bilten - · pdf filepredsjednik rh franjo tuđman je mogao da, bez bojazni od bilo kakvih...

of 12/12
Bilten br. 42 ! Avgust, 2002. Dokumentaciono informacioni centar VERITAS Bilten Broj: 42 Avgust, 2002. IZDAVAČ: VERITAS GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Savo Štrbac ZAMJENIK GLAVNOG I ODGOVORNOG UREDNIKA: Radivoj Nikolić SARADNICI: Biljana Trkulja, Danijel Milanković i Milorad Pribičević ADRESA: Beograd, ul. Dečanska (M.Pijade) 8/4 TEL/FAKS: 011/3236-486 E-Mail: [email protected] WEB: www.veritas.org.yu

Post on 05-Feb-2018

217 views

Category:

Documents

1 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • Bilten br. 42 ! Avgust, 2002.

    Dokumentaciono informacioni centarV E R I T A S

    B i l t e nBroj: 42Avgust, 2002.

    IZDAVA: VERITASGLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Savo trbacZAMJENIK GLAVNOG I ODGOVORNOG UREDNIKA: Radivoj NikoliSARADNICI: Biljana Trkulja, Danijel Milankovi i Milorad Pribievi

    ADRESA: Beograd, ul. Deanska (M.Pijade) 8/4TEL/FAKS: 011/3236-486E-Mail: [email protected]: www.veritas.org.yu

  • 2

    D A S E N E Z A B O R A V ID A S E N E Z A B O R A V I

    Dokumentaciono informacioni centarV E R I T A S Bilten br. 42 ! Avgust, 2002.

    etvrtog avgusta 1995.godine hrvatske oruane sna-ge, uz odobrenje i podrkuNATO-a, u sadejstvu sa snaga-ma Hrvatskog vijea odbrane(HVO) i Armije BiH, izvrile suagresiju na Srpsku oblastKrajina (sjeverna Dalmacija,Lika, Kordun i Banija), u sasta-vu Republike Srpske Krajine.

    Agresija je izvrena uprkosinjenicama da je ova oblastbila pod zatitom UN-a (sektoriJug i Sjever) i da su delegacijeRSK, dan prije u enevi nasastanku sa hrvatskom dele-gacijom, pred predstavnicimaUN-a i u Beogradu pred pre-dstavnikom SAD, kao vode-om lanicom NATO-a, prihva-tile prijedlog meunarodnezajednice za mirnu reintegraci-ju u Hrvatsku i zauzvrat dobilevrste garancije da napadanee biti. Tako su Hrvati i ovo-ga puta, kao i tri mjeseca rani-je prilikom agresije na Zapa-dnu Slavoniju, za agresiju isko-ristili pregovore i povjerenjekrajikih Srba u meunarodnuzajednicu.

    Protiv krajikih Srba (oko220.000 itelja sa oko 30.000vojnika) krenulo je oko 200.000vojnika iz Hrvatske i HVO-a.Ako se tome dodaju muslima-

    nske i NATO snage, agresoraje bilo vie nego stanovnika uKrajini, a omjer vojnika bio je

    najmanje 7:1 u korist agresora.I dok je cijela Krajina bila

    izloena dotad nevienoj arti-ljerijskoj vatri i dok su hrvatskivojnici ubijali i spaljivali sve toje srpsko, Vrhovni komadanthrvatske vojske i PredsjednikHrvatske Franjo Tuman, pre-ko radija i TV-a, "u ime demo-kratske vlasti Hrvatske" pozi-vao je Srbe "da ostanu kodsvojih kua i bez bojazni zasvoj ivot i svoju imovinu,doekaju hrvatsku vlast".

    Za nekoliko dana neravno-pravne borbe slomljen je otporSrpske vojske Krajine (SVK).Narod zapadne Krajine, pou-en "istorijskim iskustvom",kree u dotad najveu srpsku

    "seobu"

    ( p r e k o200.000 ljudi), na istok brai povjeri i naciji.

    Hrvatski vojnici (a za njimanisu zaostajali ni muslimanski)nad Srbima sa kojima su doli

    u kontakt, upotrebljavali su vetoliko puta isprobane metodelikvidacija (klanja, spaljivanja,metak u potiljak, bacanje ujame...) ali i neke nove metode(zamrzavanje i spaljivanjehemikalijama).

    I kad je prestao svaki otporSVK, agresor je ubijao ljude uizbjeglikim kolonama i do Unei preko Une duboko u teritorijuRepublike Srpske. Na putevi-ma kojima su se kretale kra-jike izbjeglike kolone ostajalisu leevi ubijenih artiljerijskimgranatama, avionskim bomba-ma, snajperskim hicima,noevima...

    Na evidenciji Veritasa nala-ze se imena 1.975 poginulih inestalih Srba iz ove akcije iposlije, od ega 1.198 civila, ameu njima 515 ena i 12djece. Oko 1.500 pripadnikaSVK preivjelo je zarobljava-nje, od kojih se 20-ak jo nalaziu hrvatskim zatvorima, optu-enih ili osuenih za djela ra-tnog zloina. Oko 3.200 starih inemonih, koji nisu htjeli ili nisumogli napustiti ognjita, na silusu internirani u logore za civile.Krajina je opustoena, oplja-kana pa poruena i zapaljena.Nisu bili poteeni ni crkveni,kulturni, istorijski srpski, kao ni

    antifaistiki, spomenici. Uoktobru 1995. godine premapopisu MKCK, u zapadnoj Kraji-

    SEDAM GODINA POSLIJE

    GODINA POGIBIJE - NESTANKA STATUS SPOLREGION

    '95 '96 '97 '98 '99 NEPOZNAT CIVIL MILICIONER VOJNIK M ZUKUPNO

    BANIJA 560 3 2 1 1 342 5 218 410 156 566

    KORDUN 179 6 1 114 72 137 49 186

    LIKA 477 10 7 2 2 4 272 1 221 385 113 498

    SJ.DALMACIJA 616 6 1 1 1 416 4 202 454 170 624

    HRVATSKA* 13 6 1 13 6 18 2 20

    BIH** 80 1 41 40 56 25 81

    UKUPNO 1925 32 11 5 2 6 1198 10 759 1460 515 1975

    Poginuli i nestali Srbi u Oluji po regionu, vremenu nestanka/pogibije, statusu i spolu

    * Obuhvaa podruje izvan ratnih dejstava** Poginuli i nestali u sukobima sa HV i HVO u graninom pojasu ili u aviogranatiranju izbjeglikih kolona u RS

  • 3

    D A S E N E Z A B O R A V ID A S E N E Z A B O R A V I

    Dokumentaciono informacioni centarV E R I T A S Bilten br. 42 ! Avgust, 2002.

    ni "vegetiralo" je 8.444 lica,uglavnom starih i nemonih, odkojih oko 2 hiljade ne-Srba.

    Iako je bilo oigledno da jehrvatska vlast preduzela ovuagresiju zbog optiranja teritori-je bez srpske veine koja je nanjemu ivjela, Savjet bezbjed-nosti, osim "snane osudehrvatske vojne ofanzive velikihrazmjera" (R 1009/95), nije do-nio, ni ovoga puta, bilo kakvekaznene mjere protiv agresora.

    Predsjednik RH FranjoTuman je mogao da, bezbojazni od bilo kakvih posljedi-ca, ve 06. avgusta na kninskojtvravi, u pobjednikom zano-su, uzvikuje da su "Srbi dobro-voljno napustili Krajinu" (samo-prognali se!) i da u hrvatskomSaboru 15. januara 1996. godi-ne konstatuje "uspjenim izvo-enjem akcije Oluja za svagdaje rijeen glavni unutranji pro-blem hrvatske drave".

    Jedan od apsurda ove agre-sije, kao i onih koje su joj pre-thodile (Miljevaki plato, Ma-slenica, Medaki dep i Blje-sak) nalazi se u injenici to jeagresor bila lanica UN-a aKrajina zona pod zatitom UN-a i to su neke druge laniceUN-a odobrile i uestvovale usamoj agresiji.

    Apsurd je dove-den do kraja tu-bom Hrvatskeupuenoj Meuna-rodnom sudu pra-vde u Hagu (ICJ)protiv SR Jugosla-vije "za genocidnad Srbima iz Kraji-ne jer je prije poe-tka Oluje zapovjedi-la i prisilila srpskopuanstvo koje ivina podruju Kninana evakuaciju, etniki istei topodruje po drugi put".

    Izreenu ocjenu o genocidui etnikom ienju ne umanju-je ni injenica da je Hrvatska umeuvremenu u ovom dijelu

    povukla tubu protiv SRJ.A najvei paradoks je za-

    htjev Hrvatskog svjetskog kongresa, upuen u julu ovegodine glavnom tuiocu Ha-kog suda, kojim se trai po-kretanje istrage protiv Klintonai njegovih glavnih zvaninikaza pomo i podrku Anti Goto-vini u Hrvatskoj vojnoj operaci-ji poznatoj pod nazivom Oluja,a sve u cilju jednake pravde,budui da su pruili Hrvatimadiplomatsku i politiku podr-ku za tu operaciju.

    Istinitost ove tvrdnje neumanjuje ni miljenje pomenu-tog kongresa da bi bilo najbo-lje i najpravinije rjeenje datuilac povue optunicu protivGotovine (koji je jo nedostu-pan Hakom sudu), to je

    zapra-vo i

    p r a v imotiv ove inicijative.

    A gdje smo mi krajiki Srbisedam godina poslije?

    I dalje smo (uglavnom)prognanici, beskunici, apatridii iseljenici, optereeni epiteti-ma agresora i ratnih zloinaca.

    I dalje pitamo: kako moe-mo biti agresori u dravi u kojojsmo bili konstitutivan narod ikako moemo biti zloinci kadasu nas preko 1% pobili, preko2/3 prognali i unitili nam svuprivatnu imovinu i sve istori-jske, kulturne i duhovnespomenike.

    I dalje se elimo vratiti usvoj zaviaj, na svoja imanja iu svoje stanove. I dalje elimosakupiti kosti pobijenih roaka isahraniti ih po naim pravo-slavnim obiajima. Ali elimoda na povratak bude dostojanovjeka na poetku drugogmilenijuma.

    Svjesni smo da Hrvatska idalje onemoguava ili oteavana povratak preko velikogbroja diskriminirajuih zakona,na osnovu kojih nam je ioduzela mnoga ekonomska,graanska i politika prava i dadobrovoljno niti eli niti hoe daponovo narui etnikim ien-jem steenu i dugo oekivanudemografsku ravnoteu.

    Znamo i da relevantni fa-ktori iz meunarodne zajedni-ce za sve to znaju i da skoronita ne preduzimaju da sevelika istorijska i ljudskanepravda prema krajikimSrbima, kojoj su i sami uveliko

    kumovali, koliko tolikoispravi.

    I sedam godinaposlije izgona, sa svihstrana zemaljskog ara,poruu jemo: Dokimamo duhovni pro-stor, dok imamo uspo-mene i sjeanja, doknas ljubav dri - zeml-ja se ne gubi.

    U Beogradu i Banja Luci, o Ilindanu 2002. godine

    Veritasovo saoptenje povodomgodinjice stradanja Srba u agresijihrvatske vojske na srpsku Krajinu u

    avgustu 1995. godine

    04. avgusta 2002. godine, odrae se04. avgusta 2002. godine, odrae se

    P A R A S T O S

    svim poginulim Krajinicimasvim poginulim Krajinicimau ratu 1990 - 1995. godineu ratu 1990 - 1995. godine

    u hramovima Svu hramovima Sv. Marka u Beogradu (1. Marka u Beogradu (11 sati)1 sati)i Svi Sv. T. Trrojice u Banja Luci (12 sati)ojice u Banja Luci (12 sati)

  • 4

    D A S E N E Z A B O R A V ID A S E N E Z A B O R A V I

    Dokumentaciono informacioni centarV E R I T A S Bilten br. 42 ! Avgust, 2002.

    VRIJEME PREBROJAVANJAVe dugo ne sluamo izvjetaje s frontova. A

    jo uvijek ne vjerujemo da ih nema. Godinamasmo se sa njima budili, ivjeli. Godinama su bilitema naih razgovora u kui, na poslu, svuda.Tih ratnih godina smo i ostarjeli. Mladost namnaglo sazrela, djetinjstva prekinuta. Pamtiemosve do kraja izvjetaje s frontova.

    Smiruje se. Kao poslije snanog potresa.Poslije oluje i komara. Vrijeme je spoznaje.Vrijeme uoavanja i prebrojavanja. Ruevine,crne rupe umjesto prozora, paljevina, neobrae-na, a minama posijana zemlja, posjeena poumama stabla za kojima dua boli, divlja seskrila. Nema je. I bolesti. Bolesti srca i glave, alii crne rupe umjesto oiju, ruke i noge tek usjeanjima, grobovi znani i neznani umjestosinova.

    Valja prebrojati ranjenike i oajnike, siroad istarad, beskunike. Ali bezdune i zle, ubiceduha i tijela. Valja zapisati ta se zbilo. Usvakom od sela, na svakoj od planina,uz svaku od naih preljepih rijeka.Valja zapisati svaku kuu. Ko je unjoj ivio, koliko je imao godina,ta je volio, ime se bavio i gdjega je odveo rat. Svaku oranicu isva groblja - sve to trebazapisati. Djecu kojima su savre-mena dostignua ljudske pametiutkana u ratnu tehniku i ratnaumjea ubila oca i majku ili samooca ili majku, treba zapisati. Ali nesamo u knjige