bilten korice 5-09 - hrvatska ljekarnička komora · bilten hrvatske ljekarni^ke komore iv : 2009 -...

$: Bilten Korice 5-09 - Hrvatska Ljekarnička Komora · BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IV : 2009 - 5 198 kako se za{titi od svinjske gripe, tko se tre-ba cijepiti, je li cjepivo$
›2009-52009-5‹

HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA

Nakladnik:

HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA

Za nakladnika:Mate Portolan, mr. pharm.

Urednik:dr. sc. Vladimir Grdini}, red. prof. u m.

Lektura:Tomislav Salopek

Adresa uredni{tva:Bilten HLJK / Hrvatska ljekarni~ka komora, Marti}eva 27/III, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Telefon: 46 16 017, 46 16 805; telefaks: 46 16 017e-mail: hljkºhljk.hr; http: /www.hljk.hr

Radno vrijeme: ponedjeljak 12-20 h, utorak do petak 8.00-16.00 h@iro ra~un: Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, broj: 2360000-1101243041

Slog i tisak:Denona d.o.o., Zagreb

Naklada:2 900

ISSN:ISSN 1846-1794

GODI[TE IV. PROSINAC 2009. BROJ 5.

Sadr`ajuvodnik 195Burna godina oko novca, informacija i bolesti 195

~lanci 201Informatizacija zdravstvenog sustava ¢2£ 201eRecept 206Vertikalno udru`ivanje veledrogerija i javnih ljekarni u Europi ¢3£: Phoenix 213

izvje{}a 221Rad Vije}a Komore – sjednica 11/96 221

zakonodavstvo 225Pravilnik o na~inu ogla{avanju o lijekovima i homeopatskim proizvodima 225Priprema kaznenog zakona i la`ni lijekovi 227Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stru~nih kvalifikacija 228

osvrti 229Medijska eksploatacija farmaceuta 229Mediji o ljekarnicima i ljekarni{tvu – primjeri 230

doga|anja 233Kongres FIP-a u Istanbulu 2009. 233Nobelova nagrada za kemiju 2009. 236Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu 2009. 238ADIVA Savjetom do zdravlja 241ADIVA i PHOENIX Farmacija 243

najave 247Ljekarni~ki priru~nik, 2. svezak 247Inspekcijski nadzor u ljekarnama 249

oglasi 251iz ureda 253Pripravni~ki sta` farmaceutskog tehni~ara 253Izdavanje trakica za mjerenje {e}era u krvi 253Fakturiranje doznaka 253[ifra oslobo|enja 73 254Recept s hitne 254Kvalificiranje za zvanje farmaceutski tehni~ar 254Pla}anje participacije 254Izdavanje ponovljivih recepata 255Bolesni~ki list i pla}anje participacije 255Napla}ivanje participacije 255Ponovljeno podizanje lijeka 256Ispravnost propisivanja 256

kazalo Kazalo imena autoraBiblioteka VARIA

195

uvodnikBurna godina oko novca, informacija i bolesti

Pribliàva se kraj jo{ jedne kalen-darske godine, veselimo se blagdanima koji nam dolaze, veselimo se opu{tanju u kru-gu obitelji i prijatelja. Zbrajamo vlastite uspjehe i neuspjehe. Neuspjehe nastojimo {to je mogu}e prije zaboraviti, a uspjesima dajemo tu slobodu da ih u sljede}oj godini bude jo{ i vi{e. U ovoj smo godini, koja je na izmaku, naj~e{}e slu{ali o svjetskoj krizi i recesiji, o krizi koja, dakako, nije zaobi{la ni Hrvatsku. Kriza se u stanovitoj mjeri osje tila i u poslovanju ve}ine ljekarni. U ovoj je godini smanjena kupovna mo} stanovni{tva, potro{nja se time smanjila, a HZZO je smanjio cijene lijekovima. Ipak, ljekarni{tvo nije, nasre}u, za razliku od ne-kih drugih djelatnosti, u velikoj mjeri osje-tilo posljedice krize. U krizi se, naime, lju-di odri~u mnogo toga nepotrebnoga, od-nosno manje potrebnoga. Me|utim, za ve-}inu je ljudi o~uvanje vlastita zdravlja, zdrav lja najbliìh i sprje~avanje mogu}eg oboljenja va`nije od mnogih materijalnih vrijednosti ili probitaka.

@elja nam je da se ono dobro nastavi i u sljede}oj godini, a ho}e li se to i ostvariti, ne ovisi, dakako, samo o nama. [to nam donosi nova godina, zapisano je «u zvijez-

dama», a dijelom i u prijedlogu prora~una za godinu 2010., koji je Vlada nedavno uputila u saborski postupak. Pred nama je nedvojbeno godina {tednje na svim razina-ma i godina odricanja od svega bez ~ega se moè, najavila nam je predsjednica Vla-de. U prora~unu za 2010. planirana je za lijekove na recept 3,1 milijarda kuna ili 200 milijuna kuna manje nego je to bilo planirano u 2009. Me|utim, razdvajanjem pla}anja ljekarni~ke usluge i deùrstva od stavki nabavne vrijednosti lijekova, ljekar-ni{tvo je u 2009. dobilo dodatnih 150 milijuna kuna. Dakle, ako bi HZZO nasta-vio s takvom politikom pla}anja i u sljede}oj godini, to bi zna~ilo i dodatnih 350 miliju-na kuna ljekarni{tvu, ili ukupno oko 3,5 milijardi kuna. Takav bi prora~un osigurao stabilnu opskrbu lijekovima, ali ne i smanji-vanje duga prema ljekarnama, kra}e roko-ve pla}anja.

Godina 2009. bila je za ljekarni{tvo i za na{u Komoru te{ka, ali i uspje{na. Unato~ krizi i recesiji u ljekarni{tvu nije bilo otka-za, smanjivanja pla}a, nisu se gubila radna mjesta, otvoreno je stotinjak novih ljekarni, a farmaceut je i dalje jedno od najtraènijih zanimanja u Hrvatskoj.

BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IV : 2009 - 5

196

Web stranica Komore dobila je novo ruho koje je, prema provedenoj anketi, zasluèno dobilo pozitivnu ocjenu na{ega ~lanstva. Pokrenuto je nekoliko novih izdava~kih projekata.1 Uz ~e{}e objavljivanje Biltena HLJK i na ve}em broju stranica, tiskan je jedan svezak iz na{e biblioteke VARIA, kao i hrvatsko izdanje bro{ure Bolesnikova si-gurnost, a planirano je da }e bro{ure sli~ne namjene, koje izra|uje i izdaje Farmaceu-tska grupacija Europske unije (PGEU) i da-lje povremeno izlaziti kao hrvatsko izdanje. Uspje{no je zapo~et projekt LJEKARNI^KI PRIRU^NICI, tiskanjem prve knjige pod naslovom Ljekovito bilje i ljekovite droge: far-makoterapijski, botani~ki i farmaceutski poda-ci.2 Knjigu je u prisutnosti autora predsta-vila javnosti profesorica Zdenka Kalo|era s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sve-u~ili{ta u Zagrebu na 16. Danima Belupa koji su se ove godine odràli u Opatiji od 1. do 3. listopada 2009. Tvrtka BELUPO bila je sponzor tiskanja prvoga izdanja te knjige, ~ijom prodajom Komora kani finan-cirati izdavanje sljede}ega sveska priru-~nika. Stoga Vas molimo da kupnjom tog priru~nika podrìte i omogu}ite izdavanje sljede}eg sveska, odnosno svezaka iz se-rije «LJEKARNI^KI PRIRU^NIK».

Radna grupa za izradbu priru~nika FOR-MULAE MAGISTRALES CROATICA pre-dala je sredinom studenoga 2009. Komori

prijedlog priru~nika. Odlukom Vije}a Ko-more pristupit }e se skorom objavljivanju re~enoga priru~nika koji struka s velikim nestrpljenjem ve} dulje vrijeme o~ekuje.

Po~etak godine nije bio posebno uspje{an. Provedba zdravstvene reforme bez odgo-varaju}e pripreme i utvr|enog razdoblja pri-lagodbe, uvo|enje ponovljivog recepta, na-pla}ivanje participacije, novi na~in propisi-vanja ortopedskih pomagala, nova Lista lije-kova koja je donijela i smanjivanje cijena lijekova, stvorili su u ljekarni{tvu probleme i nezadovoljstvo ljekarnika. Komora je, za-stupaju}i interese ljekarni{tva, uz potporu i veliko iskazano strpljenje ve}ine ljekarni ka, uspje{no rije{ila ve}inu prijepornih pitanja i problema nastalih u provedbi reforme. Sprem nost na suradnju i rje{avanje pro-blema bila je vidljiva u direkciji HZZO-a i u MZSS-u, gdje se u kratkom vremenu reagi-ralo na sve na{e primjedbe i upite, {to nije bio slu~aj i sa svim podru~nim uredima HZZO-a. Prora~un za lijekove u godini 2009. osigurao je ljekarni{tvu stabilniji rad i poslovanje u odnosu na prethodne godine.

Reforma zdravstvenoga sustava nastavlja se projektom nadogradnje nacionalnog in-formacijskog sustava primarne zdravstvene za{tite.3 U okviru Lisabonske strategije EU, donesen je i akcijski plan o eZdrav-stvu. Tim je planom predvi|eno zna~ajno i raznoliko kori{tenje novim tehnologijama za pove}anje u~inkovitosti postoje}ih su-stava zdravstvene za{tite. Tako bi u idu}ih nekoliko godina elektroni~ki medicinski karton, eRecepti, eNaru~ivanje, usluge te-

1 Vidjeti tako|er ~lanak Izdava~ka djelatnost i sveu~ili{na suradnja u Bilten HLJK 2009-3/4, str. 138-141.

2 Vidjeti ~lanak Ljekarni~ki priru~nik, svezak 1. u Biltenu HLJK 2009-2/3, str. 183-186.

IV: 2009 - 5 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE

197

lemedicine i tomu sli~no, trebale Europlja-nima osigurati znatno u~inkovitiji zdrav-stveni sustav sa zajam~enim, ali strogo kontroliranim pristupom podacima na podru~ju cijele EU, zatim bolju prevenciju i vi{u kvalitetu ìvota za sve, posebice sta-riju populaciju, a sve to po prihvatljivoj cijeni. U tom kontekstu valja promatrati i hrvatski projekt informatizacije,3 jer Hrvat-ska zna~ajno zaostaje u informatizaciji zdravstvenoga sustava u odnosu na neke druge djelatnosti. Glavni ciljevi ovoga projekta jesu standardizacija podataka, ra-cionalizacija sustava, povezanost svih su-dionika u procesu lije~enja i prevenciji bo-lesti, u{teda vremena i novca za admini-striranje i smanjenje drugih tro{kova. Ra-cionalizacijom u potro{nji lijekova samo u jednoj godini moè se u{tedjeti sredstava za cijeli projekt informatizacije primarne zdravstvene za{tite. Stoga je uklju~ivanje i integracija ljekarni (u drugoj fazi projekta) logi~an izbor i slijed aktivnosti u nadogra-dnji informacijskog sustava zdravstva.

Potkraj rujna 2009. odràn je u MZSS-u sastanak predstavnika Komore i Ministar-stva o prijedlogu novoga Zakona o ljekarni{tvu. Dràvni tajnik Draèn Jurko-vi} podupro je stajali{te Komore da ljekarne moraju biti u vlasni{tvu ljekarnika. Za lje-karni{tvo valja izraditi posebnu mreù ljekarni~ke djelatnosti koja }e se ugraditi u

Zakon o ljekarni{tvu. Prema prijedlogu Ministarstva, mreà bi trebala omogu}iti ve}u dostupnost ljekarni~ke usluge, na na~in da se kriteriji udaljenosti i broja osi-guranih osoba smanje ili ukinu. Me|utim, predstavnici Ministarstva nisu se do kraja i jasno o~itovali o prijedlogu provo|enja koncesija u ljekarni{tvu. Dogovoreno je tek da }e se koncesije u ljekarni{tvu provo-diti prema novom Zakonu o ljekarni{tvu, o ~emu je MZSS posebnim naputkom izvije-stilo sve ùpanije i grad Zagreb. Potkraj godine donijet }e se uredba sa zakonskom snagom kojom bi se omogu}ilo obavljanje ljekarni~ke djelatnosti po sada{njim zakon-skim propisima, a to je posebno va`no za ljekarne u zakupu. Tako|er, do kraja se go-dine o~ekuje sastanak u MZSS-u i dogo-vor u vezi s odredbama koje se odnose na koncesije u ljekarni{tvu.

Valja re}i da poslodavci u HUP-u i neke druge udruge u kojima djeluje dio ravna-telja ùpanijskih ljekarni nisu zadovoljni s prijedlogom novog Zakona o ljekarni{tvo, a vezano za organiziranje i ure|ivanje ljekarni{tva na eti~kim na~elima, i s na~inom privatizacije ùpanijskih ljekarni. Preko svojih predstavnika, pa i preko nekih politi~kih stranaka, lobiraju u MZSS-u protiv prijedloga Komore i traè da se nji-ma povjeri izrada prijedloga Zakona.

Velika pozornost medija posljednjih je mje-seci usmjerena na pra}enje pandemije nove akutne virusne zaraze poznatije kao «svinjska gripa». Svakodnevni napisi s po-dacima o broju oboljelih, o broju umrlih,

3 Vidjeti ~lanak Informatizacija zdravstvenog sustava u Bil-tenu HLJK 2009-3/4, str. 106-107 i ~lanke Informatiza-cija zdravstvenog sustava [2] i eRecept u ovom broju Bil-tena HLJK.


198

kako se za{titi od svinjske gripe, tko se tre-ba cijepiti, je li cjepivo protiv svinjske gripe sigurno, izazivaju li antivirusni lijekovi {tet-ne nuspojave, je li zdravstveni sustav spre-man za pandemiju gripe i tako redom, stvorili su u javnosti iznenadan slijepi strah koji obuzima ljude (paniku). Ministar zdra-vstva istodobno poku{ava svojim izjavama umiriti javnost. Stvorena panika u javnosti pove}ava pritisak na ljekarne za izdavanjem lijeka Tamiflu za koji bolesnici ~esto ne-maju recept. Osjetili su to novinari «Slobo-dne Dalmacije», obi{li vi{e ljekarni u Splitu i utvrdili da se u nekim ljekarnama lijek Ta-miflu moè kupiti ne samo bez lije~ni~kog recepta nego i bez savjeta i upozorenja o mogu}im nuspojavama.

U «Slobodnoj Dalmaciji» objavljen je tekst o Pohlepnim ljekarnicima koji prodaju Ta-miflu bez recepta i «zara|uju na panici». Nakon desetak dana uslijedio je novi tekst u kojem je prozvano Ministarstvo zdrav-stva koje nije reagiralo na prijavu novinara. Farmaceutska inspekcija potom je obavila o~evide i utvrdila stanovite nepravilnosti u izdavanju lijekova.

HLJK se protiv tih i takvih nepravilnosti bori preko ~asopisa Bilten HLJK. Primjeri-ce, potkraj pro{le godine upozorili smo na slu~aj «Yasmin» i na propuste koji se doga|aju pri izdavanju lijekova,4 te na obvezu svih ljekarnika da su uvijek du`ni postupati odgovorno prema pravilima stru-

ke, stalno vode}i brigu o zdravlju i sigur-nosti i svojih bolesnika i svih drugih koji do |u po savjet u ljekarnu.

Komora je upozorila MZSS i nacionalni Stoèr za pra}enje pandemije infl uence da je odlukom o distribuciji antivirusnih lije-kova iz dràvnih rezervi preko ordinacija primarne zdravstvene za{tite prekr{en Za-kon o lijekovima i ugroèna sigurna opskr-ba lijekovima.

Premda ljekarni{tvo nije uklju~eno u mje-re5 koje provodi nacionalni Stoèr za pra-}enje pandemije infl uence, ljekarni{tvo je unato~ tomu zahvaljuju}i aktivnostima Ko-more pripremljeno i uklju~eno u svesrdno pruànje pomo}i od samih po~etaka pan-demije.

Valja dodati kako je Komora u studenome 2009. u suradnji s tvrtkama GlaxoSmithK-lein u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku or-ganizirala za ljekarnike predavanja o gripi, antivirusnim lijekovima i cjepivima. U do-govoru s tvrtkom Roche pripremljeni su za ljekarnike i stanovni{tvo edukacijski mate-rijali o gripi i pripremi oralne suspenzije iz kapsula lijeka Tamiflu.

Prvi ciklus stru~nog usavr{avanja ljekarnika iz zajedni~kog projekta Komore i PHOE-NIX Farmacije d. d. pod nazivom ADIVA Savjetom do zdravlja uspje{no je prove-den. Izbor teme akutnih respiratornih in-fekcija, s teì{tem na mjere koje se poduzi-

4 Vidjeti ~lanak Va`nost pravilnog izdavanja oralnih kontra-ceptiva u Biltenu HLJK 2008-3/4, str. 185-186.

5 Prema tuma~enju Stoèra, takvim se mjerama smanjuje opasnost od {irenja epidemije.

IV: 2009 - 5 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE

199

tako pridonesu sveop}em boljitku lje kar-ni{tva u Hrvatskoj podi`u}i sustavno ljekar-nicima i vlastito znanje i ugled.

Drage kolegice i dragi kolege, jo{ jednom vam zahvaljujem na povjerenju koje ste mi dali prigodom ponovnoga izabora za pred-sjednika Hrvatske ljekarni~ke komore. @e lim svima vama i va{im obiteljima SRETAN I BLAGOSLOVLJEN BO@I] TE SVE NAJ-BOLJE U NOVOJ, 2010. GODINI. �

Mate Portolan, mr. pharm

maju radi spre~avanja pojave i {irenja bole-sti, odnosno pri suzbijanju sezonske i pan-demijske gripe, doprinos je Komore i ljekarni{tva provo|enju protuepidemijskih mjera u Hrvatskoj. Rezultat je odli~an.

Pokrenuta je medijska kampanja u kojoj smo javnost upoznali s javnozdravstvenom ulogom ljekarnika i to u podru~ju njihova preventivnog djelovanja za ~uvanje zdra-vlja gra|ana i za sigurnost primjene lijeko-va. Novinske tekstove o «pohlepnim ljekar-nicima» veselo su zamijenili novinski tek-stovi (i prilozi u drugim medijima) o ljekar-nicima koji su upu}eni u najnovije spoznaje o sezonskoj i pandemijskoj gripi. Nagla{eno je kako }e se gra|ani i bolesnici mo}i u ljekarnama besplatno savjetovati o preven-ciji i lije~enju di{nih infekcija. Rezultat je o~it. Vode}i hrvatski infektolog profesor Ilija Kuzman poziva gra|ane da do|u po savjet u ljekarne gdje ih o~ekuju educirani ljekarnici, podupiru}i ljekarnike kao odgo-vorne zdravstvene radnike.

Ve}ina je ljekarni i ljekarni~kih ustanova prepoznala prednosti programa ADIVA Sa-vjetom do zdravlja i uklju~ila se u taj zajedni~ki projekt Komore i PHOENIX Farmacije. U taj i takav STRU^NI OBRA-ZOVNI projekt, kojemu je cilj promicati ulogu i ugled ljekarnika u o~uvanju zdra-vlja, mogu se uklju~iti SVE ljekarne i ljekarni~ke ustanove u Hrvatskoj. Stoga, eto na kraju ovoga uvodnika, uz blagdan-sku se ~estitku pozivaju sve ljekarne koje se tom projektu jo{ nisu pridru`ile da se, bez obzira na vlasni~ku strukturu, uklju~e i

Josip Marinovi}, Sv. Obitelj, bronca, 34×18×12 cm ¢vl. V. G.£

Blagoslovljen Bo`i} i novu godinuispunjenu zdravljem, ljubavlju

i uspjehom `eli VamHrvatska ljekarni~ka komora

201

~lanciInformatizacija zdravstvenog sustava ¢2£

U prvome ~lanku1 pisano je o eRe-ceptu2 i o po~etku projekta nadogradnje nacionalnog informacijskog sustava pri-marne zdravstvene za{tite (PZZ) kojim je obuhva}eno i ljekarni{tvo. U ovom se ~lan-ku navodi kratak pregled doga|anja, te mjere koje je Hrvatska ljekarni~ka komora (HLJK) poduzela radi aktivnog uklju~ivanja i zastupanja ljekarni{tva u projektu uvo-|enja eRecepta.

Potkraj kolovoza 2009. Ministarstvo zdra-vstva i socijalne skrbi (MZSS), kao naru~itelj projekta informatizacije, zamolilo je HLJK da delegira predstavnika iz podru~ja ljekar-ni{tva u radnu grupu za eRecept. U projek-tu informatizacije sudjeluju predstavnici HZZO-a, Hrvatskog zavoda za zdravstve-no osiguranje za{tite zdravlja na radu (HZ-ZOZZR), Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), Hrvatske lije~ni~ke ko-more (HLK), MZSS-a, tvrtke Ericsson Ni-

kola Tesla (ENT) i Fakulteta elektronike i ra~unarstva (FER). Imenovan je i operativni tim odgovoran za provedbu pojedinih prijedloga radne grupe. Vije}e Komore na svojoj je sjednici u rujnu o. g. imenovalo svo ju Radnu grupu za informatizaciju u ljekarni{tvu pri HLJK-u, koja je imenovala ko legicu Aleksandru Grundler u radnu skupinu za eRecept.

Krajem rujna Komori je dostavljen radni materijal pod nazivom PZZ nadogradnja 2009-2010 – Povezivanje ljekarni te poziv na sastanak radne grupe za eRecept koji je odràn 2. listopada 2009. Radni materijal ~ini dokument napisan informati~kim rje~nikom koji sadràva informati~ke pro-tokole slijeda zbivanja, uklju~uju}i i zbiva-nja za uspostavu eRecepta, {to je predvi-|eno II. fazom projekta. Zamisao je ove faze projekta da se postoje}i sustav propi-sivanja i izdavanja recepta u papirnatom obliku (pRecept) prevede u elek troni~ki oblik ili u eRecept. ENT je u dokumentu predvidio ve}inu radnji i postupaka. Na sa-stanku je od ~lanova radne grupe zatraèno da u roku od dva dana dostave svoje pri-mjedbe na dokument. U tako kratkom vre-menu Komora je dostavila tek na~elne pri-mjedbe i komentare na taj dokument, te zahtjev da ENT organizira sastanak za ljekarnike i tvrtke koje odràvaju ljekarni~ke aplikacije i predstavi im cijeli projekt.

Komora je dostavila sljede}e primjedbe i komentare.• Hrvatska ljekarni~ka komora je doku-

ment PZZ nadogradnja 2009-2010 –

napisao: Mate Portolan / Ljekarne Splitsko-dalmatinske ùpanije, Split

1 Vidjeti: Informatizacija zdravstvenog sustava, Bilten HLJK 2009-3/4, str. 106-107.

2 Kratica eRecept za elektroni~ki recept izabrana je kao pogodna kako bi se izbjegle polusloènice neprirodne hrvatskome jeziku. Drugi su na~ini skra}enog ozna~ivanja: E-recept, e-recept i e-Recept.


202

Povezivanje ljekarni dobila dva dana prije sastanka zakazanog za 2. listopa-da 2009., {to je zbog kratkog roka za dostavu primjedbi (vikend) onemo -gu}ilo sazvati Radnu grupu za infor-matizaciju i dostaviti primjedbe u svojoj sadràjnoj punini.

• Kako je dokument napisan informati-~kim rje~nikom, nije bilo mogu}e dati precizne odgovore, to vi{e {to pojedi-na stru~na pitanja iz informatike nisu bila razumljiva.

• Hrvatska ljekarni~ka komora pozdra-vlja i prihva}a ideju o eReceptu, no smatra da eRecept ne}e imati zna-~ajnijeg utjecaja na sigurnost bolesnika i u{tede u zdravstvu ako se ljekarnici-ma ne bude sustavno osigurao pristup ostalim zdravstvenim podacima koji prate svakoga pojedinog bolesnika.

• Kako lije~nik tako i ljekarnik moraju imati uvid u sve dijagnoze bolesti i sve lijekove kojima se bolesnik koristi, kako bi se sprije~ile pogrje{ke propisivanja, pogrje{ke izdavanja, mogu}e inte-rakcije, polipragmazija i nesuradljivost bolesnika, odnosno uvid u sva ona podru~ja koja dovode do nepotrebnih tro{kova u zdravstvu.

• Problem prava bolesnika i za{tite osob-nih podataka bolesnika pitanja su koja trebaju rje{avati i rije{iti dràvna tijela nadle`na za ta i takva pitanja. HLJK je mi{ljenja da su ljekarnici odgovorni i vrlo stru~ni zdravstveni radnici, koji i u sada{njim okolnostima imaju uvid u pojedine bolesti i stanja bolesnika preko

pRecepta, pa se opravdano o~e kuje da }e se i ubudu}e ljekarnicima omogu}iti pristup ostalim, posebice bitnim (rele-vantnim) zdravstvenim podacima.

• HLJK je suglasan da sustav prati i biljeì svako pristupanje podacima na sre di{-njem sustavu, kao i svaku transak ciju podataka u svakom trenutku, {to sprje-~ava mogu}e slu~ajeve zlouporabe.

• Predvi|eno je da ljekarnici mogu in-tervenirati na receptu, odnosno po-ni{titi (stornirati) recept ako je on nei-spravan (npr. farmakolo{ki, medicin-ski), ali nije predvi|ena mogu}nost i do koje mjere unositi ispravke na tak-vom receptu. [to bi trebalo raditi ako je lije~nik kojega treba kontaktirati ne-dostupan? Primjerice, u dokumentu pi{e da se Rp, kada je propisana pogre-{na koli~ina ili doza lijeka, moè stor-nirati, a lije~nik moè po sustavu po-slati novi, ispravan eRecept. Me|u tim, nije obja{njeno moè li ljekarnik, ako lije~nik nije dostupan, ispraviti recept po pravilima struke ({to se odnosi na dozu ili koli~inu lijeka), a koji su ispra-vci u kona~nici odre|eni pravilnicima HZZO-a, odnosno Listama lije kova.

• Sustav obra|uje recepte HZZO-a i HZZOZZR-a pa se predlaè da se u sustav uklju~e i «privatni» recepti.

• Dobra je strana uklju~ivanja ljekarni u sredi{nji informacijski sustav u tome {to bi se na taj na~in omogu}ilo pro slje-|ivanje lije~niku podataka o kupljenim bezreceptnim lijekovima, a to prido-nosi ve}oj sigurnosti bolesnika.

IV : 2009 - 5 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE

203

• Osnovni i alternativni tjekovi protokola navedeni u dokumentu morali bi biti opisani na stvarnim scenarijima iz lje-karni~ke prakse kako bi se takvi slu-~ajevi mogli detaljno analizirati, prije nego {to HLJK prihvati dokument.

• Nije detaljno obja{njeno ~emu sve moè sluìti «pametna kartica“3 bole-snika u ljekarni, odnosno kakva je nje-zina uloga u eReceptu.

• Kontakt s tzv. help deskom,4 odnosno slu`bom pomo}i morao bi biti mogu} za cijelo vrijeme rada ljekarne, uklju-~uju}i i rad u vrijeme deùrstva.

• Nigdje nisu opisani minimalni tehni~ki zahtjevi za stalno i sigurno funkcioni-ranje aplikacije,5 kako bi se uop}e mo-gli predvidjeti financijski tro{kovi za ljekarni{tvo, ali i tehni~ke mogu}nosti, odnosno nedostaci opremljenosti.

I ostali ~lanovi radne skupine dostavili su svoje komentare i primjedbe na re~eni do-kument, koje je operativni tim analizirao i obradio. Prihva}ene primjedbe ENT je ugradio u projekt koji je 3. studenoga 2009. organiziran posebno za HLJK i tamo pred-stavljen. Na predo~enje projekta Komora je pozvala ~lanove radne grupe za pra}enje informatizacije, predsjednike po dru~nih vije}a Komore, te predstavnike tvrtki koje odràvaju ljekarni~ke aplikacije. Prezentaciji ENT-a prisustvovali su jo{ dràvni tajnik Draèn Jurkovi} te ravnatelj HZZO-a Tiho-mir Strizrep sa suradnicima i ~lanovima rad-ne grupe za pra}enje eRecepta.

U uvodnom je dijelu dràvni tajnik nagla-sio va`nost toga projekta te koje se pogo-dnosti o~ekuju i za bolesnike i za zdrav-stveni sustav. Nakon prve faze projekta i informatizacije svih ordinacija PZZ-a, slije-di druga faza u kojoj se uvodi eRecept.6

3 Pametna kartica – mali elektroni~ki ure|aj, veli~ine kre-ditne kartice, koji sadràva elektroni~ku memoriju i, moèbitno, ugra|eni integrirani krug, odnosno ~ip. Pa-metne se kartice (engl. smart card) rabe za vrlo razli~ite svrhe, poput: (1) pohrane zdravstvenih podataka o bo-lesniku, (2) pohrane elektroni~kog novca, odnosno go-tovine ili (3) stvaranje mre`nih identifikacija ili virtualnih objekata (npr. u mikropla}anjima sluì kao supstitut za odre|eni apoen nov~ane kovanice). Pri uporabi pamet-ne kartice, bilo za ~itanje postoje}ih bilo za upisivanje novih podataka, potrebno je imati poseban ~ita~ pa-metnih kartica (eng. smart card reader), odnosno mali periferni ure|aj (engl. peripheral device) u koji se karti-ca moè umetnuti kako bi se pro~itali podaci koje sadràva. Kartica }e, prema sada{njem prijedlogu, sluìti kao identifikacija osiguranika i ima istu funkciju kao i «obi~na» kartica ¢V. G.£.

4 Help desk – engleski izraz za slu`bu pomo}i korisnici-ma. Slu`ba ili odjel unutar kompanije koji odgovara na korisni~ka tehni~ka i ostala pitanja proiza{la iz primjene nekog softvera. Mnoge velike softverske kompanije ima-ju slu`bu koja odgovara na pitanja korisnika. Postav lja-nje i odgovaranje na pitanja mogu}e je telefonom, elek-troni~kom po{tom ili putem faks ure|aja. Vrlo ~esto zaposlenici slu`be pomo}i korisnicima mogu upotre-bljavati i posebni softver koji brzo pronalazi odgovore na naj~e{}e postavljena pitanja (engl. frequently asked questions) ¢V. G.£.

5 Aplikacija – program ili skupina programa namijenjena krajnjemu korisniku, a obi~no uklju~uje i programe za baze podataka. Aplikacijski se softver nalazi na vrhu hijerarhije softverskog sustava zato {to se ne moè po-kretati bez operacijskog sustava i pomo}nih sistemskih programa ¢V. G.£.

6 Pone{to druk~iji podaci objavljeni su nedavno u Vjes-niku (God. LXX, br. 21954 od 16. listopada 2009.), tj. da }e se eRecept primjenjivati ve} od polovine 2010. godine, kako je to izjavio Tihomir Strizrep, direktor


204

O~ekuje se potpora ljekarni{tva i aktivna uloga Komore u uvo|enju projekta. Obve-za je ljekarni sudjelovati u tom projektu i ulagati u razvoj novih tehnologija bez kojih nema unapre|enja i pove}anja u~in ko-vitosti.

U nastavku je Darko Gvozdanovi}, voditelj jedinice eZdravstvo Ericsson Nikola Tesle, upoznao skup s najva`nijim zna~ajkama projekta nadogradnje postoje}eg informa-cijskog sustava PZZ-a. Pro{irenje sustava 2009. - 2010. podrazumijeva nove kori-snike i nove funkcionale u sustavu, {to uklju~uje povezivanje ljekarni u sredi{nji sustav, uvo|enje elektroni~koga propisi-vanja i izdavanja lijekova na eRecept. Ljekarne se preko sredi{njeg sustava po-

HZZO-a. Isti izvor, nadalje, tvrdi da }e svi osiguranici dobiti «pametne iskaznice» do kraja 2011., a da }e «ordinacije bez papira» djelovati u primarnoj za{titi ve} u lipnju 2010. Novinarka Biserka Lovri} dalje navodi da je do sada u Hrvatskoj «pametnu karticu» dobilo oko 70 000 osiguranih osoba, odnosno svi koji rade u zdravstvu, a svi osiguranici, njih 4,35 milijuna dobit }e ih do kraja godine 2011. Nova iskaznica ima ~ip na kojem }e zdravstveni radnici putem informati~kog su-stava upisivati, dodavati i mijenjati podatke, primjerice, o krvnoj grupi, alergijama na lijekove i o provedenim operacijama. Glede ponovljivog recepta, bolesnik vi{e ne}e morati dolaziti po lijek u istu ljekarnu, jer }e po-datak o koli~ini podignutog lijeka ve} postojati u susta-vu. eRecept u «ordinaciji bez papira» mo}i }e se rabiti i sa starim karticama koje vrijede dok se ne dobije «pa-metna kartica». Taj dio informatizacije stoji 55 milijuna kuna, a kartice }e, neovisno o tome, pla}ati osiguranici jednokratno 25 kuna, {to je cijena plastike i izradbe kartice. Najizravnija u{teda od «pametnih kartica» jest 3,8 milijuna kuna, koliko zdravstveni sustav godi{nje pla}a tiskanice za recepte i uputnice. Na godinu se, naime, tiska oko 40 milijuna pRecepeta ¢V. G.£.

vezuju u informacijski sustav7 zdravstva, koriste posluìteljima s bazama podataka, aplikacijske posluìtelje i servise, dohva}aju propisane recepte, {alju poruke s podaci-ma o izdanom lijeku prema lije~ni~koj ordi-naciji te izvje{}a s financijskim podacima za zdravstvene osiguravatelje.

Projekt je pokrenut 2. lipnja 2009. potpi-sivanjem ugovora izme|u MZSS-a i ENT-a. Potom su zapo~ele ugovorene aktivnosti prve faze koja je trajala do 2. rujna 2009. Druga faza, u kojoj se uvodi eRecept, zavr{it }e 2. prosinca 2009., a tre}a faza projekta zavr{ava 2. oùjka 2010.

Zavr{etak druge faze podrazumijeva da je ENT pripremio dokumentaciju sa svim rje{enjima, da je razvio sustav i odgo va-raju}u aplikaciju za eRecept. U razdoblju do 2. oùjka 2010. pripremit }e se ljekarni~ke aplikacije koje }e se povezati s odgovaraju}im softverom koji je razvio ENT, a sluì za dohva}anje recepta. U tom vremenu u ljekarnama }e se morati prila-goditi oprema, osigurati komunikacijska povezanost i dodatno obrazovati ljekar-nike. Prijelazno razdoblje traje do 2. lipnja 2010., koje }e posluìti za uvo|enje i ispi-

7 Informacijski sustav – ure|eni skup sastavnica (kompo-nenata) koje u interakciji obavljaju funkciju prikupljanja, obradbe, pohranjivanja i izdavanja na uporabu (disemi-nacije) informacija. Obuhva}ene su sastavnice hardver (sklopovska oprema), softver (programska oprema), ljud ska (engl. lifeware), organizacijska (engl. orgware) i mre`na sastavnica (engl. netware). U zdravstvenim su-stavima, informacijski sustavi podràvaju zdravstvene procese i operacije, zdravstveno odlu~ivanje te razvi-janje i provedbu (implementaciju) kompetitivnih strate-gija zdravstvene djelatnosti ¢V. G.£.


205

tivanje sustava. U tom }e se razdoblju pro-pisivat uz pRecepte i eRecepti.

Pristup ljekarnika sredi{njemu infor ma-ti~kom sustavu osiguran je putem posebne «pametne» kartice koju su ve} dobili svi ljekarnici. Na raspolaganju korisnicima su-stava jest tzv. help desk, tj. slu`ba za pomo} korisnicima sustava.

U novoure|enom sustavu zami{ljeno je da lije~nik propisuje eRecept i putem svoje lije~ni~ke aplikacije {alje eRecept na sre di{nji sustav koji provjerava njegovu ispravnost. Ispravno propisani eRecept dostupan je u ljekarni koja na bolesnikov zahtjev dohva}a eRecept i izdaje lijek. Dijagram toka prikazuje (na slici) raspored operacija i/ili procesa i njihovu me|usobnu povezanost.

ENT }e izraditi naputak u kojem }e se utvrditi minimalni tehni~ki zahtjevi kojima

ljekarne moraju udovoljiti u pogledu opre-me, programa i komunikacije. U MZSS-u poseban tim stru~njaka radi na izmjeni pravnih propisa, zakona, pravilnika te op}ih akata u nadle`nosti HZZO-a, a koji }e omogu}iti primjenu eRecepta. HZZO }e ljekarnama u idu}e tri godine upla}ivati 426,00 kuna/mjese~no za naknadu tro{kova uporabe interneta i za ulaganje u informati~ku opremu i programe.

Radna grupa za informatizaciju HLJK-a, u suradnji s predstavnicima tvrtki koje odr`avaju ljekarni~ke aplikacije, uklju~it }e se u pra}enje razvoja i provedbe sustava eRecepta te }e svoje primjedbe i prijedlo-ge dostavljati operativnom timu za pra}enje eRecepta u HZZO-u. Sustavna pitanja pri-mjene eRecepta, kao {to je pravna regula-tiva, rje{avat }e i HLJK dogovorno na razi-ni MZSS-a i HZZO-a. �

Simulacija poslovnoga procesa


206

eRecept

U dokumentu pod nazivom PZZ nadogradnja 2009-2010, Povezivanje ljekar-ni opisani su informati~ki protokoli, zatim funkcionale sustava propisivanja i izdavanja eRecepta, te alternativni postupci i poseb-ni postupci (tzv. procedure) ru~nog upra-vljanja receptima. Na ovome mjestu dono-simo sadr`aj toga dokumenta.1

U uvodnom se dijelu dokumenta navode razlozi za uvo|enje, odnosno za mnogo-struke dobiti koje }e se ostvariti nakon {to }e se u cjeloviti informacijski sustav zdrav-stva integrirati propisivanje i izdavanje lijekova. Tvrdi se kako su dobre strane takva sustava:• u{tede – koje se odnose na tro{kove

poslovanja, transporta, informati~ke obrade, gubitka vremena, a uz to i po-voljan utjecaj na okoli{

• smanjen administrativni rad u lije~ni~koj ordinaciji

• potpora novim mogu}nostima propisi-vanja, ali i nadzoru nad propisivanjem lijekova

• izvje{tavanje o utro{enom vremenu• rad s podacima o visokoj kvaliteti

• bolje upravljanje tro{kovima• kontinuirano pra}enje kvalitete stru~-

noga rada• slanje dokumentacije u elektroni~kom

obliku• mogu}nost uvo|enja novih poslovnih

modela


1 Na`alost, u tom dokumentu nema ni rije~i o pogod-nostima ili razlozima za uvo|enje eRecepta u ljekar-ni{tvo.

2 ISPZZ – kratica sastavljena od po~etnih slova svake rije~i vi{e~lanog naziva (akronim): informati~ki sustav primarne zdravstvene za{tite.

OPIS FUNKCIONALNOSTI OPIS FUNKCIONALNOSTI SREDI[NJEG SUSTAVA SREDI[NJEG SUSTAVA ISPZZ-AISPZZ-A2 2

Propisivanje i izdavanje Propisivanje i izdavanje eReceptaeRecepta

Postupak propisivanja i izdavanja lijeka na eRecept opisan je na zami{ljenom primjeru bolesnika koji ima upalu grla i povi{eni kr-vni tlak. Uop}eno i u «idealnim» uvjetima propisivanje i izdavanje na eRecept je kako slijedi:

1. Lije~nik tijekom pregleda bolesnika dija-gnosticira upalu grla te putem svoje lije~ni~ke aplikacije propisuje odgovaraju}i lijek (antibiotik). Tako|er na temelju


207

kroni~no povi{enoga krvnog tlaka lije-~nik propisuje odgovaraju}i lijek za povi{eni krvni tlak.

2. Propisani recepti odmah, ili nakon zavr-{etka cjelokupnoga pregleda, odlaze u obliku elektroni~ke poruke prema sre-di{njem sustavu primarne zdravstvene za{tite (PZZ, G1).

3. Sredi{nji sustav provodi zna~enjsku valjanost (semanti~ku validaciju) poda-taka3 u receptima –

• provjerava postojanje MB osigurane osobe,

• utvr|uje postojanje {ifre lijeka u jedin-stvenoj listi lijekova,

• provjerava postojanje dijagnoze bole-sti u MKB4 {ifrarniku i tako redom.

4. Bilo da je sve u redu s receptom ili se tijekom validacije prona|e neka pogrje-{ka, informacija se o tome putem ele-ktroni~ke poruke vra}a lije~ni~koj aplika-ciji.

5. Ako je recept uspje{no preuzet od sredi{njeg sustava (PZZ, G1), bolesnik odlazi u ljekarnu, daje ljekarniku svoju osobnu iskaznicu i iskaznicu zdravstve-nog osiguranja.

6. Ljekarnik, koriste}i se svojom ljekarni~kom aplikacijom, {alje zahtjev za dohva}anjem recepata za lijek ili lijekove koji su propi-

sani bolesniku. Kriterij dohva}anja je identifi kator5 bolesnika –

• za hrvatske dr`avljane MB osigurane osobe

• za strance broj bolesni~kog lista ili broj putovnice ili broj europske karte zdravstvenog osiguranja (ZO) za strance.

7. Sredi{nji sustav elektroni~kom porukom {alje ljekarni~koj aplikaciji sve propisane recepte za bolesnika (npr. za antibiotik i za lijek za povi{eni krvni tlak).

8. Ljekarni~ka aplikacija prihva}a recepte i automatski ih upisuje u svoj sustav. Pre-gledav{i podatke iz prihva}enih recepa-ta, ljekarnik izdaje propisane lijekove.

9. Koriste}i se svojom ljekarni~kom aplika-cijom, ljekarnik u sredi{nji sustav pot-vr|uje izdavanje propisanih lijekova.

10. Nakon {to sredi{nji sustav odgovori potvrdom o uspje{nom prihva}anju, ti recepti postaju nedostupni za ponov-no dohva}anje.

11. Ljekarni~ka aplikacija tako|er na temelju unesenih podataka6 {alje sredi{njem sustavu poruku o izdanom lijeku i iden-tifi katoru recepta lije~niku koji je propi-sao recept. Sredi{nji sustav omogu}uje

3 Provjerava se sukladnost kodiranih podataka prema trenuta~no valjanim kodnim listama.

4 MKB – Me|unarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema.

5 Identifi kator (engl. identifi er) – isto {to i ime, a obi~no se rabi za imenovanje varijabla, npr. bolesnika, ozlje|enika, lije~nika, ljekarnika ¢V. G.£.

6 Tra`eni podaci za: lijek koji je izdan, datum izdavanja, dozu, cijenu originalnog pakovanja, cijenu usluge, iz-nos na teret osnovnog, odnosno dopunskog osiguranja, za iznos doplate, i tako redom.


208

lije~niku da svojom lije~ni~kom aplika-cijom dohvati ovu poruku.

12. Nakon toga ljekarni~ka aplikacija {alje u sredi{nji sustav elektroni~ku poruku s financijskim podacima i identifi katorom poruke o izdanom lijeku. Ta poruka sluì kao podloga za privremene financijske izra~une osiguravatelja i nisu predvi|ena da sluè kao elektroni~ki ra~un.

13. Ta se razmjena informacija moè do-goditi odmah, u prvom slobodnom vremenu, na kraju radnog dana ili u neko drugo vrijeme. Izbor ovisi o po-slovnim procesima u ljekarni, uz napo-menu da ni na koji na~in nisu propisani niti zahtijevani od sredi{njeg sustava, samo {to je ograni~eno vrijeme za slanje izvje{taja (u roku od tri dana).

14. Ljekarna i dalje postupkom napla}ivanja fakturom (fakturiranja), kao i do sada, izra|uje ra~un za HZZO te ga u pisa-nom (papirnatom) obliku dostavlja HZZO-u uz podatke o receptima na elektroni~kom mediju (disketa, CD ili internet).

U nastavku se navode neki problemi koji se mogu pojaviti u ljekarni~koj praksi te rje{enja za te i takve okolnosti.

Rje{avanje problema iz ljekarni~ke Rje{avanje problema iz ljekarni~ke prakseprakse

Rje{avanje problema iz ljekarni~ke prakse sadràne u ovom dokumentu jesu kako slijedi.

1. Lije~nik je u sustav poslao eRecept koji sadràva takve podatke koji nisu izje d-na~eni s kodnim listama i registrima su-stava:

• kada uskla|enost mati~noga broja osi-guranika (MBO) ne postoji

• kada je navedena nepostoje}a {ifra lijeka

• kada je navedena nepostoje}a MKB dijagnoza u {ifrarniku.

U takvim slu~ajevima sredi{nji sustav ne prihva}a recept i vra}a ga lije~ni~koj aplika-ciji na ispravak.

2. Na eRecept je propisan lijek koji ljekarna nema. Ljekarnik je ponudio bolesniku mogu}nost da mu izda istovrsni lijek ili da propisani lijek poku{a nabaviti do su-tra:

• u prvom slu~aju bolesnik prihva}a prijedlog i ljekarnik izdaje istovrsni lijek.7 Pri tome ljekarnik ne smije izdati zamjenski lijek. Lije~nik preko sredi{njeg sustava dobiva poruku o tome koji je lijek ljekarnik izdao.

• bolesnik ne prihva}a zamjenu propisa-nog lijeka istovrsnim lijekom i odbija ponudu da mu ljekarna do sutradan nabavi lijek. Ljekarnik u tom slu~aju

7 Istovrsni lijek ili generi~ki lijek jest lijek koji ima isti kvalitativni i kvantitativni sastav djelotvornih tvari i isti farmaceutski oblik kao i referentni lijek te ~ija je bioekvi-valencija s referentnim lijekom dokazana odgova ra ju}im ispitivanjima biolo{ke raspoloìvosti (NN, 71/07.). Istovrsnim se smatra i lijek razli~ita farmaceutskog oblika od drugoga lijeka istoga sastava (kapsule/tablete) namijenjen za (per)oralnu uporabu, ali ne ako je oblik s kontroliranim osloba|anjem djelatne tvari ¢V. G.£.


209

ne {alje poruku sredi{njem sustavu da je lijek izdan. Recept je i dalje dostu-pan na sredi{njem sustavu, bolesnik odlazi u drugu ljekarnu koja utvr|uje da je recept nerealiziran, dohva}a ga i bolesniku izdaje propisani lijek.

3. Pitanje je moè li lijek u ime bolesnika preuzeti tko drugi? Dopu{teno je da lijek preuzme ~lan obitelji, susjed, prijatelj i tko drugi koji ima bolesnikovu zdravstve-nu iskaznicu i vlastitu osobnu iskaznicu. Ljekarnik u poruku o izdanom lijeku do-punski upisuje i broj osobne iskaznice osobe koja je preuzela lijek.

4. [to je s ostalim medicinskim podacima? Ostali medicinski podaci – lije~niku i ljekarniku u ovoj fazi razrade sustava nisu dostupni podaci o drugim terapijama.

5. Privatni recepti – nisu uklju~eni u projekt u ovoj fazi razrade sustava.

Storno recepta Storno recepta

Ljekarnik je uvidom u sadràj dohva}enog recepta utvrdio da postoji opravdani razlog zbog kojeg lijek ne smije biti izdan. U tom slu~aju ljekarnik poni{tava recept tako da u sredi{nji sustav po{alje poruku da je recept storniran. Recept postaje nedostupan za iz-davanje svim ljekarnama. Poni{tavanjem eRe- cepta ljekarnik {alje poruku lije~niku i osi-guravatelju da recept ne}e biti realiziran.

U slu~aju poni{tavanja recepta ljekarnik moè poslati bolesnika lije~niku po novi recept, ili se telefonski, jo{ dok se bolesnik

nalazi u ljekarni, dogovoriti s lije~nikom oko izdavanja novoga ispravnog recepta. Porukom bi iz ordinacije u sredi{nji sustav stigao od lije~nika novi, ispravljeni recept, a ljekarnik bi ga dobio iz sredi{njeg sustava te bi nastavio s izdavanjem lijeka. Prednost je o~ita. Naime, u sada{njem sustavu s pa-pirnatim receptima bolesnik se mora fizi~ki vratiti po novi recept.

Dohva}anje receptaDohva}anje recepta

Svako preuzimanje recepta «na uvid» bi-ljeì se u sredi{njem sustavu. Recept ostaje u stanju «mirovanja», tj. u kojem je i dalje dostupan svim ljekarnama na uvid. Kod toga je potrebno napomenuti da dohva}anje recepta ne zna~i da recept ne moè biti dohva}en od koje druge ljekarne. Naime, preuzimanje je mogu}e sve dok recept ne prije|e u poloàj PREUZETO. Sustav je ure|en namjerno tako da bi pojedini ljekar-nik mogao provjeriti ima li na raspolaganju sve {to je potrebno za izdavanje lijeka.

eRa~un eRa~un

Ljekarni~ka aplikacija {alje poruku sredi{njem sustavu o izdanom lijeku, a {alje i financijske podatke. Me|utim, ta poruka nije predvi|ena da posluì kao ra~un, nego da u najkra}emu mogu}em vremenu nakon izdavanja lijeka pruì osiguravatelju (HZZO-u) obavijest o stru~nom doga|aju u ljekarni. Naime, ra~un i izvje{}e o izdanom lijeku dvije su razli~ite poruke, a u ovoj fazi informatizacije nije predvi|eno da ljekarna HZZO-u dostavlja


210

elektroni~ki ra~un (eRa~un). Naime, prema ~lanku 80. stavka 3. Pravilnika o PDV-u ra~un mora biti u papirnatom obliku pa nije mogu}e izdavanje eRa~una sve dok ministar financija takav postupak ne izmijeni u re~enom Pravilniku.

Valjanost receptaValjanost recepta

1. Valjanost eRecepta, sukladno Pravilniku o propisivanju i izdavanju lijekova na re-cept (NN, 17/09., 46/09.), ovisi o po-stavljenim vremenskim granicama. Svi neponovljivi recepti stariji od navedenih vremena arhiviraju se i potom uklanjaju iz sredi{njega sustava. Za antibiotike valjanost neponovljivog recepta je 3+1 dan, za opojne droge i psihotropne lijekove je 5+1 dan, a za sve ostale re-cepte je 15+1 dan.

2. Valjanost je ponovljivog eRecepta 150+14 dana od propisivanja. Nakon isteka tog razdoblja lije~nik, koji je pro-pisao recept, biva obavije{ten da bole-snik nije preuzeo lijekove u zakonom predvi|enu roku.

Ponovljivi recept Ponovljivi recept

1. Izdavanje. Slijed je doga|anja isti kao i kod neponovljivog recepta. Ako je rije~ o prvom izdavanju, prema Pravilniku o pro-pisivanju i izdavanju lijekova na recept (NN, 17/09., 46/09.), smije se u zamjenu izdati isklju~ivo istovrsni lijek, o ~emu ljekarnik obvezno izvje{tava sredi{nji su-stav, lije~nika i HZZO.

Ponovljena izdavanja kod ponovljivog eRe-cepta, za razliku od papirnatoga ponovlji-vog recepta, mogu se ostvariti u bilo kojoj ljekarni. Naime, sredi{nji sustav ljekarni zahva}a ponovljivi recept te {alje poruku s obavijestima o prethodnim izdavanjima stanovitog lijeka. Rije~ je o izvornoj poruci koju je neka ljekarna poslala lije~ni~koj aplikaciji preko sredi{njeg sustava, a nakon preuzimanja stanovitog lijeka na ponovljivi recept u pro{losti. Na taj i takav na~in ljekarnik mo`e vidjeti sve datume izda-vanja, kao i podatak je li pri prvom izda-vanju izdan propisani ili istovrsni lijek.

Ljekarnik procjenjuje i odlu~uje je li od prethodnog izdavanja proteklo vrijeme u skladu s Pravilnikom o propisivanju i izda-vanju lijekova na recept, te ho}e li izdati lijek u skladu s brojem ponavljanja kao {to je to propisano na receptu.

2. Zadnje izdavanje lijeka na ponovljivi re-cept ukida ponovljivost. Ako je rije~ o po-sljednjem izdavanju lijeka propisanog po ponovljivom receptu, ljekarnik }e izdati pro-pisani lijek i time zavr{iti ponovljivost izda-vanja lijeka. U tom slu~aju ljekarnik slijedi uobi~ajeni postupak izdavanja lijeka. Tom prigodom, nakon preuzimanja lijeka, u po-ruci s obavijestima o izdanom lijeku, koju ljekarnik, odnosno ljekarna {alje sredi{njem sustavu (PZZ, G1) i lije~ni~koj aplikaciji, mora se poslati i odgovaraju}a poruka «ponovljivi recept ukinut jer <razlog>».

Napominjemo da je du`nost ljekarnika da pri posljednjem ponavljanju izdavanja lijeka


211

po{alje obavijest o ukidanju ponovljivosti. U suprotnom, ponovljivi recept ostaje do-stupan u sredi{njem sustavu sve do isteka Pravilnikom utvr|enog roka trajanja recep-ta (150+14 dana).

3. Ukidanje ponovljivosti na ponovljivi recept. Ako je propisan ponovljivi lijek (za kakvu akutnu bolest), a ljekarnik }e izdati propisani lijek i treba ukinuti ponovljivost, on u tom slu~aju ponajprije slijedi uobi-~ajeni postupak izdavanja lijeka. Potom, kako je ve} opisano, nakon preuzimanja lijeka, u poruci s obavijestima o izdanom lijeku, koju ljekarnik, odnosno ljekarna {a lje sredi{njem sustavu (PZZ, G1) i lije~ ni-~koj aplikaciji, mora se poslati i odgovaraju}a poruka «ponovljivi recept ukinut jer <razlog>». Nakon {to sredi{nji sustav (PZZ, G1) primi takvu poruku, ukida se ponovljivost, a daljnji je slijed djelovanja uobi~ajen kao i za slu~ajeve rada s nepo-novljivim receptom.

Opseg provjera sredi{njeg sustava Opseg provjera sredi{njeg sustava

Sredi{nji sustav ne provjerava: • zavojni materijal, tj. prema{uje li pro-

pisana koli~ina materijala potrebe lije~enja za najvi{e sedam dana

• namirnice bez glutena8 i namirnica za enteralnu primjenu,9 tj. je li pri propi-

sivanju propisana koli~ina dovoljna za najvi{e 30 dana.

• recepte za hitne medicinske pomo}i, tj. je li propisano najmanje originalno pakovanje lijeka ili koli~ina za 3 dana

• dozu lijeka, tj. prema{uje li propisana doza lijeka potrebe lije~enja za 30 dana, i to za bilo koji propisani lijek

• ponovljive recepte, tj. je li mo`ebitno naveden neki ve}i broj ponavljanja, {to bi uzrokovalo da se pri izdavanju lijeka ukupno izda ve}a koli~ina lijeka od propisane.

Alternativni postupci (tjekovi)Alternativni postupci (tjekovi)

Posebni postupci ru~nog upravljanja re-ceptima. U radu sredi{njeg informacijskog sustava, lije~ni~kih ordinacija i ljekarni, koji subjekti sudjeluju u prometu i ostvarenju eRecepata, mogu}e su razli~ite situacije koje mogu dovesti do pote{ko}a ili ne-mogu}nosti elektroni~ke obradbe informa-cija. S obzirom na to da je lije~enje boles-nika, pa time i izdavanje lijekova, primarna zada}a zdravstvenih radnika, za zastoje u radu bilo koje sastavnice sustava moraju se predvidjeti i postojati alternativni postupci. S tim i takvim postupcima moraju biti upoznati svi bitni korisnici, kako, u slu~aju pojavljivanja problema, ne bi do{lo do smanjivanja prava bolesnika.

Razli~iti su mogu}i razlozi te{ko}a u radu. Vrste su mogu}ih te{ko}a: nestanak struje u zdravstvenoj ustanovi, kvarovi na lokal-nom ra~unalu (~ak i kra|a ra~unala!), pro-

8 Gluten – bjelan~evinski koncentrat iz `itarica koji se u prehrambenoj industriji rabi kao zamjena za {krob, bra{no i mlije~ni prah ¢V. G.£.9 Enteralna primjena namirnica – primjena namirnica pu-tem probavnog sustava uz njihovu apsorpciju od ̀ eluca do debeloga crijeva i ulaskom u jetreni portalni krvotok te u~inkom prvog prolaska kroz jetru ¢V. G.£.


212

blemi s «pametnom karticom», prekid ko-munikacije prema sredi{njemu informa-cijskom sustavu (PZZ, G1), pa sve do prekida rada sredi{njega informacijskog sustava. Slijede opisi scenarija i postupaka za takve moèbitne slu~ajeve: • Lije~ni~ka aplikacija ne moè poslati

eRecept – Lije~nik je duàn bolesniku izdati papirnatu verziju recepta (pRe-cept). Bolesnik s pReceptom odlazi u ljekarnu i podiè svoj lijek.

• Ljekarna zbog tehni~kih razloga ne moè dohvatiti eRecept – Ljekarnik se javlja slu`bi za pomo} korisnicima su-stava (help desku), identificira se, te na temelju podataka sa zdravstvene iskaz-nice bolesnika, uz pomo} djelatnika help deska dobiva sve potrebne poda-tke o sadràju recepta. U slu~aju izda-vanja lijeka, help desk ozna~uje recept kao «preuzet». Ljekarna je naknadno du`na poslati poruke s izvje{}em („Re-port» i «Result“) lije~niku i osigurava-telju (HZZO i HZZOZZR).

• Ljekarna ne moè dovr{iti rezervaciju zapo~ete elektroni~ke obradbe eRe-cepta – Lije~nik je propisao recept i dostavio ga u sredi{nji sustav, ljekarnik je dohvatio recept, ali nije uspio izvr{iti «rezervaciju». U tom se slu~aju ljekar-nik javlja slu`bi za pomo} korisnicima sustava (help desku), identificira se, te na temelju podataka sa zdravstvene iskaznice bolesnika, uz pomo} djelat-nika help deska dobiva sve potrebne podatke o sadràju recepta. U slu~aju

izdavanja lijeka, help desk }e ozna~iti recept kao «preuzet».

• Ljekarna ne moè dovr{iti elektroni~ku obradbu eRecepta – Ljekarnik je dohvatio recept, obavljena je rezerva-cija recepta, ali ne moè poslati po-ruke s izvje{}em za lije~nika i osigura-vatelja. U ovom slu~aju ljekarnik ne mora traìti vezu s help deskom, nego samo mora u pravilima utvr|enom roku naknadno poslati poruke („Re-port» i «Result“) sredi{njem sustavu.

Radna grupa za informatizaciju HLJK, zaje-dno s informati~arima iz tvrtki za odràvanje ljekarni~kih programa, pripremila je vi{e prijedloga i primjedbi nakon predstavljanja projekta i detaljnog uvida u dokument. Te }e prijedloge i primjedbe dostaviti operati-vnom timu za pra}enje eRecepta. Zada}a je da se u sada{njoj fazi razvoja projekta poku{a sagledati i simulirati {to je vi{e mogu}e prijepornih i neo~ekivanih situa-cija kako bi se prije primjene programa u praksi rije{ilo na vrijeme {to je vi{e mogu}ih problema. Budu}i da ne}e biti mogu}e predvidjeti i simulirati ba{ sve situacije, ra-dna }e grupa u prijelaznom razdoblju na-staviti i, jo{ vi{e, poja~ati svoj rad, priku-pljati informacije s «terena», obra|ivati i analizirati pojedine slu~ajeve te dostavljati primjere, podatke i rje{enja operativnom timu. �


213

Vertikalno udruìvanje veledrogerija i javnih ljekarni u Europi [3]: Phoenix

Posljednji dio iz ove serije ~lanaka donosi podatke za europsku veledrogeriju Phoenix.

Kratka povijestKratka povijest

Tvrtka Phoenix Pharmahandel AG & Co KG najve}a je njema~ka veledrogerija, koja je osnovana godine 1994. Tamro grupa-cija po~ela se baviti javnom ljekarni~kom djelatno{}u godine 2001., najprije u Nor-ve{koj, zatim u Latviji, Estoniji i Litvi. Iste je godine Phoenix preuzeo Brocacef u Ni-zozemskoj, poznat po tome da posjeduje brojne ljekarne u toj zemlji. Godine 2003. Phoenix ima ve}inu trì{nog udjela u Tamro grupaciji. Godine 2004. Phoenix preuzi-ma Numark u Velikoj Britaniji, a preko te tvrtke Phoenix posjeduje veliki broj ljekarni i u toj zemlji.

Podru~je djelovanjaPodru~je djelovanja

Djelatnost tvrtke Phoenix obuhva}a ~etiri podru~ja:• Veleprodajna djelatnost – Temeljna

djelatnost Phoenixa jest veleprodaja. Phoenix je prisutan u 23 zemlje (godi-ne 2006. u 21 zemlji). Te su zemalje: Austrija, Bugarska, ê{ka Republika, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Hrvatska, Italija, Latvija, Litva, Make-donija, Ma|arska, Nizozemska, Nor-ve{ka, Njema~ka, Poljska, Rusija, Slo-va~ka, Srbija, [vedska, [vicarska i Ve-lika Britanija.

• Maloprodajna djelatnost – Phoenix obavlja ovu djelatnost preko svojih podru`nica. Kao u slu~aju Tamro gru-pacije, Phoenix ima 100-postotni udio u tvrtki. Svojom prisutno{}u na trì-{tima Danske, Finske, [vedske, Nor-ve{ke, u balti~kim zemljama, te u Polj-skoj i Rusiji, Tamro je najve}a trgova~ku tvrtku na sjeveru Europe.

• Preddobavlja~ka djelatnost – Phoenix nudi logisti~ke usluge i usluge prijevo-za drugim veledrogerijama i/ili farma-ceutskoj industriji.

• Druge djelatnosti – Phoenix nudi menadèrske usluge1 i ljekarni~ke uslu-ge u Njema~koj, Italiji, ê{koj Repu-

napisala: Danijela Huml/HLJK; prema poda-cima PGEU

1 Usluge povezane s poslovima osoba koje vode poslo-ve naj~e{}e u trgova~kim dru{tvima. Takve osobe ~esto obolijevaju od tzv. menadèrske bolesti – psihosomat-ske bolesti koja nastaje zbog preoptere}enja i pre-kora~enja svojih snaga na stresnim i odgovornim poslo-vima.


214

blici, ali i posebne prijevozne logisti~ke usluge u Ma|arskoj.

Phoenix ostvaruje promet od 19,894 mi-lijardi eura, ima vi{e od 20 253 zaposle-nika na podru~ju Europe te je, kako je ve} re~eno, zastupljen u 23 zemlje. U godini 2007. Phoenix ostvaruje promet od 20,7 milijardi eura te pove}ava broj zaposlenika na 21 595.

U godini 2008. Phoenix ostvaruje promet od 21,6 milijardi eura te pove}ava broj za-poslenika na 21 940 [1].

1. Javne ljekarne

1.1. Podaci o javnim ljekarnama

Phoenix se po~eo baviti javnom ljekarni~kom djelatno{}u (vidjeti: Kratka povijest) godi-ne 2001. Udio prometa ostvarenog u jav-nome ljekarni~kom sektoru, u odnosu na ukupno ostvareni promet tvrtke, manji je samo 10 posto.

Rezultati poslovanja Phoenixa i njegove podru`nice prikazani su skupno za vele-prodajnu i maloprodajnu djelatnost, tako da se ne mogu izdvojiti to~ni financijski podaci samo za ljekarni~ki sektor. Tamro grupacija je podru`nica Phoenixa koja dje-luje u nordijskim i balti~kim zemljama. Prosje~ni udio Tamro grupe ili Apokjedena u veleprodajnoj djelatnosti u Norve{koj iz-nosi oko 35 % i vi{e od 40 % u malopro-dajnoj djelatnosti [2]. U godinama 2006. i

2007. prodaja kod Tamro grupe iznosila je 723 milijuna eura, {to je 3,4 % vi{e u od-nosu na godinu prije toga razdoblja. Zaje-dno s ljekarni~kim lancem Gimenes, ~iji trì{ni udio u maloprodajnoj djelatnosti iz-nosi 6 %, trì{ni udio Tamro Latvije iznosi 27 %. U 2006. i 2007. godini Tamro La-tvija ostvaruje promet od 106 milijuna eura. Prosje~ni trì{ni udio Tamro Litve iz-nosi 20 %, uklju~uju}i 6 % udjela u malo-prodajnoj djelatnosti. Trì{ni udio Tamro Estonije iznosi 31 % s ljekarni~kim lancem Apteek1, ~iji je udio u maloprodajnoj dje-latnosti 40 %, a to ga ~ini najve}im eston-skim lancem ljekarni. Tamro Estonija je u dvogodi{njem razdoblju (2006. –2007.) ostvarila promet od 60 milijuna eura [3].

Ostvareni je promet u Norve{koj, od ve lja-~e do listopada godine 2007., iznosio 565 milijuna eura. Trì{ni udio Apokjedena u maloprodajnoj djelatnosti iznosi 38 %, uklju~uju}i bolnice i bolni~ke ljekarne, dok je udio u veleprodajnoj djelatnosti iznosio 33 %. Tamro Latvija je ostvarila 86 mi lijuna eura prodaje s trì{nim udjelom od 23 % u veleprodajnom sektoru. Tamro Litva je u kratkom razdoblju od velja~e do listopada ostvarila promet u iznosu 75 milijuna eura. Trì{ni udio u maloprodaji iznosio je 6 %. Prodaja Tamro Estonije od velja~e do listo-pada 2007. bila je pove}ana za 20 % na 52 milijuna eura. Apteek1 je i dalje najve}i ljekarni~ki lanac u Estoniji, a njegov udio na trì{tu te zemlje iznosi 40 %.

U listopadu 2006. Phoenix preuzima naj-ve}i virtualni lanac ljekarni u Velikoj Britaniji,

* Brojevi se u uglatoj zagradi odnose na citate iz litera-ture, vidjeti poglavlje: Literatura i bilje{ke.


215

Numark plc. koji ima vi{e od 1 800 jav nih ljekarni. Trì{ni udio Numarka u britanskom maloprodajnom sektoru iznosi 15 %. U Nizozemskoj, preko tvrtke Brocacef, Phoenix ima trì{ni udio od 5 % u malo-prodajom sektoru. Nadalje, prema izvje{}u Tamro grupacije za razdoblje od velja~e do srpnja 2008. [4], trì{ni udio Tamro Nor-ve{ke u veleprodajnom sektoru iznosio je 32 %, a u maloprodajnom sektoru 41 %. Tamro Latvija je ostvarila 57 milijuna eura

prodaje. Prosje~ni trì{ni udio u velepro-dajnom sektoru iznosio je 23 %. Tamro Lit-va je ostvarila 49 (50) milijuna eura pro-daje. Prosje~an trì{ni udio tvrtke u vele-prodajnom sektoru iznosio je 16 %, a u maloprodajnom sektoru 10 %. Tamro Esto-nija ostvarila je 41 (34) milijuna eura pro-daje. Prosje~ni trì{ni udio tvrtke bio je izjedna~en u veleprodajnom i u maloprodaj-nom sektoru i iznosio je 32 %. Tamro-Apo-teek1 najve}i je lanac ljekarni u Estoniji.

ZemljaLjekarne 2006.

Ljekarne 2007.

Ljekarne 2008.

Ukupan broj lje-karni 2008. [5]

Trì{ni udio u 2008.

Estonija 190 [6] 185 [7] 185 [8] 474 39,0 %Latvija 50 [9] 50 [10] 50 [11] 882 5,7 %Litva 86 [12] 90 [13] 96 [14] 1 520 6,3 %

Nizozemska 83 [15] 80 [16] – 1 900 –Norve{ka 224 [17] 227 [18] 234 [19] 580 40,3 %

Velika Britanija – – 400 13 256 3,02 %Ukupno – – – 18 217 –


216

1.2. Predvi|ene aktivnosti u maloprodajnom sektoru

Nadzorni odbor Phoenixa u svojemu dvo-godi{njem izvje{}u za 2005. i 2006. izja-vljuje da Phoenix kani nastaviti s ulaganji-ma u maloprodajnu i preddobavlja~ku dje-latnost na europskim trì{tima.

U dvogodi{njem izvje{}u za 2006. i 2007. Phoenix izjavljuje da «se u trenuta~noj po-liti~koj situaciji ne uzimaju u obzir va`nosti djelatnosti kojom se bave veledrogerije i ljekarne. Na kraju krajeva, obje se bave dje-latno{}u od temeljne va`nosti, a to je op-skrba stanovni{tva prijeko potrebnim lijeko-vima, razmatranjem tro{kova i u~in kovitosti te pouzdanosti i aùrnosti.» Na Phoenixo-voj mre`noj stranici tako|er se moè pro-~itati sljede}e: «Phoenix je po sve }en malo-prodaji gdje je god to za konski mogu}e i potrebno kako bi se osigu rala konkurent-nost na farmaceutskom veleprodajnom trì{tu.» U Norve{koj Phoenix ima pove-}ane tro{kove za zaposlenike, vjero jatno zbog nedostatka ljekarnika u toj ze mlji. Tijekom zadnje financijske godine Phoenix se bavio intenzivnim ulaganjima u Italiji i u [vedskoj, zemljama u kojima se o~ekuju dramati~ne promjene u lje kar ni ~kom i vele-prodajnom sektoru. Phoenix pa ̀ ljivo prati promjene u [vedskoj. U Poljskoj, preko Phoenix Pharma Polska, {irit }e se na malo-prodaju te }e pove}avati broj ljekarni koje trebaju biti u cijelosti u njihovu vlasni{tvu.

1.3. Zdravstvena strategija i izvedba

Preko virtualnog i ljekarni~kog lanca, Phoe-nix provodi zdravstvene kampanje2 i obra-zovne te~ajeve. U tom pogledu, ~ini se da se posebno bave temom pobolj{anja ko-munikacije ljekarnika s korisnicima ljekar ni-~kih usluga. Phoenix redovito anketira svo-je korisnike o zadovoljstvu njihovim uslu-gama i dio svoga prometa redovito daje u dobrotvorne svrhe [20].

U Njema~koj Phoenix sura|uje s nekoliko sveu~ili{ta i pruà prakti~na znanja studen-tima. Phoenix je izdvojio 40 000 eura za dodjeljivanje nagrade kao doprinos farma-ceutskim istraìvanjima, a nov~ano podu-pire i inovativna i farmaceutska istraìvanja visoke kakvo}e/vrijednosti. Phoenix Phar-macija d. d., tvrtka u Hrvatskoj, nedavno je nov~anom potporom Hrvatskoj ljekarni~koj komori u Zagrebu omogu}ila izdavanjem knjige «Bolesnikova sigurnost: pobolj{anje bolesnikove sigurnosti u Europi sigurnom uporabom lijekova».3

2 Vidjeti obja{njenje izraza zdravstvena kampanja u Bil-tenu HLJK 2008-3/4, str. 154.

3 I ovom prigodom Hrvatska ljekarni~ka komora preko urednika (V. G.) ~asopisa Bilten HLJK zahvaljuje tvrtki Phoenix grupacije Phoenix Farmacija d. d. (Zagreb) na nov~anoj pomo}i i plodnoj stru~noj suradnji. Uvjereni smo da je projekt objavljivanja knjige omogu}io daljnje podizanje razine kakvo}e bolesnikove sigurnosti i pri-donio ohrabrivanju i jo{ nagla{enijem sudjelovanju hr-vatskih ljekarnika u pruànju sigurnih lijekova i ispravnih obavijesti o njima.


217

2. Farmaceutski veleprodajni sektor

2.1. Op}enitoPhoenix provodi, kako je ve} re~eno, vele-prodajnu djelatnost u 23 europske zemlje, {to je prikazano u tablici.

Phoenix je vode}a veledrogerija u sljede}im zemljama: Bugarska, ê{ka Republika Danska, Finska, Hrvatska, Italija, Ma|arska, Njema~ka, Slova~ka i [vedska. U Europi postoji 158 razdiobnih/distribucijskih sre-di{ta Phoenixa.

U listopadu 2007. Phoenix je preuzeo Ame dis-UE AG, drugu po veli~ini veledro-geriju u [vicarskoj. Valja spomenuti i ~inje-nicu da je Libra grupa nova podru`nica Phoenix grupacije koja postoji u Bugarskoj, a ima udio u veleprodajnom sektoru u Sr-biji i Makedoniji [21].

2.2. Ostala podru~ja djelovanja

2.2.1. Virtualni ljekarni~ki lanci.4 U Nje ma-~koj Phoenix razvija virtualne lance putem razli~itih trì{nih modela. Jedan je takav

GRUPACIJA (ako postoji) ZEMLJA NAZIV TVRTKENjema~ka Phoenix Pharmahandel AG & Co KGNizozemska Brocacef holding nVAustrija Phoenix Arzneiwarengroßhandlung Gmbh

Tamro Group Finland

Poljska Phoenix PolandLitva Tamro LithuaniaLatvija Tamro LatviaEstonija Tamro EstoniaNorve{ka Apokjeden NorwayDanska Nomeco Denmark[vedska Tamro SwedenFinska Tamro FinlandRusija Tamro RussiaFrancuska Phoenix Pharma SASVelika Britanija Phoenix Medical Supplies Ltd.Italija Comifar Group[vicarska Amedis-Ue AG

Libra AG

Bulgaria

Bugarska Libra AGSrbija Libra SerbiaMakedonija Libra MacedoniaMa|arska Phoenix Pharma Zrt.ê{ka Republika Phoenix l.v. a.s.Hrvatska Phoenix Farmacija d.d.Slova~ka Phoenix Zdravotnícke zásobovanie a.s,.

4 Vidjeti obja{njenje izraza virtualni ljekarni~ki lanci u Bil-tenu HLJK 2008-1, str. 24.


218

lanac Midas [22], koji okuplja vi{e od 3 000 ljekarni i nudi ljekarnama niz uslu-ga, i to od administrativnih poslova, preko analiza, promotivnih mjera, obrazovnih te~ajeva, pa sve do uporabe medija. Tako-|er, Phoenix sura|uje s lancem Marketing Verein Deutscher Apotheker e.V. (MVDA), koji obuhva}a oko 3 400 neovisnih ljekar-ni. Za ljekarne koje su dio virtualnih lanaca organiziraju se zajedni~ki sastanci, aktiv-nosti koje promoviraju prodaju, moderno trgova~ko oblikovanje i stalni obrazovni te~ajevi za sve zaposlene. Neke su se ljekarne, koje su dio MVDA, ujedinile kako bi stvorile ljekarni~ku grupaciju pod nazi-vom LINDA ljekarne. Linda ljekarne mo-derno su trgova~ki oblikovane te nude stal-ne obrazovne te~ajeve za zaposlene, TV i radijsko ogla{avanje i redovno izdavanje ~asopisa.

U Ma|arskoj je Phoenix osnovao Szimpa-tika, program koji pomaè neovisnim lje kar-nama da pobolj{aju svoj poloàj na trì{tu. U Velikoj Britaniji Numark nudi kupovne, prodajne i marketin{ke usluge prema vi{e od 2 600 ljekarni. Numark je najve}a or-ganizacija neovisnih ljekarni u Velikoj Bri-taniji. Naime, vi{e od tre}ine svih neovisnih ljekarni u Velikoj Britaniji ~lanice su Nu-marka [23]. U balti~kim zemljama Tamro pruà marketin{ku i suradni~ku potporu ljekarnicima pod nazivom Apteek (Esto-nija), Aptieka (Latvija) i Seimos Vaistine (Litva). Tamro im pruà posebne uvjete pri kupnji te im osmi{ljava i organizira obrazo-vne programe, predstavljanje djelatnosti (promocije), na~ine informiranja bolesnika i uporabu korisni~ke kartice za vjer nost. U Danskoj je Vendor Managed Inventory (VMI) logisti~ko partnerstvo izme|u No me-


219

ca i velikoga broja ljekarni. Vi{e od tre}ine svih danskih ljekarni uklju~eno je u to part-nerstvo. U Italiji je oko 200 ljekarni u mi-lanskoj regiji Cremona dio tzv. SPEM-part-nerstva ljekarni, a korist od toga programa dobivaju od Comifar grupacije, poznate talijanske podru`nice Phoenixa. U Poljskoj je oko 600 ljekarni uklju~eno u Diabetyka program, a taj je program osmislio Phoe-nix. Cilj je toga programa pobolj{ati ishode lije~enja dijabetesa i oja~ati ulogu ljekar-nika u tom lije~enju.

2.2.2. Proizvo|a~ka djelatnost. Phoenix ima sna`ne veze s generi~kim proizvo|a~em lijekova Ratiopharm. Obje su tvrtke u izrav-nom ili neizravnom vlasni{tvu Adolfa Mer-cla i obitelji. Ratiopharm je poznata gene-ri~ka tvrtka u balti~kim zemljama [24].

2.2.3. Povezanost s farmaceutskim tvrtka-ma koje se bave izravnom razdiobom lijekova. U posljednjem godi{njem izvje{}u Phoenix navodi da se mijenjaju odnosi izme|u proizvo|a~a lijekova i ljekarni, i to tako da ljekarne s proizvo|a~ima lijekova sve vi{e izravno sura|uju. U Velikoj Brita-niji Phoenix nudi usluge izravne razdiobe lijekova preko Napp Pharmaceuticalsa i Sa-nofi -Aventisa.

Skupni zaklju~ci za europske Skupni zaklju~ci za europske veledrogerijeveledrogerije

Na kraju ovoga ~lanka iznesimo skupne zaklju~ke koji vrijede za sva tri objavljena ~lanka o temi Vertikalno udruìvanje veledro-gerija i javnih ljekarni u Europi.

• Europske veledrogerije po~ele su ula-gati u ljekarni~ki sektor prije nekoliko godina. Celesio i Phoenix sna`no su razvili ljekarni~ku djelatnost koja zapo~inje oko godine 2001.

• Veleprodaja je i dalje najve}i izvor pri-hoda za ve}inu europskih veledroge-rija. Me|utim, ulaganja u ljekarni~ki sektor pokazala su se tako|er isplativi-ma i stoga veledrogerije nastavljaju s daljnjim ulaganjem u taj sektor. Osim toga, spremni su za slu~aj daljnje libe-ralizacije ljekarni~koga trì{ta.

• Ljekarni~ki lanci, ~iji su osniva~i vele-drogerije, poti~u i provode zdravstve-ne kampanje i organiziraju obrazovne te~ajeve za zaposlenike. Oni tro{e sre-dstva na inovativna rje{enja te na ja-~anje pozitivne percepcije tvrtke u jav-nosti.

• Sve tri tvrtke koje su obra|ene u ovim ~lancima (Celecio, Alliance Boots PLC, Phoenix) sna`no su povezane s proizvo|a~ima lijekova.

• Nedostatak farmaceuta zamije}en je u Norve{koj pa je stoga zapo{ljavanje farmaceuta postalo prioritetno za Ce-lesio.

• Sve tri tvrtke (Celecio, Alliance Boots PLC, Phoenix) osnovale su virtualne ljekarni~ke lance udruùju}i se s neo-visnim ljekarnama. Tvrtke su posebno zainteresirane za zemlje u kojima po-stoje ograni~enja u pogledu osnivanja ljekarni, kao {to je to Njema~ka, [pa-njolska, Francuska i Italija.


220

• Celesio sna`no lobira za potpunu libe-ralizaciju ljekarni~kog sektora.

• U Velikoj Britaniji sve tri opisane vele-drogerije nude proizvo|a~ima lijekova usluge izravne razdiobe, odnosno di-stribucije lijekova.

Literatura i bilje{keLiteratura i bilje{ke

[1] Phoenixovo godi{nje izvje{}e za razdoblje 2007./2008.

[2] Taj je iznos izra~unao PGEU, a slu`beni je iznos 35 % trì{ta.

[3] Taj je iznos izra~unao PGEU, a slu`beni je iznos 30 % trì{ta.

[4] Unutarnje izvje{}e Tamro Groupe za razdo-blje od velja~e do srpnja 2008.

[5] Podaci o ukupnome broju ljekarni iz ~asopisa Europharm Forum, a podaci za Italiju s Federfar-ma.

[6] Podaci s http://www.apteek1.ee



[9] Podaci s http://www.gimenesaptieka.lv/?lang=lv&cat=3



[12] Podaci s http://www.seimosvaistine.lt/lt/apie-mus/pagrindiniai-faktai-seimos-vaistine.html



[15] Podaci s http://www.brocacef.nl/default2_1024.asp?contentpage=content%2FGroothandelEnRetail%2Fdetail%2Easp%3Fid%3D3

[16] Podaci s http://www.brocacef.nl/default2_1024.asp?contentpage=content%2FGroothandelEnRetail%2Fdetail%2Easp%3Fid%3D3

[17] Podaci s http://www.apotek1.no/about_apo-tek1



[20] Phoenix grupacija godine 2005. daruje 150 000 eura za `rtve tsunamija u Aziji. Taros grupacija sponzorira u nekoliko navrata aktivnosti Pharmaciens sans frontiers (me|unarodnu skupi-nu: Farmaceuti bez granica).

[21] Phoenixovo godi{nje izvje{}e za razdoblje 2006./2007.

[22] Phoenixovo godi{nje izvje{}e za razdoblje 2005./2006., prikazano na: http://www.phoenix-group.eu.com/english/index.htm

[23] http://www.choosenumark.com/

[24] Norve{ka farmaceutska industrija izraàva zabrinutost u vezi s ilegalnom ljekarni~kom inici-jativom ozna~ivanja (engl. branding). 19 Febru-ary 2008. EURALex - European Healthcare Law & Regulatory News - http://www.euralex.co.uk at http://www.pjbpubs.com/cms.asp?pageid=277&an=L00986100&bb=false&newsproductid=6&ln=y �

221

izvje{}aRad Vije}a Komore – sjednica 11/96

Vije}e HLJK na svojoj je sjednici od 23. rujna 2009. raspravljalo i donijelo odluke o: • izvje{}u predsjednika Komore o radu

izme|u sjednica Vije}a,• prijedlogu Pravilnika o dopuni Pravil-

nika o radu Povjerenstva za davanje mi{ljenja HLJK,

• odluci o iznosu naknade za izdavanje mi{ljenja pri osnivanju ljekarni,

• odluci o imenovanju ispitne komisije za izdavanje privremenog odobrenja za samostalan rad,

• odluci o dono{enju Programa ispita za izdavanje privremenog odobrenja za samostalan rad,

• odluci o cijeni ispita za izdavanje pri-vremenog odobrenja za samostalan rad,

• imenovanju Radne grupe za organiza-ciju te~aja za voditelje ljekarni,

• imenovanju Radne grupe za provo|enje informatizacije ljekarni,

• radu povjerenstava, podru~nih vije}a i podru`nica Komore.

Nakon {to je Vije}e Komore prihvatilo dnevni red sjednice i prihvatilo zapisnik s

pro{le sjednice, predsjednik Komore Mate Portolan u svojem je izvje{}u obavijestio ~lanove Vije}a HLJK o aktivnostima u Ko-mori u razdoblju od 10. srpnja do 22. ruj-na 2009.

HZZO je najavio promjene u na~inu faktu-riranja i pla}anja ra~una koje bi trebale ljekarni{tvu donijeti dodatnih 150 milijuna kuna u ovoj godini i smanjivanje duga i roka pla}anja od HZZO-a prema ljekarna-ma. Takav }e novi na~in fakturiranja smanji-ti ljekarnama administrativne radnje i tro{kove. Tako|er, HZZO je najavio do kraja godine uklju~ivanje ljekarni{tva u sre-di{nji informacijski sustav zdravstva i uvo|enje elektroni~kog recepta.

Grad Zagreb provodi anketu u vezi s uvo|enjem koncesija za obavljanje javne slu`be u zdravstvu. Sastanak predstavnika Komore i Grada Zagreba odràn je 22. rujna 2009.

Komora o~ekuje sastanak u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi (MZSS) na temu Zakona o ljekarni{tvu i rje{avanje koncesija za ljekarni{tvo posebnim zakonom.

Dana 23. srpnja 2009. odràn je sastanak predstavnika Komore (Mate Portolan, Kati-ca Vugrin~i} Tomi~i}) s predstavnicima HZZO-a (Luka Von~ina, Hrvoje Jezidì}) na kojoj je iznesena nakana uvo|enja no-vog na~ina fakturiranja recepta te projekt informatizacije u zdravstvu i ljekarni{tvu.

Novi voditelj Odjela za lijekove Luka Von~ina upozorio je na problem velike pripremila: Ana Malovi}/HLJK


222

potro{nje lijekova koja se moè racionalizi-rati boljom suradljivosti bolesnika, {to je dokazano razli~itim programima u svijetu. Predlaè da se i ljekarni{tvo uklju~i u ovaj projekt ozna~ivanjem vrijednosti lijeka koju pla}a HZZO na ra~unu koji se izdaje boles-niku.

Dana 2. rujna 2009. odràn je sastanak predstavnika Komore (Mate Portolan, Kati-ca Vugrin~i} Tomi~i}, Slavka Bla{ko) s rav-nateljem HZZO-a i njegovim suradnicima. Na sastanku je iznesena nakana HZZO-a da se od rujna 2009. ljekarnama odvojeno od nabavne cijene lijekova upla}uje usluga i deùrstvo. Pri tome }e se usluga i deùr-stvo pla}ati s pozicije primarne zdravstve-ne za{tite, a nabavna cijena lijekova s pozi-cije prora~una za lijekove.

Na ovaj }e se na~in iznos, koji HZZO svaki mjesec upla}uje ljekarnama, pove}ati za dodatnih 39 milijuna kuna, koliko iznosi vrijednost obra~unane usluge i deùrstvo. Re~eno je kako }e

HZZO i u godini 2010. nastaviti s istim sustavom pla}anja, {to bi do kraja 2010. omogu}ilo pla}anje u roku od 120 dana te ugovaranje novoga, smanjenog roka pla}a-nja prema ljekarnama. Novim na~inom fak-turiranja (bez PU i kategorija) smanjit }e se broj faktura.

Od prosinca 2009. ljekarne bi se uklju~ile u sredi{nji informacijski sustav zdravstva te bi se zapo~elo s uvo|enjem elektroni~kog recepta. HZZO }e sudjelovati u financi-

ranju tro{kova za ljekarne. Dogovoreno je da HZZO dostavi Komori prijedlog opisa sloga recepta kako bi se s informati~arima uskladio novi na~in fakturiranja.

Komora je uputila Ministarstvu za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva dopis u vezi s problematikom primjene Pravilnika o gospodarenju medicinskim otpa dom u ljekarnama. O~ekuje se odgo-vor nadle`nog ministarstva.

U tijeku su aktivnosti vezane za provedbu zajedni~kog projekta Komore i PHOENIX Farmacije ADIVA – edukacija ljekarnika u provo|enju dodatnih ljekarni~kih usluga.1

Na sastanku odrànom 9. srpnja 2009. Komora je u okviru suradnje s Belupom d.d. prihvatila poziv za sudjelovanje na Danima Belupa koji }e se odràti u Opatiji od 1. do 3. listopada 2009. U okviru ovo-godi{nje zadane tematske cjeline «Educi-rani ljekarnik najbolji savjetnik pacijenta» predstavnica Komore Katica Vugrin~i} Tomi~i} odràt }e predavanje pod naslo-vom Znanjem do korisnih informacija. Komo-ra je s Belupom dogovorila sponzoriranje tiskanja Ljekarni~kog priru~nika Ljekovito bilje i ljekovite droge: farmakoterapijski, bota-ni~ki i farmaceutski podaci autora Vladimira Grdini}a i Daria Kremera te predstavljanje knjige na Danima Belupa, o ~emu je potpi-san ugovor.

1 Vidjeti ~lanak ADIVA Savjetom do zdravlja u ovome broju Biltena HLJK.


223

Povjerenstva i radne grupe radile su kako slijedi. Povjerenstvo za stru~no usavr{ava-nje magistara farmacije odràlo je jedan sastanak na kojem je rije{eno 27 zahtjeva za bodovanje.

Povjerenstvo za davanje mi{ljenja prilikom osnivanja ljekarni odràlo je dva sastanka na kojima je rije{eno 17 zahtjeva. Radna grupa za izradu ispitnog programa za dodje-lu privremenih Odobrenja za samostalan rad magistara farmacije odràla je jedan sastanak na kojemu je predloèn program ispita te ispitna komisija.

Dragica Radin obrazloìla je prijedlog ure-da Komore, prema kojem bi se za postupke izdavanja mi{ljenja o opravdanosti osniva-nja ljekarni Komori pla}ali propisani tro{-kovi. Visinu iznosa takve naknade poseb-nom odlukom utvr|ivalo bi Vije}e Komore. Obveza o uplati naknade za izdava nje mi{ljenja o opravdanosti osnivanja privat-nih praksi i zdravstvenih ustanova postoji u svim zdravstvenim Komorama. Vije}e Ko-more jednoglasno je poduprlo takav prije-dlog i prihvatilo dopunu Pravilnika o radu Povjerenstva za davanje mi{ljenja HLJK.

Vije}e Komore jednoglasno je donijelo odluku prema kojoj se utvr|uje iznos tro{kova postupka davanja mi{ljenja Ko-more o opravdanosti osnivanja, preseljenja i preuzimanja ljekarne, ljekarni~ke ustano-ve, podru`nice ljekarni~ke ustanove i ljekar-ni~kog depoa. Tom se odlukom utvr|uju i tro{kovi postupka davanja mi{ljenja Komo-re o pro{irenju djelatnosti.

Tro{kovi postupka davanja mi{ljenja utvr-|uju se u sljede}im iznosima:1. osnivanje ljekarne, ljekarni~ke ustano-

ve, podru`nice ljekarni~ke ustanove i ljekarni~kog depoa: 1.500,00 kn

2. preseljenje ljekarne, podru`nice ljekar-ni~ke ustanove i ljekarni~kog depoa: 1.300,00 kn

3. preuzimanje ljekarne, ljekarni~ke usta-nove, podru`nice ljekarni~ke ustanove i ljekarni~kog depoa: 1.000,00 kn

4. pro{irenje djelatnosti: 1.000,00 kn.

^lanovi Hrvatske ljekarni~ke komore na gore navedene iznose, osim to~ke 3, ostvaruju popust od 50 %.

Vije}e Komore je u Ispitnu komisiju za izdavanje privremenog odobrenja za sa-mostalan rad imenovalo sljede}e ~lanove Komore:1. Katicu Vugrin~i} Tomi~i}, mag. pharm.,

glavnu tajnicu HLJK 2. @eljku Barlovi} Feren~ak, mag. pharm.,

ZU Ljekarne Bjelovar3. Silvanu Jager, mag. pharm., ZU Ljekar-

ne Jadran4. Marijanu Lovri}, mag. pharm., OB

Slavonski brod.

Vije}e Komore prihvatilo je Program ispita za izdavanje privremenog odobrenja za samostalan rad, prema kojemu }e Ispitna komisija pripremiti pitanja. Tako|er, Vije}e Komore donijelo je odluku o cijeni ispita za izdavanje privremenog odobrenja za samostalan rad u visini od 2.000,00 kuna.


224

Vije}e Komore je u Radnu grupu za orga-nizaciju te~aja za voditelje ljekarne imeno-valo sljede}e ~lanove Komore:1. @eljku Barlovi} Feren~ak, mag. pharm.,

ZU Ljekarne Bjelovar2. Silvanu Jager, mag.pharm., ZU Ljekar-

ne Jadran3. Tihanu Govor~inovi}, mag. pharm.,

ZU Ljekarne Dvoràk4. Katicu Vugrin~i} Tomi~i}, mag. pharm.,

glavnu tajnicu HLJK5. Anu Malovi}, dipl. iur., HLJK.

Vije}e je u Radnu grupu za pra}enje uvo|enja elektroni~kog recepta i uklju ~i-vanja ljekarni u sredi{nji zdravstveni infor-macijski sustav imenovalo sljede}e ~lanove Komore:1. Mate Portolan, mag. pharm., predsje-

dnik HLJK2. Aleksandra Grundler, mag. pharm.,

ZU Ljekarne Farmafarm3. @eljka Barlovi} Feren~ak, mag. pharm.,

ZU Ljekarne Bjelovar4. Nada Jambrek, mag. pharm., ZU Gra-

dske ljekarne Zagreb5. Tihana Govor~inovi}, mag. pharm.,

ZU Ljekarne Dvoràk6. Silvana Jager, mag. pharm., ZU Ljekar-

ne Jadran Rijeka.

Prema potrebi radna }e se grupa pro{iriti.

^lanovi Vije}a Komore raspravljali su o re-dovitosti sastanaka pojedinih povjerensta-va Komore, kao i podru~nih vije}a Komore. Mate Portolan istaknuo je da neka povje-

renstva u svojem mandatu od godine 2007. nisu imali ni jednu sjednicu, osim konstituiraju}e sjednice.

Verona Su~i} predlaè da Komora prema predsjednicima navedenih povjerenstava uputi dopis te zatraì obja{njenje za{to se ne odràvaju sjednice. Nakon dobivena obrazloènja od predsjednika takvih po-vjerenstava, Komora }e odlu~iti treba li stanovito povjerenstvo raspustiti ili imeno-vati nove ~lanove. ^lanovi Vije}a Komore jednoglasno su se sloìli s prijedlogom. �

225

zakonodavstvoPravilnik o na~inu ogla{avanja o lijekovima i homeopatskim proizvodima

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi (MZSS) donijelo je Pravilnik o na~inu ogla{avanja o lijekovima i homeopatskim proizvodima (NN, 118/2009.), koji je objavljen 30. rujna 2009. Stupanjem na snagu toga pravilnika prestaje vrijediti Pra-vilnik o na~inu ogla{avanja i obavje{}ivanja o lijekovima, homeopatskim i medicinskim proizvodima (NN, 62/05.), izuzev{i dio Pravilnika koji se odnosi na medicinske proizvode.

Pravilnik o dopuni Pravilnika o na~inu ogla{avanja o lijekovima i homeopatskim proizvodima objavljen je 25. studenoga 2009. (NN, 140/09.).

Prema Pravilniku, pod ogla{avanjem o lijeku razumijeva se svaki oblik obavje-{}ivanja kojemu je namjena poticanje nje-gova propisivanja, izdavanja, prodaje i potro{nje u pisanom, slikovnom, zvu~nom, usmenom, elektroni~kom, digitalnom ili bilo kojemu drugom obliku. Pod ogla-

{avanjem o lijeku tako|er se smatra ogla{avanje prema stanovni{tvu, ogla{a-vanje prema zdravstvenim radnicima koji su ovla{teni propisivati ili izdavati lijekove, ogla{avanje prema zdravstvenim radnicima putem stru~nih suradnika, davanje uzo-raka, poticanje propisivanja ili izdavanja lijekova, nagra|ivanjem u novcu, davanjem darova ili omogu}ivanjem bilo kakve druge koristi, odnosno obe}anjem neke povlasti-ce ili nagrade, sponzoriranje promid`benih skupova na kojima sudjeluju osobe ovla{tene propisivati ili izdavati lijekove, spo nzoriranje znanstvenih kongresa na kojima sudjeluju osobe ovla{tene propisi-vati ili izdavati lijekove, a posebice pla}anje njihovih tro{kova puta, kotizacije i smje{taja na takvim skupovima.

Ne smatra se ogla{avanjem o lijeku: ozna~ivanje lijeka kao i uputa o lijeku i ho-meopatskom proizvodu, informativne objave o ~injenicama i stru~ni materijali, upozorenja na nuspojave ili druge iz-mijenjene sigurnosne informacije, trgova~ki katalozi i cjenici pod uvjetom da ne sadr`avaju nikakve tvrdnje o lijeku, svako nepristrano, objektivno informiranje o bo-lestima, prevenciji te dostupnim metodama lije~enja, pri ~emu nije dopu{teno navoditi odre|eni lijek.

Svako ogla{avanje mora biti istinita i znan-stveno dokazana informacija o lijeku i ho-meopatskom proizvodu, a za to, kao i za uskla|enost ostalih ogla{avanja o lijeku i homeopatskom proizvodu odgovoran je

pripremila: Ana Malovi}/HLJK


226

nositelj odobrenja za stavljanje lijeka u promet i naru~itelj ogla{avanja.

Kao i do sada ogla{avanje prema sta-novni{tvu dopu{teno je isklju~ivo za lijeko-ve koji se izdaju bez recepta, a zabranjeno za lijekove koji se izdaju na lije~ni~ki re-cept, za lijekove koji su na Listi lijekova koji se u Republici Hrvatskoj propisuju na teret obveznoga zdravstvenog osiguranja u su-stavu primarne, sekundarne i tercijarne ra-zine zdravstvene za{tite te za sve lijekove koji sadràvaju psihotropne tvari i opojne droge.

Pravilnik, dalje, propisuje koje podatke mora sadràvati oglas o lijeku i {to pri ogla{avanju nije dopu{teno, a u svrhu za-{tite pacijenta i spre~avanja slanja po gre{ne poruke o lijeku.

Pri ogla{avanju prema stanovni{tvu nije dopu{teno navo|enje naziva ljekarne ili drugog maloprodajnog mjesta u kojem se sukladno postoje}im propisima moè oba-vljati promet lijekova na malo. Zabranjeno je izravno dijeljenje lijeka stanovni{tvu u promid`bene svrhe.

U djelu Pravilnika koji se odnosi na ogla{avanje prema zdravstvenim radnici-ma, koji su ovla{teni za propisivanje i izda-vanje lijekova, izri~ito je propisano da svako ogla{avanje o lijeku prema zdrav-stvenim radnicima mora sadràvati bitne podatke o lijeku istovjetne onima iz saètka opisa svojstava lijeka. Zdravstvene radnike o lijeku mogu usmeno obavje{}ivati stru~ni suradnici nositelja odobrenja koji imaju

zavr{en preddiplomski i diplomski sve u~i-li{ni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveu~ili{ni studij iz znanstvenog podru~ja biomedicine i zdravstva te koje je nositelj odobrenja dodatno obrazovao.

Stru~ni suradnik pri svakom posjetu zdrav-stvenom radniku mora dati zadnji odobre-ni saètak opisa svojstava lijeka za sve lijekove koje predstavlja u tom posjetu. Stru~ni suradnik tako|er treba prenijeti zdravstvenim radnicima svaku informaciju o uporabi lijeka koju je saznao od zdrav-stvenog radnika koji je ovla{ten za propisi-vanje ili izdavanje lijekova, s posebnim na-glaskom na podatke o nuspojavama. Stru~ni suradnik moè dati probne be-splatne uzorke lijeka zdravstvenom radniku pod uvjetom da se oni ne razlikuju od uobi~ajenog pakovanja, da se radi o naj-manjem pakovanju koje ima odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj te da je rije~ o uzorku jasno ozna~enom rije~ima «besplatni uzorak – nije za pro-daju».

Zdravstvenom se radniku na pisani zahtjev i uz potpis primitka moè dati besplatni uzorak lijeka samo jedanput u tijeku jedne godine i to u koli~ini od najvi{e dva naj-manja originalna pakovanja, o ~emu je no-sitelj odobrenja obvezan voditi evidenciju.

Pri ogla{avanju o lijeku nije dopu{teno po-ticati zdravstvene radnike na propisivanje, izdavanje, nabavu, preporu~ivanje lijekova nagra|ivanjem u novcu, davanjem darova ili omogu}ivanjem bilo kakve druge imo-


227

vinske koristi, odnosno obe}anjem neke povlastice ili nagrade, kao {to nije dopu{teno ni to da zdravstveni radnici traè ili prihva}aju poticaj za propisivanje, izdavanje, prodaju, odnosno potro{nju lijekova.

Stru~ni i znanstveni skupovi i predavanja koje organiziraju ili financiraju proizvo|a~i, no sitelji odobrenja i uvoznici, odnosno vele prodaje lijekova moraju biti znanstve-no utemeljeni i edukativni. Sadràj nave-denih skupo va ne smije biti isklju~ivo promid`beni. �

Priprema kaznenog zakona i la`ni lijekovi

Pojava krivotvorina lijekova dobro je poznata.1 U Europi je otkriveno da de-setak posto lijekova u tamo{njim ljekarna-ma ne odgovara izvorniku ispisanom na spremniku za lijekove. Zbog toga je Bru-xelles u okviru kaznenopravnog podru~ja pokrenuo inicijativu za uvo|enje djela kaz-nene odgovornosti za krivotvorenje lijeko-

pripremio: Vladimir Grdini}

1 Vidjeti ~lanak: Postanak i suzbijanje krivotvorina lijekova, Bilten HLJK 2007-2/3, str. 82-89.

va u europsko, a onda i u nacionalna zako-nodavstva ~lanica EU. Saznali smo to iz kratkog ~lanka objavljenog u Vjesniku (god. LXX., br. 21957 od 20. listopada 2009, str. 7.). Europski je zakonodavac pripremio konvenciju o toj temi i dokument je spre-man za parlamentarnu raspravu. O~ekuje se da }e postupak dono{enja zavr{iti u stu-denome ove godine.2

Ksenija Turkovi}, profesorica kaznenog prava i {efica Komisije za izradbu novoga kaznenog zakona, smatra da je sustav si-gurnosti kakvo}e lijekova u svakoj zemlji zna~ajno pao umnoàvanjem posrednika izme|u proizvo|a~a lijekova i ljekarnika, kao i pove}anjem broja ljekarni.3 Posebna opasnost dolazi od kupnje lijekova s inter-neta.4 U nakani da dràva za{titi svoje gra|ane od budu}ih i uhva}enih dilera la`nih lijekova, u Hrvatskoj se takvima kani zaprijetiti ozbiljnim kaznama, ~ak i za poku{aj, kako to tvrdi Ksenija Turkovi}. Naime, Hrvatska, kada ve} radi novi tekst kaznenog zakona i kada se ve} priprema

2 Potom slijedi teì dio, tj. potpisivanje konvencije i nje-zina ratifikacija u zemljama EU-a te u parlamentima zemalja izvan granica EU koje to èle.

3 Anketa u zagreba~kim ljekarnama, pi{e Vjesnik od 20. listopada 2009., pokazala je kako ovda{nji ljekarnici uop}e ne dvoje da su lijekovi u njihovim ljekarnama izvorni i ispravne kakvo}e, a u dobavlja~e imaju povje-renje na temelju vi{egodi{nje dobre suradnje u sigurnoj dobavi ispravnih lijekova.

4 Vidjeti ~lanke: Europska praksa prodaje lijekova uz ljekarni~ku uslugu na daljinu, Bilten HLJK 2008-3/4, str. 161-165; Ljekarna – kiosk na èljezni~koj stanici, Bilten HLJK 2008-3/4, str. 214-215.


228

u}i u klub zemalja EU, normalno je da }e preuzeti pravnu ste~evinu EU i na ovom, za ljekarnike, zanimljivom i va`nom pod-ru~ju. �

Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stru~nih kvalifikacija

Nedavno je objavljen Zakon o re-guliranim profesijama i priznavanju ino-zemnih stru~nih kvalifi kacija (NN, 124/09.). Taj je zakon uskla|en sa zako-nodavstvom EU, i to u vezi s minimalnim uvjetima osposobljavanja za pristup i oba-vljanje reguliranih profesija, magistara far-macije, doktora medicine, doktora dental-ne medicine, medicinskih sestara, primalja, veterinara i arhitekata. Nadalje, taj zakon propisuje i na~in ostvarivanja prava na «poslovni nastan», odnosno pru`anje uslu-ga na privremenoj i povremenoj osnovi u Hrvatskoj, a na temelju inozemnih stru~nih kvalifikacija. Navedeni se zakon odnosi samo na osobe koje u Hrvatskoj ̀ ele obav-ljati navedene regulirane profesije.

Dono{enje Zakona bitno je za zatvaranje pregovara~kog poglavlja Sloboda pru`anja usluga jer se njime regulira jedinstveni eu-ropski postupak priznavanja kvalifikacija, tzv. reguliranih profesija, iako mnoge odre-dbe Zakona, pa i one koje se odnose na pro fesiju magistar farmacije, stupaju na snagu ulaskom Republike Hrvatske u Eu-ropsku uniju. �

pripremila: Ana Malovi}/HLJK

Albarello od fajanse (Bayreuth, izme|u 1751. i 1760.)

Natpis: EXTR:¢ACTUM£ CENT·¢AURI£ MIN:¢ORIS£

229

osvrtiMedijska eksploatacija farmaceuta

Uporaba izraza farmaceut i farma-ceuti zlorabi se u medijima. Kako su farma-ceuti ugledni stru~njaci i poznati ba{ svim hrvatskim gra|anima (poput lije~nika i sto-matologa) svaka zloporaba njihova imena ne na po{ten na~in podi`e nakladu novina-ma i {teti ugledu farmaceutske struke i nje-zinih ~lanova. Dr`imo da ni jedan novinar nema pravo na taj na~in eksploatirati far-maceute, opredijeliv{i se za senzacionali-zam bez pokri}a, da bi zaradio.1 Novinari, kojima je dostavljen ovaj tekst, nazivaju farmaceutima nogo meta{e kluba Slaven Belupa od kojih mnogi imaju zavr{enu samo osnovnu {kolu. Tako|er, farmaceuti-ma nazivaju i sve radnike neke tvrtke far-maceutske industrije (npr. Novartis, Pliva), iako su tamo farmaceuti zna~ajno u manji-ni, jer u farmaceutskoj industriji rade porti-ri, dostavlja~i, razli~iti tehni~ari, sociolozi, informati~ari, strojari, kemi~ari, ekonomi-sti, lije~nici, veterinari, biolozi i tako re-dom. Stoga, Hrvatska ljekarni~ka komora protestira protiv neopreznog, a mo`da i neukog rada nekih novinara koji svojim na-

pisima {tete ugledu farmaceuta. Hrvatska ljekarni~ka komora inzistira na tome da novinari farmaceute stavljaju u pravi kon-tekst i da njihovu struku citiraju sukladno zna~enju naziva.

Kao posljedica neoprezne ili zlonamjerne medijske eksploatacije farmaceuta nedavno je na naslovnici u Jutarnjem listu (petak, 9. listopada 2009.) objavljen naslov Hebrang: Farmaceuti {ire korupciju u Hrvatskoj, ali to je nemogu}e dokazati, iako se u ~lanku go-vori o jednoj tvrtki, proizvo|a~u lijekova, a ne o farmaceutima, koji uz pomo} svojih kadrova potkupljuju lije~nike. Ako se lije~nici mogu potkupiti, onda to provode, po svemu sude}i marketin{ki, stru~njaci (katkada i sami lije~nici) koji obi~no upra-vljaju takvim tvrtkama. Dakle, novinar bi pri svom stru~nom i odgovornom radu morao prije svega to~no, nedvojbeno, od-nosno jednozna~no utvrditi tko su to oso-be koje u farmaceutsko-kemijskoj industriji rade «u ime farmaceuta».

Farmaceut je specijaliziran visoko {kolovan stru~njak koji ima znanja i vje{tine za rad u farmacijskoj znanosti i farmaceutskoj struci i spreman je za rje{avanje farmacijskih i farmaceutskih zahtjeva i problema. Farma-ceuti su stru~njaci za prou~avanje i ba-vljenje lijekovima, naj~e{}e za pripremanje, proizvodnju i izdavanje lijekova, posebice onih na temelju lije~ni~koga recepta. Far-maceuti, odnosno ljekarnici samo su oni stru~njaci visokog obrazovanja, zdravstve-ni radnici, koji su zavr{ili farmaceutski fakultet, a ovisno o usmjerenju rade u


1 Vidjeti tako|er ~lanak Mediji mogu ubiti istinu, a kapital etiku u Biltenu HLJK 2009-3/4, str. 155-158.


230

Mediji o ljekarnicima i ljekarni{tvu – primjeri

U subotu, 14. studenoga 2009. iza{ao je ~lanak u Slobodnoj dalmaciji s naslovom «Pohlepni ljekarnici prodali su nam Tamiflu, bez recepta» autora Divne Zeni} i Sa{e Jadrijevi} Tomas. ^lanak je nastao tako da su novinari poku{ali kupo-vati lijek Tamiflu bez lije~ni~kog recepta na podru~ju Splitsko-dalmatinske ùpanije i to su uspjeli u ljekarnama «Lu~ac» te u pri-vatnoj ljekarni «Gabelica». U navedenim ljekarnama ljekarnici nisu upozorili novina-re niti na mogu}e nuspojave niti su zatraìli bilo kakvu dokumentaciju za izdavanje lijeka. No bilo je i ljekarni u kojima se una-to~ njihovu inzistiranju lijek nije mogao dobiti bez recepta, navodi se u ~lanku, a to su bile ljekarne «Primapharma» i «Oluji}».

U farmaceutskoj inspekciji MZSS-a, koja je zaduèna za kontrolu prometa lijekovima,

ljekarni ili se bave drugim poslovima u vezi s lijekovima (npr. ispitivanje, istraìvanje, plasman). Hrvatski je izraz za farmaceuta: ljekarnik. Me|utim, korisno je razlikovati farmaceuta od ljekarnika. Farmaceuti su svi koji su zavr{ili sveu~ili{ni studij farmacije, a ljekarnici su ponajprije oni farmaceuti, zdrav-stveni radnici i najbolji stru~njaci za lijeko ve, koji rade u javnim i bolni~kim lje karnama i koji pomaù ljudima: odràvati dobro zdra-vlje, sprje~avati bolesti i utjecati da se lijeko-vi uporabe na najbolji mogu}i na~in.

Uz to, èljeli smo novinarima naglasiti da valja razlikovati pridjev farmaceutski – koji se odnosi na ljekarnike, farmaceute, i pri-log farmaceutski – sa zna~enjem kao far-maceut, na na~in farmaceuta, a onda i na manje poznati pridjev farmacijski – koji se odnosi na farmaciju kao posebno podru~je znanosti. Tako|er, u novinama bi trebalo razlikovati kada se navodi neka ljekovita tvar (tj. generi~ko ime, neza{ti}eno ime, INN ime dobiveno od WHO), a kada gotov farmaceutski proizvod, lijek (tj. za{ti}eno ime, ime dobiveno od proizvo|a~a, robna marka). Ljekovite se tvari pi{u malim po~etnim slovom (npr. ibuprofen, oksite-traciklin), a gotovi lijekovi velikim po~etnim slovom (npr. Neofen, Geomicin). Zapaèno je da pojedini novinari ne razlikuju pojam farmacije od farmakologije. Valjalo je na-glasiti da se farmakologija u svim svojim granama prou~ava u farmaciji, dok se samo dijelovi farmakologije (farmakodinamika i farmakografija) prou~avaju u medicini.

Od novinarske struke ubudu}e o~ekujemo korektno izvje{tavanje o farmaciji i farma-ceutima, odnosno o ljekarni{tvu i ljekarni-cima. Novac od prodaje tiskovina uvijek se moè zaraditi i na uredan, pametan i po{ten na~in. �

napisala: \ur|ica Vojni} Kortmi{ / Lumos d .o .o., Zagreb


231

odgovorili su da nisu imali saznanja da se Tamiflu u ljekarnama prodaje bez recepta, pa do sada nisu niti provodili inspekcijski nadzor po ljekarnama, pi{e Slobodna Dal-macija.

Za komentar je u tom ~lanku zatraèn i mr. Mate Portolan, predsjednik Hrvatske ljekarni~ke komore i v. d. ravnatelja Ljekar-ni Splitsko-dalmatinske ùpanije, koji je pozvao sve gra|ane koji imaju saznanja da ljekarne koje prodaju Tamiflu bez lije~ni~ke preporuke prijave Komori ili Farmaceutskoj inspekciji, te naglasio da se takvim djelima kr{i Zakon o lijekovima.

U proteklih nekoliko mjeseci mediji su prati-li rad Komore i ljekarnika te su tako izvje{tavali o ponovljivim receptima, o pre-sudi Europskog suda pravde, prema kojoj dràve ~lanice imaju pravo restrikcije radi za{tite ljudskoga zdravlja. To~nije, Europska komisija izgubila je vaàn slu~aj pred Eu-ropskim sudom pravde. Tuìla je, naime, Italiju i Njema~ku, koje u svojem zakonoda-vstvu priznaju iznimku da vlasnici i upravi-telji ljekarni mogu biti samo farmaceuti i dobila sudski odgovor: «Sa svrhom za{tite ljudskog zdravlja dràve ~lanice imaju pravo na ovakvu vrstu restrikcija.» [tovi{e, sud je bio izri~it: sloboda poduzetni{tva i nesme-tanog kretanja kapitala ne mogu biti va`niji od nacionalnog zakonodavstva kada je zdravlje u pitanju, (J. Vuku{i}1)

Pisalo se i o daljnjim {irenjima Atlantic far-macije koja je tijekom ljeta preuzela Ljekar-

ne Dvoràk (M. Crnjak 2), to~nije, Atlantic Grupa sklopila je ugovor o strate{kom partnerstvu sa Zdravstvenom ustanovom Dvoràk preuzev{i udjel koji je u dru{tvu Livia dosad drào islandski Pharma Invest-ment. Naime, Livia, ~iji je osniva~ obitelj Dvoràk, u vlasni{tvu ima deset ljekarni i pet specijaliziranih trgovina bezreceptnim lijekovima i medicinskim proizvodima na podru~ju Hrvatske. Prema ugovoru o part-nerstvu, krajnji je cilj te transakcije izdvajanje 12 ljekarni~kih jedinica – sedam ljekarni i pet specijaliziranih trgovina – iz sustava dru{tva Livia, te njihovo stopostot-no preuzimanje od Atlantic Grupe do kraja godine (Hina). Tako|er se pisalo i o nedo-statku ljekarni u hrvatskim turisti~kim odredi{tima (D. Zeni} 3).

HLJK je priop}enjem prema medijima izra-zila i o{tro neslaganje s odlukom HZZO-a, donesenom bez pozitivnog mi{ljenja i su-glasnosti Komore, kojom se smanjuje ljekarni~ka naknada po receptu sa 7,30 na 7,15 kuna. Tako|er, kako se u medijima ~esto izraz farmaceut uporabljuje neprikla-dno, {to nanosi {tetu ugledu farmaceuta 4 kao i cijeloj farmaceutskoj industriji, HLJK je reagirala te je poslala pismo svim mediji-ma sa zamolbom da se nazivlja poput far-maceut, ljekarnik, farmaceutska industrija, veledrogerija i sli~no uporabljuju sukladno sadràju i njihovu zna~enju. �

1 Novi list, svibanj 2009.

2 Poslovni dnevnik, srpanj 2009.

3 Slobodna Dalmacija, kolovoz 2009.

4 Vidjeti ~lanak Medijska eksploatacija farmaceuta u ovom broju Biltena HLJK.

- Oprema za ljekarne

3D ljekarnički križ – Brojači pacijenata – Elektronska zaštita

NovaCross

Profesionalni sistemi ladica – Recepture – Namještaj – Vitrine

Gama Futura d.o.o. - Brezdanička 3 - 10000 Zagreb - Hrvatska(01) 3888 801 - (099) 2222 878 - [email protected] - www.gama-futura.hr

- Opremanje namještajem vrhunske kvalitete, projektiranje 3D kompjuterskim alatima.- Bogato iskustvo i odlična kvaliteta su jamstvo opremanja ljekarne za dugi niz godina.

233

doga|anjaKongres FIP-a u Istanbulu 2009.

U Istanbulu je od 4. do 8. rujna 2009. odràn 69. me|unarodni kongres FIP-a.1

Svake godine FIP organizira Svjetski kon-gres ljekarni{tva i farmacijske znanosti, na kojemu se tisu}e farmaceuta susre}u, u~e i razmjenjuju gledi{ta.2 Organizirana su pre-davanja, plenarne sjednice, izlo`be plakata i druènja sudionika. Dru{tvena je strana kongresa susret sa starim prijateljima i stvaranje novih prijateljstava i poznansta-va. Godi{nji kongres ujedno posve}uje ve-liku pozornost mladim ljekarnicima putem radionica i plenarnih sjednica o aktualnim pitanjima struke.

Sve~ano otvaranje Kongresa bilo je 4. rujna 2009. Kongresu je prisustvovalo malo ma-nje od 3.000 ljekarnika prakti~ara, znanst-venika, sveu~ili{taraca, studenata i go stiju. Navodi se da je bilo 200 sudionika iz Kine,

da je vi{e od 600 sudionika bilo prvi put na kongresu te 2009. godine, te oko 400 ljekarnika mla|ih od 35 godina. Predsjednik FIP-a Kamal K. Midha govorio je o aktivno-stima FIP-a i o predmnijevanju budu } nosti. Tako|er je bilo govora o borbi WHO-a i FIP-a protiv krivotvorenih lijekova.

Glavna je kongresna tema bila Preuzimanje odgovornosti za ishod lije~enja bolesnika – Je-ste li spremni? Odràno je vi{e od 50 pre-davanja i radionica. Odràni su tako|er simpoziji i susreti unutar ovih sekcija: Zajedni~ka ljekarni~ka sekcija, Bolni~ka ljekarni~ka sekcija, Industrijska ljekarni~ka sekcija i Ostale ljekarni~ke sekcije. Putem nekih seminara i prezentacija sudionici kongresa mogli su se upoznati s ljekar-ni~kom djelatno{}u u Turskoj. Svake godi-ne, od 1968., obiljeàva se Nacionalni dan ljekarni u Turskoj (14. svibnja), kada se ljekarnici mogu pojaviti u sredstvima pri-op}avanja i iskazati svoje zamisli. U Tur-skoj, s oko 71,5 milijuna stanovnika, ima 24.119 javnih ljekarni, 30.725 ljekarnika, tako da na svaku ljekarnu dolazi 2.950 sta-novnika.

Iz Hrvatske je prikazano osam postera:3 pet iz Zagreba i tri iz Osijeka (prvi autori). Posteri (brojevi u zagradi) iz Zagreba do-laze iz Agencije za lijekove i medicinske proizvode (3), iz tvrtke Atlantic Farmacia (1) i iz [kole narodnog zdravlja «Andrija [tampar» (1). Autori postera How did the

napisala: Milka Juk} / Ljekarne Splitsko-dal-matinske ùpanije, Split

1 FIP (International Pharmaceutical Federation) je osno-van godine 1912. i danas ujedinjuje 122 zemlje ~lanice i 4 000 pojedina~nih ~lanova.

2 Osim godi{njeg kongresa, FIP organizira svjetski kon-gres (Pharmaceutical Sciences World Congress) svake ~etiri godine. FIP tako|er nastoji pomo}i i organizirati razne simpozije, konferencije i kratke tijekom cijele go-dine, kao i obrazovne mogu}nosti za nadogradnju znanja i vje{tina. Sljede}i, 70. Kongres FIP-a odràt }e se u Lisabonu godine 2010.

3 Zemlje iz hrvatskog okruènja sudjelovale su s ukup-no 53 postera: Bosna i Hercegovina (24 postera), Crna Gora (1), Makedonija (2), Slovenija (2) i Srbija (24).


234

patient choose analgetics in self medication? (Kako bolesnik izabire analgetik u slobod-noj prodaji) jesu: Ljiljana Majstorovi} iz Osijeka, Milka Juki} iz Splita, Milena Lada-vac iz Pazina, Jasminka Bleki} iz Osjeka, te Pero Dragani} i Darko Bajto iz Zagreba.

Prema United Nations Educational, Scien-tifi c and Cultural Organization (UNESCO) ~ak je 26 % odrasle svjetske populacije ne-pismeno i veliki je problem kako }e oni pro~itati uputu o lijeku, a to moè utjecati na njihovo zdravlje. Da bi se tim ljudima pomoglo, FIP financira inicijativu za razvoj serije piktograma.4 Ljekarne i bolnice sada ve} mogu skinuti besplatni softver i omogu}iti bolesnicima bolji uvid u to kako lijek treba uzimati, kad ga treba uzeti i pod

kojim okolnostima. To se obja{njava s pomo}u posebno izra|enog crtanog filma i pomo}u slika.

U dana{nje vrijeme ljekarnici se skrbe, u okviru svojih du`nosti, za osobe razli~ite rase, spola, etni~ke pripadnosti, kulture, vjere, sociogospodarskog poloàja, raz li ~ite seksualne orijentacije i politi~kog uvjerenja, pa je nu`no da ljekarnik prepozna kulturne i osobne ~initelje koji bi mogli utjecati na kori{tenje zdravstvenom skrbi i da sprije~i lo{ utjecaj na farmaceutsku skrb. U nekim je sredinama rije~ o multikulturalnim zajedni-cama pa je potrebno ljekarniku ovladati ko-munikacijskim vje{tinama i poznavati glavne obilje`ja pojedinih dru{tvenih skupina.

Kongresi i simpoziji obi~no, uz prikaz do-stignu}a u struci i znanosti, imaju svoju dru{tvenoturisti~ku ulogu, a to je upozna-vanje ljudi razli~itih kultura i svjetonazora te povijesti i svakodnevice grada u kojem se skup odràva. Tako je bilo i ovoga puta. Osim stru~nog i znanstvenog programa, sudionici su se druìli, stvarali nova poz-nanstva i gradili prijateljstva. Bilo je, tako|er, normalno da sudionici kongresa posjete kulturno-povijesne znamenitosti grada, da ku{aju gastronomske specijalite-te te da bar malo upoznaju grad i kulturu zemlje u kojoj se nalaze.

Istanbul5 je najve}i grad u Turskoj, kultur-no i gospodarsko sredi{te. To je multikul-

FOTO: Milka Juki} – Autorice ispred postera

4 Vidjeti ~lanak Piktogrami: brza i jednostavna poduka bo-lesnika u slijede}em broju Biltena HLJK ¢V. G.£.

5 Grad je prvo dobio ime Konstantinopolis (Konstanti-nov grad) godine 330., kada je rimski car Konstantin I. Veliki prenio prijestolnicu iz Rima u Bizant. Poslije su


235

turalni grad s 18 milijuna stanovnika i s ve-likim brojem povijesnih, kulturnih i umjet-ni~kih spomenika, s vi{e sveu~ili{ta, privat-nih obrazovnih ustanova, kao i s nizom {kola i knji`nica. Istanbul je jedini grad na svijetu koji se nalazi na dva kontinenta. Od godine 1985. cijeli je istanbulski stari grad (Stambul) na UNESCO-ovu popisu svjetske ba{tine. Koliko god puta ~ovjek posjetio Istanbul, uvijek }e otkriti ne{to novo. Grad godi{nje posjeti oko 3 milijuna turista, pa stoga on ima vrlo velike prihvatne kapaci-tete {to se ti~e smje{taja i ugostiteljske po-

nude. Istanbul je mjesto mije{anja raznih kultura i religija. Kao rezultat toga, u gradu se mo`e vidjeti mno{tvo povijesnih d`a-mija, crkava, sinagoga i pala~a.6 Ta ko|er se u gradu mogu vidjeti mnoge moderne zgrade, neboderi, trgova~ki centri i tako redom. �

ga zvali Carigrad. Grad godine 1453. osvajaju Osma-nlije te postaje prijestolnica Osmanlijskog Carstva. Iako su ga Osmanlije godinama nazivale Istanbul, grad je slu`beno promijenio ime tek godine 1930. ¢V. G.£.

6 Najpoznatiji su muzeji Topkapi Saraj (biv{a Sultanova pala~a), Aja Sofija, crkva Hora, Arheolo{ki muzej, Mu-zej turske i islamske umjetnosti, Istanbulski muzej mo-derne umjetnosti i Dolmabahce Sarayi. Mogu se na}i mnoge povijesne gra|evine: Hipodrom (sagra|en godi-ne 203.), Konstantinski forum, Valensov akvedukt, Teo-dozijevi bedemi, Morski bedemi i drugo. Tako|er, valja navesti i Bazar, Egipatski bazar, Knji{ki bazar, turske kupelji, bunare, grobnice, vojarne, utvrde, tornjeve, mostove, kolodvore, pojedine stambene zgrade, crkve i sinagoge.


236

Nobelova nagrada za kemiju 2009.

Kraljevska {vedska akademija zna-nosti odlu~ila je ove godine Nobelovu na-gradu za kemiju ravnopravno dodijeliti Venkatramanu Ramakrisnanu, Thomasu A. Steitzu i Adi E. Yonath za prou~avanje strukture i funkcije ribosoma,1 a koji su od-

vojeno, svaki u svojem laboratoriju, neko-liko desetlje}a radili na otkrivanju tajni ribo-soma. Profesor Venkatraman Ramakrish-nan, ro|en 1952. u Indiji, radi pri labora-toriju za molekularnu biologiju u Cambrid-geu u Velikoj Britaniji i bavi se strukturnom biologijom. Profesor Thomas A. Steitz, ro|en 1940. u SAD-u, radi na Sveu~ili{tu Yale u SAD-u, i s hrvatskim znanstvenikom Nenadom Banom prou~ava strukturu i funkciju ribosoma. Profesorica Ada E. Yo-nath, ro|ena 1939. u dana{njem Izraelu, radi u Weizmannovu znanstvenom institutu u Rehovotu u Izraelu i bavi se istra ̀ i vanjima u podru~ju rentgenske kristalografije.

Dobitnici Nobelove nagrade pokazali su kako ribosomi izgledaju, kako funkcioniraju na atomskoj razini, a razvili su i trodimen-zionalne modele prou~avanja strukture. Mnoga su pitanja vezana uz ove procese

napisao: Vladimir Grdini}

1 Ribosomi su zrnca izgra|ena od proteina i ribonuk-leinske kiseline, nalaze se u citoplazmi vezana za mem-brane endoplazmatskog retikula (zapravo: endoplaz-mena mreìca – npr. u eukariotskim stanicama jezgrena opna koja se nastavlja kroz unutarnji dio citoplazme, u endoplazmu, mreàsto razgranjena u splo{tenim dvo-strukim opnenim slojevima), a na njima se sintetizira protein. Ribosom je, prema najjednostavnijoj definiciji, kompleks RNK i raznih bjelan~evina, koji se moè prona}i u svakoj stanici ìvih organizama. To su velike ~estice promjera oko 200 angstrema i znatno su ve}i od bjelan~evina koje sintetiziraju. Prevedeno u razum-ljivije jedinice njihova je veli~ina oko pedesetog dijela milimetra, {to ih unutar molekularne biologije ~ini divo-vima. Relativna je molekulska masa oko 3 milijuna (usporedivo s vodom koja je 18!). Ribosomi proka-riotskih (prejezgra{a – bakterije, virusi) i eukariotskih (npr. sisavci) organizama me|usobno se razlikuju po strukturi, {to omogu}uje farmaceutsko oblikovanje raz-nih antibiotskih lijekova. Obje se vrste ribosoma sastoje od dviju podjedinica koje razlikujemo prema njihovim talo`nim svojstvima u centrifugi. Eukariotski ribosom ~ine dvije podjedinice 50 S (Svedbergovih jedinica koji-ma se mjeri brzina sedimentacije, a ne masa) i 30 S. Na ve}oj, 50 S podjedinici nalazi se tzv. peptidil transfe-razno sredi{te, mjesto klju~noga trenutka u sintezi bjelan~evina, a to je stvaranje peptidne veze izme|u dviju aminokiselina.

VenkatramanRamakrishnan

Thomas A. Steitz

Ada E. Yonath


237

dobila odgovor u radovima ovogodi{njih dobitnika Nobelove nagrade. Primjerice, kako je mogu}e da se precizno prepoznaje kodon2 s glasni~kom mRNK,3 koji je na~in djelovanja antibiotika, kako mutacije na ribo-somu utje~u na preciznost ~itanja kodona, te koji je kona~an dokaz da je upravo ribo-somska RNK4 katalizator reakcije stvaranja peptidne veze? Da bismo dobili odgovore na ta pitanja, bilo je nu`no nedvosmisleno spoznati trodimenzijsku strukturu s to~no{}u poloàja atoma, kako cijele ~esti-ce ribosoma, tako i njihovih podjedinica te va`nih funkcionalnih kompleksa ribosoma.

Tijekom procesa izgradnje bjelan~evina za ribosom se veù mnoge doradne moleku-le. Prije svega to su tri molekule transport-ne RNK,5 kra}e, tRNK, a na sebi nose ami-nokiselinu koju }e ribosom ugraditi u bjelan~evinu. Zatim, u tom sloènom pro-cesu sudjeluje i jedna molekula glasni~ke mRNK, i to u klju~noj ulozi predlo{ka koji }e ribosom ~itati i prema njemu slagati te

gra|evne jedinice s tRNK.6 I mnogi drugi ~imbenici poti~u, ubrzavaju, te zavr{avaju proces stvaranja bjelan~evina. Moèmo re}i da je za razumijevanje jednog od najva`nijih ìvotnih procesa ili prijenosa genetske informacije7 u ìvot s pomo}u ri-bosoma dodijeljena ovogodi{nja Nobelova nagrada za kemiju.

U kolovozu i rujnu 2000. godine objavlje-ne su kristalne strukture iz kojih su se mo-gli o~itati to~ni poloàji atoma u ribosomu. Dok su Ada E. Yonath i Venkatraman Ra-makrishnan rije{ili i objavili strukture male podjedinice ribosoma bakterije Termus termofi lus, Thomas A. Steitz rije{io je strukturu velike podjedinice bakterije Ha-loarkula marismortui. Znanstveni rad u kojem je Steitzova skupina objavila otkri}e tiskan je u ~asopisu Science, a kao prvi au-

2 Kodon – genetska jedinica kodiranja, niz nukleotida DNK ili glasni~ke ili vjesni~ke RNK, koja sadràva oba-vijest za odre|enu aminokiselinu. Sastoji se od jednoga nukleotidnoga troslijeda, npr. nukleotidnih baza uracila, adenina, guanina (UAG) i ta tri nukleotida nose kod za specifi~nu aminokiselinu..

3 Glasni~ka ribonukleinska kiselina – vrsta ribonukleinske kiseline koja prenosi informaciju (gensku {ifru) iz jezgre na ribosome, mRNK.

4 Ribosomska ribonukleinska kiselina – vrsta ribonuklein-ske kiseline sadràne u strukturi ribosoma, rRNK.

5 Transportna ribonukleinska kiselina – vrsta ribonuklein-ske kiseline koja prenosi aminokiseline do mRNK na ri-bosomu, tRNK.

6 Tri molekule tRNK vezane su izme|u dviju podjedini-ca, dok molekula mRNK obgrli malu podjedinicu na na~in koji joj omogu}uje da se tijekom sinteze bjelan~evina pomi~e u smjeru ~itanja kodona na njoj. Mjesta za koja se veù molekule tRNK, koje donose aminokiseline za sintezu peptida, nazivamo aminoacil-nim peptidilnim i izlaznim mjestom. Ta tri mjesta, sliko-vito re~eno, opisuju slijed nastanka bjelan~evina. Na aminoacilnom je mjestu tRNK s aminokiselinom oda-branom da sljede}a postane dio polipeptidnog lanca. Na peptidilno mjesto je tRNK ~ija aminokiselina upravo prolazi kroz proces stvaranja peptidne veze s lancem. Gola tRNK, koja je svoju aminokiselinu ve} prepustila bjelan~evini koja nastaje, spremna je napustiti ribosom s izlaznog mjesta.

7 Otkada postoji ìvot na zemlji genska je informacija pohranjena u DNA, a izvr{itelji te informacije su protei-ni. Postoji lanac prijenosa genske informacije, genskih zapisa, i to tako da se DNA prepisuje drugom abece-dom, abecedom ribonukleinske kiselina (RNK), a ta se poruka zatim prevodi u jezik proteina.


238

tor toga rada istaknuti je hrvatski znan-stvenik Nenad Ban.

Ribosomi eukariota i prokariota razli~iti su, a to nekim antibioticima daje prostor za selektivno antimikrobno djelovanje. Djelo-vanje se mnogih antibiotika upravo zasniva na inhibiciji funkcije ribosoma bakterija ili drugih {tetnih organizama. Stoga je poz-navanje strukture ribosoma u prvom redu omogu}ilo utvrditi kako djeluju ti inhibito-ri, ti antibiotici i druga antibakterijska sred-stva. Dakle, neke nove tvari koje bi se jo{ ~vr{}e vezale na ribosom predstavljale bi jo{ bolje antibiotike. Zato su ribosomi va`na meta novih antibiotika. �

Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu 2009.

Karolin{ki medicinskokirur{ki insti-tut u [vedskoj odlu~io je ove godine Nobe-lovu nagradu za fi ziologiju ili medicinu rav-nopravno dodijeliti trima znanstvenicima koji rade u SAD-u. Sintagmu «biolo{ki sat» ~esto upotrebljavamo u razli~ite svrhe. No, za utvr|ivanje onoga {to ona doista zna~i, tj. za otkri}e kako su kromosomi za{ti}eni pomo}u telomera i za otkri}e enzima telo-meraze, dodijeljena je ovogodi{nja Nobe-lova nagrada za fiziologiju ili medicinu.

Znanstvenike je godinama zanimalo koliko }e na{e stanice `ivjeti i za{to se neke ne-zaustavljivo dijele, a neke brzo stare i umi-ru? Odgovor su prona{li Elizabeth H. Blackburn, ro|ena 1948. u Australiji, koja radi na Kalifornijskom sveu~ili{tu u San Franciscu, Carol W. Greider, ro|ena 1961. u SAD-u, koja radi na Sveu~ili{tu Johns Hopkins u Baltimoru, i Jack W. Szostak, ro|en 1952. u Velikoj Britaniji, a radi na Medicinskoj {koli Harvard u Bostonu. Od-govor na pitanje {to je to «biolo{ki sat», kako su otkrili, nalazi se u telomerima1 ili na kra jevima kromosoma,2 tjele{aca koja nose

napisao: Vladimir Grdini}

Elizabeth H. Blackburn

Carol W. Greider

Jack W. Szostak

1 Telomer (gr~. telos – kraj, meros – dio), izraz pri-mijenjen za ozna~ivanje svakoga krajnjeg dijela kromo-soma, koji posjeduje posebna svojstva, me|u njima polarnost koja ih {titi od ponovnog spajanja s kojim fragmentom nakon {to kromosom bude mo`ebitno raz-bijen, odnosno o{te}en.

2 Kromosomi – nitaste tvorevine u stani~noj jezgri izgra|ene od nukleinskih kiselina i jezgrinih bjelan~evina (nukleoproteina), nosioci gena, odnosno prenosioci na


239

na{u DNK ili na{ genski zapis. Premda na-izgled vrlo zamr{en, taj stani~ni sat zapravo radi na relativno jednostavnom na~elu.

Veli~ina je ovoga otkri}a u tome {to obja{njava funkciju jednog dijela iz skupine va`nih dijelova kromosoma. Kromosomi su, naime, organele3 koje se nalaze u na{im stanicama i u kojima je «upakirana» na{a deoksiribonukleinska kiselina (DNK), veoma duga~ka molekula u obliku dvostrukih spi-ralnih niti i nositelj nasljednih svojstava.4 Sav je nasljedni materijal, dakle, smje{ten u kromosomima, kojima je zada}a da se umnaàju pri diobi stanice.1 Telomeri su posebne i vrlo va`ne stru kture koje pokri-vaju krajeve kromosoma – sli~no malim me-talnim cjev~icama na kraju vezica za cipele – i {tite ih od propadanja, pro mjena ili sta-panja s drugim kromosomima.

Telomeri, te fizi~ki krajevi kromosoma, bili su tek pribli`no poznate strukture, a vidlji-vi su na kromosomu pomo}u mikroskopa. Me|utim, nije se znalo ~emu telomer za-pravo sluì, tj. koja mu je na molekulskoj razini prava funkcija i koja je njegova struk-tura. Valja re}i da je otprilike jo{ tridesetih godina pro{loga stolje}a znamenita geneti~arka Barbara McClintock5 naslutila

3 Organel (lat. organella) – citoplazmatska struktura sta-nice, protista i bakterija, koja obavlja va`ne ìvotne funkcije, primjerice, jezgra, mitohondrij, kloroplast, li-zosom, ribosom, kontaktilna vakuola, hranidbena vakuola, bi~ i tako redom.

4 DNK je sastavljena od nekoliko desetaka tisu}a nuk-leotida, organskih molekula koje sadràvaju {e}er deo-ksiribozu, jednu od ~etiriju du{i~astih baza (adenin, citozin, guanin i timin) i fosfatnu kiselinu.

5 Barbara McClintock (Hartford, 16. VI. 1902. – Hun-tington, 2. IX. 1992.), ameri~ka geneti~arka koja je prou~avala i primjenjivala genetiku u botanici i poljopri-

slije|a i {ifre (informacije, prema genskom kodu u DNA) za sintezu stani~nih proteina. U tjelesnim stani-cama pripadnika pojedinih vrsta ìvih bi}a nalazi se odre|en diploidan (dvostruki) broj kromosoma koji su i karakte risti~na oblika, a u zrelim spolnim stanicama taj je broj polovi~an, haploidan. Funkcije su kromosoma: (1) pohranjivanje genske informacije {ifrirane prema genskom kodu u DNA, (2) identi~no samoudvostru~ivanje cjelokupnoga stani~nog informacijskoga sadràja prigo-dom diobe, (3) prepisivanje genske informacije s DNA na RNA, (4) nova raspodjela nasljednih informacija pri-godom spolnoga razmnoàvanja. Kao jasno razlu~ene strukturne jedinice, kromosomi su vidljivi samo za dio-be stanice. Svaki je kromosom izgra|en od molekule DNA i mno{tva bjelan~evina zvanih histoni. Molekula DNA omata se oko histonskih grudica pa tako nastaje nit nalik na ogrlicu sa zrncima. Tijekom jezgrine diobe, mitoze, kromosomi se udvostru~uju, pa se svaki kro-mosom sastoji od dviju molekula DNA, koje zajedno s histonima izgra|uju sestrinske kromatide jednoga te istog udvo stru~enoga kromosoma. Potom se kromatide razdvajaju i putuju na suprotne polove stanice kao sa-mostalni kromosomi. Njihova se struktura ponovno razlabavljuje i oni se izduljuju u vrlo tanke niti, tj. popri-maju oblik kromatina. Promjena normalnoga broja ili strukture kromosoma uzrokuje genetske anomalije iz kojih proizlaze bolesti poput Downova sindroma te neke vrste raka (limfomi, leukemija). Bilje{ka: Stanica – protoplazmatska tvorba (kompleksna koloidna smjesa malih i velikih organskih molekula, osobito bjelan~evina) s jezgrom i drugim stani~nim organima okruèna stani~nom membranom. Stani~na jezgra – mjehuri} u stanici ispunjen teku}inom u kojoj se nalaze kromoso-mi, a okruèna je membranom (opnom). Stani~na opna – lipoproteinska probirno propusna opna koja izvana ogra|uje protoplast. U ve}ini prokariota i mnogih euka-riotnih mikroorganizama doti~e prema van stani~nu stijenku. Eukariot je organizam koji sadràva stanice s organiziranom jezgrom obavijenom jezgrenom memra-nom. Prokariot (predjezgrar) stani~ni je organizam kojemu nedostaje prava jezgra i jezgrena membrana (kromosom nije ogra|en opnom), a umjesto prave jez-gre sadràva molekulu dvolan~ane DNK koja nije pove-zana s bazi~nim bjelan~evinama.


240

da bi telomeri trebali na neki na~in obavlja-ti za{titu krajeva kromosoma i biti kao nekakva kapa na krajevima kromosoma, {to bi onemogu}ilo da se DNK, odnosno kro-mosom razgra|uje.

Upravo je Elizabeth H. Blackburn prva po~ela raditi pokuse vezane uz strukturu telomera, zajedno s drugim dobitnikom Nobelove nagrade Jackom W. Szostakom. Oni su pokazali koja je funkcija telomera, upravo ono {to je slutila Barbara McClin-tock. Naime, oni su geneti~ki dokazali da su telomeri doista za{titni krajevi kromoso-ma. Tada u cijelu tu pri~u ulazi tre}a dobit-nica Nobelove nagrade Carol W. Greider, koja je bila doktorandica kod profesorice Blackburn. One su zajedno potkraj osam-desetih godina pro{loga stolje}a otkrile enzim telomerazu i pokazale da je taj en-zim zapravo odgovoran za o~uvanje dulji-ne krajeva kromosoma. Pojednostavnjeno, sve dok telomere sprje~avaju gubitak «krajeva» gena, DNK polimeraze ne mogu jednostavno udvostru~iti nekoliko poslje-dnjih nukleotida na krajevima DNK. U su-protnom, svakim se krugom stani~nog ciklusa dio telomere razori, tako da ona postaje, ~ini se, nefunkcionalna. Tada na tom mjestu prestaje replikacija DNK, a sta-nica zapo~inje proces starenja.

Otkriveno je, nadalje, da u spolnim stanica-ma, mati~nim stanicama i proliferiraju}im stanicama probavnog sustava, ko{tane srì i

tako redom, dolazi do istisnu}a (ekspresije) telomeraze – enzima koji odràva i stabili-zira telomere. Taj je enzim, dakle, aktivan u spolnim stanicama, aktivan je u stanicama tumora koje se neprestano dijele i aktivan je u mati~nim stanicama, dok u ostalim stani-cama na{ega tijela nije aktivan. Potom su i Jack W. Szostak i Elizabeth H. Blackburn, kao i Carol W. Greider otkrili i opisali jednu va`nu funkciju telomera, a to je da telome-ri sluè kao neki stani~ni sat. Time su oni skra}ivanje telomera povezali uz proces starenja, i prvi put su dokazali da starenje ima genetsku podlogu. Oni su zapravo otvorili novo podru~je – genetiku starenja.

To je otkri}e danas dosta va`no u istraìvanjima tumora i raznih genetskih bo-lesti. Danas se ve} zna da i neki faktori iz okoli{a mogu utjecati na to da se telomeri brè ili sporije skra}uju, pa se traè stanovi-ti inhibitori. To je razlogom da se iznimno mnogo radi u farmaceutskoj industriji na novim inhibitorima u smislu prou~avanja i kancerogeneze i starenja. Budu}i da je uloga telomeraze poznata, biomedicinski su aspekti sve vi{e u igri, pa se traè, s jedne strane, tva-ri koje su inhibitori telomeraze – da bi se sprje~avao nastanak raka, a s druge se strane traga za tvarima koje mogu biti aktivatori telo-meraze – da bi se produìo ìvot.

Elizabeth H. Blackburn i njezin tim i dalje se bavi telomerima, ili, to~nije, onime {to nas mnoge poga|a – kroni~nim stresom i telomerima, pretpostavljaju}i da se radi o uzro~no-posljedi~nom lancu. Dakle, ne prepu{tajmo sve genima, i na~in je ìvota veoma vaàn. �

vredi. Za svoj rad u tom podru~ju znanosti te za otkri}e pokretnih genskih elemenata (transpozona) nagra|ena je godine 1983. Nobelovom nagradom za fiziologiju i medicinu.


241

ADIVA Savjetom do zdravlja

ADIVA Savjetom do zdravlja pro-gram je ljekarni~kog savjetovanja u organi-zaciji Hrvatske ljekarni~ke komore1 i

PHOENIX Farmacije d.d. ADIVA program je namijenjen ja~anju ljekarni~ke struke,2 promociji ljekarni~ke skrbi, razvoju dodat-nih ljekarni~kih usluga te isticanju zna~enja javnozdravstvene uloge ljekarnika u njegovu preventivnom djelovanju na o~uvanju zdra-vlja gra|ana i sigurnost primjene lije kova.

Svjetski trendovi sve vi{e pokazuju da }e u budu}nosti ljekarne postati zdravstveni sa-vjetodavni centri, a ljekarnici stru~njaci koji u suradnji s drugim zdravstvenim radnicima pruàju vaàn doprinos javnom zdravlju stanovni{tva. Ljekarnici u Hrvatskoj rade

napisala: \ur|ica Vojni} Kortmi{ / Lumos d. o. o., Zagreb

1 Hrvatska ljekarni~ka komora (vidjeti, primjerice, V. Grdi-ni}, M. Portolan i suradnici, Hrvatska ljekarni~ka komora u svjetlu dru{tvenog razvoja farmacije u Hrvatskoj, HLJK, Za-greb, 2005.) samostalna je i neovisna strukovna organi-zacija sa svojstvom pravne osobe i javnim ovlastima. Komora u okviru svoje djelatnosti predstavlja magistre farmacije u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu, aktivno sudjeluje u oblikovanju zdravstvene politike i zakonodav-stva iz podru~ja lijekova i farmakoterapije, zastupa i {titi stru~ne i poslovne probitke ljekarni~ke djelatnosti, dono-si Kodeks ljekarni~ke etike i deontologije, donosi Pravila dobre ljekarni~ke prakse, brine se o cjeloìvotnom obra-zo vanju javnih i bolni~kih ljekarnika, donosi smjernice i normative ljekarni~kih usluga i tako redom. Kako pojedini ~lanovi i tijela Komore unapre|uju ljekarni~ku djelatnost, analiziraju europska kretanja u ljekarni{tvu (vidjeti ~lanak: M. Portolan, Doprinos EU ljekarnika zdravstvenom sustavu, Bilten HLJK, 3:3-4 (2008-3/4, str. 144-157), sura|uju s Farmaceutskom grupacijom Europske unije (PGEU) i sli~no, ~ine ih valjanim partnerima i savjetnicima kod izgra|ivanja profila ne samo studenata farmacije za nji-hovo glavno zanimanje – kao javni i bolni~ki ljekarnici, nego, {to je jo{ va`nije, ~lanova HLJK, dakle prakti~nih ljekarnika. Briga, prava i obveze HLJK-a izviru iz skupa zakona, propisa i drugih akata kojima se ure|uju pitanja cjelo ̀ ivotnog obrazovanja ljekarnika, poglavito ~lanova HLJK, a to su Zakon o zdravstvenoj za{titi (NN, 150/08.), Zakon o ljekarni{tvu (NN, 121/03., 35/08., 117/08.), Statut Hrvatske ljekarni~ke komore i Pravilnik o sadràju, rokovima i postupku stru~nog usavr {avanja i provjere stru~nosti magistara. HLJK prema Zakonu o ljekarni{tvu, me|u ostalim, organizira dodatno usavr {a-vanje za pro{irenje djelatnosti unutar struke s obzirom na nove metode ljekarni{tva, te organizira trajno stru~no

usavr{avanje za magistre farmacije i provodi provjeru stru~nosti, poslove koji izviru iz obavljanja javnih ovlasti Komore glede davanja, obnavljanja i oduzimanja odo-brenja za samostalan rad, te obavljanja stru~nog nad-zora nad radom ljekarni~kih radnika ¢V. G.£.

2 Ljekarniku je ~asna obveza svoje ìvotno usmjerenje i struku posvetiti zdravlju ~ovjeka i to jednako svima bez obzira na dob, rod, rasu, vjeru, politi~ko uvjerenje, dru{tveni poloàj ili bilo koje druge okolnosti, po{tuju}i pri tome ljudska prava i dostojanstvo osobe. Ljekarnik mora poticati zdrav na~in ìvota, olak{avati lije~enje manjih tegoba, izdavati lijekove, posebice na recept, savjetovati bolesnike (odnosno stanovni{tvo) o naj-boljem na~inu primjene i ~uvanja lijekova, utjecati na uporabu dopunjuju}ih (komplementarnih) lijekova, biti od pomo}i pri raspoznavanju simptoma i dijagnostici-ranja bolesti, ali biti i izvor informacija o lijekovima i racionalnoj primjeni lijekova. Tako|er, ljekarnici moraju biti sigurni da su njihova znanja, vje{tine i stru~nost visoke kakvo}e, suvremena, zasnovana na dokazima i od velike va`nosti za njihovo podru~je rada, nadalje, da se pona{aju moralno, dostojanstveno i u skladu s prihva}enim standardima/normama osobnog i stru~nog pona{anja, te da se ne mije{aju u bilo kakve aktivnosti ili oblike pona{anja koji mogu dovesti struku na lo{ glas ili umanjiti povjerenje javnosti u ljekarni{tvo. Uz to, ljekarnik treba osnaìvati poruke lije~nika pove}avaju}i razumijevanje i poti~u}i pozitivna stajali{ta bolesnika o lijekovima koji su im potrebni ¢V. G.£.


242

vrijedan posao i ve}ina ih ispunjava sve obveze {to ih name}u pravila struke i zakon-ske odredbe. Ipak, postoji kroni~no nepra-vedan odnos prema ljekarnicima u okviru zdravstvenog sustava i nerazmjer izme|u posla koji ljekarnici obavljaju i financijskog vrednovanja istoga tog posla. Usprkos sve-mu, postoji potreba da se ljekarnici potpu-no integriraju u zdravstveni sustav i da po-stanu vrsni i nezaobilazni zdravstveni stru~njaci koji svim svojim ljekarni~kim sred-stvima sudjeluju u procesu lije~enja. Zada}a je mnogih u nas da taj model u~ine mogu}im u skoroj budu}nosti, na tragu golemo ispla-tive tendencije razvoja koji pokazuju mnogi nacionalni sustavi u svijetu. U tom smislu HLJK podupire taj pomak i osmi{ljava nove «alate obrazovanja“3 i u tom smjeru i smislu program ADIVA zna~i po~etak novoga shva}anja ljekarni{tva u Hrvatskoj.

Program ADIVA kontinuirano }e se provo-diti tijekom tri godine i po obrazovnom }e se planu dodatno ljekarni~ko savjetovanje prou~avati na ukupno 12 cjelina. Do sada je u suradnji s prof. dr. sc. Ilijom Kuzma-nom, vode}im hrvatskim infektologom te ~lanom Kriznog stoèra Ministarstva zdrav-stva i socijalne skrbi, provedeno stru~no usavr{avanje ADIVA ljekarnika iz podru~ja akutnih respiratornih infekcija. Ta prva obrazovna cjelina stru~nog usavr {avanja provedena je u suradnji s tvrtkom PLIVA. Sljede}e godine planirani su obrazovni te~ajevi i radionice za dodatna savjetova-nja4 iz podru~ja bolesti probavnoga susta-va (gastroenterologije), zdravog mr{av-ljenja, bolesti sr~ano-ìlnog sustava (kardi-ovaskularnog sustava), «boli»5 i tako re-dom.6 Rezultat takva obrazovanja dovest

3 HLJK je odlu~ila obrazovati svoje ~lanove za XXI. stolje}e. Sada{nji nagli napredak i razvoj znanosti u bit-nome mijenja i va`nost i ulogu te na~ine obrazovanja. Ono postaje sve sloènije i dugotrajnije, ali i poprima posve nove oblike i na~ine. Zapravo, pravi je ~as, i svu-da u razvijenijem dijelu svijeta, a ne samo u nas, kada valja dobro razmisliti i odlu~iti kako obrazovati (hrvat-ske) farmaceute koji èle obavljati svoju pravu ulogu u XXI. stolje}u. Kao i u svim drugim djelatnostima i u obrazovanju valja teìti najboljem razvoju svakog poje-dinca, {to zna~i da se i u toj djelatnosti treba odlu~iti za individualizirani pristup krojen po mjeri svakoga pojedi-nog polaznika. U svakom slu~aju, u sredi{te pozornosti obrazovanja ulazi njezina aktivna nasuprot donedavne pasivne uloge, a glavni problem i cilj jest kako ljekarni-ke, sudionike i korisnike toga procesa, u~initi kreativni-ma, te ih nau~iti i motivirati da stalno dogra|uju svoja znanja. I to sve na na~in da to ne}e osjetiti samo kao napor nego i kao svojevrsnu avanturu i zadovoljstvo, odnosno da shvate kako to mogu u~initi uz mali trud i u vlastitu interesu ¢V. G.£.

4 Sve detaljne informacije o programu ADIVA Savjetom do zdravlja mogu se dobiti kod Hrvatske ljekarni~ke komore (HLJK) na broj 01 4616 017, ali i kod va{ega stru~nog suradnika iz PHOENIX Farmacije, odnosno na brojevima telefona odjela marketinga PHOENIX Farma-cije 01 3650 100 i 3652 480. Datumi odràvanja te~ajeva nalaze se na web stranicama HLJK-a i PHOE-NIX Farmacije.

5 Bol – neugodan osjetni i osje}ajni doìvljaj koji nastaje zbog stimulacije specijaliziranih ìv~anih zavr{etaka, povezan sa stvarnim ili potencijalnim o{te}enjima tkiva ¢V. G.£.

6 Uprava HLJK-a poziva ovim putom farmaceute, emi-nentne stru~njake, posebice iz Hrvatskog farmaceu-tskog dru{tva (HFD) i s Farmaceutsko-biokemijskog fa-kulteta (FBF) da se pridruè ne samo provedbi nego i daljnjem unapre|ivanju obrazovnih programa za dobro-bit i ugled cjelokupne farmaceutske struke. HLJK, kao organizator cjeloìvotnog obrazovanja za prakti~ni rad u javnom i bolni~kom ljekarni{tvu, trajno je otvorena za kolegijalnu suradnju. Uz to razvijena infrastruktura i


243

ADIVA i PHOENIX Farmacija

PHOENIX Grupa, vode}a europska veledrogerija,1 ~ija je PHOENIX Farmacija d. d. ~lanica,2 poznata je po svojoj osvi-je{tenosti i osjetljivosti3 za potrebe jav-nozdravstvenih akcija te po podupiranju brojnih ljekarni~kih programa u Europi. Upravo na temelju pozitivnih iskustava eu-ropskih ~lanica, PHOENIX Farmacija d. d. èli prenijeti nastojanja mati~ne tvrtke i u Hrvatsku. Poslovna politika PHOENIX Far-macije d. d. kretala se i kre}e u smjeru pove}anja efikasnosti poslovanja kompa-nije u korist podizanja zadovoljstva njenih stalnih kupaca i uop}e poslovnih partnera.

Istodobno PHOENIX Farmacije d. d. gradi partnerski i kolegijalni odnos sa svim ~im-benicima na hrvatskome ljekarni~kom trì-

}e ljekarne do kvalitativnoga skoka u njiho-voj djelatnosti.7

Tijekom provedbe odre|enog savjetovanja ili dodatne usluge ljekarnici su du`ni voditi potrebne bilje{ke koje }e HLJK obraditi i predstaviti MZSS-u i HZZO-u, te drugim bitnim ~initeljima u sklopu zdravstvenog sustava. Dobiveni rezultati na uzorku od 7.000 bolesnika pokazat }e stvarni i upo-zoriti na mogu}i doprinos ljekarnika zdrav-stvenom sustavu. �

tehnolo{ke mogu}nosti koje imaju proizvo|a~i i doba-vlja~i lijekova dobro bi do{le za potpuno ostvarenje zami{ljenih projekata ¢M. P.£.

7 U po~etku }e samo pojedini ljekarnici u zna~ajnom broju ljekarna ovladati stanovitim novim teorijskim, stru~nim i tehni~kim znanjima, {to }e omogu}iti da se u tim sredinama stanoviti ljekarni~ki posao obavlja tako kako suvremeno zdravstvo i treba i cijeni. Zami{ljenim mehanizmima provjere osposobljenosti moè se odre-diti je li tko ovla{ten nazivati se posjednikom toga znanja. Ljekarni~ki timovi koji }e s pravom biti posjed-nici toga znanja ~init }e svojevrsnu zami{ljenu, rekli bismo virtualnu zajednicu uzornih ljekarna. Smatra se da }e se takva zajednica, kako }e ciljani obrazovni pro-ces napredovati, postupno {iriti sve dalje, po mogu}nosti do krajnjeg broja svih javnih ljekarna u Hr-vatskoj ¢V. G.£.

napisao: Josip Matusinovi} / PHOENIX Far-macija d.o., Zagreb; ~lan Uprave

1 Vidjeti ~lanak Vertikalno udruìvanje veledrogerija i javnih ljekarni u Europi ¢3£: Phoenix u ovom broju Bilten HLJK.

2 PHOENIX Farmacija d. d. ~lanica je PHOENIX Grupe iz Mannheima. Na hrvatskom je trì{tu prisutna od go-dine 2003. Ulazak PHOENIX-a na hrvatsko trì{te ve-ledrogerija nije bio prihva}en s odu{evljenjem. Iz poje-dinih krugova po~ele su se {iriti uznemiruju}e informa-cije kako je namjera PHOENIX-a preuzimanje ljekarni u Hrvatskoj, da PHOENIX zna~i opasnost za hrvatsko ljekarni{tvo, i tako redom.

3 Danas, {est godina poslije, PHOENIX Farmacija d. d. posjeduje isti broj ljekarni kao i godine 2003., to~nije 4 ljekarne, dok druge veledrogerije u Hrvatskoj sada ve} posjeduju vi{e od 100 ljekarni.


244

{tu, uklju~uju}i brojne donacije i sponzor-stva za razli~ite projekte Farmaceutsko--biokemijskom fakultetu Sveu~ili{ta u Za-grebu, a i uglednom Hrvatskom farmaceut-skom dru{tvu.

Suradnja PHOENIX Farmacije d.d. s Hrvat-skom ljekarni~kom komorom (HLJK) pogla-vito je na podru~ju obrazovanja. Najprije je Komora uz dobivenu nov~anu potporu izradila i objavila hrvatsko izdanje bro{ure Bolesnikova sigurnost: pobolj{anje bolesnikove sigurnosti u Europi sigurnom uporabom lijeko-va, a sada PHOENIX Farmacije d. d. s HLJK-om zajedni~ki rade na zahtjev nom projektu ADIVA Savjetom do zdravlja.4 Cilj je toga programa pro{iriti stru~no znanje ljekarnika, promovirati ljekarni~ku skrb te potaknuti i osposobiti ljekarnike za pruànje dodatnih ljekarni~kih usluga.4 Hrvatska ljekarni~ka komora odmah je pre-poznala i prihvatila program ADIVA Sa-vjetom do zdravlja u kojem ljekarnici mogu ste}i posebnu ovlast za pruànje dodatnih usluga, ali i pove}ati povjerenje korisnika svojih usluga.4 Sada je u jeku nje-gova {iroka medijska kampanja.

Kao {to je ve} poznato, program ADIVA sastoji se od nekoliko cjelina: dodatno stru~no usavr{avanje ljekarnika iz odre-|enog podru~ja preko predavanja i inte-raktivnih radionica, potom provedba po-sebnog savjetovanja bolesnika u ljekarna-ma iz podru~ja obra|ene teme, sve uz

popratne pou~ne materijale za stanovni-{tvo, te sustavno biljeènje obavljenih ljekarni ~kih intervencija u smislu posredo-vanja i/ili zahvata.

Prvi ciklus te~aja proveden je tijekom listo-pada o. g. u suradnji s prof. dr. sc. Ilijom Kuzmanom, vode}im hrvatskim infektolo-gom, i to na temu akutnih respiratornih infekcija.

Posebna pozornost u okviru te~aja po-sve}ena je prevenciji i suzbijanju sezonske i pandemijske gripe H1N1. Te~aju je prisu-stvovalo vi{e od 700 ljekarnika iz vi{e od 500 ljekarni, a te~aj je odràn u Zagrebu, Vara`dinu, Osijeku, Rijeci i u Splitu.

Osim intenzivnoga dodatnog savjetovanja bolesnika, pou~nih materijala za stanov-ni{tvo o akutnim respiratornim infekcijama i gripi, pokrenuta je i medijska kampanja u kojoj se pozivaju bolesnici da do|u u tzv. ADIVA ljekarne, gdje mogu dobiti pouzdan i stru~an savjet o spre~avanju i simptoma-tskom lije~enju tih, trenuta~no najaktual-nijih bolesti, dakle bolesti koje u ovom ~asu pobu|uju najve}u pozornost sta-novni{tva. Svi su bitni dru{tveni ~imbenici obavije{teni o projektu kojim PHOENIX Farmacija d.d. i HLJK aktivno sudjeluju u prevenciji i suzbijanju sezonske i pande-mijske gripe.

Tri su pretpostavke preduvjet za uspjeh ADIVA programa:

1. Aktualnost – upravo sada, kada je u jeku pandemijske gripe, ukazala se dobra

4 Vidjeti uvodnik pod naslovom Presuda ECJ-a, novi zakon, izbori … u Biltenu HLJK 2009-3/4, str. 99-103.


245

prigoda da se sna`no naglasi zna~enje ljekarnika kao aktivnog sudionika pri-marne zdravstvene za{tite i naj pri stu-pa~nijega zdravstvenog radnika uop}e;

2. Potreba za kvalitetnim projektom – uspore|uju}i iskustva u ljekarni{tvu Eu-ropske unije, uo~eno je da je potrebno pove}ati kvalitetu ljekarni~kog savjeto-vanja5 kako bi se s vremenom mogli uvesti i standardi kvalitete savjetovanja, standardi kao preduvjet vrednovanja ljekarni~ke skrbi;

3. Financijska sredstva za medijsku promociju – za razliku od svih dosada{njih kam-panja, ova je uz financijski poduprtu djelatnost zna~ajno medijski popra}ena,6 te na taj na~in kvalitetno predstavljena {iroj javnosti.

Razvojem dodatnih ljekarni~kih usluga, ne samo da se uvode vrijedne nove usluge i pove}ava kvaliteta postoje}ih usluga nego program ADIVA izravno donosi bolesnici-ma i svim drugim korisnicima ljekarni~kih

usluga nove pogodnosti. PHOENIX Farma-cija d. d. sa zadovoljstvom isti~e prednosti ADIVA programa i njegova doprinosa pro-moviranju ljekarni{tva u Hrvatskoj.

Tako|er, valja se zahvaliti na velikom oda-zivu na taj zajedni~ki projekt Hrvatske lje-karni~ke komore i PHOENIX Farmacije d.d. �

5 U hrvatskom ljekarni{tvu gotovo da se i ne provode dodatne ljekarni~ke usluge. Stoga ih je potrebno osmi-sliti, standardizirati, provesti dodatno usavr{avanje ljekarnika, osigurati provedbu u svakodnevnom radu i naposljetku, kao i u Europskoj uniji, poku{ati provesti ispitivanje kvalitete i zna~enja tih, dodatnih ljekarni~kih usluga. Naime, razvoj hrvatskoga ljekarni{tva sa stajali{ta provedbe ljekarni~ke skrbi i postojanja dodat-nih ljekarni~kih usluga, na`alost, zna~ajno zaostaje u usporedbi sa zapadnoeuropskim dosezima ljekarni{tva.

6 Osim stru~no obrazovnih razloga, upravo je dodatni cilj ADIVA programa pobolj{anje percepcije dru{tva o ljekarnicima uop}e, a u svrhu promoviranja ljekarni{tva u Hrvatskoj.

Albarello od fajanse (Frankfurt am Main, XVIII. st.)Natpis: R¢OOB£ RYBES, zapravo ROOB RIBIUM

247

najaveLjekarni~ki priru~nik, 2. svezak

Polovinom godine 2010. iza}i }e, ako budu osigurana potrebna financijska sredstva, iz tiska drugi1 svezak iz niza od nekoliko knjiga pod zajedni~kim naslovom Ljekarni~ki priru~nik. Drugi svezak nosi na-slov Ljekarni~ka praksa: ljekarni~ka djelatnost, lijekovi i rukovanje lijekovima, potreban kao priru~nik za obavljanje ljekarni~ke djelat-nosti. Nakladnik je i ovoga puta Hrvatska ljekarni~ka komora.2 Autor toga sveska je

Vladimir Grdini} uz suradnju kolega/ica iz prakse. [iroko polje ljekarni~ke prakse zahtijeva obradbu tolikoga broja stru~nih tema da }e Ljekarni~ku praksu trebati objavi-ti u najmanje dvije knjige.3

I ova }e knjiga imati tvrdi uvez i format B5. Crteì, sheme i formule pomo}i }e boljem razumijevanju i preglednosti stru~noga gradiva. Bilje{ke na marginama knjige do-nose niz zanimljivih podataka i komentara.

priop}io: Vladimir Grdini}

1 Prvi svezak Ljekovito bilje i ljekovite droge: farmakotera-pijski, botani~ki i farmaceutski podaci, objavljen je u rujnu 2009., sada je u prodaji, a najava knjige tiskana je u Biltenu HLJK 2009-3/4, str. 183-186. Glavna joj je prakti~na vrijednost izbor i prikaz ljekovita bilja i ljeko-vitih droga temeljen (1) na slu`benim ATK podacima sustava razvrstavanja ljekovitog bilja, odnosno ljekovitih droga i (2) na sustavnom pregledu biljne materije me-dike u Hrvatskoj farmakopeji 2007 s komentarima. Do-datna je zada}a knjige (1) otkloniti moèbitno slijepo zauzimanje za tradicionalnu uporabu onih ljekovitih droga koje nemaju me|unarodnu preporuku i koje su, da se tako izrazimo, korov na farmaceutskoj njivi, kao i (2) popisati ljekovite droge izvan Farmakopeje koje se jo{ rabe u hrvatskoj farmaceutskoj praksi.

2 HLJK ulaè velike napore da pripremi {iroki spektar lite-rature namijenjen ljekarni~koj praksi. Da bi to bilo mogu}e ostvariti, molimo sve ljekarnike, ~lanove Komore, da kupe prvi svezak Ljekarni~kog priru~nika kako bi se skupio no-vac za izradbu i tiskanje drugoga sveska. Na taj bi na~in sami ljekarnici, uz pomo} HLJK, osigurali svojom akcijom postupnu izradbu potrebnih priru~nika koji }e biti itekako korisni u prakti~nom ljekarni~kom radu. Dakle, svakom

kupnjom prethodnoga sveska omogu}it }ete sigurno objav-ljivanje sljede}ega sveska priru~nika. Da bi suradnja HLJK-a sa svojim ~lanovima bila potpuna, molimo ~lanove da do-jave Komori koja im podru~ja struke nedostaju, a pojedinci èljni rada na literaturi dobro su do{li kao autori pojedino-ga sveska priru~nika.

3 Druga bi knjiga, koja moè iza}i potkraj godine 2010., nosila naslov Ljekarni~ka praksa: farmaceutski obli-ci, terapijske doze i primjena lijekova (Ljekarni~ki priru~nik, 3. svezak).


248

Pri ru~nik }e biti sadràjem prilago|en, po na ~elu «za svakoga pone{to», i to za: isku-sne ljekarnike s odobrenjem za samostalni rad, voditelje pripravnika, mlade ljekarnike – pripravnike koji se pripremaju za stru~ni ispit, ali i za posebno znatièljne, nadare-ne i poduzetne polaznike vi{ih godina stu-dija farmacije.

Knjiga «pokriva» izbor iz znanja, vje{tina i stajali{ta koje ljekarnici trebaju, kako u op}em smislu – kao repetitorij, tako i u ra-dnome smislu – kao izvor podataka pri svakodnevnoj ljekarni~koj praksi. Ljekarni~ka praksa, kako je ve} re~eno, obuhva}a {irok prostor ljekarni~kih djelovanja i na jedno-me mjestu katalogizira niz potrebnih poj-mova, podataka i postupaka koji su u uskoj vezi s poslovima ljekarnika u ljekarni. U knjizi se isti~e uloga LJEKARNIKA u far-makoterapiji, farmakovigilanciji, kriznim sta njima, ljekarni~koj skrbi, lije~enju kro-ni~nih bolesti i samolije~enju te u odgoju i poduci bolesnika. LJEKARNA i STRU^NA DJELATNOST obra|ena je s naglaskom na prostor, opremu, nabavu materijala, rad s ljekovitim tvarima, osiguranje kakvo}e pri-preme lijekova, receptiranje, sigurnost pri izdavanju lijekova, prometovanje otrovima, ra~unalno poslovanje, prijavljivanje nu-spojava, na pravila dobre ljekarni~ke prak-se i tako redom. Poglavlje koje obuhva}a problematiku LIJEKOVA obuhva}a njihova imena, nazive i skra}ivanje naziva, fizikalna i kemijska svojstva molekula, kakvo}u s ob-zirom na sigurne lijekove i krivotvorine, ozna~ivanje lijekova, ATK razvrstavanje lije-

kova i tako redom. Poglavlje o MIJENI LIJEKOVA i FARMAKOKINETICI donosi na-~ela op}e farmakologije, prikazuje meta-bolizam s obzirom na oksidaciju, hidrolizu i izlu~ivanje lijekova, dok se farmakokine-tika prikazuje s pomo}u farmakokineti~kih modela, odje ljaka tjelesnih teku}ina, ve-zanja lijekova i s pomo}u drugih tema koje mogu olak{ati ljekarni~ki rad na polju klini~ke farmacije u javnom ljekarni{tvu.

U poglavlju LIJEÊNJE obra|ivat }e se si-gurna uporaba lijekova sa stajali{ta pou~a-vanja bolesnika lije~enju, pogre{aka u pro-pisivanju i uzimanju lijekova, interakcije i {tetnih u~inaka lijekova, pri dràvanja uputa i nesuradljivosti, uporabe lijekova u starijoj dobi i kontraindikacija. Na kraju poglavlja obra|uju se me|u narodno razvrstavanje bolesti (MKB), uklju~uju}i pravila za {ifri-ranje bolesti, razvrstavanje u porodice bo-lesti po srodnosti i tabli~ni popis bolesti.

Veoma opse`no i za praksu va`no pogla-vlje POSTOJANOST/STABILNOST I Û VA-NJE LIJEKOVA obuhvatit }e (1) kinetiku raz-gradnje, (2) osnove ispitivanja postojano-sti, (3) postojanost lijekova u praksi izda-vanja, (4) farmakopejski zapisi o ~uvanju lijekova i (5) ljekarni~ka praksa pohranji-vanja tvari. Posljednji dio daje upute o po-trebi i na~inu ~uvanja (u dobrom stanju) tvari jakog i vrlo jakog djelovanja, paragra-fika, ljekovitih droga, tinktura, ekstrakata i sirupa, infuza/oparaka, dekokta/uvaraka, aromati~nih voda, eteri~nih i masnih ulja, kao i tvari osjetljivih na svjetlost. Tabli~ni pregledi za ~uvanje tvari u sukladnosti su s


249

ljekovitim tvarima koje navodi Hrvatska farmakopeja 2007 s komentarima.

Da bi knjiga ljekarnicima bila {to korisnija, ona ima POMO]NE TABLICE u dodatku, primjerice, ljekarni~ke mjere, mase «nor-malnih» kapi, alkoholometrijske tablice, tablice za razrje|ivanje vodikova peroksi-da, topljivost ljekovitih tvari u otapalima, predmetci za tvorbu decimalnih jedinica, savjeti mladim ljekarnicima, zna~ajke OTC lijekova i Europska deklaracija o una pre-|enju bolesnikova prava. Knjiga }e imati i opse`no predmetno kazalo.

Knjiga Ljekarni~ka praksa: ljekarni~ka djelat-nost, lijekovi i rukovanje lijekovima nije za-mi{ljena da zamijeni nekolicinu postoje}ih stru~nih knjiga i fakultetskih ud`benika. Njezina je temeljna svrha prikazati ljekar-ni~ku praksu u relativno kratkom pregledu osnovnih ljekarni~kih tema, da sustavno obradi ~uvanje lijekova te da mnogim kra-tkim uputama i opisanim postupcima ola-k{a rad farmaceuta i u javnoj i u bolni~koj ljekarni. Izbor tema neminovno je interdi-sciplinarni i multidisciplinarni. To je stoga {to je ljekarnik u svojoj praksi, uz dostatnu koli~inu predmetnih ~injenica, du`an svoj na~in sustavnog mi{ljenja usmjeriti ili na rje{avanje kakvog istinskog stru~nog pro-blema ili pak na kriti~ko prosu|ivanje sta-novitih ~injenica. Pri tome, ~esto je po-trebno cijeniti i dobro su do{le interdisci-plinarne veze fundamentalnih znanja i njihovih prakti~nih primjena.

Ljekarni~ki priru~nik, drugi svezak: Lje-karni~ka praksa, prvo je takvo {tivo u nas i u

{iroj regiji. Na kraju valja re}i da se pri ra-du na toj knjizi nametnulo pitanje: treba li u pripremi knjige dati prednost dotjerano-sti izbora tema i maksimalnoj vrsno}i tek-sta ili se treba po`uriti s objavljivanje i na-dati se da }e drugo izdanje Ljekarni~ke prakse posti}i uzornu sustavnost i sveo-buhvatnost. Zbog osje}aja velike potrebe za tim i takvim djelom HLJK se odlu~ila za drugi na~in pripreme knjige. �

Inspekcijski nadzor u ljekarnama

Ljekarne u svojem poslovanju, pre-ma Zakonu o ljekarni{tvu (NN, 121/03., 35/08.,117/08.), ne opskrbljuju bolesnike samo lijekovima na recept i medicinskim proizvodima ve} ljekarna osigurava opskr-bu homeopatskim proizvodima, dje~jom hranom, dijetetskim proizvodima, koz me-ti~kim i drugim sredstvima za za{titu zdra-vlja, te u tom dijelu ulazi u sustav poreza na dodanu vrijednost.

Ljekarna zbog svojih dvojakih zna~ajki pod nadzorom je mnogih inspekcijskih slu`bi, od zdravstvenih do poreznih, koje imaju pravo utvrditi zakonito i pravilno poslo-vanje ljekarne, a u slu~aju utvr|ivanja ne-zakonitih radnji u ljekarni, poduzeti po-trebne mjere.

priop}ila: Ana Malovi} / HLJK


250

Ova }e slo`ena problematika biti, {to je prije mogu}e, obra|ena i objavljena za ~la-nove HLJK u Biblioteci VARIA. Pravno }e biti obja{njena primjena i izvr{avanje zako-na, drugih propisa i op}ih akata, obveze na osnovi sklopljenog ugovora i tako redom.

Inspekcijski nadzor u ljekarnama iskazuje se kroz (1) nadzor zdravstvene inspekcije MZSS-a, (2) nadzor HZZO-a, (3) stru~ni nadzor HLJK, (4) sanitarni nadzor, (5) na-dzor inspekcije rada i (6) nadzor financijske inspekcije i slu`benika porezne uprave. �

Posuda s kljunom/Chevrette od fajanse (Braunschweig, oko 1740.)Natpis: SYR:¢UPUS£ DIACOD:¢I£ C·¢UM£ CR:¢OCO£

251

oglasiZU LJEKARNE PERAK ZU LJEKARNE PERAK

ZU LJEKARNE PERAK 73 34 340 KU-TJEVO traì magistra farmacije na mjestu voditelja ljekarni~ke podru`nice. Potrebno je imati poloèn stru~ni ispit. Smje{taj osi-guran, pla}a po dogovoru.

Kontakt: 098/656 969

LJEKARNA NENA HORVAT LJEKARNA NENA HORVAT

Magistra/magistru za rad u ljekarni na po-dru~ju Zagreba – Dubrava na neodre |eno vrijeme s poloènim stru~nim ispitom traìmo.

Kontakt: 091/531 2159

LJEKARNA IP PHARMA LJEKARNA IP PHARMA

Traì magistru/-ra farmacije s Odobrenjem za samostalan rad za rad u novoj ljekarni na neodre|eno vrijeme u Dugoj Resi (15 min od Karlovca).Svi uvjeti oko pla}e, smje{taja, automobila i ostalih uvjeta prema dogovoru.

Kontakt: Irena Peni}, 091/582 2240

ZU LJEKARNE LIPA ZU LJEKARNE LIPA

ZU LJEKARNE LIPA traè magistra farma-cije za rad u Zagrebu, Samoborska 107a, na neodre|eno vrijeme.

Kontakt: 099/3540 256

LJEKARNA BERKOVI] LJEKARNA BERKOVI]

Traì se magistar farmacije za rad u ljekarni u Omi{u s poloènim stru~nim ispitom i

Svi zainteresirani mogu objaviti natje~aj za zapo{ljavanje magistara farmacije na web stranici Komore tako da sadràj natje~aja dostave elektroni~kom po{tom Uredu Ko-more na e-mail adresu hljkºhljk.hr

Molimo da nas na isti na~in izvijestite ako NATJEÂJ vi{e nije vaè}i.

potra`njaLJEKARNA DAJKOVI]LJEKARNA DAJKOVI]

Ljekarna Dajkovi} u Li`njanu traì magistra farmacije (m/`) s poloènim stru~nim ispi-tom za rad na neodre|eno vrijeme. Pozna-vanje barem jednog stranog jezika, kao i prethodno radno iskustvo poèljni, ali ne i nu`ni.

Kontakt: Nikola Dajkovi}, 052/578 514

ZU LJEKARNE GRBAVAC ZU LJEKARNE GRBAVAC SPLIT SPLIT

ZU Ljekarne Grbavac, Dubrova~ka 57 Split, traì magistra farmacije, s poloènim stru~nim ispitom ili bez njega, za stalni ra-dni odnos.

Kontakt: Jadranka Grbavac, 091/444 9992.

VELEPRODAJA VELEPRODAJA

Veleprodaja traì umirovljenog mr. pharm. ili zainteresiranog za promjenu radne sre-dine za rad na Ugovor o djelu ili stalni ra-dni odnos. Svi uvjeti po dogovoru.

Kontakt: Ivana Hui}, 091/617 1167


252

jednom godinom radnoga iskustva na ne-odre|eno vrijeme. Mogu}nost smje{taja, pla}a po dogovoru.

Kontakt: Gordana Berkovi},021/863 120 ili 098/207 684

LJEKARNE CRKVENÎ] LJEKARNE CRKVENÎ]

LJEKARNE CRKVENÎ] Zabok, M. Gupca 74, traè magistru/magistra farmacije za voditelja Ljekarni~ke jedinice u Bedekov~ini u punom radnom vremenu i u stalni radni odnos. Ponude slati naljekarna-crkvencicºkr.htnet.hr

Kontakt: Vera Crkven~i},098/98 28 979

KARLOVA^KA LJEKARNA KARLOVA^KA LJEKARNA

Karlova~ka ljekarna prima u stalni radni odnos magistru/a farmacije s Odobrenjem za samostalan rad, za rad u LJEKARNI SLUNJ. Postoji mogu}nost osiguravanja stana.

Kontakt: 047/614 726 ili 047/777 284

ponudaIvana Grüngold, mr. pharm., traì ljekarnu za obavljanje pripravni~kog staà na podru~ju grada Zagreba.

Kontakt: 091/4155 000 iliivana.grungoldºgmail.com

Josipa Ba~i}, mr. pharm., traì ljekarnu za obavljanje pripravni~kog staà na podru~ju Zagreba.

Kontakt: 091/794 1107 ili jobacicºgmail.com

Marinko Cestar, farmaceutski tehni~ar, traì pripravni~ki sta` u ljekarni na podru~ju grada Zagreba ili grada Koprivnice.

Kontakt: 092/100 8958

Vi{nja ]oso (Gornji pre~ac 2), mr. pharm., traì pripravni~ki sta` u ljekarni na podru~ju grada Zagreba.

Kontakt: 091/502 3267

Draènka Mesec (Feren~ica II, 24), farma-ceutski tehni~ar, traì pripravni~ki sta` u ljekarni na podru~ju grada Zagreba, odno-sno Zagreba~ke ùpanije.

Kontakt: 098/9942-550 ili 01/245-5991

Marina Bartolin, magistra farmacije, traì pripravni~ki sta` u ljekarni na podru~ju grada Zagreba.

Kontakt: 098/519-051 ili marina.bartolinºgmail.com

253

iz uredaPRIPRAVNI^KI STA@ PRIPRAVNI^KI STA@ FARMACEUTSKOG FARMACEUTSKOG TEHNIÂRATEHNIÂRA

PITANJE: Zavr{ila sam srednju farmaceut-sku {kolu i trebala bih odraditi pripravni~ki sta`. Zanima me moè li se taj sta` odra-diti u nekoj drugoj dràvi kao BiH ili Crna Gora ili ba{ mora u Hrvatskoj? Kako se do-lazi na listu za sta` ako su sve ljekarne u mojoj okolici zauzete?

ODGOVOR: Pitanja u vezi s obavljanjem staà za zanimanje farmaceutski tehni~ar molim da uputite prema nadle`noj Agen-ciji za odgoj i obrazovanje, Zagreb, Sveti-ce 38. �

IZDAVANJA TRAKICA ZA IZDAVANJA TRAKICA ZA MJERENJE [E]ERA U KRVIMJERENJE [E]ERA U KRVI

PITANJE: Vra}ena nam je doznaka iz HZZO-a jer smo fakturirali 250 trakica za mje renje {e}era umjesto koli~ine od 275 komada, koliko je napisao lije~nik. Mi smo izdali i fakturirali koli~inu u skladu s Pravil-nikom. Ima li HZZO pravo vratiti tu doz-naku i je li na{a pogre{ka u tome {to nismo do znaku najprije poslali lije~niku na ispra-vak? U tom slu~aju morali bismo tih 90 % pa ci jenata vra}ati lije~nicima na korekciju. Hvala.

ODGOVOR: Odgovor HZZO-a: «Vezano za trakice za mjerenje {e}era u krvi, izvje{}ujemo vas da bi izabrani doktor pri propisivanju trakica morao voditi ra~una o njihovu pakovanju, naime, pakovanje je od

50 komada. Prema Pravilniku o uvjetima i na~inu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala osigurana osoba ima pra-vo pod rednim brojem 475. {ifra pomagalo EPSE 259 za godinu dana na 1 100 tra-kica. Naputkom od 9. velja~e 2009. upra-vo je definirano izdavanje koli~ine utvr|ene Pravilnikom: ’Ukoliko originalna pakiranja pojedinih pomagala ne omogu }avaju izda-vanje koli~ine u Pravilniku (npr. originalno pakiranje trakica za mjerenje {e }era u krvi je od 50 komada, maksimalna tromjese~na koli~ina je 275 komada), izabrani doktor moè propisati 300 komada za prva tri mjeseca, te 250 komada za druga tri mje-seca, tako da ukupno izdana koli~ina na godi{njoj razini odgovara definiranim koli~inama u Popisu pomagala.» �

FAKTURIRANJE DOZNAKAFAKTURIRANJE DOZNAKA

PITANJE: Kako zakonski/legalno fakturirati doznaku sa {ifrom EPSV06J? Jedna {ifra, a dva proizvoda i razli~ita mogu}nost kom-biniranja?

ODGOVOR: Pod {ifrom EPSV06J vodi se ortopedsko pomagalo za probavni sustav: DVODIJELNI SUSTAV/veli~ina 57 mm: vre}ice za izmet (s filtrom ili bez filtra) kod kolostome, za{titnom tkaninom uz tijelo od strukturiranog mikrofibera, te podlo`nim plo~icama (standardnim ili fleksibilnim) ili posebnim za stome s oteànom njegom. Pomagalo se sastoji od dvaju dijelova, vre}ica kojih se moè na jednu potvrdu propisati i izdati za 3 mjeseca do najvi{e


254

180 kom. i ~ija je jedini~na cijena 7,83 kune. Na svakih 30 vre}ica isporu~uje se 10 plo~ica ~ija je jedini~na cijena 17,15 kuna. Na potvrdi lije~nik propi{e odre|enu koli~inu vre}ica (primjer je 60 kom.). Ljekarnik izdaje 60 vre}ica i 20 plo~ica, a HZZO ljekarnama obra~unava koli~inu 60 × jedini~na cijena. U primjeru dvo-dijelnih sustava jedini~na cijena jest cijena vre}ice i pripadaju}eg dijela cijene plo~ice: Primjer (1 × 7,83) + (1 × 17,15/3) = 13,5467. Ljekarna obra~unava 60 × 13,5467 + pripadaju}u uslugu. �

[IFRA OSLOBO\ENJA 73[IFRA OSLOBO\ENJA 73

PITANJE: Osloba|a li {ifra oslobo|enja 73 korisnike pla}anja participacije (15 kn) pri izdavanju lijekova?

ODGOVOR: U ~lanku 16. stavku 2. to~ke 10. u Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, izvanbolni~ku hitnu medicinsku pomo} u cijelosti pla}a obvezno zdravstve-no osiguranje. Me|utim, ako se radi o lijeku koji je propisan na recept u okviru pruànja hitne, pri podizanju lijeka u ljekarni osigura-nik pla}a 15 kn ako nema iskaznicu dopun-skoga zdravstvenog osiguranja. �

RECEPT S HITNERECEPT S HITNE

PITANJE: Koliko dana vrijedi recept s hitne i vrijedi li isto za sve lijekove?

ODGOVOR: Ako zbog naravi bolesti lijek treba hitno izdati, ovla{tena je osoba

du`na na recept staviti jednu od ovih oz-naka: «Cito», «Statim» ili «Periculum in mo ra». Na recept se propisuje lijek u koli~ini potrebnoj za lije~enje najvi{e do tri dana, uz napomenu da vrijedi onoliko ko-liko je propisano ~lankom 7. Pravilnika o na~inu propisivanja i izdavanja lijekova na recept HZZO-a (NN, 17/09.). �

KVALIFICIRANJE ZA KVALIFICIRANJE ZA ZVANJE FARMACEUTSKI ZVANJE FARMACEUTSKI TEHNIÂRTEHNIÂR

PITANJE: Molim vas da mi odgovorite je li mogu}e da netko napravi prekvalifikaciju u BiH to~nije, u Prijedoru za nekoliko stotina maraka i time postane farmaceutski teh-ni~ar, da li ministarstvo nostrificira takve diplome?

ODGOVOR: Glede zvanja farmaceutski tehni~ar HLJK nije nadle`na za priznavanje stru~nih kvalifikacija. Va{e pitanje treba proslijediti nadle`noj Agenciji za odgoj i obrazovanje, Zagreb, Svetice 38. �

PLA]ANJE PARTICIPACIJEPLA]ANJE PARTICIPACIJE

PITANJE: Pla}aju li izbjeglice i prognanici (jo{ ima osoba u takvom statusu) participa-ciju za lijekove na recept u iznosu od 15 kuna?

ODGOVOR: Samo prognanici imaju pravo na besplatnu zdravstvenu za{titu, {to se moè pogledati na stranici www.hzzo-net.hr za HZZO partnere, vezano za {ifre za


255

ostvarivanje zdravstvene za{tite koju u cijelosti pokriva obvezno zdravstveno osi-guranje. �

IZDAVANJE PONOVLJIVIH IZDAVANJE PONOVLJIVIH RECEPATARECEPATA

PITANJE: Gre{kom je ponovljivi recept u ljekarni izdan i proveden kao obi~an i tako i fakturiran HZZO-u. Lije~nik odbija izdati novi recept. Kako postupiti prema lije~niku, bolesniku i HZZO-u (uz pretpostavku da provjerom utvrdimo da je recept uistinu bio ponovljiv!)

ODGOVOR: Odgovor HZZO-a: «Uz kon-zultaciju s informatikom, a da bi se stvarno potvrdilo da se radilo o gre{ci pri izdavanju lijeka na ponovljivi recept i da bismo mogli utvrditi je li u ovom slu~aju rije~ o obi~nom ili ponovljivom receptu, potrebni su nam sljede}i podaci: broj osigurane osobe, {ifra izdanog lijeka, mati~ni broj doktora koji je propisao lijek, {ifra ljekarne u kojoj je lijek podignut i datum podizanja lijeka. Ako da-tum podizanja lijeka nije poznat, jo{ uvijek nam moè koristiti i pribliàn podatak o razdoblju u kojem je recept realiziran. Na temelju navedenih podataka mogu}e je izvr{iti provjeru u na{oj bazi ako je ljekarna fakturirala taj recept i ako je on uredno u~itan u bazu (tj. ako pri u~itavanju nije odbijen zbog neke eventualne gre{ke). Tako bi se doktor medicine koji je propisao lijek mogao uvjeriti u iskaz, te ponovno propisati lijek na ponovljivi recept.» HLJK }e na sljede}em sastanku s HZZO-om

traìti dodatnu pomo} u vezi s ovim pro-blemom. �

BOLESNI^KI LIST I BOLESNI^KI LIST I PLA]ANJE PARTICIPACIJEPLA]ANJE PARTICIPACIJE

PITANJE: Da li pacijente s bolesni~kim li-stom {ifra F41 osloba|a pla}anja partici-pacije ili oni kao aktivni strani osiguranici moraju obvezno platiti 15 kn u~e{}a?

ODGOVOR: Na~elno, u svim slu~ajevima u kojima je predvi|eno pla}anje participacije za hrvatske osiguranike, participaciju su du`ni platiti i strani osiguranici pa tako i njema~ki. Ina~e aktivni strani osiguranici ne mogu sklopiti policu dopunskog osigu-ranja, jer nisu u osnovnom zdravstvenom osiguranju RH. Dakle, strani osiguranici imaju iste obveze pla}anja participacije i doplate kao i hrvatski osiguranici. �

NAPLA]IVANJE NAPLA]IVANJE PARTICIPACIJEPARTICIPACIJE

PITANJE: Treba li magistar farmacije napla-titi participaciju pacijentima pri izdavanju lijeka Subutex koji je propisan na recept Zavoda pod {ifrom F11?

ODGOVOR: Prenosimo tekst naputka o izdavanju lijekova na recept opijatskim ovi-snicima poslan Podru~nim uredima Zavo-da 14. sije~nja ove godine: «Vezano za odredbu ~lanka 16. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 150/08.) koja se odnosi na obveze sudjelovanja osi-


256

guranih osoba u tro{kovima zdravstvene za{tite prilikom izdavanja lijekova po re-ceptu u iznosu od 0,45 % od prora~unske osnovice, odnosno 15 kn, izvje{}ujemo Vas da se za lijekove koji se koriste za far-makoterapiju opijatskih ovisnika i izdaju na ruke lije~nika i osobno ih u ljekarni preuzi-ma izabrani ugovorni doktor (Heptanon tbl. i Heptanon sol.) prilikom izdavanja lijeka ne napla}uje sudjelovanje osigurane osobe u tro{kovima zdravstvene za{tite.» Drugim rije~ima, pacijenti pla}aju partici-paciju u iznosu od 15 kuna ako nemaju dopunsko osiguranje za izdavanje Subu-texa na recept. �

PONOVLJENO PODIZANJE PONOVLJENO PODIZANJE LIJEKA LIJEKA

PITANJE: Da li se pri ponovljenom podi-zanju lijeka na ponovljivi recept napla}uje participacija ako pacijent nema dopunsko osiguranje?

ODGOVOR: Participacija u iznosu od 15 kn napla}uje se bolesniku samo pri prvom izdavanju lijeka. �

ISPRAVNOST ISPRAVNOST PROPISIVANJA PROPISIVANJA

PITANJE: Treba li ljekarnik prekr{iti zakon, kada to uo~i, ako ga je lije~nik prekr{io? Primjerice, lijek KREON nalazi se na osno-vnoj i dopunskoj listi. Na osnovnoj listi mo`e se dati samo za dijagnozu cisti~na fibroza, a lijek je pisan na plavi recept za

dijagnozu K86 kroni~na upala gu{tera~e ili DUROGESIC TTS flaster na plavi recept za dijagnozu M54 bol u le|ima.

ODGOVOR: Odgovor HZZO-a: «Magistar farmacije jest onaj zadnji u lancu koji mora provjeriti je li recept propisan sukladno Pravilniku o na~inu propisivanja, izdavanja i napla}ivanja lijekova osiguranicima Hrvat-skog zavoda za zdravstveno osiguranje, a sukladno tomu slijediti izmjene i dopune Odluke o utvr|ivanju Osnovne odnosno Dopunske liste lijekova i isto tako upozori-ti doktora medicine koji je propisao lijek ako je napravio pogre{ku.» �

Po{tovane kolegice i kolege, ~lanovi Hrvatske ljekarni~ke komore

Uvidom u na{ Registar ~lanova utvr-dili smo da imamo e-mail adrese malo-ga broja ljekarni u Hrvatskoj. Molimo vas da nam {to je mogu}e prije po{aljete e-mail adresu ljekarne u kojoj ste zaposleni. Tako bismo mogli s vama br`e i lak{e komunicirati.

e-mail adresa Komore je: hljkºhljk.hr

Unaprijed zahvaljujemo na suradnji.

kazaloBilten HLJK, godi{te IV., 2009.

KAZALO IMENA AUTORAKAZALO IMENA AUTORA

Govor~inovi}, Tihana 12

Gr dini}, Vladimir 53, 67, 155, 167, 179, 227, 236, 238, 247

Hu ml, Danijela 14, 20, 34, 37, 42, 81, 82, 95, 107, 109, 115, 159, 166, 213

Jager, Silva 51

Juki}, Milka 233

Kremer, Dario 73

Macoli} [arini}, Viola 16

Ma lovi}, Ana 27, 45, 46, 47, 124, 134, 149, 152, 153, 221, 225, 228, 249

Matusinovi}, Josip 243

Me{trovi}, Arijana 62

Pezelj, Ranko Antun 142, 145

Po rtolan Mate 3, 9, 99, 105, 106, 119, 138, 183, 195, 201, 206, 229

Tadi}, Iva 40

Taka~, Darko 93

Tomi}, Sini{a 57

Vojni} Kortmi{, \ur|ica 230, 241

Vugrin~i} Tomi~i}, Katica 64, 93

BIBLIOTEKA VARIABIBLIOTEKA VARIA

SVEZAK/DODATAK [3]

� Uputa za uporabu terapijskih smjernica: grlobolja

� ISKRA smjernice za grlobolju: dijagnosti~ki i terapijski pristup – hrvatske nacionalne smjernice 2007.

� Preporu~eni lijekovi ¢1£: za grlobolju

� Ljekarni~ke bilje{ke ¢1£

Autorska prava

Niti jedan dio ove tiskovine ne smije se umnoàvati, fotokopirati i na bilo koji na~in reproducirati bez nakladnikova pismenog dopu{tenja.

Suradnja

Urednik ima zadovoljstvo pozvati Vas na suradnju u ~asopisu Bilten HLJK, posebice da svojim prilozima iz ìvota ljekarni{tva uloìte daljnje napore za dobrobit bolesnika i vlastite struke. Va{e }e autorstvo biti zabiljeèno u publikaciji. Prijedlozi se i tekstovi {alju na adresu Hrvatske ljekarni~ke komore.

Ogla{avanje

Reklama je u farmaciji djelatnost kojoj je svrha da posredstvom masovnih medija pridobijete stanovni{tvo na potro{nju farmaceutskih robnih marki, te da poti~ete ljekarni~ku uslugu. Va{i oglasi, kao pismene i slikovne obavijesti namijenjene informiranju svih ljekarnika, kao i ostalih gra|ana u Republici Hrvatskoj, biti }e otposlani na 2.500 adresa. Izvolite se obratiti HLJK u vezi uvjeta ogla{avanja. Va{im oglasima utje~ete na vlastite poslovne rezultate i podupirate izlaènje i kvalitetu Biltena HLJK.

ISSN1846-1794

SLIKA S NASLOVNICEDio crteà s tirocinalne diplome ljekarni~kog zbora. Hugo Schams, Osijek, 1. listopada 1866.LJEKARNI^KA KOMORA JE NEVIDLJIV ALI UÎNKOVIT MOST IZME\U LJEKARNIKA I BOLESNIKA

� Burna godina oko novca, informacija i bolesti � Informatizacija zdravstvenog sustava ¢2£ � eRecept � Vertikalno udruìvanje veledrogerija i javnih ljekarni u Europi ¢3£: Phoenix � Rad Vije}a Komore – sjednica 11/96 � Pravilnik o na~inu ogla{avanju o lijekovima i homeopatskim proizvodima � Priprema kaznenog zakona i la`ni lijekovi � Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stru~nih kvalifikacija � Medijska eksploatacija farmaceuta � Mediji o ljekarnicima i ljekarni{tvu – primjeri � Kongres FIP-a u Istanbulu 2009. � Nobelova nagrada za kemiju 2009. � Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu 2009. � ADIVA Savjetom do zdravlja � ADIVA i PHOENIX Farmacija � Ljekarni~ki priru~nik, 2. svezak � Inspekcijski nadzor u ljekarnama � Pripravni~ki sta` farmaceutskog tehni~ara � Izdavanje trakica za mjerenje {e}era u krvi � Fakturiranje doznaka � [ifra oslobo|enja 73 � Recept s hitne � Kvalificiranje za zvanje farmaceutski tehni~ar � Pla}anje participacije � Izdavanje ponovljivih recepata � Bolesni~ki list i pla}anje participacije � Napla}ivanje participacije � Ponovljeno podizanje lijeka � Ispravnost propisivanja � Kazalo imena autora � Biblioteka VARIA

Sadràj

bilten korice 5-09 - hrvatska ljekarnička komora · bilten hrvatske ljekarni^ke komore iv : 2009 -...

Documents