bilten fondacije "lijepa riječ" konjic, br8

Konjic, april 2015.g., Br. 8.

BILTEN F O N D A C I J E L I J E PA R I J E K O N J I C

INTERNIBILTENFONDACIJELIJEPARIJEKONJIC,Br.8.April2014.g.

2

ODRANA MANIFESTACIJA DANI SEJFULAHA EF. PROHE U period od 10.03 do 09.04. 2015. Godine u Konjicu je (OSMU GODINU ZA REDOM) odrana tradicionalna manifestacija Dani Sejfulah ef. Prohe. Organizatori ove manifestacije bili su: KUU "Sejfullah" Konjic u saradnji sa partnerima: Centrom za kulturu NU Konjic, Udruenjem "Konya Sarajevo", Medlismom IZ-e Konjic, Aktivom vjerouitelja opine Konjic, BZK "Preporod" Konjic, Fondacijom "Lijepa rije" Konjic, UG "Mladi Muslimani" i CEI "Nahla" Sarajevo.

-Manifestacija je otvorena 10.03..2015.g. Izlobom LIKOVNOST NA OSMANSKOM DVORU, tehnike slikanja na drvetu, na svili, keramici, folijama i vodi..." u galeriji NU u Konjicu. Izlobu je otvorio v.d. glavni imama Medlisa IZ-e Konjic Redo ef. Muhibi, a uz Benjamina Muinovia, voditelja manifestacije "Dani Sejfulaha ef. Prohe" posjetiocima se u ime Kulturno-edukativnog centra "Konya-Sarajevo" u ijoj produkciji je raena ova izloba, obratila, Nevresa Ahatovi.

-Manifestacija je nastavljena 19. marta 2015. godine, u Galeriji Narodnog univerziteta Konjic programom "SEVDISANJE" i otvaranjem izlobe fotografija "TOLERANCIJA NA TESTU - IVOT S HIDABOM U BH. DRUTVU" autorice Aide Redepagi.

-U ponedjeljak 23.3.2015. u 20 h u Drvenoj sali Narodnog univerziteta Konjic u okviru manifestacije "Dani Sejfulaha ef. Prohe" upriliena je projekcija dokumentarnog filma ''JE LI TI AO''. Film je raen u produkciji udruenja Mladi Muslimani, na bazi izjava svojih lanova i dokumentacije iz vlastitog arhiva o historijatu i stradanju pripadnika mladomuslimanskog pokreta.

- U etvrtak 26.03.2015.g. u 20 sati u Galeriji NU Konjic odran je program pod nazivom: BONJAKA KNJIEVNOST & EDICIJA BZK "PREPOROD" BiH. U programu su uestvovali: Dr. Senadin Lavi, Dr. Munib Maglajli, Dr. Sanjin Kodri i knjievnik Hadem Hajdarevi.

-U etvrtak, 02. aprila, 2015.g. u Klubu knjige MEDLISA IZ-e Konjic odrana je promocija knjiga: Hazreti Hasan, radijallahu anhu i Brak i porodica - islamski pogled. O knjigama je govorio autor: Esad ef. Baji, te recenzenti knjiga: Alija ef. Drki, Almir ef. Hondo i Salih ef. Nefer. Knjige su tampane u izdanju Medlisa IZ-e Konjic i fondacije "Lijepa rije" Konjic.

- U etvrtak, 09.aprila 2015.g. koncertom ilahija i kasida hora "Sejfullah" i promocijom njihova albuma "Live in Bruxelles" u Konjicu je zapoela zavrna veer manifestacije "Dani Sejfulaha ef. Prohe. U toku ovog programa velikom broju okupljenih Konjiana obratili su se i gradonaelnik Konjica g. Emir Bubalo te Nezim Halilovi Muderris a posebno iznenaenje za sve priredila je i zastupnica u Parlamentu EU Tanja Fajon koja je sve okupljene pozdravila putem video linka


3

estitavi horu "Sejfullah" na izdavanju albuma i predanom radu na meukulturalnoj saradnji BiH i EU. Tanja Fajon je bila domain hora "Sejfullah" prilikom njihovog nastupa u Bruxelles-u 2010.godine kada je i nastao materijal za album koji je sino promoviran.

U nastavku programa dodijeljena je i nagrada "Sejfulah ef. Proho" za 2015.godinu za doprinos bonjakoj kulturi i tradiciji na podruju opine Konjic.

Nagrada je dodijeljena Esadu Bajiu. U obrazloenju dodjele nagrade predsjednik Udruenja "Sejfullah" Konjic, ukle Muamer, kazao je: "Komisija za dodjelu nagrade Sejfulah ef. Proho koju je ustanovilo Kulturno-umjetniko udruenje Sejfullah Konjic na prologodinjoj, prvoj dodjeli ove nagrade u okviru manifestacije DANI SEJFULAHA EF. PROHE vodila se miljenjem da prva nagrada pripadne osobi najzaslunijoj za samu ideju organizovanja manifestacije Dani Sejfulaha ef. Prohe, osobi koja je svojim radom i zalaganjem iznjedrila i odrala ovu manifestaciju evo ve 8 godinu za redom, dajui joj legitimitet i epitet tradicionalne. Osobi koja je kamen-temeljac i veine drugih kulturno-

umjetnikih manifestacija i programa u naem gradu, gospodinu Benjaminu Muinoviu....U promiljanju kome dodjeliti ovogodinju nagradu razmatrali smo nekoliko kandidata iji rad i ostvarenja zasluuju istu. Nismo raspravljali da li je zasluuju, bilo je pitanje koga odabrati za ovu godinu. Na kraju smo se odluili da u duhu ove manifestacije i ovog sjeanja prednost damo kandidatu koji je tu u Konjicu u nadi da e ova nagrada biti faktor vie da uz jednako plodan i uspjean rad i dalje ostane s nama. Roen je u Ribarima, optina Konjic 1974.g. Nakon zavrene osnovne kole u Glavatievu upisao je Gazihusrevbegovu medresu gdje je u drugom razredu izabran za urednika asopisa ZEMZEM kojeg uspjeno ureuje sve do agresije na BiH kada se, jo maloljetan, prikljuuje Teritorijalnoj odbrani i Armiji BiH ostajui kao borac 4. Muslimanske slavne brigade, u njenim redovima do kraja rata. Po zavretku rata zapoljava se u Medlisu IZ Konjic gdje i danas radi.

U ovih 20 poratnih godina objavio je 5 zbirki pjesama,5 zbirki pria, roman "Sjena jednog Taiba", 11 knjiga iz oblasti islamistike i 2 knjige koje tretiraju prolost Konjica. Ponovljena izdanja mnogih njegovih knjiga pokazatelj su da je rado itan i van Konjica.

Tekstove i priloge objavljivao je i objavljuje u veem broju asopisa, lan je nekoliko redakcija istih, a pored navedenog poznate su i njegove ilahije i kaside: "Kome seddu ini brate", "Sabahski ezani", te "Jaha hrabrosti" i "Krug" koje izvodi i na hor Sejfullah.

Osniva je i predsjednik fondacije LIJEPA RIJE koja, izmeu ostalog, prua znaajnu pomo afirmisanim i neafirmisanim konjikim autorima u njihovom radu.

Zbog svega navedenog i onog to jo oekujemo, s Boijom pomoi, smatramo da ovogodinju nagradu Sejfullah ef. Proho dodjeljujemo u prave ruke."

Program je zavren posjetom izlobe "Restrospektiva" koja je kroz najavne plakate prikazala rad i djelovanje hora "Sejfullah" od njegova formiranja ratne 1993. godine pa do dananjeg dana.


4

PROMOCIJA KNJIGA: "HAZRETI HASAN" I "BRAK I PORODICA"

U okviru manifestacije "Dani Sejfulaha ef. Prohe" u etvrtak, 02. aprila, 2015.g. u Klubu knjige MEDLISA IZ-e Konjic odrana je promocija knjiga: "Hazreti Hasan, radijallahu anhu", i "Brak i porodica - islamski pogled". O knjigama je govorio autor: Esad ef. Baji, te recenzenti knjiga: Alija ef. Drki, Almir ef. Hondo i Salih ef. Nefer. Knjige su tampane u izdanju fondacije "Lijepa rije" Konjic i Medlisa IZ-e Konjic. O sadraju predstavljenih knjiga recenzenti su naveli sljedee: "Brani ivot u sutini predstavlja potpunost ivljenja i sa sobom nosi darove ali i odgovornost cjelokupnog ivljenja. Nemogue je u jednu knjigu smjestiti sve potrebne smjernice i putokaze koje iziskuje tako iroko polje. ak i da je to mogue, razvoj ljudskog drutva donosie nove situacije i specifine okolnosti koje e iziskivati nova promiljanja i nove odgovore a time i nau potrebu da se obraamo uenjacima koji e nam na konkretno pitanje, dati konkretan odgovor. Zato, elim istaknuti da pored svih sadraja kojima ova knjiga obiluje ima i jedan jako vaan i vrijedan momenat a to je da ne cilja da je sve kazala niti da je dala sve odgovore nego itatelje, nae mladence, brane parove, upuuje na fetva i emina Rijaseta Islamske zajednice kojem e se obratiti za sve eventualne nejasnoe koje ivot donese pred njih a dostupno znanje im ne dadne potreban odgovor." (Alija ef. Drki)

"Drago mi je da je Esad nakon izdavanja knjige BRANI IVOT ije izmjenjeno i dopunjeno izdanje predstavlja ova knjiga BRAK I PORODICA uvaio nae elje i pripremio ovo novo izdanje koje e biti lijepo poklon mladencima od Medlisa IZ Konjic prilikom sklapanja erijatskih vjenanja, te da je uvaavajui i iskustva nas kolega imama u ovu knjigu uvrstio uz ve postojee tekstove i one, uslovno reeno "manje nauna a vie praktine" koji e kroz prigodne hikaje i savjete biti posebno, mislim,


5

interesantni i pouni mladim branim parovima u njihovom branom ivotu a potom i u odgoju djece emu je ova knjiga posvetila znaajnu panju..." (Salih ef. Nefer)

Almir ef. Hondo je u osvrtuna knjigu HAZRETI HASAN, r.a. kazao: Knjiga hazreti Hasan, radijallahu anhu, obimom nije velika, sadri 111 stranica a5 formata, ine je naslovne cjeline: Uvod, Hazreti Hasanovi roditelji, Roenje hazreti Hasana, O hazreti Hasanovom izgledu i moralnim osobinama, Poslanik, a.s., o hazreti Hasanu, Hazreti Hasanove supruge i djeca, Smrt hazreti Alija i biranje hazreti Hasana za halifu, Oporuka Hazreti Alije sinu Hasanu, Dogaaji nakon ehadeta hazreti Alije, Analiza razloga mira s Muavijom, ehadet hazreti Hasana, Izreke, govori i kazivanja iz ivota hazreti Hasana, Zakljuak,Literatura.

Tekst je potkrijepljen sa 88 fus-nota s precizno navedenim izvorima koje krasi jedna bitna injenica. Do sada smo uglavnom itali izvore hadisa u formi navoenja istih iz arapskih originala i izdanja a koja nam najee nisu dostupna, Esad se potrudio da sve hadise navede prema izdanjima prijevoda hadiskih zbirki na bosanski jezik i da ih tako podastre prema nama dostupnim izvorima. Knjiga je temeljena na 52 izvora koja su navedena u literaturi. Od njih je 5 na stranim jezicima: turski, arapski i engleski a ostali su na bosanskom jeziku. Knjiga u sebi objedinjuje sve to se moglo nai do sada na bosanskom jeziku o ivotu Poslanikovog unuka hazreti Hasana r.a. uz popis

autoru poznatih djela koji obrauju ovu temu na bosanskom jeziku bilo u original bilo u prijevodu.Iz izvora na arapskog, engleskom i turskom jeziku autor je dopunio informacije o ivotu hazreti Hasana koji se tiu njegove porodice, broja supruga i djece o emu se u zapadnim orijentalistikim krugovima esto zlonamjerno iznosilo dosta kontradiktornih podataka te odreene podatke iz hazreti Hasanova ivota koji nisu bili dostupni u naoj literature.Kako je ivot svakog ovjeka neodvojiv od njegove porodice tako ova knjiga na svoj nain govori o Hazreti Hasanovim roditeljima hazreti Aliju i Fatimi te o aspketu Poslanikovog, a.s. odgoja, budui da su hazreti Hasan i njegov brat hazreti Husejn plodovi bae Poslanikova, a.s. odgoja, koji ih oslovljava dunjalukim bosiljcima, predvodnicima denetskih mladia a ljubav prema sebi uslovljava ljubavlju prema njima...

Imajui na umu trenutna deavanja u islamskom svijetu autor u zakljuku knjige kae: Znanje o ivotu, rijeima i djelima Poslanikove a.s., porodice, nije ni sufijska, ni i'ijska ni sunnijska batina. To je pravo svakog sljedbenika Muhammeda, a.s.. To je potreba i obaveza svakog muslimana

Autor dalje pie: Jedna od islamskih doktrina koja bi trebala da se prihvata i primjenjuje kao najvanija dunjaluka dimenzija islamskog ummeta jeste jedinstvo muslimana iznosei kroz ove rijei nijet pisanja knjige o ivotu izmiritelja muslimana to hazreti Hasan, r.a. jeste bio a po autoru moe i danas biti povedemo li se za njegovim svijetlim primjerom.Autor, sugeriui nam da o odgovorima sami razmislimo, pita: Da li, kada se naemo u situaciji kakva je bila u vrijeme hazreti Hasana, mi danas umjesto primirja u korist islama i muslimana-kako je to uinio hazreti Hasan, vodimo ratove - a u situaciji koja karakterie ivot njegova brata hazreti Husejna, mi moda umjesto otpora i borbe, kako je to inio hazreti Husejn- sklapamo mir?

Na kraju, molim dragog Boga, da uslia Esadov nijet pri pisanju ove knjige i da podari muslimanskom ummetu hazreti Hasana, izmiritelja koji e donijeti mir umjesto krvoprolia i bratoubilakih ratova.


6

KNJIEVNO VEE SJEANJE NA KONJIKE PJESNIKE MEHU RIZVANOVIA I AHMEDA BIBERA

U organizaciji fondacije "Lijepa rije" Konjic i Medlisa IZ-e Konjic (Omladinskog kruga) u nedjelju 01. marta 2015. godine, iza jacije namaza, u prostorijama Kluba knjige Medlisa IZ-e Konjic upriliena je pjesnika veer posveena konjikim pjesnicima Ahmet ef. Biberu i Mehi Rizvanoviu. O Ahmet ef. Biberu govorio je Esad Baji a sjeanje na Mehu Rizvanovia i njegove zbirke pjesama oivio je konjiki pjesnik Aziz Nuhi. Svojom poezijom veer su uveliali i dr. Demaludin Lepara, Irfan Jusufovi i mlada Zijada olak.

Na poetku programa okupljenima se uz selame obratio Esad Baji kazavi: "UNESCO je 21. marta 1999. godine s ciljem promovisanja itanja, pisanja, objavljivanja i pouavanja poezije irom svijeta proglasio 21 mart svjetskim danom poezije. Tim pvoodom reeno je da treba odavati priznanje i podsticaj nacionalnim, regionalnim i internacionalnim poetskim pokretima.

Kako u Konjicu uskoro poinju dani Sejfulaha ef. Prohe sa nizom manifestacija, odluili smo se da umjesto 21 marta, kroz ovu veer veeras, 1 marta, na dan nezavinsosti nae drave Bosne i Hercegovine uinimo svojevrsni skroman odziv na ovu odluku UNESCO-a i kroz sjeanje na dva konjika pjesnika Ahmet ef. Bibera i Mehu Rizvanovia, obiljeimo ovu veer poezijom.

Mogli smo ovu veer nazvati samo veer poezije, proitati pokoju pjesmu, promislit pokoji stih, progovorit pokoju rije i otii kuama bogatiji za jednu drugaiju veer u ivotu, no, odluili smo da je posvetimo dvojici naih sugraana koji vie nisu s nama, dragim nam ljudima, pjesnicima, Ahmet ef. Bibera i Mehe Rizvanovia, znajui da time mnogo moemo dobiti i kao ljudi i kao pjesnici i kao ljubitelji lijepe rijei.

Sjeanje znai imati u ovom trenutku, u ovom naem sad, snage i umjea nositi i nae juer, a imati to juer danas, sad i ovdje, daje nam snagu vjerovanju da e i ovo nae sad i ovdje imati svoje mjesto i u naem sutra i u onom sutra kad nee biti nas al hoe biti ljudi, sjeanja, pamenja i ljudske potrebe za duhovnim vrijednostima, potrebe koja je rodila poeziju i odabrala neke od nas za njene nosioce, za pjesnike...Pjesnik i pjesma ne slue niem ako na jedan ili drugi nain ne slue ovjeku i ovjenosti. Nadam se da e ova naa veer posluiti i jednom i drugom a da emo kroz sjeanje na nae pjesnike dati i dio duga koji nosimo prema njima koji su svoje ivote drali dovoljno irokim da plodove bivstva otisnu prvenstveno u plou ove nae konjike trajnosti i postojanosti a svakako i ire od nje.

Drago mi je da su se ovdje iskupili u veem broju konjiki pisci, ostvareni i neostaverni, objavljeni i oni koji tek trebaju biti objavljeni...

Esad Baji je ukratko prenio biografiju Ahmet ef. Bibera: Hadi Ahmet ef. Biber roen je 03.08.1941.g. u Bjelimiima, selo Luka kao peto od sedmero djece oca h.Alije (Alicana) i majke h.Zejne roene Mujan.

Oenjen sa Ramizom ukovi. Otac etvero djece. Slubovao kao imam: 12 godina duznost imama u mjestu Lokve (1968-1979); 14 godina obavlja imamsku duznost na Buni Kod Mostara (1979-1993); 12 godina provodi u Konjicu kao imam Repovake damije.(1995-2007)

1993.godine zarobljen je od strane HVO-a i nekoliko mjeseci provodi u zloglasnim logorima Helidorom i Dretelj. Po izlasku iz logora prikljuuje se Armiji BiH gdje biva postavljen na mjesto pomonika komandanta 450.lbr za moral.

Objavio je knjige: -Figan Bosne, zbirka pjesama (Tri izdanja:1992., 1996., 2010.)


7

-Allah je sa strpljivima : Stradanja muslimana Hercegovine u zloglasnim logorima smrti Dretelj i Heliodrom kroz doivljaje imama Alipaine damije na Buni, Ahmed efendije Bibera (Dva izdanja: 2000.g. i 2001.g.)

-Bjelimii na vjetrometini povijesti ( 2013.g.)

Ahmet ef. Biber na ahiret je preselio nakon krae bolesti 21.10.2013.godine.

Ahmet efendija Biber bio je imam koji je svoju ahmediju nosio u srcu. I ona se vidjela i kad nije bilo one ahmedije na glavi. Bio je imam i uvijek je znao gdje njegova kaba, njegov mihrab i njegov minber. Znao je da je Bonjak, da mu jezik bosanski i da mu je vjera islam mnogo ranije nego je poeo ovaj zadnji popis. Govorio je to jasno i glasno i sa svog minbera i iz svog mihraba pod dubom i ahmedijom kao i bez nje. Govorio je to prije zadnjeg rata, govorio je to u ratu ak i onda kada je zarobljen u ustakim logorima batinama i cijevlju puke bio iskuavan u svojoj vjeri

i hrabrosti.Saginjao se jedino Bogu i jedino pred Njim na seddu padao. Volio je damije i trudio se da ih gradi sa svojim dematlijama gdje god da je bio. O ahmetovim pjesmama kazali su: "Ovih tridesetak kasida koje su uste i pitke, rahli sjetuju i demire saburom. Miriu i sevdiu Siratel Mustekimom i naim jedinim direkom i uzetom Islamom. Njegovi bejtovi su toliko lahgani i pitki da prijenjaju na srce kao sevdalinke, da se lijepe za duu kao Dove i Sure, da miruhe i opijaju kao najslasniji zijafeti i nafaizi, da osvjeavaju i utoljavaju kao himber i erbet, da su slasne i uivajue kao baklave i deneija. U ovome kitabu kasida je butum sve i uzrok i sifat i mehlem i ilad, i historija meer i sutranjica, ako-Bog da, i ukor kajanje ali i sabur i selamet, inallah..." (Salih Sevdi Trbonja) "Ljudska je rije oduvijek bila prvi korak ka spasu i ouvanju istine, al' ona nikad nije mogla bez ljudskog djelovanja koje se iz nje zaziva i trai. Snaga rijei u iskrenom pozivu svojoj brai, to ga uputi Biber oivotvoruje unutarnje energije tako neophodne za opstanak na starom topraku. Zato ove pjesme nisu sluajne, proizvoljne iskaznice jednog ovjeka, ve su znakovita ljudska odvanost i izraz osjeanja epohalne odgovornosti bonjakog ovjeka za sudbinu svoje zemlje i naroda koje islamska duhovnost ini nadasve osebujnim u ovom dijelu svijeta. Rijei se vezuju u reenice i u njima teku kao rijeka, ne pristajui na odricanje od sebe i svoga bia. Zbirku pjesama Ahmeta Bibera valja sebi predstaviti kao nepokolebljivi i simbolini izriaj odanosti svome odreenju, dakle, vjeri, domovini i narodu, ime se ispunjava intimno-dubinska Biberova nakana." (Senadin Lavi) Nakon uvodnog obraa Esada Bajia prisutnima se govorei o peoziji Mehe Rizvanovia obratio Aziz Nuhi ije obraanje u cjelosti prenosimo: Izuzetno mi je drago, to u veeras imati priliku da govorim o poeziji r. Mehe Rizvanovia, sa posebnim osvrtom na njegovu posljednju knjigu koja nosi naslov Crna kutija. Na poetku bih kazao samo par najosnovnijih podataka o autoru. Meho Rizvanovi je roen u selu Zukii 1939 godine. Zavrio je eljezniku industrijsku kolu u Sarajevu. ivio je i radio u Konjicu. Prvu zbirku poezije Sjenka u mojoj krvi objavila mu je Matica srpska Novi Sad 1961 g. Imao je tada samo 22 godine. Potom objavljuje Ulazak u dan, Svjetlost Sarajevo 1965 g. Navikavanje na zemlju, Veseli Maslea Sarajevo 1969 g. Sunani privid , Udruenje knjievnika BiH Mostar 1987. i Crna kutija , Amatersko pozoritne Neretva 2007 g. posthumno. Ja u vas veeras provesti kroz Mehinu posljednju knjigu, koja je kako rekoh izala posthumno Crna kutija. Ovo je, nedvojbeno, najbolje i najzrelije Mehino ostvarenje, i jedna od najboljih knjiga poezije, objavljene nakon rata. itao sam ovu knjigu vie puta. Ona jednostavno vue ovjeka da joj se ponovo vraa i svaki put bih otkrio neto novo, neto to mi je u prethodnom itanju promaklo. Ako bih traio bilo kakvu slabu taku u ovoj vrijednoj zbirci poezije, onda bi to bile recenzije. Da ne bih bio pogreno shvaen, napominjem da ja ne osporavam knjievni autoritet recenzenata, to nikako, ali uvjeren sam da recenzije nisu na adekvatan nain predstavile knjigu, koja je, u ostalom, i nagraena na konkursu


8

Fondacije za izdavatvo BiH za 2007 godinu. U recenziji pod naslovom Stigavi do konanog sebe, knjievnika Stevana Tontia, gotovo da stri jedno potpuno pogreno miljenje, naslijeeno iz prethodnog sistema. Ono stavlja u prvi plan, odnosno daje prioritet zvanju u odnosu na znanje. Posebno bih citirao reenice: A oznaka radnik sigurno mu je vie smetala nego to ga je preporuivala. Jedva da je iko vie ozbiljno vjerovao u umjetnike domete nekakve (pazite nekakve) radnike poezije. Neu pretjerati, ako kaem, da ovakva ili slina miljenja pomalo lie na licemjerstvo. Pa, zar se poezija moe dijeliti na radniku, aristokratsku, ili ne znam ti kakvu jo. Znate, i Tito je pripadao radnikoj klasi, ali mnogi ondanji pisci (dodvoravanjem vladajuem sistemu gradili svoju karijeru) od njega napravili nadljudsko bie. Ja ovim, naravno, ne tvrdim da je pomenuti pisac pripadao toj grupi, ve o pogrenom miljenju davanja prednosti zvanju u odnosu na znanje. U ostalom, poezija moe biti samo dobra ili loa, bez obzira ko ju bude pisao. Drugi dio recenzije moe se smatrati korektnim, istina bitno reduciranim, ali su realna i ispravna vienja, da je autor ostao u okvirima potenog odnosa, bez mrnje, patetike, navijakih strasti, kao i ne dvosmislene osude rata. Druga recenzija pod naslovom Zaviajne mitologije nesree i smrti, knjievnika Kemala Mahmutefendia, posebno mi se nije dopala. Bilo bi, ak, bolje da nije ni objavljena. Moda u ovdje biti grub, ali ja sam je doivio vie kao ereenje, nego li kao strunu analizu i preporuku za tampu. Evo, citirat u nekolike reenice. One su po mom miljenju prestroge i bitno umanjuju vrijednost knjige, ali i na potpuno pogrean nain predstavljaju samog autora. Knjiga poezije, ali tako krvave poezije, koja sigurno nema presedana ni unajcrnjoj prozi.

Ili: Kuda dalje? To vie on, pjesnik, gorak do mrtvatva, mrtav do gorine, koja vie niti hoe niti ima rijei, ne pita. (Poezija ostaje kao crna sjena nitavila iza ove knjige). Nego, nam ostavlja Dehenemski amanet - da se pitamo mi, ako ve nemamo, ne daj Boe, svog odgovora. Ovaj drugi dio citata, odnosi se na pjesmu Surova pjesma i ona se nikako ne moe poistovjetiti sa cjelokupnim sadrajem zbirke i svesti na oaj, besmislenost i bezizlaz. Ne, to nije valjana interpretacija, jer Rizvanovi je jo u prethodnoj knjizi Sunani privid, u pjesmi Fluorografija predosjetio dolazea ivotna iskuenja, bolest pa i smrt u stihu: Ja krenuh svjesno u neizvjesno, nosei svoju modricu dostojanstveno kao orden. ak i u Surovoj pjesmi, autor kae: Kad sam se naao izmeu biti i ne biti, otiao sam kod smrti i dok ona spava uzeo neke stvari koje su neophodne za moj opstanak. Autor, to je oito, ne bjei od smrti, on joj, naprotiv, ide u susret i do njenog konanog dolaska uzima rije kao ilad. Poezija je ta koja ga nosi i koja mu daje snagu. A da ta poezija nipoto nije onakva kakvom je Mahmutefendi predstavlja, evo nekoliko primjera. U pjesmi Zima: Zima drhti od zime. Uvodim je u svoju sobu da se uvjeri da ljubav nije dotrajala stvar. U pjesmi Budi strpljiv: Greka se lako ponovi. Budi strpljiv. Otkrit e treptaj u nepoznatom dijelu sebe. U pjesmi Sticanje iskustva: Uzmi za ruku svoje prohtjeve i provedi ih kroz neimatinu kao kroz normalno stanje. U, po mom, miljenju, antologijskoj pjesmi Crna kutija, to asocira na crnu kutiju kod pada aviona, autor govori o naim dobrim i loim djelima, koje emo jednom donijeti pred Strani Sud. to je kod Maka Dizdara Modra rijeka, to bi na neki nain, kod Rizvanovia bila Crna kutija, dakle, taj neminovni prelazak s ovozemnog na nebesko poivalite, prelazak, koji bez obzira na teistika ili ateistika stajalita obino na kraju ivota u sebi kriju onaj iskonski strah od odgovornosti, odnosno opravdanosti ili neopravdanosti naeg zemnog ivota. Strah od smrti jeste zakanjeli strah od grijeha, i otuda dolazi stravina elja za ivotom, da bi se nakon spoznaje ivotne greke pokuale popraviti, e, da bi se ta imalo iznijeti pred Strani Sud. Zbirka poezije Crna kutija, podjeljena je u etiri dijela, koji nisu naslovljeni, tako da ostaje pitanje po kojem kriteriju je to uraeno. Ja bih napose izdvojio: Meho Rizvanovi 1. Pjesme posveene sinu Edinu, 2.Pjesme koje nasluuju skori dolazak smrti, 3. Pjesme o proteklom ratu, 4. Pjesme o ivotnom svakodnevlju.


9

Prvo bih rekao neto o ovim posljednjim, dakle pjesmama o ivotnom svakodnevlju, zato to su jednostavnije, obrauju lake teme, ispunjene su ivotnom mudrou, koja se na momente pretae u humor. U njima vidimo sasvim dugaijeg Rizvanovia, duhovitog, otvorenog i jenostavnog, kakav je, u ostalom, on i bio najveim dijelom svog ivota. Evo jednog lijepog primjera u pjesmi Obmana, mada bi vie odgovarao naslov Jezik kao lijek. Moram priznati da sam itajui je slatko se i nasmijao. Upotreba jezika je kao upotreba lijeka. Kae bolesnoj starici, lijepo ti stoje bolnike papue i ona odmah ivlje koraa. U tom ubjeenju joj proe dan, da bi u obmani zanoila. U gluho doba naprave analizu njenog sna i nau mukarca, oznojenog kao u saoni.

Pjesme posveene proteklom ratu

Ovo je zasigurno najvrijedniji dio knjige i moe se ubrojiti meu najbolje i najobjektivnije pjesme koje govore o prolom ratu u naoj zemlji. Dobro je poznato, kako se estok, krvav i nemilosrdan rat vodio na ovim prostorima. Jo od Drugog Svjetskog rata svijet nije vidio toliko patnji, stradanja, silovanja, protjerivanja i na kraju genocida. U tom haosu najveu tragediju doivio je upravo narod kojemu autor pripada. No i pored toga Rizvanovi se uspio uzdii iznad mrnje, estokih rijei, navijakih strasti i nemonog kukanja nad sudbinom svog naroda. Umjesto toga, on u svakoj pjesmi, u svakom stihu, ak, nastoji odluno da osudi besmisao rata. Meho podjednako vidi patnju na svim stranama ratita. Ono to je na mene ostavilo najsnaniji utisak, jeste, taj, rekao bih, stiani vokabular, izvanrednih metaforikih spojeva, bolje kazati metaforike vieznanosti, koji prodiru u svijest monije i dublje od svih zapaljivih rijei zajedno. Evo nekoliko primjera: Va vjetar je arlijao po naem dvoritu, Vaa ptica je na naoj topovskoj cijevi pjevala, Elektricitet prenose leptiri, A zaboravili smo da isto ekamo sunce, da isti pravimo grijeh, Blagost odlazi na nebo u egzodus, U Sadanjosti smo kao u kasarni, Kroz pukarnice posmatramo prirodu, Dan se odmotava kao zavoj.

Pjesme koje nasluuju skori dolazak smrti

Rizvanovi nije ni prvi ni posljednji pjesnik, koji se hrvao s ovom izuzetno tekom tematikom. Mnogo je takvih primjera i na ovom naem prostoru, koji su svaki iz svog ugla pokuavali sa manje ili vie uspjeha zapodjenuti otvoreni razgovor sa smru. Meu najupeatljivije autore svrstao bih Antuna Branka imia, Maka Dizdara, Musu azima atia, Silviju Strahimira Kranjevia, a od lokalnih Sabriju Tucakovia. To su pjesme u kojima dominra zamrena isprepletenost vapaja i nade. Slutnja nadolazee smrti u ovjeku, ali i van njega razastire mrak i strah. Umirua svjetlost postaje sve oskudnija. U takvom stanju nastale us neke izuzetno potresne pjesme patnje, trpnje, i straha, u kojima su ostala zemaljska i nebeska vrata zatvorena. Kod Rizvanovia imamo jednu, rekao bih, donekle neujednaenu situaciju. Na momente: ko konac tanji se put, da vrtlozi su dublji, da zvijezde su blijee, da vrijeme grize sjaj, smrt me obilazi, smijeh zaobilazi, da bi se ve u sljedeoj pjesmi pojavio optimizam: "Treba prozranim glasom dozvati u plavet utonulu pticu. Treba stii do konanog sebe, prolazei kroz sve nedozrelosti i nesavladive vjetine i na sred starog zaputenog dvorita posaditi jabuku, kao svoju odvanost. U pojedinim pjesmama na Rizvanovia smrt djeluje poput privienja, pojavljuje se iza svakog ugla ili skrivena vreba da ga zaskoi, to u njemu prouzrokuje disharmoniju i sveopu izgubljenost. Ali u konanici on ipak uspjeva da sa smru uspostavi neku vrstu komijskog odnosa, koji ne naginje s onu stranu ivota, ve je tajanstvena utnja. Vano je napomenuti, da taj preokret u nadilaenju smrti


10

Rizvanovi ne postie prizivanjem u pomo metafizikih uvjerenja, ve uz pomo pjesme. Pjesma je njemu i lijek i oruje, tako da ga moemo ubrojati u onu malu i odabranu grupu pjesnika, koji su uspjeli da natpjevaju beznae i smrt.

Pjesme o sinu Edinu

Ovo su zasigurno najtei i najbolniji trenuci u Mehinom ivotu. Oni su, nema sumnje, prouzroili bolest, bioloko propadanje i konanu smrt. Taj nekada vedri, dobri, nasmijani i plemeniti ovjek, smru sina Edina, postaje kako sm kae slomljeni hrast. Citirat u jo par stihova: u pjesmi Nad otvorenim grobom, iz te pukotine bol ulazi ravno u srce, ti i ja nikada vie neemo boraviti na Prenju i gledati zalazak sunca, O, Boe moj, kako je strano biti otac mrtvog sina. Ovo, uistinu, jesu najpotresniji stihovi koje sam ikada proitao. I svaki put, kad ih itam, osjeam stezanje u grlu. Autor u njima i ne pokuava sakriti svoj poraz za ivota svoj jedini poraz. Vraajui se vie puta ovim stihovima, koje su mi znale orositi oi, ja sam ih na kraju, ipak, doivio i razumio vie kao pobjedu nego li kao poraz. Ljubav pretoena u bol, koju roditelj osjea za izgubljenim sinom, treba da buduem itaocu ulije nadu za nadolazee vrijeme. Sve dok bude bilo ljubavi nada za ovjeanstvo postoji.

Stil

Na kraju bih rekao jo samo nekolike reenice o stilistici Mehine poezije. Pojam stila odnosi se na samog autora, njegove ideje, umjetnike mogunosti, matu, intuiciju i jezik. Stil je na neki nain, zatitni znak autora. Pisac se trudi da izgradi siguran i prepoznatljiv stil, iza kojeg on s ponosom stoji. Kod Mehe u pjesmama preovlauju rijei umjerenog zvuka. Meutim, njegova prednost je u tome to on pronalazi nov i originalan nain vezivanja rijei, i tako postie mnogo bogatija znaenja, osloboena nepotrebne mnogorijeivosti i agresivne bujice pjesnikih ukrasa, koji devalviraju vrijednost pjesme. Mehina poezija izvire iz najdublje dubine njegovog bia, da bi, prelomivi se kroz prizmu pjesnikog duha, dostigla stepen umjetnikog djela. Mada na prvi pogled izgleda, da tu i tamo ne postoji valjan sklad izmeu emocija i pjesnikog izraza, ako malo vie panje posvetimo samim temama, koje su teke i preteke, vidjet emo da je Rizvanovi ipak uspio dovesti u korektan odnos emociju i sami izraz.

I ono to je najbitnije u Mehinoj poeziji, jeste injenica da on u svojim pjesmama ne daje konani odgovor. U njegovoj pjesmi, u njegovim mislima postoji ta samo jedna rije, zbog koje se i pie pjesma, ali je ona otuena. Za nju Branko Miljkovi kae: Pjesma se i pie upravo da se ta rije ne bi kazala. Pjesnik koji d odgovor, prestaje pjesniki da postoji. Otvorenost ga devalvira. Neizrecivo je najvanije. Ono je neprocjenjivo bogatstvo poezije. Upravo zbog toga poezija Mehe Rizvanovia ima posebnu vrijednost.

U NASTAVKU NAEG BILTENA DONOSIMO PRILOG KONJIKA PERA KOJI

EMO NASTAVITI, S BOIJOM POMOI, I U NAREDNIM BROJEVIMA NAEG

BILTENA U ELJI DA BAR U NAJKRAIM CRTAMA PREDSTAVIMO SVE

KONJIKE AUTORE, KAKO ONE OBJAVLJENE TAKO I ONE KOJI EKAJU

PRVU KNJIGU.


11

EKREM MACI, roen 1966. godine, Visoica (Konjic)

ivot na ekanju aforizmi (1999), Raport sa zaelja prie (2001), Metak sa posvetom aforizmi (2002), Srednja obala poezija (2003), Fatamorgana aforizmi (2004), Lovci na ucvijeljene glave satirina poezija (2004), Ja, Ekrem Zukin poezija (2005), Najdublje je prazno aforizmi (2007), Zatieni svjedok aforizmi (2008), Iz Nastradamusovog dnevnika aforizmi (2011), Amebe nas dijele aforizmi (2012), Sua je urodila plodom aforizmi (2014), Extremizmi izdvojeni aforizmi (2014).

Objavljivao u printanim i elektronskim medijima: Lica, Most, Je, Nosorog, Etna, Album, Osloboenje, Veernje, Nin, Osten, Satir-art, ikion, Maxminus.

Zastupljen u vie antologija, zbornika i panorama. Sudija porotnik u nekoliko mandata. Oenjen, otac dvoje i po djece. Nagraivan: Nadi Naman, Laloki eir, Dr. Eso Sadikovi, ivijada, Strumica, ikion, Belo pero, Smejada, Kucurski klip, Satirino pero.

Prevoen na: enlgeski, francuski, panski, arapski, njemaki, talijanski, poljski, bugarski, rumunski i makedonski.

ivi u Konjicu.

Za genocid je potrebno dvoje. Bratstvo i jedinstvo.

Vaa svjetlosti! Iz kojeg tunela dolazite?

Prodajem bubreg. Policijski neprislukivan.

Pojedini kriminalci odlee i po nekoliko godina na funkcijama.

Mene deda vodi u kolu, a onda mama doe po njega.

Dok prelazimo ulicu ja se drim za oca, a on se dri za cigaretu.

Evropa od nae drave trai garancije uz prisustvo oba roditelja.

Zrak nam je zagaen zato to neki ljudi diu punim pluima.

Navukli su nas na tanak led. Mi smo taj led probili.

Otvorili su mi dosje. Traim dva recenzenta.

. Svaka prirodna smrt u svijetu ima ameriku prolost.

Prodajem ouvanu potroaku korpu.

Proitao sam lektiru snova. Na asu sam zaspao.

Nekada se zaljubim na prvi pogled pa me onda stid da drugi put pogledam.

Moja seka je balerina. Kad ona spava ja hodam na prstima.

Nas su preci toliko zaduili da mi neemo morati nita da radimo.

Ja sam glavni u kui. enina je zadnja.

Nepismenom narodu se svata moe zamotati u novinu.


12

HAJRUDIN SARAJLI, roen sam u Lisiiima (pitoreskno mjesto na obali Neretve Jablanikog jezera, na pola puta Sarajevo-Mostar, nastanjeno jo od neolita), 20. marta 1956. godine gdje se ivilo i odrastalo u skromnim uslovima, ali uz sretno djetinjstvo bogato lijepim i zanimljivim doivljajima. Na moj svjetonazor su uveliko uticali moji roditelji, a pogotovo moji djedovi, uz koje sam odrastao. Osnovnu kolu pohaao u Lisiiima, elebiima i Sarajevu, a Srednju kolu u Konjicu. Sticajem okolnosti upisao gimnaziju, a zavrio mainsku kolu. Nakon toga studirao u Rijeci (Hrvatska). Studij zapoinjem kopanjem kanala za vodu i oblaganjem brodova staklenom vunom, a zavravam kao profesor mehanike tehnologije.

Diplomirao 1978. godine na Fakultetu industrijske pedagogije (danas Pedagoki fakultet) Sveuilita u Rijeci. ivim i radim u Konjicu. Uglavnom je to posao nastavnika tehnologije u Srednjoj koli Konjic. Saradnik sam u Pedagokom zavodu Mostar kao savjetnik za nastavu. Sebe smatram prosjenim i vodim normalan porodini ivot (imam suprugu i dvije kerke). Volim itati, pisati, putovati, planinariti i

upoznavati nova mjesta i nove ljude. Do sada objavio dvije knjige eseja: 1. Zapisi, pisma i poruke o Bosni i Hercegovini: @ izgubljene godine 1990-2010, Narodni univerzitet, Konjic, 2010. 2. Zapis (o) Bosni i Hercegovini, Narodni univerzitet, Konjic, 2013.

SAFIJA MULI - HERI roena 18.01.1971.g. u Konjicu gdje zavrila osnovnu i srednju kolu. Tokom agresije na BiH 1992-1996.g. bila je pripadnik Armije RBiH. Udata, majka dvije djevojice. Zbirku poezije pod nazivom Dah ivota tampala u

izdanju fondacije Lijepa rije Konjic 2013. godine.

ALDINA MEDIJA-LIGATA

Roena 5.maja 1978. godine u Sarajevu. Osnovnu kolu i gimnaziju zavrila u Konjicu. Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na Odsjeku za knjievnosti naroda BiH, te na Fakultetu humanistikih nauka u Mostaru, na Odsjeku za bosanski

jezik i knjievnost. Dobitnica tree nagrade za neobjavljenu zbirku poezije, na regionalnom konkursu za Knjievnu nagradu

DAH IVOTA

Traim ga, a njega nema...

Zovem ga, a on se ne javlja... Osjeam da tonem u oaj, moja dua besciljno luta.

Sve je tako sivo.

Ljudi, pa gdje je zelenilo? Hladno mi je,

pokaite mi gdje je sunce, hou da ga zagrlim,

elim da udahnem ivot. Za moju razigranu duu...

Sunce moje drago, povrati mi snagu, daj da volim...

Obasjaj mi njegove skrivene puteve ljubavi,

jerjaoajavambeznjega.

SafijaMuliHeri


13

Mak Dizdar -'Slovo Gorina', u Stocu, 2013.godine. Autorica nekoliko tekstova bosanskohercegovackog rock-sastava 'Zona iskljuenja'. Majka dvoje djece. U pripremi za tampu knjiga ena se zove Azra

Ako me i rastopi i dalje u ostati srebro...

Vrte mi se te slike po glavi, pa se sklanjaju ukraj pod najezdom razlomaka, balkona bez ograda, konkursa za posao... Trpe me tako, s vremena na vrijeme, i one mene i ja njih. Ne pomislim na Tebe kad se spomene srebro. Glupost. Niti vjera, niti Bog. Nita ne podsjea na tebe, jer Ti si negdje po nekom kodu postala asocijacija i metafora, znamo i po kojem, a Ti najbolje... Evo sad mi tutnjaju bubnjevi u koranicu, pisanu po nekom starom i strogom uzusu. kolski. Trai idealno...

Spusti mi svoju boru sa ela i vidi kako se sastaje, i nastavlja, istim koritom, oko mojih oiju pa do usana. Spusti suzu na obraz moje keri. Ja nita istije od toga ne poznam. Spusti dlanove u ruke moga sina- vrste su, jake,

izdrae, uvae. Spusti teku misao na moje ime, i teret svih bolova u svaki budui korak moje djece. Ponijee. A htjedoh se ispriati s Tobom prijateljski... Ne ide... Divljenje namee autoritet. Ne umijem drugaije. Uini mi se da je gruba. Ne brini, to sam Te samo salila u medaljon... Ne znam drugaije o Tebi.

Aldina Medija-Ligata

JUSUFOVI IRFAN

Roen sam u Konjicu 31.10.1959.gdine kod roditelja oca Mustafe i majke Hanke.Osnovnu kolu sam zavrio u Konjicu 1974. godine. Da bi zatim zavrio srednju tehniku kolu mainskog smijera takoe u Konjicu. Po malo sam se poeo baviti pisanjem krajem devedesetpete, kad sam bio siguran da su prestala sva ratna dejstva.Tada sam napisao zbirku pjesama DIO MENE. Ovu knjigu nikad nisam objavio i ona se nalazi samo u porodinoj zbirci. U izdanju fondacije Lijepa rije 2011. godine sam objavio publikaciju MAJINA SUZA i duevno je posvetio svim majkama koje tuguju za svojom izgubljenom djecom. U izdanju iste fondacije sam 2013. godine objavio svoju prvu zbirku pria i dao joj naziv PRIHVATITE BOSNU ZA SVJEDOKA.


14

Zovem se SEMIR MEMI. Roen sam 14.februara 1995 godine u Konjicu. ivim sa roditeljima i starijim bratom u malom selu koje se zove Grabovci. Osnovnu kolu zavrsio sam u elebiima, nakon ega upisujem srednju medicinski kolu u Konjicu koju zavrsavam odlinim uspjehom. U toku srednje kole pisem prie i pjesme koje su bile nagraivane na raznim konkursima, te ih na nagovor razrednog starjeine i profesorice bosanskog jezika objavljujem u svojoj knjizi Mostovi uz financisku pomo optine Konjic i uz pomo fondacije Lijepa rije Konjic. Trenutno sam student druge godine fakulteta u Mostaru. I dalje piem, radim na pripremi svoje naredne knjige.

Najljepe slike iz obiteljskog ivota

Roen sam u vremenu kada se novoroenoj djeci nije radovalo, a za poginulima nje tugovalo. Bilo je to u vihoru rata 1993. Cijena ivota u ratom zahvaenoj Bosni dostigla je svoj minimum. Veomazabrinut za

sudbinu svoje porodice, moj otac je nastojao da ostane priseban kako bi mogao pronai izlaz iz novonastale situacije.

Bili su to teki dani u ivotu nae porodice. U mojim razgovorima s ocem shvatio sam da je svaki odlazak na ratite bio bolan i teak, a ponovni susret dirljiv i emotivan. Ujedinjeni narodi su 1995. godine zaustavili najgori, najprljaviji i najkrvaviji rat u historiji, a ja sam dobio svog malog brata, budueg konkurenta u babinom i majinom krilu. Otac je s pravom oekivao bolji i ljepi ivot. Umjesto toga dolo je razoarenje. Bosnom je, kako kae moj babo, zavladala mafija i lopovi, a ratni profiteri su preuzeli vlast u zemlji. Haos, jad i bijeda bili su svuda oko nas. Otac, iako nerado, nastavio je svoju priu o najtunijoj epizodi svog ivota. Iznevjeren i razoaran utjehu je pokuao pronai u alkoholu. Iako u tekim uslovima naa mala porodica je preivljavala, a ja odrastao. I pored toga to mi oeva ljubav nije nedostajala, osjeao sam se potiteno i sramno.

Nikada neu moi zaboraviti no prije mog polaka u kolu. Otac je vidno pijan zapoeo prio o svojim kolskim danima, prvim peticama, nagradama i diplomama. Vidjelo se da se s ponosom sjeao tih svojih uspjeha. Ispijajui au za aom, emocije su bile sve snanije. Otac me, ne mogavi sakriti suze u oima, snano privukao sebi i poelio mnogo petica u koli. Tada kao da je u meni neto puklo. Odluio sam pomoi svom ocu da se vrati u normalan ivot, mora nastaviti tamo gdje je stao, mora ponovno biti idol mnogih. Bio je odlian fudbaler, odlian uenik, odlian student, a onda alkoholiar. Bilo je pitanje kako mu pomoi, a cilj samo jedan. Znao sam da nas neizmjerno voli i da bi za nas uinio sve. Imao sam ideju da mu uskratim svu onu ljubav koju sam mu davao kad se napije, da ne razgovaram sa njim, da ne igram fudbal. Mislio sam da u ponaanjem izazvati ljubomoru kod oca. Iako sam gorio od elje da mu se bacim u zagrljaj. U posljednje vrijeme primijetio sam da ne dolazi kui pijan. Bio je ljut i oigledno se u njemu neto lomilo. Presretan zbog prve upisane petice u mojoj svesci, Zaboravljajui na svoj plan, bacio sam se babi u zagrljaj. Zagrljaj je bio emotivan i iskren.

Nikada u ivotu ovakvo neto nisam osjeao. A onda iznenada, kao da je i sam jedva ekao, otac mi je saoptio da je odluio prestati piti, da je ta runa epizoda njegovog ivota zavrena. Presretan zbog babine odluke zaboravio sam na svoju peticu, bio sam siguran da e ih biti jo mnogo i da emo ih zajedno proslaviti. Od tada je prolo dvanaest godina punih ljubavi i uvaavanja. Otac jo vrsto dri svoje obeanje, a moja aka knjiica ispunjena je samo peticama. (Semir Memi)


15

ARMIR HODI, roen 28. 03. 1974. god. u Bodareviim. Zavrio srednju elektrotehniku kolu u Konjicu. Na univerzetetu Demal Bijedi u Mostaru diplomirao Pedagoku akademiju smjer islamske vjeronauke. Trenutno apsolvent na Islamskom pedgokom fakultetu u Bihau. Radi u JU Prva osnovna kola u Konjicu kao nastavnik islamske vjeronauke. Oenjen otac troje djece. Poeziju pie od rane mladosti, uskoro oekujemo i njegovu prvu zbirku pjesama.

Voda zelenog biserja

Voda zelenog biserja ukrasi moj pogled zaustavi korak, tiina! Zanos dui otkriven, apue uborom voda istoe, i smiraj beskrajan, podsjea me na raj. Slapovi govore,oi ne trepu, uzimam dah i pitam se, koja rijeka ima ogledalo due? Je l` bajka il` je san? Budan sam! Beskrajna udnja mog oka se naslauje u prizmi svjetlosti zelene boje. meni dar poklonila, rijeka Neretva!

O, jeziku, uti!

O, jeziku, uti! Ostavite jezik svoj

da vas ne proklinje, i ne udara biem neukim

po licu svom! Rane e vam duu obuzeti

i srce e tuno biti. Da sam nijem, bilo bi mi lake,

razumjeti pjesnike u dui. Sakrio bih govor svoj

koji svetost njegovu rui. Da sam slijep, bilo bi mi bolje,

da ne gledam bore lica ovjeka kojeg nije strah neznalica!

Da sam gluh, bilo bi mi drago,

da ne sluam tuna slova

koja pate na jeziku

bezumnoga govora.

Imam utnju svoju

da ne priam sam,

i osjetim srce,

to u meni sretno kuca!

VELID GAGULA Roen u Konjicu, profesor u Srednjoj koli

Konjic. Do sada kao samostalni izdava izdao 7 knjiga. est knjiga je

uraeno na osnovu zapisa Muje Rizvia, ovjeka koji je 50 godina

revnosno sakupljao mnoge prie starih ljudi, umotvorine, usmene

predaje. Vrijednost tih zapisa se ogleda u tome to je u njima

zabiljeen ivot sa obiajima i nainom ivota koji je nestao, ivot koji

je postojao hiljadama godina, blii prirodi, sa dugom tradicijom.

Danas ivimo u vremenu kada su se desile drastine promjene u

nainu ivota, sa ubrzanom industrijalizacijom, nestalo je


16

tradicionalnih sijela, usmenih predaja, tako da ba navedene knjige mogu posluiti kao jedan od izvora

antropolokih i drugih prouavanja, da prouavamo ta nam se to zapravo desilo, zato tako brzo, i emu

teimo. Tim prije jer vie nema ni starih ljudi koji bi o tome priali. Jedan od glavnih motiva za izdavanje

ovih knjiga je da se sauva od zaborava sve ono to je Mujo tokom dugog niza godina zabiljeio, da

njegov trud izae na svjetlo dana. Knjige su izdavanje sljedeim redom: Uspomene iz starog Konjica,

Narodno blago konjikog kraja, Povratak vlastitoj Prirodi, Porijeklo porodica iz Neretvice, Narodne

mudrosti iz Konjica i okoline, Predanja o vjerskim objektima okoline Konjica, Stari Ostroac u

sjeanjima. Osim tih izdavakih aktivnosti, na osnovu nekih izdatih knjiga pisao je scenarije i pravio

filmove, tako da je film Tradicionalni obiaji u BiH u Turskoj osvojio specijalnu nagradu irija u

turskom gradu Safranbolu. Jo tri puta je bio izabran u zvanine programe filmskih festivala u Istanbulu i

Ankari.

IBRO HERO, roen je 17.07.1972 u Kruici, opina Konjic. Osnovnu kolu zavrio u Solakovoj Kuli odnosno u mjestu Parsovii. Nakon tog perioda odlazi u Konjic gdje je kolske l989/90. godine zavrio srednju kolu i stekao zanimanje elektroenergetiara. Poetkom 1991. godine odlazi na odsluenje vojnog roka u daleku Hrvatsku gdje je bio izloen ratnim aktivnostima kao i aktivni sudionik poetka raspada SFR Jugoslavije. U aprilu mjesecu 1992. godine ativno je bio ukljuen u ratna deavanja u Bosni i Hercegovini i kroz naredne etiri godine proao je put od vojnika na frontu, veziste u 445. br. brigadi, podoficira u eti Bataljona vojne policije do podoficirske pozicije u sanitetskoj slubi Bataljona vojne policije. itav ivotni period posvetio je istraivakom radu i prikupljanju historijske grae iz raznih historijskih perioda. Ibro je oenjen i ivi u braku sa suprugon Senadom. Autor je dvije knjige poezije koje nikada nije

objavio jer kako kae pisao ih je iskljuivo za svoju duu. Knjiga TRAGOM ZABORAVLJENE ZEMLJE je njegov prvjenac. Objavio ju je 2013. godine smjestivi u njene korice historiju Neretvice-Klisa. Iz knjige donosimo tekst o porijeklu prezimena u Neretvici. Naavi se na specifinom prostoru Bosne i Hercegovine Neretvicu su kroz njenu historiju posjeivali i dobronamjerni, ali i zlonamjerni putnici, vojske, kuge i sve pratee nedae. Svi oni ostavie dubok trag u ivotu obinog ovjeka. Posljedice takvog stanja najizraenije su u samoj identifikaciji tj. oslovljavanju putem imena i prezimena. Jedan od primjera takvoj injenici jeste i podatak da je do poetka XX stoljea u narodu postojala krilatica Nahija Neretva je sarajevska mahala". Razlog takvom poreenju je masovni odlazak Neretljana u Sarajevo po sticanje znanja, obrazovanja i ugleda. Rezultat toga je dolazak porodica iz sarajevske doline u nahiju Neretvu, a koji na razne naine ostvarie svoje brane, prijateljske i poslovne veze sa porodicama koje odoe put Sarajeva. Takvi primjeri evidentirani su kod porodica Sarajli (Parsovii), olji (Solakova Kula), Comaga (Seonica)... Jedan od primjera imigracije stanovnitva na podruje dananje Neretvice jeste i period izmeu 1469/89 godine u kojem su i boravile odreene porodice doavi sa podruja sarajevske kotline. Doseljavanje porodica u Neretvicu teklo je paralelno sa uspostavom Osmanske vlasti i dalje u kontinuitetu, a shodno drutveno politikim deavanjima. Sve te porodice sa sobom su donosile svoje obiaje, ali i nametale svoja izvorna prezimena, koja opet, mijeajui se sa domaim stanovnitvom, izgubie izvornu identifikaciju. Putem skraivanja ili dodavanjem slogova u prezimenu, kao i na osnovu titule koju je obnaao pojedinac, ali i na osnovu nadimka ili izvedenice od


17

vlastitog imena nastajale su na desetine drugih (vjetakih) prezimena, a kojima je kasnije bilo nemogue ui u izvorni trag postojanja, tj. porijekla. Prema tome, neka od dananjih prezimena stanovnika Neretvice najvjerovatnije nose svoja prezimena od navedenih doseljenika, a s obzirom na injenicu da su se isti neto kasnije shodno radnom mjestu (slubovanju) naselili na ovo podruje, tj. uspostavili svoje korijenje a zatim formirali svoje porodice. Uzroci i posljedice razliitosti prezimena lee u injenicama da je uticaj paganskih, mitroistikih, ranokranskih, gotsko-arijansko-bosanskih te u konanici srednjovijekovno-slavensko kulturnih i etnikih elemenata u odreenoj mjeri bio zastupljen na ovom podruju. U periodu 1469. - 1489. godine evidentirani su doseljenici islamske vjeroispovijesti:Bare (Srljani) - Aladoz, Hasan, Mustafa ; Buljina - Jusuf Yuksinov ; elina Aladoz ; Gorani - Mahmud i Hamza.

Svi navedeni su bili neoenjeni. Doseljenici su u najveem broju bili pripadnici raznih vojnih redova, tj. uvari, ali i jednim brojem slubenici. Neki od primjera svega navedenog vidljivi su kroz sljedea prezimena: Ali beg Alibegovi, Avdija-Avdi, Ahmo Ahmi, Demir Demirovi, Hoda - Hodi - Smailhoda/i, Hasan Hasanovi, Jure Juri, Jug Jugovi.... Dakle, najvei broj prezimena dobijao se dodavanjem prefiksa ,,i" na oevo ime. Naravno, kroz iznesene detalje o mogunosti nastajanja prezimena i oslovljavanja pojedinih porodica za neke od porodica kroz usmene predaje zadralo se prihvatanje za porijeklo i izvorni naziv takvih prezimena. Oslovljavanje putem prezimena ovisilo je i od drutveno- ekonomskih odnosa kao i uticaja vjere. Na osnovu imena praznika (Jovandan, Ivandan, Markovdan, Bajram, Duma...) nastala su imena Jovan, Ivan, Marko, Bajro, Duma tj. Jovanovi, Ivankovi, Markovi.... Daljnim raslovljavanjem nastajala su i imena pojedinih naselja: Ivan -Ivanci, Budia - Budiina Ravan, Boidar - Boi - Bodari - Bodarevii, Petar - Petrovii. Zbog raznolikosti prezimena neka od njih evidentirao sam u nastavku teksta, naravno, ne ulazei u diskusiju o njihovom izvornom porijeklu:

Ahmi - potomci bogumila, prezime izvedeno iz imena Ahmo. Alajbegovi - Alibegovi - starjeina svim konjanicima jednog sandaka Jedna od porodica Alibegovia nekada se preivala Hasanagi po svom stricu Hasanu koji je na osnovu dokumenata D. Buturovia bio muteferrika Bosanskog divana. Alija je ivio iza 1786 godine.78 Po imenima Ali, Alija...

Bai - basa - slubenik (uvar reda u jednom selu). Barun - plemika titula. Baticeli - iz Udina - Italija, (doselio poetkom XX stoljea). Bajraktarevi - nosilac bajraka, vojnik, slubenik. Barii - doseljenici sa Bune (Mostar). Prvobitno iz Dalmacije. Beha - izvorno prezime iz Podhuma, naslonjeno na prezime Turak. Begluk - porijeklo iz Turske. Buljina - feudalna plemika begovska porodica. Buturovi -je prezime u direktnoj vezi sa titularima Gost iz Seonice a koje zajedno sa prezimenima Bori i Barun ini grupu od najstarijih prezimena u Neretvici. Prema Nedimu Filipoviu79 vidljivo je da je knezu Vlaha, stoara Petra, (sinu Obrinovu) dodijeljen zeamet u nahiji Neretva u iznosu od 40.325 aki. Obrinovac je selo u blizini Seonica koje je bilo u posjedu porodice Buturovia, sve do 1919 godine.

Polovinom XVIII stoljea porodica Buturovia je bila podijeljena na tri posebneporodice, Fazlibegovie, Buturije i Paalie - Defterdarije. Pored timara u Neretvi Buturovii su imali svoje timare na desnoj strani rijeke Neretve (pred samim kamenim mostom u Konjicu). Oni su se sastojali od niza omanjih zgrada te su bili naslonjeni uz liticu Musale u Konjicu. Po nasljedstvu su pripadali Alikadiima iz Seonice jer je njihov pradjed Omer bio oenjen od Buturovia. Takoder, Buturovii su bili u posjedu timara koji se naplaivao od carinskih taksa prelaza i prolaza Neretve i Belgradika. O kakvom ekonomskom porodinom ugledu se i govorilo najbolje govori izreica iz tog vremena: "to rekne ajan u Repovcima, Salih beg Begtaevi u Konjicu i Osman beg Buturovi u Seonici to nee porei ni vezir u Travniku". Bostan-porijeklo iz Voljevca (Gornji Vakuf). Bekta - uitelj i sveenik u janiiarskoj vojsci. olak - potie iz sela ipe od porodice Huse olaka koji je bio hoda.

ukle - porijeklom iz Turske. ohodar - vojni ili civilni slubenik (administracija), kod sultana ili pae.


18

orbadi - zapovjednik manje vojne jedinice (janiar). Drljo - porijeklom iz Hercegovine, (Posuje). Deli -jedna od najstarijih porodica u selu Oteleani. opa - porijeklo od porodice Petkovi.

Dino - izvorno porijeklo iz sela Paprasko, Jablanica. Raji (od prezimena Deneti). Asocijacija na "Dobar ovjek", ( denet ili raj). Gabela - iz Turske Gabele, a kasnije sa podruja Italije. Gagula - porijeklom iz Maarske. Gostevi - titula srednjovjekovne Bosne Gost". Gluac - iz Kreeva, od porodice Ramia. Glibo - u uzajamnoj vezi sa porodicom Glibo iz Banje Luice, Prozor. Hakalovi - u uzajamnoj noj vezi porodica Mufti i Spahi. Hrnjice - porijeklom iz Hercegovine. Hasani - Ivankovi - starosjedioci sela V. Gora, porijeklom od Hrnjice Hasana iz Gorana, tj. iz Hercegovine. Habibija - potomci Habiba iz Turske. Hero - porijeklom iz sela Hovai, (selo Here, Prozor). Halilovi - porijeklo iz Kreeva od porodice izmi Halila. Ierlija - porijeklo iz Bugojna. Jahi - porijeklom iz Sarajeva. Jozi - na osnovu imena Jozo, u uzajamnoj vezi porodice Mlikota. Jug - Jugovi - porijeklom iz sela Smrevice, G. Vakuf, od porodice Hodi. Jusi - od imena Juso, Jusuf... Kadi - iz sela Mrakovo, Jablanica. Karamati - porijeklom iz Posuja. Kobaa - doseljenici iz Kreeva. Koul - doseljenici iz Hercegovine. Kopo- porijeklom iz sela Dobrievii od porodice Zuki Kova - majstor, zanatlija Kozi - starosjedioci sela Jasenik Koprivica - porijeklom iz Bajana, Crna Gora, poetkom XX stoljea. Kuri - jedna od najstarijih porodica u Kruici, potomci bogumila. Kovaevi - zanatlija, kova. Porijeklom iz sela Rodici, (Jablanica). Pripadnik plemstva, a oznaavao je majstora za obradu kamena.

Krti - doseljenici iz Fojnice. Lukija - doseljenici iz Sarajeva, od porodice Imamovi. Mahmutovi - od imena Mahmut. Mujak - doselili iz sela Oteleani. Mustafi - potomci Mustafe Habibija, Kruica. Mutapija - Mutabdija - porijeklo iz Podveleja, zanatlija, prerada vune. Mii - porijeklom iz Sarajeva. Mlikota - iz Dalmacije. Nefer - uvar tvrave. Omerovi - izvedenica od imena Omer. Omerovii u Kruici su nosili prezime Habibija (krajem XIX stoljea). Pavlovi - iz sela Turije kod Konjica. Panda - od begovske porodice iz Duvna, Kopii. Pandur - pripadnik turske vojske, milicije. Padalovi - starosjedioci sela Gostovii, u uzajamnoj vezi porodice Durai. Petkovi - iz Hercegovine, Bronja. Perva - od porodice Pervan iz Bilee. Pripo - u uzajamnoj vezi sa porodicom Softi. Pinjui - iz okoline Splita, Hrvatska. Pokvi - iz sela Varvara, Prozor. Rami - porijeklom iz sela Doica. Rizvi - porijeklo iz Anadolije (Turska). Redi - od imena Redo. Sarajli - od porodice Huseinbai iz Sarajeva. Smaji - iz okoline Trebinja, u uzajamnoj vezi sa porodicom Trbonji. Smajilhodi - porijeklom iz Tarina. Od imena Smajo, Smajil. Serhatlija - konjanik, graniar, krajinik (pers.). Sitar - zanatlija, majstor za popravljanje sita. Sivri - u direktnoj vezi porodice Zahirovi. Slato - porijeklom iz Slatine, Prozor. olji - porijeklo iz Sarajeva. Tali - porijeklom iz Bugojna. Tuljo - porijeklom iz Dalmacije. Tufekija - Tufegija - zanatlija, pukar. Topalovi - izvorno od porodice Nezirovi. Topi - doselili iz ipa kod Prozora. Tomi - od imena Tomislav, Tomo... Terzi - potie iz Turske, zanatlija, majstor. Turak - porijeklo iz Sarajeva. Turkovi - naslonjeno na prezime Turak. Uzunovi - porijeklom iz Beograda. Vujievi - porijeklom iz Dalmacije. Zahirovi - od imena / porodice Zahir. Zalihi - porodica iz reda aga iz Doice ...


19

BILJANA HANDO. Do sada objavila zbirku pjesama Oblutci i paperje i roman U zemlji dobrih ljudi i debelih maaka

Gdje je ta

Ne elim vie Da znam Za istok i zapad Sjever i jug Petu stranu svijeta traim Da gledam a ne vidim Da sluam a ne ujem Da tragove ne traim U rijei U pjesmi U slamici U limunadi Koraku Slici Petu stranu svijeta traim U kojoj mjesec ne zalazi Kad sunce izlazi U kom se zvijezde ne gase Kad u oima plam zgasne Petu stranu Svijeta traim U kojoj nakon mrve radosti Ne dolazi grumen tuge

Petu stranu svijeta traim U kojoj se Kad zaeli San pretvori u javu A java snom postane Das rukama na licu Spustim glavu na oblutak Kao na paperje Da me zapljuskuje no Petu stranu svijeta traim Gdje nema kraja Ve samo poetak Gdje ne postoji etvrtak Petu stranu U kojoj ni ova pjesma nema kraj... Hodi Hodi. Sjedi tu pored mene da te uim ljubavi. Zar se ljubavi ui rijeima? Ne. Uit u te da uti. Kad u utnji mojoj prepozna drhtaj i strast, I kad utnjom svojom oima vrati sjaj. Znati u da uitelj sam dobar. Hodi, ne plai se, Istresi pred mene sve strahove svoje Da ih pustimo niz rijeku, Od sebe ih odrijei i prodii. Pusti da otvore se akre Narandaste, ute. zelene, to ih zatrpava mjesecima koji se u godine pretvorie. Nije lako. Znam da nije, zato sam tu. Da ti budem uitelj i uenik. Da pred tobom nauim da utim ljubav I da utnjom svojom oima mojim vratim sjaj. Da strahove svoje od sebe odrijeim I niz rijeku pustim. Da tokice svjetla, Narandaste, ute, zelenePokrenem I tebi otkrijem. Nije lako, znam, al zato sam ja tu i zato si ti tu. Ne...! uti! Ne govori da kasno je. Za ljubav su stotinke mjerilo vremena.


20

MIRJANA KAPETANOVI, roena je 18. 03.1959. u Konjicu. Radila dugi niz godina kao novinar Radio Konjica, Radio FERN-a, dopisnica Veernjih novina, kasnije Jutarnjih novina, Dnevnog Avaza, asopisa za ene Azra, asopisa Arka, ve osam godina stalna suradnica novinske kue Color Press Group iz Novog Sada. irokih interesovanja i zanimanja suraivala sa nizom asopisa u Hrvatskoj i Srbiji. Objavljivala kratke prie u knjievnim asopisima Lica (Sarajevo), Diwan (Tuzla), Knjievni pregled (Beograd),Avlija Roaje, te na Internetu.

U toku novinarskog djelovanja objavila preko 500 lanaka, intervjua, reportaa, preko 150 autorskih emisija emitiranih na Radio Konjicu, te mnotvo radijskih priloga u suradnji sa drugim urednicima i emisijama

na radio FERN-U, BHR1 i Radio Konjiicu. Do sada objavljene knjige:

1. 1999. godine - Vegetarijanski kuhar sa uputama iz ayurvedske medicine

2. 2004. godine - roman Galea (u pripremi drugo izdanje)

3. 2007. godine zbirka pria Prialo se po Hercegovini

4. 2008. autobiografski roman Moja Radava

5. 2009 biografija Lazar Draljaa posljednji bogumil, Dobra Knjiga Sarajevo

6. 2011 ljubavni roman Oluja ljubavi objavljen Gloria Grupa ,Zagreb

7. 2013 zbirka pria Prie ispod Prenja,

8. 2014 zbirka pria Ljubavne u prvom licu jednine, Fondacija Lijepa rije Konjic

AZIZ NUHI je roen u Idbru kod Konjica 01.03.1954 godine. Pisanjem se poeo baviti kao srednjokolac. Do sada je objavio sljedee knjige:

-IZMEU AFORIZMA I BALKANIZMA aforizmi 2002.,

-ULAZAK U PJESMU - Poezija 2000.,

-ZAPJEVAJMO HIMNU LJUBAVI - Poezija 2006.,

-SVE JE DANAS FOLITIKA - Aforizmi 2006.,

-CIKLUSI DUE - Poezija 2006.,

-IDBAR U ZAGRLJAJU BRDA I VIJEKOVA- 2008.,

-SVJETLOST I VODA - Poezija 2012. Autor trenutno ivi u Konjicu. Pored pisanja bavi se i poezijom u drvetu (drvorezom). Osvojio je prvo mjesto na natjeaju za pjesmu o Konjicu. Takoer je na natjeaju za suvenir grada Konjica osvojio prvo mjesto. Njegova kutija pod nazivom MALA KONJIANKA", zvanino je proglaena za suvenir grada Konjica.


21

SULEJMAN MULI. Roen je 14. jula 1951. godine u Konjicu, lijenik specijalista, primarijus, poznati konjiki pedijatar.

U profesionalnoj lijenikoj karijeri cijeli svoj radni vijek provodi u konjikom zdravstvu na razliitim dunostima. Sada je na dunosti efa djeijeg odjeljenja JU Opta bolnica" Konjic.

Objavio je 42 struna rada iz pedijatrije, socijalne medicine i epidemiologije. Izlagao je na strunim i naunim skupovima u zemlji i inostranstvu. Njegovo kapitalno djelo je monografija Zdravstvo Konjica od najstarijih vremena do danas" koja je objavljena 2010. godine. Objavio je i tri knjige iz oblasti aha: Konjiki ahovski vez (2014), Majstor Adi Kosovac" (2013) Ko je ko u konjikom ahu" (2013).

SENADIN LAVI

Roen u Konjicu 13. 7.1965. godine. U rodom gradu zavrio osnovnu i srednju kolu. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1985/1986 kolske godine zapoinje studij na Odsjeku za filozofiju i sociologiju, koji uspjeno okonava 1989. godine. Postdiplomski studij na istom fakultetu upisao je 1990. godine, a 1999. godine odbranio je magistarski rad o Adornovoj kritici savremenog drutva. Takoer, na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 2003. godine odbranio je doktorsku disertaciju pod naslo-vom Racionalnost, jezik i zajednica (mentor prof. dr. Jelena Berberovi). Od 1997. godine radi na Univerzitetu u Sarajevu, Fakultet politikih nauka, prvo kao asistent na predmetu Metodologija drutvenih znanosti; od 2000. godine kao vii asistent na istom predmetu, od 2004. godine kao docent, a od 2008. kao vanredni profesor. Na studijskim boravcima u Njemakoj (Bonn) i Austriji (Graz) istraivao je sa stanovita pluralistike perspektive pristupe i metodologije koji su u dvadesetom stoljeu

dominirali u radu drutvenih znanosti. Uestvovao je u brojnim znanstveno-istraivakim aktivnostima sa studentima i sa drugim istraivakim timovima. Sudjelovao je u radu znanstvenih skupova posveenih perspektivama znanosti, obrazovanja, razvitka bosanskohercegovakog drutva i drave Bosne i Hercegovine. Okrenut je principima kulture mira i vrijednostima pluralistike racionalnosti koja je osnova ivota u razlikama. Lavievo znanstveno-filozofijsko polje interesovanja je metodologija shvaena kao kvantitativna i kvalitativna analiza drutvenih pojava. No, pored metodologije istrauje u polju recentne drutveno-znanstvene (socio-politoloke) fenomenologije, kulturnih studija (cultural studies), socijalne epistemologije (znanje u drutvenom kontekstu), savremene filozofije (posebno problemi jezika i racionalnosti), leksikologije (rjenik filozofskih pojmova, leksikon sociolokih pojmova, onomastike studije s akcentom na antroponimijske probleme i bonjaka prezimena) i dr. Lavi je do sada objavio knjige: 1. Pluralistika racionalnost (Sarajevo, 2004); 2. Izmeu periferije i centra(Sarajevo, 2006); 3. Leksikon sociolokih pojmova (Sarajevo, 2004); te Dometi Adornove kritike modernog drutva : magistarski rad (Sarajevo 1998); Racionalnost, jezik, zajednica : tradicionalni model znanja v. pluralistika epistemologija : doktorska disertacija (Sarajevo, 2003). Voditelj je master studija na Fakultetu politikih nauka, Izvrni urednik univerzitetskog asopisa Pregled, lan redakcije Godinjaka BZK Preporod, te lan Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99.


22

SENADIN BEGTAEVI je roen u Konjicu 1952. godine. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1975. godine. Od 2007.godine sudija je Suda BiH. Kad nije sudija onda jeste Konjianin i Pisac s velikim P. Sokoro d aneete otvoriti korice kvalitetnije knjige o Konjicu a da Senadinovo ime neet enai meu recenzentima, urendicima, uesnicima... Dobitnik je nekoliko nagrada na novinarksim konkursima za priu. Bio je pozorini glumac i redatelj... Nadamo se da e i opet biti.

Objavio knjige: Papirka na obali Ohaja : mrve iz Konjica (Konjic, 1998); Jedna hirovita ljubavna pria, ponovo; Dnevnik promatraa (Konjic, 2006); Konjic : u slici i rijei (Konjic, 2003);

***

Pria se po Konjicu (je li tano-ne znam) da je u Tunisu nikla tikva koja ima picu kao sandalu. Ako su slagali oni od kojih sam to uo, onda laem i ja. A ja vjerujem da je u Tunisu nikla ba takva tikva. A zato ne bi?! I zato ne bih? Pria se po Konjicu (je li tano-ne znam ni to) da je u Maroku puhao takav vjetar da je iz zemlje upao krompir sa ciminom. Slagao sam ako su slagali oni od kojih sam to uo. Ipak, ja vjerujem da je u Maroku puhao takav vjetar. Uostalom, to ne bih puhao ako mu s epuhalo. I zato je ne bih u to vjerovao.

***

Danas sam razgovarao i pio kafu sa ovjekom koji mi je rekao da imamo malo smrtnih kazni, i da to to imamo malo smrtnih kazni nije dobro. ovjek izgleda sasvim obino i na ulici da ga sretne, modaga ne bi ni uoio. Ne volim napuhane, preglasne rijei (one pripadaju looj knjievnosti i totalitarnim sistemima), ali u meni je poslije razgovora s tim ovjekom cio dan progovarao uas.

*** Oduvijek sam volio da se muham u mnotvu, gledam ljude i sa, kakvim-takvim, uspjehom lovca prihvatam dijelove razgovora. Ali, ne svih. Nisam sklon ozbiljnim razgovorima, priama ljudi koji se hoe, kako se to u Konjicu kae. Volim naprdivanja, eglene koji teku da se odri komunikacija, ja sam tu, ti si poredm mene, ljudi smo, dobro je da zajedno utimo, gledamo u vodu, kamen, drvo, a onda - jednu ja, pa jednu ti. Ta vrsta razgovora je mehlem za nae due, potrebni zaborav i brana pred gadostima koje navaljuju. Nesposobni za tu vrstu komunikacije, gluhi, i oni koji ne razumiju (obino oni prireuju gadosti) ostaju zateeni i kau: oni (to biva, mi) su bili vazda mimo svijet. Mnotvo mudrosti sam uo u toj vrsti razgovora. Ovog jutra, ove subote 25. Kolovoza 1990.,dok se nad Konjicom plavi nebo, a sluam muziku iz filma Jagode i krv, sjeam se:

*** Sin je imao muku. Je li bio bolestan, ili mu se tek stislo, ne znam, to za priu nije ni vano. Otac nije dozvoljavao da mu sin pokazuje slabost. Oekivao je muko trpljenje, tim prije to je sin bio u godinama koje pretpostavljaju takvo ponaanje. Majka je ena iz Konjica, iz naeg vremena. U kui su njih troje. Otac se oblai, izlazi iz kue i odlazi na kahvu kod Turskog. Majka ga je ispratila, onda hitro dolazi do sina koji je zamijetio oev odlazak i kae mu: - Jekni, sine Eo, iza'o je babo. Sve je u toj reenici. I sin i otac, i mati. Meusobni odnosi. Vrijeme.

(Iz knjige.Papirka na obali Ohaja : mrve iz Konjica)


23

BAJRO PERVA roen je 1954. godine u Jaseniku kod Konjica. Profesionalni je novinar. Zaposlen je u listu Preporod na poslovima novinara i urednika u Redakciji. Bio je glavni i odgovorni urednik Zemzema, a tekstove je objavljivao u dvadesetak listova i revija iz BiH i okruenja.

Osniva je i urednik biblioteke Avlija, pri Bonjakoj zajednici kulture Preporod Centar gdje je uredio i priredio tridesetak knjiga afirmiranih i neafirmiranih autora. U dva mandata bio je predsjednik ove kulturne asocijacije. Takoer je bio urednik i voditelj na TV Igman, Radiju Hayat, Radiju Naba

Objavio je 8 knjiga iz oblasti urnalistike i knjievnosti. Knjige nose naslove: Olukmir, Pitat e me, Huk Neretvice, Knjiga razgovora 1, Knjiga razgovora 2, Knjiga razgovora 3, Zulija i Rije po rije. Autor je pedesetak tekstova ilahija, kasida i pjesama u duhu sevdaha koji su snimljeni na nosae zvuka. Dobitnik je vie nagrada za svoj novinarski i knjievni rad. ivi u Sarajevu. Oenjen je i otac tri kerke.

Iz pome Zulija

Sanjala sam te, noas, keri moja Zulijo. Kao, sjedi na minderluku, u bijelom katu, od svile bursanske, sa slaherom keranim, pa derdanima bisernim, pa prstenjem zlatnim. Na vratu ti labuem ogra od utih dukata... Velim ti babi: Ragibe, tek je juli, a, naa jabuka senabija, gotovo sazrela...

A, babo ko babo, krt na rijei, samo me pogleda, a niz lice mu kliznu suza... Kao da je juer bilo, keri moja Zulijo, rodila se ti nama, a babo kurban zakl'o, pa sedmog ti dana ivota uz ezan na desno i ikamet na lijevo uho ime naeno... Bilo je to sedamdeset sedmog proljea Gospodnjeg kad su naim Podrinjem mirisale nabujale trave a zmije se jo uvijek skrivale u osinjacima...

Tvoje prve pletenice uporeivala sam s klasjem jema sa strnita podrinjskih. Kako sam se tek radovala tvojim peticama u koli, i utnjama prvih simpatija, i iuavala tvojim nevjericama da su sve ljubavi prve... A, onda, na tvoj sedamnaesti roendan, na nae selo navalie anamoni, sa isukanim kamama, da vratove ljudske, poreu...

Babu su ti odveli, u Bezdan i Nepovrat, ispod Kamoreza... Nas dvije, ko dvije sirotice, bez karte i u jednom pravcu, krenusmo... Kad sam dola sebi, rekli su mi da si i ti otila, tamo gdje Vjenost je Allahovom pravdom posuta. U zadnjem si hropcu, kau, lijepi ehadet uila, i mene za ruku stezala... Tjei me sabur islamski, i tvoje rijei jednom kazane: I smrt je bolja, majko, od ruke dumanske kad na obraz udari... Juli je mjesec, kceri moja Zulijo, a senabije jo ne zriju..

.

INTERN

SADIK A

- ONO T

- PRINC O

- PAUIN

- APAT

- NAPU

- OE NE

- U KAND

- KLIKER

ELVEDIN1972. Pisosnovn aposlove. U

Za svoje r

- Drugo m- Prvo mje-Najduhov-Tree mj- Prvo mjeObjavila k

PRED

NIBILTENFON

ALI objavio

TO ME S TO

OD NERETV

NA NA NIA

OLOVKE IZ

TENO DJET

E UBIJAJ DJE

DAMA ZBR

R, roman (201

NA DIDIK sanje smatra inspiracija. BU asopisu Sa

radove je i na

mjesto 2011. Oesto 2011. i 2vitija satirinesto za recenesto na konkuknjigu STAT

DSTAVLJAN

NDACIJELIJE

o je sljedee k

BOM VEE,

VE, pjesme (2

ANU, prie (2

Z PROVINCI

TINJSTVO, pr

ECU, roman

RKE, aforizm

14)

ALI. Poznslaganje rije

Borac je za an ureivala r

agraivana iak

Omladinski kr2012. na literaa pria- Klub

nziju romana "ursu " trpci bTUS DANA (

NJE KONJI

EPARIJEKO

knjige:

, pjesme (198

2001)

2013)

IJE, prie (200

rie (2008)

(2011)

mi (2012)

natija kao Dii prema bojenska pravarubriku "Dina

ko prizna daje

rug Konjic arnom konkurb umetnikih d"Sjena jednogbez mezara" 2Konjic, 2014

KIH AUTONAE

ONJIC,Br.8.

24

88)

07)

ina. Roena ama. Mu Ju

a iako obavlja vam pria" i

e najpravednij

rsu opine Kodua Mrkonjig Taiba" Fond2013. Prijepo), ekamo na

ORA NASTAEG BILTEN

u Konjicu unuz joj je ja i muke i napisala prek

ja Boija nag

onjic i Grad 2012.dacije Lijepa lje Srbija

arednu.

AVLJAMO IA

ko 30 enskih

grada

rije 2012.

I U SLJEDE

April2014

h kolumni.

EM BROJ

4.g.

JU

bilten fondacije "lijepa riječ" konjic, br8

Documents