach to the Study of Hidden Populations. Social Problems, 44(2), 174–199).

Procedura uzorkovanja

Terensko istraživanje sprovele su tri nevladine organizacije ‒ „Viktorija“, „PROI“ i „Margina“.

Za razliku od drugih metoda uzorkovanja lančanim upućivanjem (poput „snježne grudve“, eng.

snowball), RDS efikasno rješava probleme poput neprobabilističkog izbora učesnika istraživanja.

Regrutacija učesnika u istraživanje započinje pažljivo odabranim sjemenkama (seeds), otprilike

sedam do osam članova ciljane populacije koje su istraživači izabrali na osnovu njihove

društvene povezanosti. Sjemenke su započele proces uzorkovanja pozivanjem svojih poznanika i

prijatelja, takođe injekcione korisnike droga, da učestvuju u istraživanju. Sjemenke su morale

zadovoljavati iste kriterijume za uključivanje u istraživanje kao i ispitani.

Jedna od karakteristika koje RDS čine efikasnim jest sistem nadoknada koje su isplaćivane

učesnicima za uspješno vlastito učestvovanje u istraživanju i za uspješno regrutovanje drugih.

Učesnici regrutuju jedni druge pomoću kupona koji sadrže jedinstvene identifikacione brojeve

kako bi se moglo pratiti ko je koga regrutovao. Dugi regrutacioni lanci sežu duboko u

najskrivenije dijelove ciljane populacije, koji najčešće nisu dostupni sa standardnim metodama

uzorkovanja.

13

METODE

U ovom istraživanju koristili smo RDS, metodu koja se pokazala uspješnom u regrutovanju IKD

populacije, do koje je teško doći putem standardnih metoda uzorkovanja (Magnani i sar, 2005).

Istraživačka iskustva u sprovođenju RDS studija pokazala su se kao vrlo uspješna među

populacijom IKD-a širom svijeta (Malekinejad i sar, 2008; Johnston i sar, 2008), uključujući

Bosnu i Hercegovinu gdje je slično istraživanje sprovedeno u Sarajevu, Banjoj Luci i Zenici 2007.

i 2009. godine i u Sarajevu, Mostaru, Zenici, Banjoj Luci i Bijeljini 2012. godine.

RDS smanjuje pristranost povezanu s neslučajnim izborom početnih učesnika istraživanja

(nazvanu sjemenke, eng. seeds) i uzima u obzir faktor sličnosti ili sklonost pojedinaca formiranju

društvenih veza sa njima (Heckathorn, D. D. (1997). Respondent-Driven Sampling: A New

Approach to the Study of Hidden Populations. Social Problems, 44(2), 174–199).

Procedura uzorkovanja

Terensko istraživanje sprovele su tri nevladine organizacije ‒ „Viktorija“, „PROI“ i „Margina“.

Za razliku od drugih metoda uzorkovanja lančanim upućivanjem (poput „snježne grudve“, eng.

snowball), RDS efikasno rješava probleme poput neprobabilističkog izbora učesnika istraživanja.

Regrutacija učesnika u istraživanje započinje pažljivo odabranim sjemenkama (seeds), otprilike

sedam do osam članova ciljane populacije koje su istraživači izabrali na osnovu njihove

društvene povezanosti. Sjemenke su započele proces uzorkovanja pozivanjem svojih poznanika i

prijatelja, takođe injekcione korisnike droga, da učestvuju u istraživanju. Sjemenke su morale

zadovoljavati iste kriterijume za uključivanje u istraživanje kao i ispitani.

Jedna od karakteristika koje RDS čine efikasnim jest sistem nadoknada koje su isplaćivane

učesnicima za uspješno vlastito učestvovanje u istraživanju i za uspješno regrutovanje drugih.

Učesnici regrutuju jedni druge pomoću kupona koji sadrže jedinstvene identifikacione brojeve

kako bi se moglo pratiti ko je koga regrutovao. Dugi regrutacioni lanci sežu duboko u

najskrivenije dijelove ciljane populacije, koji najčešće nisu dostupni sa standardnim metodama

uzorkovanja.

U toku pripreme i implementacije RDS studije obavljeno je formativno istraživanje kojim je

utvrđeno da je RDS adekvatna metoda uzorkovanja za ciljanu populaciju. Formativno

istraživanje je sprovedeno s ciljem pronalaženja adekvatnih inicijalnih ispitanih (sjemenki).

U Bijeljini je identifikovano šest, a u Banjoj Luci, Sarajevu, Mostaru i Zenici po osam inicijalnih

ispitanih (sjemenki).

Laboratorijska dijagnostika

Nakon informisanog pristanka, odmah nakon anketiranja od ispitanih je uziman uzorak krvi (5

ml). Uzorak je nakon toga šifriran istom šifrom kojojm je šifriran upitnik, a laboratorijski

tehničar je popunjavao uputnicu koja je pratila uzorak krvi u laboratoriju.

Šifrirani uzorak zajedno sa uputnicom je potom dostavljan u prethodno izabrane laboratorije.

Testiranje je sprovedeno pomoću ELISA testova novije generacije. Ispitanom se daje broj kontakt

telefona gdje se može, ako želi, kroz 15 dana (zavisno od laboratorije koja radi analize),

informisati o mogućnosti dobijanja rezultata i eventualnog uključivanja u posttest savjetovanje.

Statistička analiza

Kako bi bili izračunati indikatori reprezentativni za cjelokupnu populaciju, a ne samo uzorak,

korišćen je specijalni računarski program RDSAT verzija 7.1.46. (Ref. Volz, E.; Wejnert, C.;

Cameron, C.; Spiller, M.; Barash, V.; Degani, I.; and Heckathorn, D.D. 2012. Respondent-Driven

Sampling Analysis Tool (RDSAT) Version 7.1. Ithaca, NY: Cornell University).

T koji ponderiše podatke na osnovu veličine ličnih mreža i nivoa pristrasne regrutacije učesnika

(homofilije). Važno je napomenuti da se RDS uglavnom ne može koristiti za procjenu

prevalencije na nacionalnom nivou, već na geografski ograničenim lokacijama poput gradova.

Za potrebe istraživanja i praćenja kupona i ispitanih koji su uključeni u istraživanje napravljena je

baza u MS Excel programu.

Iz analize podataka isključene su inicijalne sjemenke.

14

Kriterijumi za učešće u istraživanju

Za ovo istraživanje, potencijalni učesnici su morali zadovoljiti sljedeće kriterijume:

Stariji su od 18 godina;

Injektirali su droge barem jednom u posljednjih mjesec dana;

Žive, rade ili studiraju u gradu u kojem se sprovodi istraživanje;

U mogućnosti su dati informisani pristanak za učešće u bihevioralnom i biološkom dijelu

istraživanja.

Istraživačka lokacija

Istraživanje je sprovedeno na pažljivo izabranim lokacijama. U Banjoj Luci je sprovedeno u

NVO, a u Bijeljini u privatnom, iznajmljenom prostoru. U Sarajevu i Zenici istraživanje je

sprovedeno u NVO, a u Mostaru u Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH. Lokacije su bile

sigurne, lako dostupne i diskretne.

Istraživačke lokacije su bile otvorene u poslijepodnevnim časovima od 13.00 do 20.00 časova.

Posebno vrijeme je namijenjeno za dijeljenje rezultata bioloških testova učesnicima koji su već

bili u istraživanju, savjetovanje i za isplatu sekundarnih nadoknada.

Regrutacioni kuponi

Kuponi su korišćeni za regrutaciju ispitanih. Svaki ispitani dobio je maksimalno tri kupona

(odnosno, dva ili jedan, zavisno od toga u kojoj je fazi regrutacija ispitanih). Svi kuponi su mogli

regruta povezati s regruterom.

Učesnici u RDS istraživanju (uključujući sjemenke) dobili su primarnu nadoknadu u vidu

telefonske dopune od 20 konvertibilnih maraka (KM) za učestvovanje u intervjuu i davanje

uzorka krvi. Sekundarna nadoknada u vidu telefonske dopune od 10 KM bila je izdata učesnicima

za svako lice koje su regrutovali u istraživanje i koje je zadovoljilo kriterijume za učestvovanje u

istraživanju. Broj lica koje učesnik može regrutovati u istraživanje ograničen je na tri.

Zaduženja i odgovornosti istraživačkog tima Svi članovi istraživačkog tima strogo su se

pridržavali protokola i svaki član tima slijedio je svoja zaduženja.

15

Skriner je provjeravao zadovoljava li ispitani kriterijume za uključivanje u istraživanje,

sprovodio je i potpisivao informisani pristanak, upućivao ispitanog u tok istraživanja.

Site menadžer je bio glavno i odgovorno lice na istraživačkoj lokaciji, odgovarao na pitanja

zainteresovanih potencijalnih ispitanih, zakazivao sa ispitanima termine za njihovo učestvovanje

u istraživanju i vodio ih kroz cjelokupan proces, pratio i koordinisao sve što se događa na

istraživačkoj lokaciji.

Savjetnik/intervjuer je sprovodio licem-u-lice intervju s ispitanim, popunjavao upitnik o veličini

mreže s ispitanim i pružao savjetovanje o HIV-u, PPI i krvlju prenosivim infekcijama i rizičnom

ponašanju.

Kupon menadžer je isplaćivao primarnu nadoknadu i nadzirao distribuciju kupona i izdavao

ispitanima nove kupone.

Svi članovi tima su obezbijedili anonimnost ispitanih, morali su tretirati ispitane dostojanstveno i

s poštovanjem, sva dokumenta u vezi sa ispitanima koja sadrže informacije o ispitanima morali

su biti odloženi u dosije ispitanog i čuvana u sigurnom i zaključanom ormariću, podaci pripadaju

istraživačkom projektu i kasnije će biti uneseni u bazu podataka, prijavljivali su bilo kakve

probleme site menadžeru i supervizorima.

Izdavanje nalaza počelo je dvije nedjelje nakon početka istraživanja i završilo se dvije nedjelje

poslije završetka istraživanja.

Prije početka istraživanja, svi članovi istraživačkog tima učestvovali su u treningu za sprovođenje

istraživanja.

Etička pitanja

Etičku saglasnost za sprovođenje istraživanja su dali etički komiteti JZU Instituta za javno

zdravstvo i Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

A. Rizici za učesnike

16

Kako bi se smanjili rizici za učesnike istraživanja i članove istraživačkog tima, prije početka

istraživanja voditelji istraživanja su konsultovati policiju i ostale relevantne organizacije, poput

etičkih komiteta. Psihološki rizici vezani uz razotkrivanje privatnih i osjetljivih informacija,

poput seksualnog ponašanja i korišćenja droga, smanjeno je tako što je prikupljanje podataka

sprovođeno u bezbjednim prostorijama.

B. Koristi za učesnike

Učesnici u istraživanju su dobili nalaze testiranja na HIV, HCV, HBV i sifilis. Prije samog

testiranja imali su priliku da budu savjetovani o tome kako promijeniti ponašanja koja ih mogu

izloziti povećanom riziku od zaraze tim bolestima i dobiti jasne i tačne informacije o tome kako i

gdje potražiti medicinsku pomoć. Protokol istraživanja je pretpostavio da će svi učesnici koji

budu pozitivni na bilo koji od testova biti referisani na medicinski tretman.

C. Dobrovoljno učešće

Učesnici su instruisani da u bilo kojem trenutku mogu odustati od istraživanja i da je njihovo

učestvovanje potpuno dobrovoljno.

D. Informisani pristanak

Nakon što im je jasno objašnjena svrha istraživanja i istraživacki proces, učesnici koji su

zadovoljili kriterijume za učestvovanje u istraživanju odgovorili su da li su razumjeli šta

uključuje njihovo učestvovanje i nakon toga je od njih zatražen usmeni pristanak, potvrđen

potpisom anketara. Niti u jednom trrenutku učesnici nisu zapisivali informacije o sebi putem

kojih bi mogli biti identifikovani, poput ličnog imena.

Zaštita pouzdanosti

Svi podaci iz istraživanja, uključujući ispunjene upitnike i informacije o nalazima bioloških

testiranja, adekvatno su arhivirani kako niko osim izabranih članova istraživačkog tima ne bi

imao pristup njima. Svi članovi istraživačkog tima potpisali su izjavu o povjerljivosti podataka.

17

Indikatori istraživanja

Najveći dio upitnika dizajniran je prateći smjernice za sprovođenje ponovnih bihevioralnih

anketa među populacijom izloženom riziku od HIV-a koje je pripremio Family Health

International (2000). Anketa je takođe uključivala pitanja koja su dozvolila kreiranje sljedećih

UNGASS i GARP pokazatelja (UNAIDS/WHO/UNICEF. (2014). Global AIDS Response

Progress Reporting 2014 Construction of Core Indicators for monitoring the 2011 United

Nations Political Declaration on HIV and AIDS):

1. Postotak IKD-a koji su testirani na HIV u posljednjih 12 mjeseci i koji znaju svoje rezultate.

2. Postotak IKD-a koji su obuhvaćeni programima HIV prevencije.

3. Postotak IKD-a koji pravilno identifikuju načine sprečavanja seksualnog prenosa HIV-a i koji

u isto vrijeme odbacuju glavne zablude o prenosu HIV-a.

4. Postotak IKD-a koji su imali polni odnos prije dobi od 15 godina.

5. Postotak IKD-a koji su imali polni odnos s više od jednog partnera u proteklih 12 mjeseci.

6. Postotak IKD-a koji su imali više od jednog partnera u proteklih 12 mjeseci prijavljujući

korišćenje kondoma tokom svog posljednjeg spolnog odnosa.

7. Postotak IKD-a koji su prijavili korišćenje kondoma tokom svog posljednjeg spolnog odnosa.

8. Postotak IKD-a koji su prijavili korišćenje sterilne opreme za injektovanje pri posljednjoj

epizodi injektovanja.

9. Postotak IKD-a zaraženih HIV-om

18

REZULTATI

U ovom poglavlju iznosimo značajne rezultate Istraživanja sprovedenog u 2015. godini,

prezentovane po gradovima u kojima je sprovedeno Istraživanje. Kroz poglavlje o rezultatima

pretežno govorimo o procjenama populacije, osim u slučajevima gdje je smatrano da treba

navesti proporcije uzorka.

BANJA LUKA

Sociodemografski podaci

U istraživanju je 87,6% ispitanih bilo muškog pola. Medijan dobi je 31 godina (raspon 18‒69

godina), pri čemu njih 78,3% ima 25 i više godina. Srednjoškolsko obrazovanje ima 82,1%

pripadnika IKD populacije u Banjoj Luci. Najčešći bračni status ispitanih je samac (47,3%) i

stalna veza (27,7%). Preko polovine ispitanih je nezaposleno, dok je samo 16,2% stalno

zaposleno. Povremeni/privremeni poslovi i porodica su izvor prihoda za veći dio ispitanih. Preko

pet godina u gradu živi 98,0% ispitanih.

Veličina mreže

Medijan veličine mreže je 8. Preko polovine IKD je uključeno u istraživanje preko prijatelja, a

39,6% preko poznanika.

Za skoro četvrtinu IKD-a novac predstavlja glavni motiv za učešće u istraživanju, ali je značajno

istaći da za 38,7% motiv predstavlja želja da se testiraju na PPI, a za njih 22,0% motiv je želja da

se testiraju na HIV.

19

Grafikon 1: Regrutaciona mreža u Banjoj Luci, RDS (Respondent Driven Sampling) istraživanje

među IKD, 2015.1

Korišćenje droge i liječenje zavisnosti od droge

Tri četvrtine IKD-a je prvi put uzelo drogu prije navršene 18. godine, dok se prvo injektovanje u

81,4% desilo nakon punoljetstva. Medijan prvog uzimanju droge je 16 godina, a prvog

injektovanja droge je 21 godina. Nešto više od polovine IKD-a ubrizgava droge šest godina ili

duže. Heroin je u posljednja tri mjeseca uzimalo 92,8% IKD-a, a kokain injekciono ili na drugi

način je uzimalo ukupno 24,7%. Procjenjuje se da je metadon ampule koristilo 4,1% IKD

populacije u Banjoj Luci, tečni metadon 12,1%, a buprenorfin 10,8%. Svaki peti pripadnik IKD

populacije u Banjoj Luci je koristio ekstazi2 u posljednja tri mjeseca, dok je marihuana (u istom

periodu) daleko više korišćena (84,5%). Nešto više od jedne četvrtine pripadnika IKD populacije

u Banjoj Luci je ubrizgavalo drogu više puta nedjeljno ili češće, u mjesec dana koji su prethodili

istraživanju. Više od jedne trećine se predoziralo do tačke gubitka svijesti bar jednom u životu, a

1 Vizualizacije mreže: sjemenke su obojene tamnijom ljubičastom bojom i kako se učesnici udaljavaju od sjemenki postaju svjetlije boje. Svaki učesnik ima oznaku + ili - što predstavlja rezultat HCV testa. 2Ekstazi je ulični naziv za methylenedioxymethamphetamine (MDMA)

20

u slučaju da se to desi nekome njih 89,7% bi pozvalo hitnu pomoć. Dok se po procjeni samo

7,7% trenutno nalazi na liječenju od zavisnosti od droga, jedna petina bila je jednom na tretmanu,

dok je 16,6% bilo liječeno više puta. Više od polovine pripadnika IKD populacije koji su bili na

liječenju navode neku vrstu metadonske terapije, samo 4,4% savjetovališta nevladinih

organizacija (NVO), dok je jedna petina sama pokušavala da se „skine sa droge“. Procjenjuje se

kako više od polovine zna za makar jednu organizaciju koja radi na prevenciji HIV-a među IKD

populacijom u njihovom gradu, a od onih koji znaju za takvu organizaciju blizu tri četvrtine je

nekad koristilo njihove usluge.

Razmjena opreme za injektovanje

Prema procjeni, 11,7% IKD-a u Banjoj Luci je upotrijebilo korišćenu iglu/špric posljednji put kad

su injektovali drogu. „Nemam drogu“ je najčešći odgovor na pitanje o razlogu za dijeljenje

pribora (35,5%), a neposjedovanje odgovarajuće opreme je tek na petom mjestu kao razlog. Pri

posljednjoj upotrebi korišćene igle/špriceve 46,5% je istu očistilo prije upotrebe, gdje su vruća i

hladna voda za polovinu bile izbor korišćenog sredstva za čišćenje. Svoj rastvor droge iz

zajedničke posude za miješanje/kuvanje povlači uvijek ili skoro uvijek čak 64,9% IKD-a. U

proteklih 12 mjeseci 84,5% IKD-a je injekcioni pribor dijelilo (na bilo koji način) sa jednim ili

dva lica.

Korišćenje novih igala/špriceva

Najčešće porijeklo sterilne opreme za ubrizgavanje su apoteke (61,2%) i NVO koje pružaju

usluge zamjene igala (42,3%, uključujući i terenske radnike NVO), a zatim prijatelji. Sterilnu

opremu, kada im je potrebna, može dobiti 80,6% IKD populacije. Po rezultatima, 71,6% IKD-a

su koristili nove sterilne igle/špriceve svaki put u posljednjih mjesec dana.

Iskustva s policijom i zatvorom

Više od četvrtine IKD populacije u Banjoj Luci privođeno je od policije u proteklih 12 mjeseci.

Jedna trećina bila je u zatvoru bar jednom, od čega je oko dvije trećine zatvarano više puta. U

zatvoru je 79,0% IKD populacije dijelilo igle/špriceve. Samo 31,8% IKD populacije dobijalo je

čiste špriceve/igle tokom boravka u zatvoru.

21

u slučaju da se to desi nekome njih 89,7% bi pozvalo hitnu pomoć. Dok se po procjeni samo

7,7% trenutno nalazi na liječenju od zavisnosti od droga, jedna petina bila je jednom na tretmanu,

dok je 16,6% bilo liječeno više puta. Više od polovine pripadnika IKD populacije koji su bili na

liječenju navode neku vrstu metadonske terapije, samo 4,4% savjetovališta nevladinih

organizacija (NVO), dok je jedna petina sama pokušavala da se „skine sa droge“. Procjenjuje se

kako više od polovine zna za makar jednu organizaciju koja radi na prevenciji HIV-a među IKD

populacijom u njihovom gradu, a od onih koji znaju za takvu organizaciju blizu tri četvrtine je

nekad koristilo njihove usluge.


Prema procjeni, 11,7% IKD-a u Banjoj Luci je upotrijebilo korišćenu iglu/špric posljednji put kad

su injektovali drogu. „Nemam drogu“ je najčešći odgovor na pitanje o razlogu za dijeljenje

pribora (35,5%), a neposjedovanje odgovarajuće opreme je tek na petom mjestu kao razlog. Pri

posljednjoj upotrebi korišćene igle/špriceve 46,5% je istu očistilo prije upotrebe, gdje su vruća i

hladna voda za polovinu bile izbor korišćenog sredstva za čišćenje. Svoj rastvor droge iz

zajedničke posude za miješanje/kuvanje povlači uvijek ili skoro uvijek čak 64,9% IKD-a. U

proteklih 12 mjeseci 84,5% IKD-a je injekcioni pribor dijelilo (na bilo koji način) sa jednim ili

dva lica.


Najčešće porijeklo sterilne opreme za ubrizgavanje su apoteke (61,2%) i NVO koje pružaju

usluge zamjene igala (42,3%, uključujući i terenske radnike NVO), a zatim prijatelji. Sterilnu

opremu, kada im je potrebna, može dobiti 80,6% IKD populacije. Po rezultatima, 71,6% IKD-a

su koristili nove sterilne igle/špriceve svaki put u posljednjih mjesec dana.


Više od četvrtine IKD populacije u Banjoj Luci privođeno je od policije u proteklih 12 mjeseci.

Jedna trećina bila je u zatvoru bar jednom, od čega je oko dvije trećine zatvarano više puta. U

zatvoru je 79,0% IKD populacije dijelilo igle/špriceve. Samo 31,8% IKD populacije dobijalo je

čiste špriceve/igle tokom boravka u zatvoru.

Seksualno ponašanje

Oko jedne petine IKD populacije je prije 15. godine imalo svoj prvi seksualni odnos. U 12

mjeseci koji su prethodili istraživanju 88,2% IKD populacije u Banjoj Luci imalo je seksualni

odnos, a od toga oko polovine dva i više seksualnih partnera. Procijenjeno je da je kondom tokom

posljednjeg seksualnog odnosa koristilo 23,2% IKD. Seksualni odnos sa stalnim partnerom u

proteklih 12 mjeseci imalo je 70,3% IKD populacije, a među stalnim partnerima je 17,7% IKD-a.

Samo 15,6% je koristilo kondom tokom posljednjeg seksualnog odnosa sa stalnim partnerom. Od

49,2% IKD-a koji su imali seksualni odnos sa slučajnim seksualnim partnerom u prošloj godini,

10,5% tih partnera su koristili droge injektovanjem, a za 27,7% je ta informacija bila nepoznata.

Kondom je tokom posljednjeg seksualnog odnosa sa slučajnim partnerom koristilo 38,7%

pripadnika, a 28,0% je svaki put koristilo kondom u proteklih 12 mjeseci. Procjenjuje se da je

16,2% pripadnika IKD populacije davalo novac, drogu, ili druga dobra u zamjenu za seksualne

usluge, dok je 7,3% pružilo seksualne usluge za novac ili druga dobra. Češće su koristili kondom

prilikom uzimanja seksualne usluge (45,4%) nego prilikom pružanja (22,9%), pri posljednjem

takvom odnosu.

Kondomi i SPI

Samo jedan ispitani nije znao gdje može kupiti/nabaviti kondome. U godini koja je prethodila

istraživanju 30,7% pripadnika IKD populacije nije koristilo kondome, a 13,8% je do sada imalo

PPI.

Znanje o HIV-u

Pitanja o osnovnom znanju o načinima prenosa HIV-a i zaštiti od infekcije pokazala su da više

pripadnika IKD populacije zna da je nezaštićeni vaginalni i analni seks faktor rizika za HIV, dok

je manje njih svjesno da je i nezaštićeni oralni seks faktor rizika. Čak 98,3% ispitanih zna da se

HIV prenosi uzimanjem droge zajedničkim priborom. Postupci koji mogu spriječiti prenos HIV-a

su poznati većini ispitanih. Nešto više od trećine imalo je tačne odgovore na sva pitanja koja čine

UNGASS pokazatelj znanja.

22

Testiranje na HIV/SPI

Tri četvrtine pripadnika IKD populacije zna gdje mogu uraditi HIV test, a nešto više od polovine

se do sada testiralo, jednom ili više puta. U posljednjih 12 mjeseci na HIV se testiralo 29,6% IKD.

Za većinu testiranje je bilo dobrovoljno (90,0%), a nešto je manja informisanost o rezultatima

testa pri posljednjem testiranju. Što se tiče UNGASS pokazatelja testiranja, 12,2% IKD se

testiralo na HIV unazad godinu dana i znaju rezultat testiranja. Na HCV se protekle godine

testiralo 20,8% IKD, od čega je njih 88,7% primilo rezultate testiranja.

Rezultati testiranja na HIV/SPI

Nije bilo HIV pozitivnih slučajeva među IKD ispitanima u Banjoj Luci, dok je HCV-pozitivnih

19,0% [95% CI 10,1–25,9]. Među ispitanima nije bilo ni HBV pozitivnih, a samo tri ispitana bila

su pozitivna na sifilis (0,6% [95% CI 0,0–1,4]).

BIJELJINA


U istraživanju je 89,9% ispitanih bilo muškog pola. Medijan dobi je 26 godina (raspon 18‒55

godina), pri čemu njih 57,3% ima 25 i više godina. Većina ispitanih (63,8%) ima srednjoškolsko

obrazovanje. Najčešći bračni status ispitanih je samac (48,2%) i stalna veza (17,6%). Stopa

nezaposlenosti IKD populacije u Bijeljini je 42,9%, dok je samo 8,8% stalno zaposleno.

Povremeni/privremeni poslovi su za 45,9% IKD-a glavni izvor prihoda, a na drugom mjestu je

porodica (36,2%). Preko pet godina u gradu živi njih 86,7%.

Veličina mreže

Medijan veličine mreže je 7. Injekcioni korisnici droga su uključeni u istraživanje preko prijatelja

i poznanika u 91,6% slučajeva. Za 68,6% IKD-a glavni motiv za učešće u istraživanju je želja da

se testiraju na HIV, na drugom mjestu je novčana naknada (14,5%).

23

Grafikon 2: Regrutaciona mreža u Bijeljini, RDS (Respondent Driven Sampling) istraživanje među IKD, 2015. Korišćenje droge i liječenje zavisnosti od droge

Nešto manje od tri četvrtine IKD-a je prvi put uzelo drogu prije navršene 18. godine, dok se prvo

injektovanje u 95,7% desilo nakon punoljetstva. Medijan prvog uzimanja droge je 17 godina, a

prvog injektovanja droge 22 godine. Samo 3,8% IKD-a ubrizgava droge šest godina ili duže.

Heroin su u posljednja tri mjeseca injektovali svi ispitani iz uzorka, a kokain njih 21,2%.

Metadon ampule je u posljednja tri mjeseca injektovalo 5,2% IKD populacije, dok je tečni

metadon 3,3% IKD je uzimalo injekciono, a 1,1% na drugi način. Oko trećine IKD populacije u

Bijeljini je koristilo ekstazi u posljednja tri mjeseca, dok je marihuana daleko više korišćena

(92,3%). U mjesec dana koji su prethodili istraživanju 25,8% pripadnika IKD populacije u

Bijeljini je ubrizgavalo drogu nekoliko puta nedjeljno. Kod 15,8% IKD-a predoziranje je bar

jednom dovelo do gubitka svijesti. Jedna petina ne zna šta treba preduzeti kod predoziranja, a

nešto više od polovine bi pozvalo hitnu pomoć kod predoziranja. Za vrijeme istraživanja nijedan

IKD nije bio na liječenju od zavisnosti od droga, a tri četvrtine IKD populacije nije nikad bilo na

liječenju. Manje od polovine pripadnika IKD populacije koji su do sada bili na liječenju bilo je u

programu rehabilitacije u terapijskoj zajednici (45,3%), a 35,4% je bilo na detoksikaciji

metadonom. Samo 3,1% ispitanih zna neku organizaciju koja radi na prevenciji HIV-a među IKD

populacijom u njihovom gradu, a samo jedan ispitani je koristio njihove usluge.

24

Razmjena opreme za injektiranje

Prema procjeni, 7,7% posto IKD-a u Bijeljini je upotrijebilo korišćenu iglu/špric posljednji put

kad su injektovali drogu, a taj postotak na mjesečnom nivou je 9,2% za posljednjih mjesec dana.

Najčešći razlog za dijeljenje pribora je ubrizgavanje od strane iskusnog injektora (55,0%), a na

drugom mjestu je nedostatak novca. Pet od 14 ispitanih ili 35,7% očistilo je pribor prije upotrebe

pri posljednjoj upotrebi korišćene igle/šprica, među onima koji nisu koristili iglu/špric u proteklih

mjesec dana. Prema procjeni, vruća voda je jedini izbor korišćenog sredstva za čišćenje opreme

za injektovanje (68,3%), među ponuđenim sredstvima. Samo 10,6% IKD populacije nikad ne

povlači svoj rastvor droge iz zajedničke posude za miješanje/kuhanje. U proteklih 12 mjeseci

84,4% pripadnika IKD populacije dijelilo je injekcioni pribor (na bilo koji način) sa jednom ili

dva lica.


Najčešće porijeklo sterilne opreme za ubrizgavanje su apoteke (76,8%), zatim prijatelji i drugi

IKD. Oko tri četvrtine IKD-a može dobiti sterilnu opremu kada im je ista potrebna, te je njih

70,4% koristilo nove sterilne igle/špriceve svaki put prilikom injektovanja u posljednjih mjesec

dana.


Kod 15,8% IKD-a u Bijeljini bilo je privođenja od policije u proteklih 12 mjeseci. Iskustvo

boravka u zatvoru bar jednom ima 18,1% pripadnika, od čega je 39,4% zatvarano više puta.


Samo 3,0% IKD populacije je prije 15. godine imalo svoj prvi seksualni odnos, što je značajno

manje u odnosu na Banju Luku. Preko 90% IKD populacije u Bijeljini imalo je seksualni odnos u

godini prije istraživanja, od čega je 60,1% imalo dva ili više seksualnih partnera. Procijenjeno je

da je kondom tokom posljednjeg seksualnog odnosa koristilo 36.8% IKD. Seksualni odnos sa

stalnim partnerom u proteklih 12 mjeseci imalo je tri četvrtine IKD populacije, a među stalnim

partnerima trećina su IKD. Skoro trećina je koristila kondom tokom posljednjeg seksualnog

odnosa sa stalnim partnerom. Od 39,5% pripadnika IKD populacije, koji su imali seksualni odnos

sa slučajnim seksualnim partnerom u prošloj godini, 63,7% ne zna da li su ti partneri bili IKD.


populacije IKD-a, a jedna četvrtina je koristila kondom svaki put sa slučajnim partnerom u

proteklih 12 mjeseci. Procjenjuje se da je 28,8% pripadnika IKD populacije davalo novac, drogu,

ili druga dobra u zamjenu za seksualne usluge, a njih 5,4% je pružilo seksualne usluge za novac,

drogu ili druga dobra. Kondom su u oba navedena slučaja koristili skoro svi pripadnici IKD

populacije.

Kondomi i SPI


istraživanju 13,2% pripadnika IKD populacije nije koristilo kondome, a 6,3% ih je imalo PPI do

sada.

Znanje o HIV-u

Većina pripadnika IKD populacije (87,2%) zna da je nezaštićeni vaginalni seks faktor rizika za

prijenos HIV infekcije, polovina da se analnim seksom može prenijeti HIV, dok je manje od

četvrtine njih svjesno da je i nezaštićeni oralni seks faktor rizika za prenos HIV-a. Svi ispitani

znaju da se HIV prenosi uzimanjem droge zajedničkim priborom. Postupci koji mogu spriječiti

prenos HIV-a generalno su poznati većini ispitanih. Samo 7,8% ispitanih imalo je tačne odgovore

na sva pitanja koja čine UNGASS pokazatelj znanja.


Pripadnici IKD populacije uglavnom znaju gdje mogu uraditi HIV test, oko jedne petine nije

informisano o lokacijama. Skoro tri četvrtine se nije nikada u životu testiralo na HIV. U protekloj

godini na HIV se testirao samo jedan ispitani. Većina ispitanih se testirala dobrovoljno (92,3%), a

nešto je manja informisanost o rezultatima testiranja. Što se tiče UNGASS pokazatelja testiranja,

samo jedan ispitani je testiran na HIV unazad godinu dana i zna rezultat testiranja (1,9% [95% CI

0,0–8,6]. Što se tiče testiranja na HCV, protekle godine se samo jedan ispitani testirao (1,9%

[95% CI 0,0–8,8], ali se nije informisao o rezultatima testiranja.

25

sa slučajnim seksualnim partnerom u prošloj godini, 63,7% ne zna da li su ti partneri bili IKD.


populacije IKD-a, a jedna četvrtina je koristila kondom svaki put sa slučajnim partnerom u

proteklih 12 mjeseci. Procjenjuje se da je 28,8% pripadnika IKD populacije davalo novac, drogu,

ili druga dobra u zamjenu za seksualne usluge, a njih 5,4% je pružilo seksualne usluge za novac,

drogu ili druga dobra. Kondom su u oba navedena slučaja koristili skoro svi pripadnici IKD

populacije.

Kondomi i SPI


istraživanju 13,2% pripadnika IKD populacije nije koristilo kondome, a 6,3% ih je imalo PPI do

sada.

Znanje o HIV-u

Većina pripadnika IKD populacije (87,2%) zna da je nezaštićeni vaginalni seks faktor rizika za

prijenos HIV infekcije, polovina da se analnim seksom može prenijeti HIV, dok je manje od

četvrtine njih svjesno da je i nezaštićeni oralni seks faktor rizika za prenos HIV-a. Svi ispitani

znaju da se HIV prenosi uzimanjem droge zajedničkim priborom. Postupci koji mogu spriječiti

prenos HIV-a generalno su poznati većini ispitanih. Samo 7,8% ispitanih imalo je tačne odgovore

na sva pitanja koja čine UNGASS pokazatelj znanja.


Pripadnici IKD populacije uglavnom znaju gdje mogu uraditi HIV test, oko jedne petine nije

informisano o lokacijama. Skoro tri četvrtine se nije nikada u životu testiralo na HIV. U protekloj

godini na HIV se testirao samo jedan ispitani. Većina ispitanih se testirala dobrovoljno (92,3%), a

nešto je manja informisanost o rezultatima testiranja. Što se tiče UNGASS pokazatelja testiranja,

samo jedan ispitani je testiran na HIV unazad godinu dana i zna rezultat testiranja (1,9% [95% CI

0,0–8,6]. Što se tiče testiranja na HCV, protekle godine se samo jedan ispitani testirao (1,9%

[95% CI 0,0–8,8], ali se nije informisao o rezultatima testiranja.

26


U Bijeljini je testirano 119 ispitanih iz uzorka i među njima nije bilo HIV pozitivnih, a HCV-

pozitivno bilo je 10,3% [95% CI 3,0–23,5]. Dva testirana ispitana bila su HBV pozitivna (3,1%

[95% CI 0,0–9,1]), a samo jedan je bio pozitivan na sifilis (0,5% [95% CI 0,0–1,7]).

SARAJEVO


Istraživanjem su obuhvaćena 203 injekciona korisnika droga u Sarajevu, koji su kao i u drugim

gradovima, većinom muškarci (83,2%). Medijan dobi IKD-a je 33,0 godine (raspon od 19 do 54

godine) pri čemu njih 92,6% ima 25 i više godina. Najveći broj IKD-a imao je završenu srednju

školu (80,0%), dok je za podjednak broj IKD-a najviši nivo obrazovanja bila viša/visoka škola

(7,6%) i osnovna škola (7,9%). Preko polovine IKD-a je u braku, u vanbračnoj zajednici ili

stalnoj vezi (52,8%), dok su blizu trećine samci (31,3%). Najveći broj je bio zaposlen samo

povremeno (42,2%), iznad trećine su bili nezaposleni (36,5%), dok je stalno zaposlenje imala

petina IKD-a (21,3%). Glavni izvor prihoda u prethodna tri mjeseca za većinu IKD-a, osim

zaposlenja, bila pomoć porodice (15,7%) i krađa/ili prodaja ukradenih stvari (8,3%). Preko četiri

petine IKD-a živi u Sarajevu duže od pet godina (83,9%).

Veličina mreže

Injekcioni korisnici droga u Sarajevu su poznavali 20 lica (medijan) koja su ubrizgavala drogu u

mjesecu koji je prethodio istraživanju.

Gotovo svi IKD-i su uključeni u istraživanje tako što su kupon dobili od prijatelja (54,7%) ili

poznanika (40,3%). Za većinu ispitanih glavni motiv za učešće u istraživanju bila je želja da se

testiraju na HIV (39,6%) i PPI (27,5%).

Grafikon 3: Regrutaciona mreža u Sarajevu, RDS (Respondent Driven Sampling) istraživanje

među IKD, 2015.

27


Dob prvog uzimanja bilo kakve droge bila je 16 godina (medijan). Preko petine IKD-a je prvi put

koristilo drogu injekciono u dobi od 21 godine (medijan). Procijenjeno je da blizu polovine IKD-

a ubrizgava drogu 6 godina i duže (47,2%). Najčešća droga korišćena za ubrizgavanje je heroin

(93,0%), potom kokain (13,0%). Preko polovine IKD-a je injektovalo drogu jednom nedjeljno ili

rjeđe (51,7%), dok je svaki šesti injektovao drogu više puta dnevno. Nešto manje od polovine

IKD je bilo kada bilo predozirano do stanja gubitka svijesti (48,0%). Na tretmanu odvikavanja

nikad nije bilo 15,4% IKD-a, dok je u vrijeme istraživanja na tretmanu odvikavanja od droge bilo

40,7% ispitanih. Manje od polovine IKD-a (44,6%) zna za neku organizaciju koja radi na

prevenciji HIV-a u Sarajevu, pri čemu su u većini (95,0%) koristili njihove usluge tokom

prethodnih 12 mjeseci.


Pri posljednjem injektovanju droge 8,1% IKD-a koristilo je već korišćenu iglu i/ili špric. U

posljednjih mjesec dana svaki deseti IKD je dijelio opremu za injektovanje (10,3%), pri čemu su

kao glavni razlog svi naveli neposjedovanje vlastite opreme, a niko nije naveo dijeljenje opreme

sa nepoznatim licem. Pri posljednjoj upotrebi već korišćene opreme svi su očistili iglu i/ili špric,

28

za što su najčešće koristili vodu. Iznad polovine IKD-a (55,5%) navelo je da imaju

tetovažu/pirsing, od čega je četvrtina odgovorila da je to urađeno već korišćenim priborom

(23,6%).


Većina IKD-a bila je u mogućnosti da dobije novu iglu i/ili špric kada im je bilo potrebno

(69,0%). Sterilnu iglu/špric su u posljednjih 12 mjeseci IKD-i najčešće kupovali u apoteci

(80,7%) ili dobijali od NVO (centar za zamjenu igala/špriceva) koje pružaju usluge zamjene igala

(65,4%). U mjesecu koji je prethodio istraživanju, najveći broj IKD-a je uvijek koristio novu

opremu za ubrizgavanje (44,9%), a skoro uvijek novu opremu je koristilo 40,5% IKD.

Iskustva sa policijom i zatvorom

Iznad dvije trećine IKD-a u Sarajevu je tokom života bilo u zatvoru (69,2%), pri čemu je preko

polovine njih bilo u zatvoru tri ili više puta (54,8%). Blizu petine IKD-a je prvi put bilo u zatvoru

u dobi ispod 18 godina (17,8%).

Tokom posljednjih 12 mjeseci je preko trećine IKD-a bilo privedeno od policije (38,3%), a

najčešći razlog privođenja bila je krađa/razbojništvo (14,7%). Stopa injektovanja droge u zatvoru

procijenjena je na 5,1%.


Petina IKD-a u Sarajevu imala je prvi polni odnos prije 15. godine (20,4%). U posljednjih 12

mjeseci je većina imala polni odnos (92,2%), od kojih je ispod trećine imalo tri ili više partnera

(30,6%).

Prilikom posljednjeg polnog odnosa, blizu dvije petine IKD-a je koristilo kondom (37,9%). Da su

njihovi partneri takođe IKD naveo je podjednak broj ispitanih za svoje stalne (24,6%) i slučajne

partnere (25,9%).

Tokom proteklih 12 mjeseci četvrtina IKD-a imala je seksualni odnos sa slučajnim partnerom

(25,7%). Prevalencija korišćenja kondoma tokom posljednjeg seksualnog odnosa sa slučajnim

29

partnerom je samo neznatno veća (40,2%) u odnosu na korišćenje kondoma sa stalnim partnerom

(36,8%).

Seksualnu uslugu u zamjenu za novac, drogu ili drugo dobilo je 13,9% ispitanih, dok je 16,3%

ispitanih pružilo seksualnu uslugu u zamjenu za novac, drogu ili drugo. Procijenjeno je da je u

proteklih 12 mjeseci 0,5% IKD-a imalo seksualni odnos sa licem istog pola.

Kondomi i PPI

Neku od polno prenosivih bolesti (npr. sifilis, gonoreja i drugo) je tokom života imalo 6,3%

ispitanih.

Znanje o HIV-u

Znanje o HIV-u među IKD je procijenjeno na osnovu više pitanja. Sve tačne odgovore o

načinima prenosa i zaštiti od HIV-a dalo je 32,0% IKD (UNGASS indikator). Analiza pojedinih

pitanja je pokazala varijacije u znanju, pri čemu je značajno naglasiti da gotovo svi IKD znaju da

se HIV može prenijeti dijeljenjem opreme za injektovanje (96,4%). S druge strane, petina IKD-a

(19,4%) nije znala da se HIV može prenijeti analnim polnim odnosom (uključeni odgovori „ne“ i

„ne znam“), te nešto preko petine nije dalo tačan odgovor na pitanje može li se HIV prenijeti

korišćenjem zajedničkog pribora za jelo (22,4%).


Mjesto gdje se može testirati na HIV znale su četiri petine IKD-a (80,0%). Preko dvije trećine su

se testirali na HIV jednom ili više puta (70,3%).

U posljednjih 12 mjeseci se 42,0% IKD-a testiralo na HIV i znaju rezultat testa (UNGASS

indikator).

U posljednjih 12 mjeseci preko dvije petine IKD-a se testiralo na HCV (44,9%) i HBV (42,2%), a

37,2% na sifilis. Skoro svi IKD-i testirani u posljednjih 12 mjeseci znaju rezultate testiranja

(sifilis: 96.3%, HCV: 98,4%, HBV: 98,3%).

30


Niti jedan ispitani nije imao pozitivan rezultat testa na HIV i sifilis. HBV je potvrđen kod dva

ispitana, čime je procijenjena prevalencija od 0,2% (95% CI: 0,0‒0,4). Međutim, prevalencija

HCV je znatno veća i procijenjena je na 47,7% (95% CI: 39,6‒63,4).

ZENICA


U Zenici je 200 regrutovanih učesnika obuhvaćeno istraživanjem. Slično kao i u drugim

gradovima, IKD su većinom muškarci (88,9%). Medijan dobi je 34 godine (raspon od 19 do 56

godine). Najveće učešće ima starosna grupa od 25 i više godina (85%). Većina IKD-a (69,3%) su

završili srednju školu, zatim osnovno obrazovanje (23,8%), i približno isti postotak je sa

nezavršenom srednjom (1,4%) i osnovnom školom (1,2%). Oko trećine IKD-a su samci (30,6%) i

približno isti postotak su u braku (15,2%) ili vanbračnoj zajednici (14,8%). Više od polovine

(63%) je nezaposlenih, a glavni izvor prihoda ostvaruju povremenim/privremenim poslovima

(38,1%) ili im pomaže porodica (31,5%). Svega desetina je stalno zaposlena (10,6%). Krađom ili

preprodajom ukradenih stvari, bavi se 4,7% IKD-a. Većina IKD-a (93,1%) živi u ovom gradu

preko 5 godina.

Veličina mreže

IKD-i koji su učestvovali u istraživanju u Zenici su poznavali 27 lica (medijan) koja su

ubrizgavala drogu u mjesecu koji je prethodio istraživanju.

Gotovo svi ispitani su uključeni u istraživanje tako što su kupon dobili od prijatelja (67,2%) i


testiraju na HIV (73,1%) i novčana nadoknada (22,2%).

Grafikon 4: Regrutaciona mreža u Zenici, RDS (Respondent Driven Sampling) istraživanje među

IKD, 2015.

31


Niti jedan ispitani nije imao pozitivan rezultat testa na HIV i sifilis. HBV je potvrđen kod dva

ispitana, čime je procijenjena prevalencija od 0,2% (95% CI: 0,0‒0,4). Međutim, prevalencija

HCV je znatno veća i procijenjena je na 47,7% (95% CI: 39,6‒63,4).

ZENICA


U Zenici je 200 regrutovanih učesnika obuhvaćeno istraživanjem. Slično kao i u drugim

gradovima, IKD su većinom muškarci (88,9%). Medijan dobi je 34 godine (raspon od 19 do 56

godine). Najveće učešće ima starosna grupa od 25 i više godina (85%). Većina IKD-a (69,3%) su

završili srednju školu, zatim osnovno obrazovanje (23,8%), i približno isti postotak je sa

nezavršenom srednjom (1,4%) i osnovnom školom (1,2%). Oko trećine IKD-a su samci (30,6%) i

približno isti postotak su u braku (15,2%) ili vanbračnoj zajednici (14,8%). Više od polovine

(63%) je nezaposlenih, a glavni izvor prihoda ostvaruju povremenim/privremenim poslovima

(38,1%) ili im pomaže porodica (31,5%). Svega desetina je stalno zaposlena (10,6%). Krađom ili

preprodajom ukradenih stvari, bavi se 4,7% IKD-a. Većina IKD-a (93,1%) živi u ovom gradu

preko 5 godina.

Veličina mreže

IKD-i koji su učestvovali u istraživanju u Zenici su poznavali 27 lica (medijan) koja su

ubrizgavala drogu u mjesecu koji je prethodio istraživanju.

Gotovo svi ispitani su uključeni u istraživanje tako što su kupon dobili od prijatelja (67,2%) i


testiraju na HIV (73,1%) i novčana nadoknada (22,2%).

Grafikon 4: Regrutaciona mreža u Zenici, RDS (Respondent Driven Sampling) istraživanje među

IKD, 2015.


Dob prvog uzimanja bilo kakve droge je 16 godina (medijan). Prvo injekciono korišćenje droge

je sa 21 godinom života (medijan). Više od tri četvrine (76,3%) IKD-a uzima drogu više od 6

godina i duže, najčešće je to heroin (100%), potom kokain (18%) i to jedanput nedjeljno (70,9%),

ili više puta nedjeljno (23%). Najmanje je onih koji uzimaju drogu više puta dnevno (0,1%) ili

jednom dnevno (5,9%). Do gubitka svijesti se ikada predoziralo oko trećine IKD (31,7%), i

značajan postotak (76,8%) posljednje predoziranje imalo je prije više od 12 mjeseci. U vrijeme

istraživanja na tretmanu odvikavanja od droge je 20,9% ispitanih. Svi ispitani (100%) znaju za

neku organizaciju koja radi na prevenciji HIV-a među IKD u Zenici i svi (100%) su koristili

njihove usluge.


Većina IKD-A koristili su novu iglu/špric pri posljednjem injektovanju droge (93,7%) i u

proteklih mjesec dana (85,9%). Pribor su dijelili, kako posljednji put kad su injekciono uzimali

drogu (5,5%) tako i u posljednjih mjesec dana (6,9%) svaki put sa jednim licem, najčešće iz

njihove grupe zavisnika. Glavni razlog korišćenja zajedničkog pribora bio je neposjedovanje

vlastite opreme za injektovanje (57,9%) i osjećaj pripadnosti grupi (42,1%). Pri posljednjoj

upotrebi već korišćene opreme njih 15,1% nisu očistili iglu i/ili špric, a oni koji su očistili

32

(84,9%) koristili su vruću vodu (62%) ili alkohol (38%). Da imaju tetovažu/pirsing navelo je

(57,5%), od čega je manje od polovine to uradilo već korišćenim priborom (42%) ili ne zna

kakvim priborom je to rađeno (7,6%).


Većina IKD je u mogućnosti da dobije novu iglu i/ili špric kada im je bilo potrebno ili od NVO

(centar za razmjenu igala i špriceva, 97,6% ili od terenskih radnika NVO, 93,4%).


U posljednjih 12 mjeseci većina IKD-a u Zenici nije bila privođena od policije (57,7%), ali nešto

manje od polovine je ipak tokom života boravilo u zatvoru (42,3%). Gotovo jednak broj IKD-a je

bio jedanput, dvaput ili triput i više u zatvoru. Razlozi zbog kojih su ispitani privođeni od policije

su krađa i razbojništvo (15,1%) ili neki drugi razlozi (19,7%), a najrjeđe su bili to razlozi vezani

za drogu (7,5%). Kada su prvi put bili u zatvoru, najviše ispitanih bilo je starije od 18 godina

(86,0%).


Najčešće IKD u Zenici su prvi polni odnos imali u dobi između 15‒17 godina (61,6%), dok je

njih gotovo petina (19,9%) svoj prvi polni odnos imalo prije 15. godine života. U posljednjih 12

mjeseci je većina ispitanih imala polni odnos (90,5%), pri čemu je više od polovine njih (57,0%)

imalo dva (27,2%) ili tri i više partnera (29,8%).

Prilikom posljednjeg polnog odnosa više od trećine ispitanih je koristilo kondom (40,5%). Nešto

više od petine stalnih partnera IKD, također su IKD-i (23%), dok ih je nešto više među slučajnim

partnerima (27,4%).

Tokom proteklih 12 mjeseci nešto manje od polovine IKD-a su imali seksualni odnos sa

slučajnim partnerom (42,9%). Prevalencija korišćenja kondoma tokom posljednjeg seksualnog

odnosa sa slučajnim partnerom je nešto veća (53,8%) u odnosu na korišćenje kondoma sa stalnim

partnerom (41,2%).

Seksualnu uslugu u zamjenu za novac, drogu ili drugo dobilo je njih 27,2% i tom prilikom njih

22,8% nije koristilo kondom. Oni koji su pružali uslugu (8,5%) u zamjenu za novac, drogu ili

drugo, koristili su kondom (100%). U proteklih 12 mjeseci 3,2% IKD je imalo seksualni odnos sa

licem istog pola.

Kondomi i SPI


ispitanih.

Znanje o HIV-u

Znanje o HIV-u među IKD je procijenjeno na osnovu više pitanja. Postotak IKD koji pravilno

identifikuju načine sprečavanja seksualnog prenosa HIV-a i koji u isto vrijeme odbacuju glavne

zablude o prenosu HIV-a (UNGASS-ov indikator) je 27,2% ispitanih. Analiza pojedinih pitanja

pokazuje varijacije u znanju, ali je značajno naglasiti da su skoro svi ispitani znali da se HIV

može prenijeti seksualnim putem (analnim 97,6%), dijeljenjem opreme za injektovanje (99,6%),

te sa majke na dijete (87,2%). S druge strane njih 43,6% ipak misli da se HIV može prenijeti

ubodom komarca, a da li se prenosi zajedničkim priborom za jelo nije znalo njih 16,5%.


Većina IKD-a zna mjesto gdje se može testirati na HIV (88,2%). Preko dvije trećine su se testirali

na HIV jednom ili više puta (70,6%). U posljednjih 12 mjeseci trećina IKD-a se testirala na HIV

(35,4%), pri čemu je četvrtina ispitanih testirana po zahtjevu (24,9%).

Tokom posljednjih 12 mjeseci se 23,5% IKD testiralo na HIV i znaju rezultat testa (UNGASS-ov

indikator).

Stopa HCV testiranja u posljednjih 12 mjeseci iznosila je 15,9% i gotovo svi testirani u



33

Seksualnu uslugu u zamjenu za novac, drogu ili drugo dobilo je njih 27,2% i tom prilikom njih

22,8% nije koristilo kondom. Oni koji su pružali uslugu (8,5%) u zamjenu za novac, drogu ili

drugo, koristili su kondom (100%). U proteklih 12 mjeseci 3,2% IKD je imalo seksualni odnos sa

licem istog pola.

Kondomi i SPI


ispitanih.

Znanje o HIV-u

Znanje o HIV-u među IKD je procijenjeno na osnovu više pitanja. Postotak IKD koji pravilno

identifikuju načine sprečavanja seksualnog prenosa HIV-a i koji u isto vrijeme odbacuju glavne

zablude o prenosu HIV-a (UNGASS-ov indikator) je 27,2% ispitanih. Analiza pojedinih pitanja

pokazuje varijacije u znanju, ali je značajno naglasiti da su skoro svi ispitani znali da se HIV

može prenijeti seksualnim putem (analnim 97,6%), dijeljenjem opreme za injektovanje (99,6%),

te sa majke na dijete (87,2%). S druge strane njih 43,6% ipak misli da se HIV može prenijeti

ubodom komarca, a da li se prenosi zajedničkim priborom za jelo nije znalo njih 16,5%.


Većina IKD-a zna mjesto gdje se može testirati na HIV (88,2%). Preko dvije trećine su se testirali

na HIV jednom ili više puta (70,6%). U posljednjih 12 mjeseci trećina IKD-a se testirala na HIV

(35,4%), pri čemu je četvrtina ispitanih testirana po zahtjevu (24,9%).

Tokom posljednjih 12 mjeseci se 23,5% IKD testiralo na HIV i znaju rezultat testa (UNGASS-ov

indikator).

Stopa HCV testiranja u posljednjih 12 mjeseci iznosila je 15,9% i gotovo svi testirani u



34

U ovoj grupi IKD-a, najviše je zaraženih HCV-om (24,4%), (95% Cl: 14,4‒37,7), dok je HBV-

om zaraženo 0,4% IKD-a (95% Cl: 0‒15) i nema pozitivnih testova na HIV i sifilis.

MOSTAR


U istraživanju su učestvovala 192 injekciona korisnika droga, većinom muškog pola (92,8%).

Medijan dobi je 35 godina (raspon od 21 do 64 godine), pri čemu je preko četiri petine staro 25 i

više godina (83,2%). Najveći broj IKD-a ima završenu srednju školu (89,9%), a potom osnovnu

školu (9,8%). Preko polovine su samci (56,2%), dok je preko četvrtine u braku, u vanbračnoj

zajednici ili stalnoj vezi (28,7%). Preko polovine IKD-a radi samo povremeno (51,3%), ispod

trećne su nezaposleni (31,4%), dok stalno zaposlenje ima 10,0%. U prethodna tri mjeseca, osim

stalnog i povremenog zaposlenja, glavni izvor prihoda za većinu bila je pomoć porodice (33,4%).

Preko četiri petine IKD-a živi u Mostaru duže od pet godina (87,1%).

Veličina mreže

Injekcioni korisnici droga u Mostaru su poznavali 20 lica (medijan). Gotovo svi ispitani su

uključeni u istraživanje tako što su kupon dobili od poznanika (48,3%) i prijatelja (38,3%). Za

većinu IKD glavni motiv za učešće u istraživanju bila je želja da se testiraju na HIV (39,3%) i

novčana nadoknada (36,4%).

Grafikon 5: Regrutacionka mreža u Mostaru, RDS (Respondent Driven Sampling) istraživanje

među IKD, 2015.

35


Dob prvog uzimanja bilo kakve droge bila je 15 godina (medijan). Preko petine IKD-a je prvi put

koristila drogu injekciono u dobi od 20 godina (medijan). Preko polovine IKD-a ubrizgava drogu

6 godina i duže (54,0%). Najčešća droga korišćena za ubrizgavanje je heroin (97,9%). Većina

IKD-a je injektovala drogu jednom nedjeljno ili rjeđe (56,0%), dok je 9,8% ispitanih injektovalo

drogu više puta dnevno. Da su se bilo kada predozirali do stanja gubitka svijesti navelo je 15,0%

IKD-a. Dvije petine nikada nije bilo na tretmanu odvikavanja (42,2%), dok je četvrtina u vrijeme

istraživanja bila na tretmanu odvikavanja od droge (24,6%). Jedna četvrtina IKD-a bila je ili je

trenutno na programu rehabilitacije u terapijskoj zajednici (26,4%). Preko dvije trećine zna za

neku organizaciju koja radi na prevenciji HIV-a u Mostaru (67,9%), te su u većini koristili

njihove usluge tokom prethodnih 12 mjeseci (97,0%).

Razmjena opreme za injekovranje

Pri posljednjem injektovanju droge 7,5% IKD-a koristilo je već korišćenu iglu i/ili špric. U

posljednjih mjesec dana 8,9% je dijelio opremu za injektovanje, za što su kao glavni razlog naveli

neposjedovanje vlastite opreme za injektovanje. Niti jedan ispitani nije naveo dijeljenje opreme

36

sa nepoznatim licem. Pri posljednjoj upotrebi već korišćene opreme preko četiri petine IKD-a je

očistilo iglu i/ili špric (85,7%), za šta su najčešće koristili vodu. Svaki drugi IKD je naveo da ima

tetovažu/pirsing (49,6%), od čega je kod petine ovo urađeno već korišćenim priborom (20,3%).


Većina IKD-a bila je u mogućnosti da dobije novu iglu i/ili špric kada im je bilo potrebno

(88,5%). U posljednjih 12 mjeseci IKD u Mostaru su najčešće nabavljali sterilne igle/špriceve u

NVO-u i to u centrima za zamjenu igala/špriceva (60,4%), od NVO terenskih radnika (40,4%), te

u apoteci (15,8%). U mjesecu koji je prethodio istraživanju, najveći broj IKD-a je uvijek koristio

novu opremu za ubrizgavanje (60,7%), a skoro uvijek novu opremu je koristilo 28,5% IKD-a.


Trećina IKD u Mostaru je tokom života bila u zatvoru (33,3%), od čega je tri ili više puta u

zatvoru boravilo 33,8%. U dobi ispod 18 godina je prvi put bilo u zatvoru 10,5% IKD-a.

Tokom posljednjih 12 mjeseci je 18,3% IKD-a bilo privedeno od policije, za što je najčešći

razlog bio posjedovanje, korišćenje, prodaja i kupovina droge (10,9%), te krađa/razbojništvo

(4,0%). Stopa injektovanja droge u zatvoru procijenjena je na 14,5%.


Prvi polni odnos prije 15. godine starosti u Mostaru je imalo nešto preko petine IKD-a (21,3%).

U posljednjih 12 mjeseci je preko dvije trećine je imalo polni odnos (69,0%), pri čemu je tri ili

više partnera imalo dvije petine IKD-a (39,7%).

Prilikom posljednjeg polnog odnosa dvije petine IKD-a je koristilo kondom (42,2%). Iznad

petine IKD (21,5%) je navelo da su njihovi stalni partneri takođe IKD, dok je manji broj IKD-a

(8,5%) naveo da su njihovi slučajni partneri takođe IKD.

Tokom proteklih 12 mjeseci blizu polovine IKD-a su imali seksualni odnos sa slučajnim

partnerom (45,2%). Prevalencija korišćenja kondoma tokom posljednjeg seksualnog odnosa je

veća sa slučajnim partnerom (60,0%) u odnosu na korišćenje kondoma sa stalnim partnerom

(38,0%).

37

Seksualnu uslugu u zamjenu za novac, drogu ili drugo bilo kada dobilo je 9,1% IKD-a, dok je

2,8% ikada pružilo seksualnu uslugu u zamjenu za novac, drogu ili drugo. Seksualni odnos sa

licem istog pola je u proteklih dvanaest mjeseci imalo 6,6% IKD-a.

Kondomi i SPI

Neku od polno prenosivih bolesti (npr. sifilis, gonoreja i drugo) je tokom života imalo 5,9% IKD-

a.

Znanje o HIV-u

Sve tačne odgovore na više pitanja o načinima prenosa i zaštiti od HIV-a (UNGASS indikator) je

dala četvrtina ispitanih (25,7%) Ispitani su imali različito znanje po pojedinim pitanjima. Tako su

skoro svi znali da se HIV virus može prenijeti vaginalnim seksualnim odnosom bez korišćenja

kondoma (97,0%). Nešto manji broj IKD-a zna da se HIV može prenijeti dijeljenjem opreme za

injektovanje (86,2%) i korišćenjem zajedničke opreme za tetoviranje/pirsing (86,3%).


Mjesto gdje se može testirati na HIV je znalo preko četiri petine IKD-a (84,8%). Blizu dvije

trećine su se testirali na HIV jednom ili više puta (57,9%) bilo kada u životu.

U posljednjih 12 mjeseci se 12,7% IKD testiralo na HIV i znaju rezultate testa (UNGASS

indikator).

U posljednjih 12 mjeseci preko dvije petine IKD-a se testiralo na HCV (43,8%) i HBV (41,5%), a

11,0% na sifilis. Rezultate testiranja zna preko 95% IKD-a.


Niti jedan ispitani nije imao pozitivan rezultat testa na HIV. Preko trećine IKD-a (35,3%) ima

pozitivan nalaz na HCV (95% CI: 25,9-47,4), HBV je potvrđen kod tri ispitana čime je

procijenjena prevalencija od 1,1% (95% CI: 0,0‒2,8). Pozitivan test na sifilis imalo je 14,7%

(95% CI: 8,5‒23,2) IKD.

38

TRENDOVI PREVALENCIJE PPI I RIZIČNO PONAŠANJE

Ovo je četvrti talas istraživanja u Sarajevu, Zenici i Banjoj Luci, te drugi talas istraživanja u

Mostaru i Bijeljini. Za sve godine istraživanja, većina pitanja su bila ista, s tim da je svako

istraživanje imalo određeni broj novih i/ili izmijenjenih pitanja.

Ovaj dio izvještaja analizira ključne pokazatelje istraživanja po gradovima i godinama

istraživanja (trend).

Banja Luka

Udio IKD-a u Banjoj Luci koji nikada nisu testirani na HIV pokazuje blagi padajući trend u

periodu od 2007. do 2012. godine. U prvom talasu istraživanja bilo je 60,9% IKD-a koji nikada

nisu testirani na HIV, a u trećem njih 44,7%. Međutim taj trend u 2015. godini stagnira, tako da

su u četvrtom valu istraživanja zadržane dostignute vrijednosti. S obzirom na to da je ovo još

relativno visok postotak, a i da, u poređenju sa ostalim gradovima, jedino Bijeljina ima više

vrijednosti od Banje Luke, potrebni su pojačani napori na povećanju obuhvata testiranja na HIV

među IKD u Banjoj Luci.

Od 2009. godine je uočljiv pad udjela IKD-a testiranih na HIV u godini koja je prethodila

istraživanju; sa 3,06% u 2009. godini na 25,9% u 2012. godini, a u 2015. godini iznosi 29,6%.

Istraživanje iz 2015. godine takođe je pokazalo da je samo 12,2% IKD-a koji su se testirali na

HIV prethodnih 12 mjeseci i znaju rezultat testa.

Svakim narednim talasom istraživanja evidentirana je sve bolja informisanost IKD -a o tome gdje

se može testirati na HIV, dostižući vrhunac od 77,5% u 2015. godini, što je za 30,0% više u

odnosu na 2007. godinu. Obuhvat HCV testiranjem 2007. i 2009. godine bio je oko 35,0%. Pad

obuhvata na 15,1%, koji se desio u 2012. godini, može se objasniti promjenom pitanja u

„posljednjih 12 mjeseci“, umjesto dotadašnjih „ikada“. U 2015. godini je jedna petina IKD

populacije u Banjoj Luci u godini koja je prethodila testirana na HCV, što je dvostruko manje

nego u Sarajevu i Mostaru.

Nešto više od trećine IKD populacije u 2015. godini tačno je odgovorilo na sva pitanja o

načinima prenosa HIV-a (36,7%), što predstavlja pad u nivou znanja u odnosu na prvi talas

istraživanja (43,9%), ali je uprkos tome IKD populacija u Banjoj Luci u četvrtom talasu

istraživanja pokazala najviši nivo znanja u odnosu na ostale gradove.

Učestalost upotrebe kondoma pri posljednjem polnom odnosu pokazuje trend pada od 2009.

godine, sa 41,5% na 23,2% u 2015. godini. Isto tako, učestalost dosljedne upotrebe kondoma sa

stalnim partnerima je u izrazitom padu, tako da se u 2015. godini procjenjuje na samo 2,6%, što

je daleko ispod ostalih gradova.

Procjenjuje se da je većina koristila sterilnu opremu za injektovanje tokom njihove posljednje

epizode ubrizgavanja u 2015. godini, što je rezultat pozitivnog trenda u periodu od 2009. godine

do 2015. godine u kojem je došlo do rasta sa 73,9% na 96,3%. Nakon naglog rasta udjela IKD

populacije u Banjoj Luci koja je svaki put koristila nekorišćenu iglu/špric u mjesecu koji je

prethodio istraživanju sa 26,8% u 2007. godini na 79% u 2009. godini, nije bilo velikih promjena

i vrijednost je u 2015. godini iznosila 71,6%.

Od prvog talasa istraživanja postignut je znatan pomak u znaju IKD-a o postojanju NVO koje

rade na prevenciji HIV-a u Banjoj Luci, od 14,5% informisanih u 2007. godini došlo je do rasta

na 55,2% u 2015. godini.

Apoteke su glavni izvor opreme za veći dio IKD populacije u Banjoj Luci u sva četiri talasa

istraživanja, u rasponu između 60,0% i 80,0%. Iako niko nije naveo NVO kao njihov glavni izvor

opreme za ubrizgavanje u 2007. godini, a samo 4,2% u 2009. godini, došlo je do pozitivnog

pomaka na 27,3% u 2012. godini, a u 2015. godini su zadržane dostignute vrijednosti. Međutim,

ako ove vrijednosti uporedimo sa Sarajevom i Mostarom, Banja Luka je daleko od

zadovoljavajuće situacije, a Zenica posebno odskače jer je skoro u potpunosti pokrila IKD

populaciju ovim uslugama.

Udio IKD populacije u Banjoj Luci koja navodi boravak u zatvoru tokom života varirao je od

20,0% do 40,0%, a prema procjeni iz 2015. godine u zatvoru je bila jedna trećina IKD populacije,

što ne odskače od prosjeka ako posmatramo sve gradove koji su učestvovali u istraživanju 2015.

godine.

39

Nešto više od trećine IKD populacije u 2015. godini tačno je odgovorilo na sva pitanja o

načinima prenosa HIV-a (36,7%), što predstavlja pad u nivou znanja u odnosu na prvi talas

istraživanja (43,9%), ali je uprkos tome IKD populacija u Banjoj Luci u četvrtom talasu

istraživanja pokazala najviši nivo znanja u odnosu na ostale gradove.

Učestalost upotrebe kondoma pri posljednjem polnom odnosu pokazuje trend pada od 2009.

godine, sa 41,5% na 23,2% u 2015. godini. Isto tako, učestalost dosljedne upotrebe kondoma sa

stalnim partnerima je u izrazitom padu, tako da se u 2015. godini procjenjuje na samo 2,6%, što

je daleko ispod ostalih gradova.

Procjenjuje se da je većina koristila sterilnu opremu za injektovanje tokom njihove posljednje

epizode ubrizgavanja u 2015. godini, što je rezultat pozitivnog trenda u periodu od 2009. godine

do 2015. godine u kojem je došlo do rasta sa 73,9% na 96,3%. Nakon naglog rasta udjela IKD

populacije u Banjoj Luci koja je svaki put koristila nekorišćenu iglu/špric u mjesecu koji je

prethodio istraživanju sa 26,8% u 2007. godini na 79% u 2009. godini, nije bilo velikih promjena

i vrijednost je u 2015. godini iznosila 71,6%.

Od prvog talasa istraživanja postignut je znatan pomak u znaju IKD-a o postojanju NVO koje

rade na prevenciji HIV-a u Banjoj Luci, od 14,5% informisanih u 2007. godini došlo je do rasta

na 55,2% u 2015. godini.

Apoteke su glavni izvor opreme za veći dio IKD populacije u Banjoj Luci u sva četiri talasa

istraživanja, u rasponu između 60,0% i 80,0%. Iako niko nije naveo NVO kao njihov glavni izvor

opreme za ubrizgavanje u 2007. godini, a samo 4,2% u 2009. godini, došlo je do pozitivnog

pomaka na 27,3% u 2012. godini, a u 2015. godini su zadržane dostignute vrijednosti. Međutim,

ako ove vrijednosti uporedimo sa Sarajevom i Mostarom, Banja Luka je daleko od

zadovoljavajuće situacije, a Zenica posebno odskače jer je skoro u potpunosti pokrila IKD

populaciju ovim uslugama.

Udio IKD populacije u Banjoj Luci koja navodi boravak u zatvoru tokom života varirao je od

20,0% do 40,0%, a prema procjeni iz 2015. godine u zatvoru je bila jedna trećina IKD populacije,

što ne odskače od prosjeka ako posmatramo sve gradove koji su učestvovali u istraživanju 2015.

godine.

40

Nijedan HIV slučaj nije otkriven u 2012. i 2015. godini, dok je u ranijim talasima istraživanja

otkriveno ukupno tri slučaja, i to jedan slučaj u 2007. godini, te dva slučaja u 2009. godini. HCV

je 2015. godine otkriven kod jedne petine IKD-a u Banjoj Luci, što je dvostruko manje u odnosu

na 2007. godinu, iako je u prethodnim talasima istraživanja učestalost varirala. Prevalencija

HBV-a je i tokom prethodnih talasa istraživanja bila na vrlo niskom nivou, po dva otkrivena

slučaja, a 2015. godine nije bilo nijednog otkrivenog slučaja. Nijedan slučaj sifilisa nije otkriven

u 2007. godini, po dva slučaja su otkrivena u naredna dva talasa istraživanja i tri slučaja u 2015.

godini.

Bijeljina

Ovo istraživanje je prvi put sprovedeno u Bijeljini 2012. godine, tako da se rezultati istraživanja u

2015. godini porede u odnosu na prethodno istraživanje. Postotak IKD-a koji se nikada nisu

testirali na HIV u 2015. godini (73,2%) smanjen je u odnosu na 2012. godinu (78,0%), ali još

postoji potreba daljnjeg poboljšanja obuhvata testiranja na HIV injekcionih korisnika droga.

Tokom prethodnih 12 mjeseci 1,9 % ispitanih je testirano na HIV i upoznato sa rezultatom testa u

2015. godini. U 2015. godini 80,7% IKD-a je znalo gdje se mogu testirati na HIV, što predstavlja

smanjenje u odnosu na prethodno istraživanje (86,7%).

Infekcija HCV-om je najčešći zdravstveni problem i među IKD u Bijeljini. Rezultati su pokazali

da se tokom 12 mjeseci koji su prethodili istraživanju na HCV testirao manji broj IKD-a u 2015.

godini (1,9 %) nego u 2012. godini (7,8 %).

Znanje o načinima prenosa HIV-a je veoma značajno za zaštitu zdravlja cjelokupne populacije, a

posebno za IKD-a. U 2015. godini 7,8% IKD je tačno odgovorilo na sva pitanja o načinima

prenosa HIV-a, što je značajno smanjeno u odnosu na prvi talas istraživanja (26,4%).

Kondom pri posljednjem polnom odnosu koristilo je 35,0% IKD-a u 2012. godini, dok je u 2015.

godini koristilo 36,8%. Tokom mjeseca koji je prethodio istraživanju 7,3% IKD je u 2015. godini

uvijek koristilo kondom sa stalnim partnerom, što je smanjenje u odnosu na 2012. godinu

(17,8%).

41

Većina IKD u Bijeljini je pri posljednjem injektovanju droga koristila sterilne igle i špriceve.

Tokom 2015. godine 91,3 % IKD-a je navelo da su pri posljednjem injektovanju droga koristili

sterilne igle i špriceve, što predstavlja neznatno smanjenje u odnosu na prethodno istraživanje

(95,2%). Tokom mjeseca koji je prethodio istraživanju, nekorišćenu iglu/špric je uvijek koristilo

2015. godine: 70,4%%, a 2012. godine: 79,2% IKD-a.

U 2015. godini u Bijeljini je više IKD-a znalo za NVO koje rade na prevenciji HIV-a u njihovom

gradu (2,7%) u odnosu na 2012. godinu (0,9%). Glavni izvor snabdijevanja injekcionim priborom

(sterilne igle/špriceve) u 2015. godini u Bijeljini su bile apoteke (76,8%), za razliku od 2012.

godine kada su glavni izvor snabdijevanja bili centri za razmjenu igala/špriceva pri NVO-u

(67,1%).

U Bijeljini je manje IKD-a u 2015. godini navelo da su tokom života bili u zatvoru (18,1%), u

odnosu na 2012. godinu (23,5%).

Među IKD u Bijeljini nije zabilježen niti jedan slučaj HIV-a u oba talasa istraživanja. Slično

prethodnom istraživanju, HCV je najučestalija infekcija među IKD u Bijeljini, sa smanjenjem

prevalencije u 2015. godini (10,3%) u odnosu na 2012. godinu (12,0%). Infekcija HBV-om u

2015. godini je otkrivena u 3,2% IKD-a. U prethodnom talasu istraživanja 2012. godine nije

otkriven nijedan pozitivan IKD na HBV. U 2015. godini među IKD u Bijeljini, prevalencija

sifilisa iznosila je 0,5%, dok u 2012. godini 0,4%.

Sarajevo

Poredeći rezultate četiri talasa istraživanja u Sarajevu, vidljivo je da je postotak IKD-a koji

nikada nisu testirani na HIV u 2015. godini (29,7%) smanjen za 10,2% u odnosu na prvi talas

istraživanja u 2007. godini (39,9%). Obuhvat testiranja na HIV je nešto varirao u 2009. godini i

2012. godini, te još postoji potreba daljnjeg poboljšanja obuhvata testiranja na HIV među IKD.

Značajno je istaći da je od 2009. godine evidentiran trend rasta IKD-a testiranih na HIV i koji

znaju rezultat testa u godini koja je prethodila istraživanju (2009. godine 43,7%, 2012. godine

53,5% i 2015. godine 42,0%).

Četiri petine IKD-a u 2015. godini je znalo gdje se mogu testirati na HIV (80,0%), što je veoma

slično prethodnim istraživanjima sa odstupanjem u 2012. godini (69,7%). Sva četiri talasa

42

istraživanja potvrdila su da je infekcija HCV-om najčešći zdravstveni problem među IKD u

Sarajevu, kao i u ostalim gradovima koji su obuhvaćeni istraživanjem.

Rezultati su pokazali da se tokom 12 mjeseci koji su prethodili istraživanju na HCV testirao

sličan broj ispitanih u 2015. godini (44,9%) kao i u 2012. godini (47,2%). Ovo ukazuje na

potrebu povećanja svijesti o ovoj infekciji i obuhvata testiranjem IKD na HCV.


posebno za IKD. Blizu trećine IKD u 2015. godini je tačno odgovorilo na sva pitanja o načinima

prenosa HIV-a (32,0%), što je značajno poboljšano u odnosu na prvi talas istraživanja (20,9%) sa

varijacijama znanja u istraživanjima iz 2009. i 2012. godine.

Upotreba kondoma pri posljednjem polnom odnosu je jedan od najznačajnijih pokazatelja

seksualnog rizičnog ponašanja. Rezultati istraživanja su pokazali da je pri posljednjem

seksualnom odnosu, kondom koristilo nešto preko trećine IKD-a, bez značajnih razlika u

istraživanjima od 2009. do 2015. godine. Evidentan je trend rasta broja IKD-a koji uvijek koriste

kondom sa stalnim partnerom (u posljednjih mjesec dana), što je u 2015. godini koristilo blizu

četvrtine ispitanih (23,0%) u odnosu na 2007. godinu (10,1%).

Većina IKD-a u Sarajevu su izjavili da su pri posljednjem injektovanju droga koristili sterilne

igle i špriceve. Iako je u 2015. godini četiri petine IKD-a (81,0%) navelo da su pri posljednjem

injektovanju droga koristili sterilne igle i špriceve, evidentno je smanjenje u odnosu na prethodna

istraživanja (2009. godine: 86,5%; 2012. godine: 95,5%)

Tokom mjeseca koji je prethodio istraživanju, nekorišćenu iglu/špircu je uvijek koristilo 44,9%

IKD-a, što predstavlja značajno smanjenje u odnosu na prethodne talase istraživanja (2007.

godine: 60,6%; 2009. godine: 68,4%; 2012. godine: 65,8%).

U prethodna tri talasa istraživanja u Sarajevu se povećavao broj IKD-a koji su znali za NVO koje

rade na prevenciji HIV-a u njihovom gradu (2007. godine: 22,6%; 2009. godine: 47,5%; 2012.

godine: 55,0%), dok je u 2015. godini evidentirano smanjenje (44,6%).

Iako su glavni izvor snabdijevanja injekcionim priborom (sterilne igle/špriceve) i u 2015. godini,

kao i u prethodnim istraživanjima, bile apoteke (80,7%), značajan izvor su i dalje centri za

43

istraživanja potvrdila su da je infekcija HCV-om najčešći zdravstveni problem među IKD u

Sarajevu, kao i u ostalim gradovima koji su obuhvaćeni istraživanjem.

Rezultati su pokazali da se tokom 12 mjeseci koji su prethodili istraživanju na HCV testirao

sličan broj ispitanih u 2015. godini (44,9%) kao i u 2012. godini (47,2%). Ovo ukazuje na

potrebu povećanja svijesti o ovoj infekciji i obuhvata testiranjem IKD na HCV.


posebno za IKD. Blizu trećine IKD u 2015. godini je tačno odgovorilo na sva pitanja o načinima

prenosa HIV-a (32,0%), što je značajno poboljšano u odnosu na prvi talas istraživanja (20,9%) sa

varijacijama znanja u istraživanjima iz 2009. i 2012. godine.

Upotreba kondoma pri posljednjem polnom odnosu je jedan od najznačajnijih pokazatelja

seksualnog rizičnog ponašanja. Rezultati istraživanja su pokazali da je pri posljednjem

seksualnom odnosu, kondom koristilo nešto preko trećine IKD-a, bez značajnih razlika u

istraživanjima od 2009. do 2015. godine. Evidentan je trend rasta broja IKD-a koji uvijek koriste

kondom sa stalnim partnerom (u posljednjih mjesec dana), što je u 2015. godini koristilo blizu

četvrtine ispitanih (23,0%) u odnosu na 2007. godinu (10,1%).

Većina IKD-a u Sarajevu su izjavili da su pri posljednjem injektovanju droga koristili sterilne

igle i špriceve. Iako je u 2015. godini četiri petine IKD-a (81,0%) navelo da su pri posljednjem

injektovanju droga koristili sterilne igle i špriceve, evidentno je smanjenje u odnosu na prethodna

istraživanja (2009. godine: 86,5%; 2012. godine: 95,5%)

Tokom mjeseca koji je prethodio istraživanju, nekorišćenu iglu/špircu je uvijek koristilo 44,9%

IKD-a, što predstavlja značajno smanjenje u odnosu na prethodne talase istraživanja (2007.

godine: 60,6%; 2009. godine: 68,4%; 2012. godine: 65,8%).

U prethodna tri talasa istraživanja u Sarajevu se povećavao broj IKD-a koji su znali za NVO koje

rade na prevenciji HIV-a u njihovom gradu (2007. godine: 22,6%; 2009. godine: 47,5%; 2012.

godine: 55,0%), dok je u 2015. godini evidentirano smanjenje (44,6%).

Iako su glavni izvor snabdijevanja injekcionim priborom (sterilne igle/špriceve) i u 2015. godini,

kao i u prethodnim istraživanjima, bile apoteke (80,7%), značajan izvor su i dalje centri za

razmjenu pri NVO (65,4%). Rezultati istraživanja ukazuju na trend rasta snabdijevanja

injekcionim priborom preko NVO (2009. godine: 10,4%; 2012. godine: 47,4% i 2015. godine:

65,4%).

Preko dvije trećine IKD-a u Sarajevu je u 2015. godini navelo da su tokom života bili u zatvoru

(69,2%), što predstavlja povećanje u odnosu na 2007. godinu (54,9%).

U 2015. godini među IKD u Sarajevu nije zabilježen niti jedan slučaj HIV-a, dok je u svakom od

prethodnih istraživanja evidentiran po 1 slučaj HIV-a. Slično prethodnim istraživanjima, HCV je

i u 2015. godini najučestaliji među IKD (47,7%) dok je HBV prevalencija od 0,2% u 2015.

godini u pada (2007. godina: 6,9%; 2009. godine: 3,2%; 2012. godina: 1,9%). U svim godina

kada je rađeno istraživanje među IKD u Sarajevu nije bilo pronađenih slučajeva sifilisa.

Zenica

Rezultati četiri dosadašnja istraživanja pokazuju da je povećan postotak IKD-a koji nikada nisu

testirani na HIV (od 7,9% u 2007. godini do 29,5% u 2015. godini), što je značajno manje u

odnosu na istraživanje iz 2012. godine (41,9%). Obuhvat onih koji su se testirali na HIV značajno

varira. Najviše testiranih na HIV koji znaju rezultate testa je u istraživanju sprovedenom 2009.

godine (43,7%), dok je postotak takvih u ostala tri istraživanja znatno manji (2007. godine: 7,9%;

2012. godine: 19,0% i 2015. godine: 23,5%). Gdje se mogu testirati na HIV zna četiri petine

IKD-a u 2015. godini (88,2%), što je za 42,6% više u odnosu na prvo istraživanje (45,6%), a

neznatno više u odnosu na prethodno istraživanje (79,5%).

Postotak ikada testiranih na HCV u 2015. godini (15,9%) je niži u odnosu na prethodna

istraživanja (2012. godine 39,8%), što je zabrinjavajuće, s obzirom na to da je HCV najčešći

zdravstveni problem među IKD.

Nažalost, procenat IKD koji mogu ispravno identifikovati sve načine prenosa HIV-a je vrlo nizak.

U 2015. godini (27,2%) je nešto viši u odnosu na prethodno istraživanje iz 2012. godine (11,9%),

dok su rezultati u prva dva istraživanja bili bolji (2007. godine: 40,7%; 2009. godine: 35,2%).

Kondom je pri posljednjem polnom odnosu koristilo nešto više IKD (40,5%) u odnosu na

prethodna istraživanja (2009. godine: 27,2%, 2012. godine: 33,3%). Broj IKD koji uvijek koriste

44

kondom sa stalnim partnerom (u posljednjih mjesec dana), je u 2015. godini (24,6%) i za 3,7% je

niži u odnosu na prethodno istraživanje, dok je dvostruko viši u odnosu na istraživanje iz 2007.

godine (12,2%).

U posljednja dva istraživanja, gotovo svi IKD u Zenici su izjavili da su pri posljednjem

injektovanju droga koristili sterilne igle i špriceve ( 2015. godine: 93,7%,; 2012. godine: 91,1%)

Tokom mjeseca koji je prethodio istraživanju, uvijek su koristili sterilnu iglu/špric 85,9% IKD-a,

što je za 20% više u odnosu na prethodni talas istraživanja (68,6%).

U prethodna tri talasa istraživanja povećavao se broj IKD-a koji su znali za NVO koje rade na

prevenciji HIV-a u njihovom gradu (2007. godine: 22,6%; 2009. godine: 47,5% i 2012. godine:

55,0%), dok je u 2015. godini evidentirano smanjenje (44,6%).

Čini se da NVO u Zenici u potpunosti preuzima ulogu u snabdijevanju IKD injekcionim

priborom (sterilne igle/špriceve), jer ga 97,6% navodi glavnim izvorom snabdijevanja u 2015.

godini. Samo 0,3% IKD-a navode da se snabdijevaju u apotekama koje su tokom prvog

istraživanja bile glavni izvor snabdijevanja (82,8%).

Približno jednak broj IKD-a u posljednja tri istraživanja je navelo da su tokom života bili u

zatvoru: 2015. godine: 42,3%, slično kao u 2009. godini: 43,6%, i u 2012. godini: 39,3%. Ipak,

broj je povećan za 15,5% u odnosu na 2007. godinu (27,8%).

U 2015. godini, kao i 2007. godine i 2009. godine, rezultati testa na HIV kod svih ispitanih u

Zenici su bili negativni. Pozitivan rezultat testa na HIV imao je samo jedan ispitani u istraživanju

sprovedenom 2012. godine. Prevalencija HCV je približno jednaka u svim istraživanjima (2007.

godine: 18,9%; 2009. godine: 19,5%; 2012. godine: 22,5%; 2015. godine: 24,4%), ali je ipak

posljednje istraživanje pokazalo da je u porastu, dok je HBV (2015. godine: 0,4%) u opadanju

(2007. godine: 3,6%; 2009. godine: 18,9%; 2012. godine: 5,5%).

U dosadašnjim istraživanjima, registrovan je samo jedan slučaj sifilisa među IKD, 2007. godine.

Mostar

Ovo istraživanje je po prvi put sprovedeno u Mostaru 2012. godine, tako da se rezultati

istraživanja u 2015. godini mogu porediti samo u odnosu na prethodno istraživanje.

45

Iako je postotak IKD-a koji se nikada nisu testirali na HIV u 2015. godini (42,1%) smanjen u

odnosu na 2012. godinu (63,1%), još postoji potreba daljnjeg poboljšanja obuhvata testiranja na

HIV među IKD.

Iako je dva puta više IKD-a koji su se tokom prethodnih 12 mjeseci testirali na HIV znali rezultat

testa u 2015. godini (12,7%) u odnosu na 2012. godinu (5,9%), ovo govori u prilog nedovoljne

zainteresovanosti IKD za samo testiranje. Preko četiri petine IKD-a u 2015. godini je znalo gdje

se mogu testirati na HIV (84,8%), što predstavlja značajno povećanje u odnosu na prethodno

istraživanje (74,8%).

Infekcija HCV-om je najčešći zdravstveni problem i među IKD u Mostaru. Rezultati su pokazali

da se tokom 12 mjeseci koji su prethodili istraživanju na HCV testirao znatno veći broj ispitanih

u 2015. godini (43,8%) nego u 2012. godini (12,8%). Ipak, još postoji potreba povećanja svijesti

o ovoj infekciji i obuhvata testiranjem IKD na HCV.


posebno za IKD. Oko četvrtine IKD u 2015. godini je tačno odgovorilo na sva pitanja o načinima

prenosa HIV-a (25,7%), što je značajno poboljšano u odnosu na prvi talas istraživanja (215,8%).

Kondom pri posljednjem polnom odnosu je koristilo više ispitanih u 2015. godini (42,2%) u

odnosu na 2012. godinu (36,5%), što je dobar pokazatelj smanjenja rizičnog seksualnog

ponašanja. Tokom mjeseca koji je prethodio istraživanju 15,6% IKD je u 2015. godini uvijek

koristilo kondom sa stalnim partnerom, što je u 2012. godini koristilo 13,0% IKD-a.

Većina IKD-a u Mostaru je pri posljednjem injektovanju droga koristilo sterilne igle i špriceve.

Tokom 2015. godine 92,3 % IKD-a je navelo da su pri posljednjem injektovanju droga koristili

sterilne igle i špriceve, što predstavlja neznatno povećanje u odnosu na prethodno istraživanje

(89,5%). Tokom mjeseca koji je prethodio istraživanju, nekorišćenu iglu/špric je uvijek koristilo

ispod dvije trećine IKD (2015. godine: 60,7%;, 2012. godine: 62,6%).

U 2015. godini u Mostaru je dva puta više IKD-a znalo za NVO koje rade na prevenciji HIV-a u

njihovom gradu (67,9%) u odnosu na 2012. godinu (31,5%).

46

Glavni izvor snabdijevanja injekcionim priborom (sterilne igle/špricevi) u 2015. godini u

Mostaru su bili centri za razmjenu igala/špriceva pri NVO-u (60,4%) i apoteke (15,8%), za

razliku od 2012. godine kada su glavni izvor snabdijevanja bile apoteke (82,9%), a značajno

manje centri za razmjenu igala/špriceva pri NVO (20,9%).

U Mostaru je nešto više ispitanih u 2015. godini navelo da su tokom života bili u zatvoru (33,3%),

u odnosu na 2012. godinu (28,1%).

Među IKD u Mostaru nije zabilježen nijedan slučaj HIV-a u oba talasa istraživanja. Slično

prethodnom istraživanju, HCV je najučestaliji među IKD u Mostaru, sa smanjenjem prevalencije

u 2015. godini (35,3%) u odnosu na 2012. godinu (43,4%). Takođe, infekcija HBV-om bilježi

smanjenje u 2015. godini (1, 1%) u odnosu na prethodni talas istraživanja (3,3%). S druge strane,

u 2015. godini među IKD u Mostaru, prevalencija sifilisa iznosila je 14,7%, dok u 2012. godini

nije zabilježen nijedan slučaj.

47

AGREGIRANE PROCJENE ZA POPULACIJU IKD-a U VELIKIM GRADOVIMA BiH, 2015.

Agregirane procjene govore o karakteristikama populacije IKD-a u gradovima u kojima su

sprovedena istraživanja. Skraćeno se može reći da su procjene za „populaciju IKD-a u velikim

gradovima u BiH“. Kako nisu bila uključena ostala mjesta, nije prikladno generalizovati podatke

na cijelu BiH, te zbog toga treba izbjegavati izraz „nacionalna procjena“.

Procjene su ponderisane proporcionalno procjeni veličine populacije IKD-a u svakom gradu.

Tako da gradovi koji imaju veći broj IKD-a imaju veći uticaj („težinu“) na krajnji rezultat

procjene (npr. Sarajevo ima najveći uticaj na procjenu, jer od svih uključenih gradova ima

najveći broj IKD-a).

Za veličinu populacije IKD-a korišćena je procjena da 0,47% (Ref. Izvještaj o procjeni veličine

populacije, APMG/UNDP, 2013. godina) stanovništa u dobi od 16 do 65 injektuju droge.

Sljedeće veličine populacije IKD-a su korišćene prilikom ove analize: Sarajevo (853), Banja

Luka (583), Zenica (337), Bijeljina (336), Mostar (332). Pristup prosječne procjene je korišćen,

jer je u izvještaju o procjeni veličine populacije Bijeljina imala procijenjenu veličinu populacije

IKD-a manju od postignute veličine uzorka tokom istraživanja što se ne može primijeniti za

agregiranje procjene.

Tabela 1. Agregirane procjene za populaciju IKD-a u Sarajevu, Zenici, Mostaru, Banjoj Luci i Bijeljini,

2015.

Indikator % (95% CI)

Koristili novu iglu/špric kod posljednjeg injektovanja (sterilnu opremu za injektovanje)

89,36 (85,66–93,07)

≤24 84,56 (76,91–92,21)

≥25 89,89 (85,65–94,12)

48

Koristili kondom pri posljednjem seksualnom odnosu

35,18 (29,70–40,66)

≤24 41,28 (31,32–51,24)

≥25 34,90 (28,52–41,27)

Kompozitni indikator o znanju (sve tačni odgovori)3

28,27 (23,10–33,44)

≤24 12,77 (6,05–19,48)

≥25 29,52 (23,40–35,63)

Testirali se u posljednjih 12 mjeseci i informisali o rezultatu testa

22,82 (17,90–27,74)

HIV prevalencija 0 (-- – --)

HCV prevalencija 30,79 (25,57–36,02)

≤24 -- (-- – --)4

≥25 36,00 (30,02–41,98)

Dob prvog seksualnog odnosa (<15 godina) 17,89 (13,48–22,30)

Broj različitih seksualnih partnera u proteklih 12 mjeseci

1 45,08 (38,67–51,49)

≥2 54,92 (48,51–61,33)

3 Statistički značajna razlika (p<0,05) po dobi je jedino u kompozitnom indikatoru za znanje (intervali pouzdanosti se ne preklapaju). 4(--) Ima značenje da nije moguće izračunati. Naime, ako nijedan grad nema nijedno lice u određenoj grupi, ne može se napraviti agregirana procjena.

49

BIVARIJABILNA I MULTIVARIJABILNA ANALIZA FAKTORA POVEZANIH SA PRISUTNOŠĆU HCV ANTITIJELA U POPULACIJI IKD-a U VELIKIM GRADOVIMA BiH, 2015. U bivarijabilnoj analizi sljedeći faktori su povezani s većim izgledom za HCV pozitivitet: starija

dob, život u Sarajevu i Mostaru, duži period injektovanja droge, češće injektovanje, istorija

predoziranja, poznavanje NVO-a za prevenciju, dobijanje sterilnih igala od NVO-a, testiranje na

HCV, veći broj IKD-a u društvenoj mreži. S druge strane, manje prilike za pozitivan HCV

rezultat imaju oni s višim obrazovanjem, prebivalištem u Bijeljini, konzistentnim korišćenjem

sterilne opreme za injektovanje. Pol, korišćenje sterilne opreme pri posljednjem injektovanju,

broj seksualnih partnera u posljednjih 12 mjeseci znanje ne pokazuju statistički značajnu

povezanost s HCV statusom.

U multivarijablnoj analizi, učestalost injektovanja, istorija predoziranja, poznavanja NVO-a koje

provode programe prevencije HIV-a, dobijanje sterline opreme od NVO-a više ne pokazuju

povezanost (p>0,05) s HCV pozitivitetom kada se kontrolišu za ostale faktore. Dob, grad,

obrazovanje, boravak u zatvoru, dužina injektovanja, konzistentno korišćenje sterilne opreme,

testiranje na HCV u posljednjih 12 mjeseci i veličina društvene mreže IKD-a su povezane s HCV

pozitivitetom.

Kada se kontrolišu svi faktori, za svaku dodatnu godinu starosti izglednost HCV pozititiviteta se

povećava za 5%; oni koji su završili srednju školu ili više obrazovanje imaju upola manju šansu

da su HCV pozitivni; oni koji injektuju drogu šest godina i više imaju gotovo tri puta veći izgled

da su HCV pozitivni, nego oni koji injektuju kraći period; konzistentno korišćenje sterilne

opreme za injektovanje pokazuje gotovo upola manju šansu HCV pozititiviteta. Lica koja su se

testirala na HCV u posljednjih 12 mjeseci imaju 60% veće šanse da su HCV pozitivna od lica

koja se nisu testirala u tom periodu. Za svakog dodatnog IKD-a u društvenoj mreži vjerovatnoća

HCV pozitiviteta se povećava za 1.

Ograničenja analize

Ova analiza ne može odrediti uzročnost, nego samo povezanost. Na primjer, u multivarijablnoj

50

BIVARIJABILNA I MULTIVARIJABILNA ANALIZA FAKTORA POVEZANIH SA PRISUTNOŠĆU HCV ANTITIJELA U POPULACIJI IKD-a U VELIKIM GRADOVIMA BiH, 2015. U bivarijabilnoj analizi sljedeći faktori su povezani s većim izgledom za HCV pozitivitet: starija

dob, život u Sarajevu i Mostaru, duži period injektovanja droge, češće injektovanje, istorija

predoziranja, poznavanje NVO-a za prevenciju, dobijanje sterilnih igala od NVO-a, testiranje na

HCV, veći broj IKD-a u društvenoj mreži. S druge strane, manje prilike za pozitivan HCV

rezultat imaju oni s višim obrazovanjem, prebivalištem u Bijeljini, konzistentnim korišćenjem

sterilne opreme za injektovanje. Pol, korišćenje sterilne opreme pri posljednjem injektovanju,

broj seksualnih partnera u posljednjih 12 mjeseci znanje ne pokazuju statistički značajnu

povezanost s HCV statusom.

U multivarijablnoj analizi, učestalost injektovanja, istorija predoziranja, poznavanja NVO-a koje

provode programe prevencije HIV-a, dobijanje sterline opreme od NVO-a više ne pokazuju

povezanost (p>0,05) s HCV pozitivitetom kada se kontrolišu za ostale faktore. Dob, grad,

obrazovanje, boravak u zatvoru, dužina injektovanja, konzistentno korišćenje sterilne opreme,

testiranje na HCV u posljednjih 12 mjeseci i veličina društvene mreže IKD-a su povezane s HCV

pozitivitetom.

Kada se kontrolišu svi faktori, za svaku dodatnu godinu starosti izglednost HCV pozititiviteta se

povećava za 5%; oni koji su završili srednju školu ili više obrazovanje imaju upola manju šansu

da su HCV pozitivni; oni koji injektuju drogu šest godina i više imaju gotovo tri puta veći izgled

da su HCV pozitivni, nego oni koji injektuju kraći period; konzistentno korišćenje sterilne

opreme za injektovanje pokazuje gotovo upola manju šansu HCV pozititiviteta. Lica koja su se

testirala na HCV u posljednjih 12 mjeseci imaju 60% veće šanse da su HCV pozitivna od lica

koja se nisu testirala u tom periodu. Za svakog dodatnog IKD-a u društvenoj mreži vjerovatnoća

HCV pozitiviteta se povećava za 1.

Ograničenja analize

Ova analiza ne može odrediti uzročnost, nego samo povezanost. Na primjer, u multivarijablnoj

analizi lica koja su se testirala na HCV imaju veću šansu da su HCV pozitivna. Ovo vjerovatno

znači da je HCV testiranje dobro ciljano na lica s povećanim rizikom, a može značiti i da redovno

testiranje povećava rizik za HCV pozitivitet. Iz ovih analiza se ne može sa sigurnošću reći šta je

čemu uzrok, ali se može uzeti smislenije objašnjenje.

U bivarijabilnoj analizi poznavanje NVO-a i dobijanje opreme od NVO-a povećava izglede za

HCV pozitivitet. U multivarijablnoj analizi izvor opreme od NVO-a je i dalje slabo povezan s

HCV pozitivitetom (AOR=1,55, p=0,065). Vjerovatno objašnjenje je da NVO pokrivaju lica s

višim rizikom.

U cijelom modelu važno je naglasiti da se lice moglo zaraziti HCV-om nedavno ili prije više

godina, kao i da se moglo izliječiti ali i dalje imati antitijela, a time i pozitivan rezultat na testu.

Na primjer, ako se lice zarazilo HCV-om prije više godina, njegovo trenutno ponašanje može biti

drugačije od prije nekoliko godina. Takođe, saznavanje HCV statusa i liječenje je moglo da utiče

na ponašanje.

51

analizi lica koja su se testirala na HCV imaju veću šansu da su HCV pozitivna. Ovo vjerovatno

znači da je HCV testiranje dobro ciljano na lica s povećanim rizikom, a može značiti i da redovno

testiranje povećava rizik za HCV pozitivitet. Iz ovih analiza se ne može sa sigurnošću reći šta je

čemu uzrok, ali se može uzeti smislenije objašnjenje.

U bivarijabilnoj analizi poznavanje NVO-a i dobijanje opreme od NVO-a povećava izglede za

HCV pozitivitet. U multivarijablnoj analizi izvor opreme od NVO-a je i dalje slabo povezan s

HCV pozitivitetom (AOR=1,55, p=0,065). Vjerovatno objašnjenje je da NVO pokrivaju lica s

višim rizikom.

U cijelom modelu važno je naglasiti da se lice moglo zaraziti HCV-om nedavno ili prije više

godina, kao i da se moglo izliječiti ali i dalje imati antitijela, a time i pozitivan rezultat na testu.

Na primjer, ako se lice zarazilo HCV-om prije više godina, njegovo trenutno ponašanje može biti

drugačije od prije nekoliko godina. Takođe, saznavanje HCV statusa i liječenje je moglo da utiče

na ponašanje.

52

ZAKLJUČAK I PREPORUKE

Rezultati ove studije ukazuju na priličnu neujednačenost znanja, stavova i ponašanja IKD-a u pet

gradova u kojima je sprovedeno istraživanje. Poređenjem rezultata istraživanja sa rezultatima

istraživanja iz 2012. godine, uočavaju se različiti trendovi. U svim gradovima, izuzev Bijeljine, u

ovom istraživanju u odnosu na 2012. godinu je došlo do rasta broja lica koja znaju gdje se mogu

testirati na HIV. Tako npr, u Bijeljini i Zenici je došlo do povećanja broja lica koja su se testirala

na HIV u posljednjih 12 mjeseci i znaju rezultat, dok je u ostala tri grada (Banja Luka, Mostar i

Sarajevo) ovaj broj u padu. U četiri od pet gradova (Banja Luka, Sarajevo, Mostar i Zenica) došlo

je do povećanja broja lica koja znaju sve načina prenosa HIV infekcije. Poređenjem rezultata iz

2012. i 2015. godine, u Banjoj Luci se bilježi pad broja lica koja su koristila kondom prilikom

posljednjeg seksualnog odnosa, za razliku od Sarajeva, Bijeljine, Mostara i Zenice u kojima je

zabilježena povećala učestalost korišćenja kondoma pri posljednjem seksualnom odnosu. U

odnosu na 2012. godinu u Sarajevu i Bijeljini je došlo do negativnog trenda korišćenja sterilnog

pribora za injektovanje prilikom posljednjeg injektovanja, za razliku od Banje Luke, Mostara i

Zenice gdje je broj lica koje su pri posljednjem injektovanju droga koristila sterilnu iglu i špric. U

Mostaru, Zenici i Sarajevu je došlo do povećanje broja lica koja sterilan pribor za injektiranje

nabavljaju preko neke od NVO, dok je u Banjoj Luci i Bijeljini ovaj broj u padu.

Iako izgleda da se stiče utisak o postojanju napretka u prevenciji HIV-a među IKD u BiH jer je

prevalencija HIV-a u padu, dobijeni rezultati, kao i činjenica da je došlo do značajnog rasta

učestalosti hepatitisa C, hepatitisa B i naročito sifilisa u pojedinim gradovima, moguće je

zaključiti da IKD još nemaju dovoljno znanja o HIV-u i polno prenosivim bolestima, da su

rizična ponašanja i dalje vrlo prisutna, te da je dostupnost programa prevencije ograničena.

U vezi sa gore navedenim neophodno je nastaviti kontinuirano sprovođenje programa prevencije

HIV-a u populaciji IKD: programi smanjenja šteta, programi distribucije kondoma i testiranja na

HIV i druge SPI. Više pažnje treba posvetiti informisanju i edukaciji IKD o HIV-u i PPI s ciljem

redukovanja rizičnog ponašanja koje su na prvom mjestu odnosi na upotrebu nesterilnog pribora

za injektovanje droga i nekorišćenje kondoma pri seksualnim odnosima.

53

DODACI: Tabela 1: Procjena nivoa populacije sa prevalencijom HIV/PPI i faktora povezanih sa rizikom u Banjoj Luci: 2007; 2009; 2012. i 2015. Tabela 2: Procjena nivoa populacije sa prevalencijom HIV/PPI i faktora povezanih sa rizikom u Bijeljini: 2012. i 2015. Tabela 3: Procjena nivoa populacije sa prevalencijom HIV/PPI i faktora povezanih sa rizikom u Sarajevu: 2007; 2009; 2012. i 2015. Tabela 4: Procjena nivoa populacije sa prevalencijom HIV/PPI i faktora povezanih sa rizikom u Zenici: 2007; 2009; 2012. i 2015. Tabela 5: Procjena nivoa populacije sa prevalencijom HIV/PPI i faktora povezanih sa rizikom u Mostaru: 2007; 2009; 2012. i 2015.

54

Tabe

la 1

: Pro

cjen

a pr

eval

enci

je H

IV/P

PI i

fakt

ora

pove

zani

h sa

rizik

om u

IKD

popu

laci

ji u

Banj

oj L

uci:

2007

; 200

9; 2

012.

i 20

15.

20

07.

2009

. 20

12.

2015

. Ka

rakt

erist

ika

% (9

5% C

I) n/

N

% (9

5% C

I) n/

N

% (9

5% C

I) n/

N

% (9

5% C

I) n/

N

Ikad

a te

stira

ni n

a HI

V

Da,

jedn

om

Da,

više

put

a

Ne

26,6

(19,

2‒32

,9)

69/2

60

24

,9 (1

9,9‒

31,6

)

118/

260

27

,0 (2

0,3–

33,8

)

80/2

60

24

,2 (1

6,2–

30,3

)

63/2

50

11,8

(8,3‒1

6,7)

50

/260

20,3

(12,

9–26

)

72/2

60

28

,3 (2

1,9–

39,6

)

102/

260

30

,9 (2

0,2–

38,5

)

103/

250

60,9

(53,

0‒68

,5)

139/

260

53,7

(46,

5‒61

,8)

67/2

60

44,7

(32,

8–52

,8)

78/2

60

44,8

(37,

1–59

,2)

84/2

50

Test

irali

se u

pro

tekl

ih 1

2 m

jese

ci i

znaj

u re

zulta

t

N/A

N

/A

36 (2

3,6‒

48,4

) 48

/139

25

,9 (1

5,0–

35,5

) 35

/179

12

,2 (7

,6–1

6,9)

51/2

52

Znaj

u gd

je se

mog

u te

stira

ti na

HIV

46,7

(38,

4‒53

,8)

148/

260

57,6

(48,

6‒65

,8)

180/

260

74,6

(66,

4–83

,2)

209/

258

77,5

(69,

8–85

,5)

208/

248

Test

irali

se n

a he

patit

is C

u po

sljed

njih

12

mje

seci

1

35,0

(26,

8‒43

,2)

116/

260

34,8

(26,

1‒41

,7)

138/

260

15,1

(8,5

–22,

4)

42/2

58

20,8

(13,

8–28

,5)

75/2

50

Mog

u isp

ravn

o id

entif

ikov

atin

ačin

e pr

enos

a HI

V-a

(tačn

o od

govo

rili n

a sv

a pi

tanj

a)2

43

,9 (3

7,6‒

51,3

) 11

0/26

0 54

,1 (4

7,5‒

61,5

) 13

6/26

0 28

,3 (2

0,8–

36,5

) 82

/260

36

,7 (2

8,2–

45,4

)98

/253

Koris

tili k

ondo

m p

ri po

sljed

njem

seks

ualn

om

odno

su

N/A

N

/A

41,5

(33,

9‒49

,5)

90/2

24

28,1

(20,

6–34

,1)

69/2

45

23,2

(16,

2–32

,4)

54/2

13

Uvi

jek

koris

tili k

ondo

m sa

stal

nim

par

tner

om u

po

sljed

njih

mje

sec

dana

17

,3 (1

2,8‒

28,0

) 25

/180

12

,8 (6

,4‒2

0,2)

16

/167

10

,8 (4

,0–1

5,1)

16

/174

2,

6 (0

–8,3

)7/

155

Koris

tili n

ovu

iglu

/špr

ic k

od p

oslje

dnje

g in

jekt

ovan

ja (s

teril

nu o

prem

u za

inje

ktov

anje

) N

/A

N/A

73

,9 (6

8‒80

,3)

189/

260

88,5

(82,

8–93

,4)

231/

255

96,3

(94,

6–99

,2)

231/

240

Uvi

jek

koris

tili n

ove,

nek

orišć

ene

igle

/špr

icev

e za

in

jekt

ovan

je d

roge

u p

rote

klom

mje

secu

26

,8 (2

0,5‒

33,6

) 51

/219

79

(71,

9‒84

,7)

197/

260

67,4

(59,

6–75

,5)

180/

257

71,6

(63,

1–79

,4)

180/

244

Ikad

bili

u za

tvor

u36

,6 (3

0,4‒

43,6

) 10

1/26

0 20

(15,

4‒26

,3)

82/2

60

40,1

(33,

0–49

,1)

97/2

54

33,3

(24,

1–42

,1)

87/2

48

Znaj

u ne

ku o

rgan

izaci

ju k

oja

se b

avi p

reve

ncijo

m

HIV-

a m

eđu

inje

kcio

nim

kor

isnic

ima

drog

a u

grad

u 14

,5 (1

0,4‒

19,8

) 47

/260

42

,6 (3

5,9‒

50,6

) 11

8/26

0 54

,4 (4

4,8–

63,5

) 16

4/25

7 55

,2 (4

4,7–

64,2

)15

5/24

4

Nab

avlja

li/do

bija

li st

eriln

e ig

le/š

pric

eve

od:3

Od

NVO

(cen

tar z

a ra

zmje

nu ig

ala/

špric

eva)

U

apo

teci

N

/A

0/26

0 4,

2 (1

,7‒5

,1)

22/2

60

27,3

(20,

6–35

,3)

86/2

57

26,8

(20,

1–33

,9)

85/2

50

79,2

(75,

0‒87

,0)

219/

260

64,5

(N/A

) 18

5/26

0 80

,2 (7

4,0–

85,0

) 19

8/25

7 61

,2 (5

2–69

,1)

152/

250

HIV

prev

alen

cija

0,

0 (0

,0‒0

,1)

1/25

70,

6 (0‒1

,4)

2/26

0 /

0/26

0--

(--–

--)0/

251

HCV

prev

alen

cija

43

,4 (3

5,8‒

51,5

)12

8/25

750

,6 (4

2,8‒

59)

150/

260

34,9

(27,

0–45

,1)

113/

260

19 (1

0,1–

25,9

)71

/251

HB

V pr

eval

enci

ja

0,5

(0,2‒1

,2)

2/25

7 0,

9 (0‒1

,2)

2/26

0 1,

3 (0

,0–1

,7)

2/26

0 --

(-- –

--)

0/25

1

Sifil

is pr

eval

enci

ja

/ 0/

257

0,2

(0‒0

,4)

2/26

0 0,

2 (0

,0–0

,5)

2/26

0 0,

6 (0

–1,4

) 3/

251

55

Tabela 2: Procjena nivoa populacije sa prevalencijom HIV/PPI i faktora povezanih sa rizikom u Bijeljini: 2012. i 2015.

2012. 2015. Karakteristika % (95% CI) n/N % (95% CI) n/N Ikada testirani na HIV

Da, jednom

Da, više puta

Ne

13,4 (7,0‒20,3) 21/130 24,2 (14–36,7) 39/128

8,6 (4,9‒13,0) 18/130 2,6 (0,9–5,2) 9/128

78,0 (70,6‒85,0) 91/130 73,2 (60,5–83,3) 80/128

Testirali se u proteklih 12 mjeseci i znaju rezultat - 8/38 1,9 (0–8,6) 1/128

Znaju gdje se mogu testirati na HIV 86,7 (81,7‒92,3) 109/130 80,7 (71,5–90,3) 102/127

Testirali se na hepatitis C u posljednjih 12 mjeseci 1

7,8 (2,7‒14,5) 14/130 1,9 (0–8,8) 1/126

Mogu ispravno identifikovati načine prenosa HIV-a (tačno odgovorili na sva pitanja)2

26,4 (16,2‒35,5 ) 28/130 7,8 (3,5–14,5) 12/129

Koristili kondom pri posljednjem seksualnom odnosu

35,0 (25,3‒45,9) 39/122 36,8 (26,1–47,3) 38/119

Uvijek koristili kondom sa stalnim partnerom u posljednjih mjesec dana

17,8 (3,6‒32,3) 9/88 7,3 (1,1–11,3) 8/87

Koristili novu iglu/špric kod posljednjeg injektovanja (sterilnu opremu za injektovanje)

95,2 (91,5‒98,3) 117/125 91,3 (84,8–96,5) 110/120

Uvijek koristili nove, nekorišćene igle/špriceve za injektovanje droge u proteklom mjesecu

79,2 (70,4‒86,0) 96/130 70,4 (57,4–80,6) 95/129

Ikad bili u zatvoru 23,5 (14,7‒33,3) 45/129 18,1 (12,4–27,6) 37/126

Znaju neku organizaciju koja se bavi prevencijom HIV-a među injekcionim korisnicima droga u gradu

0,9 (0,0‒2,2) 2/129 2,7 (0,3–5,3) 4/129

Nabavljali/dobijali sterilne igle/špriceve od:3

Od NVO (centar za razmjenu igala/špriceva) U apoteci

67,1 (53,4‒78,3) 91/129 -- (-- – --) 0/129

1,7 (0,0‒2,2) 2/130

76,8 (66,6–86,6) 100/129

HIV prevalencija - -- (-- – --) 0/119

HCV prevalencija 12,0 (6,2‒18,5) 19/129 10,3 (3–23,5) 13/119

HBV prevalencija - 3,1 (0–9,1) 2/119

Sifilis prevalencija 0,4 (0,0‒1,4) 1/129 0,5 (0–1,7) 1/119

56

Tabe

la 3

: Pro

cjen

a ni

voa

popu

laci

je sa

pre

vale

ncijo

m H

IV/P

PI i

fakt

ora

pove

zani

h sa

rizik

om u

Sar

ajev

u: 2

007;

200

9; 2

012.

i 20

15. g

odin

e

20

07.

2009

.20

12.

2015

.

Kara

kter

istik

a %

(95%

CI)

n/N

%

(95%

CI)

n/N

%

(95%

CI)

n/N

%

(95%

CI)

n/N

Ikad

a se

test

irali

na H

IV:

Da, j

edno

m

Da, v

iše p

uta

Ne

27,6

(22,

2‒36

,2)

64/2

60

28,3

(20,

7‒36

,4)

64/2

60

16,2

(8,4

–23,

3)

108/

260

14,2

(8,6

–22,

1)

28/2

03

32,5

(26,

1‒39

,5)

88/2

60

48,8

(41,

7‒57

,5)

73/2

18

48,5

(39,

2–61

,3)

51/2

18

56,1

(42,

7–68

,4)

129/

203

39,9

(32,

0‒45

,1)

108/

260

22,9

(16,

3‒28

,7)

33/1

97

35,3

(23,

5–46

,2)

46/1

97

29,7

(18,

2–41

,2)

46/2

03

Test

irali

se u

pro

tekl

ih 1

2 m

jese

ci i

znaj

u re

zulta

t N

/A

N/A

43

,7 (3

3,8‒

53,5

) 96

/210

53

,5 (4

1,5–

63,3

) 71

/151

42

(31,

1–57

,2)

93/2

03

Znaj

u gd

je se

mož

e te

stira

ti na

HIV

79

,8 (7

4,7‒

85,3

) 20

8/26

0 78

,1 (7

1‒84

,5)

218/

261

69

,7 (5

7,9–

80,5

) 15

7/19

8 80

(72,

7–90

,5)

171/

203

Test

irali

se n

a he

patit

is C

u po

sljed

njih

12

mje

seci

1 65

,8 (5

8,5‒

72,6

) 17

0/26

0 78

,7 (7

2,3‒

84,7

) 21

5/26

1 47

,2 (3

6,1–

57,5

) 97

/197

44

,9 (3

1,5–

58,2

) 10

7/20

3

Mog

u isp

ravn

o id

entif

ikov

ati n

ačin

e pr

enos

a HI

V-a

(tačn

o od

govo

rili n

a sv

a pi

tanj

a)2

20,9

(15,

2‒26

,7)

59/2

01

35,5

(28,

9‒43

,4)

107/

261

14,5

(8,9

–21,

2)

35/2

00

32 (1

6,8–

41,5

) 68

/203

Koris

tili k

ondo

m p

ri po

sljed

njem

seks

ualn

om

odno

su

N/A

N

/A

37,2

(28,

6‒46

,4)

81/2

40

32,3

(23,

3–41

,9

56/1

86

37,9

(22,

8–47

,1)

70/1

84

Uvi

jek

koris

tili k

ondo

m sa

stal

nim

par

tner

om u

po

sljed

njih

mje

sec

dana

10

,1 (2

,6‒1

2,7)

24

/182

15

,2 (6

,5–1

8)

23/1

93

12,1

(6,8

–22,

3)

20/1

56

23 (1

2,7–

44,9

) 30

/152

Koris

tili n

ovu

iglu

/špr

ic k

od p

oslje

dnje

g in

jekt

ovan

ja (s

teril

nu o

prem

u za

inje

ktov

anje

) N

/A

N/A

86

,5 (8

2,6‒

91,7

) 22

3/26

1 95

,5 (9

2,0–

97,8

) 17

8/19

2 81

(72,

9–92

,7)

179/

203

Uvi

jek

koris

ttili

nov

e, n

ekor

išćen

e ig

le/š

pric

eve

za

inje

ktov

anje

dro

ge u

pro

tekl

om m

jese

cu

60,6

(52,

5‒66

,5)

150/

260

68,4

(61,

3‒74

,8)

174/

261

65,8

(57,

7–74

,0)

125/

200

44,9

(32,

9–58

,1)

106/

203

Ikad

a bi

li u

zatv

oru

54,9

(46,

9‒62

,9)

157/

260

53 (4

4,8‒

60,8

) 14

8/26

1 60

,3 (4

8,6–

70,2

) 12

6/19

7 69

,2 (6

0–80

,7)

141/

200

Znaj

u ne

ku o

rgan

izaci

ju k

oja

se b

avi p

reve

ncijo

m

HIV-

a m

eđu

inje

kcio

nim

kor

isnic

ima

drog

a u

grad

u 22

,6 (1

7,1‒

31,2

) 57

/260

47

,5 (3

9,1‒

55,8

14

6/26

1 55

,0 (4

4,7–

64,9

) 12

6/20

0 44

,6 (3

2,6–

57,8

) 10

5/20

3

Nab

avlja

li/do

bija

li st

eriln

e ig

le/š

pric

e od

:3

Od

NVO

(cen

tar z

a ra

zmje

nu ig

ala/

špric

eva)

U

apot

eci

N/A

0/26

010

,4 (6

,3‒1

5,4)

43/2

6147

,4 (4

2,3–

62,9

)10

2/20

065

,4 (5

6,8–

80,3

)15

3/20

395

,5 (9

2,7‒

98,6

) 25

4/26

0 84

,4 (7

5,6‒

91,8

) 21

4/26

1 77

,3 (6

8,7–

84,9

) 14

8/20

0 80

,7 (6

8,8–

88,9

) 16

8/20

3

HIV

prev

alen

cija

0,1

(0,1‒0

,4)

1/26

0 0,

3 (0‒0

,4)

1/26

1 2,

7 (0

,0–4

,5)

1/20

0 --

(-- –

--)

0/20

0

HCV

prev

alen

cija

46,2

(37,

8‒54

,0)

114/

260

49,7

(40,

9‒58

,2)

135/

261

43,4

(34,

6–53

,9)

97/2

00

47,7

(39,

6–63

,4)

97/2

00

HBV

prev

alen

cija

6,9

(3,3‒1

0,2)

15

/260

3,

2 (0

,2‒3

,7)

4/26

1 1,

9 (0

,3–4

,1)

5/20

0 0,

2 (0

–0,4

) 2/

200

Sifli

s pre

vale

ncija

/ 0/

260

/ 0/

261

/ 0/

200

-- (--

– --

) 0/

200

57

Tabe

la 4

: Pro

cjen

a ni

voa

popu

laci

je sa

pre

vale

ncijo

m H

IV/P

PI i

fakt

ora

pove

zani

h sa

rizik

om u

Zen

ici:

2007

; 200

9; 2

012.

i 20

15. g

odin

e

20

07.

2009

.20

12.

2015

.

Kara

kter

istik

a %

(95%

CI)

n/N

%

(95%

CI)

n/N

%

(95%

CI)

n/N

%

(95%

CI)

n/N

Ikad

a se

test

irali

na H

IV:

Da, j

edno

m

Da, v

iše p

uta

Ne

75,6

(67,

9‒81

,2)

167/

260

60,6

(49,

9‒68

,3)

110/

260

32,3

(22,

5–44

,8)

53/2

09

29,8

(19,

8–44

,3)

42/2

00

16,1

(10,

9‒21

,8)

59/2

60

19,2

(13,

3‒27

,4)

60/2

60

25,7

(16,

8–34

,1)

57/2

09

40,8

(27,

7–51

,8)

118/

200

7,9

(5,2‒1

2,6)

33

/260

20

,2 (1

4‒27

,7)

90/2

60

41,9

(29,

3‒54

,6)

99/2

09

29,5

(17,

7–42

,3)

40/2

00

Test

irali

se u

pro

tekl

ih 1

2 m

jese

ci i

znaj

u re

zulta

t 7,

9 (5

,2‒1

2,6)

N

/A

43,7

(31,

3‒57

,3)

72/1

50

19,0

(9,6

–27,

2)

40/1

55

23,5

(15,

1–30

,1)

68/2

00

Znaj

u gd

je se

mož

e te

stira

ti na

HIV

45

,6 (3

8,2‒

53,6

) 15

0/26

0 72

,8 (6

4,7‒

80,1

) 19

3/26

0 79

,5 (6

8,2–

88,5

) 17

5/20

9 88

,2 (7

3,8–

96,3

)18

9/20

0

Ikad

bili

test

irani

na

hepa

titis

C1 23

,8 (1

6,7‒

30,6

) 95

/260

39

(31,

3‒50

,2)

151/

260

39,8

(26,

8–51

,7)

100/

205

15,9

(7,6

–22,

6)45

/200

Mog

u isp

ravn

o id

entif

ikov

ati n

ačin

e pr

enos

a HI

V-a

(tačn

o od

govo

rili n

a sv

a pi

tanj

a)2

40,7

(32,

9–50

) 10

5/26

0 35

,2 (2

7,2–

43,8

) 99

/260

11

,9 (6

,4–1

8,5)

38

/209

27

,2 (1

7,9–

34,8

)61

/200

Koris

tili k

ondo

m p

ri po

sljed

njem

seks

ualn

om

odno

su

N/A

N

/A

27,2

(18,

9‒36

,5)

61/2

12

33,3

(21,

4–48

,3)

65/1

79

40,5

(26–

51,4

)76

/178

Uvi

jek

koris

tili k

ondo

m sa

stal

nim

par

tner

om u

po

sljed

njih

mje

sec

dana

12

,2 (6

,9‒2

4,6)

24

/195

23

,2 (1

0,1‒

33,2

) 27

/143

28

,3 (1

0,8–

41,5

) 34

/137

24

,6 (1

6,7–

37,9

)40

/156

Koris

tili n

ovu

iglu

/špr

ic k

od p

oslje

dnje

g in

jekt

ovan

ja (s

teril

nu o

prem

u za

inje

ktov

anje

) N

/A

N/A

77

,8 (7

1,9‒

84,5

) 20

7/26

0 91

,1 (8

5,0–

96,5

) 18

6/20

5 93

,7 (9

0,8–

97,8

)18

1/19

7

Uvi

jek

koris

tili n

ove,

nek

orišć

ene

igle

/špr

icev

e za

in

jekt

ovan

je d

roge

u p

rote

klom

mje

secu

63

,2 (5

5,1‒

70,3

) 16

0/26

0 76

,4 (7

1,4‒

83)

188/

260

68,6

(56,

4–77

,4)

141/

205

85,9

(78–

93,8

)17

4/20

0

Ikad

a bi

li u

zatv

oru

27,8

(21,

6‒34

,6)

103/

260

43,6

(34,

6‒52

,5)

110/

260

39,3

(28,

2–49

,9)

100/

207

42,3

(33–

55)

104/

199

Znaj

u ne

ku o

rgan

izaci

ju k

oja

se b

avi p

reve

ncijo

m

HIV-

a m

eđu

inje

kcio

nim

kor

isnic

ima

drog

a u

grad

u 39

,4 (3

3,2‒

47,7

) 11

4/26

0 54

,7 (4

5,5–

63)

157/

260

74,2

(66,

2–84

,3)

100/

207

-- (--

– --

) 20

0/20

0

Nab

avlja

li/do

bija

li st

eriln

e ig

le/š

pric

eve

od:3

O

d N

VO (c

enta

r za

razm

jenu

igal

a/šp

ricev

a)

U a

pote

ci

0,0

(-,- -

,-)

0/26

0 23

,6 (1

3,5‒

30,3

) 87

/260

84

,2 (7

7,8–

90,0

) 16

9/20

9 97

,6 (9

1,5–

100)

197/

200

82,8

(77,

8‒89

,6)

223/

260

39,2

(30,

9‒47

,5)

109/

260

8,2

(4,6

–13,

3)

26/2

09

0,3

(0–0

,8)

2/20

0HI

V pr

eval

enci

ja

/ 0/

260

/ 0/

260

1,1

(0,0

–3,6

) 1/

207

--(--

–--)

0/20

0

HCV

prev

alen

cija

18

,9 (1

2,9‒

27,4

) 60

/260

19

,5 (1

2,3‒

27,2

) 66

/260

22

,5 (1

2,2–

33,4

) 60

/209

24

,4 (1

4,4–

37,7

)60

/200

HBV

prev

alen

cija

3,

6 (1

,7‒5

,6)

18/2

60

18,9

(12,

4‒26

,8)

44/2

60

5,5

(0,5

–12,

1)

4/20

9 0,

4 (0

–1,5

)1/

200

Sifli

s pre

vale

ncija

0,

3 (0

,0‒0

,5)

1/26

0 /

0/26

0 /

0/20

9 --

(--–

--)0/

200

58

Tabe

la 5

: Pro

cjen

a ni

voa

popu

laci

je sa

pre

vale

ncijo

m H

IV/P

PI i

fakt

ora

pove

zani

h sa

rizik

om u

Mos

taru

201

2. i

2015

. god

ine

20

12.

2015

.

Kara

kter

istik

a %

(95%

CI)

n/N

%

(95%

CI)

n/N

Ikad

a se

test

irali

na H

IV:

Da, j

edno

m

Da, v

iše p

uta

Ne

26,0

(18,

5–35

,5)

50/2

00

27,4

(20,

9–36

,3)

53/1

89

11,0

(7,0‒1

6,1)

36/2

00

30,5

(20,

2–37

,2)

77/1

89

63,1

(52,

2‒71

,4)

114/

200

42,1

(33–

53,4

) 59

/189

Test

irali

se u

pro

tekl

ih 1

2 m

jese

ci i

znaj

u re

zulta

t 22

,7 (6

,0‒4

5,3)

32

/85

12,7

(6,2

–15,

4)

35/1

89

Znaj

u gd

je se

mož

e te

stira

ti na

HIV

74

,8 (6

7,2‒

81,8

)15

3/20

0 84

,8 (7

4,5–

92,2

) 16

5/19

2

Test

irali

se n

a he

patit

is C

u po

sljed

njih

12

mje

seci

1 12

,8 (7

,3‒1

9,8)

36

/199

43

,8 (3

1,5–

54,1

) 94

/189

Mog

u isp

ravn

o id

entif

ikov

ati n

ačin

e pr

enos

a HI

V-a

(tačn

o od

govo

rili

na sv

a pi

tanj

a)2

15,8

(10,

5‒22

,2)

35/2

00

25,7

(14,

4–33

,2)

42/1

87

Koris

tili k

ondo

m p

ri po

sljed

njem

seks

ualn

om o

dnos

u 36

,5 (2

3,9‒

51,7

) 38

/134

42

,2 (2

5,9–

52,3

) 50

/134

Uvi

jek

koris

tili k

ondo

m sa

stal

nim

par

tner

om u

pos

ljedn

jih m

jese

c da

na

13,0

(3,7‒2

9,3)

15

/114

15

,6 (4

,2–2

3,4)

22

/114

Koris

tili n

ovu

iglu

/špr

ic k

od p

oslje

dnje

g in

jekt

ovan

ja (s

teril

nu o

prem

u za

inje

ktov

anje

) 89

,5 (8

2,7‒

94,9

) 17

8/19

8 92

,3 (8

5,6–

97,1

) 18

0/19

0

Uvi

jek

koris

tili n

ove,

nek

orišć

ene

igle

/špr

icev

e za

inje

ktov

anje

dro

ge u

pr

otek

lom

mje

secu

62

,6 (5

3,1‒

70,9

) 11

3,19

9 60

,7 (5

0–70

,7)

127/

191

Ikad

a bi

li u

zatv

oru

28,1

(20,

3‒37

,3)

70/1

79

33,3

(22,

7–40

,9)

88/1

92

Znaj

u ne

ku o

rgan

izaci

ju k

oja

se b

avi p

reve

ncijo

m H

IV-a

međ

u in

jekc

ioni

im k

orisn

icim

a dr

oga

u gr

adu

31,5

(22,

9‒40

,5)

74/2

00

67,9

(54,

5–75

,3)

128/

191

Nab

avlja

li/do

bija

li st

eriln

e ig

le/š

pric

eve

od:3

Od

NVO

(cen

tar z

a ra

zmje

nu ig

ala/

špric

eva)

U

apo

teci

20

,9 (1

4,1‒

30,6

) 40

/200

60

,4 (4

8,6–

70,4

)12

4/19

082

,9 (7

3,5‒

91,6

) 17

1/20

0 15

,8 (6

,6–2

0,5)

25/1

90HI

V pr

eval

enci

ja

- -

-- (--

– --

) 0/

192

HCV

prev

alen

cija

43

,4 (3

2,8‒

53,7

) 10

5/20

0 35

,3 (2

5,9–

47,4

)91

/191

HB

V pr

eval

enci

ja

3,3

(0,9‒6

,4)

8/20

0 1,

1 (0

–2,8

)3/

191

Sifli

s pre

vale

ncija

-

- 14

,7 (8

,5–2

3,2)

32/1

91

59

bio-bihevioralno istraživanje me - zzjz fbih

Documents