o˚ce infofest vodič kroz 2009 wirelessda će se kroz novi nacrt, koji će uskoro biti u proceduri,...

broj 37septembar 2009godina IIIcijena 1 eurwww.bit.me

ICT magazin

System Information for Windows (SIW)

IT kao podrška donošenju upravljačkih odluka

Vladan Tabašgeneral manager

intervju

Virtua tennis 2009

Moodle (eLearning)

Logitech precision gamepad

Samsung S8000 Jet

softver mobilni igre

Fakultet za informacione tehnologije

Ministarstvo za informaciono društvo

hardver

NAGRADNA IGRA - Samsung ML-2240 laserski štampač b/w

AKTUELNOSTI • HARDVER • SOFTVER • TESTOVI • ŠKOLE

O�ce2010

INFOFEST2009

softver aktuelno

Vodič krozwireless

telekomunikacije

Čikominformatičkiinženjering

AktuelnoMinistar sa privrednicima........4All inclusive Wi-Fi NET.............4cg.yu u penziju.........................4Broj korisnika mobilne telefonije u porastu .................................4Od 2010. standardni punjači za mobilne uređaje..................5Na Facebook-u 250 miliona korisnika .....................5LG Display i Philips pod istragom EU......................5iPhone aplikacija za Nissan automobile ..................5eBay ukida Skype?...................5

intervjuVladan Tabaš, Čikomit kao podrška donošenju upravljačkih odluka .................7

Ministarstvo za informaciono društvoeObrazovanje ........................10

kolumna(de)mikacijesoftverSystem information for windows (siw) .......................16INFOFEST 2009 ......................19

softverMicrosoft office 2010............22hardverLogitech precision™ gamepad ...............................24telekomunikacijeVodič kroz wireless ................25predstavljamoFakultet za informacionetehnologijemoodle .................................26

web moj dan na internetu

maša vukotić..28

Inter(n)etsantni linkovi..........29mobilniSamsung s8000 jet ................31Web rječnik ...........................32školaSQL ........................................34Java........................................36AutoCad ................................38IgreVirtua Tennis 2009 ................40Street fighter IV.....................41

Vi pitate, mi odgovaramo......42

Izdava~:”InfoBit” d.o.o

Izvr{ni direktor:Zoran Jeli}

Glavni i odgovorni urednik:Zoran Jeli}

Redakcija:Mario ErcegDanilo Tom~i}Branimir Bukili}Vladimir Gazivoda

Tehni~ki urednik:Budimir Bukili}

Saradnici:Ivana Petrovi}Dènan Struji}Goran Jeli}Marija Roganovi}Ivan Radunovi}Dimitrije Dra{kovi}Slobodan Trifkovi}

Adresa:II crnogorskogbataljona bb

Web adresa:www.bit.me

E-mail:[email protected]

[tamparija:3M Makarije

Redakcija i uredni{tvozadràvaju sva prava nadprimljenim materijalom

(putem e-maila, po{te…).

Zabranjeno je reprodukovanjematerijala objavljenih u

magazinu „Bit" bez saglasnosti uredni{tva.

Indexreklama

ERC commerce . . . . . . .2

Multiprint . . . . . . . . . . .7

Microsoft . . . . . . . . . . .13

Bitmap . . . . . . . . . . . .15

Bitnet . . . . . . . . . . . . .17

e-Mon . . . . . . . . . . . .19Inventivnost . . . . . . . . .24Enel PS . . . . . . . . . . . .25

De{avanja.me . . . . . . . .30îkom . . . . . . . . . . . .43

informacione tehnologijeseptembar2009

UvodDa Crnogorci i dalje vole da pričaju mobilnim telefonom pokazuje izvještaj izAgencije za elektronske komunikacije za mjesec jul. Kratkotrajan pad ovogtrenda nije bio dugog daha i sada opet imamo penetraciju preko 200%.Ovim fenomenom teško da se mogu baviti ljudi iz ICT-a već ovo možemosmatrati specifičnom sociološkom pojavom. Ono što trebaju ljudi iz ICT-a daurade je da ponude tom impozantnom broju korisnika servise. Ipak nije uredu da od tog broja korisnika imaju samo koristi mobilni operatori. Gener-alno u svakom segmentu ICT-a u Crnoj Gori trebaju servisi, nemamo više to-liko ni mali broj Internet korisnika. Znači može se izvesti zaključak da trebamalo više da se radi a možda manje da se preprodaje, i naravno da se ulažeu znanje.Pošto je akcija iz uvoda u prošlom broju imala efekta, opet prvih pet mail-ova koji se pošalju na adresu [email protected] sa subject-om “za urednika”,nagrađujemo sa polugodišnjom pretplatom na naš magazin, potrebni sunam i vaši podaci (ime, prezime i adresa).

Zoran Jelić

Glavni i odgovorni urednik

IMPRESUM

SADRŽAJ

4 strana informacione tehnologijeseptembar2009

Ministar sa privrednicima

Potpredsjednik Vlade i ministar za informaciono društvo prof. dr Vu-jica Lazović sastao se krajem jula sa delegacijom Odbora za informa-ciono-komunikacione tehnologije Privredne komore Crne Gore, kojusu sačinjavali: Duško Petrović, predsjednik Odbora i članovi LjuboRađenović i Tomo Milić.

Na sastanku je razgovarano o nizu tema, a najviše pažnje posvećenoje pitanjima naplate potraživanja od Državnog trezora, problemima usprovođenju izvršnog postupka, kao i problemima u implementacijiZakona o javnim nabavkama.

Zaključeno je da sunapravljeni značajni po-maci u naplati potraži-vanja u posljednjihmjesec dana i da jesituacija značajno boljanego prethodnih mjeseci.Konstatovano je da svimoramo dijeliti sudbinuaktuelnih procesa,odnosno ekonomske

krize koja pogađa sve segmente privrede, pa i ICT. U ovom smislu,Ministarstvo za informaciono društvo je otvoreno za sve inicijativekako bi se problemi lakše prevazilazili. Predstavnici Odbora za ICT is-takli su da su svjesni da problemi u sprovođenju izvršnog postupkazahtijevaju izmjenu seta zakona iz ove oblasti, a samim tim i dostavremena. Podizanje nivoa zatezne kamate istaknuto je kao rješenjekoje bi destimulisalo neosnovane prigovore. Zajednička je ocjena daZakon o javnim nabavkama nije razrađen do kraja, ali je naznačenoda će se kroz novi Nacrt, koji će uskoro biti u proceduri, kao i krozelektronski sistem javnih nabavki utvrditi novi standardi koji će un-aprijediti ovu oblast. Na sastanku je predloženo da se u okviru ovo-godišnjeg INFOFEST-a organizuje okrugli sto, kako bi se na kvalitetannačin razmotrio položaj ICT kompanija u Crnoj Gori i dogovorili daljikoraci.

Na kraju sastanka, potpredsjednik Lazović je naglasio da je Vladaveoma otvorena za saradnju sa privrednicima. Pored ostalog, o tomesvjedoči i činjenica da u radu Vladinih komisija odnedavno učestvuju ipredstavnici Privredne komore i Unije poslodavaca.

All inclusive Wi-Fi NET

Od 18. avgusta do kraja septembra korisnici Promonte-a će imatineograničen pristup internetu na svim Internet Bilo Gdje zonama.

Ova povoljnost dostupna je svimakoji u naznačenom periodu kupevaučer za pristup Internetu putemBilo Gdje zone, ili pristupni kodnaruče putem SMS poruke.

Svaki od pristupnih kodova i vaučera, osim vaučera od 25 eura,omogućava neograničeno korišćenja interneta u određenom vre-menskom periodu: za vaučer od 2 eura period korišćenja je 1 sat, zavaučer od 5 eura - 1 dan, za vaučer od 10 eura – 5 dana. Kupovinom

vaučera od 25 eura, korisnici dobijaju 25 sati korišćenja interneta utoku 30 narednih dana.

Cijene sms kodova su 2 i 5 eura, za koje korisnici dobijaju takođeneograničen pristup internetu, a periodi korišćenja su za 2 eura – 1sat i za 5 eura – 1 dan.

cg.yu u penziju

Domen cg.yu zvanično više neće biti u upotrebi od 30.09.2009. go-dine.

Postojeće mail adrese pod cg.yu domenom, od tog datuma ćefunkcionisati pod t-com.me domenom. Sve postojeće web adrese imail servisi pod cg.yu domenom, takođe, ćebiti ukinute. Ukoliko nijeste još zakupili co.me ili nekidrugi domen, potrebno je da u periodu do30.09.2009. godine registrujete novi domen, kako bi vaši sajtovi imail servisi i dalje funkcionisali.

Više informacija o novim domenima i njihovim cijenama, možete do-biti u T-Centrima, na adresi www.t-com.me, kao i na e-mail [email protected], [email protected] i [email protected].

Broj korisnika mobilne telefonije u porastu

Na kraju jula 2009. godine broj korisnika mobilne telefonije u CrnojGori iznosio je 1.280.295 što odgovara penetraciji od 206,45%. Odovog broja je 990.517 prepaid korisnika, dok je postpaid pretplatnika289.778.


5strana

Od 1.280.295 korisnika mobilne telefonije u Crnoj Gori, mobilni oper-ator ProMonte je imao 490.529 korisnika, T-Mobile 425.259 korisnikai M:Tel 364.507 korisnika, ili procentualno: ProMonte 38,31%, T-Mo-bile 33,22%, M:Tel 28,47%.Od 990.517 prepaid korisnika ProMonte je imao 367.882, M:Tel323.328, T-Mobile 299.307, a od 289.778 postpaid pretplatnika T-Mobile je imao 125.952, ProMonte 122.647 i M:Tel 41.179. Odgo-varajuci nivoi udjela prema broju prepaid i postpaid korisnikamobilnih operatora u procentualnom iznosu su prikazani nasljedecim graficima.

Tokom mjeseca jula registrovano je ukupno 96.335.641 SMSporuke. Od tog broja, korisnici M:Tel-a su ostvarili41.921.320,T-Mobile 28.784.897, ProMonte-a 25.629.424 SMSporuke, ili procentualno: M:Tel 43,52%, T-Mobile29,88%,ProMonte 26,60%.

Od 2010. standardni punjači za mobilne uređaje

Giganti LG, Motorola, Nokia, Qualcomm, Research in Motion, Sam-sung, Sony Ericsson, Texas Instruments i Apple konačno su se do-govorili da od 2010. svi prihvate Micro-USB priključak kaostandard za punjenje mobilnih uređaja.Ovo je odavno bilo tema pregovora, ali Apple dugo nije odustajao odsvog konektora sa 30 pinova, preko koga može da se prenosi izmeđuostalog zvuk i slika.Samim tim će velikom broju korisnika biti omogućeno da koriste uni-verzalni punjač i tako putuju bez bojazni da će ostati prazne baterije.

Na Facebook-u 250 miliona korisnika

Osnivač i CEO, internet fenomena Facebook, Mark Zuckerberg ob-javio je na službenom blogu nove uspjehe. Prema njegovim informa-cijama ovaj medijsada broji 250 mil-iona članova, 50 mil-iona više nego prijetri mjeseca. Vrijeme porastabroja članova se neprestano skraćuje – za porast sa 150 na 200 mil-iona trebalo je oko četiri mjeseca, a nešto duže za porast sa 100 na150 miliona korisnika. Ova društvena mreža polako preuzima primat,barem na području SAD-a. Prema podacima iz maja mjeseca, Facebook je u Americi privukao70.278.000 novih korisnika u tom mjesecu, a MySpace 70.237.000.Očekivano, Facebook ima najviše korisnika na području SAD-a i Eu-rope.

LG Display i Philips pod istragom EU

Giganti LG Display i Philips su predmet nove istrage Evropske Unije.Evropska Komisija one koji su kršili norme fer poslovanja kažnjava ve-likim sumama, kao što je Intel morao da plati više od milijardudolara, kada se radi o IT industriji.Philips je nekada bio partner južnokorejske kompanije LG u proizvod-nji panela, sa kojim je formirao firmu LG Philips. Ona je, nakon što je

Philips smanjio svoje učešće u njoj, promenila ime u LG Display. USAD tri pomenute kompanije kaženjene sa 585 miliona dolara, odčega je LG Display morao da plati 400 miliona. Izvori koje izvor citiranavode da će vjerovatno uslijediti i kazna od strane Evropske Unije, ito u iznosu od oko 10% ukupne godišnje prodaje. Naravno, zvaničnasaopštenja se očekuju tek po završetku istrage.

iPhone aplikacija za Nissan automobile

Nissan je razvio aplikaciju za iPhone, koja ćevlasnicima njihovog električnog automobilaomogućavati da telefonom pozovu svoje vozilo iprovjere napunjenost akumulatorske baterije. Aplikacija čija je radna verzija demonstrirana uJokosuki u istraživačkom centru ovog japan-skog proizvođača automobila, povezuje se saIT sistemom automobila da bi provjerila stanjenjegovih litijum-jonskih baterija. Korisnicimogu da nadziru punjenje dok su van vozila.Sistem je prikladan kad se auto parkira nastanici za punjenje, a vlasnik želi da provjerida li su baterije napunjene pre nego što se

odveze. Pored toga, telefonu se moguposlati i informacije o tome koliko će još

vremena punjenje trajati i koliko će to sve da košta

eBay ukida Skype?

Skype bi mogao da se ugasi ako eBay, kao njen vlasnik, ne uspije dase izbori na sudu za pravo na korišćenje tehnologije koja omogućuvabesplatno telefoniranje, uključujući i video pozive, s računara naračunar, objavili su CNN i FOX news. Skype su stvorili Šveđani Janus Fris i NiklasZenstrom, a 2005. su ga za 2,6 milijardedolara prodali eBay-u, ali je tehnologija os-tala u vlasništvu njihove kompanije"Joltid". Sada tvrde da je eBay prekršio dogovor ižele da im uskrate pravo na korišćenje softvera, a slučaj bi trebalo dase nađe pred londonskim sudom sljedeće godine. U međuvremenu, eBay tvrdi da radi na razvoju svog softvera, ali daće, u slučaju da taj pokušaj ne bude uspješan, biti prisiljen da zatvoriSkype.

Nova grafička kartica sa podrškom zaDirectX 11 iz AMD-a

Advanced Micro Devices (AMD) će uskoro predstaviti grafičku karticukoja podržava Microsoftov DirectX 11, što će grafiku u Windowsu 7

učiniti realnijom. Pred-stavljanje nove grafičkekartice podudariće sa sapredstavljanjem novogMicrosoftovog opera-tivnog sistema Windows7. AMD je demonstriraonovi ATI Radeon grafički


adapter još od juna, ali najave konkretnog proizvoda još nije bilo.Poznato je jedino da će grafička kartica sa podrškom za DirectX 11biće dio postojeće ATI Radeon linije proizvoda, ali njena cijena jošuvek nije poznata. Windows 7 ima ugrađane DirectX 11 alate, ali još uvijek ne postojihardver koji može da ih podržava. Sa novom grafičkom karticom,AMD će prestići svog rivala Nvidiju u njihovoj međusobnoj vječitojtrci. Nvidia je takođe najavila grafičke akceleratore sa podrškom za Di-rectX 11, ali još nema ništa konkretno. Intel, koji uglavnom nudi inte-grisana rješenja, u junu je ponudio osvježeni grafički akceleratornamjenjen Windowsu 7, ali prisutna je podrška samo za DirectX 10.

Microsoft Office na Nokia telefonima

Microsoft je objavio informaciju o saradnji sa liderom na poljurazvoja i proizvodnje mobilnih telefona, finskom kompanijom Nokia. Saradnja će omogućiti da se paket poslovnih aplikacija MS Office ek-skluzivno isporučuje na Nokiauređajima. Kompanija iz Red-monda nije dala detalje ovogugovora. Zanimljivo je da će MS Officena Nokia uređajima biti dostu-pan bez potrebe instaliranjaWindows Mobile operativnogsistema. Ostala je nedoumicahoće li Microsoft ponuditi fin-skom partneru specijalnu, pri-lagođenu verziju Office-a ili ćese saradnja bazirati na OfficeWeb verziji paketa.

Microsoft i Nokia su se većdogovorili o izradi Silverlightverzije za Symbian operativnisistem koji će unaprijeditiizvršavanje najmanje dvije na-jpopularnije aplikacije iz Of-fice Web paketa tako da sekorišćenje “cloud” verzije činimnogo izvesnijim rješenjem.

Odabrani autorski radovi za INFOFEST 2009

Stručni odbor Festivala ICT dostignuća – INFOFEST-a 2009, kojimpredsjedava prof. dr Milica Pejanović – Đurišić, završio je recenzijuautorskih radova.

Na javni konkurs Organizatora, koji je trajao do 10. avgusta, pristigloje 64 rada. Nakon recenzije, Stručni odbor Festivala odabrao je 20 radova koji ćebiti prezentirani na ovogodišnjem INFOFEST-u i objavljeni u festival-skom Katalogu. I ovogodišnji značajan odziv autora radova potvrda je interesovanjanaučno-stručnih poslenika iz oblasti ICT za učešće u ovoj festivalskojformi, što je još jedan dokaz velikog ugleda i referentnosti koje IN-FOFEST, već godinama, uživa kod domaće i inostrane stručne ICTjavnosti.

bit informacione tehnologijeseptembar2009

7strana

Kao jedna od kompanija sa najdužom tradicijom bavljenja in-formatikom, odnosno i konstantnog unaprijeđivanja, kakoČikom podnosi udare koje plasira tržište?

Ekonomska kriza nije zaobišla ni kompanije koje se bave informa-cionim tehnologijama, čak mislim da su one među najugroženijim ucrnogorskoj privredi, upravo iz razloga slabe razvijenosti ovog tržišta inekih odluka koje je u sklopu mjera štednje donijela ili preporučilaVlada Crne Gore. IT kompanije u Crnoj Gori, prema nekim našim in-ternim podacima imaju pad prihoda od 30 do 40%, prosječno, uodnosu na prethodnu godinu, što je gotovo nenadoknadivo u ovojposlovnoj godini i uglavnom posluju na ivici rentabilnosti ili ispod nje.Čikom je, kao jedna od najvećih IT firmi kod nas, takođe pod sličnimuticajem krize i osjeća njene posledice, s tim da mi imamo značajnerezerve nastale u prethodnim izuzetno dobrim poslovnim godinama,te na taj način naše poslovanje još nije ugroženo, ali je usporen rastfirme i smanjena dinamika poslovnih aktivnosti na koju smo navikliprethodnih godina. Posljednjih par mjeseci, naročito u julu, došlo jedo prihodovne ekspanzije (do nivoa prethodnih godina), ali mislim dasmo i dalje daleko od kraja krize na tržištu. Problem nije samo u ne-dostatku projekata u oblasti IT-a, već i u veoma problematičnojnaplati potraživanja koja opterećuju čitav IT lanac – od klijenata,preko integratora i dilera do distributera. Krediti su sve skuplji i ne-dostupniji, pogotovu manjim IT firmama koje su nosilac prodaje raču-narske opreme. Lageri se prazne usporeno, a poznato je da roba uovoj branši brzo gubi na cijeni i performantnosti.

Mislim da su mnoge od mjera za ublažavanje krize koje sada svi uCrnoj Gori sprovodimo, trebale biti sprovedene i prije krize, a nekemjere Vlade su kratkog daha i usmjerene na kratkoročne infuzije ipokrivanje nekih i nečijih neekonomskih ponašanja u privredi – ipakone su nam neophodne da se ovakvo stanje ublaži ili prevaziđe.

Protiv prve velike recesije iz tridesetih godina prošlog vijeka svijet,prije svega Amerika, borili su se javnim infrastrukturnim radovimakoji su u konačnom unaprijedili kvalitet tamošnjeg života.Posljednja recesija u prošlom vijeku savladana je po mišljenjuekonomskih stručnjaka zahvaljujući INTERNETU. Dotadašnjazatvorena kompjuterska mreža isključivo vojne namjene pretvorenaje u globalnu mrežu slobodnog protoka informacija i kapitalizovala jedodatnu vrijednost privrede oličenu u sigurnijem, organizovanijem iu konačnom stabilnijem poslovanju koje više nije počivalo nadonošenju globalnih odluka na osnovu ograničenog broja poslovnihinformacija. Bitne poslovne informacije su postale dostupne svima, ane samo odabranima.

Na osnovu iskustva prethodnih recesija koje su spomenute, možda jeova kriza šansa da svi mi u Crnoj Gori prepoznamo potrebu da se iz-gradi još jedna ključna saobraćajnica oličena u modernoj komunika-cionoj infrastrukturi sa njenim IT čvorištima u svim segmentimaprivrede, vlasti i u našim domovima.

Možete li nam na osnovu iskustva koje ste sticali baveći seovim poslom u Crnoj Gori reći koji su osnovni problemi do-maće ICT scene?

Prema startegiji informacionog društva Evropske Unije, i2010, ICTtreba da predstavlja oko 25% GDP-a (direktno ili indirektno) i oko40% rasta produktivnosti u zemljama EU. Kod nas IT učestvuje u GDP-u sa oko 2%, a na produktivnost gotovo ida ne utiče jer se ne koristi kvalitetno ni ono što imamo razvijeno, aimamo jako malo. Svega desetak kompanija u Crnoj Gori ima sop-stvene resurse za implementaciju sofisticiranih informatičkih rješenja– bilo u domenu IT infrastrukturnih servisa ili razvoja komplikovanijihaplikativnih rješenja. Naravno , uzrok slabog razvoja IT kompanija netreba tražiti samo u njima, uslov za njihov razvoj je postojanje razvi-jenog tržišta koje razumije i iskazuje svoje potrebe za korišćenjemnaših tehnologija, a moje je mišljenje da privrednici u Crnoj Gori,osim časnih izuzetaka kao što su bankarski sektor i provajderi teleko-munikacionih usluga, nisu svjesni svoje zavisnosti od stepena prim-jene informacionih tehnologija.

IT kao podrška donošenju upravljačkih odluka

Vladan TabašGeneral Manager

Čikom – informatički inženjering

INFORMATIKA u Crnoj Gori je već duže vremena u krizi, da li zbog one velike svjetske ilimožda neke naše to nećemo saznati ali možemo pokušati da je rješavamo. Svjedoci smo ve-likog broja ugašenih računarskih firmi, malih i srednjih, a i velikim nije lako. Gdje je izlaz?

nast

avak

na

sled

ećoj

str

ani


8 strana

Istraživanja koja ICT preduzeća sprovode tri poslednje godine ukazujuna nedopustivo nizak nivo investicija u IT, može se reći da u CrnojGori, van gore pomenutih sektora, zaokruženu IT infrastrukturu imasamo desetak srednjih ili velikih privrednih subjekata. Osim opštegnepoznavanja i neshvatanja potrebe za IT servisima, otežavajući fak-tor je i novac za investiranje u IT.

Komunikacioni sektor je solidno razvijen i u tom smislu dobro pra-timo razvijene zemlje svijeta. Pomenuću samo da je broadband pen-etracija kroz ADSL I WiMax, oko 40% (u odnosu na brojdomaćinstava), što je skoro na nivou razvijenih evropskih zemalja(prema gore spomenutoj strategiji njihov cilj je oko 50% do 2010 go-dine). Takođe, servis Extra TV, koji je zasnovan na IP tehnologiji je uvelikoj ekspanziji, a ovih dana u komercijalnoj upotrebi imaćemo iVOIP uslugu Crnogorskog Telekoma. Korišćenje mobilnog internet jeu eksponencijalnom porastu. Ovako dobar stepen razvoja komunika-cionih servisa, na žalost još nije pokriven dobrom ponudom infor-matičkih servisa, ni sa strane države ni sa strane informatičkeprivrede.

Ekonomsku krizu IT vidi kao šansu da se najzad u mendžmentuprivrednih subjekata, ali i u Vladi prihvate IT kao podršku donošenjuupravljačkih odluka , a ne samo kao distribucija ogromne količine fi-nansijskih i drugih podataka, koji se primaju znanju, ali izostaje nji-hova složena analiza kao preduslov upravljanja privredom ilidržavom.

Slaba ili nikakva informatička pismenost crnogorskih menadžerarezultirala je mišljenjem da se kupovinom računara preduzeće infor-matizuje, pa i ne čudi činjenica da se IT u Crnoj Gori tretira kaotrošak. Na žalost, zbog takvog opšteg mišljenja, ali i (od ranije) parloše koordinisanih projekata u državnoj upravi čak i Vlada je podleglatakvom mišljenju i javnim saopštenjem, pomalo nejasno for-mulisanim, podržala takvo mišljenje i dodatno uticala na smanjenjeinače skromnih prihoda IT sektora.

Informacioni sistem čine hardver, softver, podaci, ali i ljudi i organiza-cioni postupci i procedure. Hardver, ma koliko star, imaju skoro svi uprivredi, čak i oko 47% crnogorskih domaćinstava. Problem je što oz-biljan i kvalitetan softver ima malo ko, poslovni podaci su uglavnomnesistematizovani i neorganizovani, a poražavajuće je što su namkadrovi infromatički nepismeni i što se na tom polju ulaže ništa ili go-tovo ništa, na žalost, i u Strategiji, osim kroz informatičke edukacije usklopu redovnog obrazovanja (koje je, uzgred rečeno, najsvjetlijiprimjer kontinuirane aktivnosti na promociji i sticanju IT znanja) nijebilo govora o ustanovljavanju standardizacije kakva je odavno usvo-jena u svijetu, za Evropu je to ECDL program i neophodan sertifikat zarad u državnoj upravi, a ponegdje i u privredi. Dakle nije problem im-plementacije IT strategije nedostatak novca, čak ni vremenski rokovi,mi padamo na ljudskoj, a ne na tehničkoj strani.

Nezainteresovan menadžment rezultira i nezainteresovanim rad-nicima i oni rijetki projekti propadaju, čak i poslije implementacije.EDUKACIJA, prihvatanje IT-a kao stabilnog oslonca svakommenadžeru i ministru, ne kao tehnološke infrastrukture, već kao no-sioca i analitičara upravljačke informacije treba da promijeni ukori-jenjenu svijest današnjih menadžera, čiji je stepen uključenosti u IT uspostvenim firmama ili institucijama srazmjeran njihovom infor-matičkom obrazovanju.

Kao jedna od najvećih kompanija, koja ima i brojne velike projekte, kako sarađuje sa državnim organima i Min-istarstvom za informaciono društvo?

U Crnoj Gori su usvojeni neki od Zakona kojima se definiše pravniokvir neophodan za put u tzv. Informatičko društvo – društvo znanja(Zakon o elektronskoj trgovini, Zakon o elektronskom potpisu, Zakono primjeni propisa za zaštitu prava intelektualne svojine, Zakon oelektronskom dokumentu, Zakon o elektronskim komunikacijama,Zakon o tajnosti podataka i Zakon o zaštiti neobjavljenih podataka).Na žalost mnogi od njih ne mogu zaživjeti jer se čekaju podzakonskaakta. Institucionalni okvir je postojao i ranije kroz aktivnosti Sekretarijataza razvoj, ali osnivanjem Ministarstva za informaciono društvonapravljen je čvrst temelj ka putu u društvo znanja, a usvajanjeStrategije razvoja ICT-a u Crnoj Gori 2009-2012 i Akcionog plana zarazvoj i implementaciju informatičkih projekata u Crnoj Gori do kraja2009. godine su značajni koraci na tom putu.

S druge strane, Strategija i Akcioni plan za 2009. definišu set funda-mentalnih projekata koji treba da čine osnovu buduće eCrne Gore. Uuslovima krize biće nemoguće realizovati sve predviđene projekte, aliohrabruje volja ljudi iz MID-a da svakodnevnim aktivnostima rade najačanju osnova za razvoj eGovernment servisa, čime će stvoriti po-voljni uslovi za razvoj i našeg tržišta van državnih institucija. Neki pro-jekti koji su bili u višegodišnjoj krizi se privode kraju, neki su započetinedavno, tako da se nadam da ćemo uskori imati zanačajno boljusliku. Istini za volju, još smo daleko od informatički uređenog društva,ali čini mi se da se kockice sve brže slažu. Bojim se da će kriza usporitiovaj trend, ali od toga se sada ne može pobjeći.Saradnja Čikoma i bilo koje druge IT kompanije sa državnim organimadirektno je uslovljena aktivnostima na stepenu implementacije ITservisa u državnom, a posebno u društvenom životu Crne Gore, štonam je zajednička odgovornost. Čikom je godinama već stabilan part-ner u mnogim IT projektima u Crnoj Gori, pa i u državnoj upravi.Zadovoljstvo mi je pomenuti implemenatciju seta Microsoft infrat-srukturnih servisa u organima državne uprave kao osnove za naš kon-ačni posao – implementaciju novog mail sistema državnih organabaziranog na .me domenu, zatim redefinisanje i učešće u dizajniranjui implementacije nove mreže državnih organa i portal Elektronskesjednice Vlade Crne Gore. Uskoro bi trebalo da počnemo sa realizaci-jom projekta eDMS – Document Managament System Vlade CrneGore, zajedno sa kompanijom SRC iz Slovenije, što je definitivno na-jkompleksniji i najobimniji IT projekat rađen u Crnoj Gori.

Vladan Tabaš, Čikom

9stranainformacione tehnologijeseptembar2009

Ja vjerujem u neku vremenski blisku Crnu Goru kao državu u kojojimamo uređen registar stanovništva, preduzeća, podatke o njihovombonitetu, pravni status, evidencije zaloga nepokretnosti, kadrovskepotencijale, socijalni status, brzu i efikasnu lokalnu i državnu upravubaziranu na portalima i elektronskoj komunikaciji sa građanimapetum portala, digitalno potpisane matične dokumente, al i sve os-tale dokumente dobijene mailom – u digitalnu Crnu Goru, sa sman-jenim biznis barijerama i postavljenim osnovama za borbu protiv ove,ali i svake nuduće ekonomske krize.IT tehnologije koje kod nas stidljivo zaživljuju, u svijetu se odavnotako ne zovu. Danas se koristi naziv BT, odnosno BIZNISTEHNOLOGIJE i on sve govori.

Pošto ste i dugo partner Microsoft-a i aktivno učestvujete uakcijama legalizacije, da li smatrate da i dalje imamo problema sa edukacijom i neshvatanjem pojma piraterije?

Softver je intelektualna svojina njegovog (njegovih) autora i kupacgotovo po pravilu kupuje samo licencu kao pravo njegovog ko-rišćenja. Činjenica je da su se kod nas poslednjih godina masovnonelegalno koristili softveri raznih kompanija, među kojima prednjačeMicrosoft proizvodi kao globalno najrasprostranjeniji. Upravo ovonelegalno korišćenje nečijeg autorskog proizvoda, u ovom slučajusoftvera, je piraterija.

Osnovni razlozi postojanja rasprostranjenja piraterije su:- Nedostatak regulative, kao i postojanje nepravilnosti u već

postojećoj, odnosno njenoj doslednoj primjeni.- Nedostatak svijesti o pirateriji kao negativnoj pojavi- Visoka cijena legalizovanog softvera;- Nedovoljan razvoj privrede i društva.

Sa stopom od oko 73% piraterije, prema IDC podacima, Crnoj Goripripada jedno od neslavnih mjesta u Evropi, gotovo na vrhu lestvice.Realno, korišćenje nelegalnog softvera u protekloj deceniji je dalopozitivne rezultate imajući u vidu da smo imali mogućnost da se ko-risnici softvera edukuju u radu sa najsavremenijim softverskimproizvodima, koji su kao legalni zbog visokih cijena često nedostupni iu bogatijim društvima od našeg. Ta činjenica je pomogla da u vre-menu raznih sankcija, u informatici koju odlikuje ekstremno di-namičan razvoj, ne zaostanemo previše i da danas imamo solidneosnove za razvoj informatičke pismenosti. Danas je informatika glob-alni nosilac ekonomskog razvoja u već sada digitalnom svijetu i legal-izaciju ne treba shvatiti kao namet, već kao investiciju u sopstvenirazvoj i razvoj državne ekonomije. Uređena IT infrastruktura je osnovbrzog odlučivanja i stabilnog poslovanja u savremenom svijetu, aporezi koje će tokom legalizacije ubirati država prometom licenci, akose na pravi način vrate u razvoj IT svijeta će biti jedan od katalizatorarazvoja informatike i ekonomije u cjelini. Posljednjih par godina uCrnoj Gori se sprovodi kampanja na legalizaciji softverskih proizvoda,koja je posebno bila intenzivna posljednjih mjeseci. Čikom je aktivnouključen u ovu kampanju, ne samo kao partner Microsofta, već idrugih softverskih kompanija, upravo na način što svim našim part-nerima ukazujemo na prava i obaveze koje imaju u ovom procesu,edukujemo ih kako da pristupe legalizaciji i promovišemo kampanjuu svim svojim nastupima u javnosti, pa i ovim putem. Suvišno je pon-avljati priču o nedostatku edukacije, o tome sam u opštem IT smisluveć govorio, piraterija je samo prirodno dešavanje u sklopu opštegnepoznavanja IT, dodatno uslovljeno materijalnom prirodom.

Kao redovni učesnik i osvajač priznanja Infofest-a, da li stespremni za još jednu glavnu nagradu ove krizne godine?

Na Infofest dolazimo da se edukujemo i da edukujemo. Dolazimo dapokažemo, predložimo, približimo, utičemo, zamjeramo, poklanjamo.Dolazimo da se družimo, a ne razdružujemo, da se sučeljavamo, a nesukobljavamo. Dolazimo da učimo od afirmisanih i da se afirmišemo.Ne da budemo viđeni, već da vidimo, korak više na skali uspješnih,korak bliže najboljima. Infofest nudi jedinstveno osjećanje pripad-nosti privilegovanom esnafu koji je prepoznao budućnost. Naš os-novni cilj zbog svega ovoga nisu bile nagrade, iako smo u posljednjetri godine zaista briljirali sa prezentacijama i ostalim formama nas-tupa, što je rezulturalo sa dvije glavne nagrade i nagradom za na-jbolje projektno rješenje. Ove godine cilj nam je da održimokontinuitet naših nastupa, kontinuitet Infofesta, a sve u cilju promo-cije informatike na ovim prostorima i naše borbe za nju.

Istina, Infofest mora i može i bolje. Osvježavanje koncepcije iuvođenje novih sadržaja, novih, modernijih i dinamičnijih prezenta-cionih formi su stalni zadatak organizatora. Efektnijim kompanijskimnastupima kombinovanim sa multimedijalnim formama, osvježiće seveć standardizovani segmenti manifestacije. Cilj ovakve transforma-cije nije da se forme koje su bile više nego uspješne proteklih 15 god-ina pretvore u sjećanje, već da se ponovo dožive u punoj snazi kakosmo ih doživljavali i svih ovih godina. Neke moje kolege ne podržavaju naš koncept stalnog snažnog nas-tupa na Infofestu, komentarišući da se u Crnoj Gori poslovi ne za-ključuju na ovoj smotri znanja u Budvi, te da se troši previše novcatih festivalskih dana. Oni ne razumiju da rezultat nastupa na Infofestunije samo direktni materijalni cilj za sopstveni i budžet firme, većjedno kontinuirano ulaganje u promociju i razvoj IT tržišta u CrnojGori, razvoj u sebe i sopstvene kadrovske resurse, pa u konačnom i usopstvenu budućnost.

I na kraju pitanje koje postavljamo svim našim sagovor-nicima: Da li smatrate da magazin kao što je BIT treba CrnojGori? Nadamo se da i čitaoci shvataju zašto ga postavljamo.

Sve što sam rekao u vezi sa Infofestom, u smislu IT edukacije, promo-cije, približavanja, sučeljavanja, učenja, afirmacije – sve se to odnosi ina BIT. Suvišno je pitanje da li BIT treba Crnoj Gori, ja bih rekao datreba bar još par takvih časopisa ako želimo punu promociju infor-matičkog društva. Takav odnos prema BIT-u ja lično i Čikom kao ITkompanija imali smo i do sada aktivnim učešćem u vašim aktivnos-tima. Mislim da se BIT susreće sa svim onim problemima koje i mi os-jećamo, a u čijoj biti stoji nedovoljna infromatička edukacijaCrnogoraca i posebno menadžera u Crnoj Gori. Zato je IT edukcijastanovništva vaš primarni zadatak, a mi smo svi tu da vam po-mažemo u tome.BIT treba da predstavlja jedan od nosećih stubova digitalne CrneGore. Istina, i BIT-u su potrebne promjene, ne samo kozmetičke. Brojstrana i kvalitet i kvantitet priloga moraju biti u stalnom porastu.Tema ima mnogo, za nas su teme i nedostatak tema iz IT-a u raznimoblastima. Popunjenost stranica ne zavisi samo od vas, mislim damnoge IT firme još nisu prepoznale vaš značaj, posebno potencijalni ipotrebu da se pojavljuju u BIT-u i jačajući vas jačaju i sebe. Te i takvefirme nikada neće iskoračiti u sfere informatičkog inženjeringa jernisu svjesne da moraju raditi na prostoru za takvo djelovanje.

Zoran Jelić, Glavni urednik, ICT magazin BIT

Vladan Tabaš, Čikom

Ministarstvo zaINFORMACIONO DRUŠTVO

Mr Tamara Đuričković

Za uspostavljanje informatičkog društva, neophodno je imati visokstepen razvijenosti kompjuterske infrastrukture, međutim sve to jepraktično beskorisno ukoliko ne postoji informatički obrazovanodruštvo, kako sa aspekta osnovne informatičke pismenosti, tako i saaspekta specijalističkih odnosno ekspertskih znanja. Obrazovanjepredstavlja najbolju investiciju za maksimalno iskorišćavanje ljud-skih potencijala. U školskom sistemu učenici treba da steknu os-novnu informatičku pismenost (kao dio opšte pismenosti i kultureličnosti u današnjem vremenu) i sklonosti ka korišćenju ICT-a. Pos-toje razni vidovi i mogućnosti sticanja ICT znanja, na primjer putemredovnog obrazovnog sistema, samostalno učenje, učenje putemraznih organizovanih kurseva, ali je sigurno da je najbolji najjeftinijii najmasovniji način putem redovnog obrazovnog sistema.

Kretanje društva u pravcu uvoðenja informacionih i komunikacionihtehnologija u sve sfere života, kao i mnogobrojni specifièni zahtjevimodernih tehnologija uslovili su potrebu prilagoðavanja obrazovnihsistema takvom okruženju.Rastuće vrijednosti i uloga informaciono-komunikacionetehnologije u radu predavača, istraživača, radnika, učenika, stude-nata i običnih građana predstavlja osnovnu sponu između CrneGore i razvijenih zemalja EU, u procesu stvaranja informacionogdruštva. Proces kojim se prevazilazi jaz između razvijenih i zemaljau razvoju, obezbjeđuje pristup ICT-u za sve i time otvara novemogućnosti za razvoj, stalno prateći ekonomski, socijalni, obra-zovni, politički razvoj i jednakost u svim sferama društva. Izuzetno,nagli razvoj ICT-a zahtijeva neprekidnu edukaciju i veoma fleksibi-lan obrazovni sistem. Uvođenje i korišćenje ICT-a bitno utiče na duboke strukturne prom-jene, tj. na organizaciju, funkcionisanje, korišćenje vremena i pros-tora, metode rada i dr. To nije samo dodatak na postojeće sisteme.ICT je takođe i veoma bitna karika u sistemu otvorenog doživotnogučenja (LLL – Life Long Learning).Uvođenje ICT-a u obrazovni sistem zahtijeva velika sredstva, ali sadruge strane strane i vrijeme, jer je nemoguće odjednom nabavitikompletnu kompjutersku opremu, instalirati kompjuterske mreže,a posebno obučiti sve nastavnike za korišćenje ICT-a. Stoa je neo-hodno fazno uvođenje ICT-a, što su uradile i daleko razvijenijezemlje. Najvažniji element svake politike i strategije uspostavljanjainformacionog društva je usvajanje održivih ciljeva kojima seusklađuje korak sa tehnološki razvijenim svijetom putem istraži-

vanja, kreativnosti, saradnje, razmjene znanja i informacija, teistinske posvećenosti ostvarivanju donesenih ciljeva.

Strateški prioriteti U procesu uvođenja ICT-a u borazovni sistem i time kreiranja eO-brazovanja, izdvajaju se sljedeći prioriteti:

• Izgradnja savremenog obrazovnog sistema u Crnoj Gori ukojem svi učenici u osnovnim i srednjim školama i studentina Univerzitetu stiču kako osnovnu informatičku pismenostdovoljnu da se mogu uključiti u moderno informacionodruštvo, tako i specijalistička odnosno ekspertska znanja izICT oblasti;

• Izrada kurikuluma i programa kako bi e obezbijedilo uključi-vanje ICT-a u proces obrazovanja na svim nivoima;

• Obezbjeđivanje i distribucija didaktičkog eMaterijala i soft-vera (English learning, MatLab,...) za što širi skup nastavnihpredmeta;

• Uvođenje efikasnog informacionog sistema za evidencijukadrova i resursa, praćenje procesa nastave i ocjenjivanja,administrativnog i finansijskog poslovanja, kao i za podrškuupravljanju i provjeri kvaliteta u obrazovnom sistemu CrneGore;

• Obezbijediti ICT obuku za zaposlene u obrazovnom sistemu,prije svega za nastavnike, rukovodioce, administraciju itd.

• Uključiti obrazovni sistem Crne Gore u aktuelne međunaro-dne ICT projekte i obrazovne mreže. Uskladiti ICT programesa programima zemalja u okruženju;

• Svim akterima obrazovnog sistema omogućiti Internetpristup. Takođe, omogućiti interaktivno povezivanje učenikakako sa lokalnom tako i sa globalnom zajednicom prekoweb-sajtova, zajedničkih projekata sa udaljenim školama isl.;

• Učiniti da MREN bude dio evropskih akademskih mreža ida visokoškolske ustanove budu uključene u međunarodneakademske projekte;

• Podsticati upotrebu ICT-a u obrazovanju djece sa posebnimpotrebama.

• Povezati i uključiti ICT u proces promjena obrazovnog sis-tema radi postizanja njegovog punog uticaja;

• Implementirati sisteme za podršku u učenju i video-konfer-encijskog sistema u školama i na fakultetima;

• Obezbijediti povoljne uslove učenicima i studentima zanabavku kompjutera i jeftin pristup Internetu;

• Obezbijediti do 2013. godine odnos računar-učenik 1:8;• Do kraja 2010. godine sve obrazovne institucije opremiti

kompjuterskom opremom u skladu sa postavljenim stan-dardima;

• Obezbijediti licenciran softver na svim nivoima;• Obezbijediti održivu strukturu uspostavljanja, podrške i im-

plementacije eObrazovanja;• Afirmisati i pospješivati istraživanje i razvoj na polju

uvođenja informatičkih tehnologija u obrazovni sistem.

eObrazovanje


10 strana

Ministarstvo prosvjete i nauke Crne Gore je proteklih par godina dalo puni prioritet uvođenju ICT-a u obrazovni sistem. Početkom 2003 urađen je glavniprojekat IS obrazovanja nazvan MEIS (Montenegrin Eductional In-formation System) u kojem se definišu konkretnemetode, resursi i tehnologije za realizaciju IS. Trenutnoje aktuelna realizacija projekta MEIS.


11strana

Ciljevi do 2013. godineNa osnovu definisanih prioriteta, ciljevi koji će do 2013. godine bitirealizovani su:

Izrada i dopuna zakonske i podzakonske regulative - U funkciji uspostavljanja informacionog društva i usklađi-

vanja legislativnog okvira u Crnoj Gori biće donešenodređeni broj zakona koji se odnose na oblast ICT-a. Min-istarstvo prosvjete i nauke će izvršiti promjene u podzakon-skim aktima, kao i sistematizaciji radnih mjesta kako bi seuspostavila zakonska i organizaciona podrška zaefikasno uvođenje eObrazovanja Crne Gore.

Formiranje organizacione strukture- Da bi se uspostavio i zaživio jedan ovako obi-

man projekat, kao što je eObrazovanje, formi-raće se efikasna organizaciona strukturau kojučine: Savjet projekta, CIS pri Ministarstvuprosvjete i nauke, Univerzitetu i Ispitnom cen-tru, Školski ICT koordinatori (lokalni i region-alni).Ova organizaciona struktura jeuglavnom već uspostavl-jena. U manjem brojuškola još nijesuobučeni i postavljenilokalni koordinatori.Takođe nijesu imenovaniregionalni koordinatori. Zaefikasno funkcionisanje i koordi-naciju ove organizacione struktureurađen je Web portal u Min-istarstvu prosvjete i nauke. U nared-nom periodu biće nastavljeneaktivnosti na konačnom uspostavl-janju kompletne organizacione struk-ture

ICT infrastruktura- Kompjuterska oprema i kompjuterske

mreže će biti instalirane u svim (pre-ostalim) uglavnom malim osnovnim ško-lama, preškolskim ustanovama iosnovnim muzičkim školama.

Pored toga, realizovaće se i sljedeće ak-tivnosti:1. U većim školama će biti opremljene po još

jedna računarska učionica; 2. Omogućiće se pristup Internetu u svim ško-

lama; 3. U svim gradovima Crne Gore opremiće se bar

po jedna škola sa sistemom za učenje nadaljinu, kao i centralna lokacija u Zavodu za škol-stvo;

4. Sve visokoškolske institucije će biti povezane na akadem-sku mrežu i uspostaviće se povezivanje svih osnovnih isrednjih škola poprečnom vezom, kao i povezivanje svih os-talih obrazovnih institucija na akademsku mrežu;

5. Nastaviće se aktivnosti na legalizaciji softvera.

Realizacija integralnog IS eObrazovanja - Kako je navedeno uprethodnom dijelu, efikasnije će se povezati tri kjučna CIS-a(Centra informacionih sistema) i to: pri Ministarstvu prosvjetei nauke, Univerzitetu i Ispitnom centru, naročito sa aspektapovezivanja baza podataka, kako bi se stvorio jedan automati-zovan integralni informacioni sistem obrazovanja. Integralni

informacioni sistem obrazovanja će se povezati isa okruženjem u cilju razmjene informa-cija sa Monstatom, Zavodom za zapošl-javanje, Ministarstvom za informacionodruštvo itd.Integralni informacioni sistem eObra-zovanja Crne Gore treba da bude kičmau izgradnji savremenog obrazovnog sis-tema. Na taj način, informacioni sistemće da omogućiti:- evidentiranje i skoro potpunu automa-

tizaciju svih procesa u obrazovanju nasvim nivoima do fakulteta, uključujućievidenciju resursa i kadrova, praćenjeprocesa nastave, administrativno i fi-nansijsko poslovanje;

- laku, brzue i jednostavnu komunikaciju i razm-jenue podataka između svih cjelina obrazovnogsistema;

- preglednost i jednostavnost dobijanja informa-cija za sve subjekte sistema obrazovanja (nas-tavno osoblje, učenike i njihove roditelje,zaposlene u Ministarstvu, zavodima i centrima),uključujući mogućnost upotrebe postojećih mo-bilnih tehnologija;

- sagledavanje pozitivnih i negativnih trendova uobrazovanju baziranih na izvještajima različitihsegmenata sistema;

- uključivanje koncepta eGovernmenta u eObrazo-vanju;

- upravljanje i provjeru kvaliteta u obrazovnom sis-temu Crne Gore;

- za potrebe ažuriranja baze u CIS-u Ministarstvaprosvjete i nauke u školama će biti uspostavljenebezbjedne MIPNET konekcije.

Implementacija ICT-a u proces obrazovanja

- U toku procesa obnove i izrade obrazovnihkurikuluma na svim nivoima obrazovanja odpredškolskog do Univerziteta aktivnosti će se

nast

avak

na

sled

ećoj

str

ani

usmjeriti na kurikulume, koje treba prilagoditizahtjevima informacionog društva. Takođenastaviće se sa uvođenjem informatičkihizbornih premeta u osnovnim i srednjim ško-lama.

- Jedan od vrlo važnih segmenata je nabavka DidaktičkogeMaterijala i softera. U tom smislu, Vlada Crne gore ćeuključiti što veći krug zainteresovanih za izgradnju eMateri-jala i softvera, počevši od informatičkih firmi, Zavoda zaudžbenike i nastavna sredstva, nastavnika, pa sve doučenika. Na taj način, uspostaviće se sistem za izbor i veri-fikaciju didaktičkog eMaterijala i softvera. Zbog važnostiovog segmenta ministarstvo prosvjete i nauke je uradiloStrategiju za nabavku didaktičkog eMaterijala i softvera, kojije usvojen od strane Vlade.

- Sposobnost obrazovnog sistema Crne Gore da inkorporirainformacione i komunikacione tehnologije najviše zavisi odICT obučenosti nastavnika, rukovodećih struktura, adminis-trativnog osoblja u školama. U narednom periodu akcenatće biti na aktivnostima za obezbjeđivanje efikasne ICT obukenastavnika. Prije svega treba izvršiće se ICT testiranje nas-tavnika i neuspjelim kandidatima će biti obezbijeđena ICTobuka. Implementiraće se portal za ICT obuku nastavnika iorganizovati kurseve putem video-konferencijskogsistema.

- Potrebno je povećavati brojstudenata koji se obrazujuna principu i uz podršku in-formacionih i komunika-cionih tehnologija. Takođe,

neophodno je poveća-

vati broj nastavnika i istraživača u ICT oblasti. Za pojedinespecijalističke oblasti od strateškog značaja, kao što je naprimjer bezbjednost informacionih sistema, neophodno jeomogućiti efikasan sistem školovanja, prije svega posli-jediplomskih i specijalističkih studija kako bi se stekaoekspertski kadar.

- Neophodno je uključivanje akademske mreže u GIANT -evropsku akademsku mrežu, pa će, u tom smislu, aktivnostibiti usmjerene na uključivanje u međunarodne akademskeprojekte kao što je GRID, EDUROM i u međunarodne asoci-jacije poput EU FP7, SEELight itd.

- Zbog dinamike strukturnih, tehnoloških i programskih prom-jena u privredi i u uslužnim djelatnostima, usavršavanje iprekvalifikacija zaposlenih može, po značaju, nadmašitiulogu i značaj redovnog školovanja. Obrazovanje, dodatnoobrazovanje, kvalifikacija i dokvalifikacija u ICT oblasti odizuzetnog su značaja za profesionalno usavršavanja odraslih.Najčešći vid obrazovanja je pohađanje ICT kurseva, poslekojih se najčešće dodjeljuju neki vidovi sertifikata, kojiobično nemaju neku mjerljivu vrijednost, osim ako nijesumeđunarodnog karaktera poput ECDL.

- Brojne su mogućnosti koje ICT pruža osobama saraznim zdravstvenim problemima. Postoje razni tipovispecijalizovanog hardvera i softvera za hendikepiraneosobe. Na primjer, tastature za slijepe, štampači za sli-jepe i slično. Mjere koje treba preduzeti u ciljuuvođenja ICT-a u ovim školama su slične kao i u re-dovnim školama, uz akcenat na nabavku specijalizo-vanog hardvera i softvera.

Napomena: Iz Strategije razvoja Informa-cionog društva u Crnoj Gori od

2009 – 2013. godine

12 strana

Ukoliko želite da se vaš objekat(firma, ustanova, ...)

nađe na

jedinoj interaktivnoj mapi Podgorice

pošaljite nam informacije (slika, link lokacije)

na mail [email protected]

Napomena: Ova usluga je besplatna

020 272 816

[email protected]

Vjerovatno je to prirodno. Kao što je nekada autorovog teksta sa velikim entuzijazmom dočekivao„Novo“, „Još bolje“ i sličnim atributima najavlji-vane nove proizvode hardvera i softvera sada os-jeća veliko zadovoljstvo kada mu se ukaže prilikada bučno najavljivane novitete „spusti na zemlju“.U proteklih 20 – 25 godina imali smo mnogo pri-lika da se naslušamo najava revolucionarnihproizvoda koji, kada se stave u funkciju, odjednom splasnu i u praksipokažu tek prosječan napredak. Sjećamo se moćne kampanje Mi-crosoft-a kada je najavljivao 32-bitni Windows 95 čije je puštanje ufunkciju međutim više puta, ne bez razloga, odlagano. Stariji čitaocise sjećaju odlične igre „Princ“ koja se pojavila negdje 1990 godine iradila na, po današnjim mjerilima, užasno skromnim performansamaračunara 286. Svejedno, plastičnost animacije koja je bila postignutanemaju ni danas neke od savremenih grafičkih igara iako rade naračunarima aždajama koji imaju i po 1000 puta jače pojedine perfor-manse. Ubrzo nakon što je Microsoft pustio verziju 6.0 Visual Basic-akoja je, u odnosu na prethodnu verziju, uvela znatnu promjenu upristupu podacima, pritisnut konkurencijom, pripremio je beta verz-iju Visual Basic-a 7 koja se znatno razlikovala od verzije 6. Verzija 7međutim nikada nije zvanično puštena jer je Microsoft zaključio damora sve baciti i krenuti od nule. Tako smo došli do verzije dot netkoja je i danas osnovni koncept Microsoft-a. Možemo zamisliti ukakvoj su se situaciji našli programeri koji su savladali Visual Basic 5 ipočeli da ga primjenjuju u praksi. Ako pretpostavimo da je osnovnasvrha nekog programskog jezika da bude dobar i stabilan alat za prak-tično pisanje programa onda je promjena alata praktično svake go-dine neminovno kontraproduktivna. Zbog toga, ako prošetamo danasInternetom, videćemo iznenađujuće veliki broj programera koji jošuvijek rade sa Visual Basicom 6, desetak godina od kako je osnovnaplatforma za razvoj postao dot net! I najžilaviji pratilac svih ovih, imnogobrojnih nenavedenih sličnih primjera, morao se na krajuzamoriti od toliko silnih „poboljšanja“ i prizemljiti se iz marketinškihoblaka. Sve je to posledica razvoja u trku koji nameće velikakonkurencija. Ovim, naravno, ne osporavamo novim HW SW gen-eracijama da imaju svoje zablude.

Slična situacija je i u oblasti intelektualne svojine kadagovorimo o mistifikacijama. Naime, kada se pomene riječ„patent“ , koja predstavlja najsnažniji oblik zaštitr ljudskeinventivnosti, obično ćemo pomisliti na Nikolu Teslu, Edis-ona, Markonija ili nekog sličnog velikana koji su svojimpronalascima zadužili čovječanstvo. Naravno oni su zaistarijetkost u velikoj populaciji ljudi koji se bave pronalaza-štvom. Mada to zavisi od zemlje i od posmatranog uzorkaali grubo se može reći da od ukupnog broja podnesenihprijava patent dobije samo oko jedne trećine. Od tih kojisu dobili patent samo neznatan broj dobije pravu prim-jenu u praksi a od takvih je opet samo neznatan broj od

revolucionarnog značaja za čov-ječanstvo! Uprkos takvoj situacijipostoji dosta pojedinaca kojimamnogo znači sama činjenica damogu reći da poseduju svojpatent.

Može se postaviti onda pitanje kododjeljuje tolike beskorisne patente i gdje je tu svrha? Jednostavno,patentni ispitivač gleda prvenstveno da li je istu ili sličnu prijavupatenta već neko ranije podnio i da li je patentna prijava u praksiizvodljiva. Uz još nekoliko uslova koje mora zadovoljiti pronalazač ili„pronalazač“ će dobiti patent za svoje djelo a šta će sa njim dalje bitito je stvar samog pronalazača. On mora da traži u praksi puteve real-izacije svoga djela.

Japanci su izdali jednu simpatičnu knjigu: „Nekorisni japanskipatenti“ u kojoj se mogu naći primjeri nevjerovatne „inventivnosti“pronalazača. Tako, naprimjer, postoji patent koji štiti automobil odvremenskih nepogoda, sunca, kiše ili grada. Dovitljivi izumitelj jeiznad krova automobila pričvrstio klasični kišobran i kada kiša padaautomobil ostaje suv u većem ili manjem dijelu – zavisno od veličinekišobrana! Da li će iko ikada pokušati da praktično primjeni tajpatent? Vjerujemo da neće ali ako i pokuša neka se pazi da to dotičnipronalazač ne sazna jer će ga tužiti. I kod nas je bilo sličnih bisera.Prije nekih desetak godina u Zavodu za intelektualnu svojinu SRJ jedodjeljen patent za pronalazak čiji naslov, po sjećanju, glasi „Daščicaza višestruku upotrebu toaletnog papira“. Ako ništa drugo tajpronalazak je izazvao pažnju i u štampi bio više puta citiran uzduhovite opaske komentatora..

Kada su u pitanju hardverski ili softverski patenti tu je nešto boljaslika vjerovatno zato što je riječ o usko specijalizovanim oblastima. Tuima pronalazaka poput digitrona na hemijskoj olovci koja nosi amer-ički patent US 4128889 i koji sigurno nema preveliku upotrebnu vri-jednost. Možda je posebno interesantan takođe američki patent US4300473 koji predstavlja automat za lepljenje poštanskih marka ilikoverata. Riječ je o kutiji na kojoj postoji imitacija ljudskih usta koja

se na pritisak dugmeta otvaraju, izbacuju jezik koji jepremazan određenom lepljivom hemikalijom na kojuse prisloni poštanska marka i nakon natapanja stavljana kovertu. Time je korisnik automata sačuvao svojvlastiti jezik!

Kao i Informatika i Intelektualna svojina predstavljavažnu djelatnost u 21. vijeku pa se očekuje njena sveveća ekspanzija. Samim tim biće sve prisutnija usvakodnevnom životu pa će neminovno doći i dodemistifikacije mnogih predrasuda koje o njoj postoje.

(De)mikacijePiše: Slobodan

Trifković


15strana

Patent: US 4300473

Patent: US 4128889


SAZNATI osnovne podatke o svom računaru nije veliki i komplikovanposao. Većina korisnika se zadovoljava informacijama koje dobije odprodavca zaduženog za sklapanje i isporuku računara. Nekoliko os-novnih podataka, poput količine RAM memorije, kapaciteta harddiska i širine ekrana, najvećem broju prosječnih kompjuterskih počet-nika predstavlja sasvim dovoljan nivo znanja. Problem nastaje kada jepotrebno saznati više o unutrašnjosti svog računara, izvršiti upgrade ipromjeniti komponente ili svojeručno popraviti kvar. Tada na scenustupaju specijalizovane softverske aplikacije koje do detalja otkrivajugomilu podatka i informacija o samom uređaju, pružajući korisnikumogućnost zalaženja u tančine svog metalnog ljubimca. Na testu

imamo tipičnog predstavnika tog žanra,malog i relativno nepoznatog programaneinventivnog imena SIW, ali prilično ve-likih mogućnosti i potencijalne koristikoju nosi sa sobom.

SIW (System Information for Windows) jedjelo Gabrijela Topale, nezavisnog pro-gramera koji je u dosadašnjoj karijerirazvio paletu alata specifične namjene, potpuno besplatnih i dostup-nih na njegovoj web stranici. Perjanica njegovog dosadašnjeg radaupravo je ovaj program, a jasno je i zbog čega. SIW je izuzetno ko-risna alatka u prilikama kada su vam potrebne detaljne i čestoskrivene informacije o najdubljim djelovima vašeg računara. Podacikoje on pruža zaista su detaljni. Na desnoj strani osnovnog prozoranalazi se stablo sa različitim oblastima vašeg računara, podjeljeno natri djela: softver, hardver i network.

Sama imena govore o prirodi svakog od njih. Klikom na tab dobija seizlistan precizniji sadržaj svake od podoblasti. Desna strana prozorarezervisana je za ono što je i primarna namjena programa, informa-cije o svakom pojedinačno izabranom djelu. Konkretni primjer jeste

tab CPU Info. Kao što samo ime govori, radi se o detaljnom sastavuprocesorske jedinice u vašem računaru. Klikom na ime taba, nakonnekoliko sekunde (vrijeme za koje program obradi podatke) nadesnoj, mnogo većoj, strani prozora dobićete detaljnu listu karakter-istika vašeg procesora, počevši od vrste i imena proizvođača, prekoinformacija o arhitekturi samog procesora, do podataka o brzini poje-dinačnih jezgara i količini L2 keša.

Program nudi veliki broj opcija za pregled, soritanje i manipulacijupodacima. Nabrajanje i opis svake od njih zauzelo bi cijelu softverskusekciju našeg lista, stoga ćemo se zadržati na najznačajnijim. Naprvom mjestu istakli bismo mogućnost prikaza opterećenja proce-sora u zasebnom prozoru, sa sve grafikonom i podacima o tempera-turi svakog od jezgara (vrlo korisno pri radu da zahtjevnijim i «težim»aplikacijama, pogotovo u vrelim ljetnjim mjesecima). Takođe bismonaveli i opciju maštovito nazvanu Eureka!, koja na jednostavan način,prevlačenjem male lupe otkriva sve skrivene passworde u vašemWindowsu, uključujući i Internet Explorer. Ovakvih sitnih dodatakaima na desetine u SIW-u, često vrlo upadljivo nazvanih i obilježenih,pružajući korisniku najčešće sitne, ali veoma zgodne mogućnosti, akoništa drugo, zarad zabave i zanimacije. Pored pružanja svih vrsta in-formacija o računaru i instaliranom operativnom sistemu, SIW nudi inekoliko opcija vezanih za podešavanje i mjenjanje parametara radaračunara, uglavnom vezanih za Network tab. Ovakim opcijama se na-jčešće pristupa u paleti sa ikonama na vrhu prozora, za razliku od

tabova u stablu na desnoj strani prozora,koji mahom služe isključivo za pružanje de-taljnih informacija o komponentama i ap-likacijama instaliranim računaru.

SIW je pravi primjer kako se uz nešto rada idobrog pozicioniranja proizvoda možepostići zavidan uspjeh. Iako ovakvi programizbog same svoje prirode ne mogu postićiogroman rezultat, niti donijeti veliku zaradu,SIW se izdvojio u svojoj branši i postao rela-tivno popularan, prvenstveno zbog svogneospornog kvaliteta, a zatim jednos-tavnosti i brzine. Jedan manji kuriozitet

vezan za ovaj program je i to što ne zahtjeva instalaciju na hard disku,niti bilo kakvo otpakivanje instalacionog paketa.

Nakon downloada sa interneta, mala zelena ikonica se smješta naekran i spremna je za pokretanje, u startu lišavajući korisnika bilokakve instalacione procedure i zamornog podešavanja opcija započetak rada. Prije nekoliko dana izdat je i manji update, koji donosipodršku za očitavanje novih Intelovih Core i7 procesora, kao ipoboljšano prikazivanje informacija o AMD-ovim Phenom II mode-lima. Iako nije na nivou profesionalnih i mnogo poznatijih rešenja izove branše poput SiSoft Sandre i Everesta, SIW zaslužuje preporuku.Ako se doda i to da je besplatan i malih gabarita, onda svakako pred-stavlja dobar izbor.

System Information for Windows (SIW)Dimitrije

Drašković

MaptorMAPTOR je uređaj koji predstavlja spoj projektora i mape koju možeprikazivati na različitim površinama: na dlanu, podu ili zidu. Ono štooduševljava kod ovog uređaja je njegova veličina. Dovoljno je mali idiskretan, pa se možete na brzinu skloniti u neki ćošak, provjeritipravac i nastaviti dalje svoji putem, a da pri tome niko ne zna da ste

se izgubili. Još jedna dobra stvar kod Maptor-a ješto ima ugrađen GPS. Na karti se po-javljuje crvena strelica koja određujevašu trenutnu poziciju. Zahvaljujući

tome lagano možeteodrediti pravac daljegkretanja. Slike projektovane mapesu dobro vidljive čak i nadnevnoj svjetlosti. Ovo može biti jako dobrai korisna stvarčica za sveone koji ne vole da tražepomoć od drugih kadazalutaju.

USB punjač za autoOva mala stvarčica će vam biti od velike koristi. Sa ovim punjačemvaše putovanje će biti mnogo jednostavnije. Možete puniti sve manjeUSB uređaje i više vam se ne može dogoditi da se nalazite negdjegdje niste u mogućnosti da napunite svoje aparate. Sve što treba da

uradite je da ovaj punjač priključite usvoj auto i možete puniti iPhone ili iPoddok ste u pokretu. Ovaj punjač takođe možete priključiti na

zid, tako da ako nemate pristup računaru idalje ćete imati mogućnost da punite vaše male uređaje. Na punjaču se nalazi i LED lampica koja vam signalizira da postoji do-voljno energije za punjenje vašeg uređaja.

Solarni punjač sa USB hub-omOvo je još jedna stvarčica koja će vam uvijek dobro doći. Ako se desida ste na putovanju, a da ste pri tom zaboravili da napunite mobilnitelefon, ovaj solarni punjač je rješenje. Solarni punjači uglavnom nisubaš jeftini, ali ako uzmete u obzir da u jednom uređaju dobijate ipunjač i USB hub ... onda vrijedi.Na ovom punjaču postoje 4 USB porta, što ga čini ideal-nim ako vam na putovanju treba par dodatnih portovana laptop-u. Ovaj punjač može da radi čak i prislaboj svjetlosti, ali se ne zna koliko ćepunjenje trajati i koliko će izdržati ba-terija vašeg mobilnog telefona.

Boynq Mistral USB VentilatorZa ove vruće dane kada nam fali ivazduha dobro bi došao jedan

ovakav ventilator. Odlikuje ga veomatih rad i zadovoljavajući broj obrtaja.Možete ga pronaći na eBay-u, a za našeračunarske kuće ne garantujemo.


Podijeljeni TV

Pitate se dokle ide ljudska mašta? Ilimožda je nekome previše dosadno?Uglavnom ovaj televizor izgleda kaobilo koji drugi, s tim što ima jednu

prednost, sastoji se iz dva dijelakoja se odvajaju. Možda i ličikao rješenje kod onih gdje se

ne zna ko vladadaljinskim up-ravljačem.


19strana

Ovogodišnji, XVI Festival informatičkihdostignuća – INFOFEST 2009, održaće se uBudvi, od 27.09. do 03.10.2009. INFOFESTima status manifestacije od državnogznačaja i već godinama predstavlja najznača-jniji regionalni događaj u oblasti informa-cionih i komunikacionih tehnologija.

S obzirom da se pravo učešća na Festivaludobija na principu selekcije, Stručni odborINFOFEST-a je uputio pozive firmama i po-jedincima koji su, u prethodnom periodu,ostvarili značajne rezultate u razvoju, prim-jeni i popularizaciji informacionih i komu-nikacionih tehnologija.

Ovogodišnji INFOFEST će biti još jedna smo-tra najuspješnijih informatičkih projekata ivodećih svjetskih ICT kompanija, kao što suMicrosoft, IBM, Oracle, Cisco Systems, Erics-son i mnogi drugi. Uz njih, predstaviće se iregionalni lideri – Saga, Informatika MN,SBS, Digit Mn, ComTrade, MFC„Mikrokomerc“, Energodata, e-Smart Sys-tems, S&T, …, kao i prošlogodišnji pobjednikFestivala – podgorički Čikom. I ove godineOrganizator je pozvao sva tri crnogorskatelekomunikaciona provajdera (T-Com,Promonte, M:TEL) da predstave svojuponudu i planove. Na Festivalu će bitiprezentirani i najbolji autorski radovi,odabrani po javnom pozivu Organizatora.

Pored već afirmisanih prezentacionih iizložbenih formi, u ovogodišnjem programuje i novi polemički sadržaj „Na zadatu temu“,u okviru koga će predstavnici ICT ponuđača,umjesto standardnih promotivnihprezentacija, odgovarati na pitanja Organiza-tora i učesnika.

Programski koncept INFOFEST-a će bitiznačajno osvježen i održavanjem nekolikotematskih konferencija, savjetovanja i semi-nara. Pored već tradicionalne Međunarodne

konferencije telekomunikacionih regula-tornih tijela, čiji je nosilac crnogorska Agen-cija za elektronske komunikacije, u planu jeodržavanje regionalnog savjetovanja na min-istarskom nivou, sa temom „Globalizacijakoncepta informacionog društva: – Kakodalje?“. Reprezentima finansijskih institucijanajzanimljiviji sadržaj će, svakako, biti trib-ina: „Nove generacije ICT rješenja ubankarstvu“, na kome će uvodna izlaganjaimati predstavnici vodećih međunarodnihbankarskih grupacija. Uz to, Podgorici, kaoglavnom gradu Crne Gore je ponuđeno dabude nosilac konferencije o dostignutomstepenu primjene e-uprave u velikimgradovima regiona. Učesnici će imati prilike ida čuju dokle se stiglo u razvoju ključnih in-formacionih sistema državnih organa CrneGore.

Zvanični programi će biti obogaćeni nizomatraktivnih pratećih sadržaja koji doprinosekonstruktivnoj poslovnoj atmosferi, po kojojje INFOFEST prepoznatljiv već od prve go-dine održavanja.

Organizator je obezbijedio da i studentifakulteta, koji su tematski vezani za infor-matiku i telekomunikacije, učestvuju na IN-FOFEST-u 2009.

Naglašavajući da se posljedice globalneekonomske krize najefikasnije mogu neutral-isati intenzivinijom primjenom tehnološkihdostignuća, Organizator je odlučio da se XVIINFOFEST održi pod sloganom: “Kriza? Bašzato!“

Nosilac INFOFEST-a je Ministarstvo za infor-maciono društvo, uz suorganizaciju konsul-tantske kompanije Biznis Link.

Detaljnije informacije o Festivalu mogu sedobiti na oficijelnom sajtuwww.infofest.com

2009INFOFESTINFOFESTINFOFESTINFOFESTINFOFEST

Dugogodišnjiljubitelji igara na

računaru odavno su za-ključili da istinskog i

ugodnog igranja nema bezhardverskih pomagala specijalno

napravljenih za tu namjenu. Kom-binacija miša i tastature, ispostavilo

se, nije izdržala trku sa meteorskimrazvojem igračke industrije, koja danas

donosi zaradu koja se mjeri milionima i, premanekim tvrdnjama, premašuje onu koju inkasira «sedma umjetnost».Uživanje i entuzijazam prilikom igranja realnih simulacija vožnje, let-jenja ili sportova bez pomoćnih igračkih uređaja vrlo brzo prerastaju uobično mučenje i čupanje kose sa glave. Stoga svaki iskusan igrač usvom arsenalu ima i jedan uređaj ovakvevrste. Na našem tržištu prisutan je velikibroj brendova iz ove branše. Najpop-ularniji je, naravno, Logitech, amer-ički gigant u proizvodnji džojstika,gamepadova, igračkih miševa i pod-

loga . Kako dolikuje najvećem proizvođaču ovog tipa na svijetu, Log-itech je i kod nas prisutan sa širokim asortimanom proizvoda. Nanašem testu našao se jedan iz linije gamepadova, pod nazivom Preci-sion.Precision spada u modele srednje klase ovog proizvođača. U paketuprosječnog izgleda dolaze dva gamepada, zapakovana u celofan kojiamortizuje udarce. Od dodatnog materijala tu je obimna doku-mentacija i uputstvo za upotrebu (prilično nepotrebno, imajući u viduo kakvom se uređaju radi) na nekoliko jezika, među kojima nemanašeg. Gamepadovi rade po principu plug and play, što znači da nijepotrebna instalacija drajvera ili početno podešavanje prije njihoveupotrebe. Nakon raspakivanja gamepadova, prvo što upada u oči jestenedostatak analognih kontrolera, takozvanih «palica». Ovaj model, is-postavlja se, dolazi bez dotičnog hardverskog dodatka (pravo rečeno,analogne palice već odavno nisu nikakva ekskluziva ili dodatak upravom smislu te riječi, već standard za sve uređaje ove vrste), što au-tomatski umanjuje njegov opseg primjene. Iako Precison zvanično po-država sve tipove igara, iskusni igrači sportova i simulacija letjenjasavršeno su svjesni da potpuni stepen kontrole, potreban za izvođenjenajtežih i najpreciznijih operacija, nije moguće postići bez kvalitetnihanalognih palica. Gamepadovi koje smo imali dolaze u tamno plavojboji, sa logom kompanije i imenom proizvoda na sredini. Plava bojadjeluje vrlo lijepo i u kombinaciji sa bijelim logom i slovima dajeodličan estetski utisak. Model je dostupan i u crnoj varijanti. Sa lijeve

strane nalaze se četiri upravljačka tastera koja omogućavaju kretanje uukupno osam pravaca, dok su na desnoj strani postavljena četirifunkcijska tastera, sa ciframa na njima (umjesto grafičkih simbola, kakoje to slučaj kod Sony-jevih kontrolera). Na prednjem djelu gamepadovanalaze se četiri krupne tipke, savršeno postavljena u odnosu na ruke.Uopšte, Precision ne donosi ništa revolucionarno po ovom pitanju,budući da dotične tastere, njihovu vrstu i raspored ima 95% uređajaovog tipa.

Tasteri su vrlo dobri i udobni. Uopšteno, pored cijene, ovo je zaista na-jbolja stavka u cjelokupnom opisu ovog gamepada. Raspored tastera jesmislen i lak za automatsko pamćenje, sa dubokim hodom i razumnomrazdaljinom između svakog pojedinačno, što pomaže kod intenzivnijih ibržih igara, gdje je u žaru igranja lako pritisnuti pogrešan. Tokomvišečasovnog igranja zaista se najbolje osjeća njihov kvalitet i udob-nost i to se teško može dočarati tekstualnim opisom. U ovom pogledu,Logitech dobija odličnu ocjenu. Gamepad dolazi sa šest programabil-nih tastera, čije funkcije je moguće promjeniti u zavisnosti od igre kao iličnih igračevih afiniteta. Nismo uspjeli da pronađemo ni trag od soft-vera koji bi «spoljnim» putem, bez pokretanja same igre, dozvolio op-ciju ručnog mijenjana parametara u funkcije tastera.Kvalitet samog gamepada na jednakom je nivou. Plava plastika od koje

je izrađen, iako vizuelno ne izgleda sigurno i neuliva povjerenje, izuzetno je čvrsta i, ispostavilose, otporna na jake udarce kao plod izliva bi-jesa i nervoze, redovnu propratnu pojavu uigračim sesijama. Logitech je odavno izgradio

svoju reputaciju proizvođača čije uređaje

prati visok kvalitet izrade, robusnost i pouzdanost. Možemo slobodnoreći da Precision ni u kom pogledu nije omanuo.Kada su mane ovog gamepada u pitanju, nije moguće izdvojiti ništakrupno. Nedostatak propratnog softvera, iako je to uvijek dobra opcijaza imati, lako je nadomješten mogućnošću za programiranje funkcijenekoliko tastera, kao i plug and play principom, koji vas u najvećembroju slučajeva oslobađa od bilo kakvog mozganja vezanog za prom-jenu i podešavanje kontrola. Takođe, nakon dužeg igranja, matiranapodloga gamepada pravi je poligon za znojenje ruku, što je tokom vre-lih ljetnjih mjeseci izraženo u tolikoj mjeri da vas bukvalno spečava danastavite igranje. Pauza od desetak minuta radi pranja ruku i čišćenjauređaja jedino je (razumno) rješenje u tom slučaju.

Precision je ostavio veoma dobar utisak na nas. Kvalitetan gamepad,udobni tasteri, laka kriva učenja i navikavanja, preporučuju ga kaodobru opciju za sve igrače voljne da ulože nešto novca u uređaj ovogtipa. Izrazito pristupačna cijena jedan je od najvećih tegova na pozi-tivnoj strani Precisiona. Za sumu od 15-tak evra prilično je teško naćinešto bolje od ovoga, a da niste primorani da napravite kompromisemnogo veće od onih koje Precision nosi sa sobom. Činjenica je daodsustvo analognih palica predstavlja značajan nedostatak koji činiovaj model gotovo neupotrebljivim u igrama poput sportskih i letačkihsimulacija, gdje jedan trenutak i pogrešan potez često pravi razlikuizmeđu uspjeha i poraza. Zbog toga, Precision je teško preporučitiblanko i bez određene rezerve. Međutim, ako želite iskusiti igračkidoživljaj uz gamepad renomiranog proizvođača, a uz to ste početnik uovoj branši, Precision uz veoma povoljnu cijenu i godinu dana garan-cije predstavlja dobar izbor. U suprotnom, investicija od desetak euraviše biće mudrije rješenje.

Logitech Precision™ Gamepad



Microsoft Office 2010 nudi bogate i moćne nove načine da ostvaritesvoje zadatke – na poslu, kod kuće i u školi – na računaru, Smart tele-fonu sa Windows Mobile-om ili preko web pretraživača1. MicrosoftOffice 2010 ima poboljšane i jednostavnije alate, prilagodljive pred-loške, šeme i više mogućnosti za editovanje fotografija. Office 2010nudi mogućnost rada sa ljudima sa različitih lokacija i olakšavapristup datotekama, ma gdje da se nalazite.Preliminarni sistemski zahtjevi za Office 2010 obuhvataju sljedeće: Windows XP SP3, Windows Vista ili Windows 7Nije potrebno mijenjati hardver. Ukoliko pokreće Office 2007,pokrenuće i Office 2010

Procesor: 500 MHz ili višeMemorija: 256 MB ili višeHard Disk: 1.5 GB

Šta uključuje novi Office 2010 paket?

Microsoft Office Professional Plus 2010Uključuje:

Microsoft® Excel® 2010Microsoft® Outlook® 2010 sa Business Contact Manager-omMicrosoft® PowerPoint® 2010Microsoft® Word 2010Microsoft® Access® 2010 Microsoft® InfoPath® 2010Microsoft CommunicatorMicrosoft® Publisher 2010Microsoft® OneNote® 2010 Microsoft® SharePoint® Workspace 2010 Microsoft Office Web Apps Integrisana rješenja poput Enterprise content managementa(ECM), elektronskih obrazaca i sl.

Microsoft Office Professional 2010Uključuje:

Microsoft Excel 2010Microsoft Outlook 2010 Microsoft PowerPoint 2010Microsoft Word 2010Microsoft Access 2010

Microsoft Publisher 2010Microsoft OneNote 2010

Microsoft Office Home and Business 2010 Uključuje:

Microsoft Excel 2010Microsoft Outlook 2010 Microsoft PowerPoint 2010

Microsoft Word 2010Microsoft OneNote 2010

Microsoft Office Standard 2010Uključuje:Microsoft Excel 2010Microsoft Outlook 2010Microsoft PowerPoint 2010Microsoft Word 2010Microsoft OneNote 2010 Microsoft Publisher 2010 Microsoft Office Web Apps

Microsoft Office Home and Student 2010 Uključuje:

Microsoft Excel 2010Microsoft PowerPoint 2010Microsoft Word 2010Microsoft OneNote 2010

Microsoft Visio 2010 i Microsoft Project 2010 su takođe dostupni, aline kao dio paketa. Microsoft Office 2010 radi i sa proizvodima kaošto su: Microsoft Sharepoint 2010, Windows Live, Microsoft Ex-change Server 2010, Microsoft Office Communications Server 2007R2, Microsoft SQL Server 2008 R2…

Microsoft Office 2010 Beta biće dostupan krajem ove kalendarskegodine. Office 2010 u prodaji će se naći u prvoj polovini 2010. go-dine, a proizvodi će biti dostupni u 32-bitnoj i 64-bitnoj verziji.

Više informacija možete naći na: http://www.microsoft.com/of-fice/2010

Microsoft Office 2010

1 Potrebno je imati odgovarajući uređaj, internet konekciju i Internet Explorer, Firefox ili Safari pretraživač.

Dobitnici nagrada izprethodnog broja:

Dunja Marković- 2.4G wireless laser mouse

M8II

Ljubomir Stijepović- usb 2.0 flash drive handy

steno AH521

Antene su veoma važan faktor po bezbjednostwireless mreža, one daju potreban domet zanapad na udaljene tačke, pa stoga napadač ne morabiti u blizini, a samim tim ne ostavlja skoro nikakvedokaze. Sa strane onoga ko koristi mrežu i ko želi da sezaštiti, antene postavljene na pravi način ograničavaju domet mreže isprečavaju bilo kakve upade. Osnovni parametri antena su: domet, rezonantna frekvencija,obrazac zračenja, impedansa, efikasnost, opseg i polarizacija. Domet se definiše kao intenzitet zračenja u određenom pravcu. Uko-liko antena zrači podjednako u svim pravcima, onda je ona niskodometna (low gain). Ako zrači jače u jednom pravcu nego u ostalim,to je visoko dometna antena (high gain). Sateliti na sebi nose visokodometne antene, koje su okrenute u pravcu Zemlje jer jedino na tajnačin mogu uspostaviti vezu. Ove druge vrste antena se koriste zabazne stanice ili kao antene u lap-top kompjuterima preko kojih sepovezujete na internet. Antena kada radi emituje neke elektromagnetne talase. Oni se uprostoru šire u svim pravcima i stvaraju geometrijske oblike. Ti oblici

predstavljaju obrazac zračenja i on služi da se ustanovi koliki prostoru vertikalnoj i horizontalnoj ravni pokriva antena.Postoje tri tipa antena koji se razlikuju po obrascu zračenja i opsegu:omnidirekcione, semidirekcione i direkcione antene. Prve pokrivaju polje od 360 stepeni horizontalno i njihov domet sepovećava ako se smanjuju po vertikalnoj osi. Najviše se upotrebl-javaju za povezivanje više korisnika na jednu tačku.

Druge pokrivaju polje od 60 do 120 stepeni. Koriste se u područjimasa izraženim preprekama kao što su zgrade, pokrivaju ulice ili poje-dine sektore. Od nekoliko semidirekcionih antena pravilno postavl-jenih u krug, može se dobiti efekat omnidirekcione antene sa većimdometom, ali i većom cijenom.Direkcione antene emituju obrazac u obliku tanke kupe i koriste se za

formiranje linkova na velikim razdaljinama. Takođe se koriste i ako jepotrebno zaobići neke prepreke, njihov signal je veoma jak pa prolazikroz zidove i čitave zgrade. U ovu grupu spadaju antene u obliku tan-jira i mrežaste ili grid antene.Na internetu ima puno tekstova kako napraviti svoju antenu odraznih djelova i materijala. Iako je to relativno jeftinije nego kupiti an-tenu, to se ne preporučuje jer antene iz “domaće radinosti” znaju dabudu nepouzdane. Ipak ako želite da se oprobate kao elektroničarposjetite http://yu1aw.ba-karlsruhe.de/shorten3dcra.pdf tu jeopisano kako se sastavlja 3d corner antena. To je relativno novi oblikantene, izgleda kao kutija i vrlo se teško uočava, a i kada se uočinjena namjena ostaje skrivena. Pojačalo služi da bi se u antenski kabal ubacila dodatna jednosmjerna

struja. Postoje dvije vrste pojačala, jednosmjerno (pojačava samosnagu emitovanja) i dvosmjerno ( pojačava osjetljivost emitovanja iprimanja signala). Njihova uobičajena namjena je da nadoknade gu-bitak energije koji se javlja zbog predugačkog antenskog kabla. Jediniproblem sa strane napadača, kod pojačala je što im je potreban mo-bilni izvor energije. Pored do sada opisanih komponenti potrebni sujoš i kablovi i konektori. Na njima ne treba štedjeti, jer ukoliko jenešto loše spojeno, javljaće se smetnje u radu i pojaviće se elektron-ski šum. Nabavite kablove sa već instaliranim konektorima, jer se up-ravo na spojevima stvaraju najveći gubici.Ovdje opisane vrste antena nisu jedine, postoji još mnogo vrsta ali seone znatno manje koriste. Ukoliko vas ova oblast interesuje pre-poručuje se Google . Kada ste odabrali komponente preći ćemo nasoftver, ali u idućem broju.

Vodič kroz wireless Drugi

dio

Ivan Radunović

OMNI SEMI GRID

ANTENA

OBLIKZRAČENJA

informacione tehnologijejul2009

25strana

Šta je Moodle ?Dominantna tehnologija koja se primjenjuje za organizaciju i isporukuonline kurseva je softver za menadžment učenja (learning manage-ment system, LMS). Ovaj softver postao je neizbježni dio okruženjaučenja (learning environment, LE). Pored isporuke onlline kurseva,LMS omogućava da se studenti upisuju na kurs, da se prati njihovonapredovanje u elektronskom učenju, da se bilježe rezultati rada iučenja i ostale aktivnosti.

LMS Fakulteta za Informacione tehnologije (http://www.fitlearning.net)je izgrađen na Moodle platformi koja je paket softvera otvorenog koda(open source pod GNU Public licencom). Riječ Moodle je akronim odizraza Modularno Objektno Orjentisano Dinamičko ObrazovnoOkruženje (eng. Modular Object Oriented Dynamic Learning Environ-

ment).Takođe, Moodle jeglagol koji opisuje procespolaganog prolaska krozneku materiju. Taj glagolnajbolje opisuje načinnastanka i razvoja samogMoodle sistema, kao inačin na koji studenti ipredavači mogu pristupitiobrazovnom procesu priučenju na daljinu.

Moodle je projekatotvorenog kôda (Opensource), što znači da jekorisnicima omogućen

uvid u izvorni kôd, uz mogućnost promjene aplikacije i prilagođavanjasopstvenim potrebama. Moodle je softver pod GNU Public licencom,pa iako je zaštićen, korisnicima je dozvoljeno da koriste, kopiraju i mi-jenjaju kôd, ukoliko omoguće drugima korišćenje kôda pod jednakimuslovima. Drugim riječima, korisnici ne mogu da mijenjaju originalnulicencu ni zaštitu, odnosno moraju da primijene istu GNU Public li-cencu na bilo koji drugi softver koji je razvijen pomoću ili na osnovuMoodle-a.

Moodle je Web aplikacija napisana u PHP-u, a podržava više vrstabaza podataka (izdvajamo MySQL i PostgreSQL). Moodle je prevedenna 65 jezika, a trenutno se koristi u 163 zemlje. Kako je Moodle pro-jekat otvorenog kôda, koji se kontinuirano razvija sa namjenom po-drške tzv. obrazovnom okruženju društvenog konstrukcionizma, onima brojnu zajednicu korisnika (oko 150 hiljada registrovanih koris-nika) i izvrsnu dokumentaciju i podršku. Mnogi korisnici aktivnoučestvuju u stvaranju Moodle-a, radom na postojećim dijelovima,izradom novih modula, kao i testiranjem proizvoda ili pružanjem po-drške korisnicima. Aplikacija se može besplatno preuzeti sa službeneMoodle Web stranice (http://www.moodle.org).

Pregled mogućnosti Moodle-aMoodle okruženjeMoodle sistem za upravljanje učenjem pruža nastavnicima punuračunarsku podršku pri organizaciji i izvođenju nastave u Webokruženju. Neke od važnijih mogućnosti Moodle-a su:izrada velikog broja kurseva na jednom sistemuplaniranje kurseva – raspored aktivnosti, kalendarupravljanje korisnicima, korisničkim ulogama i grupama korisnika nakursurad s već postojećim datotekama i obrazovnim sadržajimaprovjera znanja i ocjenjivanje korisnikapraćenje aktivnosti korisnikamnogobrojni alati za komunikaciju i kolaboraciju među korisnicimaupravljanje sistemom – sigurnosne kopije, statistike, logoviopsežan sistem pomoći i podrške

Prijava na Moodle sistemKako je Moodle web aplikacija, korisnici joj mogu pristupiti pomoćunekog od standardnih Web browser-a, kaošto su Internet Explorer,Mozilla Firefox ili Opere. Na početnoj Web stranici Moodle-a, korisnikse prijavljuje na sistem odabirom linka Login u gornjem desnom uglusistema. i korištenjem sopstvenog korisničkog imena i lozinke. Nakonprijave na sistem, korisnika dočekuje sopstvena početna stranica spopisom kurseva na koje jetrenutno prijavljen. (pogledajtevideo prikaz FIT sistema za e-učenje na web adresihttp://fit.unimediteran.net).

Uloge korisnikaU okviru Moodle Web aplikacijekorisnici su podijeljeni u dvijegrupe: administratori i „obični” korisnici. Administratori imaju svaprava upravljanja sistemom, poput kreiranja novih kurseva ili uređi-vanja postojećih, dodavanja novih korisnika i slično. Korisnici moguimati različite uloge, u zavisnosti od kursa kojem pristupaju. Tri na-jčešće vrste korisnika su:

nastavnici, koji mogu uređivati svoje kurseve, dodavati nas-tavne materijale,ocjenjivati učenike, pregledati statistikevezane za kurs, itd.učenici – studenti, koji mogu pregledati kurseve na koje suupisani, pregledati i preuzimati nastavne materijale, rješavatitestove provjere znanja, koristiti alate za komunikaciju i ko-laboraciju (zajednički rad), itd.gosti – korisnici koji nisu prijavljeni na sistem sa korisničkimimenom i lozinkom. Mogu pregledati opšte informacije o kur-sevima i neke nastavne sadržaje ukoliko su im omogućeni.

Svaki korisnik može (i svakako bi trebao) da uredi svoje lične podatke.U online nastavi to je posebno važno jer nema direktnog upozna-vanja nastavnika i učenika, pa je svaka informacija dobro došla. Stoga

Fakultet za Informacione tehnologije

Moodle (e-learning)U ovom i narednim brojevima približićemo čitaocima koncept elektronskog učenja i pred-stavićemo sistem za elektronsko učenje Fakulteta za informacione tehnologije

LMS Fakulteta za Informacione tehnologije (http://www.fitlearning.net)

Prijava na Moodle sistem


je u Moodle sistemu svakom korisniku uz dodavanje osnovnih infor-macija omogućeno i dodavanje slike, informacija o korisničkim naloz-ima na različitim sistemima za komunikaciju, adrese personalnihWeb stranica i slično. U zavisnosti od toga kako je sistema podešen,korisniku će biti dozvoljeno da promijeni podatke poput korisničkogimena, imena i prezimena, lozinke i e-mail adrese. Svaki korisnikmože da podesi svoju e-mail adresu pomoću koje će dobijati sveporuke o događajima vezanim za kurseve koje prati. Takođe, korisnamogućnost sistema je i odabir jezika korisničkog interfejsa što koris-nicima olakšava rad.

Osnovni elementi korisničkoginterfejsa

Elementi korisničkog interfejsase mijenjaju u zavisnosti oduloge koju ima korisnik sistemaStandardna instalacija Moodlesistema podrazumijeva da ko-risnički interfejs sadrži neko-liko glavnih dijelova. To su:

- Zaglavlje – sadrži naslov trenutnog kursa, obavještenje otrenutno prijavljenom korisniku i link za odjavu korisnika.

- Navigaciona traka (breadcrumbs) – pokazuje trenutnipoložaj korisnika u okviru kursa, uz mogućnost povratka nahijerarhijski više stranice.

- Dugme Omogući izmjene – dostupno je samo korisnicimakoji imaju ulogu nastvnika , a omogućava uređivanjeresursa i aktivnosti .

- Dugme Turn student view on – omogućava nastavnicima daprivremeno promijene korisničku ulogu i da pregledajukursa u obliku u kojem ga vidi učenik.

- Lijeva i desna kolona – Moodle blokovi, koji služe za nekuposebnu namjenu (pretraga foruma, popis kurseva, na-jnovije vijesti...). Svaki se blok može smanjiti (minimizovati)na veličinu trake naslova.

- Srednja kolona – Moodle moduli resursa i aktivnosti

Primjer online kursa u Moodle sistemu

Podnožje stranice – sadrži prikaz trenutno prijavljenog korisnika i linkna početnu stranicu kursa.

Korisnički interfejs za nastavnike je znatno složeniji i sadrži mnogoviše opcija pomoću kojih je moguće uređivati kurseve, dodavati nas-tavne materijale,ocjenjivati učenike, pregledati statistike vezane zakurs. Online kursevi su najčešće strukturirani po logičkim cjelinamakoje mogu imati tematski, nedjelni, socijalni ili neki drugi oblik. Nas-tavni resursi u Moodle-u su sve vrste datoteka (tekst,video,audio),

Web stranice ili linkovi na kojima stu-denti mogu pronaći dodatne materi-jale za učenje, pri čemu jedinodatoteke moraju biti prethodnonapravljene na lokalnom računaru.Lekcije su složeni nastavni materijali smnoštvom postavki pri čemu svakiučenik ima mogućnost da sam bira„puteve učenja“, tj. načine na koji ćeprolaziti kroz nastavne sadržaje.Komunikacioni alati i alati za kolabo-raciju su diskusione grupe – forumi,

chat kao sinhrona metoda komunikacije pri čemu korisnici morajubiti online u isto vrijeme, zatim Wiki aktivnosti i izrada ankete. Opcijesistema za kreiranje zadataka i testova provjere znanja omogućavajunastavnicima dodjelu različitih vrsta zadataka učenicima, prikupljanjei čuvanje rješenja kao i brzo i jednostavno unošenje ocjena (kojeulaze u cjelokupnu skalu ocjenjivanja). Izrada testova za provjeruznanja je vrlo kompleksna aktivnost u Moodle sistemu sa mnoštvomopcija za izbor vrste pitanja pri čemu je nastavniku omogućeno dasamostalno definiše sistem za ocjenjivanje. Postoji devet vrsta pi-tanja i u svim pitanjima nastavnik može upisivati povratne informa-cije za učenika, u zavisnosti od odabranog odgovora, Moodle sistempodržava više načina za čuvanje (backup) nastavnih materijala, bilocjelokupnih, bilo samo određenih dijelova. Za izradu backupa se na-jčešće brine administrator sistema, ali i sam nastavnik, ukoliko toželi, može kreirati sigurnosne kopije.

Pomoć korisnicimaU bilo kojoj fazi rada korisnici mogu dobiti pomoć, uokviru sistema za pomoć Moodle docs koji u pisanomobliku daje objašnjenja postavljenih upita. Uz svakuvažniju opciju u sistemu nalazi se upitnik u žutomkrugu. To je oznaka sistema pomoći, koji korisnika up-ućuje na pomoć u upravo tom segmentu sistema(npr.dodavanje novog resursa, izrada kviza i slično).Osim ovog sistema pomoći, vrlo je važno spomenuti iMoodle zajednicu (na službenoj Web adresihttp://moodle.org) koja je uvijek spremna pomoći svimkorisnicima. Izvrsna dokumentacija napisana kao zajed-nički projekat korisnika Moodlea na Web adresihttp://docs.moodle.org, opisuje rad s Moodle-om, po-jedine module i daje mnogo korisnih podataka. Doku-mentacija je podijeljena u članke za nastavnike,

administratore i osobe koje rade na daljem razvoju aplikacije.Takođe,od velike pomoći su i forumi – diskusione grupe, na kojimakorisnici postavljaju pitanja i razgovaraju o problemima, trikovima,savjetima i rješenjima. Forum Using Moodle(http://moodle.org/course/view.php?id=5) je veliki i vrlo koristanizvor informacija!

Instalacija

Za korišćenje Moodle sistemapotrebno je da imate:

Instaliran PHP ( verzija 4.1.0. ilinovija) sa omogućenim osobi-nama:

- Obrada slika (JPEG i PNG format)pomoću GD Librarya.

- Podršku za sesije (engl. session support).

- Podršku za otpremanje (engl. upload) datoteka (fajlova;engl. files).

- Instaliran MySQL server baza podataka.

Moodle Web aplikaciju možete preuzeti sa stranice: http://down-load.moodle.org , na kojoj se nalazi više različitih paketa - distribu-cija.

Promjena osnovnih ličnih podataka

Opcije zauređivanjekurseva:upravljanjeblokovima i aktivnos-tima

Primjer sistema pomoći


27strana

nast

avak

na

sled

ećoj

str

ani


Moj dan na internetu W

Dva osnovna paketa za instalaciju su:

Standard Moodle Distribution

Complete Install Packages(Moodle+Apache+MySQL+PHP)

Standard Moodle Distribution je paket u kojem senalazi samo Moodle aplikacija, bez Web servera,PHP-a i baze, koje je potrebno prethodnosamostalno instalirati, bilo pojedinačno, bilo ko-rištenjem nekog od gotovih paketa, poput XAMPP-a. Unutar ovog paketanalaze se različite verzijeaplikacija, poput Latest Release (zadnje izdane sta-bilne verzije), Latest Stable Branch (zadnje stabilneverzije, koja se dnevno osvježava i sadrži najnovijepromjene) ili Beta of next release (buduće verzijekoja je još u fazi razvoja i testiranja.Complete Install Packages je paket koji u sebi, osimMoodle-a, sadrži i sve potrebno za instalacijuokruženja u kojem Moodle, kao tipična Web ap-likacija, može raditi. Paketi za instalaciju na opera-tivnom sistemu MS Windows su zasnovani naaplikaciji XAMPP (http://www.xampp.org), kojasadrži Apache Web server, MySQL, PHP i Perl, atakođe postoje i paketi za instalaciju na Macintoshračunarima. Ukoliko želite, takav paket je mogućepokrenuti bez instalacije, što znači da Moodle nećeni na koji način promijeniti sistemske postavkevašeg računara, poput izmjene Registry datoteka,instalacije servisa i slično. Moodle Downloads stranica, osim paketa za insta-laciju, sadrži i bazu modula i dodataka (Modulesand Plugins) kao i preko 65 prevoda Moodle koris-ničkog interfejsa (Language Packs).

Naučite više o Moodle aplikacijiMoodle web stranica: http://moodle.org/

Moodle na Wikipediji:http://en.wikipedia.org/wiki/Moodle

Moodle YouTube prezentacija:http://www.youtube.com/watch?v=_o1fMQsfzoQ

Demo video prikaz sistema za e-učenje na FITu:http://fit.unimediteran.net

Moodle dokumentacije za administratore:http://docs.moodle.org/en/Installing_Moodle,ttp://docs.moodle.org/en/Installing_AMP

U sljedećem broju objašnjavamo instalaciju Moo-dle sistema.

dr Snežana Šćepanović([email protected])

dipl.ing Mladen Bukilić ([email protected])

Informisanost na prvom mjestu

S obzirom na vrstu posla koju obavl-jam, moj radni dan je skoro nezamislimbez interneta. To se prije svega odnosina korišćenje interneta u cilju in-formisanja o aktuelnostima i projek-tima u ostalim ministarstvima CrneGore ali i partnerskim ministarstvimazemalja u regionu. Vrlo je važno biti informisan o zbivan-jima na nivou globalne političke iekonomske scene, kao i o odredjenimsektorskiim politikama koje su unadležnosti Ministarstva ekonomije(npr industrija, energetika, nafta i gas). Takodje jedan od nezaobilaznih jutarn-jih rituala je “listanje” on line izdanjadnevne štampe, kao ali i odredjenihnedeljnika. Ali naravno internet ne služi samo uslužbene svrhe, privatno ga koristim dabudem u vezi sa prijateljima koje negledam često, da budem u toku deša-vanja u svim oblastima koje me intere-suju a da nisu industrija aluminijuma,hidroelektrane i ostale zanimljivosti ko-jima sam posvećena u okviru svogposla.

Maša Vukotić

ŠEF KABINETA

MINISTRAEKONOMIJE

BRANKA VUJOVIĆA


29strana

http://www.testfreaks.com/Ukoliko želite da provjerite kako se neki ure-đaj pokazao u praksi posjetite ovaj sajt. Ve-liki broj testova sa ocjenama uređaja.

http://mixtape.meVeliki broj lista, a imate i vi priliku da neštoizmiksujete.

http://www.mtsmondo.comPortal mts-a koji sadrži aktuelne informacijeiz svih oblasti života, politike, sporta, zabave,najava raznih dešavanja i linkove na svoje op-eratore: Telekom Srbija, mt:s, m:tel CG i m:telBiH

http://www.convert-me.comNe razmišljajte i ne pokušavajte se sjećatiosnovne škole kad želite da konvertujeteneku jedinicu već posjetite ovu adresu.

http://www.skyscrapercity.com/Informacije o velikom broju aktuelnihgrađevina, pa čak i kod nas.

http://www.sportpress.comAktuelni fudbalski i teniski rezultati sa obim-nom statistikom i tabelama. Skoro trenutnepromjene sa notifikacijom strijelaca i kar-tona.

http://www.regulativa.meRegistar i prečišćeni tekstovi svih zakona ipodzakonskih akata Republike Crne Gore, SRJugoslavije i Republike Srbije, registar i tek-stovi međunarodnih ugovora, baza izvoda izsudske prakse i baza propisa koji su prestalida važe.

http://www.usopen.comPosljednji Masters sezone, a najaktuelnijeinformacije ćete pronaći na zvaničnom por-talu.

WWWinter(n)etsantni linkovi


31strana

Ljeto omogućava neštoprijatniji život, ukome posebno uži-vaju mlađe osobe.Odlazak na more,razne žurke i dobarprovod su sastavnidio ovog godišnjegdoba, ono dođe kaopravo osvježenje.Tako je Samsungpogodio pravo vri-jeme i izbacio natržište model kojiobećava mnogo zabavesa stilom i veoma lakimi zanimljivim korišćen-jem, Samsung S8000 Jet.

Veoma zanimljiv uređajkojeg se nećete postidjetidok ga budete pokazivaliprijateljima, a još će vampomoći na najbolji mogućinačin da zabilježite naj-važnije trenutke. Jet posje-duje fantastičan ekran sapoboljšanim 3D interfejsom,kameru od 5 megapiksela saD1 snimanjem, Wi-Fi, GPS i sveono što je potrebno da se ovajmodel smjesti u visoku kate-goriju. Jet nam dolazi sa posljed-njim izdanjem TouchWizinterfejsa koji posjeduje velikibroj zanimljivih aplikacija. Jošjedna stvar koja će se mnogosvidjeti korisnicima je veoma os-jetljiv ekran na dodir. Korišćenjeovog ekrana je zaista lagano iprecizno. Da sve to radi kakotreba veoma je zaslužan moćanprocesor od 800Mhz, koji čini daJet radi bez ikakvih ’pauza’.

Imenik Jet-a može da smjesti do2000 kontakata, a uz svaki kon-takt postoji veliki broj unosnihpolja, pa čak i video polje. Jedinamana je slika kontakta, koja seprikazuje kada obavljate poziv aline i kada pretražujete kontaktlistu. Kao što se i očekivalo, Jet sedobro pokazao kad je obavljanjepoziva u pitanju, prijem signala jeodličan, a zvuk perfektan. Što seunosa teksta tiče, Jet podržava

svetri opcijekoje sumoguće kodovakvih tipova telefona: stan-dardna tastatura, ful QWERTYtastatura i prepoznavanjerukopisa. Prva dva načinafunkcionišu odlično, dok ne-dostatak stylus olovke prepozna-vanje rukopisa čini praktičnonemogućim. File browser jetakođe veoma kvalitetan, safolderima i fajlovima možete daradite šta god poželite, a nećevam praviti probleme ni memori-jske kartice većeg kapaciteta pri-likom rada sa fajlovima, jerusporavanja su svedena na mini-mum.

Muzički plejer je vizuelno malopromjenjen u odnosu naprethodne Samsung modele, anova opcija je 5.1 channeldugme. Pritiskom ovog dugmetaplejer se trudi da na najbolji

mogući način prikaže 5.1 zvuk ustereo slušalicama. Video plejerje takođe veoma dobar, a i onposjeduje 5.1 funkciju. Mnogi ćebiti zadovoljni kada čuju da ovajplejer podržava DivX i XviD for-mate. Audio kvalitet kod ovog

uređaja je solidan,dovoljno kvalitetanda budete zado-voljni.

Jet je opremljenkamerom od 5megapiksela, saautofokus funkci-jom, maksimalnerezolucije fo-tografija od2560 x 1920 pik-sela. Dupli LEDblic je trebaloda poboljšakvalitet fo-tografija uuslovimaslabevidljivosti, alijedva da uspi-jeva u tome.Kvalitet fo-

tografija ivideo snimaka je

zaista dobar, naravno uko-liko snimate preko dana. Konek-tivnost Jet-a je zaista navrhunskom nivou, sve što vammože pasti na pamet je tu, odHSDPA podrške pa sve do Wi-Fi.Jet za navigaciju internetom ko-risti Dolfin web browser koji jeveoma funkcionalan i lak za ko-rišćenje, podržava i noviju opcijuzumiranja pomoću prsta. GPSmodul je ugrađen, ali dolazi bezinstaliranog softvera za navi-gaciju, tako da ćete morati samokupiti i instalirati odgovarajućisoftver.

Jet je veoma zanimljiv model, kojiće vjerovatno naći svoj put domlađih korisnika, prije svega zbogsvojih multimedijalnih sposob-nosti, ali se sigurno neće pokajatini oni stariji i zahtjevniji korisnicikupovinom ovog modela.

Piše: Danilo Tomčić

Jet za navigaciju internetom koristi

Dolfin web browserkoji je veoma

funkcionalan i lak zakorišćenje, podržava i

noviju opciju zumi-ranja pomoću prsta

Fantastičan ekran sa poboljšanim 3D

interfejsom

Jet se dobro pokazao kadje obavljanje poziva u

pitanju, prijem signala jeodličan, a zvuk perfektan

Кamerа od 5 megapiksela, sa

autofokus funkcijom,maksimalne rezolucije

fotografija od 2560 x 1920 piksela

Samsung S8000 Jet


ALT tekstAtribut u HTML-u koji se definiše za slikukako bi je dodatno opisali. ALT tekst je vidljivna mjestu slike prije nego što se učita ili kadkorisnik pređe mišem preko nje. HTML 4.0standard je ovaj tag svrstao u obaveznetagove i pravila pisanja dobrog HTML-analažu da je za svaku sliku potrebno defin-isati ALT tag.

AutoresponderProgram koji na poslati e-mail automatskišalje odgovor sa predefinisanom porukom.

Bandwidth1. Količina informacija i podataka koje jemoguće prenijeti kroz mrežu u određenomvremenskom intervalu. Bandwidth se običnoizražava kao količina bitova u sekundi (bps),kilobitova po sekundi (kbps) ili kao količinamegabitova po sekundi (mps).2. Izraz bandwidth (ili transfer) se čestospominje u kontekstu web hostinga, gde oz-načava koliki promet prezentacija možemesečno da ostvari. Svi fajlovi koji se nalazena prezentaciji (HTML, slike, .zip i .swf da-toteke...) generišu saobraćaj kada im korisnikpristupi. Praćenje generisanog saobraćaja jemoguće pratiti kroz Control Panel.

BannerVrsta oglašavanja na web prezentaciji. Podpojmom "banner" podrazumjeva se sličicakoja je linkovana ka ciljnoj prezentaciji.

Broj jedinstvenih posjetilacaBroj različitih posjetioca web sajta uodređenom intervalu vremena. Ovaj broj, zarazliku od hitova, predstavlja jedini pouzdanimetod za mjerenje posjećenosti nekojprezentaciji.

BrojačSkripta ili program koji prati broj zahtjeva zaprikazivanjem web preznetacije.

BrowserAplikacija koja omogućava pretraživanje ikretanje po World Wide Web-u kao i ostalimInternet resursima.

CGI skriptProgram napisan u nekom programskomjeziku (najčešće u PERL-u) koji se koristi zakreiranje interaktivnih i dinamičkih webstranica. Može da se koristi u razne svrhe;često se koristi za obradu podataka koje jeposjetilac upisao u formular, za pretraživanjestranica, slanje newslettera, postavljanje an-keta i knjiga gostiju.

CGI"Common Gateway Interface": protokol kojiomogućuje web serveru komunikaciju s os-talim programima / skriptovima instaliranimna serveru. Pomoću CGI-a web server pozivaizvršavanje nekog programa i šalje mu po-datke na obradu. Program potom procesuirapodatke, a server vraća rezultate programa uweb browser.

CIRComitted Information Rate predstavlja mini-malnu, zagarantovanu propusnost linka odstrane provajdera u momentima najvećegsaobraćaja, zagušenja.

CookieFajl koji sadrži informacije o posjetiocu kaonpr. rezoluciju monitora ili operativni sistem,zatim username i password specifičan za tajsajt na kojem se posetilac nalazi. Cookies sesmeštaju na računar posjetioca u posebnomfolderu. Kad posjetilac dođe na neki web sajtkoji postavlja cookies-e, browser ispitujepostoji li na njegovom računaru određenicookie i prema tome izvršava neke radnje,npr. automatski ga loguje na sajt.

CSSCSS ili Cascading Style Sheets je proširenjeHTML standarda koje omogućuje da seHTML tagovima dodaju posebne definicije iz-gleda i stila kao što su npr. boja, font, pozad-ina, okviri, margine i slično. CSS ima nekolikoprednosti, a najveće su jednostavno održa-vanje, jednostavna sintaksa, smanjena težinaHTML dokumenta i efekti koje standardniHTML ne može postići.

DHTML (Dynamic HTML)Dynamic HTML je standard koji funkcionišekroz kombinaciju HTML-a, Javascripta, CSS-ai DOM-a. DHTML omogućuje veću interak-tivnost web stranica.

DNSDomain Name Server - program koji prevodiimena domena u njihove IP adrese. Bez DNS-a morali bismo umjesto imena kao npr.www.yahoo.com pamtiti njegovu IP adresu,tj. niz brojeva npr. 64.58.76.223.

DOMDocument Object Model - model kojiomogućuje npr. Javascriptu da pristupa indi-vidualnim dijelovima dokumenta i nad njimavrši neke operacije. DOM se između ostalogkoristi i u DHTML-u i omogućuje dinamičnosti interaktivnost web stranica.

DomenJedinstven naziv oblika <ime>.<rang> kojiukazuje na položaj i pripadnost određenihservera ili računara u mreži.

E-CommerceProdaja robe i usluga na internetu. Da bi semoglo prodavati nešto na internetu, potre-ban je tzv. merchant account (servis koji ćeprocesiurati kreditne kartice), sigurnosniserver koji ima enkripciju podataka i meha-nizam za kreiranje porudžbina (shoppingcart).

FAQFrequently Asked Questions ili često postavl-jana pitanja, kolekcija pitanja i odgovora nanjih koja je objavljena na web stranicama.Služi kao pomoć novim posjetiocima.

FlashMultimedijalni format koji se koristi kao in-teraktivna i vizuelno atraktivna alternativastatičkim HTML stranicama. Za gledanje flashanimacija u browseru potreban je Flash plu-gin.

FTPFile Transfer Protocol - protokol kojiomogućuje prenos podataka na Internetu.Ovaj protokol zajedno sa FTP programimakoji ga podržavaju često koriste webmasterida bi postavili web prezentaciju na webserver.

HitZahtev za fajlom od strane browsera / posje-tioca. Svaki zatraženi fajl predstavlja jedanhit, bez obzira da li se radi o tekstualnomfajlu, slici ili flash filmu. Primer: ako posetilac

WEB RJEČNIK


33strana

pristupi web stranici koja sadrži samo dveslike, u informacijama koju ostaju na serverubiće zabilježena tri hita - jedan za samu webstranicu i po jedan za svaku sliku.

HTMLHypertext Markup Language, jezik u kojemsu napisane web stranice. Sastoji se odskupa naredbi za označavanje (tzv. markuptagova) koje browseru govore kako prikazatitekst, slike i ostale elemente web stranice.

HTTPHypertext Transfer Protocol, jezik na kojemkomuniciraju web serveri i web klijenti(uglavnom browseri), omogućuje prenosweb dokumenata.

Ime domenaJedinstveno ime web prezentacije www.bit.me .

IP adresaInternet Protocol adresa - jedinstveno imesvakog računara i/ili sistema koji je povezanna Internet. IP adresa je izražena kao niz bro-jeva u obliku A.B.C.D gdje su A,B,C i D brojizmeđu 0 i 255.

JavaObjektno-orjentisan programski jezik ukojem su napisane brojne aplikacije nawebu. Javu je razvila firma Sun Microsys-tems. Baziran je na C++ programskom jeziku.

JavascriptSkript jezik koji upravlja HTML kodom i činiweb prezentaciju interaktivnom i di-namičnom. Javascript je mnogo jednostavnijiod Jave, ali i ograničeniji. Da bi se izvršavao,browser mora imati podršku za Javascript(svi browseri proizvedeni poslednjih godinaimaju podršku za Javascript).

Keywords (ključne reči)Riječi koje opisuju djelatnost preduzeća iweb prezentacije. Ključne riječi se zadaju uMETA tagu i tu ih pretraživači lociraju.

Log fileZapis koji kreira web server i sadrži podatkeo posjetiocima prezentacije, kada i kojestrane su posjećene.

Mailing listaLista sastavljena od email adresa, kreirana sanamjerom da se na te adrese povremenošalju informacije. Mailing lista se kreira takošto se posjetiocima ponudi upis na mailinglistu i mora se bazirati isključivo na dobro-voljnom upisu. Mailing lista se često koristikao sinonim za newsletter ili e-zine.

META tagHTML tag koji se stavlja u sekciju web doku-menta. META tagovi se koriste da bi se pre-traživačima dale informacije o prezentaciji:opis, ključne reči, zatim podaci o autoru i sl.

NameserveriNameserver je računar koje sadrži listu dom-ena i IP adresa koji su vezani na njega. Kadase upiše naziv domena u browser, nameserver poveže domen i IP adresu te se uči-tava tražena strana u browseru. Da bi to bilomoguće domen mora biti hostovan nanekom računaru koje je stalno povezan naInternet.

NetiquetteInternet etiquette - pravila ponašanja na in-ternetu, kakvo je ponašanje poželjno, a šta jenepoželjno. Netiquette obuhvata email,usenet, forume, chat i sve ostale oblike ko-munikacije na Internetu.

Open sourceVrsta licence ili računarskog programa čiji sekod može modifikovati i koristiti u privatne iposlovne svrhe. Autori Open source pro-grama kod daju na javno korišćenje ostalimkorisnicima, i samim tim je Open source pro-gram najčešće besplatan.

Page ViewsPokazatelj koji se koristi za mjerenje pos-jećenosti prezentacije; predstavlja broj uči-tanih HTML strana, za razliku od hitova nesadrži učitane slike, u odnosu sa brojemjedistvenih posetioca, page viewsa brojivišestruko učitavanje jedne HTML straniceod strane istog posjetioca.

PERLPractical Extraction and Report Language -programski jezik koji se najčešće koristi zapisanje CGI skripti.

PHPHypertext Preprocessor - skript jezik koji seizvršava na serveru, njegove instrukcije seubacuju u HTML kako bi se kreirao di-namičan sadržaj. Instrukcije čita i obrađujeweb server, te nakon obrade šalje browserusadržaj koji proizvodi PHP program.

SendmailUNIX implementacija SMTP (Simple MailTransfer Protocol) protokola za slanje emaila.Kad sendmail server primi email, on gapokušava isporučiti primaocu i ako to nije ustanju odmah, pokušaće isporučiti email kas-nije. Koristi se u kombinaciji sa POP3 i IMAPserverima kako bi poruke mogao da stavi uinbox na serveru.

SpamNeželjeni mail. Spam je, tehnički, svaki priml-jeni email koji nije izričito tražen da se primi.

SpiderProgram koji prati linkove na web prezentaci-jama u potrazi za novim web stranicama. Spi-dere šalju pretraživači kako bi automatskiindeksirali nove strane ili ažurirali podatke usvojoj bazi.

SSIServer-Side Includes su komande koje seubacuju u HTML kod i koje govore browseruda prikaže neku informaciju sa servera. Tip-ična SSI komanda je prikaz datuma i sata.TelnetNačin pristupa podacima na mreži sa ko-mandne linije (kao nekad u DOS-u).

Top-Level domenNastavak kojim završavaju domeni, npr .com,.net, .org, .yu. Postoji nekoliko top-leveldomena od kojih se neke koriste samo uSAD-u: .gov (government), .edu (education),.mil (military). Osim generičkih top-leveldomena postoje i nacionalni top-leveldomeni kao što su .me, .rs, .uk i ostali.

URLUniform Resource Locator - to je adresa webprezentacije

WYSIWYGSkraćenica za "What you see is what youget" koja se odnosi na vizualne HTML editore

Pošto smo neplanirano preskočili čas web škole odlučili smo da i dalje ostanemo na webu i pojasnimo nekoliko pojmova.


SortiranjeU prethodnim lekcijama smo vidjeli na kojinačin možemo dobiti razne izvještaje, kom-binujući kolone iz jedne ili više kolona, izdva-jajući vrste po određenim kriterijumima itd. Svaki izvještaj bi trebalo i malo „urediti“, dabi nam prikaz podataka bio pregledniji. Toćemo uraditi sortiranjem.

ORDER BY klauzulaDa bismo sortirali izvještaj po izabranojkoloni, koristimo na kraju upita ORDER BYklauzulu posle koje navodimo po kojem kri-terijumu vršimo sortiranje, kao i u komporetku.ASC na kraju ORDER BY klauzule sortira po-datke u rastućem redosledu, on je default zaORDER BY.DESC je suprotno od ASC, znači sortira po-datke u opadajućem redosledu.

Primjer1.

select * from departmentsorder by location_id;

Vidimo da ćese sortirati izv-ještaj po kolonilocation_id.Pošto smo od-lučili da sorti-

ramo u rastućem poretku, nije bilo potrebnopisati ASC.

Primjer2.

select first_name, last_name, hire_date fromemployees

where manager_id=100order by hire_date desc;

Primjer3.

select first_name, last_name, hire_date fromemployeeswhere manager_id=100order by last_name asc;

Sortiranje po aliasukolone

Sortirati možemo i poaliasu kolone. Uobičajnoje da se alias daje nad ko-lonom koju kreira neki ar-itmetički izraz, kao i zbogopisnijeg naziva zaglavljakolona.

Primjer4.select first_name ime, last_name prezime,salary*12 "Godisnja zarada" from employ-eeswhere manager_id=100order by "Godisnja zarada" desc;

Sortiranje po više kolonaUkoliko želimo da namprikaz bude sortiran poviše kolona, nezavisno odredosleda, mi tomožemo uraditi jednos-tavno navodeći kolone, pri čemu treba voditiračuna da se prvo navede kolona po čijemkriterijumu se želi početi sa sortiranjem.

Primjer5.select first_name ime, last_name prezime,hire_date from employeeswhere lower(job_id)='it_prog' or depart-ment_id=90order by first_name, hire_date desc;

Kao što vidimo, izvještaj se prvo sortira pokoloni prezime u rastućem nizu (pošto je takolona tipa varchar2 , to znači da je sortiranopo abecednom redu), a zatim po datumu za-pošljavanja u opadajućem nizu.

SQL funkcijeDvije vrste funkcija:· jednoredne funkcije -funkcije koje za jedan

red vraćaju jedan rezultat · grupne funkcije –funkcije koje za više re-

dova vraćaju jedan rezultat

Jednoredne funkcije se dele u pet podgrupa:

· funkcije nad karakternim tipovima· funkcije nad brojevnim tipovima· funkcije nad datumskim tipovima· funkcije za konverziju· opšte funkcije

Funkcije nad karakternim tipovima· Funkcije za manipulaciju veličine slova

(LOWER, UPPER, INITCAP)· Funkcije za manipulaciju karaktera (CON-

CAT, SUBSTR, LENGTH, INSTR,LPAD|RPAD, TRIM, REPLACE)

Primjer6.

SELECT lpad(first_name, 20, '+') radnik FROMemployeeswhere lower(first_name) like 'e%';

Primjer7.

select first_name,last_name,rpad(salary, 10, '*')plata from employeesorder by first_name;

SQLV dioMarija RoganovićOracle SQL expert

SQL SQL SQLPrimjer8.

Prikazati sve radnike sa imenom iprezimenom u jednoj koloni.

SELECT CONCAT(CONCAT(first_name, ' '), last_name) rad-

nik FROM employees;SELECT CONCAT (first_name || ' ',last_name) radnik FROM employees;

Primjer9.

Prikazati imena radnika tako da su sva slova“a” zamijenjena velikimslovom “A”.SELECT REPLACE(first_name, 'a','A') FROMemployees;

Funkcije nad brojevnim tipovima (ROUND,TRUNC, MOD)

Primjer10.

SELECT distinct TRUNC(46.927),TRUNC(46.927,2), TRUNC(46.927,-1)FROM dual;

Primjer11.

SELECT distinct ROUND(46.927),ROUND(46.927,2), ROUND(46.927,-1)FROM dual;

Funkcije nad datumskimtipovima

Primer 12.

Naći razliku u mesecima izmedjuu najstarijegi najmlaneg radnikaSELECT TRUNC(MAX(MONTHS_BETWEEN

(r1.hire_date, r2.hire_date)),0) "Maximalnarazlika"FROM employees r1, employees r2;

Primjer13.

Izračunati radni staž u mjesecima radnika poprezimenu Lorentz..SELECTMONTHS_BETWEEN(sysdate,hire_date)"Radni staz"FROM employeeswhere upper(last_name)='LORENTZ';

Primjer14.

Izračunati kada ističe 10 godina rada u firmiradnicima iz sektora za IT.

SELECT first_name || ' ' || last_name radnik,hire_date "Datum zaposlenja",ADD_MONTHS(hire_date, 10*12) "Deseto-godisnjica"FROM employeeswhere lower(job_id) like 'it%';

Primjer15.

Prikazati datum narednog petka.(1-nedelja,2-ponedeljak,3-utorak…7-subota)SELECT NEXT_DAY(SYSDATE, 6) "Narednipetak"FROM dual;

Primjer16.

Prikazati poslednji datum u ovom mjesecu.SELECT LAST_DAY(SYSDATE)Poslednji_dan_u_ovom_mjesecuFROM dual;

Operacije sa datumima

Primjer17.

Izlistati za sve radnike koliko godina rade u

firmi, pri čemu ćemo prvo prikazati radnikesa duzim stažom.

SELECT first_name||' '||last_name radnik,trunc((SYSDATE - hire_date)/365) radni_stazFROM employeesorder by radni_staz desc;

Opšte funkcijeNVL (izraz1, izraz2)NVL2 (izraz1, izraz2, izraz3)NULLIF (izraz1, izraz2)COALESCE (izraz1, izraz2, ... ,izrazN)

Primjer18.

Prikazati imena i prezimena svih radnika.Posebno naznačiti da li je zaposleni man-adžer ili običan radnikSELECT first_name "ime radnika", last_name"prezime",NVL2(manager_id, 'radnik', 'direktor')funkcijaFROM employees;

Primjer19.

Prikazati podatke o bonusima radnika. Tamogdje je NULL vrijednost za bonus napisati 0.SELECT first_name||' '|| last_name radnik,NVL(commission_pct,0) bonusFROM employees;

U sljedećoj lekciji ćemo nastaviti priču ofunkcijama.

Ukoliko imate nešto da nas pitate u vezi SQLškole kontaktirajte nas na mail adresu: [email protected].

35stranainformacione tehnologijeseptembar2009

Objektni tipovi (npr. String, Integer) se u Javi jako razlikuju od primi-tivnih tipova (npr. int).Jednostavno deklarisanje varijable čiji je tip zadan klasom ne značiodmah i kreiranje objekta te klase. Objekti moraju biti izričito kon-struisani. Za računar, postupak konstruisanja objekta značipronalaženje slobodne memorije za čuvanje objekta i punjenje vari-jabli instance tog objekta. Programera obično ne zanima gdje će umemoriji objekat biti sačuvani, ali je poželjno da ima bar nekakavnadzor nad početnim vrijednostima sačuvanih u varijable instanceobjekta. Varijabli instance može biti dodjeljena neka početna vrijednost prideklarisanju, kao i svim drugim varijablama. Za primjer razmotrimoklasu ParKocki. Objekt ove klase predstavlja par kocki. Sadržavaćedvije varijable instance koje predstavljaju brojeve na gornjoj stranikocki i metodu instance za bacanje kocki:

public class ParKocki {

public int kocka1 = 3; // broj na prvoj kockipublic int kocka2 = 4; // broj na drugoj kocki

public void baci() {// bacanje kocke se simulira tako da se odaberu dva// slučajna broja između 1 i 6

kocka1 = (int)(Math.random()*6) + 1;kocka2 = (int)(Math.random()*6) + 1;

}

} // kraj klase ParKockiPočetne vrijednosti varijabli kocka1 i kocka2 su postavljene na 3 i 4.Ove početne vrijednosti postavljaju se svaki put kad se kreira objekttipa ParKocki. Svaki put kad se kreira novi objekt, on dobija svojevlastite varijable instance sa dodjeljenim vrijednostima: "kocka1 = 3"i"kocka2 = 4".

Razmotrimo izmjenjenu klasu ParKocki: public class ParKocki {

public int kocka1 = (int)(Math.random()*6) + 1;public int kocka2 = (int)(Math.random()*6) + 1;

public void baci() {kocka1 = (int)(Math.random()*6) + 1;kocka2 = (int)(Math.random()*6) + 1;

}

} // kraj klase ParKockiU ovom primjeru, početne vrijednosti kocki su određene slučajnimbrojem, kao da je na igrački sto ubačen novi par kocki. Budući se ini-cijalizacija sprovodi za svaki novi objekt, za svaki novi par kocki će bitiodređen novi skup početnih vrijednosti. Različiti parovi kocki moguimati različite početne vrijednosti. Pri inicijalizaciji static varijabli

situacija je drugačija, jer postoji samo jedna kopija static varijable čijainicijalizacija se vrši samo jednom, pri prvom učitavanju klase. Ako se varijabli instance ne dodjeli početna vrijednost, automatski ćejoj biti dodjeljena default vrijednost. Varijablama instance numer-ičkog tipa (int, double, ...) se dodjeljuje početna vrijednost 0,logičkim varijablama (boolean) se dodjeljuje vrijednost false, a charvarijablama se dodjeljuje Unicode znak brojčane vrijednosti 0. Vari-jable instance takođe mogu biti i tipa objekt. Default početna vrijed-nost za takve varijable je null, što znači i za String varijable koje suisto tako objekti. Objekti se kreiraju operatorom new. Tako u programu u kojemu že-limo koristiti objekt ParKocki treba napisati:

ParKocki kocka; // deklaracija varijable tipa ParKockikocka = new ParKocki(); // konstruiše objekat tipa ParKocki

// i čuva poziv na njega u varijablu kockaU ovom primjeru "new ParKocki()" je izraz koji rezerviše memoriju zaobjekt, inicijalizira varijable instanci tog objekta i vraća poziv na ob-jekt. Ovaj poziv je vrijednost izraza i sačuvan je izrazom pridjeljivanjau varijablu kocka. Dio ovoga izraza, " ParKocki()", izgleda kao pozivpotprograma i to nije slučajno. Zapravo, to je poziv posebnog potpro-grama, konstruktora. Svaka klasa ima svoj konstruktor, a ako ga pro-gramer nije zadao, sistem pridjeljuje default konstruktor. Dakle,konstruktor ne mora biti prikazan u definiciji klase, ali, u svakomslučaju, postoji. Defaultni konstruktor ne radi ništa osim pridjeljivanjamemorije i inicijalizacije varijabli instance. Za sve druge potrebemoguće je uključiti jedan ili više konstruktora u definiciju klase.

Definicija konstruktora izgleda jednako kao i definicija bilo kojeg dru-gog potprograma, uz tri napomene. Konstruktor nema povratnogtipa (niti void), ime konstruktora mora biti jednako kao i ime klase ukojoj je definisan, a jedini modifikatori koji mogu biti korišteni nakonstruktoru su modifikatori pristupa public, private i protected,(konstruktor ne može biti deklarisan kao static.) Konstruktor ima uobičajenu građu potprograma, tj. blok naredbi.Nema ograničenja naredbi koje mogu biti korišćene. Jedan od glavnihrazloga korišćenja konstruktora je mogućnost uključivanja para-metara koji daju podatke korištene pri kreiranju objekta. Tako, naprimjer, konstruktor za klasu ParKocki može dati početne vrijednostipokazane na kockama: public class ParKocki {

public int kocka1; // broj na prvoj kockipublic int kocka2; // broj na drugoj kocki

public ParKocki(int vrijednost1, int vrijednost2) {//konstruktor

// stvara par kocki na kojima su u početku vrijednost1 i vrijednost2kocka1= vrijednost1; // pridjeljuje određene vrijednosti kocka2= vrijednost2; // varijablama instance}

public void baci() {


Dženan Strujić, Fakultet za informacione tehnologije, Univerzitet “Mediteran” Podgorica

šoljica kafe zaprogramere10. dio Konstruktori I inicijalizacija objekata

// bacanje kocke tako da na svakoj kocki bude slučajni broj između 1i 6

kocka1= (int)(Math.random()*6) + 1;kocka2= (int)(Math.random()*6) + 1;

}} // kraj klase ParKockiKonstruktor je deklarisan kao "public ParKocki (int vrijednost1, intvrijednost2)...", bez povratnog tipa i sa istim imenom kao i klasa; toje način na koji Java prepoznaje konstruktor. Konstruktor ima dvaparametra, čije vrijednosti moraju biti zadane pri pozivu konstruk-tora. Na primjer, izraz "new ParKocki (3,4)" stvara objekt ParKocki ukojem su vrijednosti varijabli instance kocka1 i kocka2 postavljene napočetne vrijednosti 3 i 4. Nakon što je konstruktor dodat u klasu, više se ne može kreirati ob-jekat izrazom "new ParKocki ()", jer je konstruktorom definisano dru-gačije, tj. traže se dvije ulazne vrijednosti. Dakle, sistem daje defaultkonstruktor samo ako u definiciji klase nema definicije konstruktora.Ovaj problem se može riješiti dodavanjem drugog konstruktora uklasu, ovaj put bez parametara. Broj konstruktora je neograničen,sve dok su njihove definicije različite, zapravo dok imaju različit brojili tipove formalnih parametara. U klasi ParKocki možemo imati kon-struktor bez parametara koji će davati par kocki sa slučajnim od-abirom početnih vrijednosti: public class ParKocki {

public int kocka1; // broj na prvoj kockipublic int kocka2; // broj na drugoj kocki

public ParKocki() {// konstruktor, stvara par kocki koje u početku// pokazuju neke slučajne vrijednosti

baci(); // poziva baci() metodu za bacanje kocki}

public ParKocki(int vrijednost1, int vrijednost2) {// konstruktor, stvara par kocki koje u početku// pokazuju vrijednosti vrijednost1 i vrijednost2

kocka1= vrijednost1; // daje određene vrijednostikocka2= vrijednost2; // varijablama instance

}

public void baci() {// baca kocke tako da na njima budu slučajne vrijednosti

između 1 i 6kocka1= (int)(Math.random()*6) + 1;kocka2= (int)(Math.random()*6) + 1;

}

} // kraj klase ParKockiSad imamo mogućnost stvaranja novog objekta ParKocki bilopozivom "new ParKocki()" ili "new ParKocki(x,y)".

Jednom kad je napisana, ova se klasa može koristiti u bilo kojem pro-gramu koji radi s jednim ili više parova kocki. Više nema potrebe zapisanjem koda za bacanje kocki i brige oko ispravnosti tog potpro-grama. Primjer programa koji koristi klasu ParKocki za brojanje kolikoputa treba baciti dva para kocki da bi pokazali iste vrijednosti: public class BaciDvaPara {

public static void main(String[] args) {

ParKocki prviPar; // prvi par kockiprviPar = new ParKocki ();

ParKocki drugiPar; // drugi par kockidrugiPar = new ParKocki();

int brojBacanja; // brojač koliko puta su kocke bačeneint ukupno1; // suma na prvom paruint ukupno2; // suma na drugom parubrojBacanja = 0;

do { // bacaj kocke dok sume ne budu jednakiprviPar.baci(); // baci prvi parukupno1= prviPar.kocka1 + prviPar.kocka2; // suma prvi

parSystem.out.println("Suma prvog para je " + ukupno1);

drugiPar.baci(); // baci drugi partotal2 = drugiPar.kocka1 + drugiPar.kocka2; // suma drugi

parSystem.out.println("Suma drugog para je " + ukupno2);

brojBacanja++; // broj ovo bacanjeSystem.out.println(); // prazan red

} while (ukupno1 != ukupno2);

System.out.println("Trebalo je " + brojBacanja+ " bacanja da sume budu jednake.");

} // kraj main()

} // kraj klase BaciDvaParaKonstruktori su potprogrami posebne vrste. Nisu metode instancejer ne pripadaju objektima, budući da su odgovorni za stvaranje ob-jekata postoje prije njih. Najsličniji su static potprogramima, ali nisu ine mogu biti deklarisani kao static. Zapravo, po specifikaciji Java pro-gramskog jezika, oni i nisu članovi klasa. Za razliku od ostalih potprograma, konstruktor se može pozvatijedino korištenjem new operatora u izrazu oblika:

new ime-klase (popis-parametara)

pri čemu popis-parametara može biti i prazan. Naziv izraz se koristizato jer izračunava i vraća vrijednost, tačnije poziv na objekat koji jestvoren. Najčešće se vraćeni poziv čuva u varijablu, iako je dozvol-jeno koristiti poziv konstruktora i na druge načine, npr. kao para-metar pri pozivu potprograma ili kao dio složenijeg izraza. Naravno,ako se poziv ne sačuva u varijablu, neće postojati način na koji bi seupravo stvoreni objekat mogao pozivati. Poziv konstruktora je složeniji od običnog poziva potprograma ilifunkcije. Korisno je poznavati sve korake kroz koje računar prolazi pripozivu konstruktora:

1. Računar osigurava dio neiskorišćene memorije u heapu,dovoljno velik za čuvanje objekta određenog tipa.

2. Inicijalizacija varijabli instance objekta. Ako su zadanepočetne vrijednosti, te se vrijednosti izračunavaju i čuvajuu varijable, u suprotnom se varijablama dodjeljuju defaultvrijednosti.

3. Procjenjuju se vrijednosti stvarnih parametara u konstruk-toru, te se dodjeljuju formalnim parametrima konstruk-tora.


37strana

nast

avak

na

sled

ećoj

str

ani


4. Izvršavaju se naredbe iz tijela konstruktora,ako ih uopšte ima.

5. Vraća se poziv na objekt kao vrijednostpoziva konstruktora.

Krajnji rezultat svega ovoga je poziv na novi objekt,koji se može koristiti za pristup varijablama instanceili poziv metoda instance tog objekta.Za primjer razmotrimo ranije korišćenu klasu Studentpisanu na drugačiji način, korišćenjem konstruktora ideklarisanjem private varijable ime. public class Student {

private String ime; // ime studentapublic double test1, test2, test3; // ocjene

na tri testa

Student(String toIme) {// konstruktor za Student objekte;// daje ime studentaime = toIme;}

public String uzmiIme() {// metoda za čitanje vrijednosti private// varijable instance imereturn ime;}

public double srednja() { // računa srednju ocjenureturn (test1 + test2 + test3) / 3;}

} // end of class Student

Objekat tipa Student sadrži podatke o određenomstudentu. Konstruktor u ovoj klasi ima parametar tipaString koji određuje ime studenta. Objekti tipa Stu-dent mogu biti kreirani izjavama poput:

std = new Student("Marko Marković");std1 = new Student("Pero Perić");

U prvoj verziji ove klase, vrijednost ime je bila dod-jeljivana kroz program nakon stvaranja objekta tipaStudent. Nije bilo garancije da će programer ispravnopostaviti ime. U novoj verziji nema mogućnostistvaranja objekta osim pozivom konstruktora koji au-tomatski postavlja ime. Na taj način se umanjujemogućnost pojave grešaka (bugova) u programu. Drugi način osiguranja je korišćenje private modifika-tora. Budući je varijabla instance ime private, nemanačina na koji ijedan dio programa van Student klasemože pristupiti varijabli ime. Program postavlja vri-jednost varijable ime preko ulaznog argumenta, pripozivu konstruktora. Metoda uzmiIme(), koju jemoguće pozvati van klase, omogućava čitanje imenastudenta, ali nema načina na koji to ime može bitipromijenjeno. Jednom kad je stvoren objekt tipa Stu-dent, dobija ime koje mu ostaje nepromjenjivo dokgod objekt postoji.

U ovom kursu ćemo koristiti verziju AutoCAD 2007 jer je ona, po našem mišl-jenju, najprikladnija za korisnike koji se po prvi put sreću sa ovim programom. Uzpomoć ovog kursa imaćete priliku da nacrtate svoj prvi crtež u AutoCAD-u.

Šta je AutoCAD?AutoCAD je najmoćniji soft-verski proizvod za crtanje iprojektovanje na personal-

nim računarima. Ovaj program ima široku primjenu kod korisnika čija struka po-drazumijeva tehničko crtanje i modelovanje (inženjeri građevine, arhitekture,mašinstva,elektro-tehnike…). AutoCAD je skraćenica za AUTOmatic ComputerAided Design, odnosno automatsko računarsko projektovanje. Osnovna razlikaizmeđu AutoCAD-a i sličnih programa je upravo visok kvalitet komunikacije kojase odvija na relaciji korisnik-program. To je u stvari program koji prevodi koris-nikove želje u računarski jezik.

Neophodna računarska oprema (system requirement)

- Intel Pentium IV, or compatible - Microsoft Windows XP (Professional, Home Edition, or Tablet PC Edi-

tion), Windows 2000 Professional SP4 - 512 MB RAM (minimum) - 750 MB free disk space - 1024x768 VGA with true colour (minimum) - Mouse or other pointing device - CD-ROM drive - Microsoft Internet Explorer 6 SP1

UvodOsnovni dijelovi AutoCAD-a su :

- meniji

- trake s alatima – Trake saalatima se sastoje od grupealata koje obavljaju sličnezadatke. Ikone na traci s ala-tima predstavljaju komande.Trake s alatima : Standard,Properties, Layers, Styles,Draw i Modify su vidljive prisvakom otvaranju programa.

- koordinatni sistem

- komandna linija – Pri dnu ekrana je poseban prostor u kome se običnovide tri reda teksta ( broj redova se podešava povlačenjem gornje iviceprozora naviše ili naniže). U njemu se vrši ispisivanje tekstualnih porukavažnih za rad i praćenje izvršavanja komandi.

AutoCad


- prostor za crtanje – U ovom pros-toru se odvija najviše aktivnosti uvezi sa crtanjem i mijenjanjemcrteža. Pri dnu prostora za crtanjenalazi se jezičak lista Model,u kojemcrtamo,dok jezičak Layout služi zapripremu crteža za štampu.

- statusna traka – Statusna traka senalazi u samom dnu ekrana. Nanjenoj lijevoj strani se ispisuju vri-jednosti koordinata X i Y. Kadapokrećemo miš vrijednosti koordi-nata se mijenjaju. Ostale komandekoje se nalaze na statusnoj tracićemo pokušati detaljnije objasniti.

- SNAP - ograničivanje pomjeranja koraka naodređenu vrednost da bi se pre-ciznije definisala rastojanja.

- GRID – uključuje mrežu tačkica koja namkoristi da steknemo bolji uvid u di-menzije i položaj nacrtanih eleme-nata.

- ORTHO - uključuje opciju za vertikalno i hor-izontalno crtanje linija.

- POLAR – uključuje pomoćne linije pri cr-tanju.

- OSNAP - uključuje pomoć pri odabiru tačakana objektima

- ENDpoint – krajnja tačka odabranog ele-menta

- MIDpoint – sredina odabranog elementa

- CENter – centar kružnice

- NODe – precizno pogađanje tačke

- QUAdtrant - precizno lociranje tačke na za-mišljenom krstu koji dijelikružnicu na 4 dijela (kvad-ranta).

- INTersection – presijecanje linija

- EXTension – produžetak, pomoćna linija

- INSertion – polazna tačka bloka

- PERpendicular – normala na neki objekat ililiniju

- TANgent – tačka dodira tangente i kružnice

- NEArest – najbliža tačka

- APParent intersection – zamišljeni presjek

- PARallel – paralelne linije

- OTRACK - pomoć pri odabiru tačaka na ob-jektima

- DYN - dinamični unos pri crtanju objekata

- LWT – prikaz debljine linije

- MODEL – model (radno okruženje za cr-tanje) paper (priprema crteža zaštampu).

Otvaranje crtežaIz menija izaberite File→ Open. Pojavice seokvir za dijalog SelectFile. Iz padajuće listeLook In odaberite žel-

jenu datoteku. Pritisnite dugme Open. Auto-CAD će otvoriti crtež.

Snimanje crtežaIz menija izaberite opciju File → Save as up-išite ime crteža u File name, i izaberite gdježelite da ga sačuvate. Kada ste sve ovo obav-ili kliknite opciju Save i vaš crtež će biti saču-van na željenoj lokaciji.

kratak pregled- Upoznavanje sa AutoCAD-om (Šta je to Au-toCAD? Neophodna računarska oprema zarad sa AutoCAD-om)

- Osnovni djelovi AutoCAD- Otvaranje i snimanje crteža u AutoCAD-u

AutoCadGoran Jelić1.


Danilo Tomčić

Kako je ljeto prepunoraznih teniskih turnira,tako su i igrači željnoiščekivali novo izdanjeVirtua Tennis 2009. Nažalost, igra djelujenekako nezavršeno. Vir-tua Tennis 2009 izgledakao nešto malo modi-fikovana verzijaprethodne igre, a ne kaosamostalno izdanje. Iakose kod sportskih igaraovakve stvari često pon-

avljaju, ostaje utisak da je ovakav oblik ponavljanja unikatan. Igra je idalje zabavna, ali ako neko traži neke veće novine u odnosu na 2007godinu, kada je izašla prethodna igra, ostaće razočaran. U ovom iz-danju su dodati neki profesionalni igrači, tri nova terena, šest miniigara i virtuelna prodavnica za opremanje vašeg igrača, ostalo je sveisto.

Ipak, Virtua Tennis 2009 donosi solidan teniski ugođaj. Servisi,smečevi, razne vrste udaraca su na zadovoljavajućem nivou. Naravno,savjetujemo vam da korisitite gamepad dok budete igrali. Sve je u igrina svom mjestu, ali već dugi niz godina nema nikakvog pozitivnog po-

maka. World Tour mod je najzanimljivijimod za jednog igrača. Pravljenje igrača,određivanje njegovih takmičenja, un-apređivanje njegovih igračkih sposobnosti inapredovanje na SEGA Pro Tour listi možebiti veoma zabavno. Bićete zadovoljni i saunapređivanjem vaše tehnike prekoAkademije, a nosićete se i sa dozomumora, kao pravi igrač. Veoma su zabavne imini igre, pomoću kojih takođe unapređu-jete vaše sposobnosti na mnogo zabavnijinačin u odnosu na Akademiju. Ove igre vam služe da s vremena na vri-

jeme učinite igranje svežim, jer osvajanje prvog mjesta na listi jeveoma dug i spor proces. Što se tiče pravljenja lika vašeg igrača ni-jesmo previše oduševljeni. Isuviše je malo opcija, a i te što su naraspolaganju ne donose previše promjena. Vaš igrač će, kakvim gagod napravili, vremenom početi da liči na stotinu drugih kompjuter-ski generisanih igrača protiv kojih ćete igrati. Prodavnica opreme nijeprebogata predmetima, a najvažnije je sakupiti dovoljno novca istalno kupovati kvalitetnije rekete, jer svaki ima svoju snagu, brzinu ikontrolu lopte. Vizuelno je ova igra prijatna za oko, ali samo kadagovorimo o terenima za igru, pa i o profesionalnim igračima. Kom-pjuterski generisani likovi su toliko traljavo odrađeni da vam se nećemiliti da igrate protiv takvih protivnika. Muzika u menijima je prepoz-natljiva SEGA muzika i nije mijenjana skoro deceniju.

Virtua Tennis 2009 je možda za nijansu bolji od svog prethodnika, Vir-tua tennis 3, tako da ako već imate tu igru, nemojte trošiti novac nakupovinu najnovijeg izdanja, sve je manje-više isto.

Virtua Tennis 2009Virtua Tennis 2009Virtua Tennis 2009Virtua Tennis 2009Virtua Tennis 2009

41strana

Jedna od najboljih borilačkih igara je konačno dobila svog nasljed-nika. Street Fighter II je bila arkadna igra koja je pokupila brojne na-grade i bila je prenešena na sve moguće tada znane platforme. Tolikoje bila popularna da je Capcom zarađivao dovoljno novca samo odove igre. Razne modifikacije tokom godina su dosta uništile njenureputaciju, ali se Capcom ponovo vratio i napravio pun pogodak.Modernizovali su igru koja je haralasvijetom prije skoro 20 godina.Street Fighter IV je pokušaj pravl-jenja igre koja će biti veomaslična sa Street Fighter II igrom,a po nama, Capcom je višenego uspio u tome. Ispod 3Dgrafike se krije dobra staratabačina koja će zadovoljitikako početnike tako i starefanove željne akcije.

Do sada su PC igrači mogli igratiarkadne igre samo preko MAME em-ulatora i bilo je krajnje vrijeme da senapravi ovakva igra za PC.Hronološki, Street Fighter IV jesmješten prije dešavanjatrećeg nastavka ove igre.Intro igre prate rukom cr-tane animacije koje supreuzete iz anime-aStreet Fighter IV: The TiesThat Bind. Anime jedolazio u pakovanju sa igromza Playstation, što na žalost nijeslučaj sa PC verzijom. Igra se vraće ko-

rijenima i prepoznaćete mnoge stvari iz prethodnih dijelova, a igra ćevas najviše podsjećati na Street Fighter II Turbo. Od karaktera u igri

su vam na raspolaganju dvanaest standardnih bo-raca kao i četiri sasvim nova borca: Abel, Crim-son Viper, Rufus i El Fuerte.

Data vam je mogućnost da otključate triboss-a: Gouken, Akuma i Seth, kao i šest do-

datnih boraca: Dan, Fei-Long, Sakura, Cammy,Gen i Rose. Ove borce otključavate tako što

prelazite igru u arcade modu sa raznim likovima,tako da na kraju imate na raspolaganju ukupno 25

boraca. Svaki borac je precizno pravljen sa različitimborbenim tehnikama. Iako je igra 3D, imaćete osjećajda uživate u 2D igri. Kamera je uglavnom fiksirana kaou drugom nastavku, a rotira se i približava samo pri

izvođenju posebnih udaraca.

Ovakav način izvođenja je punpogodak, pruža vam staru

dobri tuču sa modernomgrafikom. Gameplay jedosta lagan, pa će i počet-nici moći da nauče osnovnenačine borbe za par sati, uz

adekvatan gamepad. Oniiskusniji borci će imati dovoljno

prostora da u direktnim okršajimadobro odmjere svog protivnika inaprave prave poteze.

U PC verziji postoje modovi za igranjekoji nagrađuju igrače tako što im dod-

jeljuju titule koje kasnije mogu koristiti ipokazivati u toku online igranja. Arkadnog

moda se mnogi sjećaju sa popularnih au-tomata, gdje vam je cilj da pobijedite u nizu

veliki broj protivnika. Versus mod vamdozvoljava da igrate kako vi želite, bilo

da je to protiv kompjutera, vašeg pri-jatelja, a možete gledati i borbu

između kompjuterski kontrolisanihlikova. Challenge mod vam služi zadobijanje titula ukoliko pređete

Time Attack, Survival i Trial načineborbe.

Street Fighter IV je pravi primjer igre gdje svefunkcioniše kako treba. Toliko je dobro urađenada sve izgleda fenomenalno, a ipak vjerno cr-tanom izgledu Street Fighter II igre. Kada semalo bolje razmisli, ova igra posjeduje sve onošto bi trebala da ima igra ovakvog tipa, mnogoakcije i zabave.

Street Fighter IV

Kako postići ubrzanje operativnog sistema?

1. Očistiti Temp folder koji se nalazina C:/Windows/temp.U tomfolderu pritisnite ctrl+a pa desniklik pa delete i obrisaćete sve štose nalazilo u tim folderu. Naravnoda bi ste pronašli folder temptreba uključiti prikaz skrivenih fa-jlova a to ćete uraditi tako štouđete u control panel/folder op-tions /view/ show hidden file andfolders. Za to je najbolje koristitiprogram No Garabage koji čisti vaštemp pri svakom uključivanju raču-nara

2. Redovno čistite registry bazu.Tomožete uraditi sa programomCCleaner

3. Čistite vaš kompjuter od troajna,adware, malware i ostalih zaraza.Moguće je koristiti besplatan an-tivirus Avast 4.8 Home version. Začišćenje od malware i adwarejedna od opcija je Malwarebytes'Anti Malware. Naravno i neki odanti-virus softvera u zavisnosti odpotreba ili mogućnosti (AVG,Kaspersky, Norton, Avast, Avira …)

4. Radite defragmentaciju sistemskihparticija. To možete uraditi npr. saprogramom Defragmenter Pro

5. Uklonite nepotrebne programe izstartup-a. To možete uraditi takošto u Run ukucate msconfig iz-aberete startup i izbacite sve pro-grame koji vam nisu potrebni. Sašto manje programa u startupuwindows će se brže podizati.

Kako vidjeti sve instalirane drajvere naračunaru?

Ako želite da vidite listu svih instali-ranih drajvera na vašem kompjuteru,otvorite Command Prompt (Start –>

Run, kucajte cmd) zatim upišite Dri-verquery. Ukoliko želite da vidite svemogućnosti prikaza informacija odrajverima otkucajte komandu Dri-verquery/?. Ako želite da sačuvatelistu drajvera u vidu tekstualnog fajlato možete učiniti na primer ovako:Driverquery/FO LIST >C:/Lista.txt. Nataj način će spisak drajvera biti saču-van na particiji C: kao tekstualnidokument.

Sakriven program uWinXP-u (MS MicrosoftWord Font Character)

Idite na Start > Run > ukucajte eud-cedit - ovo će vam otvoriti font edi-tor - dozvoljavajući vam da kreiratesopstvene fontove i karaktere da bibili korišćeni u programima poputMS Word.

Kako osloboditi memoriju?

Pritisnite dugme Start – Run, i ukuca-jte regedit. Pronađite putanju:HKEY_LOCAL_MASHINE\SOFT-WARE\MICROSOFT\WINDOWS\CUR-RENTVERSON\EXPLORERDesni klik na Exporer – New –DWORD Value pod imenom Alway-sUnloadDll i stavite vrednost Valuena 13.

Kako promijeniti imeikonice Recycle bin, ili je izbrisati?

Pritisnite dugme Start – Run, pa ukucajteregedit. Pronađite sledeću putanju:HKEY_CLASSES_ROOT\ CLSID\{645FF040-5081 -101B-9F0800AA002F954E}Tu nađite stavku Attributes (nalazi se u Shell-

Folder) i promijenite joj vrijed-nost na 50 01 00 20 .Zatim promijeni "CallForAttrib-utes" dword vrijednost na"0x00000000" (ili dupli klik istavi nulu). Obje ove " data vri-jednosti" se MORAJU promi-jeniti. Izađite i vratite se nazadna desktop desnim klikom mišana korpu vidjećete da imateponuđenu opciju za promjenuimena, pa ga promijenite.

Kako da unesemsvoj logo i

podatke u systemproperities?

Kreirajte vaš logo kao BMP fajl di-menzija 140x120 piksela (probajte i181x120) i sačuvajte ga pod imenomoemlogo.bmp. Otvorite Notepad iukcajte sledeće:

[general]Manufactures=Vaš_nazivModel=Model_računara[OEMSpecific]SubMode=OznakaSerialNo=123456OEM1=OEM2=[Suport Information]Line1=Vaša_adresaLine2=Broj_telefona

Za još informacija samo dodajteLine3= nešto, itd. Ovaj fajl sačuvajtekao oeminfo.ini i zajedno sa fajlomoemlogo.bmp prekopirajte u C:\Win-dows\System . Otvorite System Prop-erties i vidite rezultat.

42 strana bitinformacione tehnologijeseptembar2009

Sva pitanja sa što detaljnijim objašnjenjem problema možete slati na e-mail adresu: [email protected]

o˚ce infofest vodič kroz 2009 wirelessda će se kroz novi nacrt, koji će uskoro biti u proceduri,...

Documents